Građansko II Kol.

7/17/2019 Graansko II Kol.

1/37

OBJEKTIVNO I SUBJEKTIVNO GRAANSKO PRAVOPravo se kao fenomen ( drustvena pojava) dijeli na:

1. Pravo u objektivnom smislu;2. Pravo u subjektivnom smislu.

Objektivno i subjektivno pravo se nalaze u stanju nune uslovljenosti.Subjektivno pravo je ovlaenje koje imala izvodi iz objektivno! prava. "sutini ono pripada aktivnom subjektu pravno! odnosa. Subjektivno pravo

je pravnim poretkom priznata vlast imaoa koja mu daje mo!unost dazadovolji sopstvene interese. #a subjekt prava ne vazi numerus lausus$ jerbroj ovlasenja nije unaprijed o!rani%en.Ono na ta je usmjereno nekosubjektivno pravo ili povodom ko!a se vrsi naziva se objektom prava. "zavisnosti od objekta postoje i razli%ita subjektivna prava. Prava koja zaobjekt imaju stvari nazivaju se stvarna prava$ ako su objekt %inidbe onda jerije o obli!aionim pravima. prava intelektualne svojine imaju za objekt

tvorevine ljudsko! du&a$ ljudska prava imaju za objekt li%na dobra$ aporodi%na prava %ovjeka kome se kroz sistem normi prua posebna zatita.Osim ovlaenja subjektivnom pravu je imanentan za&tjev (tube) umaterijalno'pravnom smislu. Ovaj za&tjev predstavlja mo!unost imaoasubjektivno! prava da prinudnim putem za&tijeva ostvarenje ovlaenja izsubjektivno! prava. Subjektivno pravo predstavlja odnos izmeu vie lia.aj odnos se uspostavlja izmedju aktivno! subjekta (imaoa prava) ipasivno! subjekta (obavezni& lia). Ovaj pravni odnos nekadapodrazumjeva odnos izmeu imaoa prava i neodreeno! broja subjekata

(kod apsolutni& prava)$ a nekad odnos izmeu ta%no utvreni& strana(poverioa i dunika) kod relativni& prava.Prema tradiionalnom koneptu$ subjektivno pravo se prepoznaje tamo!dje pravni poredak direktno priznaje subjektu vlast$ radi ostvarenjanje!ovo! interesa. *ominantna karakteristika prava svojine i dru!i&stvarni& prava$ kao apsolutni& prava$ je u tome to kod nji& postoje vlasti(ovlasenja) imaoa koja mu omo!uuju da ima za&tjev prema dru!imsubjektima. " pravnoj teoriji poznat je termin +bezsubjektna prava,. o susubjektivna prava bez imaoa (titulara). Pobornii to! s&vatanja navoderazne primjere imovinski& prava i lini& prava kao sto su: subjektivna prava

nasiturisa$ pravo sluzbenosti$ lina prava poslije smrti lia - dr.

PRAVNI INTERES" materijalno pravnom smislu pravni interes je interes koji je pravnozatien$ a u proesno pravnom smislu je stanje u!roenosti ili povrede

jedno! subjekta prava. -nteres se posmatra kao svjesni odnos izmeupotrebe i na%ina (ilja) njeno! zadovoljena. -nteres predstavlja svjesni odraz


2/37

jedno! drutveno! odnosa koji je ureen pravom. a interese kodsubjektivni& prava prvi je ukazao /erin!$ nje!ova sutina ideje interesa je utome to se oni posmatraju kao za&tjevi$ potrebe ili elje koja lia isti%u defakto i o kojima pravo mora voditi ra%una$ na odreeni na%in." tom smislu pravni sistem postie iljeve pravno! poretka na sljedeena%ine:

1. Priznavanjem odreeni& interesa (individualni&$ javni&$ drutveni&)$2. Odreivanjem !ranie u kojima se primjenjuju u upravnom i sudskom

postupku$3. astojanjem da priznate interese obezbjedi u okviru odreeni&

!rania.

"obiajno je da se interesi razvrstavaju u 0 !rupe$ i to:- Individualni interesise mo!u klasifikovati u 0 !rupe:

1)-nteresi linosti ' za&tjevi usmjereni za obezbeivanje fizi%ke i du&ovnee!zistenije$ 2)Proireni individualni ivot ' tzv. domai inetresi0)3aterijalni interesi ' potraivanja koja se odnose na individualni iekonomski ivot.- Javni interesiili za&tjevi se istiu u ime politiki or!anizovano! drustva. "sutini to su za&tjevi koji isti%e drzava. "smjereni su ka za&tjevima zasi!urnost drutveni& instituija - nerazdvojni su od dotino! drustva i odnje!ovo! djelotvorno! funkionisanja. Ovdje se prepoznaju interesi dravekao pravno! lia i interesi drave kao %uvara drutveni& interesa.- Drutveni interes je za&tjev$ elja ili potraivanje zasnovano nadrutvenom ivotu u ivilizovanom drutvu i izraenim kroz drutvenu!rupu. o je interes za optom si!urnou$ za optim (javnim) zdravljem$ zamirom$ za si!urnost pravni& i dru!i& poslova. akoe postoje - interesi zaopsti moral.4renjem pravne vlasti koju objektivno pravo priznaje$ u sutini sezadovoljavaju interesi subjekata. "koliko je subjekt u nemo!unosti da vritu vlast zbo! radnje tree! lia$ onda postoji povreda to! prava$ koja seredovno otklanja putem sankije$ odnosno prinudnim putem. " na%elusubjektivna prava mo!u imati svi subjekti prava$ i djea$ i lia koja nijesu u

stanju da se sama staraju o svojim interesima. Ostvarivanje nji&ovi&interesa$ odnosno subjektivni& prava mo!u za&tijevati nji&ovi zastupnii.-nteresi mo!u biti obezbijeeni %ak i neroenom djetetu$ ako je to korisnoza dijete poslije rodjenja. -nteres je nekad zatien priznavanjemsubjektivno! prava ili dru!im (slabijim) sredstvima (dravnom zatitom$pravnom nadom). Pravni interes se u teoriji smatra optom proesnompretpostavkom. e!dje se interes pretpostavlja (tuzba za osudu za


3/37

%inidbu$) a ne!dje je konkretna sadrina pravno! interesa odreena vrstompreduzete radnje (kod pravni& lijekova). " obli!aionim odnosima$ interes jeprevas&odno ekonomski (imovinski). 3o!ui su i neimovinski interesi'moralni$ reli!ijski itd.

PRAVNE MOI (PREOBRAAJNA PRAVA)Pravne moi su konkretne pravne mo!unosti da se izjavom volje stvorinova pravna situaija. Po autoritativnoj pravnoj teoriji pravna mo se odsubjektivno! prava razlikuje po dva kriterijuma.Obi%no se smatra da pravnamo nema svoj objekt. Poznato je da je subjektivno pravo nezamislivo bezobjekta. 5ao jedan od kriterijuma za razlikovanje pravne moi odsubjektivno! prava pominje se i vrijeme trajanja. Smatra se da pravna motraje krae vrijeme od subjektivno! prava. 3eutim$ vrenje pravne moi

moe u nekim sluajevima trajati due vrijeme (npr. u!ovoreno pravo,pre%ekupovine,). S dru!e strane postoje subjektivna prava koja mo!u trajatikrae. o je npr. slu%aj kod ustanovljavanja stvarni& slubenosti postavljanja!raevinske skele na tuem zemljitu. -pak$ ostaje konstataija da pravnemoi u na%elu traju relativno kratko vrijeme$ i po pravilu krae odsubjektivno! prava. Pravna mo ne podrazumijeva postojanje prava (skupovlasenja) - obaveza. Pravnoj moi ne od!ovara ni%ija obaveza. Poto teobaveze nema prirodno je da se ne moe traziti njeno izvrsenje. Prematome pravna mo je neka vrsta prividno! subjektivno! prava. Ovo+preobraajno pravo, ne prati imovinskopravna sankija kao kodsubjektivno! prava. Primjeri za pravnu mo su: izjava o prijemu i odrianjuod nasljedstva$ otkaz kod u!ovora o zakupu$ +pravo odustanka odu!ovora,$ pravo na ponitaj pravno! posla zbo! ruljivosti$ pravo bra%no!dru!a na razvod braka itd. " zavisnosti od prirode pravni& obaveza kojeproizvode postoje 0 !rupe preobrazajni& prava ( pravni& moi):1.Pravne mogunosti kojima se sticu subjektivna prava(tzv. Stvarajuapreobrazajna prava$ npr. pravo pre%e kupovine$ zauzimanje ne%iji& stvari$pri&vatanje ponude;2.Pravne mogunosti kojima se mijenjaju postojei odnosi( npr. pravo

izbora kod alternativni& obli!aija$ pravo izbora povjerioa izmeu raskidazbo! neizvrenja i naknade tete zbo! donje);3.Pravne mogunosti kojima prestaju postojei odnosi (npr. otkazu!ovora$ pravo na opoziv punomoja$ pravo za&tijevati raskid ruljivo!u!ovora).aspram pravne moi ne stoji istovremeno i neka obaveza. 6ak i kada sevrenjem pravne moi stvori neka obaveza$ to je znak da je nastalo


4/37

subjektivno pravo umjesto preobraajno!$ npr. otkaz u!ovora o zakupustana je primjer konkretne pravne moi koje do aktiviranja ne prati obavezazakupa da se iseli iz stana. 7ktiviranjem (davanjem otkaza) pravne moikoja je do to! %asa postojala bez obaveze zakupa na iseljenje$ dolo je donastanka subjektivno! prava$ kome istovremeno od!ovara i obavezazakupa stana. Pod pravnom moi podrazumijeva se pravo odreeno! liada jednostranom izjavom volje stvori pravni odnos izmeu sebe i dru!o!lia ili da !a sadrinski blie odredi$ izmijeni ili ukine. Pravna mo dajeovlaenom liu +mo, da po svojoj volji proizvede pravne posljedie kojimase po!aa pravna sfera dru!i& lia bez nje!ovo! pristanka.

PRAVNO STANJEPravno stanje je %injeni%no stanje koje$ nastupanjem izvjesni& do!aaja

vodi postojanju subjektivni& prava. Ono nije subjektivno pravo$ alipredstavlja jedan stepen na putu nje!ovo! nastanka. ako npr. pravonevlasnik ' drala moe se pretvoriti u subjektivno pravo istekom zakonompropisano! roka za odraj. *o tada$ on se nalazi u stanju i%ekivanja$ kojepredstavlja zakonom zatien interes. estamentarni nasljednik je u stanjuis%ekivanja$ a ne imala subjektivno! prava$ koje e stei pod uslovom da

je iv u momentu smrti testatora.

PRAVNA NADAPravna nada je o%ekivanje stranke$ povezane sa pravnim odnosom$ da e ubudunosti stei jedno pravo. o nije pravno stanje$ kod ko!a postoje dobriiz!ledi za nastanak neko! subjektivno! prava (potraivanje ili stvarnopravo). Pravna nada postoji kod npr. tzv. trajni& obli!aioni& odnosa kodkoji& se o%ekuje (nesi!urno) naplata zakupnine$ odnosno najamnine.Ostvarivanje prava na ove naknade se ipak o%ekuje$ jer je zasnovanotrajnim du!ovinskim odnosom$ postavljen osnov za namirenje.Pravna nada postoji takodje i kod tzv. budui& prenosivi& potaivanja.Ovaka potraivanja se mo!u prenijeti i prije nji&ovo! nastanka$ naro%ito

kada se daje od!ovarajue obezbjeenje (npr. zalo!a za buduu obavezu).-pak$ ustupanje potrazivanja bie punovano tek kad ono nastane . -z to!aproizilazi da je prenos budue! potaivanja jedan slu%aj prenosa pravnenade$ jer je postavljen osnov za to (u!ovor o ustupanju potraivanja).Pravnu nadu treba razlikovati od instituta ste%eni& prava. *ok ste%enaprava podrazumjevaju nastalu pravnu situaiju$ dotle$ pravna nada zna%iansu da se ue u pravnu situaiju.


5/37

PRAVNI STATUSPravni status je skup okolnosti u vezi sa jednim liem od koji& zavisinje!ova mo!unost da bude imala neko! subjektivno! prava$ mo!unostda svoje pravo sam vri i mo!unost da svoje pravo titi pred sudom.

Pojmom su obu&vaene osnovne poziije koje ima lie u drutvu i uporodi%nom jez!ru. u spadaju: pravna$ poslovna$ deliktna$ proesnasposobnost. 8imsko pravo razlikovalo je tri statusa: libertatis$ ivitatis$familiae.

