Gradjevinske Konstrukcije Za KV Radnike Gradjevinske Struke
description
Transcript of Gradjevinske Konstrukcije Za KV Radnike Gradjevinske Struke
DRAGICA KOJIC - ARSENIJEVIC dip!' ing.
GRADEVINSKE KONSTRUKCIJE ZA KVALlFlKOVANE RADNIKE GRADEVINSKE STRUKE
Beograd, - 1969. godine
PRESTAMPAVANJE ZABRANJENO
Recenzen!: Anaelka PaiaviCini, dip!. ing, Lektor: Nadezda skoro, prof,
Prirucnik je raden prClna nujnovijem progran1u skolc za kvalifikovane radnike gradcvjnske struke.
L:l\!'\,< :.'" "Ii,: "'.~ ,~.;>,,,-,,:, " .. ,.,C} ({l)
<,; c· :,-,', iU;'-u{;!i);- i';'S,~·'"\ .~,
Izdavac: OBRAZOVNI BIRO - BEOGRAD Marsala Birjuzova 50
UVOD
Zadatak predmeta gradevinskc konstrukcije je da llcenlcrma pre svega ukaze na delatnosti pojedinih tehnickih nuuka, da u jednom opstem potezu rasclani njihov delokrug rada. Pored toga, osnovni cilj i zadatal<; predmeta je cia iz oblasti gradevi.narstva pojedinacno razradi i upozna ucenike sa svirrl probIerniIna visokogradnje.
Podela tehnlckih nauka
Tehnickc naukc se dele 11n: gl'aclevinsku, masinsku, elektrotehniku, rlldarstvo, geologiju i tehnologiju.
Tehnologija je nauka kuja se bavi iZllcavalljem postupaka prerade, abrade i dorade sirovina iIi polupreradevina do gotovih proiz;'oda. Ona ll10ze biti hemijska iE n1ehanicka.
Rudarstvo i geologija je tchnicka grana koja se bavi pronalazenjcul i eksploatacijom ruda i mil1erala kao sirovine za dalju preradu.
Elektrotehnika je nauka koja se bavi proucavanjem problema dobijanja elektricne energije, njcnog koriScenja i pretvaranja u toplotnu, mehanicku i svctlosnu kao i primcnc U ostaliln obJastima nauke.
Masinska tehnika se bavi projcktovanjcm i izvodenjem. e1elncnata, masina i luasinskih postrojenja.
Gradevinarstvo je grana tehnlcldh nauka koja se bavi problcmima visokogradnje, niskogradnje :t hidrogradnje.
Niskogradnja obuhvata oblasti: zeleznice, putcva, mosiova kao i -svc pratece elemcnte iz tih oblasti. Hidrogradnja je vrIo siroka oblast gr'aacvinske tehnike i podcljena je na: melioracije reka i recnih korita, navodnjavanja, vodovodne mreze gradova i Citavih oblasti itd. Visokogradnja je vrsta gradcvinske tehnike koja izucava problematiku zgradarstva.
3
I I I
KONSTRUKTVNI SKLOP GRM>EVINA
U oblasti visokogradnje gradevine smo podelili prema konstruktivnom sklopm na rnasivne i skeletne.
Masivne zgrade su one cjji masivni zidovi primaju optereccnja po eelonl svom zidnom sklopu i prenose ih na tcmcljnc trake, a preko njih ravnomerno na gradcvinsko tle. Masivnl zidovi mogu biti napravljcni od razliCitih materijala na pr. drvo, kamen, beton, opeka, prefabrikovani elementi. ObieTIo se izvode od opeke u malteru koji ih po utvr(tenom redu povezujc u jcdinstvCl111 ccIinu s1. 1.
r\L."'\V<J1 CIACTE.M
~g r-
~3 -~
!8~ -------~----Ii.!>
~-
0/ i ~ dl 0
Ii' --
4. ",'Q.G.K/.:>.S--n \,st--\SQ
2. Sf.:>QQWl ).JO'-v\20.CI DD
2Q, U0l1Tf?A<;I.,Y;J\ IJO':::>ECI ZJD
;:,. UIJ(JT~S!JJ \ PR-SE,'2L...()U\ 7..IG
4. 0~E~ S. j..-\EBV::->f:>~\10A.. cow 6. STG(\"S10i<:~
'7. \::::52.0\./
CD
5
Skeletni sistem je sklop salnostalnih stubova postavljenih na izvesnim razrnacima koji saCinjavaju skelet graacvinc - primaju svo opterecenje i prenose ga na odrea-ene temcljc, a preko njih na graaevinsko tlo, s1. 2.
6
'SIST€f-l
/~---------------------
i L 5 /\.-\~_D. rcOl".J,
l~ "\. E,£EO,",
8 _ S'\'U@::O\./\ ~ L ___ m-c /1,(~ TSt'---YE.GL
./-<---~___ c,LkA-C
/~: r2,\<:C:8~~CY -;-/ I~/ ~
~.4(~/./ ./
./ -~/
SL.2
Skeletni sistem gradevina se maze izvoditi, takode, iz VIse vrsta materijala: beton, drvo, gvozde. Kod skelctnog sistem_a prostori izmeau stubova su zatvoreni zidovima od razlicitih materijala, koji U ovom slucaju nisu noseCi elementi vee sarno delovi ispune.
SISTEM GRADNJE
Masivni i ske1etni sistem grac1evina moze se izvesti na klasiCan naCin npr. masivni opeci u slojevima po tacno utvrdenom redu, a skeletni u betonu Iivenom na lieu mesta. Osim ovog naCina izvouenja oba sistema mogu biti polumonta:ina, kad se jedan deo konstruktivnih elemenata izvodi na lieu mesta, a drugi deo montira.
TreCi naCin izvoaenja je montazni sistem gradnje, kad se svi elementi donose na gradevlnu i montiraju na lieu mesta.
DELOVI ZGRADE
Svaku zgradu rnozenlO podeliti u tri dela, s1. 1.
a) Pod rum sat e mel jim a. Podrurnski prostor uol(vinlju podrumski zidovi i on predstavlja najnizi deo zgrade. Tenlelji su konstruktivni delovi koji prilnaju svo optercccnje i prenose ga na gradevinsko tlo.
b) Prizelulje i spratovi. Dolaze .ledno iznad drugog i predstavl.laju say ostali koristan prostor zgrade podeljen u horizonta1-nom smislu meauspratnim tavanicama.
c) T a van i k r 0 v. Tavan je najviSi prostor zgrade uokviren meduspratnom konstrukeijom i krovnim pokrivacem. Krov sa krovnim pokrivacem je zavrsni deo zgrade koji ima uloga da zastiti zgradu od atmosferskih padavina i vremenskih nepogoda.
KONSTRUKTlVNI ELEMENTl ZGRADE
1) Temelji - konstruktivni delovi zgrade koji neposrcdno prethode izvodcnju SaIne zgradc, primaju svo optereccnje i prcnosc ga na graaevinsko tlo s1. 1.
2) Zidovi - in1aju zadatak cia zatvore ili pregrade unutrasnji prostor zgrade. Prerna SVUlIl polozaju i funkeiji lnogu biti vrIo razliciti. Spoljni zidovi nose u sebi otvore I(oji povezuju unutrasnji prostor sa spoljnim svetonl, propllstaju svetlost i sluie za provetravanje pros torija.
Spoljni zidovi su kod masivnih zgrada najcesce i konstruktivni nosed, te sluze da prime i prenesu celokupno opterecenje. Osirn spoljnih noseCih zidova postoje i srednji noseCi zidovi s1. 1 koji najcesce sadrze kanale i eventuaIno otvore za unutrasnja vrata.
7
I• .
·1' .. :···.
"' , l! ., ,
I 1
'·1 ..•.
, i
Ii ii
~I! t} f:
~
Ako zidovi 'iskljuCivo sluze za pregraaivanje unutrasnjeg prostora, onda se takvi zidovi nazivaju pregradni s1. 1.
3) Gredni nosaci sluze da pren10ste nekakav otvor ili da povezu stubove primajuCi na sebe opterecenja iz polja koja obrazuju ti stuboyi sI. I i 2.
4) Meauspratne konstrukcije sluze da podele i ukrute zgradu u horizontalnorn smislu. Pored pokretnog opterecenja (stvari i Ijudska navala) iroa i stalni teret: pod i plafon koji se ne izvode istovrerneno sa konstrukcijama s1. 1 i 2.
5) Stepenice mogu biti unutrasnje i spoljasne. Unutracnje stepenice sluie za povezivanje spratova u vertika]nom smisJu. Spoljne stepenice sluie za povezivanje ulaza zgrade sa okolnim terenom.
6) Krov 5titi zgradu od svih vremenskih nepogoda i svojim nagnutill1 ravnima odstranjuje vodu sa zgrade. Sastoji sc od krovnog pokrivaca i krovne konstrukcije 51. 1.
7) Serkla7i su betonski prstenovi koji celom svojom dOlljom povrsinom leze na zidu i sluze da ukrute zidove izmeau sebe.
ZEMLJANI RADOVI
Kopanje zemlje za podrum j temelje nazi va se zcmujanim radovima. Pre nego sto se za zgradu otpocnu zemljani radovi, mcsto buduce zgracle se mora obeIeziti i tacno razmcriti prema situacionol11 pJanu gradevine, koji obuhvata polotaj zgrade nn pareeli u odnost! suscdne zgrade i ta-can poloiaj prema ulici. ,
Polozaj prema ulici je utvrden reglliaeionom linijom koja pokazuje granicu gradevinske parecle prem,a uBei. Posto je regulaciona lini~ 5a zamisljena linija na tacno odredenol11 mestu n3znacena mestimicno geodetskhn belegama, potrebno je fiksirati zatcgnutim koncem iIi zicom izmedu tih be,lega i pomocll nje konstruisati uglove zgrade.
Osnovna pomocna sredstva pri ovorn radu su pravougli trougao koji moze biti napravljen na gradilistu od obicne daske sa stranama 3, 4 j 5 s1. 3 zatim pantlika i visak. Na uglovima se pobljaju drveni ko-
8
....... --" ---I SL ~
cevi i na taj naCln se mogu dobiti konture buduce gradevine. U daljem radu prilikom iskopa zemlje posto hi se kocevi nelninovno pomerili i time doveli u pitanje preciznost razmeravanja, na uglovima se na mestima sticanja zidova postavljaju pomocne skele. Pomacne skele se sastoje iz tri drvena kol,ea rjJ 10-15 sm, aka je skeIa na uglu zgrade. Kocevi se pobijaju 0,5--2,00 ill od ivice iskopa. Visina skele treba da je tolika da gornja ivica daske bude nesto visa od nivoa poda prizemlja. Pomocu zarcza na gornjoj ivici daske obclezavaju se sirina za iskop, leao i sirina zidova iznad filesira zategnuta iiea ili leonopac, pa se sa ukrsnim tacaka, pon:lOcu viska, spusta na potrebnu dubinu odreaenih dilnenzija zgrade. sl. 4.
6L4
ISKOP I OTKOP
Ako zgrada in~a podrum potrcbno je odredeni dec zemlje iskopati da bi se obezbedio prostor za pocirUln. Vadenje zemlje za podrumski prostor nazi va se iskop zen11jc u sirokom obimu. Ako se zemlja iznad buduce nivelete dvorista zgrade, onda se to naziva otkop. Iskop U S1-rok-om obimu i otkop zemljc II S<lvremcnon~ grac1cvinarstvu se radi bagerima - specijalnc maslne za ovu vrstu posIa, sl. 5. Za temelje zgrade iskop se vrs! u vidu rovova, uglavnom rucnim ala tom. Koji ce se rucni alat upotrebiti zavisi od kategorije zelulje. Dimenzije temeljnih rOVOV8 zavise od veliCine temelja i od luaterijala od kojih ce se temelji izvesti. Za temelje koji se zidaju rnalterom u kamenu iIi opeci, potrebno je da temeIjna jama bude sira za po 10 sm. sa svake strane, zbog potrebnog radnog prostora. Ako je temelj od betona, a zemljiSte rastresito, po-
9
3 UN!V£t2ZAUII 51'4602
.
Sl..5
" : ~ / t
" * / '"
trebno je da se sa svakc strane Slnna rova veca za po 20 sm, zbog potrcbne opIate za teIndj. Ako jc zcmljiSte cvrsto, a tC111eij betonsld, 5irina rova i sirina temelja je ista 131. 6.
RDPl4-!:J5 U ZVML::J\
10
!"R..IZJ?,,l..ft;JE "'~w_
6. ~~/Jl:'v i\;HEl3!ez OJ) TO::! ZEI-\&,,-"'1"~~\-
L __ ~_;t._ '1 , ,
I I , , , , '1 , ,
PODUPlRANJE I RAZUPlRANJE ISKOPA
Prilikom iskopa zemjc ncobicno jc vazno obratiti paznju na bocne povrsine iskopa. Ako je zgrada na slobodnom zemljistu, bocne povrsine iskopa se moraju koso zasecati i to strane zaseka ne smeju biti strmije od 60°. Ako se iskop vr5i na veciln dubinan1a, na svakih 180~200 m vrsi se prekidanje kose strane zaseka horizontalnin1 ravnima sirine 0,80 - 2,00 ill koje Inogu posluziti kao pomocne platforme za prebacivanje zemlje, 51. 7 .. Ako jc zasecanje kosih strana jskopa vece od 60D,
onda se siranc iskopa zenlljc Inoraju osigurati od oburvavanja zClnlje pouupiranjclIl. Strane tskopa SLl obczbedcnc daskan1u na kant, koje se oslanjaju na vcrtikalnc stubovc <6 10 na razmcru od 2,00 In., kosnici prihvataju vertikalne stubove i pri,maju sile potiska 51. 8.
Podupiranje se 11e mora vrsiti sarno u slucaju ako je zenlIjiSte cvr'slo, a dubina iskopa manja od 1,50 111.
Iskop zernlje za ten1eljnc radovc se vrsi kod zgrada bez podruma i za polaganje kanalizacionih i vouovodnih cevL Povrsine strana iskopa kod rovova se moraju obezbediti od oburvanje, osiguranje se vrsi drvcnim talpama koje se postavljaju. horizontalno izmeau vertikalnih talpi.
11
lje, Broj horizontalnih talpi i njihov razmak lavisi od zhijenosti zem
a vertikalne talpe se postavljaju TIa razmaku od 1,50 - 2,00 m,
'i",WPA SA W::,)J1UHA f----.- z-oo
SL 8
Horizontalni razupiraci su oblice q) 10-20 sm. Inlaju zadatak da pritisnu preko vertikalnih talpa oplata uz bocne strane iskopa i na taj naCin sprece oburvavnjc 7.cmljc sa bocnih stranica 1'ova 51. 9.
':JS\6UKA'.J/:::o..S.J:JE. <.,rz.P,).j\W
1_---150 -\
12
l?.ovUvp. r-----.-.---.'"\ 50 -2 00 .--.. +--~, 50 .../2.00 -----.
%?Z.a}~Ia Y////////PP//PJh'//////$/////#///J,.
SL Q
NASIPANJE I PLANIRANJE
Po zavrsnim radovima poclrullla, pOirehno Je lzvrslti nasipanje zemlje iznad telnelja, ili izmedu zidova podruma. Naslpanje je patrehno izvr51ti da hi se poravnao teren iii da bi se dobila kota terena projcktom predvidena. Zemlja za nasipanje treba da je Cista, bez biljnih otpadaka. Ne treba upotrebiti nlokru i raskvasenu zemlju, niti krupnu zemlju u grudvama. Razastire se U slojevirna od 10 do 15 sm. i nabija drvenim Hi gvozdenim nabijaCima. Ovaj rad se mora izvesti po pro)Jisu 'kvaIitetno, jer CC se nasuta zemjla nepravilno slegnuti. Za dobra nabijenu zemlju u takvim slojevima neminovno sleganje je 1/12 do 1/24 od visine nasipa.
ZIDOVI
Radi lakseg izucavanja funkcije zidova, njihovog polozaja, kao i rnaterijala od kojih se prave, zidove sma podeliE u tri grupe: I - po polozaju, n - po funkciji i In - po rnaterijalu.
I - PO POLOZAJU - zavisno od toga gdc se zidovl nalaze u zgradi oni mogu biti temeJjni, podrumski, prizenlni, spratni j tavanski.
II - PREMA FUNKCUI koju vrse zidovi mogu biti: 1. Samost<llni koji se izvode van zgradc optereecni sarno svojom
tehnom i pritiskom vetra sa obe strane (ogradni zidovi). 2. Potporni zidu\'J optereceni sopstvenom tezinoLTI i potiskon1 zemje
(oslguranje recnih oba la, pri izradi pulcva kod useka itd.). 3. Izo:acioni (toplota, zvuk i vlaga) izvode se 11a razliCite nacine i
od razliCitih materijala. 4. Sastavni zidovi zgrade. Ovi zidovi obrazuju zgradu i lllOgU biti; a) glavni iii noseCi - primaju teret krova, meuuspratne konstruk
cije i pokretnog opterecenja. Dcbljina im zavisi od veliCine celokupnog opterecenja i vrste materijala ad kojih se prave.
b) Razdelni i pregradni neoptereceni; izvode se obicno od lakog Inaterijala kaa, na primer, gips - ploea, suplje opeke itd. Razdclni oclvajaju stanove, a pregradni dele prostorije istoga stana.
c) Potarni zidovi vrse celokupnu podelu zgrade u vertikalnom smislu. Oni su visi od krovnog pokrivaca 30 snl. i postavljaju se na svakih 25-30 nletara. Ovi zidovi nisu optereceni.
d) Zabatni zidovi su spoljni bocni zidovi prcm<l susedu. e) Kalkanski zid je spoJjni zid sa zadnje strane zgrade pra-vouga
onog obIika. f) Stcpenisni zidovi ograduju stepeniSni prostor, optereceni su
sopstvenom tezinom i stepenicarna.
HI - PO MATERTJALU. Zidovi mogu bid izvedeni od: 1. prirodnih matcrijala: kamena, drvcta i ilovace. 2. vestackih Inaterijala koji se spravljaju iIi proizvocie, pa tek
onda ugraauju, na primer: beton, opeka, prefabrikovani elementi itd. 3. Od mesovitih 111atcrijala uzetih iz prirode i prefabrikovani na
primer: opeka i kamen, drvo i opeka ltd.
13
ZIDOVI OD OPEKA - 0 P E K A kao glavni sastavni materijal. Ovi zidovi su stastavljeni iz viSe slojeva opcka postavljenih po izvesnom redu i meausobno povezani Inalterom kao spojnim n1aterijalon1. DebIjine zidova od opcke zavisi od njihovc funkcijc i polozaja ll"""'zgradi, kao i ad optcrecenja kaje sc na njih rasporeduje, Opeka, kao glavni gradevinski materijal ovih zidova, napravljena je od pecene gline. Moze se proizvoditi rucnim i masinskhn putClTI. Usitnjena glina i ociScena od raznih primesa se poliva vodom i mesanjem pretvara u plasticnu ,masu koja se kalupi u tacna odrcGcne dirnenzijc koje su za 1/7-1110 vece od propisanih JUS-Olll. Ol/aka iskalupljena se susi na promaji (ne na SUll
eu), a potorn se pete na tcmperaturi 800-1000n, Prcrna vcliCini telnpe~ raturc pecena opelea DlOze biti: obicna opeka, dobra peccna i specijalna klinker, koja se pece na visokoj tCITlperaturi 1200-1400°. Zbog tako visake temperature na povrsinama opekc, otopi sc glina i stvori staklastu skrmnu koja jO] daje otpornost no. hemijske uticajc, vlagu, hladnocu i cvrstocu. Sa njOlu se ziJa U CClncntnOID. rnaltcl'u. PostQji .los jedna vrsta spccijalne opckc - sarIlot opcka, koja se pece jos na vccoj temperaturi tj. no. iCInperaturi od 1600-1800°, Ova opcka sIuzi za oblaganje visokih pcb, .leI" izdrzava visoke temperature. So. njom. Sf' zida u san1otnoID . . malteru.
Opckc kojc sc upotrebl.javaju za zidanjc zidova su: A) puna opeka, B) suplja cpeka, C) radijalna opcka. 51. 10.
A)puna opcka ima dilllcnzlj<: koje su t11vrdcne zakonoln od 1932. godine, 25/12/6,5 sn1. Ovaj format nijc isti. u svim zemljama. Puna opeka lnoze biti obicna opcka, koja se najviSe upotrebljava i njcna oznaka je Op. Oblozna opcka SIllZi za spoljnc stranc fasade zidova i ostaje kao ukrasna vidna povrsina zicia, Njena oznak8. jc 00. Porozna opeka - laka dobija se dodavanjcm sagorivih rnaterijab, upr. drvenjh strugotina, glincnoj smesi koji prilikOlll pecenja sagon~, le opckn. ostane supljikava j
ispunjena v<lzduhorl1, Ova opeka je laka, ali zaLu ruale nosivosti. Njena Gznaka je OJ.
OSOBINE OPEKE - bko sc izraaujc, lako se transportuje, njOITlC
se lako radj, jer je malog fonnata i rnalih Lezina, Porozna je, a vazduh koji se nalazi u port-una sluli kao toplutni izolator u zidovima u koje je ugradcna. PostojanZt je na at.rnosfcrske uticaje::. M.ozc primiti velika na-· prczanja, ako se pra\'ilno upotrebl. Obicrw opcku prerna kvalitctu pro~ izvodnje moze irnati razlicitu (;Vrstocll na pritisak. CVf'stoca nn pritisak koja se uzi,ma u l(iIogrami.rna. nil 1 sm2 nazivu sc marka opeke. Za punu opcleu predviliaju se llwrkc 200, 150, 100, i 70,
B) suplja opeka jc isle vcliCinc j 0<1 istog materijala kao i puna opeka. Za ovu opeku plasticna lHasa je kalupljcna u specijalnim kalupima koji daju poduzne ili poprct';ne supljine U opeci. Ova opcka jc laka i upotrebljava se za pregradne ziclovc Dl.alih teiina s1. 10.
C) radiialna op~ka se racli kao puna Hi !cao supljao -SIuzi za zidanje dimnjaka bunara itcl. SL 10.
14
,P / v
SL.10
-
1S
Za zidanje zidova naJc.esce se upotrcbljava cela opeka. Pored cdc opeke redovno se upotreblJavaju j deIovi opcke. Delovi opeke se ne proizvode, oni sc dobijaju lomJjenjem celih opcka zidarskim cekiCem. SI. 12.
n. r~--I
i i I i i I L_. __ J
D
'[
r-----: T n. CU.·A OPlOKA I i I I t[J b. Tft!tc£TVRTK;. j 1 rf! i i t .. C, POLUTKA = ~ d CETVRTKA
f-12---1
NAZIVI OPEKA I SPO] NICA U ZIDU - Opeke i malter uzidani u zidu dobijaju razhCite nazivc, zavisno od polozaja u zidu, 51. 13.
16
a) sloj - niz opeka horizontalno postavljenih po izvesnom redu i meausobno povezanih maltera.
g) LeziSna spojnica je malter koji povezuje slojeve izmedu sebe. Debljina IeZisne sp9jnice 1,2 Sm.
d) dodirna spojnica - vertikaIna, maIler koji spaja opeke u jednom sloju. Debljina dodirne' spojnice 1 sm.
a) Duznjak je opeka u jednorn sIoju koja je postavIjena paraleJno sa duzinom zida.
e) Vezac je opeka u jednom sloju koja stoji upravno na duzinu zida, paralelna sirini zida.
i) Ako se sa liea zida vide sarno vezaCi, sIoj se naziva 510j vezaca. z) Ako se sa liea zida vide sarno duznjaci, takav sIoj se naziva sloj
duznjaka. i) Slog je niz uzastopno p05tavljcnih slojeva, po izvesnom redu i
jzmedu sebe povezanih maltera. Jedan slo.1 zajcdno sa svojom lcziSnom spojnicorn ima visinu 6,5 +
+ 1,2 = 7,7 SID. Znaci u visini zida od 1 m 1 ima trinaest sIojeva opeke.
PRAVILA ZA SLAGANIE OPEKA 1) Opelea koja sc upotrebljava za zidanje rn.ora biti zdrava, cvrsta,
dobro pecenn i bez naprslina. 2) .I\1alter upotrebljen za zidanjc treba da je dobro iZlnesan i na
pravljen U odrea-enoj razlueri. 3) Svi slojevi treba cia su horizontalno postavljeni, a horizontal
nost sc kontrolise Hbe]om. 5) Spojnice u zidu ne smeju se pokJapati vee se moraju prekla
pati za jednu polovinu iIi jednu cctvrtinu opekc. 6) U svinl slojevima upotrebiti sto vise celc opeke, sem u Slll
cajevima gdc je to neophodno potrebno, upotrebiti i dclove opeke.
SLOG DUZNJAKA PREVEZ 1/2 OPEKE (zavrsen sa jedne strane). Ovaj slog se radi kod zidova dcbljine 12 sm, Sa liea zida u svirn slojevirna vide se duinjaci. Prevez moze biti 1/2 iii 1/4 opeke. SI. 14.
bu:ttv:Jp.L~\ :;;,LUJ PRSVEZ. -t OP!?I':E
~1r-
n-~~~~L ~--~_: i l-H-:l=l~I~C~ _ ... __ ~L.:=IL~
'PR.E\JE"Z. :± ORotIC£::
bst~~4-f=~:~~~~~ ~ ~~~L£l
I ! ~~I~~~~: _,Lt,-J-r---L.--'---'-----'----i. -14"f-- ~ .-1 11.
L.I ----1---L.--L--'----'--I~ I I II i~'
2 Gradevinske konstrukcije 17
SLOG VEZACKI PREVEZ 1/4 OPEKE (zavden sa jedne strane). Vezai'ki slog se radi kod debljina zidova od jedne opeke. U svim slojevirna sa liea zida vide se cela opeka. Ovaj slog se upotrebljava za unutarnje nosece zidove. 81. 15.
H n ! Ii
B.LOK VEZA ILl OBICAN SLOG je onaj slog kod koga je svaki drugi sloj ish. ZnaCi sa liea zida sc naizrncnicno smenjuju sloj vezacki i sloj duznjacki. Prevez opeka u elva uzasLopna sloja je 1/4 opeke. Potreb~ no je resiti elva uzasiopna sloja za pravilnu vezu. Ako je ziti ravno zavrsen sa obc stranc u vczackorn sloju na krajcvilna zida su vezacke tricetvrtaste, sarno u slucaju aka je duzina zida de-ljiva sa polutacom. Aka je duzina zida Jeljiva sa cctvrtacorn, a ne sa polutaCOlTI onda leva i desna stram). zlda nisu Slll1ctricne. U oba sIoja na jednoj strani su duznjaci, a na drugoj vezacke tricetvrtace i obrnuto. OYa bIok veza u zidu se kod nas najviSe priu1enjuje za zidanje zidova. Upotrebljava se za sve debljine zidova, pocev od jedne opeke. 51. 16.
18
SUCELJAVANJE ZIDOVA POD PRAVIM UGLOM. Ovaj naCin povezivanja dva zida, koja izmeau sebc zaklapaju neki ugao, najcesce se upotrebljava kod fasadnih zidova. Ugao suceljavanja ce zavisiti od parcele na kojoj se zgrada podize, najcesce je 90°. Nacin resavaIija: 1. sloj. Prvo se prolJUsti jedan zid i u tom zidu sloj je dufujacki (sa lica zida se vide opeke po duzini). Kod zida koji se propusta (M) spojnice rna-
OblCAw ""LOGO - !'::oLDtc VSZA. -uo O\) -1. ope!'::; Z,\D 00 -1 Of'ER.'F ZAvR.Se..e-- ~b. ~jc: :::i\."~5;
I I I II I I ULUJ I I I I I ! ~ -I.a+- . ~!rl-
11111 III If E+=1-J-- I I I 81 ZAVR.~V,6 .. JJ::JS" ZIOA... rz..H,E:i)1J OTVORA.
LlD OD --'\-~ OPEC£' DUZIWt>... DELOVA. SA.. ~ O?ER.~
[iI I [I HJ Eh 1IIIIItTER ~'J- r-':-. --i-Bc"f-c..,-,-.,--r-r-r-r-r-r--r--r
]1\ III H f HJ I II II II II Hi
1111· IlEa -it"
1
- 1 I I J-J
raju biti pomerene u odnosu na tacku rn. za 1/4 opeke. Drug; zid (N) koji se zavrsava u tacki m ima pocetnu spojnku kroz tacku m, a ad nje se redaju cele opeke, tako da se sa lica zida u zidu N vide tela opeka - vezacki sloj.
19
II sloj. Postupak je isti, sarno obrnuto. Zid koji je bio propusten (M) zavrsava se u tacki ill i od nje se redaju vezaCi. Drugi zid (N) se propusta i spojnice u tom zidu Sil pomerene U odnosu na tacku n za 1/4 opeke. Da bi sma ovo pomeranje spojnica postigli, propusteni zid za~ vrsavamo duznjackim trocetvrtacama U odnosu na lice propustenog zida. 81. 17.
",UOcf2AVAJJ::JG ZIDOVA fDD Pl2AVIM U6LOM t---,"5B ---f
IN
, ~I-
~ ,r I I
,
20
I
<:3
N H----1
~ --+---1 :2 ,N
21!=~-'--
SUTICANJEM ZIDOVA POD PRAVIM UGLOM. Unutamji noseci zid se spaja sa fasadnim ziciom, najcesce pod pravim uglom. NaCin r~ savanja: I sloj. Zid (l\1) se propusti i spojnice U odnosu na tacku m Sil
u tom zidu pomerene za 1/4 opeke, a sa lica se vide duznjaci. Zid (N) se zavrsava u tacki m i ad te tacke se postavljaju cele opeke u vezae-korn sloju, sa pocetnom spojriicom kroz tacku m. U drugom sloju propustamo zid (N) sa spojnicama prornerenim za 1/4 opeke U odnosu na tacku m. Zid (N) ce se u ovorn sloju zavrsiti na lieu zida (M) sa duznjackim trocetvrtacama tako da se na lieu zida (M) vide tela opeke. 51. 18.
cc)\JTlCAWJE zIDOV1" POD 1"\2&!lk u0LDM l---------3S--------l
[--. ----
--
-
1---II 4-
I m
I I I I
I
I i I T ~
1 I I
-.--
-..j'
I 'ttl I
I I
I
r-
I I i r
UKRSTANJE ZIDOVA POD PRAVIM UGLOM. Pod pravim uglom se ukrstavaju nosed zidovl ili pregradni i nosed, iIi sarno pregradni. Nacin resavanja: I Sloj. Prvo se propusta jedan zid npr. zid (M) i u tOln zidu spojnice su pomerene za 1/4 opeke U odnosu na tacku m. Drugi zid (N) poCinje iz tacke n celim opekama. II Sloj. Zid (N) je propusten i spojnice u njemu pomerene za 1/4 opcke U odnosu na tacku
21
m. Zid (M) poCinje celim opekama. Ako neki zid ima razlicite debljine izvan zidova sa kojima se ukrstaju, onda se zidovi resavaju isto kao u prethodnom slucaju, s tim sto se 5iri zid zavrsava u svom propustenom sloju duinjackim trocetvrtacama. Broj duznjackih trocetvrtaca zavisi od razlike debljine zidova. Ako jc razlika zidova jedna opeka, anda se na mestu promene debljine zid zavrsava sa dye duznjacke trocetvrtace. 51. 19.
22
u>::.£S""I2J.J:]IO. Z.IDQVA I'DO pQA\J110 U6LDH
I I
1---$6---1
'2 U\CR.~'Et-1l UOOV( NE1\.l")~\J ..... ~ l- T ':.:>LO:J
.Ji;
I
I I I I-! ~I
!-----
I I
T m 1
'OL 19
r--
i---
'--
I I i---
i---
I---
I
I • I I H-m I I I
r I i
ZAVRSAVANJE ZIDOVA KOD PROZORSKIH OTVORA I OTVORA ZA VRATA. U otvorima za smestaj i uGvrsCivanje spoljnih vrata i prozara, mora se uraditi prilikom zidanja bocnih zidova, zub ko.1i maze biti razliCitih dimenzija sto zavisi' ad konstrukcije tih stolarskih elemenata. Zidovi se oko otvora zavrsavaju, pa se opeke sIaZu kao na ravnim zavrsecima zidova. U vezackorn sIoju se dodaje za dimenziju zuba odgovarajuCi deo opeke, koji forrnira zub. U duznjackom sIoju u zubu se polaze opeka iii deo opeke u pravcu duznjaka i na taj nacin se postize prevez celokupnog sloja za 1/4 opeke. 51. 20.
I I II h IIIII h --PN- ~~r
I II , I In
SL20
23
ISPADI I NI5E. testa se u zidavima ad opeke moraju raditi ojacanja na mestima veCih naprezanja zidova. Ta ojacanja se pojavljuju na zidu u vidu ispada, a resavanje je vrlo slicno suticanju dva zida. Ispad se tretira kao jedan zid vrlo male duiine, koji je ravno zavrsen, pa se on u jednom sIoju propusti i spojnica pomera U odnosu na tacku ill za 1/4 opeke. Leva i desno ad ispada pastavljaju se u zidu eele apelee u vezackom sloju prema lieu zida na kame se nalazi ispad. U drugom sloju propusta se zid celom svojom sirinom u duinjackom sloju i s~ojnica pomera za 1/4 opeke U odnosu na tacku ID. Ispad se na krajevlma zavrsava duznjackim trocetvrtacama i izmedu njih umecu cele opeke. Broj opeka zavisi od sirine ispada. S1. 21.
I S\...O::J ,-- 1l'tlL0.J
r-- r---.
- 'l- r- .I-
i-- I I l j J
T <0
'" 1 r-jJ liT l-
I SL.'2:1
Ako se u nekom sirem zidu ostavi jedan deo prostcra za smestaj sanitarnih uredaja. plakara. radijatora itd, anda se u zidu dobije niSa. Opeke se ovcle slaiu vrio sliene kao kod ravnog zavrsetka zida. U vezackom sloju na krajevima nisc se propuste spojnice do liea zida i zidovi se tu ravno zavrse vezackim trocctvrtacama. U drugom sloju na
24
ivicama niSe zid- se zavrsi duznjackim trocevrtacarna, a zid oko niSe 5e propusta duznjacima i spojnica, sarnim tim pomera od ivice niSe za 1/4 opelee. 81 22.
i hlll~ lar--------i· ·1 I it\11 j!
