Gradja Atoma
-
Upload
sandra-jotanovic -
Category
Documents
-
view
244 -
download
15
description
Transcript of Gradja Atoma
-
5/22/2018 Gradja Atoma
1/49
Materijali i tehnologije obrade- Dr Tomislav Vujinovi 1
Materijali-Predavanje 2ac
Graa atoma
-
5/22/2018 Gradja Atoma
2/49
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE OBRADE - Dr Tomislav Vujinovi 2
Najmanja estica materije koja zadrava karakteristine osobine hemijskog
elementa jeste atom, koji je sastavljen od tri vrste subatomskih estica:protona,
neutronai
elektrona.
Proton i neutron zajedno
obrazuju jezgro atoma (nukleus),
dok spoljne dijelove atoma ineelektroni
Atom = Nukleus (protonii neutroni) + Elektroni
GrkiAtomos - nedeljiv
-
5/22/2018 Gradja Atoma
3/49
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE OBRADE - Dr Tomislav Vujinovi3
Elektronje otkrio 1897.god. Thomson (Tomson)On je negativno naelektrisan
Ima masu koja je ~1/2000 dio mase protona.
Protonje otkrio 1919. Rutherford (Radeford)
Predstavlja sastavni dio jezgra atomaIma pozitivno naelektrisanje
Masa je ~2000puta vea od mase elektrona
Neutronje identifikovao 1932. Chadwick (advik):Drugi sastavni dio jezgra
Nema naelektrisanje
Masa je aproksimativno jednaka masi
protona
Dijelovi atoma
-
5/22/2018 Gradja Atoma
4/49
MATETERIJALI I TEHNOLOGIJE OBRADEDr Tomislav Vujinovi 4
Modeli atoma istorijski razvoj
-
5/22/2018 Gradja Atoma
5/49
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE OBRADE - Dr Tomislav Vujinovi5
U pogledu grae atoma Nils Bor je 1913. godine predloio planetarnu teoriju kojom se mogu
objasniti spektralne linije vodonika i drugih elemenata slinih vodoniku. Borova teorija
objanjava karakteristine spektre i gradju atoma malog atomskog broja (atoma slinih
vodoniku).
redinger (Schrdinger) je 1926. godine, Borov model sferne orbite, po kojoj se elektroni
kao materijalne kuglice obru oko jezgra, zamijenio prostornom ljuskom - elektronskim
oblakom koji moe imati vie slojeva (nivoa). To znai da jedna ljuska moe imati elektrone
rasporedjene po razliitim slojevima tj. orbitalama
-
5/22/2018 Gradja Atoma
6/49
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE OBRADE - Dr Tomislav Vujinovi 6
Izgled prostornih ljuski po kojima se kreu elektroni
-
5/22/2018 Gradja Atoma
7/49
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE OBRADE - Dr Tomislav Vujinovi 7
Elektronisu esticekoje krueokojezgra atoma slinoZemlji koja seobre oko sopstvene ose dokistovremeno kruioko Sunca.
Ta rotacija, kao i ona koju ine
planete, ostvaruje se neprekidno iu savrenom redu po putanjamakoje zovemo orbite.
Da nainimo poreenje izmeuveliineelektrona i veliineZemlje:
ako uveamo atom do veliineZemlje, elektron bi bio veliinejabuke.
Solarni sistem
Modeli atoma
Elektroni
-
5/22/2018 Gradja Atoma
8/49
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE OBRADE - Dr Tomislav Vujinovi 8
Elektroni su siune estice, veliine skoro
dvehiljaditog dijela veliine neutrona i protona. Atomima isti broj elektrona kao i protona, i svaki elektron
nosi negativno (-) naelektrisanje koje je jednako
pozitivnom (+) naelektrisanju koje nosi svaki proton.
Ukupno pozitivno (+) naelektrisanje u jezgru i
ukupno negativno (-) naelektrisanje elektrona
ponitavaju jedno drugo i atom postaje neutralan.
