1GlasGrada - 641 - petak 30. 6. 2017.

2 GlasGrada - 641 - petak 30.6. 2017.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.

KONCESIJE I POMORSKO DOBRO

Zaštita LokrumaZaštita LokrumaZaštita LokrumaZaštita LokrumaZaštita LokrumaInicijativna sjednica za osnivanjeDruštva prijatelja Otoka Lokrumaodržat će se uskoro. Svi zainte-resirani mogu slobodno pristupiti,svatko je pozvan bez obzira kolikočesto posjećuje LokrumU svezi posljednjih događanja vezanih zaodobravanje koncesija na općem morskomdobru, a vjerujem da žitelji naše Županijepomno prate razvoj događanja, pogotovooko donošenja Zakona o koncesijamanameće se potreba da se i naša obala i otocizaštite slično kao inicijativa Pokret otoka alina način kako je to primjereno svakoj odlokacija.Kako je Otok Lokrum nenastanjen, daklenema stanovnika koji bi pokrenuli inicijati-vu za zaštitu svog otoka, primjereni oblikza legaliziranje tijela potrebnog za nep-osrednu zaštitu je formiranje Društva pri-jatelja Otoka Lokruma. Djelomično po uzo-ru na DPDS ali ipak sa drukčijim konotaci-jama, ili aspektima minimalne zaštite Oto-ka. Ovo Otoka pišem s velikim slovom srazlogom jer Lokrum nije samo posebniRezervat šumske vegetacije pod zaštitomUNESCO-a već ima puno više elemenatakoje treba zaštititi.Dakle Lokrum ima i povijesnu građevinskubaštinu, hortikulturnu baštinu, Botanički vrt,obalni pojas, morski pristupni pojas kojipovremeno vrši i funkciju plaža, podmorskipojas bliže obali koji povremeno služi i kaosidrište za manje brodove jedrilice, jahte,barke te epikontinentalni morski pojas kojise ponegdje prostire i dosta daleko od Oto-

ka. Svi su ovi dijelovi ugroženi ili pred ugro-zom.O svemu samo par rijeci jer su teme velike,atrebao bi ih obrađivati netko iz struke.Ovdje da napomenem da je jedan od cilje-va ove inicijative uključiti što više stručnihosoba u Društvo.Idimo redom:Posebni rezervat šumske vegetacije’ popril-ično je promijenio izgled kroz godine paumjesto zimzelenih vrsta na osnovu kojihjest bio poseban 60 tih i 70 godina kao česv-ina, smrlika, planika, crnika i druge danasprostor od oko 60 hektara dprevladavajuinvazivne vrste pogotovo borovi i sekundar-na dakle ne domaća makija, korov, kamen-jarski travnjaci i vrlo je teškodanas identificirati skoro ijednu od skoro400 vrsta vaskularne flore od kojih su nekerijetke i zaštićene.Treba biti jasno da ovdje predstoji temeljitaobnova izvora posebnosti a u prvoj prilici iveliko prorjeđivanje borova i nepoželjnogkorova da bi se pojavile osnovne vrste tenapravili prosjeci nužni za protupožarnuzaštitu.Naravno da je došlo vrijeme za veća ula-ganja u protupožarnu zaštitu jer je cijelisistem zastario i to bi mogla biti i bit ćeposebna tema ako se osnuje rečeno društ-vo.Fauna je doživjela velike promjene. Čini seda ima prevelik broj paunova i zečeva?Pozitivno je da opet ima mnogo ptica i povrsti i po broju.Ovo sve je obilni i zahtjevni dio teme oOtoku. Zahtijevat će puno rada i vremenada ljudi pa i oni koji jako često borave naOtoku razumiju koliko se to sve skupa raz-

likuje od osnovne ekološke brige za prirodu.Sa obnovom povijesne građevinske baš-tine se napreduje uz veliku pomoć DPDS-a. U svakom slučaju očekuje se pravilna isvrsishodna suradnja s DPDS-om u svakompogledu.Hortikulturna baština je ugrožena. Za ob-novu treba vremena i rada.Obalni pojas je dosta dobro očuvan i trebanapraviti sve da tako i ostane. NE svakojbetonizaciji.Treba također izostaviti iz upotrebe na mor-skom dobru razne materijale kao polimere,poliplaste itd gdje postoji tendencija rastaa o njihovoj neprirodnosti ne treba ni go-voriti. Morski pristupni pojas koji povremenovrši i funkciju plaža treba pripremati za tufunkciju u skladu s propisima RH. Otoknema ni jednu službenu plažu. Sidrišta okoOtoka za brodice treba odabrati i označitivodeći računa o kvaliteti morskogdna,podmorskoj fauni te sigurnosti samihbrodica. Sidrenje većih brodova treba zab-raniti u epikontinentalnom pojasu Otoka,kao i ribolov komercijalnog obima.Treba napraviti oceanografsko ispitivanjestanja podmorja, ugroženih vrsta ribljegfonda i eventualna ograničenja bilo kakvogribolova na ugrožene vrste donijeti što pr-ije. Jasno na način kako se to radi službenou RH.Inicijativna sjednica za osnivanje DPOL-aodržat će se uskoro. Svi zainteresirani moguslobodno pristupiti, svatko je pozvan bezobzira koliko često posjećuje LokrumO mjestu i vremenu sjednice kad se za tosteknu uvjeti javnost ce biti pravovremenoobaviještena.Kapetan duge plovidbe Cvijeto Božović