~lI 181ft "r l ,~
STUBOVI. Akc su dimenzije zida manje ad jednog metra onda ih nazivamo stubovima. Stubovi nisu nista drugo nego kratki zidovi Gija je jedna dirnenzija sirina, a druga duzina. Stubovi mogu biti kvadratnog preseka i tada resavamo stub sarno u jednom sloju, a u drugom sloju opeke su potpuno isto postavljene, salno pod uglom od 900 u odnosu na prvi sIoj. Ako su stubovi pravougaonog preseka onda se resavaju kao ravno zavrseni kratki zidovi. Stubovi rnogu biti jos i sIozenog preseka i ani bi se resavali leao dva kratka zida koji se suceljavaju. 81. 23.
25
:')\IJWVI
EH OJ BEl '.1 , i! ~ I-+-++j I 1 I
PREGRADNI ZIDOVL Pregradni zidovi sluzc u zgradi da podele unutarnji prostor jcdnog stana. Zidaju se od supljc opeke sa produinim ili ccmcntniln D1altcrorn u debljini 5irine opeke, ili u debljini debljine opeke (opeka postavljcna nasatjcno). Slojcvi se 1110gU kod ovih Zlclova prevezivaLi za 1/2 opekc (sto se najceSce radi) ili prevez moze biti 1/4 opckc (5tO se reele radi), U visinl nadvratnika U ovim zidovima se obavezno rade betonski prstenovi - serklazi, koji ukrucuju zidove, povezujuCi il izmedu sebe i sa glavnhn lloseCim zidovirna. Radi boljeg ukrucenja zidova od nasatiCno slozenih opeka, u noseCim - punim zidovirna ostavlja se zljeb duiine 65 sm i sirine jednake sirini zida. Pomoeu tog zljeba zidno platno je celom visinom fiksirano za noseCi zid. S1. 24. Ako u zidu nemamo serklai, ukrucenje se moze poboljsati po~ stavljanjem pljosnog gvozda u svaku trecu spojnicu. Pljosno gvo:iae uzi~ dujemo u zljebove u nosecem zidu, a kod dovratnika prikucavamo za dovratnik 5-6 sm. u visinu.
26
Ako su pregradni zidovi od opeke pljostimice postavljene, povezivaju se nosedm zidovima zupcima od opeke koji su ispusteni iz svakog drugog sloja noseceg zida. I kod ovih zidova u visini nadvratnika se rade serklazi preko celog zida koji stvaraju jedan kruti okviL Sl. 24.
2. tG!'.EfS U ZIDu
<::'1- 24
27
Zidovi od dupl~ postavljcne nasaticne opeke sluze za podelu unu~ tarnjeg prostora izmcau dva stana. Oyakav zid se radi ad dva zidna platna na razmaku ad 1/4 iii 1/2 opeke. Zidna platna stJ od opeke na· satiCno postavljene, a u supljini izmedu njih se nalazi vazduh koji je vrlo dobar izolator i toplotni i zvucni. Zidanje ovih zidova je u potpunosti isto kao i obicnih zidova nasaticno postavljene opeke, s tiln sto se zjdna platna IIlestin1icno izmedu sebe povezuju vezacima, pa se tako stvara jedna jedinstvena zidna celina. S1. 25.
cf)'P_+_
~ ,-il;
,0
sL'2..5
IZOLACIONI ZIDOVI. lzoJacioni zidovi se rade u zidnom sklopu zgrade na mestima gde je potrebno pojedinc delove zgrade zastititi od hladnoce, od buke, od vlage itd. Od prcteranog hladenja iii zagrcvanja zgrada se 5thi fasadninl ziciovima, koji vee po svojoj osnovnoj nanleni treba da su tennoizolacioni. Zidovi izlozeni viazi su podrumski zidovi i
28
na njih se postavljaju bitumenski namazi, te se na taj nacin stiti cela zgrada od prodiranja vlage. Od buke se mogu izolovati pojedine prostorije dodavanjerIl na zidove razne izolacione ploce kao, na primer. stiropor. SI. 26_
JZOLACjONf ZJD
MALTERX
Malter sl112i kao spojno sredstvo u zidovilna od opeke, km11ena, i pojec1inih prefabrikovanih elemenata. Npr. u zidu od opeke 200/0, zaprelnine zauzin1a malter. Pra.vi se od nekog vezivnog sredstva (krec.a, cementa, glpsa) peska kao agregata i vode. Odnos oyih materijala je tacno utvraen. Koji ce sc odnos uzeti zavisi l(akuv je kvaBtet Inaltera potreban. Spravljanje maltera moze hiti rueno i masinskiln putem. Rueno se spravlja u plitkim drvenim_ koritima 2 X 4 m 1 postavljeni kod boksa sa peskom i barake sa krecom. Masinsldm putem se spravlja
29
pomOCll masina malterki u koje se ubacuje odredena kolicina materijala, a priticanje potrebne kolicine vode je takoae regulisano. S1. 27. PosIe izvesnog vremena od spravIjanja voda iz maltera ispari, a u malteru se izvrSi hemijski proces stvrdnjavanja. Isparavanje vode i stvrdnjavanja rnaltera kad tanjih zidava je brze nega kad debljib. Prasecna vrelue trajanja ovog procesa je oko pet dana. Naglo isparavajne vode u. toplim letnim danima onemogudlo bi hemijski proces u maiteru, pa bI malter, urnest? c:vrstog vezivnog sIoja, postao trosan i pri najmanjem udaru opeke U zldu bi se razdvojile. Zato se prilikom zidanja zidova u letnjim danima opeke obavezno moraju neprestano kvasiti. 1sto tako na vezivanje. maltera stetno utice luraz, te se na temperaturi manjoj od _2° ne zlda. Malter moze vezivati na vazduhu - vazdusni i u vodi - hidraulicni.
I
I 0\ 0, 'f 'C
I I 1<;000 ___ , __ f------~.---~---,-
:'L·27
KRECNI MALTER je n1csavina krcca kao vezivnog materijala i peslea kao agregata sa VUdOD1. Krec koji se upotrebljava za spravljanje ovog m.altera je plasticna masa gascnog, dobro odlezanog kreca, ili hidratisani krec u prahu, pakovan u dzakovima od 33 kg. za 1 m 3 gasenog kreca potrebno je 450 kg. negasenog kreca. Za zidanje gaseni krec treba da odlezi dye nedelje, a za malterisanje najmanje sest nedelja. Pesak treba da je Cist, bez organskih primesa. Cistoea peska se moze popraviti ispiranjem, dozvoljena koliCina gline u pesku je 3% od ukupne tezine peska. Najbolji je pesak Cist kvarcni, ko.1i ne sadrfi gline. Voda takode mora biti cista, bez organskih sastojaka, kiselina i dr. Za spravljanje maltera moze se upotrebiti kiSnica, reena i jezerska, dok je morska voda nepodesna.
30
Kreini malter se moze spravljati kao i ostali malteri rueno i masinskim putem. Rueno se spravlja u plitkim koritima na taj nacin sto se u razredenu kasastu masu gasenog kreca dodaje pesak U odreaenoj razmeri i mesa cakljama dok se TIe dobije ravnomerna masa. Ako se malter pravi od kreca u prahu onda se krec i pesak u odredenoj razm.eri mesaju u suva, pa se na kraju doda voda, te se dobije plasticna n13sa maltera. Gustina maltera se odreduje prema upotrebi. Za zidanje se spravlja gusCi malter, dok za lualterisanje maher treba da je razredeniji sa vodom. Krecni malter se, uglavnom, upotrebljava za rnalteri"anle, rede za zidonic zbog manje jacine-
Razmere maltera 1 1'Io.0licine materijala za 1 H13 krecnog maltera
Razmera Gaseni Pesak m 3 Voda rn3
krec: pesak krec rn3
1:1 0,55 0,55 0,14 .'------ --._-------
1:2 0,40 0,80 0,16
1:3 0,311 0,93 .0,18 ------.. -~ .... ~~---.
1:4 0,256 ~--.-.-.-~----,.,-.--.---
_~~~_1,_02_4.~~_ 0,20
CEMENTNI MALTER se spravlja ad cementa kaa veziva, peska kao a~regata i vode. Cement je prirodna Hi vestacka rnesavina gline i krecnJaka koja se sitni, kalupi i pece na temperaturi od 1400°. Ovako ispecena masa izvesno vreme odlezi i melje se u najfiniji prah koji vrlo laka upija vlagu, te se mora cuvati u suvim i zatvorenim prostorima. Transportuje sc obicno u vrecama od 50 kg. Na arhitektonskim graacvinama se upotrebljava portland cement i cen1ent visoke otpornosti. Malter od portland cementa sa pcskom i vodom je najjaCi malter koji vezuje na vazduhu i u vodi. Spravlja se rucno iIi maCinski. Rucno na taj naCin sto cen1enta i peska u odrea-enoj razmeri izvrsi prvo u suvo, pa se zatilu dodaje potrebna koHCina voda. Masinskim putcm spravljanje lualtera je rnnogo olaksan i ubrzan postupak. U masine maIterke se sipa U odredenoj razmeri cen1ent i pesak i regulisanim priticanjem vode masa se rnesa masinskim putem, te na kraju izlazi gotova ravnomcrno spravljcna Hlcsavina veziva i agregata. Upotreba cementnog maltera je velika. Primenjuje se tan10 gde je potrebna veea cvrstoca zidova i brie vezivanje PrHikom zidanja u toplim danima, opeke treba kvasiti da ne bi naglo izvukle vodu iz maltera i onemogueile hemijsld proces vezivanja. Zimi na temperaturi manjoj od _3° ne treba raditi ovim malterorn, jer ce malter izgubiti svoju tuOe i svojstva. Oshu za zidanje zidova, ovaj maIter se upotrebljava i za oblaganje zicio"tra kamenom, plocicama iii za izradu izravnjavaju6h podloga podova.
31
Razmere maltera i kolicine materijala za 1m3 cementnog maltera
Cement kg. .-;---_ .•.. _-
Pesak m S Voda m S Razmera cern.: pes.
1:1 930 0,67 -:-:-----c:c:--.---~_:cc .. --... 1:2 ...... __ .... _ .. 6~_0 ____ ... 0,96 ... _ .... __ 0,.<!Q....
0,45
. ____ 02.5..... 1:3 470 .... ---~.-.. ---.~-----
I,OJ
1o±...._ ... ___ 375 ____ 1,08_ ...... ___ 0.2.....
PRODUZNI MALTER, Kod produznog maltera glavno vezivo je ccn1ent, a kree je sarno dodatak koji sluzi da produzi vreme vezivanja i stvrdnjavanja po cemu je maher i dobio ovaj naziv. Agregat je i za ovaj Inalter pesale, koji treba da sadr.zi iste osobine kao i pesak za spravljanje ostalih maltera. Krec. povecava plasticnost maltera, taka da se njime moze lakse raditi i pri susenju 111anje puca. Spravljanje maltera se i ovde vrsi rucno i 111a51nsk1111 putem. Ako se za maher upotreb~ l.1ava krec u prahu, onda sc U odredenoj razmeri izmesa krec, pesak i cement u suvo, pa se onda dodaje voda i lagal10 prctvara u plasticnu masu. Ako se upotrebljava gascni krec, onda se spravljenom cementnom malteru U odreclenoj razmeri dodaje plasticna kasasta masa gasenog kreca i sve dobro izmesa. Ovi naCini spravljanja odnose se na roeno spravljanjc malterao
Razmera ma1tera i koHCina materijala za 11U3 produznog maItera
Razmera cern. krec, pesak
Cement kg, Pesak m Z Voda m'
--_ ......... _ .. -1:1:5 270 0,19 0,95 0,28
-----:: .-.-.~.-~-........ --.. --.--1:1:6 240 0,17 1,02 0,27 -.. ---~----.. --~------- --- ~---~--~-.. ~~~---..
1:2:6 210 0,29 0,87 0,27 -."~-----~-
1:2:5 1:3:9
2,3() ___ ...... _0,3} _ ... __ .. 0,82" ...... _.... ..... ::,,:::"-146 0,31 0,93 0,24
ZIDARSKI ALAT Sl. 28.
1.) Zidarska kasika ili fangla upotrebljava se za zahvatanje maltera iz sanduka i nabacivanje maltera na zid. Okruglog je oblika, napravIjena od gvozdenog lima sa drVenOlTI drskom.
2) Mistrija je napravljena ad celicnog lima koja ima drvenu drsku podignutu iznad ravni lista. Mistrija sluzi za razastiranje lua1tera po zidu, a prilikom zidanja za ispunjavanje spojnica.
3) Zidarski celdc sluff za secenje opelca sa svojom ostrom zavrsenom stranom, a na drugoj strani njegova kvadratna povrsina je udarna.
32
Ii ii I I, ',j
3 Gradevinske konstrukcijc 33
4) Visak je eeliena iii mesingana kupa, obesena na konopac koji prolazi kroz centar kvadratne placice. Sluzi za odrcdivanje vcrtikalnosti zida.
5) Libela je napravljena od tvrdog drveta sa Lldubljenjilna u koja su ugradcne cevcice. CevCicc su ispunjene tako da jedan cleo zapremine cevCice ispunjava vazduh. Kad se libela nalazi u horizontalnom polozaju, vazdusni mehur je t;).C110 na sredini cevCice. Sredina je obelesena sa dye paralelne crticc. Na taj nacin se libeloln odrcauje ili praverava horizontalnost zida.
6) Gladalica ili perdaska je kratka daska sa jcdne strane uglacana, a na drugoj strani ima pricvrikenu drsku. Sluz! za ravnanje lualtera na ozidanim povrsinama, gde je sloj maltera vee nabacan.
U ZaVrSl10ln sloju, prilikorn glacanja zklova gladill'corn,: zidove kvasin10 u zavrsnom sloju cctkOITl (braj 7) da bi se Ol11alterisanc povrSine sto bolje uravnale.
7) Prav ugao iIi vlnkla rnozc biti naprmrljclla od tvrdog drveta -brastovine u vidu pravouglog trougla. Sluci za odredivanje pravog ugl;:t kod sllceijnvanja, sllticanja iIi ukr};[anja zidova. Ona ll1Dze bitl nalpravljena jos i od pljosnog gvozaa.
8) Za -'Llierivanjc pravca zida sluZi kanap koji sc nan10tava net drvenu letv1cu.
9) Vagres crevo iIi libda ad cc\'i sIuzl :ta odrcdivanje vis ina II
is tom nivoo. U gumenom crcvu, I(>oje se na elva .kraja ZU\TSaVa stakle-111m cev(:1uuna, se nalazj voda. Po zakonu spojenih sudova, niva tee:nosh se podesava prerna zarcziIna na ccvCici i tako odrectujclTIO visine u istOln nivou.
10) Kako alat se moze u.zeti i Inasina za rnaltcrisanje koja automatski nabacujc l11<J!ter na zid, a gbcanje povrsina moze bHi automatsku Hi rueno, sto zm/isi od konstrukcije 111asina. U S3.VremenOln gradevinarstvu se sve viSe uputrebljava Il1altel'isanje nwsinskim putcrn. 51. 27.
ZIDOVI I STUBOVI OD KAMENA
Kan1en je kao gra('t~\'inski n1:1terijal jos u daIckoj proslosti, zbog svojih osobina i lcpog izglcda, irnao vcliku prirnenu, pa i danas u razlicnhn vidovir113 se upotrcbljava.
Kamen se vadi u prirodl lz siena koje Cine cv1'sti cleo zcmljine kore. Njcgova pl'imcna u gr<::u::k\,lnarstvu Z:lvisi ud fizickih osobina slcnn iz kojih se dobija, kao i od vrste graaevinskog objekta za koji ce se upotrebiti. Svaka vr.sia stena od h:,oje se kamcn vadi ima razlicite 050-
biDe, zavisno od naCina posianka. Prcmn l1w:inu 'j)ostanka stene smo podelili na:
1) Eruptivnc ~ nastalc crupcijom vulkana ud rastopljcne mineral·, ne mase koja je jzbila 11a povrsinu. To su granit, bazalt, diorit itd. lz njih se dobija learnen velike cvrstoce.
2) Sedilnentne - postale lalozcnjcJH U VOUl iIi na vazduhu i to su: krecnjaci, dolomiti, pescari it.d. Ove slene su vrlo n1.alc cvrstocc, krte su i vrlo 1ako se eepaju.
34
3) Metamorfne su nastale metamorfozom - Inenjanjem eruptivnih ili ,sedlmentnih stena usled pokreta u samoj zemljinoj kori. Npr. Inermer, kvarciti itd. Kanlen koji se dobija iz metamorfnih stena vrlo Iepe je strukturc, laka se polira, m.oze dati visok sjaj. Otporan je na pritisak i habanje. Pri izboru kamena u gradevinarstvu rnaraju osobine kamena odgovarati vrsti konstrukcije za koju se upotrebljavaju, jer nisu potrebne uvek iste osobine kamena. Za zidanje zidova karnen mora imati odreacnu cvrstocu na pritisak. Za ovu vrstu rada minimalna cvrstoea na pritisak je 700 kg/sm2 • Kod hidrotehnickih objekata kumen treba cIa je vodonepropustljiv. Za gradnju puteva kamen treba cia je otporan na habanje. Za oblaganje fasada birace sc kamen otporan na sUlleu, kis1, rnrazu itd.
V ADENJE KAMENA. Kal11Cni 111ateriajal se dobija iz kamenolama vacienjcrn na razne nacine u zavisnosti ad strukture, Inasivnosti, s10jevitosti, zilavosti, majdanske vlage i svrhe za koju ce se upotrebitL Va(tenje i obrada oIaksani su podobnoscu stena da se lako cepaju. Meke i slojevite stene se odvajaju pijudma i polugalna, a tvrde uterivanjern celicnih klinova iIi uglavljivanjcru suvih drvenih kEnova, koji se polivaju vrelam voclol11 cIa bi I(ad nabreknu ocIvojili kOl1lade- stena. Lomljeni kamen SC IIlOZC dobiti i upolrebom cksploziva. Dobijcui blokovi cepaju S~ klinoviIna lJ In::mje komadc ili nlasinskim putcm busenjcm rupa kornprimiranlrn vazdu11011l ili elcktricnom busilicol1l.
Obrada. Tvrd kaulen sc sece bezuboll1 testeron1 sa dodatkom vode i peska leao npr.: granit, sijenit, bazalt itd. Obraduje se siljastiln dletOlu, stokuje i polira. MeIe sc sece zupcastol11 teste-ronl i Iciese alatkanla sa ostricollL Moze se izbrazdati i uglacati, ali bez sjaja npr. pescari, krccnjaci itd. Na obradu kamcna zuatno utice Inajdanska vIaga. Svez learnen sa prirodnom vlainoscu se rnnogo lakse cepa, klese, teste-rise.
ZlDANJE KAMENOM
Zidovi od iOlnljenog kmnena se izvode od kame-na koji se dobija u kamenolol11ima upotrebom ekspIoziva iIi se dobija uzgred pri odvajanju k<:unenih blokova. Svaki kmnen treba postaviti u svoj prirodni polozaj kako je Iciao u steni) .ler tako najbolje nosi. LeziSnc spojnice rnoraju biti horizontalne, tc sc komadi moraju duterivati grrlbo gvozdenim .<;ekicima prilikorn zidanja. Dodirnc spojnice uzastopnih slojeva se ne sn1cju poklapati. Na ]leu zicla vise od tri spojnice 1Z jedne tacke He sme polaziti. U svakom sloju, n1~stin1icna, makshnalno 11a 1,80 Illl sc moraju postaviti kOlnadi. u vidu vczaca, koji cc povezivati lice i nalicje zida. Ako sc prilikom zidanja dobiju meduprostori ne treba ih ispunjavatl samo malter0l11, vee 111alim parcadima kamcna, koji se zovu Civije. Na svakih 1,80 - 1,50 mt visine, zid je potrebno izravnati u horizontalnonl smisiu, radi boljeg prcnosenja opterecenja. Ako se lcaIl1enOITl sarno oblaze zid ad opekc, onda je debijina kamenog obloga najmanja 20 sm, i kmncn 111estinlicna mora zadirati u zid od opeke radi cvrsce veze dva raznorodna materijala. Zid od lomljenog kamena se moze rad-iti
35
1) Od obicnog lomljenog kamena (kamen grubo doteran cekicem u pravilnije oblike) SI. 29.
1===;,= IF'"'1r1n---.-.-- 1
rg .~
_-""-"-_"--_J-.J-.l
~L 'L9
2) Nepravilno lomljenog kamena eksplozivom od koga se zidaju kiklopski zidovi, koji se kod stambenih zgrada uvek iznutra oblazu opekom. Kiklopski zid moze biti kombinovan sa opekom vidnom sa
36
lica zida. Na uglovilna se postavlja opelca u vidu stubova a na visini od 1,20 - 1,50 m 1 opeke se prevlace u 3 - 6 slojeva cele duzine zida, te se na taj naCin vrsi horizontalno izravnjavanje i ravnomerno rasprostiranje sUa. Ovi slojevi opeke se nazivaju libazni slojevi. SI. 30.
1.,' KJ K1 .. .(lf>'2,\:::::j 'l.\ 'i) V ~!r,~V\ U OP2.(J
37
3) Od slojevito lornljenog karnena (komadi kamena su sa ravnima skoro paralelnim a razlicitih visina) Sl. 31.
38
ZJDO\/\ ()D SLD:JEVI:\Ob LOHQt:=\VJ.:-:=:>
~EWA
10"" U0l.-1J PQ.(:;:V!;2, R.RVPrvPE:6 l'::.4Mt::I0"'-
4 ~eo
Zidovi 0& tesanika. Tcsanici Sll komadi kamenih bJokova koji se sa svc cetiri strane obraauju, te sc dobijaju pravilni oblici ravni11. povrsina i ostrih ivica. Za zidanje punih zidova od tcsanika, kaIncni komadi su paralcIopipednog obHka, za lukove klinastog oblika i za oblaganje plocastog oblika. Zidovi ad tcsanika se rade po istorn principu kao i zidovi od opcke u slojevillla cije S11 leziSne spojnice 4 - 5 TnUl , a dodirne 3 - 4 111m. Prevezi se llloraju 05tvariti u svakorn sloju i: najccsce su za 1/2 duzine tcsanika Sl. 32. Vdicine tesanjka su razlicite 40-50-55/ 80-90-100. Ako Sil lezisne ravni tesanika male 1110raju se povezati iljebovima radi kOlnpaktnijeg sklopa zida. SL 32 i SL 33. Tesanici se
0?A,J\\-\, '2.L.'J !V \
39
m.ogu povezivati i gvozdenim pOlTIocnim sredstvima u hbrizontalnOln smislu pijavicama 81. 34 i u vertikalnom smislu mozdanicima 51. 35.
T
40
Stubovi od tesanika se rade od punih komada Cije spojnice dva uzastopna sloja se ne smeju poklapati 51. 36.
41
"Na Sl. ~7 pri~azane su vrstc alata .koji se upotrebljavaju za zjdanje l\.amClla 1 za llJegovu obradu.
. Zidovi ~~ mesovitog lnaierijala. Ako je zid sastavljen 1.Z dva razno:-~,d.na matenJala tal~av" zid se naziva ll1csoviti zid, a izveden je leao jCdlDstven konstruktlVDl sklop, tc sc staticki racuna sa celom deblji-
~ ..•.•... ~ V
42
nom. Najcesce se <mesa kamen i opeka iii kamcn i beton. Ove zidove treba razlikovati cd oblog koja se naknadno priCvrscuje. Zidovi od mesovitog Inaterijala se rade radi ustedc, jcr se spolja upotrebi boljl materijal, posto se unutarnja strana zida u veCini slucajeva pokriva roalterom. Z i d 0 v i 0 d t e san i k a i 0 p eke. Ovi zidovi se zidaju u produz-nom ili cementnom Ihaltcru. Povezanost se postiZe tako, sto pojedini tesanici ili citavi redovi zidaru vise iii manje u zidnu masu. 81 38. Vi-
kE~V\T\ 7JD /Kp-.'-1.EW·-OP'1Oo.RJ>.-j
I
® \
I
~ I I I I
I I
CD
w 6 ~
+ ro
! {'O~
" g" f . zs ""
'" I'" ® r--- REb Ou'l~l:Y-K-"-.
if I I I J-~ '" "" .,;
(I) t<£D Vt;.-~CA
TI . =n1 11 t'; ~-1h
.!---25-+--. ---4-~ 5!£:·-----'-l-C~,\ ::'0
RE.D PLQC"A -Dv1.lJ::y,..KA
it£p VEZA.CA
43
sin~ ~esanika jednaka je visini 3 - 4 sloja opeke zajedno sa leziSnim SpoJ111Cama. Naizrnenicno, po visini zida, se slazu duznjaci, pa vezaCi. Na T ~gl?vima zidova koji se suceljav.aju, postavljaju se tesanici kaji se P?-:ezuJt.;t na ,ob.e strane u. pra",:~u .zldova. Duinjaci se moraju obezbedl~l O? lSp~~a?Ja ?v?krakIm vp~Ja:r]can:la" ~l. 39~ kOje se postavljaju na sv~koJ SPO]DICI duzllJaka. DUZn]aCI se JOS lzmeau sebe povezuju na Svako] ~rugoj spojnici obicTI01TI pijavicom, dok se vezaCi izmeau sebe povezuJu na svakoj spojnici obicnim pijavicama 81. 34.
Z i d 0 v i 0 d k a ill e n a i bet 0 n a. Ako se sa Hca zida postavi nelca v!.sta kam.evna koja (:e sc .sa £,be('~mskom ruasom spojiti u jedinstvenu celum, postlzu se vrlo 1cPl erektl, a ia povrsina kamena se u isto vrenle koristi kao j.e~,na st~ana ,?plate zidu od betona. Sa suprotne 5tran~ se mora napravltl proplsna Jednostrana oplata. Ovakav zid se betoDlra pos~epeno, da kan1ena povrsln3 ne bi bila suviSe veHka i izlozena preturarlJu. 51. 40.
44
ZIDOVI OD PREFABRIKOVANIH SUPLJIH ELEMENATA
Zbog ekonomicnosti i brzine gradnje sve se viSe za zidanje konstruktivnih i pregradnih zidova koriste prefabrikovani elementi: sljakobetonski blokovi, durisol-blokovi, gipsne ploce, trscane ploce, lake betonske place i uvek sve, novi i novi materijali.
NOSECI ZIDOVI OD PREFABRIKOVANIH ELEMENATA
Z i d 0 v i 0 d S 1 j a k o-b e ton ski h b 10k 0 v a. Blokovi za ovakve zidove se prave od pregorene i dobro odlezane sIjake i cem.enta. Odnos je: na I m' sljake ide 170-200 kg. cementa. Od ovako spravljenag betona, Cija se marka krece od 30-50 proizvode se na vibropresama blokovi veliCine 39/19 iIi 24/19. 51. 41. Ovakva veliCina sljakobetonskih blokova uklopljena je u gradevinski modul duiine 10 Sill., odnosno b10-kovi zajedno sa malterom su duzine 4 lTIodla i 'visine 2 n10dla. Posto se blokovi ne mogu lako sed, veHCina blokova je prilagodena razliCitim
~ ~ • ..o?oE-TO W",IC-\ lSLOIC-OV\
:R T-,,!',
velicinama zidova, koji se u savremenom projektovanju takoac uklapaju u gradevinski modul. Ako se sljako-betonski blokovi upotrebljavaju za unutarnje nosece zidove, onda se uzimaju debljine 2 modula, a za spoljne nosece zidove 2,5 modula. Zidaju se u produznom malteru
45
kao duinjacki slog sa prevezom od 1/2 blaka. Na krajevima zid dobija zavrsne polutace naiznlcnicno u svakorn redu, iii sa obe strane u svakom drugom redu, zavisno ad duzine zida. 81. 42.
'V",OVI 0';:' SDAt:o\!:oC'c""TO(0Sl':\ b-l I!;,w,,"n, fA
Ako se zidovi suceljavaju, u jednom sloju sc propLlsti jcdan zid, a drugOJTI sloju clrugi zid. Prupl1stcni zid 58 uvek postavlja na sl'edinu donjeg zavrsnog bloka. Ba bi se to rnog]o uvek oslvadU; kod zidOlm sa ncjecinakim debljinaIrla Sc; postadja k;-1o zavrsni c~emcnt u lanjem zidu blok sa zubol11, 51. 43 (Ln.), cija duzllla popravlja razliku u debliini zidova. Ovi zi?ovi su dobri terrnoizolatori, jer Stl unutarnje supI.Jinc ispunjene vazduhom.
: 10 ,-- SUC>C_l}J~V ~:Jr-.:.--'T
----,-UI
-
IL.~~E>OH _I I
"" 7f" .,-
\\ ~
I . ,
-'-
!" III '" IBL I
46
Z i d 0 v i 0 d d uri sol a. Ovi zidovi su napravljeni od durisol blokova Cije su supljine popunjene betonom MB160, t~ zajedno sa bIokovirna cine kompaktan nosed zid.
Durisol blokovi su napravljeni od rnineralizovane drvene strugotine pomesane sa cen1cntpm i kalupljenje pod pritiskom u specijalnim kalupima. Zbog svoga pogodnog sastava mogu se rezati testerama, tako da za njih niSH znacajne modularne mere. 81. 44 i 51. 45. Debljina su
razliCitih 15, 20, 25 i 30 S111., VlSlne 25 sm. i duzine 50 sm. Blokovi imaju po dye stojcce .supljine, Cija srednja pregrada ne ide u visini celog bloka. S1. 45. Blokovi se postavljaju u suva, jedan iznad drugoga,
47
DU~I~OL. (8LC9COVI I
za prevezom od paia bloka i poslc svakog drugog reda sup]jine se zallvaju betonom. Srcdnja niza pregrada omogucuje cia se beton: moze raz!ivati na SVe strane. 51. 46. Iznad prozora se rade nadprozornici od go-
e:,E-TO W,,=>I'A-. ISI"VIVA.
48
tovib blokova sa zubom, a supljinc se ispunjavaju armaturom i betonom. Zbog boljeg ukrucenja zida u podprozorniku se radi isto, sarno se zid zavrsava odozgo rayno. SI. 47. Aka se zidovi suceljavaju, u jednom sloju se propusta jedan zid, a u drugom drugi, kao kad zidanja opckom. Na
\)STAG! 0= l"enzDi2A
",LA7 uglu se u prepustenolIl zidu postavlja specijalan blok S1. 4.1 )III), koji povezuje oba zuba. Sl. 48. (a), Ako su zidovi razliCitih debljina, onda se prazan prostor koji ostaje ila spoju zatvara malterom iIi trakama od durisoJa SI. 48 (b).
"ovCeQ,;,VAU::JE Z.I\=OOV""
~ if ",LO'J b/ ~30+
15LDJ 5L48
4 Gradevinske konstrukcije 49
PREGRADNI ZIDOVI OD PREFABRIKOVANIH ELEMENATA
Z i d 0 v i 0 d I a k i h g ips nih pi 0 is a. Gipsne place ad kojih su naCinjeni zidovi su razliCitih dimenzija 2,00-2,50 sm./25-S0 sm./ 5-10 sm, napravljene od graaevinskog gipsa, impregnisane kudeljorn, drvenom strugotinom, trskOlll, telecom dlako111, i t. s1. Ove place su vrio lake, DC opterecuju konstrukciju, dobar su toplotni i zvucni izolator, seku se testerom i lako se sa l1jima radio Na lezisnim ravninla, celom duzinOlTI, imaju zJjebove, raJi ostvariv3nja bolje veze. Ploce se slaiu u slojevima koji sc privczuju za 1/2 duzine ploce i spajaju Cistim gipsnim lualterom. S1. 49. LeiiStc i dodirne ravni, prilikom zidanja i postavljanja maltera se moraju kvasiti da ploce naglo ne povuku vodu
21
iz lualtera. PrilikOll1 izradc pIoca ostavljaju sc kanali i otvori za pro!vlacenje elektricnc instalacije. Ovi zidov'l sc ne rnoraju rnaltcrisati. Na njih se posie evenlualnjh popravk.i ost:.:cenih povrsina gipsnilll malter0111, mogu direktno lepjti tapeti.
Z i d 0 v i 0 d t r sea nih pI 0 ca. Trscane ploce se izraauju od dobro sabijcnc tr!;;ke, cvrslo povczanc z!corn. Dulin<l tabU je 2 ill, razliCitih sirina, a dcbljine tabU za sarnostalnc zidove su 4~5 SUi. Table se ucvrscuju za pod i pla[on i rnalterlsu sa obe strane. Ov1. zidovi su dobri izolatori jer se u supljinanm trske na1azi vazduh.
Z i d 0 v i 0 d I a k i h bet 0 11 ski h p 1 0 c a. Beton za proizvodnju ovih plota je spravljcn od poroznih agregata Cnpr. drobljena zgura (sljaka), skriljac, plovucac itd.) i cernenta. Masa se kalupi ll1asinskim presama u paralclopipednim obHcima punog preseka, ili sa supljinama.
50
Zid se izvodi u duznjackom slogu sa prevezom od 1/2 bloka u produznom malteru. 81. 50. Dimenzije blokova: 39 sm duzina, visina 19 Sill i sirina 7,9 i 14 sm.
ICJCJCJi ;--.. X3 '-----------l
~L_ 50
R a b i c z i d 0 v 1. Kao pregradni zidovi danas se vrlo retko upo· trebljavaju. Sluze najcescc kao maska, ako se zaklanja neka kanalizaciona cev iIi bEo kakva instalacija koja bi estctski lose delovala u prostoriji. Rabie zidovi, bilo da su pregradc, bilo cia su maske, se sastoje od cvrstog kostura od bctonskog gvozda ko .1i jc zatcgnut i pricvrscen za meuuspratnu konstrukciju i glavnc zidove. Na razrnaku ad 50-60 sm na kostur se razapne iiCana pocinkovana mrcza iii paljcna, debljine 0,7 _ 1 111m koju saCinjava splet :liea na razmaku od 20 mm. 81. 51. Na ovakvu podlogu nabacuje se maher od kreca i gipsa sa dodatkom svinj~ ske dlake. Posto ovaj sloj nesto ocvrsne, glaca se gornja povrsina krec~ nim rnalterom sa dodatkom gipsa.