Elektrino naelektrisanje koje oni nose obavezuje
elektrone da potuju odreene fizike zakone.
Jedan od tih fizikih zakona iroko je poznat: "Ista
elektrina naelektrisanja meusobno se
odbijaju, a suprotna privlae."
-
5/22/2018 Gradja Atoma
9/49
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE OBRADE - Dr Tomislav Vujinovi 9
Jezgro atoma se sastoji iz priblinojednakog broja protona i neutrona.
Jezgro atoma
Proton Neutron
Do 1932. godine, smatrano je da se jezgrosastoji samo od protona i elektrona. Tada je
otkriveno da u jezgru nema elektrona veneutrona koji se nalaze pored protona. Poznati
naunik edvik(Chadwick) dokazao je 1932.godine postojanje neutrona u jezgru i bio je
nagraen Nobelovom nagradom za svojeotkrie.)
Protoni su pozitivno naelektrisani, a elektroninegativno, tako da je atom u elektrinompogledu neutralan. U svakom atomu, protoni i
neutroni gusto su zajedniki spakovani i ineoko 99.9% ukupne mase atoma, a ostatak
mase ine elektroni.
-
5/22/2018 Gradja Atoma
10/49
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE OBRADE - Dr Tomislav Vujinovi 10
Kvarkovi - granica fizikogpostojanja
Do pre dvadeset godina smatrano je da su
najmanje estice koje sainjavaju atome biliprotoni i neutroni. Ipak, nedavno je otkriveno da
postoje mnogo manje estice u atomu kojeformiraju gore pomenute estice.
Otkrie je dovelo do razvoja nove grane fizike,zvane "fizika estica"koja istrauje"subestice"u okviru atoma i njihova kretanja.
Istraivanja koja su vrili fiziari koji se bavefizikom esticaotkrila su da su protoni i neutronikoji sainjavaju atom u stvari formirani od
subesticazvanih "kvarkovi".
Dimenzija kvarkova koji formiraju proton, koji je
tako siuanda prevazilazi mogunosti ljudskeimaginacije: 10-18 (0,000000000000000001)
metara.Skup od tri kvarka koji
sainjavaju jedan proton
-
5/22/2018 Gradja Atoma
11/49
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE OBRADE - Dr Tomislav Vujinovi 11
Postoji veliki prostor koji se nalazi izmeu osnovnihestica. Ako razmiljamo o protonu u jezgrukiseonika kao o kui u centralnojFrancuskoj, ondaelektron koji krui oko njega pravi krug koji prolazikroz Holandiju, Nemaku i paniju.
-
5/22/2018 Gradja Atoma
12/49MATERIJALI I TEHNOLOGIJE OBRADE - Dr Tomislav Vujinovi12
Elementarna
esticaZnak
esticeMasa, g
Relativna masa
esticeNaelektrisanje
estice, Kulon (C)
Relativnonaelektrisanje
estice
Proton
Neutron
Elektron
p+
n0
e-
1.67310-24
1.67510-24
9.10910-28
1
1
0
+1.60210-19
0
-1.60210-19
+1
0
-1
-
5/22/2018 Gradja Atoma
13/49
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE OBRADE - Dr Tomislav Vujinovi 13
Atomski broj (Z)pokazuje broj protona (pozitivno naelektrisanih estica) u jezgruatoma i u neutralnom atomu atomski broj je takoe jednak broju elektrona unjegovom naelektrisanom oblaku. Svaki element ima svoj vlastiti karakteristiniatomski broj koji odreuje hemijske osobine elementa i prema tome atomski brojodreuje element.
Atomski brojevi elemenata, od vodonika, koji ima atomski broj 1, do hanijuma, koji
ima atomski broj 105 daju se u Periodnom sistemu elemenata.
-
5/22/2018 Gradja Atoma
14/49
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE OBRADE - Dr Tomislav Vujinovi 14
Razne vrste atoma nastaju kombinacijama razliitih brojeva protona, neutrona i
elektrona. Ukupna masa svih estica predstavlja atomsku m asu.