VRSTE SUBJEKTIVNIH GRAANSKIH PRAVAPostoje brojne podjele subjektivni& !raanski& prava. " pravnoj teoriji sefavorizuje podjela subjektivni& prava na:1.-movinska i neimovinska;

2.Prenosiva i neprenosiva;0.8elativna i apsolutna.ajbrojnija !raanska prava su imovinska !raanska prava. -me su dobilapo tome to neposredno !lase na izvjesnu sumu nova ili to se odnose naodreeno dobro koje se moe nov%ano izraziti$ ili na neko %injenje koje semoe nov%ano izraziti. eimovinska prava su neimovinske prirode. akvasu %isto porodi%na prava$ prava li%nosti (koja za objekat imaju odreenoli%no dobro)$ kao i prava %iji je imala ovlaen da za&tijeva odreeno%injenje neimovinske prirode. -movinskim pravima se zadovoljava

ekonomski interes. Povredom neimovinski& prava moe biti prouzrokovanaimovinska (materijalna) ili neimovinska (nematerijalna) teta. eka pravaimaju imovinsko'pravne i neimovinske elemente (prava intelektualnesvojine).Prenosiva subjektivna !radjanska prava su podobna za prelaz na dru!olie$ podobna su da budu u pravnom prometu. ajvei broj imovinski&prava (stvarna$ obli!aiona$ intelektualna) prenosiva su. -pak$ postoje pravakoja su imovinske prirode a koja su neprenosiva (li%ne slubenosti$ pravona izdravanje). eprenosiva su i neimovinska prava. akva su npr. pravoli%nosti $ porodi%na prava$ moralna prava imaoa intelektualne tvorevine

itd. " pravnoj teoriji je uobi%ajno da se umjesto termina +neprenosiva prava,upotrebljava izraz +li%na prava, kako bi se na!lasila nji&ova vezanost(neodvojivost) od subjekta. 9i%na prava se dijele na li%na imovinska i li%naneimovinska prava. 9i%na imovinska se ne mo!u prenositi (li%neslubenosti$ pravo na izdravanje)$ a li%na neimovinska se ne mo!u izrazitiu novu. Ova prava su dakle neprenosiva i neimovinska. ajzna%ajnijapodjela subjektivni& !raanski& prava je na apsolutna i relativna.


6/37

APSOLUTNA PRAVA7psolutna prava su prava %iji imaoi neposredno uivaju pravna dobra ikoja djeluju er!a omnes.Pri tome uivanje pravno! dobra podrazumijevamo!unost vrenja neposredne pravne vlasti na objektu$ to je ina%e

primarna i izvorna osobina apsolutnii& prava. "stanovljenjem ovi& pravanastaje obaveza trei& lia na optu i potpunu pasivnost$ koja je neop&odnakako bi imaoi apsolutni& prava nesmetano vrili pravnu vlast na objektu.

7psolutna prava djeluju prema svima (er!a omnes).roj obavezni& lia kodapsolutni& prava je neodreen. Obaveza kod apsolutni& prava je popravilu ne!ativna$ neimovinska$ i nije konkretna. e!ativna konstrukijaobaveze pasivni& subjekata (uzdravanje$ ne%injenje) ne zna%i istovremenoi pozitivnu konstrukiju na strani aktivno! subjekta ' imaoa prava (samimtim to neko ne upotrebljava imao%evu stvar ne zna%i istovremeno iobavezu imaoa da tu stvar upotrebljava). 7psolutna prava ne zastarjevaju.

#a&tjev u materijalnom smislu nastaje povredom apsolutno! prava. 5odapsolutni& prava pravnim odnosom dominira fi!ura aktivno! subjekta koji jeimala prava i %iji konkretni naziv je razli%it u zavisnosti od vrste apsolutno!prava (vlasnik$ plodouiva$ zalo!oprima$ &ipotekarni povjerila).Pasivni subjekt je u ovom odnosu u dru!om planu zbo! sekundarno!karaktera nji&ove obaveze koja je po pravilu neodreena. 5ada se povrijediobaveza na pasivno ponaanje$ onda se aktivira za&tjev apsolutno!subjekta. " apsolutna prava spadaju:' stvarna prava (%iji su objekti pokretne i nepokretne stvari);

' prava li%nosti( %iji su objekti li%na dobra$ %ast$ sloboda);' prava intelektualne svojine(%iji je objekt intelektualna dobra).

STVARNA PRAVAStvarna prava su zakonom odreena i zatiena prava nji&ovi& imalaa daneposredno vre pravnu vlast nad pojedina%no odreenim stvarima$ uzmo!unost da je suprostave treim liima (dejstvo er!a omnes). "zavisnosti od to!a da li je osnovno ovlaenje imaoa korienje stvari ilinamirenje iz !aranije $ stvarna prava se dijele na:'stvarna prava korienja$ npr.pravo svojine i stvarna prava na tuimstvarima(stvarne i li%ne slubenosti).'stvarna prava !aranije$ npr. zalo!a$ &ipoteka i fiduijarna svojina.Osobine stvarni& prava su: neposrednost$ apsolutnost$ tipi%nost$pripadnost. Neposredos!je osobina %ija je sutina u tome da imaoistvarni& prava neposredno vre pravnu vlast bez posredovanja trei& lia.

Apso"#!os!je osobina %ija je sutina u tome da imala stvarno! prava


7/37

uiva pravnu zatitu u odnosu na trea lia na koja se odnose nje!ovadejstva$ odnosno koja usporavaju ili u!roavaju ovo pravo. Ponaanjetrei& lia se sastoji u jednoj optoj i potpunoj pasivnosti. Ona ne smijuonemo!uavati niti ometati imaoa da vri svoje pravo na stvari. 5odstvarni& prava za razliku od obli!aioni& odnosa izvrenjem obaveze odstrane pasivni& subjekata apsolutno pravo ne prestaje. T$p$%os!stvarni&prava je posljedia prinipa numerous ausus. Sustina ovo! prinipa je utome das u vrste stvarni& prava - nji&ova sadrzina odreeni imperativnimpropisima$ pa uesnii u pravnom prometu ne mo!u ustanovljavati novetipove stvarni& prava izvan oni& propisani& zakonom niti mo!u mijenjatinji&ov rezim. Pr$p&dos!je osobina ija je sustina u tome da stvarno pravonekome pripada.

LI'NA IMOVINSKA PRAVA9i%na imovinska prava su subjektivna !raanska prava koja su neodvojivaod subjekta i koja se mo!u nov%ano izraziti. 9i%na imovinska prava %ine dioimovine neko! lia (imovinska prava) koja se ne mo!u prenositi pravnimposlovima na dru!o!a. " ova prava ubrajaju se: zakonsko pravo naizdravanje$ li%ne slubenosti$ prava iz u!ovora intuitu personae itd.#a razliku od ovi& prava$ li%na neimovinska su i neimovinska i neprenosivaprava. 3eutim$ nji&ovom povredom (duevna$ tjelesna trpljenja) raa sepravo na nadoknadu neimovinske tete$ i od to! momenta ovo pravo ima

karakter prenosivo! imovinsko! prava.

RELATIVNA PRAVA (OBLIGAIONI ODNOSI)8elativna prava su subjektivna !raanska prava %iji je imala (povjerila)ovlaen da od dru!o! lia (dunika) za&tijeva odreeno ponaanje. *unikse moe obavezati na predaju neke stvari$ isplatu sume nova$ neko%injenje ili ne%injenje (uzdravanja). Obli!aija je speifi%na pravna obavezakoju ima dunik prema povjeriou. Obli!aioni odnos je odnos koji zapredmet obaveze ima odreenu imovinsku prestaiju koju dunik treba da

izvri povjeriou. Obli!aioni odnos se strukturalno posmatra kao odnosdvije korelativne (nuno uslovljene) poziije. S jedne strane to je pasivnapoziija obaveze'du!a$ a sa dru!e strane to je aktivna poziija'potraivanje. " obli!aionim odnosima predmet obaveze je odreena%inidba pasivno! subjekta. Prema ovoj %inidbi je usmjerena vlast aktivno!subjekta i ona je odlu%ujua za ostvarenje nje!ovo! interesa. #bo! to!a jeobli!aiono pravo jedno relativno i li%no pravo. 5ako obli!aija


8/37

podrazumijeva odreeno! obavezno! subjekta$ to je samo on moepovrijediti. #a razliku od apsolutno! prava u obli!aionom odnosu relativnija

je fi!ura pasivno! subjekta. #bo! zna%aja pasivno! subjekta taj odnos se izove obli!aioni odnos. Pasivni subjekt je dunik aktivni povjerila. 5ako seu ulozi povjerioa i dunika naj%ee nalazi jedno lie$ uobi%ava se rei daobli!aioni odnos postoji izmeu dva lia. 3eutim$ bilo bi korektnije rei da

je to odnos izmeu dvije strane. 5arakteristike ovo! odnosa su:1.*a je to odnos izmeu odreeni& (odredivi&) lia povjerioa i dunika;2.*a je to je odnos sa relativnim (inter partes) dejstvom ;0.*a ima imovinski sadraj ko!a prati sankija obavezno! ispunjenja ilinaknade tete (osim kod maturalni& obli!aija);->vijeka. jema%ki !raanski zakonik je zabranio vrenje subjektivni& prava uilju da se dru!ima nanese teta (zabrana tzv. ikane). *anas zabranazloupotrebe prava je postala vladajui prinip savremeni& prava. Svijest inamjera da se kodi dru!ome nijesu po pravilu uslovi za postojanjezloupotrebe prava (izuzetak je ikana). #abrana zloupotrebe se odnosi nasva subjektivna prava mada se favorizuju obli!aiona odnosno stvarna.Pravne posljedie zloupotrebe prava su raznovrsne: nemo!unost dalje!vrenja prava$ !ubitak subjektivno! prava$ !ubitak pri!ovora$ od!ovornostza tetu$ nov%ane kazne u parni%nom postupku itd. #abrana zloupotrebe

prava je opte pravno na%elo pravno! poretka. Podrzavanje i primjeneteorije o zloupotrebi prava je izraz tenje za moralizaijom prava.#loupotreba prava moe postojati u slu%aju:

1. Protiv iljano! vrenja prava;2. 4renja prava s namjerom da se dru!ome nanese teta;3. 4renja subjektivno! prava bez opravdano! interesa;4. esrazmjerno! vrenja prava;


9/37

5. eprimjereno! vrenja prava;7. Protivrje%no! ponaanja imaoa subjektivno! prava;9. 4renja prava protivno moralu ili pravi%nosti.

Pruski 97*8?S- je od 1@A


10/37

kao vrsta apsolutni& prava nastaje nastankom li%no! dobra$ a prestajunestankom to! dobra. Ova prava ne zastarijevaju$ ne podlijezu prekluziji ine mo!u se zaplijeniti. Prava li%nosti su neprenosiva prava. Ova prava suli%ne prirode i traju dok traje nji&ov imala. Prestankom subjekta pravafizi%ko! ili pravno! lia$ prestaju i prava li%nosti$ izvjesna li%na dobra (%ast$privatna korespodenija$ intimna svera) mo!u biti povrijeena i nakonprestanka pravno! subjekta. Ova pitanja se ureuju u odredbama propisa oposmortalnoj zatiti li%nosti. Svi ljudi imaju prava na zatitu li%nosti bezrazlike. *iskriminaija po bilo kom osnovu vrijea ljudsko dostojanstvo ijisu sastavni djelovi ast$ u!led$ lini inte!ritet itd.Subjekti ovi& prava mo!u biti i pravna lia izuzev oni& prava koja suisklju%ivo vezana za fizi%ko lie (npr. fizi%ki inte!ritet). Sadrina ovi& prava%ine ovlaenja uivanja li%no! dobra (fizi%ka jelovitost$ privatnost$potenje$ li%ni zapisi). 8adnje koje zna%e uivanje li%no! dobra mo!u biti

aktivne (upotreba prava na ime$ li%na prepiska) ili radnja uzdravanja trei&lia od povrede li%no! dobra (uzdravanje od povrede fizi%ke jelovitosti$bioloka postojanost). Sadrinu ovi& prava %ine ponekad i ovlaenjaraspola!anja nekim li%nim stvarima $ npr. preduzimanjem radnji kojima sedira u nji&ovu supstanu$ kojima se naruava nji&ova ijelovitost$objavljivanje intimni& spisa$ sa!lasnost sa presaivanjem or!ana....Prava li%nosti se mo!u o!rani%iti propisom (npr. objavljivanje foto!rafija uposebnim slu%ajevima ili odlukom suda). #atita ovi& prava se vripreventivnim ili reaktivnim za&tjevom. Po #OO nematerijalna teta (zbo!fizi%ko! ili psi&i%ko! bola$ ili stra&a i povrede li%nosti) moe se nadoknaditi unenov%anim obliima (objavljivanje presude$ objavljivanje ispravke$povla%enje izjave). "z ve navedene nenov%ane oblike treba spomenuti iza&tjev na prestanak radnje kojom se vrijea pravo li%nosti. ov%ananaknada za pretrpljenje duevne bolove moe se dosuditi samo u zakonompropisanim slu%ajevima. o su duevni bolovi zbo! smanjenja ivotneaktivnosti$ povrede %asti$ u!leda$ slobode$ smrti$ teko! invaliditeta kao iduevni bolovi. *osuda nov%ane naknade za povredu prava li%nostimo!ua je samo ako je ta povreda izazvala duevne bolove pravnorelevantne ja%ine i trajanja (da dokae povredu i njom izazvane duevne

bolove). Postoje brojne povrede prava linosti. ajpri&vatljivija je :1. Pravo na tjelesni inte!ritet;2. Pravo na slobodu;4. Pravo na %ast i u!led;5. Pravo na privatnost;7. Pravo na li%ni identitet;8. Pravo na duevni identitet;