R a b i c pIa f 0 n i, se rade vrlo slieno kao i zidovi. Rabie plafon je najjesce postavljen kao spusteni plafon da bi zaklonio horizontalni kanalizacnoni razvod. Iz meauspratne konstrukcije se ispustaju brkovi
4' 51
od bctonskog gvoiaa, koji sluie cia prihvate Ietve iIi gvozdcne sipkc, na koje ce se pricvrstiti rabic pletivo. 51. 51. Rabie pletivo se razastire i zateze preko llcvrscene podloge, vezuje paljcnom iicom ili ekserima i istim postupkom se preko njega postavlja malter. Za postavijanje rabic plafona rad je otezaniji zbog pre-teino okrenutog polozaja g1ave navise.
Plafonska konstrukcija od rabjc pletiva se jos izvodi kad se pletivo razastire dlrektno ispod rebara. Prilikom postavljanja opIate, po duzini rebara na svakih 30--40 Sl11 prikucava se na oplatu donjeg dela rebra ekser, koji ce po zavrsenolll betoniranju i skidanju opIate ostati da viri
"-" "-
---::.,.
Go-Go
& , 0 iJ)
1Z rebra. Glava eksera je ubetonirana, a slobodni kraj ce sluziti da se udarom cekiCa POllOCU l1jega fiksira rabie pIetivo za rebro. Dalji postupak malterisanja preko ovako zategnute rabic lIlreze je u svemu isti, kao i u prcgradhodnom sIucaju.
52
~!' .. !i +r j
I
i;
)1
:1 !t ,t
PROZORSKI OTVORI
Na arhhektonskim graCievinama prozon Imaju vda vaznu ulogu. Povezuju unutarnje prostorije sa spoljnim svetom, propustaju svetlost i omogucuju provetravanjc, a svojim oblikom, polozajem i velkinon1 dekorativno dduju na fasadniIn povrsinama. VeliCine prozora mogu bitl vrlo razlicite. Mere otvora u zidu mot'aju odgovarati veliCini predviaenag prozora. Svaki prozorski <?~vor je u,okvircn bocnin1 .. ~idovima sa strane, nadprozornom gredom III lukom E:lad ?tvora~ 11:0]1 lIna za~atak cia opterecenje iznad otvo1'a prenese .r:a boene. Zl~ove 1 podpr?~~rmko.::n, cija visina zavisi od nan1ene prostonJe za kOJu ce prozor SluZltl. 51. ,:,3.
Pk'020~"'\c-1 OTVO~
-- [ RD~101j r IbOiOf-Jt = = LtD 2\D =
POOPRDZO. ill!!!!11 !llii!
53
Nadprozornik moie biti od drveta, celicnih nosaca i naJcesce od armiranog betona. Ako su nadprozornici armiranobetol1ski nl0gu biti liveni na licu rnesta i montaini. 81. 54. Pre izrade nadprozornika potreb-
+ T , t
no je predvideti VI'stu 1'olctnc, je1' za s_mestaj razliCite vrste roletne, potreban je prostor 1'az1iCite vcliCine. Za smeslaj kutije za drvcnu - eslingel' roletnu dirnenzija zuba je 6,5/20-30 5111, jer 512 kutija ne SIne vided sa spoljne 5trane. Da bi se obezbedio prostor II Sanl0lTI prozoru za smestaj platnene roletne, potrebna veliCina zuba je 12/13 sm. Za prozor bez roletne veIicina zuba je 12/6,5 sm i sluii cia pridrii prozor i obezbedi ga od ispadanja u polje. Ako je nadprozornih liven na lieu mesta radi
54
se propisna oplata prenla sl: 55. Daskama na kant, koje su povezane kusacima (vertikalne lctye) se pravi kalup U obliku i sa dinlenzijama nadprozornika. Oplata jc poduprata horizontalnim gredicarna koje SU oslonjene na podupiracc. Pomocu klinova celokupna oplata se uc.vrscuje i dovodi u horizontalan polotaj, koji se IstO'wenwllo kontroIise libelom. Prilikom demontaze oplata, prvo se izbiju klinovi, a zatim se olabavljena oplata laka skida.
"~
·~JT =~];l_ . . .. -J~T .. rTT-T-r:i.·.·· .'.. ~1···,····rl~I-,-l...· .,..L-:::r:- .. L=r~~, ,. .l~
-='T TITLTTT.l...I::::l.J .. IL
SL.SS
I JJ .. ~ I ,
Lif. r·ih·' I I
I [ I I I .
I I I I I i
I •
I
, I
LL
Podprozornik je deo zida sa donje stranc prozorskog otvora, koji jc obraden taka da svojom gornjom ravni odvcde vodu sto pre od prozorskog okvira. Moze biti lzveclen od nasaticno postavljene opeke u nagibu sa donjom lv]com izbacenom za 3--4 sm ispred zidne ravni.
55
Spojnice podprozornika se fuguju cementnim malterom, ako se i fasada obraduje na isti nacin. 51. 56. Ako je fasada sa omalterisanim zidovima, onda se na sloj maltera u nagibu, na gornju povrsinu podprozornika, postavlja opas od lima. 51. 57. Prilikom zidanje p1'ozorskog otvora podprozornik se moze zavrslti bankom od karncna, Cija je gornja ravan sa potrebnim nagibom i okapnicom kako bi se sprecilo prodiranje vode u prostoriju. 51. 58.
fDDf>QOZO~),.J I r:::: OD OP>E:f:.::..s.
Visina od gornjc povrsine podprozornika do povrSinc poda naziva se parapet S1. 59. Njegova visina zav]si od namcne prostorije npr. U 50-
bama 0,80--0,90 rn, u kupatilima, kuhinjarna, klozetilna 1,30-1,50 TIl. Bebljina podprozorTIog zida najcescc je jednaka dehljini fasadnog zida. Slnanjuje se ako se teE dobiti Disa za smestnj grejnih tela.
Prozori i pl~ozorski otvori u palirskom planu sc kotiraju vr10 detaljno, da bi se tacno izveJi otvori 1<Oj1 se odreduju prcm3 merama gotovih prozora. Mera gotovog prozora od iVlce do iV1eC prozorskog rama
na koga se kace kdla naziV3 se sto1arska meTa. 51 59 (a). Prozorski raIn se prislanja na forrniranl zub bocnog zida. Od iVIcC do lvice zuba zida je zidarska mera. Kad se zid omalterisc sa 2-2,5 SIn debljinc sIoja maltera, onda se srnanjujc zidarski ot-vol' i ta 11lera se naziva arhitektonska. Po JUS-u je usvojeno da su razlike izmcctu ovih mera kod. sirine: sto]a1'ska + (2x2,5) = arhitektoIlska, + (2X2.5) zidarska. (S1. 59 (a). Kod visine: stolarska + 2,5 + 5, 5 = arhitektonska, arhitektonska + + 2,5 + 3,5 = zidarska S1. 59 (b).
56
SL.59
57
Kod fasada koje se ne ma,ltcriSu zidarska i arhitektonska mera su isto.
Na sL 60 prikazan je jedan ozidani prozorski otvor U osnovi, izgledu i preseku. Prozor ima nadprozornik za platnenu roletnu, a u podprozorniku Disu za smestaj racijjato p _
lL6LEP
D
!
I 4-1 z., S ------ ----------f
(~_60
58
:;
Podrumski prozori mogu biti iznad nivoa zemlje i tada se zbog upadnog ugla svetlosnog zraka unutarnja povrsina koso zavrsava. 81 61. Ako su prozori ispod nivoa terena, unda se oko prozora moraju raditi sahtovi u sirini prozora, a dUZlne 0,80-1,00 mi. Sahtovi se rade zidom od opeke ili zidom od beiona, a odozgo se pokrivaju armiranim staklom. 51. 62.
CJjl-::-U.~Src-_1 P~O-Lo!2 :.)~ $.',>.J-.1,TOH
OTVORI ZA VRATA
Spoljna vraia vezuju zgradu sa spoljnim svetorn, a unutarnja omogu,cuju vczu izmeuu pojcdlnih oJcljcnja. Polozaj, broj i dimenzije zavise 'xl praktiCnih potreba. Otvor za vrata je uokvlren sa strane boc-nim zidovi111a udozgo noscCirn elcrl1cnLom -- naclvratnikom, a odozdo pragom. Sl. 63. Boenl zidovi sc izvode ravnl iIi sa zubonl. Kod spoljnoh vrata bocni zid je sa zubom, a kod unutarnjih vrata bocni zid moze biti sa ZUb0111 Hi ravno zavrScn, sto zavisi od predvidene konstrukcije vraia. VeliCina zuba je 6,5/12; 6.5/25; 13/25; 13/12. Nadvratnik prima celokupno opterccenje i prcnosi ga na bocnc zidove. Radi se od armiranog betona livenog na lieu mesia, ill prefabrikovanog elementa. Prag zatvara vrata sa donje stranc. SVOj0111 visinom iznad poda sprecava cirkulisanje vazduha ispod krila. Na spoljnim vratin1a se mora izvesti, dok kod unutrasnjih obicno ostaje u ravni poda.
59
Vrata mogu bid razliCite konstrukcije: sa stolarskim dovratnikonl ununtarnja, sa stolarskim dovratnikorn spoljna vrata i vrata sa postaVOID, koja se rade uvek kao ununtarnja. Kod unutarnjih vrata sa postavonl razlikuju se stolarska i zidarska mera. Sl. 64. Stolarska mera je Cista korisna sirina (otvor koji se vidi kad se skine krilo). Stolarska visina je od postave do poda. Zidarska mera je veea ad stolarske za deb~ Ijinu dye postave, odnosno za debljinu postave i debljinu poda. Kod
60
unutarnjih vrata sa stolarskim dovratnikom, stolarska i zidarska mera su jednake. 51. 65. Spoljna vrata imaju zidarsku, stolarsku i arhitektonsku
meru. 51. 66.
I
I· Il T !I I w
~18 "1'-50 OIW sc G-'::J
L~_
'l_~~::~_~~::'r:::A s F*==='! l~1 ~l,~_'O')::,lCJ>--
'Z_\a.-~""'KA... ~
61
Vrata Ee ugraduju na taj nacm sto se pri zidanju u hocne zidove uzidaju komadi drveta - gredice SI. 67, pa se u gotov omalterisan zid postavlja okvir od orendisanih i priprcmljenih dasaka koje cine postavu. One se fiksiraju za gredice ekserima. Na sl 67 prikazana je osnova iZH gled i poprecni presek unutarnjih vrata koja su ucvrScena paknica~a.
62
Vf:2A\~ PR,,"S;E~ I-I
SA... POs-rA.vOi-\ Ive:va~c!\v~E. 6fU:,t:.\~A.1
1?k.L..EO
",-. 67
L VCI
Zidani luk je konstruisan od kamena ili opeke zasveden preko nekog otvora. On nosi opterecenje iznad sebe i prenosi ga na svoje oslonce leao i gredni nosact. Dok greda osionca opterecuje sarno vertnkalno, Iud opterecuju oslonce koso~ Ove kose sUe se mogu razloziti u dye kOlnponente: horizontalnu, koja potiskuje zidove osioTIca i zove se potisak i vertikalnu koja opterecuje zidove oslonca vertikalno. S1. 68. Prema oblik.u lucne linijc razlikuju se: ravan, segmentni, polukruzni, elipticni i gotski Iuk.
PR.\:JEH P~I2.!JOS\2:IJJS S\~
LUK-
1 1 I
=' 1m i
I 1 T , ;"c..68
.Ko:n.s~rukcija luka. Luk ima najmanje Lt'i sastavna elelnenta ito: elva upurnika i jedan zavrsac. Ako je raspon luka vcCi, unda se iZITleaU ovih elcmenala ubacujc i drugi clementi da bi se raspon ispunio. §l. 69.
63
R a van 1 u k se izvodi nad rasponima manjim od 1,5 m. sa centrom postavljenim 1,5-2 duzine raspona luka, Strela luka je 1/50 dela raspona, a posle skidanja skele luk ce zauzeti horizontalni polozaj SI. 70.
~L 70
S e g men t 11 i 1 u c i se mogu izvoditi kao pojasni Iud koji nose svodove, iznad vrata i prozora, u fundiranju radi prenosenja opterecenja na vecu povrsinu tla itd. Konstruisue s6 tako, sto se iz tcrncna luka povuce vertikala koja na preseku sa simetralom duzi, koja spaja terne i otpornu tacku luka, daje centar ]uka. Strela luka je 1/6-/10 raspona luka, 8\. 71.
64
SE6f.-1E,W"W\ u-.JCI
\ / h -}¥:_ OO\!:;,\'J,J.',..w-::-..E CEW\""",t....
, \ I
\ \
Pol u k r u i nil u c i su najcesce primenjeni kod stilske arhitekture. Strela ovog luka je jednaka 1/2 raspona Iulea. Kod ovih lukova se cesto desava da se opeke moraju tesati vise od 1/3 debljine, te se u tom sIucaju mora izvoditi prstenast ~uk sa dva i viSe koncentricna nezavisna lulea. 51. 72. Zbog svog obIika Iuk se mora izvoditi iIi sa klinastim opekama (ako je od opeke) iii sa klinastim spojnicama, gde spojnice idu
fJOLUCQ.UZW\ LLJCI
lea centru kruga po kome je luk ertan. Debljina spojnica ne SDle biti veea od 20 mm, na spoljnoj povrsini Iuka, niti manja od 7 mm na donjoj povrsini luka. SL 71. Aka je oblik luka takav da spojnice moraju preCi ovu granic,uu vrednost, onda ce se izvesti luk od klinasto pritesanih opcka. Spojnice su u edonl luku jednake 8-10 m.m, a opelce TIe smeju biti otesane viSe ad 1/3 svoje debljine, odnosno po 1/6 sa svake stram::. Okoliko se ne moze izvesti Iuk ni na ovaj naCin onda se visina luka smanjujc i radi se iz koncentricnih poluknlgova. S1. 72. Luci se konstruiSu sa neparnim brojcln slojcva tako cia U osovini luka ne bude spojnica vee zavrsni slo.1 - zavrSac. Luk se reSava kao i stub. Re.sc se dva uzastopna sloja koja se naizl11cnicno pon<lvljaju celom duzinom luka.
Luleovi se jzvode 1121 dascanoj oplati koja se podupire stubovima, iii se oslanja na zidne ispade. Ostaje na mcstu sve dole lllalier to1iko ne stcgne da konstrukcija moze samu sebe da nasi. Sl. 73. Oblik i konstrukcija opIate zavisi od obHka Iuka, veliCine raspona i veliCine strole luka, Na oplati se rade vece strele za 1/50 I da bi posle skidanja oplata
stinjavanja luka ostale predvidene strek Sl. 70,
5 Gradevinske konstrukcijc 65
DIMNJACI
Da hi se oD10gudlo sto prijatnijc slanovanje, potrebno je u hladni111 danima svaku stalTlberm prostoriju zagrcjavati. Zagrejavanje moze biti reseno centralniu1 grejanjt.::m Hi lokalnilIl grejanjcrn. Za jedan i za drugi nacifl zagrcjavz..nja prustor.ija potrebno jc dirnnc gasovc koji se stvaraju u lozistima odvcsti sto bl'ze van zgradc, Da bi se to postiglo potrebno je pravUno posta viti p\..~(:i i pravilllo izvcsll dimnjac].;:e kanalc::. Ako je kroz dimn,iacki lutnal ornugnceno pravilno strlljanjc vazduha, smatra se da je dirnnjacki kanal dubro resen. Na resenje tog bitnog uslova utiCu mnogi faktori. Sagoreli gas j'..~ zagrcjan u lozistu. Kao laksi ad spoljnjeg vazduha pcnjc Se u gurnji pojas uimnjackog kanala i na kraju izlazi napolje. Znaci bi tao je cia sc. gas u dimnjack.om kanalu ne ohladi i prcstane da siruji, da postoji tenlpcraturna razIika spoljnjeg vazduha i gasa, da dejstvu yetra l1C priiiskujc i zausiavlja dirnni gas u kanalu i cia dilnjak, odnosno visina loZista do kraja dimnjaka, bude dovo1jno velika, tc da stvori cug, koji omogucuje jace slrujanje,
66
NAZIVI DIMNJACKIH DELOVA
Dim n j a c k i k a n a I je otvor u zidu od prikljucka lozista do dilllnjacke kape, koji prim.a dimni gas i sprovodi ga van zgrade. Otvor dim.njackog kanala moze biti razliCitih preseka: kvadratnog, pravougaonog i kruinog. Dirnenzije otvora su 14/14, 14/20,5, cp 14/15 itd. i za dirnnjake centralnog grejanja povrsina otvora se proracunava:- Oko otvora najrnanja debljina zida 5e 12 sm. 51 74.
Iq-ltil_iH 111 PJ+atflf oilh!:i1~iE riff :llt ' .. '-f-20S,r. +20S+--
[;1fr( H I §fL4 h11~~)l'j1 iW"I~, kdu~~: r+-r p-il-L. ~I __ -LI __ ~! __ -L. -LJ~
67
U jedan dimnjacki kanal se mogu prikljuciti ped sarno jednog etaza i to dye male ill jedna veca. Visinska razlika prildjucaka osovinskih, minimalno 30 sm 51. 75.
V\S\\.JSiC\ POL07J._:) PQ.\C.QUC~
T
I I I b L-1 ~·1Z-! 1-12+ ,4 + 12-j H2-l 1 ~20
sl75
P r i k 1 j u c a k je vcza grejnog tela, odnosno njegovog loziSta sa dimnjackom vertika]01l1 Na \/'isini od oko 2,00 -- 2,5 m. postavlja sc oivor obicnog kruznog prcscka u koji sc umecc prsten cd gvozdenog lima, ill za kaljcvu pee kel~amicka ce\'o
Na zidove dimnjaka iz sagorelog dimnog gas3, hvata se cad koja sc mora povrenlcno cistiti i vaditi 1.z dimnjackog kanab. Radi toga 5e obieno u tavanu, ako on p05t0.11, postavljaju dimnjaeka vratanca, kroz koja 5e uvlacj dimnjacka cetka, pomo6.-l kojc se skida cad: sa zidova kanab.
Dim n j a c k a v rat a n c a S8 postavljaju i u podrumu, odnosno u najnizern etazu, kroz koja se vadi cad napolje. Vratanca treba da su od nesagorivog rnaterijala, da dobro dihtuju, odnosno da De propu-
68
staju ni dimni gas rii cad, priliko111 ciScenja kanala. Izraauju se od gvozdenog lima iii betona. Sirine su prema sirini dimnjackog kanala, a visine 25-30 sm. 81. 76. Ako su napravljena od gvozdenog linla, u tavanu
SL 76
moraju biti dvostruka, a u podrumu jednostruka. Sa svojirn ramOlTI lez,e na debljlni zida od 12 SIn, tako da je ravan yratanaca u ravni zida. Na visini od 0,80 III ad poda se postavljaju djrnnjacka vratanca za svaki kanal po jedna.
Grupa dimnjackih kanala u tavanskom prostoru obrazuju dimnjacki stub kOj1 nosi dimnjacka vratanca. S1. 76.
PriIikom voaenja dimnjackih kanala mora se voditi racuna da dimnjacki stub ne izbije na 110sece grede krovne konstrukcije, jer moze
doCi do ostecenja i pozara. Dimnjacki kanaIi u din1njackorn stubu u tom slucaju moraju skretati pod uglom ad 300 toIiko da od zapaljivih no-
69
seCih greda od drveta budu odnlaknuti zidovi dimnjackog stuba za 8 sm, i taj prostor se ispuni betonom iIi nasaticno postavljenim crepovima 51. 77.
70
o ~
SLEMEIJ:1AICA,'!
"'1
, . I~
SL. '77
D i ill n j a L Ie a g 1 a v a je cleo dirnnjaka iznad krova. Ona je nastavak dhul1jackog stuba koji prolazi kroz tavanski prostor. U tavanskorn prostoru dimnjacki stub se lualterise i taj sloj maltera sluzi kao toplotna zastita od pozara. Dimnjacka glava se zida od dobro pecene opekc sa cemntnim ili produzninl l11alteroill. Ne IllalteriSese vee se sarno popune i izravnjaju spojnicc, ili se spojnice fuguju, sto daje vrlo lep izgled dilnnjackoj glavi Ako diInnjacka glava iz1azi iz ravni krova u blizi11.i slcrnena, njena visina iznad slcmena mora biti najmanja 0,.50 ITl.
SL 78 i 79. Ako je dimnjacka glava udaljcn3 od slemena, njena visina
, ,
C;--~-==~ -===:J ~ / A:;:;, ~~- /';-/ ! T t--,-- .~...L __ - 1 "So ~o~';
JOT--':
----,_.Jo.,--l~ ... o~ o~Y 'k : ! i i /·1! ... .. ~.~ .. -~-~ N
D t~ ------7 r -~:::~\: I '~ rt~.w ~_io' l2 __ ~_~ .. _____ : ..
;-20
I-:-~-.----- 64 ---'~ -_ .. _.j
'coL '78
71
VISIUA. D\\-\!J:JA.L'f:.E GLA.VE
Fj I c 50
I I J r----- Goo,i.S0 i
1 50
~r-r , I
I I
! I I i I g 1 II!
n III tl ! I t i 111&111 d -.f--3~ L ___ I
",'-,80
nije odreaena i zaVlS1ce od llagiba krovne ravni. Od gornje IVlce diInnjacke glave povuce se horizontaIna linija koja ce scCi krovnu ravan. Duiina te horizontale ne smc biti manja od 1,50 m 1 SL 79. ZnaCl, sto je krov strmiji, dimnjacka glava ce biti viSa.
Dinlnjacka gIava se zavrsava d i 111 n j a C k 0 m k a p 0 Dl, lcoja je uajecsee od hctona, sa padom na cetiri strane, prepusthna 4-5 S111 i okapnicom, tako da se na dimnjaku llC zadrzavaju atmosferske pada .. vine 81. 78.
Za snlcstaj dimnjackih kanala U1110g0 su povoljniji unutarnji zidovi, jer ne postoji opasnost od h1adcnja dimnog gasa. Kad dilnnjak 1Zbije 5vojom g13V0111 van krovne ravni, povoljnije .Ie kad se nalazi blize slemenu, jer krovna povrs'ina mu ne smeta za pravilno strujanje vaz~ duha. Ako se mora posta viti u bilo kOln spoljnom zidu, onda se kanal mora obezbediti od hlaacnja debljim zidom iIi jos balje vazdusnim slojem. SI. 80.
72
VODENJE DIMNJAKA, Prilikom projektovanja dimnjaka, loziste se postavlja na najpovoljnijen1 n1.cstu u prostoriji. Posto svaki etaz ima svoj kanal, pomeranjc loziSta hi bilo ncminovno. Da bi se 10ziSta kroz sve spratove jednog dimnjackog kanala nalazila na istoj vertikali, iznad svake meduspratne konstrukcije vrsi sc krctanje pod ugloD1 od 300 preIna vertikali i kanal koji je prirnio dirnni gas ustupa mesto suseduOlu kanalu. CiScenje svih kanala se vrsi u podrumu, prema tome kanal ka svaki sprat bez obzira kad prima dirnni gas, polazi od podrun1a (najnizi etaz). S1. 81. 81 (c). VeHki broj kanab u jednoj grupi slabi zidove na velikoj dulini. NaroCito su ugrozeni zidovi donjih spratova, podruma i prizemJja, jer su na njih svedena opterecenja iz spratova. 1z tog razloga se preslo na zidanje tz\'. sabirnlh dimnjaka. I kod ovog sistema su 10"" ziSta na istoj vertikali, svaki ("lSZ imZl S'i.roj kanaL Pored l1jih postoji jes
a.
'1 ' ii'll:-il i i. I! I )
i ".'/ , I
• ••
--4--. ---~ .. ~ " . II 11 I'! !ZI !1L-------i
".~+~-~~---" .. ~ I,.@
i/ II II
---------t-1~---------4.'-____ _ " " " i2l
SL, 81
73
jedan kana} koji lIe sprovodi dimni gas, vee sluii da sc Ll njega skuplja cad iz svih etaza i (,1St1 kruz :ie-dna vratanca u pOdrUlTlU. Ovim nacinom voaellja postignuto je cia sc najrnanjc slabi najnizi ctaz, koji je i najvise opterccen. 51. 81 (a, b).
I z v 0 ct e 11 jed i m n j a k <1. Za odrzavanje vertikalnog pravca i tacnih dil11.enzija sIuze drvcl1i kalupi odrec1enog preseka, Cija je spoljna n1era jednaka preseku dimnjackog ka11ala, a duiina mu je 1,00 m 1• 81. 82. PrilikoJ:ll zidanja kalup se ughtvi i oka njega slazu opeke do visine fil
Cice. Za svaki 1,00 In1 --- za duzinu kalupa vrsi se pomeranje, a vertikalnost kalupa kontrolise viskorn.
!>SUNT« DllViNJACL Ovo .Ie Jrugl nacin odvo(\cnja dirnnih gas ova od Jo:iIsta van zgl'adc< l'vlogu u potpunusti zalncniti kJasican nacin izvo-6enja dlrllnjaka. Rade se od pn.:fabriko";J,nih sljakobclol1skih blokova izradenih u spc-cijalnlrn kalupjrna. Sl 83. Sasfojc se od jcdnog sckundarnug kanab. 12/20 SIll, ko.11 izuzelno HlOze biti podcljcn u dvc ouvojent: k01110re za prijCll1 clvc peel u. jcdnorn clazu, i jednog rnaticnog kanab 20/20 SIll. PrilikoHl zidanja ov\:' vrsLc dimnjaka, blokovi se postavljaju .1e-dan iznad drugog i ~pajaju produznirn rnalteroHl. Sekundarni kanal ce na vlsini od 80 sm. prirnlti prikljucak prcko bloka koji na SV0111e celu in1<1 ostavljcn otV01". IznDd konstrukcija nC1 podu sledeceg etaia, postavlja se blok prclaznik ku.1i poklapa sekundarni kanal i .kOSOIl1 stranorn poldopnog zida prcvodi dinlnj gas u prima1'ni kanal, k1'o7o koji struji vazduh i PO[l1UCLt posLojeccg cuga u primarnom kanalu izvlaCi dimni
74
~l.. 8::' 2:as. 51. 84-. Posto je primarni kanal veceg preseka moze prin1iti dilnni gas iz 5 etaza, s tim sto bi se iz sestog etaza izvco dirnni gas direktno van krova, poslcdnjim! sekundarnim kanaloHl. Na primarni kana1 se ne SIT1Cju prlkljuciti sekundarni za ana lozisla iznacl kojih ncma min, 6,25 lnt di~H1jaka. lznad krova luinirn"Jna visina dirnnjaka je 1,20 mt, na koji se jos doJaje arspirator. (izvlak~c nap~-avl.ien ad b~to;sk~l: J?I"stenova, postavl.icdh na bctonsku plocu Jcdan lznud drugog). Zuao, Jedan stub sazidan od. blokova jcdnog sekundarnog i jeclnog primarnog kanala se moze upotrebiti za zgradu od scst sprat ova. Za zgrade vise od, sest etaza karistc se elva sabirna prlI-narna kanab. Ovi dimnjacki stubovi napravljcni od sljako-bctonskih blokova,obziduju sc zic10rn oel opeku na kant. Zicl cel opekc sc ncpriljubl.jujc, \'C(; sc odmicc prlblizno elva santirnetra, tako da izmeau zida i dimnjackog stuba ostajc vazdllsni prostor koji je najbolji izolator. Posto su zidovi prcko bctonskih blok~\la za ave dirnIl.1ake vrio u1ali 2,5 sm, ovaj zid na kant ovako postavl.Jcn s]uzi kao dobra zastita dimnmn gasH od naglog hladenja prilikom pro18-za kroz dim.njacki stub. Da bi ovaj sistem pravilno funcionisao, svi pr1-Idjucci u svim etaZima moraju bi.ti postavljcni na i$to.1 visini od poda.
75
1] s,ekund~lrni k~.~n'~l mogu biti prikljuccna samo dV8 lr.yzista i to pomOCH bloka, kop Je u sekUllcbrnom kanalu pregradcn u dva jednaka deja. LJ primarm kanal se ne sme vrsiti prikljuCivanje.
DSTAI1
I I) ,
-1 SL.84
76
MALT ERr S ANJ E
Pri izvoaenju objekta u zgradarstvu, lualterisanje spada u grupu zavrsnih radova. Zidovi zgrada se najccsce malteriSu spolja i iZllutra. Mesto rnalterisanja, obra:.ra zidova se moze izvesti i nekim drugim ukrasnim materijalom (k~n1enim plocarna, kerarniCkim plocicama, mozaikom, drvetom ltd,). Ako su zidovi radeni od dobro pecene, duplo presovane opeke, zidovi se obraduju sarno fugovanjem spojnica, bez dodavanja nekog drugog luaterijala kao oblogc. Oblaganje zidova pOl11.enutim materijalom, ne postize S0 sarno estctski efckat, vee se zidovi stite od atmosfersIdh uticaja i povccava se toplotna zastita. Izravnjavanje neravnina, tehnikOlTI spoljne obrade i prirnenom odgovarajuCih boja, postizu se zeljeni efekti. Malterisanje unutarnjih zidova istovreIneno se stvara podJoga za dnlju obradu: za bojenje, malanjc, postavljanje tapeta itd. Za malterisanje zidovi moraju biti pripremljcni da bi malter dobro prionuo i pravilno vezao. Prilikorn zidanja spojnice se upustaju 1,5-2 sm, da bi se u te meduprostorc uvukao malter kojim izravnavarno povrsine zidova, 4--6 nedelja po za'V',:-sctku zidanja zidova, kada je maher stegao i zidovi slegH, pod uslovom da je zgrada pokrivena i zastiCena od atmosfcrskih padavlua, moze se vrSiti malterjt;anje zidova. Pre maItedsanja zid se mora dobro oCistiti od prasine ostrim cetkama, a zatirn politi vodorn da SU\,1 zidovi ne bi naglo povukH YOaU
1Z 11laltera, potrcbnu za njegovo hcmijsko "vczivnnje. Za vrerne ietnjih zega, omaherisanc pO\T~ine treba zastititi od jake top]ote i naglog isparavanja vode iz mal tcra \'laznim zastorima. Maltcrise sc najprc U11U
trasnjost zgrade, pocev od zadnjeg sprata. Kad se osuse unutrasnje povrsinc, zgrada se malteriSe spolja. Za l11alterisanje unutrasnjih povrsina upotrebljava se krecni i gipsni malter, a u po.i-edlnim slueajevima produz111 i cen1entni. Da bj kvalitet i trajnost maltcra bila odgovarajuca potrebno je pored dobro priprcmljcnc pod loge, da je i lualter spravljen od cistog kvarcnog peslm bez organskjh primcsa i muljevitih sastojaka. Gaseni krec za malterisanjc trcba da je odlczao najmanje sest nedelja. Krecni maJter za malterisanje se spravJja u razmeri 1:2 ili 1:3 (krec :pesak), Gipsni malter za malterisanje spravlja se u razmcrl 1: 3 : 9 ili 1: 2: 6 (krec: gracievinski gjps: pesak), pa se dobija produznj gipsni rnaltcr kojim je lakse raditi nego Cistim gipsnim malterom.
CcmentnT maJter se upotrcbljava U Inalterisanju povrsina izlozene vlazi iIi mehanlckim osteccnjima. Spravlja sc u razmcli 1 : 2 1 : 5
(cen1ent: pesale). Produzni malter se upotTcbljava za malterisanje pTostorija u ko
jima se poja-vljuje vlaga i kao podloga za :ma1terjsanj(~ plernenitim ma1-terima. Pogodniji je za rad od cementnQg maltcra zbog produzenog vrcIllena vezivanja. SpravJja sc u razlTIcri 1: 1 : 6 (cement: krec:: pesak).
Malterisanje se izvodi u dva sloja. T sloj se radi realm malterom od masnog kreca i ostrog peska u sloju od 1-1,5 sm. Nabacujc se ostrim potezima na xidn11strijom, da bi sto boljc zaS80 u upustcnc spojnicc i prionuo uz opeku. Da bi malter koji sc nanos] bio rowan i u vertikalnoj ravni, zidar prvo nanosi na zid u vertikalnin1 reciovima, na razmachna oko 1,5 ll1 plasticne p]ocaste grudve maltcra sa iZTavnatom prcdnjom
77
povrSlDom, koja se viskOll1 ravnja{;OIn i libeloI1l doterllje u vertikalnu 1'avan. 81. 85. Nabacivanjem maltera spajaju se grudve istc vertikale u traku 10-15 sm. sirine, koje se uravnaju prerna povrsini na grudvama. Kad ovc trakc Inalo ocvrsnu sluzc kao vudice za poravnjavanje maltera koji se nabacuje iZlneciu njih. Ravna 5e kratkinl pokrctirna levo-desno, a istovrclneno povlaCi naviSc, 51. 85. Ivice na stubovinw iii ispadima kod zidova izvodc se tako, sto se ravna daska pljostirnice utvrdi kukarna na ziti koji se suceljava tako cIa ispada za debljinu rnaltera. Daska sluzi leao voalea za rnaltcrisanje do samog ugla. Kada se Inallcr prvog sloja dovolzno prosusi cela 130V1'S1n<1 sc kvasi vodorn, pa nabacuje drugi sJoj hnog zitkog prosejanog rnaltera u clebljini od 0,5 Sil1.. i raVila veIikon1. gIadilicom. Kada se prosusi glaca se malDIn gIadilicom - perdasicOTn kruznim_ pokrctima ruke, staluo kvaseCi povrSinu koja sc perdasi, dok se ne poravnjaju sve neravnine.
Betonski zidovi se l'nalteriSu posto se prethodno ociste ostrilTI cetkama i dobro nakvasc ·vodorn. Najpre se povrsine isprskaju cemcntnim mlekom iii iitkim produznil'l1 lualterom .. Kada ovaj sloj otvrdne, maltcrise se odozgo krecnim ili proJuzuirl1 rnaltcrOlll u dva sioja.