Relativna atomska masaje broj koji se dobija uporeivanjem sa masom nekogdrugog atoma, odnosno delom mase atoma koji je uzet za standard. Danas se
kao standard koristi 1/12 mase ugljenika C12. Relativna atomska masa pokazuje
koliko je puta masa atoma odreenog elementa vea od 1/12 mase atoma C12.
Osnovna jedinica za koliinu materije je mol. Molje koliina materije koja sadrionoliki broj osnovnih estica koliko ima atoma ugljenika u 12 gizotopa C12. Taj
broj je uvek 6,023 1023i naziva se Avogadrov broj.
-
5/22/2018 Gradja Atoma
15/49
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE OBRADE - Dr Tomislav Vujinovi 15
Najprostiji atom, atom vodonikasastoji se iz jednog protona i jednog
elektrona te mu je atomski broj 1.
Vodonik je najlaka materija koju
poznajemo; u tenom vodoniku
potonue ak i pluta.
Atom vodonika
-
5/22/2018 Gradja Atoma
16/49
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE OBRADE - Dr Tomislav Vujinovi 16
Elementi sa 90 i vie protona(npr. uranijum) imaju
nestabilne izotope - jezgra im
se raspadaju i nastaju atomi
drugih elemenata.
Hemijski elementi koji se razlikuju
po broju neutrona, a imaju isti brojprotona nazivaju se izotopima
datog elementa.
Mase izotopa su razliite, ali su imidentine hemijske osobine. Tako
npr. stabilan izotop ugljenika C12
ima 6 protona i 6 neutrona, a
radioaktivni ugljenik C14ima 6
protona i 8 neutrona
Ugljenik CUgljenik C12 14
Izotopi
-
5/22/2018 Gradja Atoma
17/49MATERIJALI I TEHNOLOGIJE OBRADE - Dr Tomislav Vujinovi17
-
Prva ljuska (orbita)Najnii energetski nivo
Druga ljuska (orbita)Vii energetshi nivo
Trea ljuska(orbita)Jo vii energetshi nivo
Elektroni se obru samo u elektronskim ljuskama. Postoji sedam elektronskih
ljuski. Svaka elektronska ljuska ima odreennivo energije koji varira u skladu saudaljenou ljuske od jezgra. to je elektronska ljuska blia jezgru, njeni
elektroni imaju manje energije, a toje dalja od jezgra, njeni elektroni imaju veu
energiju.
Orbite, orbitale i energetski nivoi
-
5/22/2018 Gradja Atoma
18/49
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE OBRADE - Dr Tomislav Vujinovi 18
Svaka elektronska ljuska ima "podljuske (orbitale), u okviru kojih se
elektroni te ljuske neprestano kreu.Elektron mora da primi spoljanju energiju da bi mogao da putuje izmeuljuski. Izvor te energije je "foton".
-
5/22/2018 Gradja Atoma
19/49
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE OBRADE - Dr Tomislav Vujinovi 19
Glavni kvantn i b ro jnpredstavlja pozitivne cele
brojeve od 1 do 7 (n =1, 2, 3, 4, 5, 6, 7) i definieenergetski nivo elektrona (oznaava se i slovimaK, L, M, N, O, P, Q);
to je vea vrednost n, to je ljuska dalja od jezgra,
Udaljeniji elektroni poseduju veu energiju,
Glavni kvantni broj
Kvantni brojevi elektrona i atoma
Orbitalni elektroni:n = glavnikvantni broj
n=3 21
K
L
M
-
5/22/2018 Gradja Atoma
20/49
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE OBRADE - Dr Tomislav Vujinovi 20
Glavni kvantni brojevi za razliite elemente
-
5/22/2018 Gradja Atoma
21/49
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE OBRADE - Dr Tomislav Vujinovi 21
-
Prva ljuskabroj e-= 2(1)2 = 2 e-
Druga ljuska
broj e-= 2(2)2 = 8 e-
Trea ljuskabroj e-= 2(3)2 = 18 e-
Postoji sedam elektronskih ljuski oko jezgra atoma. Broj elektrona u ovih sedam
elektronskih ljuski, koji se nikad ne mijenja, odreen je matematikom formulom:
Maksimalan broj elektrona koji moe da bude prisutan u svakoj elektronskoj ljuscioko atoma fiksiran je tom formulom. (Slovo "n" oznaava broj elektronske ljuske.)