11/37

10. Pravo na zatitu ostali& neimovinski& li%ni& dobara.Pravna lia ne mo!u biti imaoi ovi& prava koja po prirodi stvari

pripadaju %ovjeku kao individualnom biu . -pak neka prava li%nosti suimanentna i pravnim liima ' privatnost$ u!led$ dostojanstvoF

PRAVO NA TJELESNI INTEGRITET I PRAVO NA IVOTPravo na tjelesni inte!ritet (tjelesnu nepovredivost) je pravo lia nanesmetano tjelesno (bioloko) postojanje (tzv. pravo biti). Sadrinu ovo!prava %ini pravo odredjeno! lia u po!ledu sopstveno! ivota i tijela izdravlja uklju%ujui i ovlaenje o isklju%enju trei& od protivpravni&zadiranja. Ovo je privile!ija fizi%ko!$ a ne pravno! lia. -mala ovi& prava jesvako fizi%ko lie bez obzira na uzrast$ pol$ dravljanstvo$ naionalnupripadnost i dr. Postoje razliita misljenja o tome da li nasituris ima ovo

pravo i od ko! momenta. Pravo na tjelesni inte!ritet je aktuelizovan problemi u mno!im !raninim mediinsko'pravnim pitanjima kao sto sutransplantaija$ sterilizaija$ eutanazija itd. Ovo pravo prirodno ne pripadapravnim liima jer ona nemaju bioloku e!zisteniju. Svaki ovjek je imalaovo! prava bez obzira na starosno doba. *jea ostvaruju ovo pravo prekosvoji& roditelja koji su duzni brinuti o nji&ovom zivotu i zdravlju. Objekt pravana tjelesni inte!reitet je li%no dobro bioloko! postojanja odredjeno! lia. odobro se ti%e ivota lia$ nje!ovo! tijela i nje!ovo tjelesno! i duevno!zdravja. #ivot ovjeka je zastien za svo vrijeme nje!ovo! postojanja a to

se posebno na!lasava u "stavu i ?vropskoj konveniji za zastitu ljudski&prava i osnovni& sloboda. #bo! povrede prava na tjelesni inte!ritet$ imaouje priznato pravo na zatitu putem suda i putem samopomoi. -mala pravana tjelesni inte!ritet je ovlaen za&tijevati od suda prestanak one radnjekoja zna%i povredu to!a prava (tzv.kvazine!atorni za&jev). Pored to!a onima pravo za&tijevati od suda da nalozi uklanjanje izvora opasnosti od koje!prijeti znatnija steta njemu ili odreenom broju lia ili da se uzdrzi od tedjelatnosti. On takoe moze podnijeti za&tjev za naknadu imovinske steteprouzrokovane povredom zivota$ tijela ili zdravlja. Osteeni moze podnijeti -za&tjev za naknadu neimovinske stete za pretrpljene fizike - dusevne

bolove - za pretrpljeni stra&.

PRAVO NA SLOBODUPravo na slobodu je pravo lia da se slobodno kree$ boravi$ nastanjuje$radi (tzv.pravo djelovati). Objekt ovo! prava je soboda kao li%no dobropojedina. Ovdje se misli na relativnu slobodu$ dakle$ onu slobodu koja semoe ostvariti objektivno. jelesna sloboda postoji kao mo!unost izbora


12/37

izmeu vise razliiti& odluka o vlastitom kretanju i djelovanjum odnosno otjelesnom nekretanju i nedjelovanju. 7utoritativna doktrina smatra dasloboda obu&vata: prirodnu slobodu ljudi (faktiku nezavisnost da ine onosto zele uz o!ranienja iz pravni& propisa)$ posebne usloveneo!raniavanja individualne akije u speijalnim prilikama (tzv. privile!ije).Sloboda %ovjeka je nepovrediva. ikome se ne smije oduzeti sloboda$ osimkada je to odredjeno zakonom o %emu odlu%uje sud. Sloboda djelovanja ilinedjelovanja obu&vata: a)slobodno kretanje$ boravak i nastanjivanje$b)slobodan izbor rada i dru!o! tjelesno! djelovanja i )slobodno!okupljanja i uivanja. Subjekt prava na slobodu su u prvom redu fizi%kalia. jima je to pravo priznato$ bez obzira na starosno doba. Odredjenimliima se postavljaju o!rani%enja. Pravna lia su subjekti ovo! prava u onojmjeri koliko se nji&ova sloboda ne vezuje za bioloku e!zisteniju lia.Povreda prava na slobodu moze se sastojati u bespravnom pritvaranju$

odvoenju$ prisilnom zadrzavanju$ o!raniavanju kretanja i slinimneposrednim nainima. *o povrede slobode moze doi i posredno npr.Podnosenjem lazne prijave nakon koje je odreeno lie liseno slobode.#bo! povrede prava na slobodu$ imaou stoji na raspola!anje pravo nazatitu putem suda (ili dr.or!ana) i putem samopomoi i nune odbrane. "po!ledu sudske zatite$ oteeno lie moe donijeti sledee za&tjeve:za&tjev radi prestanka uznemiravanja (kvazine!atorni za&tjev)$ za&tjev zautvrenje (deklarativni za&tjev)$ za&tjev za naknadu tete (imovinske$neimovinske) i za&tjev zbo! stianja bez osnova.

PRAVO NA 'AST I UGLEDPravo na %ast i u!led je li%no$ neimovinsko pravo lia na dostojanstvo$ %asti u!led$ uklju%ujui i ovlaenje da se svako isklju%i od protivpravni&za&vata u ta dobra. Objekt ovo! prava su: ljudsko dostojanstvo$ %ast iu!led. 9judsko dostojanstvo je svojstveno svakom fizi%kom liu. -mala sene moe odrei ovo! prava. Po prirodi stvari ljudsko dostojanstvo nemajupravna lia. Pravo na ljudsko dostojanstvo je lino pravo ovjeka da budeuvazen kao subjekt$ da ne bude upotrijebljen kao objet$ kao sredstvo zaostvarivanje tui& iljeva. Povreda ljudsko! dostojanstva nastaje radnjama

kojima se ovjeku odrie kvalitet subjekta. 6ast je miljenje koje odredjenolie ima o sebi kao pripadniku ljudsko! drutva ili ue zajednie %iji sistemvrijednosti pri&vata. Svako lie ima sopstvene$ speifine moralne - dru!evrijednosti (stvarne ili pretpostavljene). "!led je slika koja o nekom liu inje!ovim moralnim i dru!im vrijednostima postoji u drutvu. Ova slika moeodravati ili neodravati stvarnost. Subjekti prava na %ast i u!led su svafizi%ka lia$ bez obzira na starosno doba$ pol$ eventualne psi&ofizi%ke


13/37

smetnje i dr. 6ast lia se moze povrijediti radnjama kojom mu neko treineopravdano uskrauje postovanje$ krnji u!led$pobuuje mrznju$ prezir -nastoji da! a uini smijesnim. Povreda asti se najese do!aa rije%ima$usmeno ili pisano ili nekim !estom.5leveta je saopstavanje sopstvene ili prenosenje tue neistinite %injeni%netvrdnje koja moze narusiti %ast ili u!led odreeno! lia. "vreda jesaopstavanje i uvredljive tvrdnje i vrijednosni& sudova koji inae nepodlijezu ojeni istinitosti. #bo! povrede ovo! prava li%nosti imaou stoji naraspola!anje sudska zatita$ a pod odredjenim pretpostavkama isamopomo. -mala moe podnijeti sudu kvazine!atorski za&tjev$ za&tjevza naknadu imovinske tete$ za&tjev za naknadu neimovinske tete iza&tjev zbo! stianja bez osnova.

PRAVO NA PRIVATNOSTPravo na privatnost je pravo lia da svoj privatni$ porodi%ni ivot vodizasebno i nezavisno od dru!i& uz isklju%enje mo!unosti neovlaeno!zadiranja od strane tri& lia. " uem smislu je apsolutno subjektivno pravofizi%ko! lia da moe samostalno da odlu%i o upoznavanju trei& lia sa bilokakvom manifestaijom svoje e!zistenije. Ovim pravom se titi privatnosttotaliteta %ovjekove e!zistenije (lika$ !lasa$ re!istrovani& misli$ aktivnosti istanja u kojima se nalazi). " irem smislu pravo na privatnost jeste pravona li%nu autonomiju$ pravo svako! lia da moe samostalno odlu%uje o svimaspektima svoje e!zistenije kao i pravo da se ponasa u skladu sa ovakodonijetim odlukama. Pravo na privatnost je li%no neimovinsko pravo. Objektovo! prava u uem smislu je privatni i porodi%ni ivot %ovjeka. Posredniobjekti ovo! prava su stan$ ivot u njemu$ kuni ivot. Subjekti ovo! pravasu sva fiz%ka lia. #bo! povrede prava na privatnost imaou to! prava stojena raspola!anju: za&tjev za prestanak povrede (kvazine!atorni za&tjev)$za&tjev za naknadu neimovinske tete i za&tjev zbo! stianja bez pravno!osnova.Pr&*o & pr$*&!$ +$*o! - je apsolutno subjektivno pravo fizi%ko! lia damoe samostalno da odlu%i o upoznavanju trei& lia sa svojim

aktivnostima i stanjima u kojima se nalazi za koje tree lie nemaju pravompriznati interes da znaju. Prvo na privatni ivot je zna%ajno pravo li%nostikoje obu&vata niz posebni& prava: pravo na sopstvenu sliku$ pravo natajnost dopisivanja i privatni& zapisa$ pravo na !las i pravo na publiitet.Objekat zatite prava na privanti ivot su one %injenie iz ivota lia koje oneli da zadri za sebe. e %injenie koje se ti%u privatno! ivota ne mo!ubez nje!ove sa!lasnosti biti objavljene u medijima. #ato se sud$ po pravilu$


14/37

ne uputa u utvrdjivanje istinitosti navedeni& %injenia. o je zato to je zapovredu prava na privatni ivot i obavezu naknade tete dovoljno navedena%injenia objavljena bez sa!lasnosti oteeno!. #atita prava na privatniivot moe se ostvariti i deklarativnom pravnom zatitom. Ona imapreventivni karakter$ jer sudska intervenija nastupa prije eventualnepovrede prava na privatni ivot u ilju njeno! eliminisanja u za%etku. #atitaovo! prava se obezbedjuje i za&tjevom zbo! stianja bez pravno! osnova.*o takvo! stanja obi%no dolazi upotrebom individualno! dobra povrijeeno!lia u svoju korist.Pr&*o & "$%e ,&p$se $ p$s-&je pravo koje ovlauje imaoa da odlu%io nji&ovom objavljivanju. 9i%ni zapisi$ privatna pisma$ stvari koje sadrepodatke o liu koja je nji&ov pisa i o nje!ovom i porodi%nom ivotu su li%nadobra. Subjekt prava na li%ne zapise i privatna pisma je za svo!a ivotanji&ov tvora. akon nje!ove smrti zapisi se mo!u objavljivati uz sa!lasnost

nje!ovi& bliski& srodnika. Pravna lia mo!u$ takodje biti subjekti ovo!prava.Pr&*o & "$. tradiionalno$ pravo na lik podrazumijeva pravo kojeovlauje lie da po svojoj volji odlu%uje o objavljivanju i iskoriavanju svo!lika materijalizovano! u irem smislu$ uklju%ujui i ovlaenje da dru!eisklju%i od povrede to! prava. *anas preovladava stav da je pravo na likpodvrsta prava na privatnost. Pravo na lik je apsolutno subjektivno pravofizi%ko! lia da samostalno odlu%i o upoznavanju trei& lia sa svojim likom.Ovo pravo je karakteristi%no za fizi%ka lia. Objekat ovo! prava je %ovjekovlik koji podrazumijeva jelovit iz!led %ovjeka$ koji je podoban zapredstavljanje svo! imaoa. Subjek prava na lik je lie %iji je likmaterijalizovan u stvari. Sadrinu ovo! prava %ine brojna ovlaenjanje!ovo! imaoa. o su pozitivna - ne!ativna ovlaenja imaoa(objavljivanje$ prikazivanje$upotreba svoje slike$ isklju%enje mo!unosti

javno! izla!anja$ umnoavanja$ putanja u promet) -mala prava na lik nemoe da se odrekne ovo! prava niti !a moe u jelini prenijeti na trea lia.On moe za&tijevati od trei& lia da se uzdre od radnji kojima sepovredjuje ovom pravo.Pr&*o & /"&sje manifestaija prava na privatnost. Ovo pravo je novije!

datuma$ jer se pojavilo s razvojem te&nike koja je omo!uila snimak ne%ije!!lasa$ nje!ovo reprodukovanje$ objavljivanje i komerijalno iskoriavanje.#a ovo pravo vae sli%na pravila koja se primjenjuju kod prava na lik.L$%$ pod&!&. je podatak o odredjenom liu %ijom zloupotrebom mo!ubiti u!roena ili povrijeena prava li%nosti. -nteres je lia na koje se podatakodnosi da ti podai budu pribavljeni od nje!a li%no$ ili da ti podai ne buduuopte prikupljani.