De r 5 0 van j e je je-dan vid izravnavanja ziJova. CcmenLnirIl malteI'Oln se ispunj3.\'aju. spojnice uo spoljnc ravni zida.
F u g 0 van j e je nat:-in obradivanja zidova kada ostaje vidna struktura zida, a cenlentni rnaher 1.1 spojnicama se uglaca gvozdcnam sipkoTIl dok DC pocrni.
U Ie r a s n 0 ill a 1 t e r i san j e --_. Stuko rnerrncy. Radi se ad albaster gipsa u. dva sIoja. PI'vi sloj debljinc 1,5 Sill nacinjen je od gIpsa i peska u razmcri 1 : 1, pomc.s<1o sa tUlkalnom VOdOlIl, koja ovcle sluzi za usporavallja vczivanja gipsa. Prvi slo.1 se izravna j ostavi ua sc osusi dva dana. Drugl 51 oj .se raUl od alabaster gipsa sa tutkalno111 vodom i sa vrlo malo gasenog kreea. Tcstasta lHasa sc podeli u grudve i oboji u nijansarna, prema izabranorn uzorku IllLTmcra. Nekoiiko nijansi se zatinl izmesaju pa rastanje po razastrloj nabranoj juti u debljini od 1,5-2 Sill.
Gornja povrsina se pospc gipsll.im praholl1 da juta povuce i dobiju se
78
llaprsline - nep.ravilne pukutine u. koje se sipa bojcl;a 1T1asa istog materijala, tako da se dobiju iice kao u uzorku mermera. Ovako izradene ploce prenose se na zidove tako, sto se na njih stave drvene table u veliCine ploce, pa se pomocu jute ploea prevrne na tablu, prenosi do zida i pritiskom na zid lepi sa masom od istog materijala. Spojevi se pazljivo poravnavaju nozenl. Posle 24 casa pristupa se glacanjem pescarem, najpre grubiln, a kasnije sVe finijim sitnozrnijim i to u razmaku od ne.koIiko dana, Eventualne pukotine se ispunjavaju i popravljaju tokom gIacanja. Na kraju se povrsina isperc vodom.,- a kad se osusi zid se natapa Ianenim uljem i prcmazc voskorn rastvorenirn L1 terpentinu, pa se dobije polirana povrsina. Ova vrsta ukrasnog malterisanja dolazi U obzir sarno za ununtrasnje povrsine zidova.
MALTERISANJE PLAFONA. Plafon - donja povrsma tavanice se luoze malterisati neposredno nabacivanjem maltcra ako se tavanica rav.na, ali je cesto potrebno napraviti plafonsku konstrukciju za koju ee sc pricvrstiti podloga za nab<:lcivanjt; maIteI'a. Podloga za 111alter nlOra biti od rnaterijala za koji malter dobro prijanja, da ne otpada i da se ne Ijuska, kao l1Pr.: t1';C8.11C asure, Zicana mrc;~a ~- rabie, lake ploce -. heraklit, taro lit, itd. Ova podloga se najviSe upotrebljava za m.alterisanjc plafona drvenih i anIliranobctonskih meduspratnib tavanica. Podluga se pricvrscuje prikueavanjcrl1 kuka~1im ckscrima iIi ekserima u obliku slova U duzine priblizno 3 Sill., obicno po vee izletvisanim povrsinalna. Letve su prikovanc upravno na pravac bClonskih I'ebara iii drvcnih greda 11.a I'azrnaku od 15 SIn. Ako je betonska konstrukcija za s\'ako rebro se vczujc gredica za koju ce sc prikucati lctva. Za nlalterisanje plafona upotrebljava se malter: krecni, produzni _. gipsni iIi cist gipsni. Raai se u dva sIoja ukupnc dcbljine 1,5~1,8 511"1. Prvi sloj 1 : 1 (krec : pesak) nabacuje se pritiskivanjelu maltera pomocll vcce drvenc gladili.ce, kako bi maher obIepio trscane stabljike. Kad je prvl sloj prosusen, nabacujc se drugi OU sitnog peska i rnasnog krec:.a dcbljinc 0,3-0,5 sm,Kad se lualo prosu:~i prska t:.e vodom i gIaca malum drvenom gladilicom. Drugi sIoj se moze raditi i od gipsa.
SPOLJNA MALTERISANJA ZIDOVA PLEMENITIM MALTEROM.
U plemenite maltere spadaju ani n1ulteri oct kojih se radi spoljni ukrasni sIo.1 i to su.: terabona, lcraplast, silikolor ild. Teranova i teragona se pravc ad InJevenog prirodnog ka_men3 razliclte krupnoce zrna. Kao vczivo se upotrcbIjava m"lc,,·cni negaseni krec i cement. Ukrasni luaIter 1110ZC ilnati boju priroclnog kamena iE sc doclaju zClulane boje :i liskuni. Ovako spravljena masa sc prska prcku l11aItcrisane povrsine zida rueno, brezovim 111etlarna Hi masinskim putcrIl. Podloga za ovo prskanjc se radi od produznog rnaltera, kao 1 mal1erisanje unutarnjih zidova. avo malterisanje spoljnih zidova se izvodi po zavrsetku unutarnjih radova u vrenwnu kad ne11.1.:1 mrazeva. Ako sc fasada radi u Ietnjim Zegama, vlagu odrZuvati polivanjcrn.
79
U novije vreme primenJuJu se mesa vine od plasticnih masa i naroCito izabranih punila i pigmenata (kao npr. })ArteKs«, »Teraplast{( i dr.). Ove mesavine imaju veoma dobru adheziju i ne pucaju, otporne su prerna atmosferilijama. Nanose se pod specijalnim pritiskom piStoljirna.
Isto tako uspesno se prhnenjuju })silikoloT{( maIteri, koji su otporni prelna atmosferama, veoma su cvrsti i tvrdi. Nanose se specijalnlm aparatima na k01uprirnirani vazduh.
OBRADA FASADE VESTACKIM KAMENOM. Materijal ad koga so radi ova vrsta obrade fasadc je 111leveni prirodnj kamen i cement u razmeri 1 : 2. Prvi sIoj se sastoji od clstog cenlentnog 111altera koji se nabacuje na zidne povrsinc u debljini 1,5. Cementni malter je za ovu vrstu posh napravJjen od prosejanog sIjunka i cementa. los dok sc prvi sloj ne osusi, nabacuje se drugi s]oj. Kad kamcn ocvrsne poslc 5-10 dana obraouje se u kamenorczackoj tehnici: ozrnjavanje, pikovanjc, stokovanjc, brusenje, glacanje itd,
OBLAGANJE unOVA KAMENOM. Ovo je nacin obrade kamenim p,!o(~ama gotovih zidnih povrsina uDutarnjih ill spo1jnill. Ako se upotrebljava za spoljnu povrsinu, kamcn n101'3 bjtj postojan n<1 atrnosferskc uticajc (voda, mraz, gDSOVl). Glaca se da sadri; sjaj i da nc menja boju. Za l1nuntarnja oblaganja upotrebljavaju se svc vrstc t:amena koje se mogu sed u tanke ploce i gL)catL Obbganje moze biti tako da se u svakOln redu poklapaju sastavi -- spojnice (fug8 n3 fngu) i kads se uzastopni redovi pomeraju (sa p1'cvczon1). Ohloga sc sastoji od tankih p10-ca c-ija debljina 11C ubzl. u konst1'uktivDU debljinu zjdova. ObJaganjc se vrsi naknadno po zavrsctku 1'adova, kad zidovi slegnu i malterske spojnice se stinu. N'e sme se raditi n<1 l1izoj temperaturi od +5°, a pri vlsokim tempcraturalTl<1 moraju sc kvasiti i ploce :i zidovL VeJl{cine ploca za obiaganje lllOgU bid vrio razIic.i1c, Dcbljine zavlsc od vrste upotrebljenog kamena, krecu se oc1 20-60 HIm. Kamene ploce se odlniCU od zidoV£l. 2,3 sm. i taj prostor sluzi za zalivanjc maltcrom koji jc pored drugih pomocTllh sredstava spojnj materijaL NJjcesce se upotrebljava cemcntni malter, produzni i hrdraullcni krecnL Pre postavljal1ja kamene ploce se Inoraju dobro oClstiti i oprati vodom, koja je hemijski cista cia 'bi. maher mogao da prione uz plocu. Takode i zidove treba prati i kvasiti "odam kao i rupe za ankere. Izvodac mora najpre da na zidnu povrsinu nancsc lnTeiu karncne obloge, ,] zatirn da iSternujc otvore trapezastog prescka prema broju i polozaju ankera. Svaka ploca Cija je povrsina vcca od 0,06 m~ mora da bude vezana za zid ankerin1a, koji prenose celu teiinu place. Na plocmna izbuse rupe u koje ce 5e
uvuCi jedna strana ankera, One su priprcmljene pre oblaganja. Od vertikalnih iVlca su udaljene 10 S11l, a minimalno rastojanjc "izrnedu dye
80
01 I I 10
~ o I 10 ~.
PE.TA12
SL 8S rupe le 20 sm Prerna lome minimalna sirina ploce ie 40 sm. Anker nOS1 gornJu plOCH, a dOl1Ju v~zule 7~av zid Sl. ~6: Plote ~e izmeau s~~c vezuJu CeptH'lnld 51 87. J?cbll11W leZl~l1lh SPoJ.1!lca su 01(0 ~ mr~1., ClJa sc debljina rcgu lise o!ovmm trak.ama, lste deblJlne. Posl~ vez:;'anJa vlTI,al-("era one se vade, spojnice pOpUllpY3JU malter01TI, a ploce bnsu vlazmm krparna d", ne ostanu prljave od maltera.
ME;8U":,Or.c,wO SPAJAW::JE ChJ--\E{'--"l-i PLDCA CsPOVINi'-,
r
_---L I
J ~ I --
-+
30 30
SL. 67 TEMELJ!
Temelj je konstruktivni cleo gradevjne koji prima celokupno opterecenje i prenosj ga SVOjOlTl. donjom p'?vrs~nom ~la gradevinsko ~lo. T~o moze biti vrlo razlkite nOS1v05t1. Kohlca Je nOSlvost tia, od vehkog Je znacaja za povrsinu prenoscnja opterecenja, stn c,e u rnnogorne uticati na oblik i vrstu temelja. lspitivanje tcrana se mora lzvrsiti pre postavljanja zgrade i pre izracunavanja temelja. Is pit i van j e sc sastoji iz d:va naCina: 1) sondaza tla gde se na odredenom terenu gde ce biti postavljena zgrada, vrsi vadenje uzoraka, posmatranjcm j ispitivanjeIIl slo-
6 Gradcvinske konstrukcije 81
jev~, u laboratoriji: 2) direktno opte;ecenjc na odredcnoj povrsini zemlje, stop u posrnail~m?Ju slcg~H1;i:;t, opt,e~ecene p~vrsine pri povecavanju tereta. sIoJeva na dublnl na kO)C:J ce ,bl~l postavly'na zgrada. Ispitivanje se sa>:_ , Ako. su _ dob~-,C: :r:o~rvi ~IOJ~Vl ve.c nL~ Inulinl dubinam.a iIi na povr-51,ill. zen;IJ.e, telTI_IJl ce mlatl phtko fundlranje. Ako su ti sIojevi na clubl1;l veeoJ ad potrebe ~!?rade) temelji se moraju spustiti do dobro noseceEf tl~, na razne nacme, Prema tODle razlikujemo pEtko i duboko fundlranJe.
Kod plitkog fundil'anja najmanja dubina telnelja za nas,.:::; klimatske prilike, jer ,ie to dubina smrzavanja.
1 TEf--\EQ SMJ2tSJt=.G 21Gb..
?-'ORAJ~EC ""EeL poaRu",,,,
n , I I I
I" , j
" Q ,~
I~ f' 10 0 2
0 0 N 0
!l
Sl 88 82
je 0,80-1,00 In
51. 88. Povrsjna
r-""RI2EkQ..E ,
4' i & 0
2 .{ 2 ,n 5
na kojoj lezi dno temelja treba da je potpuno zastiCena od smrzavanja
da bi zgrada mirovala. Ako zgrada ima podrum, temelji se postavljaju
odmah ispod poda podruma, s tim sto se ad donje povrsine poda od
miCu za 5 SIn" cia ne bi betonski pod vezao za terneljne stope i prilikom
sleganja zgrade tonuo i na ivicanlU zidova pueao.
Obi i cit e In e 1 j a, Po obliku tcmelje mozcmo podeliti u tri
osnovne grupe: 1) trakasti temelji, 2) temelji u vidu ploca i 3) tem.elji
saroci.
TRAKASTI TEMELJL Ovi temclji se izvode kod zgrada rnasivnog
sistema 1 postav!jaju se kao osnova masivnih noseCih zidova. ZnaCi tra
kastl tc.melji se prostiru kontinualno dui noscdh zidova 1.1 vidu ncpre
kidnih traka stu 1m i same lmc kaze. Kako trakasti tcmcJji u svorn po
prccnom prcscku mogu 1rnati: p r a v 0 u gao n i 0 b 1 i k, koji se 1z
vode kod maUh zgrada, Lad su prosirenja ziJova mala, kacla je nosivost
tercl1a dobra, a opterecenje kojc treba svcsti na tlo nlalo. Mogu hiti od
opcke, kamcna i nabijcnog bctona. Sl 89. Koji ce se materijah upotrebiti
zavisi od. lllOgucnosti 11;1bavkc pojedinc vrsLc xnatcrijala. Ako se Tade od
opeke tlo treba da je zdravo ] dobro suvo, a opcka dobro pecena. ad
kamcna se radj kad u blizini irna ovog materijala. Kod ove vrste l1l.ate
rijala prvi sloj se postavlja L1 deblji sIuj maltcra. Zidanje se vrSi u pra
vilnoj vezL Ako je lcmelj oJ nabijenog betona, betoniranje se VI'S] II
slojevim.a od 15-20 sm i nablja rue-no ili masinskim putcm,
Ako je opterecenjc kojc treba prcl1cti n<.l. gradevinsko tID veee iIi
;;enlljiSte 11C, koje cc se prendi optl~rccenjc josijeg kvaliteta, potrebno .Ie
izvesti tnndje veCih dirnenzija. Optcrcccnjc se prcnosi jz zidoVG kroz
terndje pod izvesnim. uglovinla. 1'i uglovi su razliCitih veliCina u razli
citinl materijalima, sto .Ie opilima utvraeno. Ugao prenosenja up··
terecenja za opeku je 75u, za beton 60n a za arrl1irani beton 45°, Zna6
sav onaj l113terijal koji se naIazi jzvan ovc ivicne linije prenosenja op
terecenja nema nikakvu ulogu, tc sc zato odbacuje, jer bi bez potrebc
svojom sopstvenom tezinom op1ereCivao tio i neckonomicno bio upo
trebljen. lz svega ovoga je i proizasao ovaj oblik temelja.
6' 83
~ ill Q 0 ~ :0
Sl W :£ fJl r
84
~ 0 6 tJ ~ D w.
1 J
~
J) ,
0 ~ 2 2 Ul ~ C ~ is
~ :2 , 0 d 0
~ is ,
~ " I ,
" 4 c J, " !ij Q.
~ 0 2
r J 0
~ " ~ w " ,J C ,
r-
~~~~""0' !-- 'f' B-l
.'q 1
.L 2
I '"
J 9 T
S t e p n a s top r 0 § 1 r e nit em eli 1 se mop:1J T'aciiti od opeke Hi kamena i produznom iIi cemntnom maltcru prema 51. 90.
2, TEkEQ. ;;;TEf'ENA.S,O f'R!:.'l":,Ii?EN
I
l , I --\i
<5 1:'2<: 0 . +=. U1 J • " 1
G .
:,L, 90
85
· T r a? e z a s tit e III e 1 j i se obicno rade kod ten1eija od plastic-nIh mate~~IJala, ~e.t.ona Ciji. je ugno prostiran,ja sila 600. Zato se jedan cleo lznad hnlJa prostIranja sila odbacuje kao u prethodnom slucaju, jer je ukupna dimcnzija tenlelja veea llego kod pravougaonog oblika. 51. 'I!.
?oj TEMEG'_ '''-'''''''E·V·JOG PRESECJ'... OD U~\":JE,-IOG e:,ETOfJf',
--51--
POD !DOiJRUhA. ~~--l-----I---.. ~-
T"'AJ"S'LAS,TI RA:z...V\JCS/J1 TEkt:::2 Ot) A]i:2AA,. ~\O-J.6.-..
1----;0,'0-'-- POD I
~~~~-T h-l!
L-.·-----'.1 f---.-.--.-. b -------]
SL.. 91
Trapezasti razvllceni tcmelji Sil od armiranug bctona, gde se opterecenje prenosi pod uglorn od priblizno 45°, pa je samim tim_ potrebna manja visina, temelja, te se dobija razvucen oblik.
86
TEMELJ! U VlDU PLOCA, rade se na slaoom gradevinskom tlu male nasivosti. Ako jc opkreccnje kojc treba da se prenese na ovakvo tIo velika, biCe potrebna velika sirina temelja. Tako bi se tcmelji zbog velikih sirina skoro spojili. U tom slucaju radimo ploce ispod cole po~ vrsine zgrade. 51. 92.
T1 ,
sl.9'2-
TEMELJI SAM,CI. T() Su pojcclinacni tcrnelji ispad stubova skeletnog sistclna gradnje. 51. 93. Oni se rade:: kvaclraLnog iIi pravougaonog preseka U osnovi, zavisno 0<1 stubova Cije optcreccnje treba da se prenese na nosece tIo. Na poprccni presck stuba prosircnje temelja se radi poJjednako 11<1 sve cetiri strane.
SL·92'::1
ZAVISNOST TEMELJA OD ~USEl)NE ZGRADE. Aka se zgrada na1azi na slobodnom terenu onJ.a su svi temclji centricno optereceni i njihov oblik U odnosu na osu zida Hi stuba jc simetriC:an. Mcautim, ako je zgrada svojim bocnim stranama zatvorena susednim zgradama, onda su Leluclji ispod zldova do suseda sa prosirenjcm salllO na jednu stranu. Sl. 88. Vrlo je vaino pre postavljanja tog telnelju do suscda, konstantovati, da Ii se temelj susednc zgrade nalazi ispod ili iznad ternelja no·· voprojcktovanc zgrade, pa prema Lome predllzeti odrcuene lucre. Mogu nastati dva slucaja:
87
1) ako se tenlelj l1ovoprojektovane zgrade mora spustiti na veCll clubinu od susednog, onda se pre iskopa za temelj, susedna zgrada Illora poc1zidati, iIi podbetonirati. Debljina tog sloja bice jednaka visinskoj razIici iZllleaU donje kote suscdnog temelja i donje kote tCluelja novoprojektovane zgrade. Foclzidivanje se mora vrsiti u lamelama postepeno. Maksimalna duzina Imue1e je 1,00 m. Prvo se postavljaju lamele na uglovima zgradc, a preostala duzina se izdeli i numerise prelna redu izvoaenja. Ne raditi lanlclu do Iamde, vcc. preskakati po .lednu da bi se (ako se radi od nabijenog betona) ostavilo vrernena da beton dobra ocvrsne, ill (aka se radi od opekc) da spojnice vezu. Pri pod:bdivanju Ope-kOD1, voditi racuna da se poslednji sloj klinasto pritesane opeke dobro podbije, cia zgracla ne bi nepozeljno sJegla. S1. 94 (a).
2) Aka je kota temelja susedne zgrade niza od kote temelja novoprojektovane, onda se tern('~jni rov za temeJje do suseda mora kopati i telnelj spustiti 1.1 ravan suscdnog, iako prcilla koti poda podruma to ne bi bilo potrcbno. 51. 94 (b).
LA\J\S10
0C
;::"1 ~00j \sMC'::2A. OD
'JG;.-\E:~ SUSt::.Db...
'0L. 9-<~
88
KASKADE KOD TEMELIA. Vrlo cesto se gradevina mora postaviti na terenu koji je u veeem ill manjem padu. Da ne hi doslo do velikih koHCina zemljanih radova, temelji se ne postavljaju u istom nivou ispad cde zgrade, vee se prostiranje temelja prilagodava terenu,
Prilikom postavljanja kaskada voditi ra(:11na cia donja ravan temelja ne bude plica ad 0,80 - 1,00 m, kako zC1l1lja na kojoj leti zgrada, ne bi bila podloina mrinjenju. SI. 95.
DUBOKO FUNDIRANJE. Kada se zbog Inale nosivosti terena na koji treba cia se osbnja zgrada moraju temelj] SPU5t3ti do dobro noseCih slojeva, onda se to fundiranje nazlva duboko fundiranje. Duboki temelji moga bit] postavljeni ispod cde gracevine, ispod stubova graQevin~! ili ispad pojedinih mestc! zidova. Oslanjanje objekta na pojedine tacke se moze izvrsiti na bunarima i otvoreninl kesoninla. Ako 5C objckat oslanja na slpove, onda se to vrsi preko drvenog rostilja, iIi betonske ploce, koja direktno prima optercccnje i prenosi ga na vrhove sipova iIi na tIo preko zidova sipova trenja. Kada se odlucuje cia li eSe se objekat duboko fundirati na bunarima i otvorenim kesonirna iE sipovima od bitnog znacenja je vrsta objekta i vrsta njegove konstrukcije. Ako se spllstanjc temeJja zbog lose nosivog t1a mora izvcsti, a iz ek~nomskih razloga to spustanje nije opravdano, onda se tlo moze pojacati. Pojacanje t1a se sastoji iz toga, sto se povrsina osI~njanj~ tcmelja postavlja ne po zc.mljistu, vee po prosirenjima od bolJe nOS1-
vog Inaterijala, kroz koji ce se sile od opterecenja prenositi pod uglom i na taj naCin prosirivati povrsinu oslanjanja,
89
BETON KAO GRADEVINSKI MATERIJAL
OPSTI POJMOVI 0 BETONU. Bcton je vestacki napravljena ll1t'
savina celnenta kao veziva i kamenog agregata sa vodom. Agregat treba
da je Gist bez lnuljcvitog sastojka i organskih prim,esa i razlicite krup
noce zrna. Cement treba da je posle proizvodnje propisno odlezan, a ne SIne biti ni ustajan. Na gradilistu se lTlOra cuvati na SUV0111 mestu,
na dascanoj podlozi poaignutoj od zemlje gredicarna. Posto je pakovan
u diakovilna od 50 kg. koji sc slaiu jedan na drugi, svakih 15 dana
cement treba prevrtati. Prevrtanje se sastoji u tOll1e sto se dOri]i dza
kovi prem.estaju 11 gornjc redove, a gornji na njihova Inesta. Voda ne
SIDe imati u sebi nikakvih kisclina niti organskih sastojaka. koliCina
vode pri spravljanju lnoze uticati na ::'-:valiict bctona. Sa povecanjcm
vode opada cvrsloca beiona, po. prc1l1<l tonIC treba dodavali vode sarno
koJiko je potrebno da beton budc obradljjv. Prema kvalite:tu, odnosno
prerna pokazanoj cvrstoci probne kocke ispltivane poslc 28 dana, bcton
je svrstan u dye grupc: ob]can heton i beton visoke -otpornosti. Kad
ce se upotrebiti koji beton u pOjcclininl konslrukcijarna odreduje sta
ticki proracul1. Cvrstoca probnc kO<..:kc dirncnzije 20 X 20 opterecena si-
10m pritiska postepeno do s~orna, pokazuje rrtarkll betona. Marke be
tona se krecu za obican beton od 70 do 300, a za beton yisoke otpor
nosti od 220 do 400, pa j vge, sto pokazuje koliko kilograma izdrzava
1 sm2 preseka. KoliCina potrebnih sastavnih lnaterijala se uzirnaju pr'G
l11a utvrdenirn tabeIarna za odl'edenu lTlarku bctona.
S p r a v 1 jaIl j e bet 0 11 a moze biti rm:no i 111flSinsko. Ako je
potrebna manja koliCina betona, onda sc 1I1Oze spravljati ruena, inace
se izbegava, Odredcna koIiCina agregata sc pomesa sa odrectcllom koli
CinOlTI cenlcnta i ll1csa 11a ravl10j poJlozi (dascanoj ili betonskoj), u
suvo 3 puta i 2 do 3 puta dudajuCi polrcbnu koliCinu vode. Mesanje
se sastoji u tome sto 5C lHasa premcSta lopalarna na drugu gornilu,
ponovo vraea onoliko puta koUko jc to odrccleno. Masinsko spravlja
nje se vrsi n1asinama rnc.saJicama. Si. 96. Punjcl1je mesalice moze biti
rucnim ubacivanjem, Hi D1Cilanick.im putem pom,oeu specijalnih do-
zatora.
90
U g r a d.i van j c be ( 0 II a) Lakoclc moze bii} rUC110 i rnasinsku. GoLov belo"l treba ulJotrehiti odrnah po spravljanju, IJre nego sto otpocne vczivanje. Pn::kid~mje j nasli:1yljanjc bcloniranja ne Sl11,e se izvoditi n41 svakom J.nesLu. Za'ilSIlO od vrste konstrukcije prckidanjc sc vrsi uvel( na mc.stirna gde su najrnanji rnomenti. Prekinute povrslDc trcba orapaviti. Pri nastav':janju bctuniranja 111CStO prcklda oCis'titi od otpadaka i oprati vudom. Betonintnjc u clasbmoj oplati ~l'.si SIC posto se dascana onlata namaic tankim sJojem pregorde nafte, III dobra nakvasi, u sloj;vilna od 15 - 20 sm. i dobro nabija rucno iii masinskim
91
put em pcrvibratorirna. U vt'(:'-nicnu kad beton vezuie treba ga zastititi od vetra, sunea i hladnoee. Ako se radovi izvodc u "letnjirn danima, potrebno je tri puta dnevno obilno poIivati beton, bar 5 dana uzastopno posle betoniranja. Od nag~og isparenja beton se zastiCuje pokrivanjem dzakovirna, daskama iIi vlaznim slojem peska.
KONSTRUKCIJE OD BETONA I ARMIRANOG BETONA. Nabijeni beton moze se bez armature upotrcbiti sarno za centrieDo opterecenje, stubove i zidove. Ovakve konstrukcije rnogu primiti samo pri-1iskujuce sileo Rade se od Dizih marId betona do 160. Sve konstrukcijc napregnute na savijanje: 11a pr.: grede, ploce, ckscentricno pritisnuti stubovi i zidovi ll10raju sc arrnirati da bi armatura primila napone na zatezanje, a pritiske ce j dalje prin1ati beton. Znaci, armiranobetonske kOl1strukcijc mogu prilniti slozena naprezanja. Armatura je obieno od gvozdenih sipki okruglog preseka c[) 6 - 1) 30 ,mm koje se postavljaju u zategnutu zonu konstrukcije. Kod konstnlkcija sa jednim osloncem (konzolne grede iIi place) armatura mora biti u gornjoj zonL Kod grecia i p]oca sa dva i viSe oslonca annatura se postavlja u poljiIna u dolljU zanu, pa se na osIoncima povija i prelazi u gornju zonu. Armatura mora biti Cista, DC sme biti zardala niti zamascella ad podmazlvanja opIate. U konstrukciji gvozdene sipkc moraju biti zastiCeni slojem bctona. SJoj hetona za ploce je ] - 11/2 sm., a za grede 2,50 - 3 sm.
Stu b 0 v i. Od nabijcnog bctona se rade kad su stubovi optl'receni centricno, a vitkost stubZl koja se dobija iz odllosa visine i strane stuba -- nije veea od 10. Mark a bctona za izradu ovakve vrstc konstrukcije se uzima 1 J 0-160. Betoniranje se vrsi u, unaprcd pripremljenoj oplati, u slojevima nd 20 sm sa istovremenilll nabijanjem
rucniln iIi D1asinskim putcm. Oblik stuba moze biti razlicit: pravouga
onog, kvadratnog, kruznog vlScugaOl1og preseka.
Ako je stub ekscentricno napregnut ili vitkosti veea ad lO, Inara
se armirati. Armatura sc postavtja II uglovc stuba, zavisna od obIika, a
razmak sipki se regulisc u uzcngijama koje sc vczuju za glavnu anTIa
turu pocinkovanom zicom. Maksimalni razmak uzengija jc 15 d, gdc jc
d precnik glavnc armature. Stubovi sc oslanjaju na tcmc1je od nabijc
nog betona iIi na serkJaze, prcko DoscCih zidova< Armatura stubova ne
uJazi u podlogu, vee se vczujc ZZl uJ1Zlpred ugradene ankere, koji iz]azc
jz podlage za 30 d, a tolika i51.o ulaze i u pod]ogu (teme1j). Braj an
kera za jedan stub, jednak je broju sipki u stubu i iz tih preseka 1<ao armatura stuba? Kada se stu'bovi n<J.stavljaju kr02 spratove armature ni
zeg sprata propusta se za 30 d od meduspratne konstrukcijc. Ako je gor
nji stub Inanjcg preseka propustena armatura iz nizeg sprata se povija u
92
meduspratnoj konstrukciji. za r~z1i~u "\~e~icina st.l~bova s1. 97. :rsostur armature sastavljen od vertlkalmh sIple I uzenglJa, ~~lapa se l~:,an 0I?late. Stavlja se U oplatu tako sto se od opiate admlce za deblJm,:. z,:s~ titnog sloja 2,5 _ 3 SID. Pre ugraaivanja betona oplata se Inora OClst!t]
·SL 97
od otpadne gnH.ie i prasinc i pukv<1siLi VUd01Il. Oplata za stubove se sastoji od dasaka l.ncQusobno povezanih U liJb:c hurizontalnim precagama, takode cd dasaka na rasiojanju od 0,70 - 0,80 ITL Dye table imaju sirinu jednaku jcunoj dirncnziji stubu, a druve dye imaju dimen?:ije vece oct dimcI1zij(; stnba za dvc deb"!jinc table. 51. 98.· Table se
': 42·6 I I j~ ±Q-6
II 1 l" I '0
I I I T
.,. • : 1- "!2
I ,.
SL 98
iZlnedu sc:bc spajajl_: dTvcn'im SLCLdi)J;:'\ KU.ie J{iogu bid od dasaka ili od grecika, -iIi mogu biti G'<t'o''::ilim g\,·o!.tk'uirn stegan1.:L U donjern ddu oplata stubu<:u 111CT8. in.};) i utvur za ci3ccuje opiate. Pre betonlranja otyor s'--~ mora dobru /,;:tt\',)riti. C(;~Ukllpna uplata stubova se rnora podupreti kusnic:::una d21 'bi sc udrzala u \/eriiL.alnorn polozaju, Pri demontazi opIate- treba raditi \TJO UO:_lZl-ivo, be:?: potresa. Daske koje sc skinu H10raju sc bl"iz!.iivu oCl.'-ii.ili .l :,ilo;:;ilt n~l udrc(lcno mesto kako
bi se opet !llog1e upuLn:biti.
94
G red e su konstruktivni elementi gradevine na koje su oslonjenc ploee ili sitnorebraste konstrukcije, te jc opterecenjc 11a gredu svedena odozgo, Greda je znaci pritisnuta snama koje je naprezu na savijanje, jer greda uyek premoscujc neke o'Lvorc. Annatura kod greda je postavljena tako, cia primi sve napone zatezanja. U polju se postavlja u donju zon'll, a na oslon'cima sc jedan cleo povija pod 'llgloro od 45
0•
81. 99. Razmak sipki mora biti hJC?tV cia pro(lu 5va zrna sljunka, Maksimalna velicina zrna za annirani beton je 30 !TIm, pa jc maksimalni
T~'zmak sipki 3 sm.
~.99
Oplata grcdc S<l sastoji vel poduzn,ih dasaka povezanih letvicarna. Sa donje stranc, oplata leZi na poprecnim kratkim gredama i stubovil11a koje se kosniciIna obezbcduju od lz\·ijanja i. pomcranja. Sl. 100.
M e d u s p rat n e k 0 n S t r u k c 1 j e sluze cia horizontalnom podelom izdcle zgradc na daze" One: nose piafunsku konstrukciju, pod, pregradne zidove, pokre1an ie-ret i istQ\'fCmeno povczuju zidove zgrade i ucvrscuju ih u jednu c.elinu. Izvode se kao ploce, ploee ojacane rebrima i
sitnorebraste tavanice,
95
A
I
5,L 100
I I I
~
Ploce su povrsinski nOS<1C1 sa 111alim visinama, a vclikinl siriTl~~.'Rade se kao ravne i pecurkaste, Ravlle mogu biti sa jednim osloncem -- konzo]nc, na dYlJ osIonca ""- prostc, n3 viSe os10nac3 ... _-- kontinualnc. 81. 101. Krstata plocH je p05('bn8. vrsta kuja inl;} glavnu armaturl1 U ob,1 pravca i oslonjena je na cetiri zida ili grcdc. Pccurkaste p]oce su 0510-
njene na stubovc, a stubovi na mcstimn oslanjanja ploca ima prosirenja, kapitcle u vidu pecud;:i. Armatura ide 5a1110 prcko kapitela stubova u aba pravca. Noseca armatura kod ohicnih ploc.a ide po kracem rasponu, a za njcno fiksiranje mesto u7,engija upotrebJjav<:\ se tzv. podeona arm.atura. Noseca annatura $C sastoji od pravih i povijcnih sipki na razTnaku ll1anjern od 2 d, gde je cl debljina ploce. Podeona armatura jc prava, najn1anjeg preseka i postavlja s12 upravno na glavnu armatur~l. Maksimalni razmak podeon12 arn1atUYC jc 35 sm.
96
" --r ::- [,--.