2n2.
Broj elektrona u elektronskim ljuskama
-
5/22/2018 Gradja Atoma
22/49
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE OBRADE - Dr Tomislav Vujinovi 22
11 protona
12 neutrona
K ljuska (n=1)
L ljuska (n = 2)
M ljuska (n = 3)
Atomska struktura natrijuma,Atomski broj 11,Prikaz elektrona u K, L,i Mljusci
Atomska
struktura
azota
2D i 3D izgled elektronskih ljuski
-
5/22/2018 Gradja Atoma
23/49MATERIJALI I TEHNOLOGIJE OBRADE - Dr Tomislav Vujinovi
23
Drugi (sekun darni, orbitalni) kvantni b rojl= 0, 1, 2, n-1,
odnosi se na podnivo elektrona (oznaava se sa s,p, d, f);ovaj broj prikazuje moment koliine kretanja elektrona(2rmv, zamah), kojih u datom energetskom stanju moe biti2(2l+1),
Drugi (sekundarni, orbitalni) kvantni broj
Maksimalni
broj elektronau podljusci
s = 2
p = 6
d = 10
f = 14
Glavni kvantni broj, n
Ener
getskinivo,
-
5/22/2018 Gradja Atoma
24/49
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE OBRADE - Dr Tomislav Vujinovi 24
Poveanjeenergije
n=1
n=2
n=3
n=4
Glavni i sekundarni kvantni broj
Glavni
kvantni brojSekundarni
kvantni broj
-
5/22/2018 Gradja Atoma
25/49
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE OBRADE - Dr Tomislav Vujinovi 25
Elektronska konfiguracija azota
Z = 7 neophodno je 7 elektrona
1s
2s
3s
4s
2p
3p
4p3d4d
Energija
N 1s2 2s22p3
Prva glavna ljuska Druga glavna ljuska
Dva elektrona u
prvoj glavnoj ljusci
Dva elektrona u
spodljusci druge
glavne ljuskeTri elektrona u
ppodljusci druge
glavne ljuske
Prva glavna
ljuska
Druga glavna
ljuska
-
5/22/2018 Gradja Atoma
26/49
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE OBRADE - Dr Tomislav Vujinovi 26
n=1n=2
n=3
n=4
Povea
njeenergije
1s2 2s22p6 3s23p63d10 4s24p6
Pisanje izraza za konfiguraciju elektrona
-
5/22/2018 Gradja Atoma
27/49
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE OBRADE - Dr Tomislav Vujinovi 27
Primer - Magnezijum
Mg Z=12
Podseanje
sorbita 2 elektrona
porbita 6 elektrona
dorbita 10 elektrona
1s2
Broj elektrona = 12
Ispunjena 1sorbita
Preostao broj elektrona = 10
Ispunjena 2sorbita
Preostao broj elektrona = 8
2s2 2p6 3s2Mg
Ispunjena 2porbita
Preostao broj elektrona = 2
Ispunjena 3sorbita
Preostao broj elektrona = 0
12 Protona
12 neutrona
Kljuska (n=1)Lljuska (n=2)
Mljuska (n=3)
-
5/22/2018 Gradja Atoma
28/49
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE OBRADE - Dr Tomislav Vujinovi 28
Primer za hlor (Cl)
17 Protona
18 neutrona
Kljuska (n=1) Lljuska (n=2)
Mljuska (n=3)
-
5/22/2018 Gradja Atoma
29/49
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE OBRADE - Dr Tomislav Vujinovi 29
Magnetni i spinski kvantni broj
Magnetni kvantn i bro jmlvrednosti od -ldo +l, ukljuujui i nulu, definienagib ravni oblaka elektrona, npr. za n= 2 i l= 2 dobija se ml= -1, 0, +1,
Spinsk i kvantn i bro jms, vrednosti -1/2 do +1/2definie smjer obrtanjaelektrona oko sopstvene ose (- ulijevo i + udesno).