15/37

PRAVO NA IDENTITETPravo na identitet (autenti%nost) je li%no pravo na individualnu autenit%nost$to podrazumijeva pravo lia da bude uvaeno onako kakvo jeste. -maoiovo! prava su pravna i fizi%ka lia. Ovo pravo je posebno pravo li%nosti$ %iji

je objekat razili%it od objekta dru!i& prava li%nosti. a%in povrede ovi& pravamoe biti razli%it: nekom liu se moe odriati neko nje!ovo svojstvo$radnja$ stanje i sl. (amputaija)$ a moe mu se pripsivati neto to nijenje!ovo svojstvo$ radnja stanje. (imputaija). Primjeri ovo! prava sumno!obrojni: podmetanje$ promjena porodi%no! stanja djeteta$ kreenjeprava intervjuisano! da prije objavljivanja zatrae autorizaiju izjave$krenje prava urednika id. -ndentitet pravo! lia odreen je imenom$smeditem - dravljanstvom pravno! lia. /edan je od niza opti&elemenata pravno! lia - uslov za u%ee u pravnom prometu. Po praviluintentitet pravno! lia odvojen je od nje!ovi& or!ana$ %lanova$ zaposleni&.

PRAVO NA DU0EVNI (PSIHI'KI) INTEGRITETPravo na duevni inte!ritet je pravo li%nosti na jelovitost i nepovredivostduevni& proesa i duevno! zdrvlja. *o povrede duevni& proesa izdravlja moe doi i povredom neko! dru!o! li%no! dobra$ kao to je:privatni ivot$ %ast i u!led. a #OO ne spominje duevni inte!ritet ukontekstu neimovinske tete. *o povrede duevno! inte!riteta %esto dolaziuslijed povrede dru!i& li%ni& dobara. *uevni inte!ritet je samostalan

objekat zatite. Prvo na duevni inte!ritet se moe titi: tubom zapriputanje povrede prava na duevni inte!ritet$ tubom za uklanjanjepovrede i tubom radi nov%ane naknade tete nastalom povredom prava naduevni inte!ritet. ubu za proputanje podnosi ono lie koje je ubijeenoda e se odreenom radnjom u bliskoj budunosti povrijediti pravo naduevni inte!ritet.


16/37

INTELEKTUALNA SVOJINA

Pravo intelektualne svojine je jedinstven$ !eneri%ki pojam za pravoindustrijske svojine i autorsko pravo. -ntelektualna svojina obu&vata !ranu

iz porodie !radjansko! prava kojim se uredjuje irok kru! prava narezultate intelektualno! stvaralatva$ kao to su: patent$ dizajn$ i!$ oznakaporijekla$ autorsko pravo$ srodna prava i dr.

AUTORSKO PRAVOObjektivno autorsko pravo je skup pravni& normi kojima se re!uliesubjektivna autorska prava. Prava autora na djelo koje je stvorio jesubjektivno autorsko pravo. Gilj autorsko! prava je usklaivanje interesavie lia: autora$ izdava%a i korisnika autorsko! dijela.

7utorsko pravo %ine ovlaenja autora na nji&ovim djelima iz oblasti$knjievnosti$ nauke i umjetnosti. 7utorsko pravo je apsolutno pravo jerdjeluje er!a omnes$ sli%no pravu svojine. 3eutim treba !a razlikovati jer sepravo svojine odnosi na stvari. 7utorsko pravo treba razlikovati od pravaindustrijske svojine $ bez obzira to se i jedno i dru!o pravo odnose naintelektualne tvorevine. 5od autorsko! prava intelektualne tvorevine seodnose na knjievna$ umjetni%ka$ nau%na djela$ a kod prava industrijskesvojine na pronalaske$ te&ni%ka unapreenja$ dizajn$ i!$ oznake porijeklaproizvoda..

7utorsko pravo pripada$ po svojoj prirodi fizi%kom liu koje je stvoriloautorsko dijelo. -mala dru!i& srodni& prava moe biti svako fizi%ko i pravnolie $ ako zakonom nije dru!a%ije odreeno. 7utorsko pravo i srodna pravamo!u se protiv volje nji&ovi& nosilaa o!rani%iti samo pod pretpostavkama ina na%in odredjen zakonom.

7utorsko djelo ili predmet srodno! prava smatra se objavljenim ako jeu%injeno pristupa%nim javnosti uz pristanak nosioa prava $ a isti sesmatraju izdatim ako su uz pristanak nosioa prava primjeri to! autorsko!dijela$ odnosno predmeta srodno! prava$ ponueni javnosti ili stavljeni upromet u koli%ini koja zadovoljava razumne potrebe javnosti.

/avnim korienjem autorsko! djela smatra se svako korienje autorsko!djela i predmeta zatite srodni& prava koje je pristupa%no javnosti ilikorienje u prostoru koje je pristupa%no pripadniima javnosti$ kao iomo!uavanje pripadniima javnosti pristup autorskom djelu i predmetimasrodni& prava u vrijeme i na mjesto koje sami odaberu.ajvaniji meunarodni izvor autorsko! prava je ernska konvenija. o jekonvenija za zatitu knjievni& i umjetni%ki& djela$ koja je osnovana 1BBC.


17/37

!odine u ernu. Osnovna na%ela konvenije su: na%elo asimilaije$ na%elozatitie autora i nje!ovi& djela bez formalnosti$ na%elo minimalni& prava. Pona%elu asimilaije djela strani& autora objavljena prvi put u nekoj od drava%lania "nije uivaju u svim zemljama "nije istu zatitu kao - djela domai&dravljana. Po na%elu zatite autora - nje!ovi& djela propisana je zatita bezformalnosti koje naionalno zakonodavstvo zemlje u kojima se traiautorskopravna zatita predvia. Po na%elu minimalni& prava autorima seobezbjeuju izvjesna minimalna prava nezavisno od naionalni& propisa.

AUTOR7utor je lie koje je djelo stvorilo. #bo! unijete individualnosti i or!inalnostiautoru je priznata pravna zatita. *u&ovna tvorevina moe se javiti u oblikuizvorno! djela$ prevoda$ prila!oavanja zborke autorski& djela itd. "

an!losaksonskom pravu autor se smatra i pravim vlasnikom saneo!rani%enim pravima na svom djelu. " kontinentalnom pravu autor je prviili izvorni (ori!inarni) nosila (titular$ imala$ subjekt) autorsko! prava upo!ledu intelektualne tvorevine iz oblasti knjievnosti$ umjetnosti$ nauke.5od tzv. samostalni& autorski& djela u izvornom obliku$ autor je fizi%ko liekoje je djelo stvorilo (npr. pisa knjievno! dijela$ koreo!raf$ slikar$ar&itekta). 7utor zbirke autorsko! djela je lie koje je zbirku sastavilo(urednik$ redaktor) kao i autori djelova zbirke od koji& je sastavljena poduslovom da se radi o autorskim djelima.5ao du&ovni tvora djela pojavljuje se fizi%ko lie (or!inalni stialaautorski& prava). *a bi djelu bila priznata autorskopravna zatita potrebno

je da je djelo stvoreno - da ispunjava uslove predviene zakonom. abuduem djelu ne moe se zasnovati subjektivno autorsko pravo. 7utorupripada autorsko pravo na nje!ovom autorsku djelu$ %inom samo! stvaranjaautorsko! dijela. 7ko dva ili vie autora spoji svoja stvorena autorska djelaradi nji&ovo! zajedni%ko! kori%enja$ svaki od autora zadrava autorskopravo na svom autorskom dijelu. 3eusobni odnosi autora sastavljeni&djela ureuju se u!ovorom$ a ako u!ovorom ili pravilima nije dru!a%ijeodreeno smatra se da svi autori sastavljno! djela imaju pravo na jednaki

udio u naknadi za korienje to!a sastavljeno! djela.-skoriavanje intelektualni& tvorevina ' objekta autorsko! i srodni& prava$ uodreenim obliima$ karakteristi%no je po tome to se jedan objekat$ npr.

jedno autorsko djelo moe istovremeno iskoriavati na mno!o razli%iti& i!eo!rafski udaljeni& mjesta$ istovremeno raznim sredstvima$ i na raznena%ine. #ato se praktikuje tzv. kolektivno ostvarivanje prava autora.emo!unost da se od autora za svaki slu%aj iskoriavanja autorsko!


18/37

djela pribavi odobrenje dovela je do stvaranja sistema kolektivno!ostvarivanja prava putem asoijaija nosilaa prava koje u ime autorasvakom zainteresivanom korisniku uz naknadu$ odobravaju korienjeobjekata autorsko! i srodni& prava$ dajui im time jemstvo pravnesi!urnosti.*a bi se liu priznalo subjektivno autorsko pravo potrebno je da se nje!ovou%estvovanje u stvaranju moe podvesti pod intelektualnim stvaralatvom $za koje se ne trai poslovna sposobnost. 7utorom se smatra lie %ije suime$ pseudonim ili znak nazna%eni na primjerima djela ili navedeni prilikomobjavljivanja djela $ dok se ne dokae dru!a%ije. 7utor djela je nosioautorsko! prava. Pored autora$ nosila autorsko! prava moe biti i lie kojenije autor$ a koje je u skladu sa zakonom steklo autorsko pravo.Ozna%avanje djela je pravo$ ali ne i dunost autora. "koliko se djelo neozna%i$ onda se radi o tzv. anonimnom djelu.

KOAUTOR5oautorstvo je autorsko djelo koje je stvoreno saradnjom najmanje dva lia.Ovi saradnii nazivaju se koautorima$ nji&ovo djelo koautorskim djelo anji&ovo pravo koautorskim pravo. *a bi se radilo o koautorstvu potrebno jeda u intelektualnom stvaranju u%estvuju svi koautori bez obzira na nji&ovdoprinos u tom djelu. 5oautorima pripada zajedni%ko autorsko pravo nastvorenom autorskom djelu tako da svakome pripada dio to! autorsko!prava$ ra%unski odreen razmjerno prema ijelom autorskom pravu(koautorski dio)." sumnji koliki su koautorski djelovi$ smatra se da su

jednaki. 5oautori su nosioi zajedni%ko! autorsko! prava na koautorskomdjelu ako zakonom ili u!ovorom kojim se ureuju nji&ovi meusobni odnosinije dru!a%ije predvieno.#a ostvarivanje autorsko! prava i prenoenje to! prava neop&odna jesa!lasnost svi& koautora. 5oautor ne smije uskratiti svoju sa!lasnostprotivno na%elu savjesnosti i potenja$ niti %initi bilo to to kodi ili bi mo!loda kodi interesima ostali& koautora. Svaki koautor je ovlaen da podnositube za zatitu autorsko! prava na koautorskom djelu$ s tim da moe da

postavlja tubene za&tjeve samo u svoje ime i za svoj ra%un. 7ko se nijesudru!a%ije sporazumjeli koautori dijele ekonomsku korist od iskoriavanjakoautorsko! djela srazmjerno stvarnom doprinosu koji je svaki dao ustvaranju djela. " sporu za objavljivanje autorsko! djela stvoreno! izmeudva ili vie lia koji %ine nedjeljivu jelinu$ svi koautori se smatraju kao jednastranka$ nuni i jedinstveni suparni%ari.


19/37

AUTORSKO DJELO7utorsko djelo je or!inalna du&ovna tvorevina autora$ izraena u odreenojformi$ bez obzira na nje!ovu umjetni%ku$ nau%nu ili dru!u vrijednost$nje!ovu namjenu$ veli%inu$ sadrinu i na%in ispoljavanja$ kao i doputenost

javno! saoptavanja nje!ove sadrine. 7utorskim djelom se moe smatratisamo ono djelo koje je rezultat intelektualno!$ stvarala%ko! (kreativno!)rada. o moe biti samo ona tvorevina %ovje%je! du&a kojom se ostvarujeneto novo u oblasti knjievnosti$ nauke$ umjetnosti. 7utorsko djelo nastajena na%in to odreena ideja dobija odreeni oblik pomou razli%iti&sredstava izraavanja. Sve dok je dlo u zamisli ne moe se !ovoriti oautorskom pravu$ tek kad ideja dobije materijalnu formu moze se !ovoriti oautorskom djelu u pravnom smislu.

7utorskim dijelom smatraju se naro%ito:1.Pisana djela ' knji!e$ broure$ %lani$ prevodi$ra%unarski pro!rami

2.Eovorna djela ' !ovori$ besjede$ predavanja0.*ramska$ dramsko ' muzi%ka$ koreo!rafska$pantomimska kao i djela kojapoti%u iz folklora


20/37

7utorsko djelo je objavljeno kada je na bilo koji na%in - bilo !dje u svijetuprvi put saopteno javnosti od strane autora odnosno lia koje je onovlastio. 7utorsko djelo je izdato$ kada su primjeri djela puteni u prometod strane autora$ odnosno lia koje je ovlastio$ u broju koji moe dazadovolji potrebe javnosti.