- -+ ::-
"IT"
Oplata 5e radi od dasaka dcbljine 2,5 5111, koje su oslonjene na P()~ duine grecle, a one n3. podupirace koji su ukruceni izmeclu sebe daskarna dijagonalno postavljcnim. 51. 102.
plo c a 0 j a can are b rim a. Kad ploca u srednjirn osloncim8 ne naleze na noscce zidove vee na armjranobctonske pod-dake, oneia sc dobija ploca ojacana rebrima. To je upravo ploea sa ~ viSe oslonaca, pa S8 tako statiCki j proracunava, a rebrastu, u stravi grede optereeene reakcijama od ploca. 5irina rebra se uzima 20--30 sm., a visi11a ukupno sa p10C011'1 1../20, gdc je L rasp on rebra. Ova konstrukcija se izvodi gde
7 Grac1cvinskc konstl"ukcijc 97
su veliki rasponl noseCih zidova i najcesce gde se ne trati ravan plafon. 51. 103. Razmak rebara je od 1,00-3,00 m, pa se avde plafon moze iz-
.. SL ......
.-"\ 00 - :SDO I ~~ ~~~--~~--+-
Sl.. -10~
ravnati sarno preko l'abic pbfonske kOnsll"ukcijc. Radi sc kuo konstrukcija Hvena rw Lieu rnesla .prcko pune ch\scanc opIate, Oplata jc sastavljena iz opIate plo{:e i oplaLe grede. SoL 104.
SL -10")
Si t nor e bra s t e ill e d u s p rat n e k 0 n s t r u k c i j c. I kad ave vrste mcauspratne konstrukcije ploca se oslanja na rebra koja SE
oslanjaju na razH1.aku najlnanje od 80 sm. Posto su rebra na lnanjim
98
raz111ucima nego kod place ojaeant: rebrin1a, na svako rebro pada manje tereta, te su dimenzije rebra Inanje. Tako je ova vrsta kODstrukcije i dobila naziv sitnorebrasta meauspratna konstrukcija. Prelna naCinu izvoaenja podeljene su u tri grupe:
1) monolitnc - livene na lieu rnesta gde se i rebro i ploea liju u oplati posta se prcdhodno postav! propisna annatura .
2) Polumontazne gde se rebro donosi na gradiliste, a sarno ploea lije nn lieu mesta.
3. Montazne kod .k.ojih se i rcbro i ploea donose na gradiliste i montiraju no. Heu Inesta.
Monolitna sitnorebrasla kOl1strukeija se obicno izvodi za raspone cd 4,00-8,00 m (reck 10,00 m). Razmak rebara se krece od 40-80 sm. Dimcnzije rebra i ploee, zavisno ad ukupnog opterecenja su razlicite . Predpostav1jene dinlCllzije se uzinl.aju: debljina ploce 1/10 razrnaka rebra, visina rebra 1/20 raspona rebra. Oblik rebra je trapezast. Donja strana je uza i krece se od 8--10-12 itd.; gornja je sira uvek za 2 sm od donjc. 51. 105. Aka je razmak rebara ved od 50 sm. u ploCi se mora
99
postaviti annatura U oba pravca cD .5 - (/) 6 lUln na razmaku od 25 sm.
U rehrin1a se postavlaju najn1anjc dve sipke kOle moau biti i razliCitih preseka, od kojih se veea povija na osloncu, (';1 D1<.:mJa ostavlja pravo. PlafoD se kod ove vrste konstrukcije radl tako sto se ispod rebra postavlja poduzna gredka. UcvTsdvanje ove gredlce se moze izvcsti na trl nacina. Sl. 106.
f ~L~_~-f~ J UCvt'25CIVA}·.r::.n::: JOl.A.f"O\-.lbIC-e M ., (w -.:--- : J ,-1 G£€-DIC.S
~ I 'OJ , I r---I ~,-
~L~ ~Ilf {;).) Pre betonlranja konstr1.1kcije. kro? oplalu, preko armature se
provl1ce l"")ocinkovan;} ZICQ (lJ 4 n<1 razmaku oct 30 5111. i ostave sIobodni krnjcvi da 'vise. Kad sc Opbt3 sldnc brkovi zice s]uze da stegnu O"redicu i prHjube jc za donju ravan rcbra. to
b) Pre post<:n'Ijanja armature duiinom rehra se postav] gredka trapezastog oblik~L Oko njcne hocne strane zaoe bcton i t<lko ioj zhoO" njenog obllka nijc mogu{e ispadanje, ' 0
e) U donju ravan oplatc rcbra pdkucavaju Sf'. dllgackim ekscrima 100 mm, na 1'az111,I1;::n od 30.:;.111, glava ostajc u bctonskoj masi. Kacla se skinc oplata 1ct\'lcC se pdkuC<.1VDjU, a ckscr cekicern podvrne.
Za ovaj sistcm rnc(luspratnc konstrl.1kdjc oplata ie kompHkovana. Radi Sf'. U obliku drvenjh koric<.l (k.oruhc) koje se skidaju po zavdenom bctoniranju bctona, Opbta jedne craze Sf'. moze upotrcbiti za viSe spratOV3, ukoliko dimcnzlje konstrukcijc odgovarajl.1 31. 107. Korube se
~L '107 100
oslanjaju na daske ko.1e stoje na podupiraCima ispod svakog rebra. Boene stranice koru"be i njihov raZ1Tlak daju oblik rebrima. Pre betoniranja kornbe sc podmazuju prcgorelom naftom da bi se lakse mogle skidati.
Da bi se ubrzalo izvoaenje, prostor izmedu rebara se popunjav<.l kalupljenim blokovima od pecene gline, lakog betona, durisola itd. Oni ostaju ugradeni i u isto "reme sluze kao podloga Z3 malter. Jedno od takvih konstrukcija je tzv.' ))TM-3« i »TM-5«( konstrukcija i moze se raditi na tri na6na.
1.) Kada se blokovi postavljaju 11a dascanu oplatu, slazu po odre·· denom redu, anniraju i ispunjavaju. betoIlOll1. Dascana oplata za ovaj naCin izvodenja se postavlja samo ispod rebara i na nju oslanjaju blokovi svojim krajevima,
2) Blokovi se spajaju cCHlC:ntnim rnalteroD1, a u zljebove se postavlja montazna arnlatura Cb 6 ili (b 8 i na taj nacin se stvaraju gredice koje se posle 8 dana mogu dizati na lieu mesta i redaju jedno do drugo, U kana Ie izmedu gredlca koje obrazuju gredice svojirl1 oblikorIl, postavlja se gkrvna noseb, armatura i poton1 konstrukdja betonira. Noseci elementi kOllstrukdjc su armirzmobetonska rebra koja se nalaze iZIrleaU gred1c8, p3 se zato ova konstrukdja stavlja u grupu livcnih na lieu mesta ~." monolitnjh. SL lOR
3) Kada se vece povrsine kao eJernenti gotove konstrukcije u vidu ploca sa ispunoru od supljih tela podizu i sarno spajaju na lieu Inesta. Ako se ova konstru kcija radi po ovorn trecem naCinu, onda se ne hi mogla svrstati u monolitne k011strukcije - livene 11a lieu mesta.
Koji ce se nacin prhneniti pri izradi ove vrste konstrukcije zavisi od mehanizadje gradiliSta.
101
, "' Pol1:lnlontalne konstrukcije »Avcrrnenkol< spadaju u ovu vrstu mcd~~??ratlllh l~on.slrukcija. Gotova 1'ebra koja sc 1110gU praviti ivan gra" ~hhst,a l11~ntlraJu s.~ osla~jajuCi ih na nosece zidove 5-10 Slll, a pIoe-a J.l111cd:u rCD.c:ra se hJe na heu nlesta. Oplata za ploce je postavijena taku cla konstru!se n,a rebru, vutu 6/6 ~m. Ova k~mstrukcifa sc radi za raspon do 6 I? R~Dra su trap~z~l.s~og obhka sa dOll]OlU siroll1 stranOlU. Prilikom ~etomra~1-Ja rebara U V1S111.1 od oko 15 SIn od donje ivice rcb1'a, ostavljaju .::>e otvon nn r~z~11aku v?~~ 50 sm koji in1aju dvostruku ulogu. Kroz ove (j1.~~re s~ T~r~viac~ ?arc~vc: b~i.onsTk~g gvOZ?~ koji sluie kao drzaci opIate plo~e. ~platd place Inoze blll 00; drveta III od gvozdcnog lima, Pre be~OIll1'~U1]a se oplata obav~zl1o p:JCIDlazuje tankim slojem_ pregorelle nafte 1 pohva vodonl. v~~. zavrsJ?-0Il; tJctoni1'anju i dcmontazi opIate k1'02 ove otv?re se provIau ZlC<t kOJa c: sluziti da sc pomocu nje veze gredica za l~hlLon, Prvo rebro se p<:st~vl)'\.tako sto na paralclni nosed zid naleze SdlllO do uzengije serklaza 1 SlUZl urnesto opIate 51. 109, a na noseCi zid
"-,L. ,09
102
Da koga rebro stoji upravno nuleie 5-10 sm. Oplata serklaza do konstrukcije meouspratne nc fadi se od dasaka, vee se razmak izmeuu rebara zatvara betonskim celikOIl1.0va konstrukcija je u prednosti nad monolitnorn, jer se re-bra mogu raditi u zatvorenoj prostoriji bez uticaja atmosferskih nepogoda, zatim ubrzano jc izvodenje, posto se za rebra ne radi oplata. Rehro za uk1'ucenje ovde se radi izmeau betonskih celaca bez annature. Betonska ceIca se ugrauuju izmeau rebara sa razmakorn za debljinu rebra i na taj nacin formiraju rebro za ukrucenje.
Rebra za ukrucenja postavlaju se kod sitno1'eb1'astih konstrukcija: za 1'aspon od 3-6 m jedno rebro za ukrucenje na sredini lWl1strukcije, od 6~9 m dye rebra za uk1'ueenje na t1'eCinama raspona gIavnog rebra, i preko 9 m t1'i 1'ebra za ukrucenje na cetvrtinanl<1 raspona glavnog reb1'a.
Montazne sitnorebraste konstl'ukcije. Kod ave vrstc konstrukcije svi bClonski elenlcnii sc donose na g1'adiliste i l110ntiraju na lieu Iucsta. Rcbra su dimcnzije 7/22 j rnontiraju se na razmaku oJ 50 5111 OSOVillskih. Ploce izmcau rebara SL1 sirine 43 sm. visinc 7 srn i duzinc 99,5 sm. Oslanjaju se S<.UTIO aI'lllai:urom koja viri iz polja na rcbra, a s::lstavi zalivaju betonom MB 220. P1'vo rebro se posUl\.'lja n<1 zid do uzcngije l<ao koJ. polUl1lOntaine konstrukcije. S1. 110.
Ove montazne konstrukcije 51.1 u vdikoj prcdnosti nad ostalima, jer mogu odmah prinliti optereccnja. SeIn skerle za namestanje ne zahtevaju nikakvu oplatu niti podupirace, Proizvodnja sastavnih elelTICnaia
ne zavlsi od vreluenskih nepogoda. Kontrola izvoaenja je nuzna i na kraju veea brzina izvoaenja postignuta.
103
S e r.~ 1 ~ z i· 3'1l betonski presteni koji prihvataju meduspratnu konstrukclJU 1 sluze da ukrute zgradu i povezu zidove jedne etaze. Rade 5e I?-~ svakoj etaz~ po celoj sirini zida, a u visini illcduspratne kon~trt.:kclJe. l~~ode 5e lstov,:remeno sa rncduspratnom kon5trukcijOlTI, ArmlraJu s~ ~blCn~) sa dye sIpkc u ~.ornjoj zoni i dve sipke istoga preseka u dODJOJ ZODI, povezane uzenglJama na razmaku od 25 sm,
v ~pla~a za serI~.la~e se ra~i sarno sa bocnih strana, jer patos serklaza Je i'ad na kOJI JC serklaz postavljen. SI. 111. Nad otvorima serkJaz postaje greda - no sac koji se dimenzionise prclua opterecenju i rasponu otvora.
, I
I I
I I I I I I I !
--'!.- ~ .!i....-- _
1
Li&, t t . 04
SL.11,,\
PODOVI
. Svaka prostorija u svonl konsLruktivl1om sklopu sadrzi pod. Pod n~z!vo!n .~")~d pod~a,:ume:va St..; llvck elva sJoja: 1) lice poda je jedan jedInl \.'ldIJ1Vl, zavrsm 8J0.1 po komc sc hoda i 2) poclloga poda, svi 05-tali sIojevi kojl su prckrivcni ]icon poda. Ovi slojevi $U izvcdeni kao ~asti!a oel. ,:l,age, od zvuka . .i kao top]?tna ~a~tit~l. Kakve ce osobine pod m1atI zaV1SIce od prostonJc gde se lZvodl I uJenc namene, od lTIaterijala od koga ce pod biti izv(;:clen, leao i od konstruktivnog sklopa Cell;
zgr~de. ~obar pod treba de:- lma osn~wne osobinc: trajnost koja se sastOJl od cvrstocc, otpornostl 113 aban]e, otpornosti na mehanickc udare hemijske uticaje itd, Udohnost ko.1a sc odnosi 113 to da pod treba d; je. !-avan, ~:Iastical1,. t:::pao, . cia r:-ijc kJizav itd. Lep izglcd se moze poStlCI, ako JC pod hJgljCnsln pOdoban da ne upJja prasinu, cia se 1ako Ci5ti, bez teiSkoca odrzava i popravJja, Za izradu liea, poda i podlocrc :postoj.i veli!ci izb01~ .l11?tc!-ijab., te ?<:'; ?110gU s:'!st.ati u dve vclike grup~: .t) Prl~odm. matenph, .L) ~pra\']Jcl11. !natcrIjab: Koji ce sc materijal lzabratl za lzradu pod a 1 poaloge, zaV1S/ od osobma poda kojc on treba da irna na sa1110111 rncstu postavljanja.
Podovi se mogu svrstati 1J dve velike grupe: topli podovi i hlad~ ni podovi, sto zavisi od materijala koji sc upotrebljavaju za izradu poda.
104
TOPLI PODOVI
Dr v e 11 i pod 0 v i. Drvcni rnaterijal za podove treba cia je potpuno SUV, da ne sadrzi viage vise od 9fJ/o i treba da se postavlja po sasvim suvoj podlozi. Zil ove podove najcesce se upotrebljava jela, Silll"
ca, hrast, buka, jasen, brest i dr. Drvo mora bib pravo, bez pukotina i ispadajudh cvorova.
Brodski pod. Preko dobro osusene betonske podloge iIi meduspratne konstrukcije postavlja se sloj SllvOg i cistog peska. U pesak se polaiu pocipatosnice 48/76 mm 11a razmaku od 60-80 Sill, a preko 11jjh se postavljaju daske iSh-ine 6--1.6 sm koje se spajaju na pero i Zljeb i na taj naCin oncrnogucuje prociiranje prasine iz podloge. Dask~ se postavljaju upravno 118 rnvan pasaZl10g zida na kome su prozorskJ ot1.'o]i. Daska je sa jedne st1'ane obradcna perom, a sa druge strane i.1jebom. PrHikom postav]janja peru se utiskuje u iljeb, a prcdhodno se kroz 71jeb prikucava na 5v<11.;:u podpatos111CU, pa tek ouda ntisne pero sledece daske. UtiskiY0nje sc vrsi. pornocll IdinO'\ra koji se postavljaju izmedu privrcmcno postavJjene,; klanfe. na podpatosnki i daske koja treba cla bude utisnuta u preclhodnu. SL ] 12. Spoj izmeou poda j zi·· clova pokriva se profilisanom lajsnom. koja se l1akucava na pod po
obimnim ivicama prostorija.
E.::L.112
Podovi od parketa. Ovi podovi Sli toplotno ugodni, habanja osrednjeg, klizavost z3"\dsi od naCina oddavanja. Obican parket se radi od parketnih dascica, od suve i zdrave hrastovine, parenc bukovine iIi ,tasenovinc. DasClcc sc rezu po jednoj duzoj i jednoj kracoj strani na pero, a suprotne stranc su ohradene zljcbom. Vc1kinc parketnih clastica su vrIo razliCite: 26 -- 105/190 - 550/18 - 25 mm.
105
Par k e t 11 a s I e p OlTI pod u. Prcko sloja 'peska postavljaju podpatosnice na raZInaku ad 0,60 - 0,80 In kaje sluze da se na njih ucvrsti obican grubi pod od Jasaka. Park,et se prikucava na ovu dascanu podJogu ckscrirna kroz iljeb, pa se sledeca parketna elascica svojhn peram udaron1. cekica utiskuje u vee llcvrscenu dascicu. Izgled poda lTIOfa biti razlicit, najcesce se pastavlja 11 vidu ribljc kosti. 81. 113.
eA 115 Par k e t 11 a b 1 i n d i t u. Za podlogu ave vrste parketa sluz1.
blinclit koji se posL.l'dja dircktno prcko bClonske pudiogc. BlindiL je mesavlna "Sorelovog" mnltera (rnagnczijun1 oksid i magn~zijuln hlorid) i agregata. Za agregat sc uzirna slrugoLlna nekog drveta iii LlrobIjena pluta. RaZluera ,rIlCS<lYlne preIna jUS-u je 1:3 ~ 1:5. Po ivicama zidova pre rasprostiranja bHndit SIHcse, po':Olm{ja sc traka leT hartijc iIi bitulncnski premaz U vlsini od 5 sm. 51. H4. Dcbljill<1 .sIoja blindita je 2,5 - 3 SIn. Kad se podloga dobro osusi na nju sc prikucZtv<1 parket islo kao na dascanu podlogu.
1()6
Par k e t n a a s [ a I t u. Preko betonske podloge ili anniranobetonskc ploce lllcausprat.nc konstrukcije se postavlja sloj plute debljine 1 sm koja ce posluziti kao zvucni izolator i p6boljsace elasticnost poda. Preko toga se postavlja sloj cementne kosuljice kao sloj za izravnanje debljine 2 - 3 sm. Ova podJoga treba cia se dobro osusi i tek onda se preko nje moze nanositi asfalt u sloju od 0,5 sm u koji se utiskuju rukom parketne dascke zarezane u donjoj ravni zljebom na Jastin rep. SI. 115. l] zljcb ce se utisnuti u asfalt i posto ocvrsne ve-
c/\ 11S
zacc parkclnu dacci.cu cvrstu za pocllogu. Prilikom izrade ove vrste poda Inorn se 'paZljivo raJiti, cIa se asfultom nC napravc mrlje po parketu. SL 116.
M 0 z a i k par Ie e L Po kvalilctu i udobnosti zadovoljava kao i ooican parkct. Posto s6 izraauje u ydo silnirn ploCicama ekonomican
PAR~LT I-\A ~FAL\U P~f<~~,T ;o..S"e/:o-l:" 05 CEM '2:-::;; 0lTrJ.::.-- u'"\
107
je, Jer slcdi d.rv~nu granu. ~roizv?di 5e i prodaje u plocama 48/48. Ploce se sasto.Je 1Z kvadratmh polJa parketnih dasciea 12/12 kojc su svojirn licem na]cp15c11c n8 hartiju. 51. 117. Preko betonske podloge postavlja se sloj za termoizolaciju koji se maze radhi ad razni11 materijala: pluta, staklena vuna, heraldit, trscane ploce ltd. Ovaj slo.1 terrnoizoiacije se izravnjava perdasenom cementnom k05uljicOll1 2-3 sm. Posto 5e dobro OS1151 nanosi se lepo.k cetkama na manj1.1 povrsinu i na taj sloj se odmah postavJjaju table 1110zaik parketa koje 5e pritiskuju na podlogu. Hartija na kojoj stoje parketne dasCice nalazi se na povrsini. _Posle 6 casova lepak se dobro oSllsi i parket je cvrsto vczan sa podlogom, Hartija se raskvasi vodom j ,na taj nac.in skida sa parketa, hobJuje .i Jakira.
~.117
108
···.···.·"1
;Ii
~ I KsiloJit je pod ko.1i se radi preko podloge od blindita, Sastav ovog pod a -je isti kao kod blindita sarno je agregat za ksilolit sitniji (brasno mlevene koze iJj plute m strugotine), Toj plasticnoj masi za gazeCi sloj dodaje se i hoja metaloksicla. Gornji sloj debljine 8 1UID nanasi se preko ocvrslog donjeg sloja blindita, ravna se ravnjaCima koje kUze po vodjicama, dobro nabija. Zagladi se celicnom mistrijom sve dok se ne dobije povrsina ravnomerne boje i lepog izgleda. Ovaj pod je elastical1, ugusuje lupu, Iepog je izgleda. Izvodi se u sta1ubenim prosj'orijama, hoteIima, bolnicarn8, itd,
Linoleum pod Jepi se za podlogu od ccmentnog maltera, gipS3, ksilolita koja mora hti SU\'8 i ravna, narocitirn smobstim Iepkovllua.
Proizvodi se u tubama slrinc 2 ill, duzine 25 - 30 ill., debljine 2,2; 3,36;
4 mm. Proizvodi se i linoleum sa jutafiJcom n3 polcuini, te se taka povecava toplotna za.stita, ugusuje lu.pa i povec::wa elastiCnost. Lako se
odrzava, pere se vodom i l11S7,e parketnom masc,u, Izvodi se u stanbe
nim zgradama, kancclarij8ma, bolnicama, skolan13 itd,
Pod od gmne. Podn<l guma se lepi za ravnu i suvu podlogu od
cernentnog maltera, gipsa, ksi.lolita -ltd., u jednOlTI ili u dva sloja, Deb-·
Ijine je 3, 4, 7 i 10 mm. Izvodi sc u skolmna, holnicama, elektroin
dustri.1i itd. Pere se 111lakom sapunicom,
Podovi od piasticnih :masa koji sc proizvode u vidu t1'aka, ploea i
prcmaza. Postavljaju se na potpuDO ravnu isperdasenu cem,entnu kosu
lieu. Podloga mora hiti dobro suva, bez ncravnina i ne sm,e biti glat
ka, jer Iepak nece dobro priolluti za podIogu i ariati ovaj pod, Ispod sIoja cementnc kosuljice, prcko hetnnske podloge mora sc staviti slo.1
za poboljsanje zvucne zastitc. Polozenc trake, jedna uz drugu zavaruju
5e na sastavicamn. Deblji.na Hea poda je 2 - 4 lUlU,
Plastic.ne mase u p10cZlma su nesto krtije, Polatu se na istu pod~
logu kao kod prcclhodnog poda i 1epe specijalni111 lepkovima_, Za 1 m 2
poda potrcbno je 300 ~ 350 g. kpka. VeliCina ploce je 25/25 sm. deb
ljinc 2,5 - 3,00 mm. Poznatc su kao vinaz p10ce,
Trcd nacin izvoaenja p]asticnih pOdOVCl je postavljanje u vidu pre
maza dcbJjine 2 - 3 ~- 5 111m. Dobro obllceni majstori nanose l11eSa
vin'll emuJzije poliviniJacetata, ispune i boje prcko gotovo svake cvrstc
podlogc i ostavljaju 2 - 3 danCl cia OC'-Tsne. Poznat .ie u gradcvinar
stV11 leao SIMP - pod. Za sve ove vrste podova podloga od kosuljice
se ostavlja cia odleZi 6 - 8 nedelja. Podovi od plasticnih ll1asa se lako
odrzavaju, Peru sc bJagom sapunicorn i mai.u parkctnom mascu,
109
HLADNI PODOVr
Pod od kalnenih ploca se izvodi U onim prostorIJama gde je veli~ ki saobracaj i gde se zeli postiCi efikaSDost poda. Debljina poda je 2,
4 i 6 sm, VeliCina ploea je, takode razli6ta: 20/40 - 50/80. Tanje pla
ce se postavljaju u podlogu od produinog iIi hidraulicnog maltera. Aka
su ploce deblje 1110gu se polagati u s.loj peska, a spojnice 2 - 4 mm
se zatvaraju 111altcrom. Za izradu poda upotrebljava se kamen vece tvr~
doce i vece trajnosti. Napr.: granit, sijenit, bazalt, gabro i 51. 51. 118.
i--- i I I I I_ I I
1- - -,
!
I I I , I J.J:: 1:- ---~ -----1
KAN'i;.tv H~L\Ee.-
I im~';~:~_. 4.KN ~t·T_ PLOC,~ i . I I e- ~l-.-i - ---., . '! -1-- -
~~~~$K~~~~
6L 1,5
Bctoll.ske ploce izraduju se obicno kvadratnog oblika 20 - 50/20
50 S111 debljine 2 - 5 sm. Ploce se polaiu u cist cementni maIter
sa spojnicama 2 ~ 3 n1lTI koje se zalivaju cemcntnim rnlckom. Izvode
se za plocnike] st8.ze] terase itd. 51. 119.
110
I :
I n -}
o! ~~
I 01 t'l'
~
(SEra WS~t: PWCt
eEk Hh,L ,~E:\O!-J PODLD~
l~
POD 00 iERAc.o
tEN. l .... v~ ... L
\)80'-> 'oK>"- ?ODLV6'"
~~~~F;;
6L_119
Pod od teraca se rnoze raditi 1110nol.itan - liven na lieu mcsta u vidu ploca, I jcdan i drugi nacin izrade poda izvodi se od tcraco smcse koja se sasLoji 1z rnlcvcl10g Tl1Crmera i cementnog maltera. ~~z .. 111ere rl1cs8.nja su raz~iCite od 1: 1]5 do 1:3. Takoclc sc uzimaju razhCltc krupnoce zrna i razliCitc bojc mlcvenog rncrmera] sto zavisi od ?kus~ arhitckte. Izbor vclicine zrna trcba cia bude takav da 5e sto manjc pnmecuje vczivo. Cement i kamcH sc najprc pomesaju u suvo da bi se dobio ujednacen izgled poda, pa potom dodaje potrebna koHcina vode. Ako se tcraCQ SIl1eSa nan05i na 111CSto ugradivanja, betonska podloga sc mora dobro oCistiti i pokvasiti. Debljina teraco sloja je oko 3 SI11.
Kad teraco sasvinl ocvrsne glaca se brusilicom do sjaja, uz stalno kvasenje vodol11. Po zavrsenom gIacanju dobro se ocisti i potpuno suv pod sc maze lancnim uljem. Ako se pod racE od tcraco ploca] polazu se u postel.jicu od cemcntnog maltera, debljine 2 sm. Spojnice sc zalivaju ccmentnim nllekom i ccla pmit'sina ocisti drvcnom strugotinom, feruco pod se iz\'odi u stcpcniStirna, hodnicin1a, tcrasama, kupatilama, we-hua itdo SI. 119.
V c nee i jan ski 1 era c 0 sc ::;astoji od veCih kamenih komada u ccmcntnorH maltcru korne .'3C moze dodati oksidna" boja, jei su spojnice zbog vcCih i ncpravilnih komada kamena veee i ova] se teraco glaca brusallcarna do sjaja.
Pod ud keraulickih plocica. Plocice se proizvode od najholje gIi· ne sa dodatkom felspata, kvarca i oksidne bojc. Imaju veliku cvrsto-61, otpofnc s1..1 na habanje, postojanc nn mrazu i ne propustaju vodu. Proizvode se u razliCitim bojama i razliCitim veliCinama. Polai.u se u posteljicu od cementnog rnaltera 1 :5] pomoelJ metalne mreze koja se popunjava plocicama. Mrcza se vadi, a spojnice popunjavaju beHrn cementom.
111
Kerarnicke plocice se jos mogu postavljati kao n10zaik-pod. ploClee maHh dhnenzija 2/2 5m zalepljene su na hartiji svojim licem. Velieina papira je 50/50 zajedno sa zalepljenim plocicama utiskuju se u cementnu posteljicu dcbljine 2 - 3 Sill, tako da hartija bude okrenuta nagore. Kad malter veze, hartjja se raskvasi i pobko skine. Zavrsena povrsina poda se perc razblazenom SODom kiselinom da bi se skinule svc Inrlje i tragovi maltera. 51. 120.
~:.;: ~. F"
,
3": I:Sij
, ,. L.- .,
ICEKh-M\ CK.F_ PLOC1Cb:: ,.\.b.L:T E" >'.
&L.1'20
J
I i ;
~ ,
1 . ...L-. __ .
Cementna kosuljca se radi vdo cesto kao pod]oga novih pod ova iJi u nckim slucnjevlma i kao lice poda. Ako se radi kao lice pod a
debJjina .ie 2 -- .) S111. Maze hiti gbtka iIi orapavljcna. Kao podloga
debJjine je do 4 sm., Dajc.ei';ce kao lzravnavajuCi s]oj preko neke druge
podJogc iii ll.leduspratnc konstrukcijc. Ako jc podloga stara dobro se
opere, pa 5e ua tako pl'jpr(::mJjcnu podlogu ll;:!Ilosi 1l1aItcr. Na razmaku
od 1,00 _ 1,5 ill postave sc dIVene vooice u debljini poda, p8. se rav
njacOlu razv]aCi Inalter iZJ1lcciu voaica. Po zavrsenom radu voruce sc
vade, a prostor ispunjava malterom i glaca. Da bi se poboljsao kvalitet
ovoga poda dodaju se ral'J1C slllolastc emulzljc.
112
STEPENICE
Na arhitektonskilu gradevinama se unutarnj~m stepeni~ama vezu·lu spratovi i uspostav1ja vertikalni 5aobracaj, a spo1Jne stepemce povezuJu zgradu sa okolinom (ulicom iIi dvoriStem). .".. .
N a z i vis t e pen i S 11 i h del 0 v a. 51. 1~1. Stepenlsn~ zldoVI su noseCi zjdovi 1\:oji zatvaraju stepeniSni prostor 1 nose stepenlce.
I~L\V DELOv.b. STEPEJ~\c.A
PREbE.IC A-.--A-.
':;'L 1'2.1
113 8 Griiocvinskc konstrukcijc
StepcniSni krak je ncprekidni niz stcpenika koji obrazuju ravan u nagibu. Nagib te 1'avni cc uticati na udobnost stepcnist:OL Sirina stepeniSnog kraka je sirina od zida do profilne ravni stepenica. Sirina ste": penisnog kra.ka zavisi od veliCine saobracaja i namene zgrade. Za sporedne stepemce (podrurnske iIi tavanske) sirina k1'aka moze biti i 0,80 m. Za manje porodicne zgra,de uzirna se sifina kraka 0,90 - 1,00 m, a za viSespratne stambene 1,20 - 1,50 m.
Duzina stepenisnog kraka je duzina od prilaznog do izlaznog stepenika. Izracunava se prCIna broju 1 sirinj gaziSta, stepenika. Linija hoda je zarniSljcna linija _koja pokazujc uvek Siller penjanja. Postavlja Se uvek na sreelinu slepcnisnog kraka j na nju se upisujc broj komada stepenica i njihove dirnenzijc.
Oclrnorisie, iii podcst jc horizontalna pmiJ:sina, gde se preldda penjanje. VeliCina odmorista u,dma sc najce:ke kao sirina kraka, a minimalna sirina podesta je 63 -+- b (sirim.l gazisla sicpcnika). GaziSte stepenika je horizontalna povrshm od tela do cela stcpenika.
Visina stepenika je yisinsk21 razlika dva gaziSta. Ogl'ada je zastila na slubudnoj strani stepcnica. Moie biti izra
aena od razliciiih matccijaia i n;;l razJil':ilc naCinc. SiepcniSni prusl.or' jc uot.\'ircn ~,tcpcniSflim zidovima, ispunjcn ste
peniSnim kracima i oduli)ri.~tjrru. KoIika cc biLi njcgova vcliCina, z<:\visi od visine sprato\:a k~jc pon:::zujc i od obHka slcpcnica.
Pod e 1 a s t c. pen i cap 0 0 b 1 i k u 51. 122. Pu svome obliku stcpcniSta mogu bid;
114
1) jednokrake, koje 5e sastoje iz jednog kraka i dva ocimorista.
2) dvokrake, ako su jednokrake stepenice zbog velikog broja stc
penica prckinuta odnl0riStcm, dobijaju se dvokrake stepenice. One mo
gu biti sa paralclnim knu;:ima, sto je najcesCi slucaj i sa k1'acima koji
izmedu sebe zaklapaju neki ugao.
3) Trokrake siepenice su one kod kojih je stepenisni kraIt izlom
Ijcn u tri ada i mogu biti razliCito post.avljeni.
4) Polukrui.ne su one kod l.;:ojih je krak postavljen polukruzno
izlazeCi n<1 raV<ln podest.
5) Zavojne stepenice lmaju neprekidno pcnjanje po kruznoj liniji,
Da bi slepcnice oclgcnrarale nall'lcni i cia bi bile udobne za slucajevc za kojc se uzim~lju! moraju sc izracunati. Dobijcna vis ina c:e uti
cati na veUe:inu gaziSL<1. Ako 5e \!isina stepenica krecc od 14 - 19, anda
sc uzima ohraLac 2h f- b --'-'~61---,~63 i po njeIllu izracunava ncpoznata S1-
dna gazista. Za visinu manju iIi jcdnaL:u 14 sm (o'01cno ulazne), uzima
Sl:; obrazac h -~ b -~=4·7----1-S j za podrumske i lavanskc stcpcnicc Cija .Ie
visina veea iIi jcdnaka 19 obrazac za izracunavanja gazista se uzima
I, /b~'500.
Prirrler:
H~3.06
3.06
~=153
2
153: 17 9
2h+b=63 b~-63-34"2Y
sprafna vis ina koju treba savladati za uyok1'akc.
vlsill<J koju treba savladali sa jcdnim krakol11.
bn)j vislna gdc je 17 najudobnija visina za spratnc stepenice.
sidna gal'j~;La.
(JJ-l)-,;=;-·broj gazista gde .ic 11 broj visina.
(9-1) =8. (n-·1) xb·=.:::L gde jc L uulina kraka.
(9-1)X29~232 sm.
Usvoj''::110 17/29 dimcnzije stepen.
Pod e 1 a s t c pen i cap 0 k 0 11 S t r u k c i j i. Stepcnice lUO
gu bili na dva oslonca: pouzidanc, uzidanc i osIonjenje na obraz i no
sac. Sl. 123. Ove stepenicc imaju armaturu (ako su od armiranog beto
na) u donjoj zoni, odnosno u zoni zatezanja, a nn mcstu oslanjanja
8"' 115
~ j ~ r- I i II i I : ii,'
i' ! ! : I
I ! 16
fvTEPr:H\Ct: O'::-)WI-J.~)EN\;:.