Paulijev princip iskljuivosti(Wolfgang Pauli) glasi da dva elementa ne
mogu da imaju ista etiri kvantna broja.
-
5/22/2018 Gradja Atoma
30/49
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE OBRADE - Dr Tomislav Vujinovi30
Stabilne elektronske konfiguratcije
Z Elemenat Konfiguracija
2 He 1s2
10 Ne 1s2
2s2
2p6
18 Ar 1s22s22p63s23p6
36 Kr 1s22s22p63s23p63d104s24p6
54 Xe 1s22s22p63s23p63d104s24p64d105s25p6
86 Rn 1s22s22p63s23p63d104s24p64d104f145s25p66s25d106p6
-
5/22/2018 Gradja Atoma
31/49
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE OBRADE - Dr Tomislav Vujinovi31
Opti izraz konfiguracije elektrona
Fr (Z = 87)1s2 2s22p63s23p64s23d104p65s24d105p66s24f145d106p67s
HeNe
Ar
Kr
Xe
Rn
-
5/22/2018 Gradja Atoma
32/49
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE OBRADE - Dr Tomislav Vujinovi 32
Elektronska struktura prvih 20 elemenata
Ime Atomski broj Elektronska struktura
Vodonik 1 1s1
Helijum 2 1s2
Litijum 3 1s22s1
Berilijum 4 1s22s2
Bor 5 1s22s22p1
Ugljenik 6 1s22s22p2
Azot 7 1s22s22p3
Kiseonik 8 1s22s22p4
Fluor 9 1s22s22p5
Neon 10 1s22s22p6
Natrijum 11 1s22s22p63s1
Magnezijum 12 1s22s22p63s2
Aluminijum 13 1s22s22p63s23p1
Silicijum 14 1s22s22p63s23p2
Fosfor 15 1s22s22p63s23p3
Sumpor 16 1s22s22p63s23p4
Hlor 17 1s22s22p63s23p5
Argon 18 1s22s22p63s23p6
Kalijum 19 1s22s22p63s23p64s1
Kalcijum 20 1s22s22p63s23p64s2
Inertni gas -
elektronska
konfiguracija
je stabilna
-
5/22/2018 Gradja Atoma
33/49
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE OBRADE - Dr Tomislav Vujinovi 33
Element Atomski broj Elektronska konfiguracija
Magnezijum (Mg) 12 1s2, 2s2p6, 3s2
Aluminijum (Al) 13 1s2, 2s2p6, 3s2, p1
Gvodje (Fe) 26 1s2, 2s2p6, 3s2p6d6, 4s2
Bakar (Cu) 29 1s2, 2s2p6, 3s2p6d10, 4s1
Elektronske konfiguracije glavnih tehnikih metala (Fe, Al, Cu, Mg)
-
5/22/2018 Gradja Atoma
34/49
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE OBRADE - Dr Tomislav Vujinovi 34
Mg - primjer
Valentni elektroni i elektroni u unutranjim ljuskama
Valentna ljuskaje spoljanja ljuska atoma po kojoj se kreu elektroni
1s22s22p6
3s2[Ne]
3s2 Elektroni u valentnojljusci odreuju hemijskeosobine
Elektroni u unutranjim
ljuskama nemaju znaajnog
uticaja na hemijske osobine
-
5/22/2018 Gradja Atoma
35/49
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE OBRADE - Dr Tomislav Vujinovi35
Vodonik 1 1s1
Helijum 2 1s2
Litijum 3 1s22s1
Berilijum 4 1s22s2
Bor 5 1s22s22p1
Ugljenik 6 1s22s22p2
Azot 7 1s22s22p3Kiseonik 8 1s22s22p4
Fluor 9 1s22s22p5
Neon 10 1s22s22p6
Natrijum 11 1s2
2s2
2p6
3s1
Magnezijum 12 1s22s22p63s2
Aluminijum 13 1s22s22p63s23p1
Silicijum 14 1s22s22p63s23p2
Fosfor 15 1s22s22p63s23p3
H
HeLi
Be
B
C
NO
F
Ne
NaMg
Al
Si
P
1
21
2
3
4
56
7
8
12
3
4
5
Atomski Elektronska Valenca Lewis-ove
Element broj konfiguracija Electrons take
-
5/22/2018 Gradja Atoma
36/49
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE OBRADE - Dr Tomislav Vujinovi 36
Postoji 109 hemijskih elemenata
koji su do sada otkriveni. Cio
svemir, naa Zemlja i sve ivo ineivo u naem svijetu formirano jerasporeivanjem tih 109 elemenatau razliitim kombinacijama. Dosada smo vijeli da su svi elementi