MORALNA PRAVA AUTORA7utorskim pravom tite se li%ne i du&ovne veze autora s nje!ovimautorskim djelom (moralna prava autora)$ imovinski interesi autora upo!ledu nje!ovo! autorsko! djela (imovinska prava autora) i ostali interesiautora u po!ledu nje!ovo! autorsko! djela (dru!a prava autora).

7utorska imovinska prava %ine preteno isklju%iva prava korienjaautorsko! djela$ koja su prenosiva meu ivima (inter vivos) pravnim

poslom ili zakonom i u slu%aju smrti (mortis ausa) nasleivanjem i koja suo!rani%eno! trajanja. Ova prava treba da obezbijede autoru uivanjevrijednosti koje je stvorio svojim radom.

7utorska moralna prava tite li%ne interese autora. Ona nijesu prenosivameu ivima$ djelimi%no su prenosiva u slu%aju smrti$ i preteno suneo!rani%eno! trajanja. Ova prava treba da zatite autorovu li%nostispoljenu u nje!ovom djelu. " naem pravu pri&vaena je tzv. monisit%katoerija o pravnoj prirodi subjektivno! autorsko! prava$ a po njoj autorskopravo sadri imovinsko pravna - li%no pravna ovlaenja.3oralna prava autora su: priznanje autorstva$ objavljivanje djela$ zatitainte!riteta djela i suprostavljanja iskoriavanja djela na odreen na%in.-7utor ima isklju%ivo pravo da mu se prizna autorstvo na nje!ovom djelu.On ima pravo (isklju%ivo) da nje!ovo ime$ pseudonim ili znak budunazna%eni na svakom primjerku djela$ izuzev ako je to te&ni%ki nemo!ue ilinejelis&odno. 7utor se moe u pojedinim slu%ajevima na izri%it na%in odreiprava.-7utor ima isklju%ivo pravo da objavi svoje djelo i da odredi na%in na koji ese ono objaviti. *o objavljivanja autorsko! djela$ autor ima isklju%ivo pravoda javno daje obavjetenja o sadrini djela ili da opisuje svoje djelo.-

7utor ima isklju%ivo pravo da titi inte!ritet svo! djela i to naro%ito:1.*a se suprostavi izmjenama svo! djela od strane neovlaeni& lia.2.*a se suprostavlja javnom saoptavanju svo! djela u izmjenjenoj ilinepotpunoj formi.0.*a daje dozvolu za preradu svo! djela.'7utor ima isklju%ivo pravo da se suprostavlja iskoriavanju svo! djela nana%in koji u!roava ili moe u!roziti nje!ovu %ast ili u!led.


21/37

asljednii autora mo!u vriti ovlaenja koja se ti%u moralni& prava autoraosim prava na objavljivanje neobjavljeno! djela ako je autor to zabranio iprava na izmjenu djela. #atitu moralni& prava autora koja se ti%upaterniteta$ inti!riteta djela i zabrane nedostojno! iskoriavanja djela mo!uosim nasljednika vriti i udruenja autora kao i instituije iz oblasti nauke iumjetnosti. -movinska i moralna prava autora prelaze na naslednike kaoprirodne %uvare uspomene i moralni& interesa preminulo! autora.Prije ne!ose odlu%i o postavljenom za&tjevu za naknadu nematerijalne tete koju jepretrpio autor mora se utvrditi o kakvoj moralnoj povredi prava se radi.

IMOVINSKA PRAVA AUTORA7utorska imovinska prava sa%injavaju po pravilu isklju%iva prava korienjaautorsko! djela i prenosiva su meu ivima (inter vivos) i za slu%aj smrti

(mortis ausa). 7utorsko djelo iskoriava se posebno objavljivanjem$reprodukovanjem ili umnoavanjem,stavljanjem u promet$ prikazivanjem$izvoenjem$ prenoenjem$ prila!oavanjem$ obradom djela itd. 7utor imapravo na ekonomsko iskoriavanje svo! djela$ kao i djela koje je nastalopreradom nje!ovo! djela. #a svako iskoriavanje autorsko! djela odstrane dru!o! lia autoru pripada naknada$ ako zakonom ili u!ovorom nijedru!a%ije odreeno.

7utor ima i isklju%ivo pravo da dru!ome zabrani$ ili dozvoli biljeenje iliumnoavanje svo! djela na bilo koji tjelesni ili bestjelesni$ trajni ili

privremeni$ posredni ili neposredni na%in. "mnoavanje djela ar&itekturesmatra se i !raenje objekta prema planu$ odnosno projektu. 7utor imaisklju%ivo pravo da dru!ome zabrani ili dozvoli stavljanje u prometprimjeraka svo! djela. Stavljanje primjeraka djela u promet obu&vata:1.uenje primjeraka djela radi stavljanja u promet2.Skladitenje primjeraka djela radi stavljanja u promet0."voz primjeraka djela

PRENOS AUTORSKOG PRAVA I AUTORSKI UGOVORI

7utor$ odnosno nje!ov pravni sljedbenik$ moe ustupiti pojedina ili svaimovinska prava na svom djelu$ dru!om liu. "stupanje prava moe bitiisklju%ivo ili neisklju%ivo. " slu%aju isklju%ivo! ustupanja imovinski& prava$

jedino je stiala prava ovlaen da na na%in propisan u!ovoromiskoriava autorsko djelo$ kao i da uz posebnu dozvolu autora$ odnosnonje!ovo! pravno! sljedbenika$ ustupa dru!ome to pravo. Pravo kojestiala prava ustupa dru!ima je neisklju%ivo pravo$ ako u!ovorom nije


22/37

dru!a%ije odreeno. " slu%aju neisklju%ivo! ustupanja imovinski& prava$stiala prava nije ovlaen da zabrani dru!ome da iskoriava autorskodjelo$ niti je ovlaen da ustupa dru!ome svoje pravo. 7ko u u!ovoru nijenazna%eno da se radi o isklju%ivom ili neisklju%ivom ustupanju smatra se dase radi o neisklju%ivom ustupanju imovinski& prava."stupanje imovinski& prava moe biti predmetno$ prostorno i vremenskio!rani%eno. " slu%aju predmetno! o!ranianja stiala prava svojine jeovlaen da vri jednu ili vie odreeni& radnji iskoriavanja autorsko!djela. " slu%aju prostorno! o!rani%enja$ stiala prava je ovlaen daiskoriava autorsko djelo na odreenoj teritoriji koja je ua od one na kojojautorsko djelo postoji. " slu%aju vremensko o!rani%enja$ stiala prava jeovlaen da iskoriava autorsko djelo u odreenom vremenskom periodukoje je krae od trajanja autorsko! prava za to djelo.9ie koje je ustupanjem steklo imovinsko pravo od autora ili nje!ovo!

nasljednika moe to svoje pravo u jelini prenijeti na dru!o! uz dozvoluautora odnosno autorovo! nasljednika. "stupanje imovinski& prava za svabudua djela jedno! autora kao i za jo nepoznate oblike iskoriavanjadjela je nitavo. asljednii autora mo!u vriti ovlaenja koja se ti%umoralni& prava autora osim prava na objavljivanje neobjavljeno! djela ako

je autor to zabranio i prava na izmjenu djela. #atitu moralni& prava autorakoja se ti%u paterniteta$ inti!riteta djela i zabrane nedostojno!iskoriavanja djela mo!u osim nasljednika vriti i udruenja autora kao iinstituije iz oblasti nauke i umjetnosti. -movinska prava autora senasleuju. 3oralna prava autora se ne mo!u prenositi u!ovorom.

7utorskim u!ovorima autor ustupa pravo na iskoriavanje djela dru!imzainteresovanim liima. a odnose nastale povodom ti& u!ovoraprimjenjuju se propisi o autorskom pravu kao i #OO. 5orienje autorsko!djela moe se vriti na vie na%ina pa je autor ovlaen da za svaki na%indaje posebnu sa!lasnost. 7utorski u!ovori se mo!u zaklju%iti sa istimvremenom trajanja autorsko pravne zatite ili za krae vrijeme. ekimu!ovorima se predvia da se korienje djela ustupa samo za odreenuteritoriju. aknada koja se plaa autoru za korienje djela naziva seautorski &onorarI. ije dozvoljeno da lie koje iskoriava autorsko djelo to

pravo prenosi na trea lia niti da unosi bilo kakve izmjene ustupanjemdjela bez sa!lasnosti autora. #aklju%enjem autorsko! u!ovora nastajuprava i obaveze izmeu autora i imaoa autorsko! prava na djeluustupljenom na korienje. Ona moralna i imovinska prava koja nijesuprenijeta u!ovorom zadrava autor. Po proteku vremena trajanja u!ovoraautoru u punom obimu prippadaju imovinska prava koja su bila prenijeta." zakonu o autorskim i srodnim pravima re!ulisani su sledei autorski


23/37

u!ovori: izdava%ku u!ovor$ u!ovor o predstavljanju i u!ovor o izvoenju$u!ovor o preradi autorsko! djela$ u!ovor o filmskom djelu i u!ovor onarudbini autorsko! djela. 7utorski u!ovori se zaklju%uju u pisanoj formiako zakonom nije dru!a%ije odreeno. 7utorski u!ovor sadi: imenau!ovorni& strana$ naslov odnosno indetifikaiju autorsko! djela$ prava kojasu predmet ustupanja odnosno prenosa$ visinu$ na%in i rokove plaanjaautorske naknade ako je u!ovorena$ kao i sadrinska$ prostorna ivremenska o!rani%enja ako postoje.

TRAJANJE AUTORSKOG PRAVASubjektivna autorska prava su vremenski o!rani%ena prava. Pravilo je dase ona ne !ase smru osim neki& li%no pravni& ovlaenja koja su vezanaza li%nost. " veini uporedni& zakonodavstava i u konvenijskom pravu

opti rok trajanja imovinski& prava je za vrijeme ivota autora i DH !odinaposlije nje!ove smrti. 5od neki& djela rok je krai kao npr. foto!rafska djela2D !odina. " slu%aju da se kao imala autorsko! prava pojavljuje pravnolie autorsko pravo prestaje DH !odina po objavljivanju djela. " zemljamakontinentalno! prava trajanje moralni& prava nije o!ranieno$ kod nas traju ipo prestanku autorski& imovinski& prava. " an!losaksonskim zemljamamoralna prava traju koliko i imovinska.Po zakonu o autorskim - srodnim pravima$ imovinska prava autora traju zaivota autora i @H !odina poslije nje!ove smrti. 3oralna prava traju i po

prestanku trajanja imovinski& prava autora. -movinska prava koautoraprestaju po isteku @H !odina od smrti koautora koji je poslednji umro.-movinska prava na djelu %iji se autor ne zna prestaju po isteku @H !odinaod dana objavljivanja djela.

SRODNA PRAVASrodna prava su: prava interpretatora$ pravo proizvoa%a fono!rama$ pravoproizvoa%a video!rama$ pravo proizvoa%a emisije$ pravo proizvoa%abaze podataka$ pravo prvo! izdava%a slobodno! djela.


24/37

A0TITA AUTORSKOG I SRODNIH PRAVA#atita ovi& prava se moe za&tijevati u slu%aju bilo koje povrede autorsko!imovinsko! ili moralno! prava. Povreda autorsko! imovinsko! pravanaj%ee nastaje zbo! neovlaeno! korienja autorsko! djela (bez

odobrenja$ dozvole$ autorizaije) ili neplaanjem autorske naknade$ ilipovredom u!ovora. Povreda autorsko! moralno! prava nastaje povredomzakona ili povredom u!ovora. ako npr. pravo objavljivanja djela moe bitipovrijeeno objavljivanjem bez pristanka autora. Pravo autora na priznanjenje!ovo! autorstva moe biti povrijeeno neozna%avanjem nje!ovo! imenaili lanim autorstvom ili pla!ijatom. Pravo autora na potovanje jelovitostidjela moe se povrijediti deformisanjem$ sakaenjem$ unitenjem$neodobrenim izmjenama ili preradi djela. Pravo autora na potovanjenje!ove %asti i u!leda povreuje se korienjem djela na tetu %asti i u!ledaautora. #bo! povrede autorski& i srodni& prava autor uziva

!raanskopravnu$ krivi%nopravnu i upravnopravnu zatitu.osila autorsko! prava$interpretator$ proizvoa% fono!rama$ proizvoa%video!rama$ proizvoa% emisije$ proizvoa% baze podataka i stialaisklju%ivi& ovlaenja na autorska i srodna prava moe tubom da za&tijeva:-Utvrenje povrede prava.

-Prestanka povrede prava.

-Unitenje ili preinaenje predmeta kojima je izvrena povreda prava, ukljuujui iprimjerke predmeta zatite, njihove ambalae, matrice, neativa itd!-Unitenje ili preinaenje alata i opreme uz pomo kojih su proizvedeni predmeti kojima

je izvrsena povreda prava,ako je to neophodno za zatitu prava!-

"aknadu imovinske tete.

-#bjavljivanje presude o troku tueno.