PISMO OD POŠILJATELJA DO PRIMATELJAU ISTOM GRADU PUTOVALO OSAM DANA

Dobra, stara vremenaDobra, stara vremenaDobra, stara vremenaDobra, stara vremenaDobra, stara vremenaNe želim da naslov moga napisa ima politič-ki, nostalgičarski prizvuk, jer to mi nije bilanamjera. Međutim, držim da ono što je bilodobro u bivšoj državi za građane Hrvatske,trebalo je da ostane i dalje, ali nažalost nijetako. Bez obzira na razvoj informatičke teh-nologije i mobilne telefonije, pismonosnepošiljke i dalje se šalju. Istina, u neusporedi-vo manjoj količini. Za čime to „žalim“? Odgo-vor je jednostavan, a vjerujem da će se svičitatelji složiti sa mnom. Isporučivanje ili pri-manje pismonosnih pošiljaka za dva dana!!Mnogi moji sugrađani starije dobi prisjetit ćese dolaska poštanskog aviona koji bi prele-tio grad oko 17 sati. Prepoznali bi ga po zvukui za oblačna vremena. Na aerodromu su se„PTT“ vreće utovarile u poštansko vozilo iodvezle u poštu gdje bi se sva „pošta“ raz-vrstala po rejonima. Sutradan bi građani odGruža i Lapada pa do sv. Jakova već u prije-podnevnim satima imali svoju „poštu“ ili avizo prispijeću paketa u svojim sandučićima,pod vratima i drugim mjestima.Danas je 20-i lipnja kad pišem ovaj tekst, arazlog tome je što sam dobio jedno pismo s

poštanskim žigom dubrovačke pošteod 12-i lipnja! Pismo je „putovalo“ odpošiljatelja do primatelja u istom graduosam dana!! Znam... pošta se šalje uSplit, pa se vraća u Dubrovnik (Nevjero-jatna ljudska glupost! Dobro je rekaoAlbert Einstein: „Postoje samo dvije be-skonačne stvari: svemir i ljudska glupost... ali za svemir baš nisam potpuno sig-uran“.), bio je praznik (15.6.), vikendom(odavno) „pošta“ ne radi, ali osam dana(?!) što je previše – previše je! Eto, jedne„sitnice“ iz našeg svakodnevnog životau XXI. stoljeću. Zato sam i naslovio svojtekst „dobra, stara (poštanska) vreme-na“ u svezi navedenog primjera.Naravno, poštom „dolaze“ i računi nakojima piše dospijeće plaćanja, a kat-kad se dobiju, nakon državnog prazni-ka koji se „spoji“ s vikendom, znači, snekoliko dana zakašnjenja.Predlažem da se uvede „pony-ex-press“! Bilo bi znatno brže isporučivan-je pismonosnih pošiljaka i zanimljivaturistička atrakcija! Listonoša (poštar)na konju bio bi odjeven kao kurir iz vre-mena Dubrovačke Republike. (Ma...ovo je samo zezancija – nap. D.R.)

Damir Račić

ZAKLADA KAJO DADIĆ

Prijava projekata kojiPrijava projekata kojiPrijava projekata kojiPrijava projekata kojiPrijava projekata kojidoprinose podizanjudoprinose podizanjudoprinose podizanjudoprinose podizanjudoprinose podizanjukvalitete života mladihkvalitete života mladihkvalitete života mladihkvalitete života mladihkvalitete života mladihMinistarstvo za demografiju, obitelj, mlade i so-cijalnu politiku je objavilo Poziv za prijavu pro-jekata usmjerenih mladima za financijsku pot-poru iz raspoloživih sredstava dijela prihoda odigara na sreću i Državnog proračuna za 2017.godinu kojim poziva udruge mladih i za mladete jedinice lokalne i područne (regionalne)samouprave da prijave projekte koji doprinosepodizanju kvalitete života mladih. Ukupnoplanirana vrijednost Poziva je 3.800.000,00 kuna.Minimalni iznos financijskih sredstava po pojed-inom projektu je 40.000,00 kuna, a maksimalniiznos po pojedinom projektu je 150.000,00 kuna.Rok prijave je 21. srpnja 2017. Prijava na Pozivostvaruje se elektroničkim putem kroz sustavwww. financijskepodrske. hr. Obrasci potrebniza prijavu projekta, zajedno s Uputama za pri-javitelje, dostupni su na mrežnim stranicama Min-istarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijal-nu politiku (www. mdomsp.hr) i na stranicamaZaklade “Kajo Dadić” (http://www. zaklada-dadic.hr) Upraviteljica Zaklade "Kajo Dadić",