izgraeni od atoma koji su slinijedni drugima i koji su sainjeni od
istih estica. Prema tome, ako susvi atomi koji sainjavaju elementeizgraeni od istih estica, ta ondaini da se elementi razlikuju jedniod drugih i ta je uzrok formiranjabeskrajno razliitih supstanci?
Broj protona u jezgru atoma sutinski odvaja elemente jedne od drugih. Postoji jedan proton uatomu vodonika, najlakem elementu, dva protona u atomu helijuma, drugom najlakemelementu, 79 protona u atomu zlata, 8 protona u atomu kiseonika i 26 protona u atomu gvoa.Ono to ini razliku izmeu zlata i gvoa, i gvoa i kiseonika je jednostavno razliit broj protonau njihovim atomima. Vazduh koji diemo, nae telo, biljke i ivotinje, planete u svemiru, ivo ineivo, gorko i slatko, vrsto i teno, sve... sve ovo je izgraeno od protona, neutrona i elektrona.
-
5/22/2018 Gradja Atoma
37/49
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE OBRADE - Dr Tomislav Vujinovi 37
Periodni sistem elemenata
Zakon periodinosti
Slina fizika i hemijska svojstva periodino seponavljaju pri emu se elementi mogu poreati po
rastuim atomskim brojevima.
Ruski hemiar Dmitrij Mendeljejev predloio je 1869. godine da se svi do tada
poznati hemijski elementi srede prema rastuim atomskim teinama i
periodinosti njihovih osobina. Docnije se pokazalo da je za postizanje
potpune periodinosti osobina trebalo poredjati elemente prema rastuem
atomskom broju odnosno ukupnom broju elektrona.
-
5/22/2018 Gradja Atoma
38/49
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE OBRADE - Dr Tomislav Vujinovi 38
Simbol elementa
Atomski broj
Atomska masa
Atomski broj = broj protona
Periodni sistem elemenata se sastoji od horizontalnih redova (perioda) i
vertikalnih redova (grupa). Periode se oznaavaju slovima K, L, M, N, O, P, Q
ili brojevima 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, a kolone rimskim brojevima od I - VIII + (nulta)grupa (0). Kolone I - VII dodatno su podeljene na podgrupe oznaene slovima
A i B. Sa porastom atomskog broja dolazi do skokovite promjene osobina po
kojima se elementi medjusobno razlikuju. Elementi koji se nalaze u istoj koloni
imaju slinu gradju spoljanjeg elektronskog sloja te stoga i sline osobine.
-
5/22/2018 Gradja Atoma
39/49
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE OBRADE - Dr Tomislav Vujinovi 39
Periodni sistem zasnovan na elektronskoj konfiguraciji
Plemeniti gasoviAlkalni metali
Halogeni
elementi
Slina svojstvauvertikalnim kolonama
koje se nazivaju grupe
Vrstese
zov
u
periode
Alkalni zemljani metali
Lantanidi
Aktinidi
K
L
M
N
O
P
Q
Metali
Nemetali
Prelazni metali
-
5/22/2018 Gradja Atoma
40/49
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE OBRADE - Dr Tomislav Vujinovi40
Moderan periodni sistem elemenata
-
5/22/2018 Gradja Atoma
41/49
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE OBRADE - Dr Tomislav Vujinovi 41
Periodinitrend atomskih radijusa
Svaki atom se moe smatrati u prvoj aproksimaciji kao sfera sa odreenim
radijusom. Radijus atomske sfere nije konstantan, ve zavisi u izvesnomstepenu od njegove okoline.