7utor ima pravo na tubu za naknadu neimovinske tete zbo! povredesvoji& moralni& prava. 7utorsko pravo i pravo interpretatora ne mo!u bitipredmet prinudno! izvrenja. Predmet prinudno! izvrenja mo!u biti samoodredjena imovinska potraivanja. edovreno djelo i neobjavljeni rukopisine mo!u biti predmet prinudno! izvrenja.


25/37

PRAVO INDUSTRIJSKE SVOJINEPravo industrijske svojine u objektivnom smislu predstavlja skup pravni&normi kojima se ureuju tri !rupe odnosa: pronalasi u najirem smislurije%i$ znai razlikovanja$ prava konkurenije.-

Pronalasi u najirem smislu obu&vataju rezultate du&ovno! stvaralatvakoji se mo!u primijeniti u industijskoj ili zanatskoj prozvodnji. u spadaju:patent$ mali patent$ te&ni%ko unapreenje$ korisni modeli$ knoJ &oJ$ dizajn$biljne sorte i topo!rafija inte!risani& kola. Skup pravni& normi kojima seureuje pravna zatita rezultata pronalaza%ko! rada naziva sepronalaza%ko pravo.-#nai razlikovanja obu&vataju robne i uslune i!ove i !eo!rafske oznakeporijekla proizvoda. Skup pravni& normi kojima se ureuju pravna zatitaznakova razlikovanja naziva se pravom znakova razlikovanja.-Pravo konkurenije primjenjuje se na konkurentske odnose izmeu

privredni& subjekata povodom neovlaeno! korienja pronalazaka unajirem smislu i prava na znakove razlikovanja povodom korienjapatenata i znakova razlikovanja pod uslovom da ti odnosi nisu re!ulisaniodredbama ti& prava (za slu%aj pravne praznine).ajvaniji i najstariji meunarodni izvor industrijske svojine je Pariskakonvenija o zatiti industrijske svojine. #aklju%ena je 1BB0. !odine uParizu$ a kasnije vie puta dopunjavana i izmijenjena. Osnovna na%elaPariske konvenije su: na%elo naionlno! tretmana$ na%elo asimilaije ina%elo minimalni& prava.

PATENTPatent je isklju%ivo pravo koje titi nosioa patenta u po!ledu iskoriavanjapronalaska. Patent je pravo koje se priznaje za pronalazak iz bilo kojeoblasti te&nike$ koji je nov$ koji ima inventivni nivo i koji je industrijskiprimjenljiv. Predmet pronalaska koji se titi patentom moe biti proizvod(ureaj$supstana$kompoziija) ili postupak. e smatraju se pronalasimanaro%ito: 1)otkria$nau%ne teorije - matemati%ke metode$ 2)estetskekreaije$ 0)planovi$ pravila - postupi za objavljivanje intelektualni&djelatnosti$ za i!ranje i!ara ili za obavljanje poslova$


26/37

su objavljene to! datuma ili kasnije na na%in predvien zakonom.Smatra se novim i pronalazak koji je bio sadran u stanju te&nike uperiodu do C mjesei prije podnoenja prijave patenta zbo! ili kaoposljedia:'O%i!ledne zloupotrebe u odnosu na podnosioa prijave ili nje!ovo!pravno! pret&odnika$'-zla!anja pronalazka od strane podnosioa prijave ili nje!ovo! pravno!pret&odnika na izlobi koja je zvani%no priznata u smislu 5onvenije omeunarodnim izlobama zaklju%ene 22.11.1A2B. !odine u Parizu poduslovom da podnosila prijave prilikom podnoenja prijave patenta navededa je pronalazak bio izloen i da u roku od < mjesea od dana podnoenjaprijave$ podnese o tome od!ovarajuu potvrdu.Pronalazak ima ineventivni nivo ako za stru%njaka iz od!ovarajue oblastine proizilazi$ na o%i!ledan na%in$ iz stanja te&nike. Prilikom ispitivanja da li

pronalazak ima ineventivni nivo ne uzima se u obzir sadina prijava.Pronalazak je industrijski promjenljiv ako se predmet pronalaska moeproizvesti ili upotrijebiti u bilo kojoj !rani industrije i poljoprivrede. Patentomse mo!u titi postupi kloniranja ljudi$ itd. Prava na stianje patenta imapronalaza%$ ili nje!ov pravni sljedbenik$ odnosno u slu%ajevima predvienimzakonom$ poslodava ili nje!ov pravni sljedbenik.9judsko tijelo u bilo kom stadijumu nje!ovo! formiranja i razvoja$ i otkrieneko! od nje!ovi& elemenata $ uklju%ujui sekvene ili djelimi%ne sekvene!ena$ ne smatra se pronalaskom.

VRSTE PATENATA" zavisnosti od zemlje porijekla$ odnosno zemlje odobravanja patentnezatite razlikuju se naionalani patent (odobrava or!an zemlje !dje jepatentna prijava podnijeta i vai u zemlji u kojoj je odobren) i nadnaionalnipatent (odobrava !a instituija koja nema naionalnu pripadnost i koja vaina teritoriji vee! broja zemalja). ipi%an primjer nadnaionalno! patenta jeevropski patent koji odobrava ?vropski patentni biro$ %ije je sjedite u3in&enu sa!lasno konveniji o evropskom patent.Odobrenjem ovaj patent

poprima naionalni karakter u svim zemljama koje je ozna%io podnosilaprijave. "obi%ajno je da se patenti dijela na: osnovni$ mali$ dopunski$zavistan i povjerljiv patent. #akon o patentima re!ulie posebno: povjerljivepatente$ pronalaske iz radno! odnosa - ?vropske patente.

3ali patent ' pravo kojim se titi nov$ industijski primjenjiv pronalazak$koji ima inventivni nivo $ odnosno koji je rezultat rada koji prevazilazirutinsko korienje stanja te&nike od strane stru%njaka$ ali nema inventivni


27/37

nivo koji se trai za patent.Predmet pronalaska koji se titi malim patentom moe biti samo

rjeenje koje se odnosi na konfi!uraiju ili konstrukiju neko! proizvoda iliraspored nje!ovi& sastavni& djelova.

3ali patent traje C !odina od datuma podnoenja prijave$ samo!unou produenja trajanja za 2 puta po 2 !od.

*opunski patent ' zatieni dopunski ili usavreni pronalazak .5od ovo! patenta nosila dopunsko! i osnovno! patenta je isto lie i

svojom je materijalnom sadrinom vezan za osnovni patent.*opunska prijava se podnosi uz osnovnu prijavu. raje koliko i

osnovni patent$ s tim to nosila osnovno! patenta moe podnijeti za&tjevda se dopunski patent pro!lasi za osnovni$ pod uslovom da ovaj prestaneda vai prije isteka pravne zatite.

#avisni patent je zatieni pronalazak koji se ne moe samostalno

primjenjivati bez istovremene primjene dru!o! pronalaska koji je ranijezatien patentom.Poverljivom prijavom patenta smatra se prijava podnijeta od strane

domae! lia$ kojom je prijavljen pronalazak od zna%aja za odbranu ilibezbijednost zemlje$ i podnosi se or!anu nadlenom za poslove odbrane.

govorena licenca"!ovorom o lieni obavezuje se davala liene da stiaou liene ustupi$ u jelini ilidjelimi%no pravo na iskoriavanje pronalaska$ te&n%ko! znanja i iskustva$ i!a uzorka$modela$ a stiala liene se obavezuje da mu za to plati odreenu naknadu .

"!ovorna liena moe biti isklju%iva i neisklju%iva.Iskljuciva licenca ' davala liene prenosi pravo iskoriavanja predmeta liene nastiaoa uz obavezu davaoa liene da to pravo u istom obimu prenosi i na dru!a liaza vrijeme trajanja u!ovora o lieni $ kao i da se sam$ za vrijeme nje!ovo! trajanja$uzdri od vrenja to! prava.!eisklju"ivom licencom davala liene prenosi pravo iskoriavanja predmetaliene na stiaoa liene$ s tim da zadrava pravo nje!ovo! iskoriavanja iraspola!anja. 5ada je u!ovorena liena neisklju%iva$ onda nema zapreke da davalaliene u isto vrijeme i na istoj teritoriji prenese nekoliini lia pravo iskoriavanjapredmeta liene. "!ovorom o isklju%ivoj lieni stiala liene sti%e isklju%ivo pravoiskoriavanja predmeta liene$ samo ako je to izri%ito u!ovoreno.

" zavisnosti od vrste ovlaenja koja se prenose u!ovorom mo!u se razlikovati vievrsta lieni: liene za proizvodnju$ liene za promet$ za upotrebu. "!ovor o lienimora biti zaklju%en u pisanoj formiK *avala liene je duan da stiaou liene uodreenom roku preda predmet liene$ te&ni%ku dokumentaiju potrebnu za prakti%nuprimjenu predmeta liene i sva upustva i obavjetenja potrebna za uspjenoiskoriavanje predmeta line. *avala liene je duan %uvati i braniti pravoustupljeno stiaou liene od svi& za&tjeva trei& lia .

7ko je u!ovorena liena islju%iva $ davala liene ne moe ni u kom vidu sam


28/37

iskoriavati predmet liene$ niti nje!ove pojedine djelove$ niti to povjeriti nekomdru!om u !raniima prostorno! vaenja liene. Stiala liene je duan da iskoriavapredmet liene na u!ovoreni na%in u u!ovorenom obimu i u u!ovorenim !raniama.

Prinudna licenca

Prinudna liena se daje u ilju iskoriavanja odreeno! zatieno! pronalaska$na za&tjev ovlaeno! lia $ odlukom nadleno! or!ana$ u obimu i uz nakandu kojuodreuje taj or!an.

Prinudna licenca je mogua pod sljedeim uslovima#1. Daje se u cilju iskoriavanja pronala$ka%2. Pronala$ak treba da bude $atien patentom%3. Da podnosilac $a&tjeva bude kvali'ikovan $a iskoriavanje pronalaska%(. Da se daje odlukom nadle)nog organa%*. Da se $a nju plaa naknada.

+na ima strogo li"ni karakter - neprenosiva je.

Prinudna liena je: o!rani%enje patenta protiv volje imaoa neko! pravaindustrijske svojine.Ona se razlikuje od u!ovorene po tome to je u!ovorena zasnovana na volji

imaoa neko! prava industrijske svojine.7ko nosila prava odbije da dru!im liima ustupi pravo na ekonomsko

iskoriavanje zatieno! pronalaska$ ili im postavlja neopravdane uslove za takvoustupanje$ or!an nadlean za poslove iz oblasti u kojoj se pronalazak treba da primjeni$moe dati prinudnu lienu na za&tjev zainteresovano! lia:

' ako nosila patenta sam ili preko dru!o! lia ne koristi ili nedovoljno korisitizatieni pronalazak i

' ako bez korienja to! pronalaska$ nije mo!ue ekonomsko iskoriavanje

dru!o! pronalaska koji je kasnije zatien na ime dru!o! lia.osila prinudne liene duan je da nosiou patenta plaa naknadu kojusporazumno odrede obije starne$ a ako sporazuma nema$ naknadu odreuje nadlenisud.

Obim i trajanje prinudne liene o!rani%eno je za svr&u za koju je data.Prinudna liena ne moe biti islju%iva.#a&tjev za davanje prinudne liene ne moe podnijeti prije isteka roka od < !od$ oddana podnoenja prijave$ odnosno 0 !od od dana priznanja patenta$ zavisno od to!akoja od ova dva roka kasnije isti%e.Prinudna liena nee se dati ako nosila patenta dokae da postoje razlozi kojiopravdavaju nje!ovo nekorienje ili nedovoljno korienje zatieno! pronalazka.

Prinudna liena moe se dati i prije isteka roka ako je korienje zatieno! pronalazkaneop&odno zbo! naionalne li dru!e izuzetne potrebe ili je zatieni pronalazakkorien na na%in koji je u protivnom na%elu slobodne konkurenije.

Di$ajnDi$ajn je trodimenzionalni ili dvodimenzionalni iz!led ijelo! proizvoda ili nje!ovo!dijela$ koji je odreen nje!ovim vizuelnim karakteristikama.

*izajn je spoljni iz!led proizvoda u jelosti ili dijela proizvoda koji proizilazi iz


29/37

nje!ovo! obiljeja.Proizvod je industrijski ili zanatski prozvod$ uklju%ujui izmeu ostalo!i djelove koji su namijenjeni za spajanje u sloen proizvod$ pakovanja proizvoda$ !rafike$simbole i topo!rafske znake.Sloeni proizvod je proizvod sastavljen od vie djelova kojimo!u da budu zamijenjeni i koji omo!uavaju sastavljanje i rastavljenje proizvoda.*izajn je zajedni%ki naziv za pravno zatiena nova rjeenja spoljni& oblika proizvoda.