Rada Mužinić

3GlasGrada - 641 - petak 30. 6. 2017.

DAN KAD MI NIŠTA NE SMETA

Prvi dan ljetaPrvi dan ljetaPrvi dan ljetaPrvi dan ljetaPrvi dan ljetaDanas mi ništa ne smeta. Prvi danljeta. Obznanjujem svoj praznik!(21. lipnja 2017. ).Sunce! Jedina svijetla točka umom oku, u našim sumornim živo-tima. Vjesnik je to svakojutarnjegrađanja.Srđ nikad ne spava. U njegovomje bdijenju naša sigurnost.Neka ti klecalo bude kamenaploča, prigni se svetoj zemlji, sk-rušeno izgovori molitvu i bit ćešpričešćen velikom hostijomizlazećeg sunca. Slušaj...Glazbeni zvuci s violončela, koli-ko himnični toliko blagotvorni pos-većuju ovaj trenutak.O, Sunce, kada se digneš visokoosvijetli grobove koji su zalogovome što živimo.Ne živimo baš najbolje, jer smoznali biti pokolebani u vjeri, paklečeći molimo za oprost i slavi-mo život, jer je zaštićen u slobodi,koja je ovdje uvijek imala svojukolijevku.Danas ljepotu slobode blagujemokraj ove stražarnice , uzdižemoruke k nebu pozdravljajući njenusvjetlost njenu svetost i želimo jepodijeliti sa svim ljudima koji vjeru-ju u veličajnost ove svečanosti.Baš je dobro da je ovo najduljidan u godini! Z.O.

UDRUGA HRVATSKI DOMOBRAN DUBROVNIK

Hodočašće dubrovačkih domobrana „Banovina - Slavonija 2017.“Hodočašće dubrovačkih domobrana „Banovina - Slavonija 2017.“Hodočašće dubrovačkih domobrana „Banovina - Slavonija 2017.“Hodočašće dubrovačkih domobrana „Banovina - Slavonija 2017.“Hodočašće dubrovačkih domobrana „Banovina - Slavonija 2017.“Ovogodišnje hodočašće Udruge Hrvatski domobran Dubrovnikznakovitog naziva „Pohoditi, moliti, obilježavati“ organizirano jeza 40-tak članova i simpatizera u vremenu od 15-18. lipnja og.Tijekom četiri dana hodočašća dubrovački domobrani posjetili suBanovinu i Slavoniju. Prvog dana na blagdan Tjelova pohodili smoPetrinju, Hrvatsku Kostajnicu i Dvor na Uni, posjetili povijestneutvrde Zrin i Gvozdansko, a u Sisku smo nakon prijama koddožupana sisačkog, s umirovljenim pukovnikom HV-a IvicomPandžom Orkanom zapalili svijeće i položili vijenac kod središn-jeg gradskog spomenika te obišli spomen sobu poginulih bran-itelja. Navečer smo pribivali Svetoj Misi u sisačkoj katedrali. Drugogdana 16.06. obišli smo Jasenovac i položili svijeću kod ‘sporne’ploče poginulim braniteljima HOS-a iz Domovinskog rata.