4A Of-;PbJ:,NE HO<.:::,,::oJ:_E"
armatura se povija u gornju zonu, Kada bi S1110 na sredinj kraka prcseIcli jcdan stepenik koji :im2 dva' oslon~:a, njegova armatura bi se videla u donjoj zoni. 51. 124.
Druga vrsta stepenica .le, nko step en ice leze celom svojom povrsinom na 1'10Ci koja moze biti oslonjena na podesne nosaEe ill na obrazne nosace, Ovde 513 stcpcnice oel n8bijcnog bet on a i svojim zasecenim testerastim ravnarna omogl1cuju krctanje u vertikalnom pravcu. 5l. 122.
Armiranohetol1ske stepcnice. Ova vrsta materijala za stepenice se najcesce primcnjuje. Ako stcpcnice lete na ploCi i sluze same kao ispuna, onda se ploc3 arm ira i 111072 se n.1eno oslanjanje reSiti na trl naNna:
1) Kose ploce krakova kojc prihvataju stepenike se oslanjaju na pociesne nosacc, pa je raspon ploce jednak duz'ini kraks. Aka .Ie duzina kraka do 3 In, dcbJjina kosc plo{:e je od 12 - 14 sm. Glavna armatura jc po~tadjc-:-,a od nos;]ca do 110saca u pravcu duz'!ne kraka. Podesni 110-saCi 'nose 1 'se ploCE' stepenica i po]ovlnu optcrccenja podesue ploce, Oni se osL.njaju na nosU:e stepeniSne zidovc. Dimenzija podesnih greda je 20-25/30-40 sm. 51. 125.
2) Ako je k05a ploca koja nasi stepenke vece duiinc, prihvata se obraznim nosaCima ko]; sluze kao oslanci place, Ovde je debljina p10-('c manja ad 8 - 10 SIn., jcr je Hlspon ploce jednak 5irini kraka. Sl. 126. Obrazni n05a(: je grcda koja sc prostire paralelno sa krakom i osIanja na podesne nosace. Jedan stcpcniSDi krak S0 maze osloniti na dva parale1na obrazna nosses, obrazni nosae i zid, iii sarno jedan obrazni nosae na sredini, sto zavisi od konstruktivnog sklopa zidova,
117
STE.'i>ENIC£ PO f-.lA R:)D~N\
O-\£~~W\c~ 0"0 Sb.-. O~.:z.JJ If>.'\.
-l-~~-MOtE <O\T\ sPuS'Et-lA PLoCA,
=S\,"- PLO(A.M-A \J.OSAC""'"A
sv\,l6
Q?::;'Rb...Z-N l j..JO~:v~·,C
3) Ako je kOl1Si1"ukc.ija stepenica resena bcz obraznih i podesnih greda, kosc place kraku\'~ SC: osIanjaju na podesne ploce, Podesnc ploce moraju imati jacu armaturu i nesto vectl visinu, jer prihvataju svo opterecenje od kl'akova. Ona se oslal1jaju na stepeniSne l10sece zidove. Glavna arn1atura kosim plocama stoji u donjoj zoni i prostire se od podesne ploce do poucsnc pioce. 51. 127. Stcpenice od armiranog betona nlOgu biti livene na beu Dl_csta j montaznc.
118
FQ 1Ca;::D::J f>L.Oc\-Sf-\A.F.<-I..VTE
T
119
Montazne stepenicc se rade kod polumontaznih iIi montainih zgrada, tame gde postoji 111chanizacija gradilista za takvu vrstu posla. Pomoeu luana se montiraju gredni nosaCi - podesni i obrazni, koji sc na luestu spoja zalivaju bctonorn na lieu mesta. Montirani nosaCi podesni mogu odmah prinliti podesne ploce, a na obrazne nosace se mogu OdlTIah ugradivati stepenice.
Stepenice se rade razliCitih oblika, u poslednjc VrelTIe najcesce u vidu talpi koje sc gotove, potpuno obradene zavrsnilU slojem poda, salno cementnim malterom pricvrscuju za obrazni nos3c. 51. 128.
DETAL"J MDi-..i.T~2N.\t.J., SI:'EPr.:::W\CA
10
fDOE>:)N\ NO~L.
Ako su stepenice i podcsni nosaCi livcni od bctona, U zavrSl1Jm radovirna zgradc obriJduju sc na razliCitc nac.'inc. Koji ce sc naCin upotrebiti zavisi od vrstc obrade cdc zgradc, od njcnog znacaja j namene, kao i od ukusa arhitckte projcktanta.
Najcesce se obraduju ve.<;tackim karncnom - tcracom. Tcraco smcsa se nanosi leao i kod pod()\'a prostorija. Na gaziStc se postavlja sloj
teraca dcbljine 4 SIll., a na cela stcpcnika dcbljine 3 sm. 51. 129.
Prcvlake od linoleuma i gume se postadjaju preko clobro izraclenog, osusenog i ociSccnog izravnavajuccg sloja cementnog maltera debl.1ine 1,5 STH., na isti naCin 1<:ao i kod. ravnih podova. Sl. 129. Ako se stepenice oblaiu clyvetom, u gaziSta se ugyactuju clrvcne paknicc u koje ce se priCvrstiti zavrtnjima hrastove daske, orendisane i priprcrnljenc po merama stcpcnica kojc se oblazu. Cela stepcnika se oblazu istovrcmeno na taj naCin sto se 5vo.11rn perom utlskuju u tljebove gazista. Debljina gazisne daskc je 4 S111., a ceonc daske 2 sm. SI. 129.
120
Kod reprezentativnih objekata upotrebljava se za oblaganje prirodni kamen. Mermerne ploce sc postavljaju na sloj ccm,entnog maltera debljine 1,5 - 2 sm. GaziSta ploca jc debljine 5 sm. i svojom tezinom pritiskuje plocu ko.1om je oblozeno celo i drii ga u vertikalnom polozaju. Ccona pIoca .ic debljinc 2 sm., a gaziSna sc ispusta ispred ceone ravni za 2 sm. S1. 129. Cela struktura stepeniSnog kraka se pokriva naroCito skrojenim mcrmernim plocama, koje su ccmentnim malterom zalepljene za profilnu ravan kraka.
Pored nabijenog 1 armiranog betona koji se najviSe upotrebljal,ra u savremcnom gradevinarstvu z<:\ izradu stepenica sc mogu primeniti i drugi. materijali: opeka, kamen. clrvo i gvozde.
Oe::.\.A~kDE STEP>EN\~
STEPE\-J.\CA PREV~ OD uwOLE..uJ'v\t>...
MAL TE rt 111(11 BETON AlAo SEroA!
,_ ORVENA 6REOIC4 ~,_DRvENI P00l1ET4C
CA, 12:"-
121
Stepenke od opeke se prUllenJUJU U naroelnoj arhiaekturi, kako spolja tako i unutra. Rack se od dobro pecenc opeke u cementnom rnalteru. Spojnice se fuguju i Jepa crvena boja opeka dolazi do izraiaja. Opekc se slaiu nasaticno, a da bi se dobila potrebna visina stepenika prvo se postavlja jed,an 510.1 pljostirnice postavljenih opeka. Opeke se postavljaju na dobro nabijenoj zemlji iIi betonsku punu podlogu sa padom od 1-2'J/o kako bi voda oticaIa bez zadrzavanja. Sl. 130. Ako su stepenice spoljne - ulazne, onda se 1110raju propisno podzidati, odnosno postaviti 11a temelje na dubini mrtnjenja oel 0,80 ~ 1 m. Prih-
kon1 ,Postadjunja za ispoc1 nivon. zernlje koji ec llOSttl stepcnice, spoj izmeau noseeeg zida i stepelliSnog odvojili slojcrl1 tel' - papira. Ta fuga, koja ih razuvaja, naziva se razdelnica. Postavlja se zato cia ne bi prilikom sleganja zgrade fasadni zitI puvukao ul1utrasnju stranu stepeniSnog kraka. Voda koja padne na stcpcnicc 11e bi odlazila rcgulisanim padOlll, vee suprotno, skuplj<lla bi se kG zgradi. SL 131.
122
Ulazne stepenice 5e mugu pusta\riti na konzolnu armirano betonsku plocu koja je ukljestcna II fasadni noseCi zid, pa ce sleganjc stepenica bib ravnomerno i istovremello sa sleganjem z:idova zgrade. Du}.ina konzolne ploce maksimalno 1,5 m. S1. 131.
\2GL£P
Stepcnicc od kamena. Pre nego sto jc prronaCkn armirani beton, 1::.an1en se naj\'iSe upotrebljavao za izradu stepcnica. Zbog svojih dobrll1 osobina i lepog izgleda i danas sc lIpotrebljava 118. objcktima stambenih i drustevnih zgrada .i to najccSce za stepenice ulaza, povezivanjem platoa na razlictirn visinama u parkovima, spoljnim terasama, stadionima itd. Kamcni matcrijal koji se upotrebljava za ove slepenice trcba cia je otporan na habanje i na atmosferskc uticaje. Ulazne stepenicc se na.1-cesee radc od kamenih blokova oaralelopipednog prcseka sa visinom od 14--17 Sill. Gornja povrsina s~ obradi grubo da stepcnice ne budu klizave i u paclu 1--2"'I'u. Kamcni kornadi se postavljaju na podlogu jstu
kao leod opeke i izmedu sebe sc prcklapaju za 3--4 sm, 81. 132.
123
H q
'I
I
__ --?S- _____ j ______ 0>" -10-,\-
t rn '~
~8J\ ISLDr::ov(
C~, ~L.TSR
Drvene stepenice se upotrchljavaju samo za kraca visinska r~-·
stojanja: u dvoetaznim stanOYJDlZl kao interne stcpenicc, U lnanjirn zgradama kao tavanske stepenice u planinskim kucama, drvenim zgradam3 itd. Drvene stepenice rnogu vrlo lepo deIovati u stanu, nisu teske, Iako se obraduju i montiraju. Mogu se raditi u svin1 oblicima, kao i stepcnice od dnJgih materijala. Pored oV1h dobrih osobina imaju i Iosih strana: ncotporne $U na vlagu, pa sc za spoljne stepenice ne upotrcbljavaju i u prostorijama gde hua v]age (podrurnima), lako su zapaljive i neotporne na habanje.
Dr-vo z.a izradu stepenica treba cia je zdravo i suvo. Upotrebljava se jelovjna, smrca, borovina i za Juksuznije stepenice hrastovina. -Konstruktivni sklop drvcnih stepcnica je vrlo sliean armiranobetonskim stepenicarna. Stepenice su uraclcnc od dasaka koje 511 posta'\rljene kao gazista j cela j oslonjcne na obrazne nosacc. Obrazni nosaci SU oslonjeni Da grede odmoriSta i ucepljcni pogodnom VCZOlll. On1 se kod drvcnH1 stepenica nazivaju odrazine (zidna i sIcbodna) i racIe se od talpi 50-80 llllU sto zavisi od raspona kraka. Ako je visina obrazinn u visni stcpenika, moze se zased tako da gaziSta naJczu na njenu horizontalnu sasecenu ravan, a tela se sarno priljubljuju uz vertikalno Z3secenu ravan obrazine~ Gazista dcbljine 40-42 mlTI i ce.la dcbljinc 20-22 mm se lllOgU ucepiti uz zljebove na punhn obrazinama, ako je njena visina veea
124
od visine stepenika. Cela l1logu bib izostavljena, zavisno ad ukusa projektanta. Na s1. 133 dat je primer ukljestenih stepenica jednokrakih sa izostavljenim celom.
Drvene stepenicc se premazu.lu lanenim uljcm i drugim hemikali.lama radi zastite od crvotoCinc, vlage i drugih nepogoda.
Gvozdcne stepenice. Ova vrsta sterenica se ne radi u stambenim zgradama za vertikalnu kOlTIUnikaciju, scm 11 kotlarnicama koje rnogu
biti u sklopu stambenih zgrada i za izlaz 11a krov. Ove stepenice imaju Veell primenu u industrijskim objcktima, ili se mogu primeniti tako da se gaziSta obrazuju drugim rnaterjjalim3 (clrvo, kamen), pa s~ _n~ma utisak gvozclenih stcpenica. s1. 134. Gvozdene stepeniace sa praVllTI kracima rade se slieno kao i drve-nc. Sa si:rane imaju po jedan obrazni nosac od U ili T profila za koje se pricvrscuju ugaonici. Preko ugaonika sc postavljaju gajiSta od rebrastog 11ma. Ako su stcpenice za~~jne: o~razni l10saci se rade prema krivini kraka, a U sredi.ni kruga kO]l OPISUJC
krak se nalazi vreteno od .lace ccHcne cevi za koje se zavrtnjiIna pri
cvrscuju stepenice.
125
POMOCNA VEZNA SREDSTA
Drvcne k0w~trlll\cije nasLaju sast!.1\-ljalljcm 2 ili vise clcmenata koja Sl1 prethodno obl:<.1ckna za spoj. Vrlo je cest slucaj da obrada i naCin povczivanja elcmcuab nlsu dovoljni, vec se Veza mora pojacati iii uevrstiii nekin1 vezniro srcrlstvom. Vczna sreusLv<.\ rnogu biti: drvcna, celicna i lepkovL
Dr v e n a v e z n a s red s t v a su "do jcdnostavna j prakticna. Izraduju sc od Lvrdog dn't.;ia, uaj(dicc od h1'a5to\'1nc i mugu imali elvojau ulogu. Drvena vezna snxistnl rnugu posluliLi clirckLno n vezi za spoj dva elelnenta (drveni ekseri i drvena pera) ili mugu ve.zu sarno potpo"· rnagati (klinovi, mo;cch\nlci i dr-vent; podveze).
Drveni ekseri mogu biti prizmaticni, valjkasti i kOlljcni. Na elernentima koji treba da budu spojcni, buse St: rupc precnika 18-20 rnin i u njih utiskuju drveni ck.seri. Ako se upoirebljavaju ckscri kruznog prcseka, onda prccnik ckscra trcba da je 3tO /o veCi od mere olvora. Ako je drvcnl ekser prizrnatican, gornja si.rina je 19 ITHn, a donja 17 mn1. §L 1350 Upotrcbljavaju se Z8. vezivanje onih del ova gdc u spojevirna ne del.uju sHe koje bi kidale.
G,;1 L.::.
126
Drvena pera su letvice koje se umeeu u zljebove, pa se elementi na laj nacin povezuju,
Drveni klinovi sc prave tesanjem iii rezanjcm otpadaka drvene grade sa dve paralelne i dve ravni koje nisu paralelne. Klinovi se abieno
postavljaju u panl i trcnjem izmedu svojih kosih ravni poboljsavaju vczu koja jc povezana drugin1 srcdstvima, 51. 136.
\OE\V>. 'Ruw..OV\ 5
C. 7/ ;til ,
~ I / ~~
A
Drveni mozdanid iIi zaglavci, paralclopipcdnug su oblik.a i poboljsavaju vee ostvarenu vezu. §L 137.
/=<4 I ~
'!5"- W
Drvenc podveze nujvlsc dUll" kau poumctac:i. Oblik i vcHCina im se prilagoaava mestll upotrebe. 51. 138.
~. A '1'11'1"1111 'liJIIlP'!'t
• ~ ..
I ~
, 1 fODVE.ZA , , iii,I'lri:I'I/,
SL '\~
eel i en a ve z n a s red s t v a su jaca i efikasnija od drvenih veznih sredstava. U tesarskim vezan1U sc rcdovno upotrebljavaju i preuzimaju vaznu ulogu jer su otporni prcma silama kojin1a vcza bez njih ne bi odolcla. Glavna celicna vczna sreustva su: ekseri, srafovi, zavrtnli, pijavicc, kadlee, papuce i razne spone, .
127
Ekseri su sredstva masovne upotrebe, Proizvod'i ih ccliena industrija, razHCitih veli6ina i oblika, Dimenzije ekscra se obelezavaju prema njihovoj debljini i duzini, gde se debljina obelezava u desetim delovima milirnetra, a duzina u Inilimetrima. Na pro 42/100 (debljina 4,2 111m, duzina 10 sm.). Ekseri se zabijaju udarcem cekiCa u gIavu eksera dircktno j svOjiU1 VrhOlTI se lako utiskuju u drveni elcmenat. Razlikuju se tesarski ekseri, stolarski ekseri (bez gIavc), ckscri za krovnc hartijc (sa uvccanom glav0111), ekseri trskari (zavrnuti) i dr. 51. 139.
6vOZDEtJ\
~:::. :"
::'L. 1:::'9
Zavrtnji. U izvesnim vczal11<1, cksen zbog svoga glatkog trupa, nemaju potrebno dejstvo, jer prilikom »racb«( drvcta, vlakna oko cksera o1abave, tako da sc u izvesnim slucajevima ekseri zamcnjuju srafovima. Za postavljanjc srafovn u vezi, najprc se u d1\.'etu izbuse rupe nesto pJice od duZine sT8£a, pn sc tek onda sraf potiskujc okrctanjem srafcigcra koj] se postavlja u zarez 113 glClvi srafa. SL 140.
2:.G..VR\\\]JI
('Jl'f! . /
SL. 1'\0
128
Zavrtnji sa maticom su pomocna vezna sredstva Cije se dimenzjje moraju staticki utvrdaivati. Njihovo mesto je propisima odreaeno. DebIjina zavrtnja se obeleiava u colovima. Svaki zavrtanj se sastoji iz tela Z3vrtnja, sa fiksiranom gIavom kvadratnog iii sestougaonog oblika, zatiln iz matice koja se pomocu nareza na telu zavrtnja i na samoj matici navija na telo zavrtnja. Pre postav]janja .matica navuce se na zavrtanj ploCica kvadratnog iIi prstenastog oblika, koja sprecava usecanje gIave i kidanje vlakna drveta. Zavrtanj se postavlja u vezu, posto mu se burgijama obezbedi mesto II drvenim dementima koje treba da spoji. Ako zavrtanj spaja dve grede zove se jednosecan, ako spaja tii grede dvosecan itd. Ovi naziV1 se daju prerna broju ravni u zavrtnju napregnuti na smlcanje. 51. 141.
~l)f~L!~ I OU'].lN~ __ ~A.\JO~ -t h ~T\Le: j,
~b...\.i'R.-n...r:;),b.. ! ~\ R\ r....1A-. i , PW('.E:
sc.AA"I
Pijavice ili Idanfe Sll nnijednostavnija vezna sredstva. Sluze vise za privremene, ponekad i za stalne ycze konstrukcija. Izraauju se od 6e
!ika. Presek mote biti pravollgao kvac1ratnog i polukruinog oblika. Najjednostavnija Idanfa je pr3voug]ozavrnutih knljeva i spicasto zavr~enih. Ako zahteva mesto gclC [-r:' SC:' upotrebiti, k1an[a moze biti j sa raznosmcrnim kracima. 51. 142.
l[ V 0
9 Gradevinskc konstrukcijc 129
Karike iii obruCi se prave od pljosnatog cellka, najvise se upotreb~ Ijavaju za vezivanje oble grade. 51. 143.
Papuce se rade od celika i rnogu se navlaCiti na drvo kao zastita, osiguranje drveta i mogu se postavJjati kao posrednik na spoju drveta i konstrukcije od nekog drugog materijala.
ICAgl r::A"
Quo)
L e p Ie 0 v j deluju u ceIoj vcznoj povrsinl, nasuprot pomcnuthn veznim srcdstvima, koji deluju sarno 111estimicno. Buscnjem rupa se slabi drvena konsLrukcija, dol... kod upotrcbc lcpkova konstrukcija ostaje u ccIosti. Rad lepkom Inoze biti mnogo precizniji.
Vrste lepka 5U: kazdn, koji sc upotrcbljava Z<l konstrukcije na suvirn mestirna, zasticenim od vlnge. Dubija se iz n1leka. Druga vrsta kaurit, koji se dobija iz smule tropsl;:og drvcta. U Zapaunin1 zcrnljama se lepkovi Ull1ogo upolrcbljavaju kao pOlTlocna, vezna sredstva i ima ib vi.se vrsta.
TESARSKE VEZE
Kao pripren1ni rad na gradiliStu, pored ostalog je i nabavka, SOf
tiranje i l~bsifikacija grade, ku]a ce sc llpotrcbili k_ako Z,1 noscce konstruktivne clemente, tako i grade za oplaLu. Svc potrebnc mere se citaju iz plana i uvek se 1110ra uzeti U obzir ua ce pri krojenju drvcnih elcmenata jedan deo oLpasti za prckl.ope i za oslonce. Zbog toga SI:': uvek duzina grade uzin1a 101)/0 vcea no sto je u planu. Uvck pre secenja gractu 1reba pregledati i n1cre prckuntrolisati. Sluienije konstrukcije su uvek sastavljene iz viSe kOlTlada. Svaki pojcdini komad je povezan na razliCite naCine 11 jcdnu cvrstll konstrukciju. Prema cvrstoCi koja se zahtcva od konstrukcije, birmTIo tesarskc veze j pomocna vezna sredstva.
130
H 0 r i z () n ta 1 n () n a s t a v I jan j e g red a, Ako je potrebno elva elernenta nastaviti, odnosno produiiti jedan drugirn, ta veza se moze uraciiti na cetiri naeina: 1) dodirom, 2) preIdopom, 3) prevezom i 4) ucepljenjem. SI. 144.
1) Nastavljanje dvc gredc u horizontalnom. smislu ceonim dodirom najccsce se upotrebljava kod dascanih podova, nastavljanju letava k.od plafonsJ,;_c konstrukcije, mccluspratnih grccla i jos u mnogirh slucajevima kada se ispod spoja nalazi. cvrst oslonac. Grcde se obrade tako da se dobiju rayne ceone povrsinc, posLavi sc celo na celo i dva elemeta spoje nekim pOll1ocnim vcznim srcdstvom (pijavicOITl ili ckscrima). Sl. 145. Ako se pri nastavljanju grcda os()vinc iz nekog razloga morajll biti pomen~nc, grede se povczuju smaknutim d.odirnirn ravnima.
131
2) Preklopima se povezuju rnasivniji elementi drvenih konstruk
cija, jer se grada zaseca da bi se 05vtarilo preklapanje, a grede ostale
u istoj ravni. Ova veza jc sigurnija od veze sa ceonim dodirom, Najboljc
je da se ispod veza nalazi oslonac, ili ovako nastavljene grede se mogu
izvesti i kada je oslonac u blizini veze, Ako grede nisu zategnute, na
stavljanjc se rnoze izvrsiti ravno i koso zaseccnim prcklopnim ravnilua i veza poboljsati zavrtnjima iii drvenirrl ekscrilna. SL 146. Dodirne ravni
su zasecene upravno na ivicc gredc iIi upravno na preklopnc ravni i na
taj naCin se postize nesto kruca veza, Kvakastim prevczima se nastavljaju
grede napregnute na zatezanje. Preklopna povr5111a jc obraacna 1.1 dye
ravni koje zadiru jedna u drugu i pri zatezucoj sUi De dozvo]javaju ra
stavJjanje grcda, Veza se obezbeauje drvenim ekserim.;) m ceHcnim za
vrtnjima. §l. ]46.
f~~l-~§ ~1.·1"'\b
3) PrevezirniJ se nastavljaju dve grede por110CU trcccg dodatnog
deb i svc to povezuje zavrtniimu, cijc se dimenzijc moraju staticki izra
cunati. Duzina dodatnog parceta i obradcnlh veznih povrSina na grccH,
uzima se kao cctiri vi sine grede. Dodirne ravni izmecl:u dodatnog par
ceta i grede se obracluju na razne 11<16ne, 81. 147 pokazuje kvakasti pre
vez koji se najcesc,e upotrcbJjava kod zategnutih grcda.
132 133
4) Ucepljenjc111 se grede vda retko nastavljaju. Dolazi U obzir sarno /',a neopterecenc kOl1strukcije jer je greda 11.a mestu spaja dasta osJabljena. Na jednoj gredi se pravi za dcbljinu 1/3 h pero, a ua drugoj zIjeb u istoj dehljini. Duiina veze je jednaka visini grede. Pero se uvuce u zIjeh i veza ucvrscuje clrvenim ekserom, Sl. 148.
Ve z eve I' t i k a I n 0 g pro cl u z a van jag red a, Grccle koje sc upotrcbljavaju ko.o HoseCi stubovi najbolje je da su iz jednog kOluada. test je slucaj da sc to ne maze ostvariti, pa se greek rnoraju nastavljati Ii vertikalnml1 smblu. Sve vrste horizontalno nastadjanih greda se mogu prinlcnitl na 1stl naCin i koel nastavljanja u vertikalnoll1 srnislu, a to su: cconi dodiri, prevczi, preklopi i llcepljenje. sl. 149.
VER,'\KAUVO \Jp..S\'AV~F GQEO'!:'"
8 " e c\
~ ~ ~ 1,1,1
W! I~I lJ,'!i l.!'\h cB::ll'J\ f'Re:c.uJ1'" f'REVEVueE-PL-JEW-:Je OOD\~
SL ~q9
1) Ceani dadiri se najviSc upotrebljavaju kocl izradc skcIa i oplata (privrenlenih kanstruk_cija) i kod nastavljanja oble grade reclovno. Ako stub nije optereccn na izvijanje, onela se veza poboljsava drvenim trnorn. Na k1'ajevima oba stuba izbuscno je mcsto za uvlacenje trna. Precnik rupe je 30 mIn, a t1'n se uvlaCi U oba stuba za velicinu precnika stuba. SI. 150.
134
PREKLOP
:6& •. §i!ii -H ;;;; (:)
+
Posta u vcrtikalnirn stubovima deluje pritiskujuca sHa, preklapi SC- He rude da hi buljc prcneli pritiske, vee cia bi se elva nastavljena stuba nlOgia ojacatl zavrtnjirna. Vcza sc radi na patpuno ist1 naCirl kao kod horizantalnog nastavljanja greda. .
3) Prcvczi sc racle testa dvastruki, a prerna potrebi i cetvorastruki i ta sarno nasadcni prevczl, a zavrtnjirna se veza potpuno ojaca. S1. 151. Obla gracia sc He nastavlja prevezima.
4) Ucepljcnjcnl se vcrtikalnc gredc nastavljaju rede, leau i kod 110-rlzantalnog palozaja gl'eda. Veza sc sporo radi i kao zavrsen spaj nastavljenih greda nije niSta bolja oel astalih vcza. Duzina cepa se uzima, dve dcbljine stuba u sirini ad 1/3 dcbljine stuba i veza ojacava drvenim ekserima i celicnim zavrtnjima. 51. 151.
~~1 il "il "I 10~! +~
il, ;.1
"
,
1\
"
p
fl
P
II Iii
I" iii II': iii "
,
I, \
t" :' 1\
fi!1 \",I! ,ii
1
135
V e z e g red a pod u g 10m. tJ drvenim. konstrukcijama dva elementa vrlo cesto zaklapaju neki ugao. Taj ugao moze biti pray (najcesce), ostar j tup, sto zavisi od slucaja gde se upotrebljavaju, Potrebe vczivanja greda jedna za drugom su vr]o razlicite, pa se mogu spojiti u vidu sllceljavanja, suticanja i ukrStanja<
1'1')'1'1'1'1'1'
I H fj1 .. '"t\.1 I ,\j \,'-, ! ! :
~rt~"\1~~
SL . .-1'5'L
Ako se grede u vezi suceljavanja zaklapaju bilo kakvog ugao, veza rnoz.e biti obradena kaa: naleganjc, prcIdopj i ucepJjcnje. 51. 153.
N ale g a n j c greda u horizontalnoj ili vertikalnoj ravni se primcnjuje kado grede ne moraju rneausobno bhi (;v1'sto povezane. Veza se posti:i.c najvise upotrebolll klanfe kao pomocnog vcznog sredstva. 51. 154.
136
Pre k I a pan j c. U ovoj vezi grede mogu biti iazHdto obradene Jla svojim preklopniu1 ravnima, 5to zavisi da Ii u gredama vlada zatezanje, iIi zatezanja nema iIi postoji sarno u jedno] gredi. Ako zatezanje postoji sarno u jednom praveu, onda zasekc ua gredama pravimo tako da se zategnuta greda ne moze iZVUCl jz veze. 51. 155.
Suceljavanje dve grec1e sa vezom u c e p 1 j e n j a dolazi U oDzlr uvek kada su grede II vcrtikalnoj ravnL Ucepljavanjc sa punim cepom se l1ajvisc upotrcbIjnva kod VChC rogom U slcmcnu, 51. 156. Na kraje\'irn<:l se gree1e zaseku tzdw cia sc 11.a jcdnoj ustavi srednja trecin3 debljinc k80 .pero, a n£1 drug-oj na 151:0111 mestu 58 ost3v1.13 zljcb u istoj debljlni. Utisnu. 5C jedna uz drngu i veza poboJjs~rva drvenirn (~epOn1,
Suticanje. Kod suticanja grcda, tak-ode, mozemo razvrstati veze: naJegan.le, preklopi j ucepljenj<L 51. 157.
'::>L '\5G
137
N ale g a n j e. Naleganje se primcnjuje najcesce kod greda u vertikalnoj ravni. U vezi je stub glavni elernenat, a horizontalna greda se nekom vrstom zaseka upire i naleic na stub. 51. 158. Ovde je prikazan kosi zasek 11a stubu dubine 3 - 5 SIn. Prema tom zaseku je zavrsena greda, naslonjcna pomocu zaseka na stub i pijavicom veza_ poboljsana.
Pre k lop 1 se kod sutical1ja llpotrcbljavaju za veze greda u horizontalnoj ravni. Posio zasecanjima grcda vela slabi, najboljc 5e ako se mogu oduzdo podupreti. Prcklop greda na las lin rep se radi sto sc bocne strane zascka grcdc koja se nasbnja povuku sa svake strane po 1./6 sirine na unulrasnjoj 5tran1. vezc. Dcbljina tog zaseka se uzima 1/2 vlsine grede. Na glavnoj nosecoj gredi sc radi zasek is tog oblika. Grede 5e upasuju i veza poboljsQ dl'venirn ccporn. 51. 1 59-A.
U c e p I j en j a. Ako se grc(lt: succljavaju pod nekim uglom u vertikalnoj ravni, oncia se obicno vela 1'adi ucepljcnjcm, koje moze biti razliCito, sto svc zavisi oJ vdi(;jnc i oblik_a cepa. Ako ccp stuha prolazi ceiOIn visinOIll greJe na kojoj se u srednjoj t1'e6ni urezuje Zljcb, onela :-,e tn vela zove ucepljenje punirn CCPOlTI. 51. ].59-B.
A ~:\E
SL 159
138
Ukr~tanje. Pri ukrstanju se grceie mogu povezati obicnim nalega-njem bez ikakvog zascka iIi sa zasekom na glavnoj grecH. 51. 160. U ovo.1 vezi grede mogu stajati u isto) ravni ili 5e pri ukrstanju nalaze u razliCitim ravnirna jedna iznad druge. Ako grede ni5u u istoj ravni iii se uopste ne zasccaju ili se zasek radi sarno za 1/5 visine i ta veza 5e n~ziva pI i t kip r e k lop. Ako je potrebno cIa grede budu u istoj ravm, onda se zasek radi do 1/2 visine U obe grede i veza se naziva pun pre k lop.
Pojacanje greda. Ako se pri slatickul11 proracunu ustanovi da din1cnzijc grcda ne odgovaraju, odnosno da im je vlsina rnanja od potrcbne, gredc se rnoraju pojacati. Pri pojacavanju greda 1110ra se voditi ra(una 0 obradivanju spoja grcda. SlO jc spoj boljc obraden, dva elementa (;c dcjstvovati priblizno kao jcdan. Na 51. 161 jc pokazano pojacanje grcJa sa k.osinl zasccanjem_. Dodirne pon"sine greda su zup{;asto zase~ cenc, tako da vlakna jedne grcde zadiru u vbkna drugc gredc spoja. Veza se zavrsava celicnirn zavrtnjirna na razrnaku ou dye vis inc greda.
139
DRVENE TAVANICE
Drvene tavanice su se dugo vrernena zaclriale i posle pojave masivnih armiranobetonskih tavanica. Danas se upotrcbljavaju u predeliIna koji S1.1 bogati drveto1l1, za Inanje porodicne zgrade, kod zgrada privremenog karaktera, redovno kod drvenih zgrada i uglavnom. za manje raspone do 5,00 In. Meauspratna konstrukcija ima zadatak da odvoji dva etaia. Kod njih je vaino postid dobru zvucnu izolaciju, .leI' dyvo dobro prenosi zvuk koj] trcba u konstrukciji ugusiti. Kod drvenih Incduspratnih konstrukcija, noseCi clementi 5U drvene grede pravougaonog preseka kojc sc postJ\djaju na razlTI.aku od 0,60---0,90 In. Kao i kod bctonsldh, ce1a konstrllkrija se sastoji iz poda, nosecih elemenata i ispunc izmeau n5ih i plafona.
Pod kod drvcnib t8vanica se uzima uvek drveni, scm u manjim prostorijama, gdc in};} nmogo vlagc (kupatiJa, kuhinja i s1.). Za izbor drvenih podova kod OVE' vrste konstrukcija, opravdav3 se teinja za is~ tim materijalima, jer drvcnc grcde, kao osno\'ni element, uvek "rade", pa bi se ta 050bin3 nepovoljno odraziia n3 druginl matcrijalima.
Dn'cne greek, pri upotrebi Z3 tavankc, staticki se izracunavaju i na OSDC)\7U toga im se usvajaju dimenzije. One se izracunavaju kao proste grede oslonjcne na elva os1onca i ravnornerno optcrecene. Oslond su spoljni i unutrasnji konstruktivni zidovl, a grede se posta\'-1.13ju uvek po kracern rasponu. §L 162.
A-A Pof>~e:C"1VO <JlCRl...>c~E "T'&""Al~.J~
140
Prostor izmedu greda se mora zatvorit1 nekom ispuno1l1 koja ce nosHi pod i redovno sloj za zvucnu izolaciju. Ispuna se moze raditi od dasaka, gipsnih ploCa, tarolit ploca itd.
Na clrvene grede se direktno pricvrscuje plafonska konstrukcija k.oja je najcesce klasiCna (od Jetava l.1pravno postavljenih 11a tavanjace i trske prikucane na lctve). Plafonska konstrukcija moze biti od lakih ploca koje se takode djrektno nakucavaju na tavanjace. U izvesnim slucajevima, maze se ostaviti idna drvena konstrukcija tako da se plafon izostavi.