Po #akonu o pravnoj zatiti dizajna$ dizajn se titi isklju%ivim pravom ako je novi i akoima individualni karakter.*izajn se smatra novim ako identi%an dizajn nije postaodostupan javnosti prije dana podnoenja prijave za priznanje to! dizajna$ ili ako nepostoji ranije podnijeta prijava za priznanje identi%no! dizajna.Pravo na dizajn sti%e se upisom u re!istar dizajna i traje 2D !odina od dana podnoenjaprijave pod uslovom da se plaaju propisane takse za odravanje prava. osila pravana dizajn ima isklju%ivo pravo na ekonomsko iskoriavanje i da to pravo uskraujetreim liima. Pod ekonomskim iskoriavanjem podrazumjeva se industrijska i zanatskaizrada proizvoda za trite$ na osnovu primjene zatieno! dizajna kao i upotrebetakvo! proizvoda u privrednoj djelatnosti. 7utor dizajna ima moralna i imovinska prava.3oralno pravo je pravo autora da nje!ovo ime bude navedeno u prijavi$ spisima iispravi dizajna$ a imovinsko je da uiva ekonomsku korist od iskoriavanja zatieno!dizajna.

, I Li!om se titi znak koji slui za razlikovanje robe$ odnosno uslu!a u prometu$ koji semoe !rafi%ki predstaviti.

#nak se moe sastojati od rije%i$ slova$ brojeva$ slika$ rtea.5ao i!$ moe se zatiti svaki znak koji se moe !rafi%ki prikazati $ pod uslovom

da su podobni za razlikovanje proizvoda ili uslu!e jedno! subjekta od dru!o!.,igom se ! smatraju pe"at/ tambilj/ pun".

0unkcije )iga su ra$li"ite#

3. Da o$na"i porijeklo robe/ odnosno proi$voa"a%5. Da individuali$ira robu kako bi se jedna vrsta robe ra$likovala od njima isti&

ili sli"ni&%6. Da garantuje proi$vodu odreeni kvalitet%7. Da reklamira nov proi$vod.

Po #akonu o i!ovima$ i! moe biti individualni$ kolektivni ili za !aranije.olektivni )ig je i! pravno! lia koje predstavlja odreeni oblik udruivanjaproizvoa%a$ odnosno davalaa uslu!a.

,ig garancije ' i! koji koristi vie privredni& drutava pod nadzorom nosioaprava na i! a koji slui kao !aranija kvaliteta$ !eo!rafsko! porijekla$ na%inaproizvodnje i sl.

osila prava na i! !aranije mora da dozvoli korienje to! i!a svakompreduzeu za robe i uslu!e koje imaju zajedni%ke karakteristike propisane optim aktomo i!u !aranije.

osila i!a ima isklju%ivo pravo da znak zatien i!om koristi za obiljeavanjerobe na koje se taj znak odnosi i da dru!im liima zabrani da isti ili sli%an znakneovlaeno koriste za obiljeavanje iste ili sli%ne robe$ tj. uslu!a.o pravo obu&vata:

2. Stavljanje zatieno! znaka na robu ili njeno pakovanje;


30/37

4. udjenje robe$ njeno stavljanje u promet ili njeno skladitenje u te svr&e iliobavljanje uslu!a pod zatienim znakom;

6. "voz ili izvoz robe pod zatienim znakom;8. 5orienje zatitno! znaka u poslovnoj dokumentaiji ili reklami.

Li!om se ? moe zatititi znak :1.

5oji je protivan moralu i javnom poretku;2. 5oji po svom ukupnom iz!ledu nije podoban za razlikovanje robe;3. 5oji predstavlja naionalni ili reli!iozni simbol.

eogra'ska o$naka porijeklaeogra'ska o$naka porijekla je pravo kojim se tite oznake porijekla i !eo!rafskeoznake kojima se obiljeavaju proizvodi koje fizi%ka ili pravna lia proizvode naodreenom !eo!rafskom podru%ju. Oznaka porijekla je !eo!rafski naziv zemlje$ re!ionaili mjesta kojim se ozna%ava koji iz nji& poti%e i %iji su kvaliteti i posebna svojstvaisklju%iva ili preteno uslovljena !eo!rafskom sredinom koja obu&vata prirodne i ljudske

faktore i %ija se proizvodnja$ prerada ili dorada odvijaju na odreenom o!rani%enomprostoru. Oznaka porijekla predstavlja i naziv koji nije administrativni !eo!rafski nazivodreene zemlje$ re!iona ili mjesta$ a koji je du!om upotrebom u prometu postao optepoznat kao naziv proizvoda koji poti%e iz to! kraja$ ako ispunjava propisane uslove.Po zakonu o !eo!rafskoj oznai porijekla !eo!rafska oznaka je !eo!rafski naziv kojise upotrebljava da ozna%i da odreeni proizvod poti%e iz odreene zemlje$ re!iona ilimjesta . Oznake porijekla koje nijesu re!istrovane uivaju zatitu kao !e!rafske oznake.Eeo!rafske oznake porijekla upotrebljavaju se za obiljeavanje prirodni&$poljoprivredni&$ zanatski& i industrijski& proizvoda domae radinosti. Eeo!rafski naziviproizvoda koji su sa!lasno zakonu zatieni !eo!rafskom oznakom porijekla ne mo!upostati !eneri%ka i opte poznata imena.

eogra'skom o$nakom porijekla ne mogu se $atiti na$ivi#1. Protivni $akonu ili moralu%2. oji svojim i$gledom ili sadr)ajem vrijeaju autorska prava ili prava

industrijske svojine%3. oji svojim i$gledom i sadr)ajem mogu da stvore $abunu u prometu u

pogledu vrste/ porijekla/ kvaliteta...Eeo!rafske oznake porijekla mo!u da koriste samo ona lia koja su kao ovlaenikorisnii te !eo!rafske oznake porijekla upisana u od!ovarajui re!istar. Ovlaenikorisnik !e!afske oznake porijekla ima pravo da koristi !eo!rafsku oznaku zaobiljeavanje prozvoda na koji se ta oznaka odnosi. o pravo obu&vata i upotrebu!eo!rafske oznake porijekla na sredstvima za pakovanje$ katalozima$ fakturama..


31/37

IMOVINA I PRAVNI PROMET

IMOVINA

-movina je skup imovinski& prava i obaveza fizi%ko! i pravno! lia. "pravnom smislu imovina je kompleks aktivni& - pasivni& odnosa odreeno!lia koji su podloni ekonomskoj projeni. Svako lie ima imovinu s&vaenuu pravnom smislu. -movinu %ine aktiva i pasiva. " aktivu ulaze imovinskaprava (stvarna$obli!aiona$intelektualna)$ a u pasivu imovinske obaveze.

7ko je pasiva jedno! lia vea od aktive onda je on prezaduen ali to nezna%i istovremeno da je i nesposoban za plaanje (insolventan).-movinu po pravilu %ine prenosiva prava ali u njen sastav mo!u ulaziti ineprenosiva imovinska prava (pravo na izdravanje$ li%ne slubenosti).-movina uvijek pripada nekom liu. ema tzv. bezsubjektivne imovine.

Smru lia nad nje!ovom imovinom otvara se nasljee. " tom momentunasljednii stupaju u imovinu umrlo!. 3eutim$ postoje slu%ajevi kada se zaivota jedno! lia vri odvajanje imovine. o su slu%ajevi potpunekonfiskaije$ naionalizaije i ste%aja (insolventnosti).-movinska masa %ini skup predmeta (dobara) koji su objekti imovinski&prava (obaveza) i koji pripadaju jednom liu. -movinska masa jeprvenstveno ekonomski a ne pravni pojam. Odbijanjem pasive od aktive iobratno$ dobijamo %istu imovinsku masu.$movina sainjava apstraktno jedinstvo, razliito od dobara i obaveza koje

a ine! "eka od dobara u toj cjelini mou da iseznu, da se promijene i slali se to ne moe desiti za ivota lica sa njeovom imovinom u cjelini! %akohezija pojedinih elemenata od kojih je sastavljena imovina znaajna jezbo nekoliko stvari&'!njome se objanjava mounost hirora(ernih povjerilaca da naplatesvoja potraivanja!)!njome se objanjava razlo prenosa imovine na nasljednike u onomstanju u kome se nalazila u trenutku smrti ostavioca!*!njome se objanjava mounost realne subrooracije.-movina je vezana za li%nost. 3o!u je imati samo lia. /edan subjekt moeimati samo jednu imovinu$ s&vaenu kao skup prava i obaveza. Sastavljenaod prenosivi& i neprenosivi& prava$ imovina s&vaena kao jelinaneprenosiva je. *ru!o je pitanje prenosivosti pojedini& njeni& djelova.8edovno se deava da se neka imovinska prava jedno! subjekta prenosena dru!e subjekte (izlaze iz imovine)$ a da dru!a taj isti subjekt sti%e (ulazeu imovinu). Ovaj pravni promet ne uti%e na imovinu koja kao opta. -movinase moe posmatrati kao skup ui& imovinskopravni& jelina koje se


32/37

formiraju primjenom opte! kriterijuma.-movinska prava su subjektivna !raanska prava %ija se vrijednost moeneposredno izraziti u novu. asuprot njima su neimovinska li%na prava.-movinska prava se naj%ee prenose pravnim poslovima inter vivos imortis ausa. 9i%na imovinska prava su neprenosiva. 3eutim povredomneki& od li%ni& i imovinski& prava moe nastati imovinsko pravo(potraivanje nov%ane naknade neimovinske tete).

IMOVINSKOPRAVNE JELINE-movinskopravna jelina je skup imovinski& vrijednosti$ ui& od opteimovine$ za koji vai poseban pravni reim. " ove vrijednosti spadaju dobra$prava$ a ponekad i obaveze. =ormiraju se primjenom razli%iti& kriterijuma:otuenja$ upravljanja$ raspola!anja$ eventualni& prava trei& na prinudno

izvrenje itd."nutar pravno! reima koji vai za ove jeline$ djeluju pravila o realnojsubro!aiji. o e npr. biti slu%aj sa naknadom koja se dobija kaoprotivvrijednost za i%ezli sastojak jeline$ sa ijenom koja se dobija zaprodatu stvar$ sumom osi!uranja$ naknadom tete$ naknadom za unitenustvar iz jeline itd.-movinskopravne jeline treba razlikovati od fakti%ki& jelinina$ kojepredstavljaju me&ani%ke skupove istovrsni& ili stvari komplementarni& posvojoj funkiji$ za koje ne vai poseban pravni reim. "nutar ovo! okvira nedjeluju pravila o realnoj subro!aiji. azivaju se fakti%kim jelinama jer seformiraju i obavljaju fakti%ki bez stupanja dobijene vrijednosti na mjestoiz%ezlo! sastojka. 3o!ue je da postanu pravne jeline od momenta kadaim se zakonom ili u!ovorom odredi poseban pravni reim.

AOSTAV0TINA#aostavtinu %ine imovinska prava koja je ostavila imao u vrijeme smrti$ amo!u biti predmet nasljednopravne sukesije. #aostavtina moe ostati izafizi%ki& ali ne i pravni& lia. 6ine je imovinska prava inter vivios i to:

apsolutnai relativna prava kao i pravne moi (tzv. preobraajna prava)." ovu imovinskopravnu jelinu ne ulaze ona prava koja su po prirodinenaslediva. Ova jelina se moe nov%ano izraziti. 6ine je ne samoimovinsko prava ne!o i imovinske obaveze (aktiva - pasiva). #a ovu jelinuu upotrebi su i dru!i termini kao ostavina$ ostavinska masa$ naslee$nasledstvo itd.


33/37

" naem pravu nije mo!ua zaostavtina bez titulara od!ovarajui& prava(tzv. leee nasledstvo). Ova zaostavtina je bila mo!ua u rimskom pravua u odreenim slu%ajevima i u austrijskom pravu. Ona nastaju trenutkomsmrti ostavioa i traje do trenutka stianja nasledni%ko! svojstva (npr. utrenutku davanja nasledne izjave ili u trenutku pravosnanosti rijeenja). "tom vremenskom intervalu ona ,leiM bez titulara $ ko!a moe zamjenitiprivremeni starala zaostavtine.

PRAVNI PROMETPravni promet je prelaz subjektivno! prava i obaveze sa pravno!pret&odnika na pravno! sljedbenika. Ova operaija se naziva sukesijom(pravno sljedovanja). Pravni pret&odnik je pret&odni imala prava od ko!asljedbenik sti%e pravo. Prelaz prava na sljedbenika moe se desiti

nezavisno od volje pret&odnika (npr. zakonsko nasleivanje) ili na osnovujednostrane volje pret&odnika (testamentom) ili na osnovu u!ovorapret&odnika i sljedbenika. Sa!lasno pravilu da niko ne moe prenijeti nadru!o!a vie prava ne!o to sam ima$ sljedbenik moe stei pravo koje jepo kvalitetu (vrsti) ovlaenja i po obimu od!ovara pret&odnikovom pravu.Pravni sljedbenik je lie koje sti%e pravo od pret&odno! imaoa.Sljedbenik moe stei dio prava (zakup$ zalo!a$ slubenosti) ili ijelo pravopret&odnika(kupovina$poklon$esija) ili vie odreeni& prava (npr. podle!at).Sljedbenik se kod ovi& slu%ajeva naziva se sin!ularnim sukesorom.asuprot njemu univerzalni sukesor stupa u jednu imovinsko pravnuelinu pret&odnika (npr. nasljednik).*a bi se pravni promet mo!ao odvijati neop&odno je da se radi oprenosivim pravima odvojeni& od li%nosti. Prenosiva su imovinska prava(apsolutna i obli!aiona)$ a u neprenosiva se ubrajaju manji broj imovinski&prava (npr. li%ne slubenosti$ pravo na izdravanje) koja mo!u biti apsolutnai relativana$ kao i sva neimovinska prava (prava li%nosti$ porodi%na prava).Povredom ovi& prava nastaje imovinska ili neimovinska teta$ to zaposljediu ima obavezu na plaanje nov%ane naknade. Pravo na ovunaknadu je imovinsko i po pravilu prenosivo pravo.