Pomolili smo se za mladost koja nikome nije smetala kada seborila Za Dom i Hrvatsku, a sada, zbog nerazumljive državne poli-tike, oni koji su položili svoje živote na oltar Domovine, ne mogumirno počivati u slobodnoj i neovisnoj državi. Očito je kako tim‘nezadovoljnicima’ smeta Hrvatska, a ne HOS-ov grb i natpis „ZaDom Spremni“. Nakon toga, Grad heroj, Vukovar, neiscrpno vre-lo sjećanja, bila je obvezna postaja za Dubrovčane. Križ na Dunavu,Ovčara i Memorijalno groblje, cvijeće i svijeće. Upriličen je i službenisusret gradova prijatelja-Grada Heroja Vukovara i Dubrovnika, gdjesmo se susreli s dogradonačelnikom Vukovara i njegovim surad-nicima, koji su nas upoznali s razvojnim gradskim planovima.Trećeg dana, u subotu 17.06. nazočili smo glavnom događajuovogodišnjeg hodočašća, Komemoraciji i Svetoj Misi na predjeluCrni potok kod Našica, mjestu krvavog komunističkog zločina,gdje je nakon završetka Drugog svjetskog rata u lipnju 1945. god-ine mučki ubijeno preko 1600 razdvojačenih domobrana i civila.Zadnjeg dana hodočašća 18.06., pribivali smo nedjeljnoj Misi naUdbini u Crkvi Hrvatskih Mučenika, koju je predvodio biskup gos-pički mons Zdenko Križić. Izaslanstvo domobrana iz Lumbardeprinijeli su spomen kamen „Jama Bu(l)tina 1945.“ Riječ je o jošjednoj neistraženoj jami sa šireg dubrovačkog područja u kojoj senalaze kosti, predmnijeva se, između 600 do 900 vojnika i civila,žrtava komunizma koje su likvidirane nakon završetka rata i bačeneu jamu Butina pored Lumbarde na Korčuli. Kamen je blagoslovl-jen i postavljen na Memorijalni zid uz CHM uz već prije donesene,one s Orsule, Dakse, Vranine, Jakljana, Slanoga i iz Šiljega. Timesmo završili ovogodišnje hodočašće „Banovina-Slavonija 2017.“.

Priredio: Hrvatski domobran Dubrovnik

OTVORENO PISMO ŽUPANU

U državi umreženih interesa i opće korupcije, sve je mogućeU državi umreženih interesa i opće korupcije, sve je mogućeU državi umreženih interesa i opće korupcije, sve je mogućeU državi umreženih interesa i opće korupcije, sve je mogućeU državi umreženih interesa i opće korupcije, sve je mogućeČime je ta odreda predobro plaćena “dvorska svita” zaslužila da ih hranimo na našračun?

Poštovani gospodine župane Dobroslaviću,u nizu besmisla postojanja Županije, a čega smosvjedoci svakodnevno, to znate i Vi i zaposlenicii mi koji vas svih plaćamo, želio bih Vas upitatijavno za dva recentna primjera. U četvrtak i petakimali ste uzastopno tzv. domjenke (dakle objedi-vanja na račun poreznih obveznika) i to uz “Dandržavnosti”, prvi za političare i raznorazne direk-tore u Sponzi, a drugi za tzv. novinare u Kona-voskim Dvorima. Moje pitanje, kao poreznog ob-veznika jest: koja je korist za nas porezne ob-veznike od vaših ručkova i čime je ta odreda pre-dobro plaćena “dvorska svita” zaslužila da ihhranimo na naš račun? Novac koji uplaćujemo,protiv svoje volje, u proračun za Županiju kojasmisla nema niti jednog osim da zaposlenimaosigurava redovne plaće, besmislena i nepotreb-na “poslovna” (a u realnosti samo i jedino privat-na) putovanja i najedanja na naš trošak uz

raznorazne blagdane i svaku moguću iskoristivuprigodu, jest krvavo zarađen od nas koji radimou realnom sektoru i trošenje na način na koji gaŽupanija troši jest ne skandalozno nego put urevoluciju. Molim Vas da uputite javnosti pri-općenje u kojem ćete objasniti smisao ovih ob-jedovanja na naš račun, kakvu to mi porezni ob-veznici korist od objedovanja Vas i vaše “dvor-ske svite” imamo? Objasnite nam koliko ste nato potrošili samo za ova dva spomenuta posljed-nja primjera, pa da znamo koliko se mogao zataj novac npr. umanjiti dug bolnica ili opremitiškola priborom ili kupiti potrebno djeci s poseb-nim potrebama itd.? Nadam se da mediji nećeignorirati ovaj upit, ali u ovoj državi umreženihinteresa i opće korupcije, sve je moguće (zatosu i puni kolodvori za Irsku i Njemačku).Hvala na odgovoru i s osobitim štovanjem

Petar Perić, ogorčeni građanin Dubrovnika

KRENULI ZA DUBROVNIK, ZAVRŠILI U RIMU (2)

Čekanje dugo 14 godinaČekanje dugo 14 godinaČekanje dugo 14 godinaČekanje dugo 14 godinaČekanje dugo 14 godinaZbog jake orkanske bure nije moguće slijetati nadubrovačku zračnu luku. Prisebnošću pilota izb-jegnuta je moguća katastrofa s teškim posljedica-ma za RH i njen turizam.Moram spomenuti protokol između vlade RH isavezničke vlade Savezne Republike Jugoslavijeo privremenom režimu uz južnu granicu izmeđudvije države. Ovim potpisom vlada RH zadala jeteški udarac svojoj samostalnosti i gospodarskom

pojasu na moru i na kopnu. U navedenom pro-tokolu koji je potpisan 15.02.2003.g.u članku 28.,stavku prvom stoji „u cilju osiguranja veće pro-točnosti i sigurnosti odvijanja zračnog prometa,stranke protokola će uskladiti postupke slijetanja ipolijetanja na aerodromima Dubrovnik - Tivat“.Postavlja se pitanje vladi RH i ministarstvu van-jskih poslova, zašto su čekali 14 godina da se ovajproblem riješi??? Očekujem da će Vlada RHobavijestiti hrvatsku javnost dokle se stiglo u rje-šavanju ovog problema.