Na osnovu prethodne slike oigledne su tenje (uz male izuzetke) u atomskojveliini.Veliina atoma je znaajna pri prouavanju difuzije atoma u metalnim legurama.
-
5/22/2018 Gradja Atoma
42/49
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE OBRADE - Dr Tomislav Vujinovi 42
Metali: Elementi koji su obinona sobnoj temperaturi u vrstom stanju.Najvei brojelemenata su metali.
Nemetali: Elementi gornjeg desnog ugla periodnog sistema. Njihovahemijska i fizikasvojstva su razliita od metala.
Metaloidi: Elementi lee nadijagonalnoj liniji izmeu metala i nemetala.Njihova hemijska i fizika svojstva su izmeu metala i nemetala.
Metali, nemetali i metaloidi
-
5/22/2018 Gradja Atoma
43/49
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE OBRADE - Dr Tomislav Vujinovi 43
Metali: Elementi koji su obinona sobnoj temperaturi u vrstom stanju.Najvei brojelemenata su metali.
-
5/22/2018 Gradja Atoma
44/49
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE OBRADE - Dr Tomislav Vujinovi 44
-
5/22/2018 Gradja Atoma
45/49
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE OBRADE - Dr Tomislav Vujinovi 45
-
5/22/2018 Gradja Atoma
46/49
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE OBRADE - Dr Tomislav Vujinovi 46
Elektropozitivnielementi su po svojoj prirodi metalni i odaju elektroneu
hemijskim reakcijama stvarajui pozitivne jone, ili katjone. Najvieelektropozitivni elementi su u grupi 1A i 2A Periodnog sistema elemenata.
Elektronegativnielementi su po svojoj prirodi nemetalni i primaju elektrone
u hemijskim reakcijama stvarajui negativne jone, ili anjone. Najvieelektronegativni elementi su u grupi 6A i 7A Periodnog sistema elemenata.
Neki elementi mogu se ponaati na elektronegativni ili elektropozitivni nain(C, Si, Ge, P itd.).
Elektropozitivni i elektronegativni elementi
Plemeniti gasovi
Hemijska svojstva atoma elemenata zavise u osnovi od reaktivnosti
najudaljenijih elektrona. Najstabilniji ili najmanje reaktivni od svih elemenata suplemeniti gasovi ili tzv. inertni gasovi (He, Ne, Ar, Kr, Xe i Rn).
Svi oni, osim He, u zadnjoj ljusci imaju s2p6elektronsku konfiguraciju, koja ima
veliku hemijsku stabilnost to se odraava neaktivnou plemenitih gasova dahemijski reaguju sa drugim elementima.
-
5/22/2018 Gradja Atoma
47/49
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE OBRADE - Dr Tomislav Vujinovi 477
Elektronegativnost se definie kao stepen kojim atom privlai elektron ka sebi.Uporedna tenja atoma da pokae elektropozitivno ili elektronegativno ponaanje
moe se kvantitativno izraziti oznaavanjem svakog elementa elektronegativnimbrojem.
Kree se u granicama od0.7do 4.0,Vee vrijednosti: tendencija ka preuzimanju elektrona.
Manja elektronegativnost Vea elektronegativnost
Elektronegativnost
-
5/22/2018 Gradja Atoma
48/49
MATERIJALI I TEHNOLOGIJE OBRADE - Dr Tomislav Vujinovi 48
Neki trendovi ponaanja elemenata u zavisnosti od poloaja uPeriodnom sistemu elemenata
-
5/22/2018 Gradja Atoma
49/49
Sledi nastavak