Prenos prava i obaveza sa pret&odnika na sljedbenika naj%ee se odvijana osnovu u!ovora. " jednom broju slu%ajeva u!ovor je dovoljan akt zaprenos prava (npr. autorski u!ovor$ u!ovor o esiji)$ dok je u dru!imslu%ajevima u!ovor jedan od bitni& uslova ( ali nedovoljni) za prenos prava.ako npr. za prenos stvarni& prava u!ovor je$ po pravilu samo pravni osnov.*a bi se stvarno pravo steklo potrebno je da se ispuni jedan dru!i uslov(predaja stvari$ upis u katastar nepokretnosti). Pritom se podrazumijeva da


34/37

pret&odnik ima pravo na ovaj prenos. Prenos prava i obaveza moe da seodvija i bez volje pret&odnika kao to je to slu%aj kod zakonsko!nasljeivanja$ kod oduzimanja stvari i prelaska u dravnu svojinu itd.)

SUKESIJASukesija je stupanje jedno! lia (pravno! sljedbenika$sukesora) u prava iobaveze dru!o! lia (pravno! pret&odnika). astaje nasljeivanjem ilipravnim poslovima inter vivios$ ili prinudno (npr. konfiskaijom). Ona jevaan institut jer omo!uava kontinuitet u pravnim odnosima. Sljedbenikovopravo se po pravilu podudara sa pret&odnikovim pravom (niko ne moeprenijeti na dru!o!a vie prava ne!o to sam ima). #bo! si!urnosti pravno!prometa i zatite trei& lia postoje odstupanja od ovo! prinipa.Sukesija predstavlja jedan slu%aj modifikaije pravno! odnosa$ ili

preiznije subjektivne modifikaije$ koja se moe odnositi na aktivno! ilipasivno! subjekta pravno! odnosa. Subjekt koji izlazi iz pravno! odnosazove se pravni pret&odnik ili autor sukesije. 5onverzija pravno! odnosaima ovo zna%enje: sukesor se nalazi u istoj poziiji u kojoj se nalazio iautor sukesije.ijesu svi pravni odnosi podloni sukesiji. ako npr. sukesija na aktivnojstrani je isklju%ena kada je pravni odnos konstruisan radi ostvarenjainteresa koji je in&erentan odreenom liu ili nekom superiornom interesutitulara (takva su npr. prava li%nosti$ porodi%na prava i neka imovinska).

Sukesija na pasivnoj strani je nemo!ua kod oni& pravni& odnosa kodkoji& postoji neodreni broj obavezani& subjekata (npr. kod stvarni& prava)$ili kod porodi%ni& odnosa.Sukesija je nekad neop&odna. o se npr. deava u &ipotezi prestankapasivno! subjekta (smrti fizi%ko! lia). *a nema sukesije (automatsko!prelasa imovine na naslednike) prestanak pasivno! subjekta izazvao bi!aenje pravno! odnosa. #bo! to!a je nesporna sukesija umrlom liu$koju ina%e zakon nareuje (univerzalna sukesija)Sukesija u pravnom smislu zna%i supstituiju jedno! subjekta dru!im uistom pravnom odnosu. " zavisnosti od to!a da li do sukesije dolazi

izmeu ivi& ili za slu%aj smrti razlikujemo sukesiju inter vivos i mortisausa.

UNIVERALNA I SINGULARNA SUKESIJA


35/37

U$*er,&"& s#.1es$2& je stupanje pravno! sljedbenika u sva prava iobaveze svo!a pret&odnika u nje!ovu (optu) imovinu. Sa tako irokimdomaajima univerzalana sukesija prakti%no dolazi do izraaja uslu%ajevima spajanja dva pravna lia ili pripajanja jedno! pravno! liadru!om. 6ei su primjeri sukesije !dje dolazi do stupanja sljedbenika u

jednu imovinsko'pravnu jelinu. a imovinsko pravna jelina je po svomsastavu ua (manje ili vie) od opte imovine$ a formirana je primjenomneko! opte! kriterijuma (npr. zostavtina). ?lementi ove jeline nijesuodreeni pojedina%no$ ve po kriterijumu prenosivosti za slu%aj smrti."niverzalni sukesori su nasljednii jer stupaju u idealnu brojku(polovina$treina$%etvrtina) svako! sastojaka zaostavtine.Sukesija zbo! smrti je neop&odna da bi se izbje!lo !aenje pravno!odnosa istovremeno sa prestankom pravno! subjekta. Pojam sukesijezbo! smrti obu&vata !otovo sve vrste stianja prava zbo! smrti neko! lia$

bilo da je utvrena voljom umrlo! (testamentom) ili voljom zakona(zakonsko nasleivanje) .S$/#"&r& s#.1es$2& je stupanje pravno! sljedbenika u dio odreeno!prava pret&odnika$ ili u ijelo pravo pret&odnika$ ili u vie individulanoodreeni& prava (ili prava i obaveza) pret&odnika. eki je nazivajupojedina%nom ili partikularnom sukesijom. Svaka sukesija bilo da je intervivos ili mortis ausa a koja nije univerzalna jeste sin!ularna ili partikularna.Primjer za sin!ularnu sukesiju mortis ausa je le!at.

TRANSLATIVNI KONSTITUTIVNI PRENOS PRAVATr&s"&!$*$ preos je takav vid sin!ularne sukesije kod koje pribavilasti%e od prenosioa pravo u jelini. Ovim prenosom se sti%u sva ovlaenjakoja je iz to!a prava rpio pravni pret&odnik. ipi%an primjer je primjerprenosa prava svojine koji se naj%ee odvija tzv.translativnim u!ovorima(kupoprodaja$ poklon$ razmjena). " ovim slu%ajevima ste%eno pravo se ujelini zasniva na pravu pret&odnika$ uklju%ujui isti obim i sadrinu to!prava. ranslativni prenos postoji i kod esije kod koje se ustupa pravo(potraivanje) u jelini.

Kos!$!#!$*$ preosprava je vid sin!ularne sukesije kod koje pribavilasti%e jedno ili vie ta%no odreeni& ovlaenja iz prava pret&odnika$ koji idalje ostaje imala to! prava. ako npr. konstitutivni prenos prava nastajezasnivanjem na stvari neko! ue! stvarno! ili obli!aiono! prava (zalo!a$plodouivanje$ zakup). 5onstituisanjem ovi& prava pojedina svojinskaovlaenja vlasnika stvari prela su izvjesno vrijeme na stranu pribavioa.*akle$ na nje!a nije prelo pravo u jelini$ ve samo odreena svojinska


36/37

ovlaenja$ koja e postojati u!ovoreno vrijeme$ da bi se po prestanku upunom smislu vratila svom pret&odniku. Obije strane se mo!u sporazumjetida vraanja stvari ne bude$ ve da se prodajom te stvari zasnuje pravosvojine pribavioa$ to za posljediu ima istovremeno !aenje svojinepret&odnika. 5onstitutivno izvedena prava prestaju smru ovlaeno! lia$istekom vremena za koji su bila konstituisana$ odrianjem od straneovlaeno! lia$ sporazumno.5od translastivno! prenosa imamo stianje prava zbo! prenosa isto!pravno! odnosa koji je dotle postojao i koji se zbo! to!a naziva translativnoizvedeno stianje. 5onstitutivno izvedeno stianje proizilazi iz konstituijenovo! odnosa$ ali koji derivira iz pret&odno postojee! odnosa koji senuno pretpostavlja $ iz koje! se apsorbuje jedan dio sadraja$ ili !a ina%eo!rani%ava. 5onstitutivno derivatno stianje imovine imamo kodkonstituisanja stvarno! prava$ izuzev prava svojine.

DERIVATIVNO I ORIGINARNO STIANJE PRAVADer$*&!$*$- s!$1&2e-prava aktivni subjekt izvodi svoje pravo iz pravapret&odnika. Ovo stianje se naziva izvedenim jer se poziija sukesora upravnom odnosu izvodi iz poziije autora sukesije. Pravo e pripastisukesoru ukoliko je pripadalo autoru sukesije. *a bi dolo do sukesijepotrebno je da subjekt ,udjeM u poziiju dru!o! subjekta u pravni odnos.*erivatnim stianjem sljedbenik izvodi pravo iz prava pret&odnika naosnovu skupa pravni& %injenia$ medju kojima kao bitna fi!urie i ta da jepret&odnik zaista imala prava koje se prenosi ili se na osnovu nje!akonstituie ue pravo u korist sljedbenika. *erivatno stianje prava moeuslijediti pravnim poslovima inter vivos i motris ausa. ipi%an primjerderivanto! prenosa izmedju ivi& je prenos na osnovu u!ovora a za slu%ajsmrti nasljedjivanje. 5od prenosa prava svojine i dru!i& stvarni& pravau!ovor predstavlja samo pravni osnov$ ali to nije dovoljno$ potrebno je -na%in stianja. Ovaj modus se kod pokretni& stvari sastoji u predaji stvari$ akod nepokretni& stvari u upisu u katastar nepokrenosti. 3ada postojestianje stvarni& prava i na osnovu samo! u!ovora kao to je slu%aj kod

tzv.fiktivne predaje.Or$/$&ro s!$1&2e prava je stianje prava na osnovu dru!i& pravni&%injenia propisani& zakonom. 3eu tim %injeniama ne fi!urie kao bitnata da je pret&odnik imala prava. #a ovu vrstu stianja prava ne vaiprinip po kome niko ne moe na dru!o! prenijeti vie prava ne!o to samima.PERSONALNA I REALNA SUBROGAIJA


37/37

Subro!aija je zamjena jedno! elementa pravno! odnosa dru!im$ s tim daidentitet i pravni reim pravno! odnosa ostaju nepromijenjeni. Subro!aijase moe odnositi na subjekt pravno! odnosa (personalna subro!aija) i naobjekt pravno! odnosa (realna subro!aija)." pravnoj teoriji se !ovori o personalnoj subro!aiji u uem i irem smislu." uem smislu$ personalna subro!aija nastaje na osnovu zakona kad namjesto povjerioa stupa onaj (solvens) koji je za ra%un dunika isplatioranijem povjeriou du!. " irem smislu$ ovaj pojam obu&vata svakupromjenu subjekata u pravnom odnosu$ bilo na kojoj strani$ ili na osnovuu!ovora ili zakona. Opte je pravilo da se subro!aija ne moe vriti natetu ranije! povjerioa." naem pravnom sistemu pravi se razlika izmedju personalne subro!aijei esije. 8azlike su uslovljene razli%itostima pravila nji&ovo! nastanka ipravni& posljedia. Subro!aija nastupa ispunjenjem du!a od strane tree!

lia i bez zaklju%enja u!ovora o tome. Gesija nastupa na osnovu u!ovorazaklju%eno! izmedju povjerioa tree! lia ili na osnovu sudske odluke.3omentom ispunjenja obaveze nastupaju dejstva subro!aije u momentuzaklju%enja u!ovora$ dok u momentu pravosnanosti sudske odlukenastupaju dejstva esije. " slu%aju subro!aije raniji povjerila neod!ovara ispuniou za ispunjenje trabine. 5od esije koja je nastala naosnovu u!ovora sa naknadom edent od!ovara esionaru za postojanjetrabine u %asu kad je izvreno istupanje.8ealna subro!aija obu&vata slu%ajeve zamjene neko! objekta dru!im.Ona predstavlja juridi%ku supstituiju jedne robne jedinie dru!om. ovientitet zauzima mjesto ranije! i podvr!nut je istom reimu kao i ranije. Orealnoj subro!aiji se moe !ovoriti u slu%ajevima kada je zamijenjeniobjekt potpadao pod neki posebni pravni reim$ ili kada je taj objekt pravnoili fakti%ki iz%ezao. ada$ na mjesto ranije! objekta stupa dru!i objekt. 7ko jena mjesto zamijenjene stupila istovrsna stvar$ u reimu prava tree! neese nita izmijeniti. " suprotnom$ doi e do adekvatne izmjene i prava$ pae se pravo tree! odnostiti i na pravo na kamatu od dobijene kaknade zaeksproprisanu nepokretnost. Objekat pravno! odnosa moe bitimodifikovan voljom strana ili voljom zakona$ kvantitativno ili kvalitativno. *a

bi se radilo o realno! subro!aiji voljom strana potrebno je da je ta voljaizraena jasno u smislu da se vri modifikaija.

Građansko II Kol.

Documents

Transcript of Građansko II Kol.