S poštovanjem, Ivo Bratičević

4 GlasGrada - 641 - petak 30.6. 2017.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPROBITI JOŠ JEDNA VRATA NA ZIDINAMA ZA RJEŠENJE GUŽVI (2)

Glupost, da ne može biti većaGlupost, da ne može biti većaGlupost, da ne može biti većaGlupost, da ne može biti većaGlupost, da ne može biti većaProbijanjem novih vrata na zidinama nećemo se riješiti velikih gužviu Gradu već ograničavanjem određenog broja gostiju s kruzera (kojise može podnijeti), u Gradu kao što je naš, u zidinama od Pila doPloča

DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE

Zašto nema table s brojevima autobusa?Zašto nema table s brojevima autobusa?Zašto nema table s brojevima autobusa?Zašto nema table s brojevima autobusa?Zašto nema table s brojevima autobusa?Autobusna čeka-onica na Pilama,skupa s kućicomza prodaju karticaza autobuse, imaproblem za turistei za ostale ljudekoji se tu nađu ilinaiđu. Koji je toproblem?! Na tojautobusnoj čeka-onici nedostajetabla s brojevimaautobusa. Naprimjer 1A, 1B, 3,9, 2, 2A i dr. Stran-ci gledaju druguautobusnu čeka-onicu blizu Konzuma i gledaju tablu đe piše broj autobusa 3A, 5, i za 8- icu. Ovebrojeve bi se moglo postaviti na drugu stranu đe dolaze autobusi “otok nogostu-pa”. Zdravko Trojanović TrojoP.S.1. Poravnat asfalt između autobusne čekaonice 4, i 6-ice, 5, 8, 3A. Također kodautobusne čekaonice blizu Tommya, preko puta bazena, bi trebalo poravnat as-falt.2. Fontana na Pilama između restorana Dubravke i restorana Gallusa je leglo koma-raca, nedostaje jedna pipa đe bi voda trebala dolazit u pilo, tako da ne stoji u pilu.

Veću količinu gluposti od nadrobljenogteksta, poškropljenog „svetom vodicomiz antivlahušićeve špirituše“, autora PeraHrdala, moram priznati, već dugo nisamimao priliku pročitati u dubrovačkimlokalnim medijima. Svašta se tu moženaći, ali u ovolikoj količini teksta pon-uđenog čitateljima jedne lokalne tiskanenovine, toliko je gluposti da se teško kadimala prilike pročitati u tolikoj mjeri.I dok se razumni ljudi, kako u Gradu takoi u državi Hrvatskoj, bez obzira kojojpolitičkoj opciji pripadali, pitaju koji jenajbolji način za smanjiti gužve od pre-velikog broja gostiju s kruzera u Gradu,od Pila do Ploča, naš „vrli antivlahušićevkroničar“ nešto tamo laprda o probijan-ju još jednih vrata kroz zidine!?, kao daje to rješenje gužvi koje muči svestanovnike Grada, poglavito one unu-tar zidina.Poštovani gospodine Hrkalo, nisu prob-lem gužve na ulazu kroz Pile, stampe-do - kako Vi to volite nazvati, već je prob-lem veliki broj ljudi!!!, koji se u jednom

trenutku nađe unutar zidina. Je li gornjagranica tri, četiri, pet ili osam tisuća gos-tiju, to ostavljam struci i odgovornima navlasti. I neka oni to riješe. To se neće,niti može, riješiti probijanjem novih vra-ta kroz zidine. Probijanjem bi, moždanestao stampedo na Pilama, ali bi gužveunutar zidina, i sva nesnosnost koju oneuzrokuju, ostale iste.Brojanici ljudi, kako ih autor posprdno is primjetnom dozom mržnje premabivšem gradonačelniku, naziva„nekakvim Vlahušićevim brojačima lju-di“, pa čak i glupošću (!?), očitopotvrđuje kako autoru nisu „sve ovce nabroju“. Nešto što je dobro zamišljenonazvati glupošću ne može nitko do bašonaj kojega glupost i vodi i njime se ruk-ovodi!Autor je svoj „olinjali tekst“ završio rečeni-com: „Glupost, da ne može biti veća“.Uistinu, tekst s naslovom „Probiti još jed-na vrata na zidinama za rješenje gužvi“,za mene je „Glupost (s velikim slovomG), da ne može biti veća“. Ivan Radić

POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKONERETVANSKA

Obavijest građanimaObavijest građanimaObavijest građanimaObavijest građanimaObavijest građanimaObavještavamo građane da se 30. lipnja i 1. srp-nja u Dubrovniku održavaju Međunarodna kon-ferencija Proces suradnje u jugoistočnoj Europi iDubrovnik Forum 2017. u sklopu kojih će Policijs-ka uprava dubrovačko-neretvanska, u suradnji sRavnateljstvom policije, provoditi posebne mjereosiguranja.Tako će se od jutarnjih sati sutra, 29. lipnja dovečernjih sati u subotu, 1. srpnja posebno reguli-rati promet na prometnicama koje vode od Zračneluke Dubrovnik do hotela smještaja stranih dele-gacija. Policija će voditi računa da se promet na-javljenih datuma odvija sa što manje zastoja i če-kanja za građane kao i da se što manje utječe naodvijanje ostalih aktivnosti i događaja.Gužve se očekuju i zbog povećanog zračnog ipomorskog prometa, te stoga molimo građaneza razumijevanje i strpljenje u slučaju zastoja iliprekida u prometu te ih ujedno pozivamo da poš-tuju upute policijskih službenika na terenu.

Operativna akcija FortisOperativna akcija FortisOperativna akcija FortisOperativna akcija FortisOperativna akcija FortisPolicijski službenici Službe kriminalističke policijePolicijske uprave dubrovačko-neretvanske dovr-šili su višemjesečno kriminalističko istraživanjekoje je rezultiralo privođenjem ukupno devet hr-vatskih državljana zbog sumnje da su počinili ka-znena djela neovlaštene proizvodnje i prometadrogama.Osam osumnjičenih privedeno je tijekom 28.lipn-ja na području Dubrovnika u sklopu operativneakcije Fortis i protiv njih će nadležnom državnomodvjetništvu u Dubrovniku biti podnesene kazneneprijave za preko 80 kaznenih djela, dok će protivkupaca biti podneseno 10 prekršajnih prijava izoblasti zlouporabe droga.Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da sutrojica osumnjičenih u dobi od 24, 44 i 33 godine,djelujući samostalno, u cilju stjecanja protupravneimovinske koristi, posljednja četiri mjeseca nabav-ljali veće količine marihuane i amfetamina kojudrogu su potom, u količinama od 1 do 50 g mari-huane i 1 do 5 g amfetamina prodavali većembroju konzumenata s područja Dubrovnika i oko-lice.Pretragom njihovih stanova pronađena je većakoličina marihuane koja je najvećim dijelom bilapakirana za prodaju u tzv. „pizeve“, zatim manjakoličina amfetamina, digitalne vage, vatreno oružjei novac.Spomenuti trojac je tijekom večernjih sati, uz ka-znene prijave, predan pritvorskom nadzornikuPolicijske uprave dubrovačko-neretvanske.Ostalih pet sumnjiče se za posredovanje u pre-prodaji ili omogućavanje trošenja droga, a kojudrogu su prethodno nabavljali od spomenutih 24-godišnjaka i 44-godišnjaka i protiv njih se u re-dovnoj proceduri podnose kaznene prijavenadležnom državnom odvjetništvu u Dubrovniku.Deveti osumnjičeni je uhićen 24. svibnja ove go-dine prilikom preuzimanja pošiljke od 250 g am-fetamina koju je naručio putem ilegalnih inter-netskih stranica tzv. „dark weba“, kada je, uz ka-znenu prijavu, predan pritvorskom nadzornikuPolicijske uprave dubrovačko-neretvanske.

PS za odnose s javnošću PU dubrovačko-neretvanske Andrijana Biskup

tele5marketing@gmail.comT: 020 358 980 F: 020 311 992

5GlasGrada - 641 - petak 30. 6. 2017.

ZA OBALNE I POMORSKE PROJEKTE

Kapetan Pero Kulaš savjetnik gradonačelnikaKapetan Pero Kulaš savjetnik gradonačelnikaKapetan Pero Kulaš savjetnik gradonačelnikaKapetan Pero Kulaš savjetnik gradonačelnikaKapetan Pero Kulaš savjetnik gradonačelnikaKapetan Pero Kulaš imenovan je savjetnikom gradonačelnika Grada Du-brovnika za obalne i pomorske projekte. Rješenjem o imenovanju savjetni-ka je propisano da „savjetnik prati stanje u području za koje je imenovan,prati ostvarivanje utvrđenih ciljeva i planova, daje mišljenja i prijedloge oaktima koje donosi i/ili predlaže gradonačelnik u tom području te obavlja idruge poslove koje mu povjeri gradonačelnik.“ Savjetnik ne prima novčanunaknadu. Rješenje stupa na snagu danom objave u Službenom glasnikuGrada Dubrovnika.