Ako se ne stedi u konstrukciji, na.1bolja izolovanost poda i plafona za prenosenje zvuka bi bila, ako se pored greda postave gredice p1ofonjace, kaje ce im jedhlu ulogu cia nose plafonsku konstrukciju. Njihovo minimalno rastojanje od glavnih drvcnih greda je ? sn1. Prostor izmedu tavanjaca se zatvara daskama, koje se ovde dlrektno postavljaju preko tavanjace, a preko njih bilo kakav drveni pod. SL 163.
ME.£)U~~\WA... COr....1S\~I.,)i(.C.\JA S4 P~"RJj.J"""JA..Q:"..KA
Pb..RCEI '2.4
~~t~'1 ~-;==::::::. SLEP\. foD ridb I . POD?b..IOSIVICE 4,°17"
.. P£SA-.K:: SCH D4.S~ '2..4
Drvcna meauspratna kC'l1strukcija ad t.aJpi .Ie ekonomicna, jer 5:," moze O"raditi od zrcda maHh prcscka. Talpe, Cija je sirins 4,8 sm, V1-
sina od 15 -- 27 ~sm, se postavljaju DS razrnaku od 50 S11.1. Osiguranjc tavanjace od izvijanja sc vrsi grcdic81na 5/5 u vidu krsto:ra. §t 164. Za raspon talpi do 3,00 Hl. se postavljaju krstovi - ukrucenJa n3 1/2 L. Ako je raspon od 3,00 - 4,50 Tn ukruccnja se stavljaju na 3/8 L. c;d oslonaca greda. Za raspone preko 4,5 m - 6,00 rn 11a 1/4 se postavJ.la)u l1krucenja. Plafonska konstrukcija se moze izvesti od lakil-: pIo.ca, k?Je se pricvrscuju na talpe i na njih nabacllje malter. Z<;t zvucnu lzol~ClJ.U ovde sluzi asfalt111 file, koji se prcbacuje preko talpl pre postavlJcllJ3 poda.
141
"c,,'
--~so· --- .-----;1"------- 00-- --~-_)(------
"L·164
Klaslcan primer drvene, Illc(luspratHc konsLrukcije je na s1. 165. Na bocnc strane tavanjaca, nakuulvaju se lclve kojc ce sIuziti za osloDae daskama ispune. Ove daske iSPUllC nose pescani nasip. Da ne bi pesak prolazio kroz spojeve dasaka, spojcvl sc pokri\'aju ter-papirom Hi malirl1 letvicama. Na pescani nasip se upusLaju, izmedu tavanjace, podpatosIlkc 48/76 mm_, koje nose slepi pod i parket. Iznad tavanjaca debljina pescanog nasipa je minimalna 2 -- 3 sm. S1. 165.
VLl>-."2-Wt-. \\...OvJ::..J::A
£hliJl:i£d~'~A r~' .----'1
\fdo cesto drvene konslrukcije su podkrovnc kOllstrukcije jer se ovaj matedjal uglavnom i upoLn:blja\'a za 11.1<11e zgrade. PoJkrovne tayanke imaju funkciju od\'ajunja prostora u kome se stanujc i tavan-r skQg prostora, pa .Ie kud njih nnjvazni.jc postiCi dobru terr~oizo1aciju. f Kod podkrovnih tavanica nije vazna de,bljina, jer smanjenje tavanskog prostora za nekoliko santhnctara nc posI~upljuje radove na grauevini. Preko tavanjace se postavljaju daske, prcko njih sloj blata pOlllcsan sa plevom u debljinl od 8 ~ 10 snl., koji moze do. se zavrsi slojenl supljih opeka. Ovi slojevi preko tavanjaca sluz,e kao vdo dobra tcnnoizolacija. SI. 166.
142
SL. "If*--
Drvene tavanjace se postavljaju na razmaku od 60 - 90 SIn po kracem rasponu u prostoriji. Prva tavanjaca se postavlja 2 - 3 sm. odmaknuta od zida, cia bi se zasUtila od viage zidnog maltera. Razmak ad zida se regulise isturcnim opekarna za 2 - 3 sm kojc su umocene u karbolineum cia ne bi vlaga iz zida prcko njih presla u dfvene grcde. PosIednja tavalljaca se na Ist1 nacin postavlja pored zida koji je paralelan sa tavanjacol11. Prosior izmec1u prvc i poslednjc tavanjacc sc izdeli no. jednake razlTwke da budc u gral1icarna dozvoljenih. Aka zgrada ima pregradni zid on 12 sm onda sc tavanjace moraju postavitJ sa obc strane zida kao i pre. Sl. 162. Prcgradni zid od 12 sm. ukrucen izmedu dve tavanjo.ce ispusLenirn opckama za 2 - 3 sm se moze nastaviti Icroz spratove. Ako jc zgrada spratna, raspored 'zidova isti u etazima, a zidovi od opekc na kant prihvataju se udvojcnim tavanjacama kojc se izmeuu sebe povczuju zavrtnjima. S1. 167. Ovako udvojena tavanjaca sc maze smatrati kao podvlaka za prilwatanje pregradnog zida.
Kod prizemnc zgrade, ako su pregradni zidovi na kant, tavanjace se postavIjaju preko zidova nn traku od tcr-hartije, (ibog viage iz zida), pa sc 050vino. zida i osovina tavanjace poklapa. Plafonska konstrllkcija sc moze direktno pricvrsCanttl na ta\'anjace, ako su one znatno sire od zida, a ako nisu onda se plafonska konstrukcija moze pricvrsiiti posrednim puLenl, na lctve :koje se prikucavaju na bocne strane tavanjaca. 81. 167.
roS\}t",.\JL.";:)t:>...1V~E D£..VEt-J\\-1. TA.\.JAJI.J--:1A..c..~
ZA f>R,\2EMNU :z.6~V
143
Postoji jos jedan naCUl kada se eela plafonska konstrukci.1a uradi, pa tek onda postavljaju pregradni zidovi na kant u prostorijama. Pri rasporedu tavanjaca uvek gredu postaviti iznad kant zida, da bi ga ona izvesnim delom svoje teiine fiksirala i ukrutila. S1. 167.
U ravui l11_eduspratne konstrukeije zidovi se zaravne i na njima se izv1'5i obelezavanje osovina tavanjata. Tavanjacc se na nosece zidove oslan.1aju 15 - 20 sm. Duzina oslonca zavisi od visine grede. Ako jc greda visine do 20 sm, sirina oslonca je 15 sm., ako je njena visina veea od 20 sm. sirina oslonca jc 20 SD1. Prilikom oslanjanja greda na nosece zidove, kao izolacija od vlage, ispod same oslonacke ravnj sc postavlja slo.1 ter-hartijc. U v15ini grede, na mestu oslonca, debljina Zl
da se sman.1u.1e n<1 12 sm., a za termoizolaciju se postavija ploea od taroHta. SVlfda oko gredc na n1estu oslonca se ostavlja vazclusni prostor u sirini od 3 SIU., ko.1i je potrcban drvetu, jer se zna da j drvo ugradeno u konstrukciji "dlSe". SL 168. Svaka tavanjaca se 118 krajevirna za duzine od oko 40 sm. umace u karbolincum i n3 t8,) nacin JDS jed-norn obezbedi njcna izolocijQ od vJagc jz zida. Da hi sc mccluspratna
konstrukcija ukru1ila u horizontalnom smlslu, post31'J.1a 5e p1josno gvot·· ae kojc sc uhctonira 11 scr1dat jcdnim svojim krajcm, 3 drugjn~ kra,icm ::;e nakucava na donju ravan tzrvan.1ace. Ako zgrada ncma serldaz, ond;} se horizontalno u krm':cnjc tavanice radi vrIo sliena sa prcthodnim slucajem. Istim postupkorn $(.; vczuje ta-vanjaea sa noseCim zidom, :i ukru~ cujc kOl1strukcija u horizontalnom prayeD. Pl.1osno gvozll'c 5e nakucava na bocnu st1'a1111 tavanjacc i. sluzi da ariT kotvu k,Oj8 se llZ1duje u zid. I kotva sc radi od p]josnog gvozcla duzlne 50 -- 60 sm, S1. 168. Kod oba nacina ukrucenjn konstrukcljc, kotve se nakucavaju na oba kraja jedne tavanjace da bi se ukrucenjc provuklo po ccloj duzini zgradc. Pored zjdova 11a koje se tavanjace oslanjaju, moraju se ukrutiti i zidovi koj1 stoje parale1no sa tavanjacama. To ukrucenje se vrsi na taj
144
naClD sto se pljosno gvozde sirine 4 - 5 SID, debl.1ine 1/2 sm nakucava 11a tavanjace upravno i to uvek preko 3 i obuhvata na drugom kraju kotvu, koja sc uziaujc u zid kao u predhodnOlll slueaju, Ovo poprecno ukrueenje se radi na svakih 1,50 - 2,00 m po cluzini tavanjaceo S1. 162 (detalj A).
Ako pored spoljneg, noseceg zida postoji i ullutarnji nosed zid, tavanjace ce se na njemu eeono dodirivati. Ako takav pravac os1an.1anja odrcduju rasponi nosedh zidova treba teziti da se U obe susedne prostorije postave tavanjaee u istoj 050vi111. S1. 162,
Ako se U srednjim zidovima nalaze dimnjaeki kanali, tavanjaee se ne smeju oslanjati ua te zidove, vee se moraju prihvatiti oko dimnjaka gredama prihvatnicama. Prihvatnice se uzimaju istog prescka kao i tavanjaee i povezuju se sa tavanjacama nekom vezon~ suticanja iIi p1'eko limenih papuczL Prihvatnice se odmiCu od dimnjaka minimalno 8 sm. Iz zida u kome se vode dimnjac_ki kanali ispustaju se opeke u visini meouspratne konstrukcije i prostor oko dimnjaka popunjava creporn postavljenim na kant sa blatnim malterom, ili se popunjava na~ bijenim betonom. Na taj naCin se drvena kODstI'u kcija obezbedujc od pozara. 51. 169.
DRVENE ZGRADE
CoveIe je razvojcm svoje kulturc i svojih potreha, tokom niza godina poceo graditi kuee za sebe, za cuvanje hrane i stoke. Te kuee je u pocetku pravio od materijaJa koji je priroda prutala. Drvo iz prirode je bio pogodan Inaterijal. UpotrebljavajuCi drvo, covek je uvideo da strada od vlage, crvotoCine i vatre i poceo preduzimati mere da ga od tih nepogoda zastite. Da bi se zastitio od vlage izdizao je svoje
10 Graaevin,;ke konstrukcijc 145
kucc od zemlje i tako su nastale prve zgrade _ sojenice. Ne sarno u ranijhn godinama i danas se drvo mnogo upotrebljava za lzradu drvenih zgrada za razliCite svrhe, ne sarno u nasoj zemlji, vee svuda u svetLL Prema konstrukciji zidova, ove zgradc SlllQ podclili na 1) brvnare i talparc, 2) stari bondrucni sistem, 3) novi bondrucni sis tern, 4) prefabrikovane drvene zgrade.
.1) B r v n are tal par e. U istorijskom razvoju prvo rnesto zauzimaju brvnare. Ove zgrade su masivnog sistcn1U. Njihovi zidovi su puni, sastavJjeni 1Z brvana iIi talpi. 0\'1 sas1avni elementi zidova su naslagani jedan preko drugog, horizontalno postavljcni i celom svojom duiinom primaju opterecenje od krova i prenosc ga net neku Vystu telTIelja (trakastih).
2) S tar i bon d r u k. Za pune drven;:. zidove je potrebno mnogo cirvcta, pa se nizom godina prcslo na noyiju konstrukdju koja se zovc bondruk sistem. Ovai si.stern zgrada je skeletni sislcrn, jer nosed clementi su siuuovi n21. r:;:ZIllaku ud 0,80 ~ 1,50 ITl, razliCitih preseka. lzrncclu stubova prostor sc zaLvara n8. raznl2 naCinc i ta zidna platna sluze samo z;:} iSiJunu. Za njih mogu biti upotrcbljcni razliCiti luaterijali.
3) Nov i bon d r u, k sc Lakodc radi kao skclctni sis tern, a noc~eCi dcnlenti su stubovi koji. su rnalih preseka u vidu talpi i postavljaju se na rnalinl razmacilna.
4) Pre f a b r i k. 0 vall e d IT C 11 C Z g r a d e sc sastoje od Citavih zidnih platana ko.1i se p.roizvodc u fabrici. i leao gotovi elementi zgrade donose na lice 1nes1.a 1. ugratluju. Ovakvc zgrade imaju veliku rrednost jer se mogu clemontirali i prcseljavati.
KROVOVI
KI'OVOVI su kon~trLlkti'vni ele-menat grauevinc koji se podi.iu iznad poslednje - tavanske konstrukcijc i sluze da zavrsc zgradc. Krov i1118.
osnovni zadalak da zast"iti zgradu od atmosfcrskih ncpogoda i sve atmosferskc padavinc SIO pre svujim nagnutin1 ruvnirna cia odvcde od zgrade. Za pribvabnjc j ouvodcnjc atrnos£erskih pauavlna sluzl krovni pokrivac l(oji lTlOZe biti izvcdcn od razliCitih malcrljala. Krovna konstrukcija sluz! da 110S1 krovni pokriv<Clc, podlogu kl'O'vrlOg pokrivaca, optere-cenie od sne-ga, vetra 1. radnika koji .k ovJc slucajni te-ret. Kako ce se izve~ti kro'..rna konstrukcija u mnogomc zavisi od izbora krovnog pokrivaca, a oblik krova zavisi od oblika osnove, b1'o.1a krovnih ravni i njihovih nagiba.
Prema broju kruvnib ravni kojc prihvataju i odvode vodu od zgrade svojim nagibom, krovove sm,o podcliJi na: jcdnovodne, dvovodne, eet .. vorovodne, testeraste, slozene itd.
146
Jednovodni su oni koji atmosferske padavine odvode sa jeclnom nagnutom krovnom ravni, kod dvovodnih sa dye, cetvorovodni sa cetiri krovne ravni. Slozeni krovovi imaju ved broj krovnih ravni, sto zavisi od oblika osnovc i od veze zgrade sa susednirn zgradama. Kod tbterastih krovova postoji niz nagnutih krovnih ravni uzastopno povezanih kojc sluie da pre-ko 5vojih delimicno zastakljenih povrsina 05-
vctle unutrasnje prostorijc. Podizu sc iznad fabrickih hala koje zahte-\'aju sto viSe svetlosti. 51. 170.
Nag i b k r 0 v 0 v a zavisi od nekoliko faktora:
1) Od klimatskih uslova. U pocirucjill1<l sa veCim padavinama 12'0-vodice se stnniji krovovi cia bi kisa i sneg sto pre otiSli sa krovnog pokrivaca.
2) Od izbora krovnog pokrivaca. Razne VI'ste krovnih pokrivaca zahte'\'aju razliCi1e nagibc, jcr SLl na(:injeoi od razlicltjh rnaterijala i povrsina hn je razliCito obraa-ena. Ako su materijali istorodnj i obrada povrsina ista, razliCiti nagib ce biti ako se pokrivac postavlja sa razliCitim preklopom.
147
3) ad potrebe koriscenja tavanskog prostora. Tavanski prostor se lTIOZe koristiti u razlicite svrhe, cak. u izvesnim slucajevinla i za 5tanovanje, pa se nagibi ravni moraju postaviti tako da omogncuju u vecem delu tavanskog prostora uspra\Tan polozaj coveka.
4) Od arhitektonskog oblikovanja - sto zavisi od ukusa projekl.anta i stila projektovanja cdc zgrade.
Prema nagibu krovnih 1'avnl krovovi se svrstavaju u vdo bIago nagnutc sa nagiboD1 do 1:20, bIago nagnute do 1:3 i strme preko ove granice.
N a z i vip 0 jed i nih de 1. 0 v a _k r 0 v a. 51. 170.
Streha. Niz najniiih tacaka meausobno povczanih obrazuju st1'ehu k1'ova. Streha krova stlti fasadne zidovc zgrade. Najcesce sc radi sirjnc 50--60 sm, pa i viSco
Sleme .Ie niz tac:aka mC(lusobno povezanih koji cine najvisi deo krova.
Greben jc presccna linija izmcdu dve nagnute k1'ovnc ravni, koje !ZmCaU sebc zakbpaju ugao manji od 180°.
Uvala jc linija po kojoj sc seku dve llagnntc krovne, r3\'n1 Cijj jc ugaa veCi od 1800 •
K 0 n s t r u Ie c i j a k r 0 v 0 v a. Svaki krov se sastoji iz k:rovnih l10saca koji Sl1 glavni noseCi clementi celog opterecenja krova. K1'ovni
nosa61 mogu biti razlic-itih sistema. Sastojc se iz sklopa g1'ecta u jednoj
vertikalnoj ravn1 mcc.i:usobno povezani. Postavljaju 5C 113 razmaku od
3,50---4,50 m. i in1aju zadatak cia opterc.c.cnje oel krova prilue 1 prenesu
na nosece zidovc. Prelna konstrukciji nosaca krovovi su podeljeni u ne
kolik_o grupa: J) Prosti krovovi, 2) kroyovi sa stolicarna, 3) krovovi sa
vesaljkam i 4) resetkasti krovovi.
Prosti krovovi. Kao sto 1m. j Samo hue kaze, sastojc se sarno lZ ro
gova, te svaki pJr rogov3. zajcdno sa svojom osnov1con1 cine krovni
nosac.
Krovovi sa stolir..ama su oni Ciji se k1'o\,111 nosac sastoji 'tz para
rogova, osnovice, stubova, kosnika i klesta. Stolice su stubovi sa pajan
tama, koje su ucepljene u stub i pod uglom od 451), poduhvataju roinja
en i skracuju joj raspon. Kod ovog sistema krovova, zavisno od du
zine roga, postoje krovovi sa jednostrukom StoliCOIl1, dvojnom stolicom i
trojnom stolicom. Stolin::: se ne lTIOgU izvesti, ako se ispod njih Hi mak
simalno 11a 0,80 m osovinc stoIice ne na1azi srednji zid.
148
Jed nOs t r u k a s t 0 1 i case radi kada raspon roga nIJe vec{ od 4,50 m. 51. 171. Kod dvovodnih krovova u slemenu se postavlja roinjaca koja se hlize naziva slemenjaca poduzna grecia, koja sluzi za osIo~
L
R:L£STA. 'l)<.roj11.
.. \'.oS '\0/-14 .r:::;~A. ~vt.~\CA
STV\!;, ~
ot' ~
:1 -il , , , , , , , , , , , , _.
'- ---n
c
Sl 171
149
Hac rogov i nusi polovinu optcrcccnja sa svake ravni krova. Druga pulovina optcrecenja sa svakc ravni krova preko vencanica se prenosi na nosece fasadne ziclovc. Ako jc ugao nagiba k1'ovnih ravni veCi od 25°, stubovi koji nose slcrnenjacu se 1110raju poduhvatiti kosnicilua i na taj naCin obezbeditj stubove ad izvljanja S1. 171, S1. 172 - M. Jedan cleo
:::'\OU~A "::JE-DIJOST~\.JKA.. r.JAP ~::lI0~ OSIVOVOH
SL . .-1'7'2..
FiX"? i?~~H:;:x4 I
tereta ce h.osnici preneti na noscce zidovc preko drvcIlc tavanjacc ili drvenog podmetaca (ak .. o je osnO\'d betonska), Za poprecno ukrllcenje krova scm kosnika, sl.uie i .kksta, koja sc kod jcdnustrukc stolice postavljaju u slemenu. KleSta zahvataju. s oDe strane stub za 2 sm., a istovremeno se navlace l Iut slcmcnjacu za 2 sm. Sl. 172 detalj A.
Za ugao krovuih 1'(1\'ui 1"n;]njc od 25 11 u krovnom vczacu se DC stavlja kosnik, jer za tako rnali ugao hi kosnik s:..uno 5V0.10111 tezinOlll pritiskivao stubac i optereCivao ga, lT1CSto da ga rastcrecuje prenoseCi jedan deo tereta. Sl. 172 - N.
Ako je betonska osnova ispou osnovice krovnih greda koje prcnose opterecenje, Inora se posta-viti bctonski jastuk sa drvenim podmetaccm, Podmetac je kotvama na raznulku od 40 SIn vezan za betonsku podlogu i sJuzio da prihYali, nekOln vczom uccpljcnja, krovne grede i8-pod sto1ice stubova, a na krajevima kosnike. Sl. 172 (detalj A. i B,).
150
K r 0 v 0 vis a d v 0 j n 1 ill, S t 0 i i cam a se rade aka je duzina rega veea ad 4,50 m, a rnanja od 7,00 In. Poduzne grede koje se ovcle zovu roinjace, postavljaju se od oslonca u vencu maksinlalne lldalje_ n05ti 4,50 rn, i od slcmcna Inaksimalne udaljenosti 2,50 ffi. SI. 173. Roznjace su pocluhvaccnc sa dye kruvne stolice. Krovne stolice se oslanjaju na srednje nosece zklove iii 1110gU biLi odmaknute (ako je to nuzuo) maksimalno 0,80 ID. od ivice srednjih lloscCih zidova, I ovcle su rOlnjace
I J
pocluhvaccnc pajantama koje se posluvljaju pod ugh.nu od 45\), skracuje raspon roznjac81Ila i u iste vrcme sJuze za pociuzno ukruccnjc krova, Ovde se, kao i kod jcdnostrukc stulice, za vcce uglove krovnih ravni ad 25° postavljaju U "vczacu kosnici koji se ucepljuju u stub na razmaku od roznjace 15-20 SITl, a od vcncanicc 10-15 sm. Sl. 173. Ako se kosnik vezuje sarno nalcganjem S~1. kojirn zasckOln onda sc veza poboljsava zavrtnjem, (Sl. 172 - dctalj A), a ako se u vezi radi ucepljenjc zavrlanj se zarnenjuje samo drvcnim ceporn. S1. 171 - detalj B. .
Krovovi sa kosinl stolicama. Alw U osnovi zgracle postaji srednji noscCi zid za prijcrn oplcreccnja oJ. tmTanske konstrukcijc, a prave stolice se ne mogu lzvesti jer udaljcnost stuba od noseceg zida prelazi 0,80 ITL, unda se lTluraju racHti krov0vj, r;<l kosim stolicama. Ovi krovovi se mogu izvesti na Jva naCina, £to zavisi od zahteva za koriSccnje tavanskog pros lora i ad nagi.ba krovnih ravni. Kod ovih krovova sistem rcsavanja krovova je vdo sUcan kao i kod krovova sa pravim slolicama. Stupci koji poduhvataju roznjacc nemaju vEe vertikalni poloiaj, vec su iskoseni prcma unutarnjirn ill spoljnim nosedm zidovim.a.
Krovovi na vesaljke. Ako zgrada nCl1la ullutarnjih noscCih ziduva Hi bi stubovi pravih sto1ica paJi vrlo dalcko od oslonca, oncia se radi ova vrsta konstrukcije. Pomocu krovova na vdaljke, podkrovne drvcne tavanice se mogu raditi i nad vecirn rasponima od 6,00 m. Raspon noseCih ziclova koji ce primiti svo opterccenje od krova i tavanicc 1110ze
iei do 12,00 m pa i 14,00 U1. Tavanjacc se vesaju za stubovc specijalnim celicnim vezama, pa je tako konstrukcija i dobila hne - krov na Ve
saljkc. Stubovi su obcSeni. 0 kosnikc, pa se celokupno optcrecenje od krova i tavanske konstrllkcije prenosi iz stubova kroz kosnike na spoljne nosece zidove.
151
Kao i kod krovova na prave stolice, vesaljka se mozc izvesti kao 1) prosta (jednostruka), 2) dvostruka, 3) trojna i vesestruka, koja se radi kao re5ctkasti krovovi.
Krovovi na vesaljke
Pro s t a v e sal j k a. Krovni nosac proste vesaljke se sastoji iz
osnovice (zatege) jednog stuba sa pajantama, dva kosnHca i klesta. SL 174 i 175,
E 31 Sl·174
152
D v 0 j n a ve 5 a 1 j k a. Dvojna vesaljka se sastoji ad 2 stuha sa pajantama, dva kosnika i grede raspinjace, koja se postavlja izmeau stubaca u visini ucepljcna kosnika i stubova. 51. 176.
lilill HIIIIH '@ i fi 6 Ii--,ri
Kod proste vesaljke u slcmenu se redOYllO postavljaju klesta za poprecno ukljucenje, dok kod dvojne veSaHce raspinjaca sa l~osnjcima tini jedan kruti trapez, koji pored ostalog vr5i i popreena uldjuccnje krova. Klesta sc postavJjaju samo kad raspon noseCih zidova preae 10,00 ill, jer se tada i raspjll13ca, pod sHama iz kosnika moze saviti i poremctiti krutost krova. Prilikom k'onstnll(dje krova n3 vesaljke rotrebuo je zadovoljitj sledece uslove:
1) Osovine greda koje se susticu u jednom cvoru moraju se sed 11 jednoj tacki.
2) Osoviua kosnika i osovina zatega treba da se seIcu iznad zida na osloncu CnajboJje u srednjoj treCini zjda).
3) Nagib kosnjJm ne sme biti Jnanji od 30°. Prvi uslov je ocl veJikog znacaja za ovu vrstu konstrukcije. Ako
se on ne zadovolji, onda hi zbog ekscentricnosti bio poremecen uslov ravnoteze, a time hi se clovelo u pitanje opstanak konstrukcije.
Drugi uslov je, takode, znacajno zadovoljiti zbog naprezanja u zidu. Kose sHe iz kosnka se razlaiu n<:t horizontalne i vertikalne sileo Horizontalne zateiu gredu osnovice, pa je i ana dobila tako naziv, a vertikalne komponente pritiskuju zid. Znaci, ako bi vertikalne sHe ~elovale van povrsine zida, one se DE' bi prcnosjje direktno na zid, vee bl naprczalc zategu i na s(1\'ijanjc, 51'0 se kod ove konstrukcije ne predvlda.
TreCi uslov je vazno zadovoljiti, jer kosnici kod ove ,konstrukcije igraju najznacajn\iu ulogu. Oni podupiru stuhove koji Sil 0 kosnike obeseni. Ako bi uguo bio manji od 30n kosnici hi suprotno, pritiskali stubove.
Kod ove konstrukdje, sve veze greda kao i veze U cvorovima se staticki proracunavaju, prerna sHama koje vIadaju u sklopu krovnog vezaca.
Kod krovova na vesaljke, drvena podkrovna tavanica se vesa 0
stubove na cetiri nacjna i to pomocu:
153
1) 0 k a g ace. Okagaca iIi nadvlaka je greda kuja se postavlja na zategu blizu njcnog stuba oslonca i sluii da se na niu zakace tavanjace. Tavanjace su postavljenc paralelno sa zategom i' za okagace su pricvrscene zavrtnjima, koji se lTlOraju izracunati prema opterecenju od tavanjaca. S1. 176.
2) Pod v I aka. Podvlaka je greda koja stoji U osovini stuba j
sa njim jc direknto vezana. Sl. 174 - detalj A. Preko podvlake se postavljaju tavanjace, naslanjaju se na podvlake i fiksiraju da ne bi doslo clo pomeranja. Pas to se tavanjace nalaze iznad podvlake, ovim naCinom resenja vesaljke ne moze se dobiti ravan plafon, jeT se podvlaka vidi duzinom celog krova u plafonu.
3) D ire k t n 0 g 0 s I a n jan j a tavanjace na zategu. Ako se tavanjace postavljaju dircktno preko zategc, njihov raspon je jednak razmaku krmi n.ill nosaca. Poste sc prva tavanjaca Inora postaviti 2 -3 SIn. oJ zicla, a na zategi je to mcsto zauzeto uccpljcnjcn1 kosnika, tavanjaca se Inefa osloniti na prHl\'<llnicu koja se oslanja na zid sa jedne stl'anc, a ;;a clruge stranc 11<1 prvu suscdnu tavanjacu. Na ovaj naCil1 se ne dobija plafon, jcr sc 118 mestima krovnih vczaca zatege vide u pIafenu. S1. 175~a.
4) L i In e nih pap u ca. Ako se trati ravan plafon u poslednjoj prosloriji i 1'<l\'an pod na tavanu zgradc, to resenje se moze ostvaritt ako se taval1jace oslanjaju na zaprcge prcko llrnenih papuca. Lime.nc papuce sc prave od celiCnog lilna debljine 1,50 InID koji se ispresavija tako da se dobijc os10nac grecli, a dva kraja limcne papuce pricvrste na drugu gredu, koja 51uzi kao prihvatnica. S1. 176.
5) N a d bet 0 n s k 0 rn 0 S nov 0 HL Ako je poslednja, tavan~ ska konstrukcija od anniranog betona, vesaljka se nad ovakvoll1 osnovom radi tako, sto S0 preko osnove postavi zatega, s"uno 11a ll1estilllJ. krovnih nosaca. Serkbii se prilikom betoniranja izdizu za 2 - 3 sm. pa se zatega osloni n21. ser.klaze, a lzmeCl:u zatege i ploce armirano-betonske konstrukcije ostaje vazdusni prostor. SL 177.
154
Svi ovi izneti fdClni rescnja povezivanja krova i tavanice se mogu izvesti i kod dvojne vesaljke. Dvojna vesaljka se radi, k30 i dvojna stolica, ako duiina ruga prelazi 4,50 rn, a nije veCi od 7,00 m. RoznjDea se ovde postavlja maksirnalno 4,50 od osIonca u vencu (od vencanice), a od slemcna nlOze biti odmaknuta maksimalno 2,50 rn. S1. 176 i 177.
Krovovi sa nazidkom. Ako se u venell rogovi oslanjaju na vencanicu, a vCl1canica izdize nn stubovc, onda S0 dobija veCi tavanski prostor. Dca od serklaza do gornjc povrsinc roga se ispunjava zidorll od 25 SIrL iIi 12 Sin., tc se na taj naCin zatvara tavanski prostoL Tako se krovovi sa stolicama (pravim i kosim), leao i krovovi na vesaJjke izvode kao krovovi sa nazidkOlI1.
Nazidak sc moze uracliti sin1etricIlU s obe strane ili sarno sa jednc strane stu zavlsi od potrcbe. Na 51. 178 prikazano jc resenje sa kombinacijmIl stoltec i vcsaljkc, gdc jc jedna strana krova obrac1cna sa nazidkom.
Jtodnovodni krovovL Ovi krovovi SLl ncekonomicni, a njihov izglcd kocl stnnih kro\'o\,a nije lcp, pa sc ova Vl''::ita k1'ova izvodi sanlO ako sc- to ne l110l.C izbeci. Tavanski prostor .ie .ko£.1 ovc vrstc krova zatvo·· rcn sa dve stranc trougaoninl zabatnirn zidovima, sa jednom krovnom ravni i sa cctvrtc strane kalkanskim pra\'ougaonim zidorn. 51. 179. Visina kalkanskog zida zavisi oel nagiba krovnih ravni i od raspona ruga. Sto jc kalkanski zid vEil, postoji \'CC3. upasnosl da dUde do njegovog prcturanja pod uticajC111 sHe vctra. Rugovi sc u slcmcnu rnoraju osloniti uvck 11a SlcITICnjac;u, koju nose stubovi sa pajantama, a klesta ispoel sljemenjace u'k:rucuju rogove i kcllkal1ski zid obezbeCl:uju u najvlSoj taclei od preluranja. Ako je raspon roga ved od 4,50 m postavlja se roinj,,\(:.a koja ce biti nosena pravOlU Hi kosom stolico,m iIi vesaljkorn, sto zavisi od rasporeda zidova. Ispod roznjace se uvek postavljaju klesta koja eSe i ovde posluziti za priclrzavanjc kalkanskog zida.
155
Resetkasti krovovi. To je vrsta krovne konstrukcije kojom se mogu prenositi veCi rasponi, pa su pogodne za sale, hale, magacine itd., gde ne postoje srcdnji nosed zidovi i gde se he zahteva koriScenje tavanskog prostora. Resetkasti nosac] su s10zeni krovni nosaCi koji se sastoje iz greda gornjeg i donjeg pojasa medusobno su povezani 5tapovirna ispune. Ovako konstruisani krovni no sac 5e tretira kao greda
'JSDlJOVODiJ I KleO\JO\J I
156
oslonjena na dva oslonca i naprcgnuta na savijanje. Stapovi gornjeg pojasa su kod resetkastih nosaca napregnuti na pritisak, a ,stapovi donjeg pojasa na savijanje. Oni su izmedu scbe povezani stapovima ispune, ~oji v su .naizmenicno napregnuti na pritisak. iIi zate~anj~, Da hI 1.-1
celOJ resetkl vladaJa sarno ova vrsta naprezanJa, osovme stapova S0
moraju sed u jednoj tacld, .. Postoje razni o?lici resetke: trapezasti i trougaoni (n~ jednu vo~u III na dve vode) obhk raYne resetke, lucne itd. Raspored stapova moze takone biti razlicit. Razmak vertikalnih stapova moze biti jednak (dijagonale pod razlicithn uglovima) ili razlicH (dijagonale pod istirn uglovima) i hece se od 2,00 - 3,00 - 3,50 m.
Razmak krovnih nosaca se krece od 4,50 - 5,00 m. Resetkasti krovni nosaci se mogu iZ\'oditi nn dva naCina:
1) Kada se preko gornjeg pojasa postavljaju na svakih 4,50 m maksimalno, gde roznjace koje nose rogove i preko njih krovni pokrivac. Ovde rogovi stoje upravno nn strehe.
2) Kada se ragavi posta-djaju dircktno na grede gornjeg pojasa na maksimalnom razmaku od 1,50 lTI. Ovde rogovi stoje paraIclno sa strehorn. 51. 180,
\2.SSI3'\Cb.-.':;, -(' I t:::.'RO\.JOU I
k fP 4",f
~ 2= -"", 3~r--,,:: .. -.f--~--'-+ SL. -i80
157
" y, z:a re~etl(aste nos.ace se upotrebljava drvo boljeg kvaliteta, najCE'sce Jelovma, sa pnlvllll vlakmma i os trim Ivkama. Zategnuti stapovi treba da budu bez cvorova.
KROVNI POKRIVACI
Krovni pokt-ivac cuva zgradu od kiSc, snega i ostalih atmosfer~ skih nepogoda. Pri proj~kto\'anju zgradc, pre nego stu se pristupi izboru krovne konstrukc] le, mora se odrediti vrsta krovnog pokrivaca, jer ce on diktirati nagib krovnih ravni. Da bi jedan krovni Dokrivac zadovoljio po svome kvalitetu treba da budc lak, cia ne prop~usta vodu, otporan. na vetar, mraz 1 pozar, cia ,ie ekonomican i da se lako odrZava i popravlja.
Prerna vrsti materijala od kojih su izradeni postoje sledeCi pokrivaCi: 1) od peccnih proizvoda Cravan hibcr crep-, zlcbasti ili fakovan] i ceramida), 2) od kcuncna (ploce ad skriljaca, ploce od karnena), koji se upot:rebljc.1"'va najviSe u primorskiIll krajevima, 3) ccmcntnoazbestni (eternit i salon it) , 4) od bitumcnskih proizvoda (krovna hart]ja, asfalt), od stakla (snir staklo, arrnirano slaklo j luksfeI priZ111Z).
POKRIVANJE PECENlM PROIZVODIMA. Biber crep, ceramida i fakovani crep se prulzvocte od dobro pccene gliDe: rD,asinskim putcm. VrIo su postojallJ prema atrnosfersl·;:jm uticanjima i' ne lume se pod tezinom coveka. I\'>10gu se lako z.ame:niti jer irn je uvck jcdan kraj slobodan. Dugotrajan pokrivac, ekOnOIl1.ican zbog lnalih troskova odrZava·· nja, ima veliku otpornost protiv pozara _l hemijskih uticaja . .Nedosta," tak ovog krovnog pokrivac-a je H tome, stu zbog vc1ike sopstvene te~
Zinc zahtcva velike dimcrnijc krovfle grade. Kvalitet ovog krovnog po~ krivaca zavisi i od drugih 'bl:.1.ura, ne saffiO ad In'aliteia n1aterijala od koga je pokrivac napravljcn. Prilikom pokrivanja mora se podloga pokrivaca propisno postaviti, jeT bi se inac.e doveo u pitanje kvalitet celol-;:upnog pol:.rivaca. Pokri.va __ nje biber creporIl se maze vrsiti na razH~ Cite nacine, S1.0 zav1s_i ou rasporcda letvi za koje se c.rcpovi zakacuju, D.imenzija biber crepa po ,TUS-u je 38/18/1,4 sm. Svaki c:rep na svojoj donjoj raVllJ irna ugraden nlOHolltan 'ispad koji Se 11 praksi nazivD. nos crepa. On sluzi da sc POIHOCll njega crcp zakaCi za lctvll i S'VOjOlTl tezinom i teiinom sleJeceg reda koji ga prcklapa ostajc priljub1jen za podlogu.
DvosLruko pokrivanje biDer crep0111 se \'[si preko lcta\':::t 38/48 sm. na taj naCin sto se za s\'aku kivu zakaCi elva reda crcpova. Preklop redova se uzima za :razliCitc nagibe. Za nagib 1:1,5 (33040') je 10 SID.,
1:1 (45°) je 8 SIn. i za nagib 1:0,55 (60t)) je 6 sm. Preklop je razmak od donjeg reda crepova zakaccnih na jednll letvu do donjeg reda crcpova koji su zakaceni na prvu slcckcl! lct\'u. IIi to isto za gornji red crcpova. Crepovi zakaceni na jeJl1u letvu u svojim uzastopnim redovi-
158
rna smaClnJU za polovinu, sirine crepova. SI. 181. Pokrivanje se vrsi od strehe ka slemenu. Streha ;moze biti obradena na viSe naCina. Na ovoj slici je streha opsivena limom, a prvi red crepova jc pomaknut za 16 _ 20 sm. od ivice strehe. Posto je potrebno da prvi red preldopi kraj lima kojim se opsiva streha za 8 - 10 sm, letva na koju se kaCi crep postavlja se na 20 snl razmaka od letve na koju se crep nastavlja.
16 -+ 1." i<i ~
~ +H-- 4+ ,.-~-,
~ r--n": , d I
I, ! i I:
ill! : i i 1m! . I, I I ,
[i l7' i! ! J ' J '*--~ t --,/
Gusto pokrivanje biber crepOnl. Kod ove vrste pokdvanja za svaku letvu je zakacen po jedan red crepo\'a, ali su letve postavljene na manjim razrnacima, tako da se svaki crep oslanja na dye letve, te su letve nlanjih dimenzija. Preklopi su za nagib 1:1,50 10 sm, a razmaci letava 14 s;m. Ovo je u isto vreme i minimalni nagib za ovu vrstu pokrivanja. Za nagib 1:1 preklop je 8 sm, a za nagib 1:0,55 preklop je 6
159
sm. ZnaCi, sto je krov sa vise nagnutim ravnirna voda sa njih brze odlazi i preklopi su lnanji. 51. 182. Prvi red crepava kad ove vrste pokrivanja je dvostruk, jer na krajevima krova viada najvece sisajuce dejstvo vetra, pa je i poslednji red takouc dvostruk. Sleme se poklapa specijalno napravljenim polukruznim salonitkama, koje se izraduju kao cerami de. One obuhvataju abe ravni krova, a izmedu scbe se preldapaju za 10 sm. S1. .182. Spojevi se zatvaraju produznim malterorn, a pravac prcklapanja zavisi od pravca najjaceg vetra. S1. 182.
Pokrivanje falcovanim crepom. Kao sto mu i 5a1110 ime kaze, ovaj crep je kalupljen u spccijalnhn kalupima tako da se dobila povrsin8. neravna, obradCn<l kana1ima i ispadima_ da hi voda oticala usmercno ~to pre sa krovnog pokri\'aca. Posto su dimenzije crepa veee kod crepa 40/22/1,4 sm, razmak ktava je veCi i jednak 30 sm. za ovu vrstu falcovanog crcpa, gdc sc uzastopni reclovi smicu. Dimenzija letava je 28/48 mm, a prcklop je 10 sm. 51. 183. Svaki crep na donjoj ravni, osim nosa koji se kaCi za letvu, ima ugradcn cleo sa rUpiCOl1l kroz koju se pro·· vlad pocinkovana zica. Pomocu nje se bar svaki. drugj erep mora vczati za podlogu i 11a taj naCin ovaj pokrivac sc obczbeauje od sisajuceg dejstva vetra.
160
o 'T
POKRIVANJE AZBEST CEMENTNfM PROJZVODlMA. Ova vrsta gradevinskog materijala spnda u novije- materijale, ko.1i ima dosta dobrih 050bina i zato je. brzo zauzco mesto rnetlu dobrim pokrivacima. Azbestna vlakna spojena sa cementom dala su ove proizvode znatne IUC
bauiclee otpornosti. Azbcstna vlakna ovdc sluzc kao armatura, Cija je fUl1kcija sliena gvoz.QU kod armiranog betona. O\raj materijal je vrio postojan na atmosferske promene, 1ak ,ie, moze se sed i busiti. Proizvodi se u vidu raynih pJoca - eternit i u. vidu talasastih ploca _ salonit. TaIasaste ploce imaju veeu otpornost 113 zatezanje i savijanje, pa je omogucena proizvodnja ovakvih ploca u znatno veCim dirnenzijmna nego kod etcrnita i prcma tome i ustcda u podlozi koja moie biti na vcciln razmacima. Podloga za etcrnit ploc:'e jc dascana, dole podIoga za salonil ploce .1e od gredica, pa je j u tome usteda u materijalu.
Pokrivanje salonit plocama. Salonit ploce se proizvode u razJiCitim dimenzijama slrine 105 sm., duzine 61 _.- 305 sm, debljine 6 - 8 mIn. Svaka ploca jnla 7 talasa. Na drugom i sestorn talasu se postavIja specijalni zavrtanj kojim se salon1t pricvrScuje za podlogu. PodJoga salonita su grcdicc 48/76 sm. Njihov razmak zavisi od duzine salonit
11 Gradevinske konstrukcije 161
table i od duzine preklopa ploea, a najveCi je 75 S111. Duzina preklopa
zavisi od nagiba krovnih ravni. 51. 184. lVlinimalni preklop je 14 sm. za
nagibe preko 17°0 Maksim_alni preklop je 20 sm i kod blagih nagiha
[ I LJ
i1 l~
1---~-""7---\Ch
krovnih ravni od 5 ---- 9() rnora sc prcklop obezbcditi zalivanjem bitu
menom 11.a preklopnoj povTsini. plut:e sc moraju prekbpati i izmectu
sebe prdd.opilJla koji su upravni Da slrchu. Sidnu preldopa je iIi 5 iH
17,50 SID. sto takoac zavlsi oel nagiba krova. Da Ii ce taj prcklop biti
sa leva ua desno ili obrnulo, zav1si od pravca najjaceg vetra. Preklopi
uvek moraju biti posLavljeni tako da vetar nc podiie table, vee da
najjaci vctar kliz! po tablarna i preklopilna. 51. 184. Kod dvovodnih
krovova slerne se lIlora z<1tvo1'iti specijalno izractenim_ delom koji je
zavrsen tako da njegovi zaobljeni zupci upadaju u uvale talasa.
162
Kod zabatnog zida salonit table se prepustaju za 5 sm izvan ravni zida, a spoj izmedu tabli i zida se zatvori malterom. 81. 185. Na strehi se takode table mogu prepustiti za 7 - 25 sm i u ravni zida malterom popuniti prostor izmeau talasa da voda naneta vetrom ne bi odlazila pod pokrivac.
" !; PRETCLOP Uf"RA\JP--!-.J +-. 14_6 ____ ,L ,L- Wk STR.21-\'c,J I =, I I -1 ' -1'------/17 ---.---t-
~q/~ DETL:::,..L""Jl \0Kt:.!C.LOr:)h 'P.l:>...KA..U:==-LlV06 Sj~ s-n;zt::o:.-W,0h
_"'" /11
\ ~ 17° I
~~ ......... " ..... L
-v __ '20-- ~ -----
-<CC
---:::::~~
11* 163
POKRIVANJE TERISANOM HARTlJOM. Ova vrsta krovnog pokTivaca se danas upotrcbljava samo za sporedne objektc priVfe1Uenog karaktera.Proizvodi se od sirove hartije natopljcne terOHl. Sa obe stra~ 11e povrsine hartije su posute sitnilll peskom da se ne bi povrsine iz~ meau sebc zalepilc. Proizvode se u rolnama 'duZine 10 m., a sirine 1,25 m. Ovaj pokrivac se prikucava na dascanu podlogu debljine 24 mm. Daske se najcesce postavljaju paraIeino sa strchom. Terpapir se za podJogu prikucava specijalnim ekserin1a sa sirokorH glavOlll. Roine se mogu razvijati na podlogu upravno na strehu (ako su nagibi strmiji) iIi paraIcIno sa strehOD"1 (ako 51..1 nagibi bIaii). Oba nacina mogu biti ura~ dena kao jednostruko i dvostruko pokrivanje, sto zavisi od vafnosti i trajnosti objekta.
N'a sl 186 prikazano je. jcdnostruko pokrivanje paraicIno sa strehom. Pokrivanje se poCinje od strehe ka slemenu i to se streha najpre
PRosrO POK:::R\VA.f..-):JF~ ·It:=~R-~· \0t-,>.5F)\~O~\
SL. 1136
obezbedi sa jednom trakom terp.·.lpira sirine 25 sm, Ciji se jedan kraj savije na strehu i prikucava gusto ckscrima na razmaku od 4 sn:- Ovaj savijeni deo obrazuje okapnicu. Prcko ove prve trake se postavlJa cela ro]na, postc-pcno razvija pocev?:;i od same iVlce strebe. SledeCi sloj se postavlja sa- prekloporD od 8 - 10 sm i slojevi fiksiranu ekserima sa
164
sirokom glavom. Ako je krov dvovodni, preko slemena se moze postaviti na abe ravni po 15 sm sil-ine paree tcrpapira koje ce zatvarati spoj dva poslednja sloja. SI. 186. Ako se neki sloj Illora nastaviti, preklop koji stoji upravno na strehu se radi 10 - 12 sm i prikiva ekscrima, i5to kao u preklopima paralelni sa strehoD1. Svi preklopi se pre prikucavanja gornjeg sloja ckserima 1epe katrnnisanim Iakom.
POKRIVANJE LIMOM. Ovaj krovni pokrivac je Iak i siguran od pozara. Moze sc upa1rebiti za vrlo bJage nagibe. Trajnost cc zavisiti od kvaliteta i vrste lima upotrebljenog za pokrivanje. Najcesce se upotrebljava gvozdeni pocinkovani Jim, zat1n1 u novije vreme aIumh1ijlullski, rede bakarni, sarno za objekte gde bi njihova arhitektura bila dopnujcna zelenopatiniranin1 pokrivacem od bakarnog lima, jer bakar na vazduhu oksidise, prevlaCi se patinom koja ga sLit od atn10sferHija i bni ga dugotrajnim. Pokri\'8njc Hmom se vrsi preko dascane podloge 24 IDID, 11a koju se predhodno nakucava slo] ter-hartije na Cijoj povrsini 'nema pcska ni kamena, da bi se podloga sto bolje izravnala. Ovim slojem ter-papira podloga se zasticuje od vIage koja se stvara sa donje strane lin"1a. Limene table se proizvode 100/200 sm. j postavljaju se duzom stranom upravno 11a strch-u. A'ko se prvi red poCinje celom tablorn, sIedcCi red se IJoCinje polovinom table. Redovl se smicu za polovinu table da bi se oJaksalo spajanje. Spajanje tabti se vrsi vertikalnim, savovima koji ostajl1 stojed., upra'\rno na strehu, pa se na strehi obaraju da hi se voda s1"o pre razlivala U oluke. 81. 187. Savovi para-
"Z.A, 'l0A.£F i PRIL\R.:E
L~~~: , ,
L7/';"'.\~~: : , //F-~ I. r"
/ / ./' i /-/v //
/ / / ~i
S""'l:O'":la'.1 ~
165
lelni sa strehom su oboreni - leieCi, jer se voda prcko njih preIiva i
odlazi 1.1 oluke. Limcne table se pricvrscuju za podlogu podvezama koje
se postavljaju na svaldh 35 SID., prikucavaju za podlogu jednim krajem,
a drugim se umecu na spoju dye table. SavijajuCi savove i vertikalne
i horizontalne, podveza se istovremeno savija i na taj na6in cvrsto
drii tablu za podlogu. Na ovaj nacin je postignuto da su table pri· cvrscene za podlogu bcz busenja tabU nekim pomocnim sredstvima. Na strehi se podveze postavljaju na isti nacin, ukoliko pokrivae nije vczan
sa olucnim limom.
L i ill a r ski r ado v ina k r 0 v u:
OLueI I ODVODNE CEVL Atnlosfcrska voda koja se sa nagnuLih
krovnih ravni regulisanim padOITl sliva na strehu, no. ivici strehe je pri
hvate oIuci, a preko njih odvodnim olllcnim cevinla odvodi van zgrade.
Oluci i olucnc cevi se racle od gvozdenog pocinkovanog lima. aluei po
lukruznog ili kvadratog oblika, a oluene eevi kruz.nog Hi kvadratnog
oblika.
OIue! su za krov vczani pOIIwell gvozdenih kuka koji se postav
Ijaju na 80 SIrL 51. 188. Kuke su nakuc8.ne na rog sa bocne stranc ili ako se streha opsiva limonl, kuka se postavlja odozgo preko dascane
POOO£Vc J'(' .t:.
/
'<>L . .-188
166
podloge. Da bi se voda 1z oluka sprovela do oluene cevi, koje se postavljaju na razmaku od 15 -- 30 ID. Oluci se moraju postavljati u padu. Pad za oluke se uzima od 30/0 - 81lio, a izvodi se na taj na6n sto se kuka dr-zac prikucava na razliCitim visinama bocne strane roga ili 5e spusta llizc i ni~e, aka 5C ucvrscuje preko dasaka. Kuke ddaci su dimenzije 4 - 5/25 mm - 6/30 ITIlTI i na njima je pricvrscena podveza od linla 1/25 nlm koja se savija zajedno sa savom oluka i na taj naCin oluk ucvrscuje i obezbeduje od pomeranja. Oluk se pravi iz
clanaka, duzine 1,00 mm sa preklopom ad 3 sm koji su na spoju zale
tovan1. Krojcnje, s3.vijanjc i spajanje oluka se vrsi u limarskoj radio~
nid. Na gradiliste sc donosi oluk spreman za montazu u duzini od 4
clanka. Takav se postavIja na vee fiksiranc ddace i spojevi zaletuju na
lieu mesta. Pri savijanju i montazi oluka, njegova strana do zgradc mo
ra biti visa za 1 sm da bi sc u slucaju naglog nagomilavanja vode, prc
livanje v1's110 od zgradc, a ne lea zgradi. Dimcnzije oluka se odrcauju
prema potrebnoj povrsinl prcscka. Za 1 m 2 krovne 1'8vni sa koje se voda
sliva u dotiCni oluk uzima sc 1 sm~ preseka oluka.
o d v 0 d 11 e c c vi sluzc cia nagomi.lanu vodu iz oluka prime 1.
odvedu van zgradc, bilo slobodnim paclanjem vode kroz najnizu tacku
pri zemlji (u manjim gradavima), biJa povezlvanjem sa kanalizacijom
(u veCim gradovima). Povrsina preseka odvodnih ccvi se uzi,rna 3/4 po
vdine prescka oIuka. Ako je zgrada sa izbaccnom nadstrcsnicom, oluk
i oIuena cev sc moraju spojiti zakoscnim dc10m oclvodne cevi. Ugao zakosenog dela jc minim.aIni 45(1. S1. 189. Odvodnc cevi se odmicu od
zgrac1e za 2 sn1 i pridriava,iu driaCima od pljosnog celika dimenzijc
3/25 mm. Ovi drzaCi su is tog oblika kao i oIuene cevi. Napravljeni su
1Z dva dela koji sc mugu rastavlti, a P01110CU zavrtnja sc spajaju i OD
razuju zatvoreni krug cIa bi sc u njega uvukla gotova odvodna cev koja
se kao i oluk sastoji 1Z clanaka i 11a gradiliste donosi i sarno montira.
Ovaj drlac je flU Jcc1noj strani spojcn sa jednim gvozclcnim siljkom
duzine 12 - 20 SID ko]i se udaCi u spojnicu, zaccmenUra i cvrsto fik
sira obrue, a preko njega i ulucnu cey, .51. 189. Savovi na olucnoj cevi
se mogu raditi na dva nacina prema datoj skici i okrecu se uvek suprotno od zida.
OPSIVANJE UVALE, STREHE. ZIDA I DIMNJAKA. Ova mesta na
krovu se smatraju kao opasna mesta na krovll, gde bi voda vr10 lako
prodda, pa se lTIOraju briZljivo opsiti limom. Za opsivanje je sigurnijc upotrebiti cinkani lim.
167
OLtii:>JE CtV\
n:I LI./m. i 1_~=Jc::I-t~ ~~
, !
: I I ~
. SL ~89
o psi van j e u val c. Kod slotenih krovova, uvala koju ciDe dye krovne ravni koje zaklapaju ugao ved cd 1800 111.ora se obezbediti oel prodiranja atrnosferskih padavina u tavanski prostor. erepovi koji se postavljaju kao poslcdnji red u abe ravni krova razmicu se mini-111alno 30 sm, a preklapaju limenu traku za 12 sm. 51. 190. Limena traka se postavlja po dascanaj podlozi i pricvrscuje za podlogu podvezama na svakih 35 sm, kao kod pokrivanja limom. Razvijena sirina limene trake je 60 sm.
]68
c,L '190
o psi van j eve n c a. Gornje povrsine -ve-nca iIi zidova se op' sivaju lim om na \'iSe naClna. Ako je zid ad betona, pIjosna gvozaa za kojt treba da se zakaci sav limenih traka, llJogu se ubetonirati jednim l<;:rajem u zid ili se sarno prillkorn betoninmja ugraauju paknice na razmaku od 50 _ 80 SID, a za njih pricvyscuje pljosno gvozae. Lin1ena traka kojom se opsiva streha zavrne se savoll1 oko drugog slobodnog kraja ovog pljosnog gvozaa i na taj naCin pricvrsti uz podlogu. I pljosno gvozde i lim se ispustaju za 2 - 3 sm od vertikalne ravni zida i talco stvaraju okapnicu. 51. 191. Da bi povrsina na kojoj sc postavlja lim b:ila sto ravnija, izmedu betona i li.lna se postavlja sloj terisane
hartije .
169
o psi v a 11 j e z a bat a. Kod jednovodnih i dvovodnih krovova opasno mesto za laka prodiranja vode u tavanski prostor je spaj izmeau pokrivaca i zabata. Na zabatni zid se postavlja pljosno gvozae, kao i kod venca koje ce priddati jednu stranu limene trake. Limena traka se obradi u vidu kalkana koji stoji u padu, prema padu krovnih ravni. Drugi kraj limene trake sc pricvrscuje podvezama za podlogu na svakih 50-80 sm. Uspravni say kanala ide do gornje povrsine pokrivaca i 5VO
jOlTl visinOlll obrazuje kanal kojim voda lako otice sa krova. S1. 191.
o psi van j e c1 i ill n j aka. Kad climnjak izbije iz povrsine kiovne ravni, krovni pokrlvac se oko dimnj<:lka postavlja propisna odmaknut za 5-7 sm od njegovih zidnih povrsina. Na 5VC cetiri ravni zida dimnjaka uvisini ad 20-30 sm, postavlja se limena traka koja se na drugom siobodnom kraju obraduje na razlicite naCine, zavisno koje mesto zLluzima na diIImjaku. Za dvc bocne stranc se zavlaCi pod pokrivac 6~8 SIn j pucivczarna pricvrscuje Z,l podlogu. Ovaj dec lima je u padu, jednak je padu krova i na 5-7 sm. od ravni zida climnjaka obrazuje Se vcrtikalni say koji cc spreCid podlivanje nagmnilanc vode pod pokrivac. Sa prednjc stranc limcna iraka sc prcbacujc preko krov- , nog pokrivaca za lS-30 SIn, a na suprotnoj strani se podvlaCl, takoae, pod pokrivac ubrazujuCi na sreclini dimnjaka grbinu, da hi voda otekla na krajevil1w lil1lcnc lrake i pre'ko njc na krovni pokrivac. De!=> koj1 se uspravlja uz dinl.njak, svojirn, slobodni111 krajem se uvlaCi u spojnicu dirrll1jaka i pricvrscujc kukama. SI. 192.
r -r
" .M
++
170
MASIVNI RAVNI KROVOVI
Ovi krovovi se izvode iznad masivnih armiranobetonskih konstruk
cIJa. Za nase klimatske uslove (velikc temperaturne promene, i velike
naslage snega u zin1s~i1n daniITw) su nepogodni. Zbog svoje rayne po
vrsine, koja se maze koristiti u razliCite svrhe, zbog mogucnosti nazi
divanja zgracie, zbog otpornasti na po:l.are '1 uticaja vetra, ipak se cesto
primenjuje.
Kad masivnih krovova nemarna korisnog tavanskog prostora, a 4
clementa krova: tavanica, izolacioni vazclusni prostor, podloga pokri
vaca i pokrivac sjedinjuju se u jedan-jedini konstruktivni elemenat koji
pokriva zgradu i koji treba cia ispunjava sve osobine dobrog krova i
krovnog poktivaca.
Posto su izlozcni vclikirn temperaturnirn promcnalua potrebna je
vcli1ca obazrivost prllkom izvoaenja ovih krovova kao i kontrola upo
trebljenog materijala.
Sa ravnog krovl.l voda sc OdVOlli ravninl.a tcrase. koji su u nagibu
2-51J/o (ugao 1,5-30). Voda sc najpre skuplja sa ravni u uvale, a zatim
uvalama U odvodne cevi ako je ograda puna. Ako je ograda gvozdena,
voda sc 1110ZC nagnutiln ravnima odvoditi dlrektno u oluke i oluene cevi,
kao kod klasiCnih krovova. U aba naCina, prilikom postavljanja odvod
nih cevi voditi racuna da ne dade do zagusivanja. Odvodne cevi kod
sIucaja sa punom ogradOlTI, rnogu se postavljati tako sto se odvodenjem
maze vrsiti kroz zgraclu iIi kroz ogradu.
Iznad armiranobetonskc konstrukcije postavlja se sloj za pad koji
regulise ot.icanje vode sa krova. On cc nositi sIoj za termoizolaciju koja
Inoze biti izvedena ad raznih materijala (tarolit ploce, heraklit, pluta,
suplje opckc u pesku itd.). Ova] sloj terrnoizolacijc treba da odgovara
zidu od 38 S111_ koji je oxnalterisan sa abe straw~. Ovaj sloj se mora po
ravnati slojem cementne ko~uJjicc :La izravnjanje, da bi se dobila pot
puno ravna podloga za postavljanje hidroizolacionog 510ja. Hidroizola
ciani sIoj je glavni krovni pokrivac koji se sastoji iz 2-3 sloja asfaltne
hartije sa bitumenskinl prenl<J.zima. Preko ovog sloja zavisno ad konacne
abrade terase, maze sc pastaviti pescani nasip u koji se utiskuju beton~
ske ploce Giji se spojevi zalivaju asfaltom. 81. 193.
171
172
Aka je terasa neprohodna i odozgo se zavrsava gIavnim krovnim pokrivacem (hidroizolacionirn slojem), onda je pokrivac direknto 1Zlozen zagrevanju i hladenju, pa se cesto stiti odozgo slojem krupnijeg peska (krupnoea zrna veea od 5 rmn) cija je debljina 5-8 sm.
Kod balkonskih terasa hidroizolacija se postavlja preko izravnavajueeg sloja cementnog maltera. Hidroizolacija se sastoji ad jediog sloja asfaltne hartije sa dva vruea bHumenska premaza i na taj naein se stiti armiranobetonska p]oea balkona od prodiranja vode. Preko hidroizolacionog sIoja moze se izvesti pod balkona na vrlo razlicite naeine. Limena traka koja se postavlja na krajevima balkanske place obrazuje okapnicu koja odbacuje vodu od eeone ravni balkonske place. 51. 194.
IZOLACIJA ZIDOVA OD VLAGE OD01:DO Ako se zgrada mora postaviti na zcrn]jiste 1.1 koje izbi.1a podzemna
voda, zgrada se mora obezbediti od njer\Og prodiranja, Ako je nivo podzen111e vade ispod nivoa tcrnclja, mora se postaviti horizontalna zastita zidova j evcntualno podova, od zemljine vlage. lzvodenje (lVe zastite moze biti vrlo razlicito, sto z8visi od stepena v]aznosti zel11jc kao i od konstruktivnog 5k10pa zgradc. Ako se predvida zastita poda, onda se horizontalna izolacija postavlja ispod pada i u istoj ravni preko svih zidova, pa je na spoljnoj povrsini zidova povezana vertikalnom izolacijom. Na tRj nadu je cela zgrada jzolovana od prodiranja vlage.
Ako se pod ne zastieuje ad vIage] tada se harizontalna izoIacija vrSi preko svih zidova zgrade u ravni iznad poda, tako da vIaga koja eventualno prodre kro7. pod bude zaustavljena izoladonjrn slojem koji
173
stoji preko zidova. Deo zgrade ukopan u zen~lju sa spoljne strane se oblaze bitull1Cnskin1 prernazima preko vee postavljene podloge ad cemennag maltera, tako da je prodiranjc vlage u zidove zgrade onemoguceno. 51. 195.
174
Ova vertikalna izolacija zidova se cesto izvodi vaZdusnim slojem koji je kanalima vezan sa spoljnim vazd",:?om. F.odrumski zid se odvaja ad zcmlje zidoll1 ad 12, sm, a izmeuu nJlh ostaJc v~zdu.sni sloj 65-10 sm. Da ne bi zbog potiska zemlje dos~o .~o pretur~~ JCl OVoga zida, on se povezuje sa podrumskim zidom, mes~lmlcno, veza.clma kOji su zamoceni u vruc bitumen. Vazduh oko zgrade Je na r~zmac]m~ ad 1,5-2 m vezan kanalinla sa spoljnim vazduhoID, a ti otVOrl su spolJa zasticeni od pro-diranja vade i aubreta. .
Na SI. 196 prikazan je oSl1ovni tesarskl alat.
Na SI. 197 prikazan je ar,miracki alat sa masinama za secenje i savijanje betonskog gvozda.
SL. ~q6
175
176
SADRZAJ
UVOD - - - - - - - - -KONSTRUKTlVNI SKLOP GRADEVINE -SISTEMI GRADNJE ~ - - -DELOVI ZGR,\DE - - -- --KONSTRUKTIVNI ELEMENT! ZGRADE -ZEMUANI EADOV!
Iskop i otkOlJ -- - -Podupirunjc i razuplran jc iskopa Nasipanje i planirzmje
ZlDOVI Zidovi ael opeke Nazivi opeka i spojnica 11 zidu PraviJa za sbg3nje opcka Slog duznjak;:l, p!-ev('.z 1/2 opcke Slog vczacki prevez 1/4 opcke -Blok veza iJi abiear slog Suceljavanje zidova pod pravirn ugIom Suticanje zidova pod pravim uglom Ukr.stanje zidova pod pnwim uglom Zavrsavanje zidov<.\ kod prozorskih otvora i otvora za vrata Ispadi i nisc Stuhovi Prcgradni zidovl Izolacioni zielovi
MALTER! - - -Krecni malter -Cementni lualter Produzni lualter
ZIDARSKI ALAT -ZIDOVI I STUBOVI OD KAMENA
Vadenje karnena Obrada kamena Zidanje kamenom
Zidovi od tesanika -Zidovi od ll1esovitog materijala
Zidovi od tesanika i opeke Zidovi od kamena i betona
Str.
3 5 7 7
8 9
11 P,
13 14
17 17 18 18 19 21 21 23 24 25 26 28 29 30 31 32 32 34 35 35 35 39 42 43 44
177
ZIDOVI 00 PREFABRIKOVANIH SUPLHH ELEMENATA NoseCi zidovi od prefnbrikovanih elcrncnata _
Zidovi od sljako-bctonskih blokova Zidovi od durisola _ _ _ __
Pregradni zidovi od prcfabrikovanih elemenata Z~dov~ od lav}~ih ,gipsni? ploca Zlclo\Tl od irsG:\Dlh ploca _ Zidovi od Iakih betol1skih plo(a Rabie zidovi --Rabie plafoni
PROZORSKI OTVORI OTVORl ZA VRATA _._ LUCr
Konstrukci ja J11ka Ravni Iud :.... ,. Segmentni Iud Polukru;j;ni lud -"'-
DIMNJACI _._ _ _ Nazi'll dimnjackih ddova
PrHdjucak Dimnjacka vratanca Dimnjacka glava _~ Vodenje dimnjaka
Izvoclenje dirnniaka "Sunt" dimlljaci
MALTERTSANJE Dersovanje Fugovanje Ukrasno malterisanje
i.\1alkrisanje plafona Spoljno IIlUILCrisGlnjc zidova Plemenitim malterom Obrada fasade ve.stacldm ka11lenom
OBLAGANJE ZIDOVA KAMENOM TEMEUI
Trakasti temelji Temelji u vidu ploca 'i'emdj i sarnd ~_ . Zavisnost temc!ja (ld suscdnc zgrade _ KasIcadc kod temelja ~ ~ ~ __ Duboko fundiranje _ _ _
BETON KAO GRADEVINSKI MATERlJAL Opsti pojuJOvi 0 betonu _~ _ _ _ Konstrukcije od betona i anniraaog tJdona
Stubovi _ ~ _
PODOVI
Grede !vleal1spratna konstrukcija SerkJazi
Topti podovi
178
Str.
45 45 45 47 50 50 50 50 S1 51 53 59 63 63 64 64 65 66 67 68 68 71 73 74 74 77 78 78 78 79 79 79 80 80 81 83 87 87 87 89 89 90 90 92 92 95 95
104 104 105
Brodski pod -- -Podovi od parketa Ksilolit Linoleurn -Pod od gume - - - -Podovi od plasticnih masa -
\ lladni podovi - - - -Pod od kamenih ploca -Pod od be10nske ploce -Pod od teraca - - ~. -Pod od keramickih yl?clca Pod od CClTlcntne kosulJlce -
STEPENICE h"n:-ivi stcpcni;:'nih delova ~~~l\~icla :;t;.:pcnica po obliku -l'odda stcpenica po konstrukcij.i-
Armiranohctol1skc stepemce Stcpt..:nicc od opeke ~ -Stcpcnice od kamcna Stepenice od drveta Slepenice ou me-tala
rOMOCNA VEZNA SREDSTVA Drvena vezna srcdstva -Celicna Vezna sredstva LCDkovi
TESARi;KE VEZE 1 1 1· llJ"e areda - --~ I"iorizonta. no "rtas av .1<1 v - b • .d
Veze vertikalnog produzavanJ<l gre a-Veze greda pod uglmn ~ -
DRVENE TAVANICE ORVENE ZGRADE KROVOVI -- -
Prosti krovovi ~ -Krovovi sa stolicama Krovovi na vesaljke Resetkasti krovovi -
KROVNl POKRIVACI .. Pokrivanjc peccl1im prOlzv~dmla. --. ~ Pokrivanje azbcst cementnnn prOlzvochma Pokrivanje terlsanorn harti,iorn Pokrivanjc limon1 -
LIMARSKI RAOOVI - -- -.-Oluci i odvodne olucne ceVl ~ . " .
V" • valc strehe zabata 1. dlmnJaka 0pslvanJe u, !
MASIVNI RA VNI KROVOVI -- _.- - - -IZOLACIJA ZlDOVA 00 VLAGE ODOZDO
Sir.
105 105 109 109 109 109 1)0
UO 110 111 111 112 113 113 114 115 117 127. 123 124 125 126 126 127 130 130
136 14·() ]45 146 148 148 151 156 158 158 161 164 165 166 166 167 171 173
179