ZA PROJEKT DNEVNOG BORAVKA ZA UMIROVLJENIKE

Olga Muratti savjetnica gradonačelnikaOlga Muratti savjetnica gradonačelnikaOlga Muratti savjetnica gradonačelnikaOlga Muratti savjetnica gradonačelnikaOlga Muratti savjetnica gradonačelnikaOlga Muratti imenovana je savjetnicom gradonačelnika Grada Dubrovnikaza projekt dnevnog boravka osoba treće životne dobi. Rješenjem o imeno-vanju savjetnice propisano je da „savjetnica prati stanje projekta za koji jeimenovana, prati ostvarivanje utvrđenih ciljeva i planova, daje mišljenja iprijedloge o aktima koje donosi i/ili predlaže gradonačelnik u tom područjute obavlja i druge poslove koje joj povjeri gradonačelnik.“ Savjetnica za svojrad ne prima novčanu naknadu.

URED GRADONAČELNIKA

S investitorima i projektantima hotela BelvedereS investitorima i projektantima hotela BelvedereS investitorima i projektantima hotela BelvedereS investitorima i projektantima hotela BelvedereS investitorima i projektantima hotela BelvederePredstavnike investitora i projektanta hotela „Belvedere“ primio je u ponedjeljak, 26.lip-nja, gradonačelnik Mato Franković. Konzultant investitora Davor Štern sa suradnicima iprojektant Marko Dabrović iz studija 3LHD kao autora idejnog rješenja upoznali su gra-donačelnika s tijekom realizacije investicije i planom aktivnosti projekta Belvedere –

Pure Luxury. Gradonačelnik je rekaoda će javna rasprava o jedinstven-om postupku Izmjena i dopunaProstornog plana uređenja i Gener-alnog urbanističkog plana GradaDubrovnika te stavljanja izvan snageDetaljnog plana uređenja Belvederebiti pokrenuta u srpnju, što je predu-vjet kako bi se nakon usvajanja Pla-na moglo krenuti u ishođenje potreb-nih građevinskih dozvola. Podsjeti-

PRIJEM ZA PREDSTAVNIKE MEĐUNARODNOGSVEUČILIŠTA LIBERTAS

O mogućnostima suradnjeO mogućnostima suradnjeO mogućnostima suradnjeO mogućnostima suradnjeO mogućnostima suradnje

Predstavnika Međunarodnog sveučilišta Libertas zaupise na području Indije i Južne Azije, dekana i sveučil-išnog profesora Shailesha Tewaryja, primio je u utorak,27.lipnja, na inicijalni sastanak gradonačelnik MatoFranković. Prijemu su prisustvovale i dekanica Međun-arodnog sveučilišta Libertas u Dubrovniku Nada Raič tevoditeljica Studentske službe Ivana Bajurin.Gradonačelnik i njegovi gosti razgovarali su o mo-gućnostima suradnje najstarijeg privatnog sveučilišta uHrvatskoj i Grada Dubrovnika u kontekstu inicijativa kojeje ovo sveučilište već pokrenulo na području Indije iJužne Azije s ciljem privlačenja izvrsnih studenata kojibi se u našem gradu obrazovali u različitim programimakoje nudi Sveučilište Libertas, između ostalih u područji-ma hotelijerstva gastronomije, diplomacije i međunar-odnog poslovanja.Gradonačelnik Franković je uz dobrodošlicu dekanuTewaryju i predstavnicama Sveučilišta Libertas izraziozadovoljstvo izloženim planovima za koje je rekao daobogaćuju ponudu preddiplomskih, diplomskih i poslije-diplomskih programa u Dubrovniku. „Pokretanjem novihstudija, ali i gradnjom Studentskog doma Dubrovnik uis-tinu postaje sveučilišni grad“, kazao je Franković.Uz sveučilišni rad, profesor Tewary ima bogatovišedesetljetno međunarodno iskustvo rukovođenjavelikim sustavima i u to u poljima proizvodnje, trgovine,uslužnih djelatnosti, avijacije, medija i sigurnosti. Bio jeregionalni direktor zadužen za ljudske potencijale tvrtkeG4S za područje Južne Azije. Jedan je od organizatorai pokretača „Namaste Croatia“, inicijative pokrenute sciljem promoviranja Hrvatske među turistima Indije,Nepala, Šri Lanke i drugih država Južne Azije s nag-laskom na putovanja u formi iskustva i doživljaja desti-nacije.

PRIJEM ZA VELEPOSLANICU REPUBLIKE BUGARSKE

Veze Dubrovnika i BugarskeVeze Dubrovnika i BugarskeVeze Dubrovnika i BugarskeVeze Dubrovnika i BugarskeVeze Dubrovnika i BugarskeIzvanrednu i opunomoćenu veleposlanicuRepublike Bugarske u Republici HrvatskojNj. E. Tanyu Dimitrovu primio je 28.lipnja uslužbeni posjet gradonačelnik Mato Frank-ović. Povod sastanku s veleposlanicom jesvečano otkrivanje spomen ploče replikePovelje bugarskog cara Ivana AsenaDrugog o slobodnoj trgovini. Naime, Pov-eljom iz 1230. godine car Ivan Asen Drugidubrovačkim trgovcima osigurao je slo-bodan boravak i mogućnost trgovanja nabugarskom teritoriju, pritom deklarirajućineprijateljem svakog tko bi im napakostio.Svečano otkrivanje replike Povelje održatće se u četvrtak, 29. lipnja u parku na Ploča-ma (srednji nivo parka, pored zgrade Gim-nazije) s početkom u 18.30 sati. Program će trajati 30 minuta. Uz gra-donačelnika Grada Dubrovnika Mata Frankovića, ujedno izaslanika Pred-sjednika Vlade Republike Hrvatske te veleposlanicu Tanyu Dimitrovu,svečanosti će nazočiti i predsjednik Vlade Republike Bugarske Boyko Boriss-ov, potpredsjednica Vlade Bugarske za pravosudnu reformu i ministricavanjskih poslova Ekaterina Zaharieva te ministrica za bugarsko predsjedan-je Vijećem EU Lilyana Pavlov.Podsjetimo, Gradsko vijeće Grada Dubrovnika u rujnu prošle godine islužbeno je pozdravilo inicijativu te je usvojilo zaključak o postavljanjuspomen-ploče na ovoj lokaciji na samom ulazu u povijesnu jezgru s istočnestrane.

mo, izradi izmjena i dopuna prostorno-plan-ske dokumentacije pristupilo se radi izmjeneplanskih rješenja u dijelu na lokaciji Belved-ere, s ciljem stvaranja planskih preduvjetaza revitalizaciju turističkog sadržaja - hotel-skog kompleksa Belvedere. Obzirom daplansko rješenje DPU-a Belvedere nije višeu skladu s potrebama daljnjeg korištenja irazvoja ovog područja, pokrenut je i postu-pak stavljanja izvan snage DPU-a Belved-ere.U potpunoj suprotnosti od postojećeg ob-jekta, novi Belvedere krasi značajno manjibroj smještajnih jedinica, te suvremena iprostorno nenametljiva arhitektura. Rušenjepostojećeg zdanja očekuje se krajem god-ine, a završetak izgradnje novog Belvederaočekuje se 2020. godine.

6 GlasGrada - 641 - petak 30.6. 2017.

26.06.2017.

Svečani prijem povodom ramazanskog BajramaSvečani prijem povodom ramazanskog BajramaSvečani prijem povodom ramazanskog BajramaSvečani prijem povodom ramazanskog BajramaSvečani prijem povodom ramazanskog Bajrama

GRADONAČELNIK U POSJETU BISKUPU UZINIĆU

Puno duhovne snage u nošenjuPuno duhovne snage u nošenjuPuno duhovne snage u nošenjuPuno duhovne snage u nošenjuPuno duhovne snage u nošenjutereta služenja građanimatereta služenja građanimatereta služenja građanimatereta služenja građanimatereta služenja građanima

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i privremenapročelnica Upravnog odjela za kulturu i baštinu Ana Hilje posjetilisu u petak, 23.lipnja, dubrovačkog biskupa mons. Matu Uzinića.Biskup Uzinić uputio je čestitke gradonačelniku Frankoviću na izbo-ru za gradonačelnika Grada Dubrovnika te mu poželio i puno du-hovne snage u nošenju tereta služenja građanima.Gradonačelnik Franković i biskup Uzinić razgovarali su o budućimprojektima, ali i nastavku dosadašnje uspješne suradnje GradaDubrovnika i Dubrovačke biskupije.

DAN DRŽAVNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE

Položeni vijenci i zapaljene svijećePoloženi vijenci i zapaljene svijećePoloženi vijenci i zapaljene svijećePoloženi vijenci i zapaljene svijećePoloženi vijenci i zapaljene svijeće

Povodom obilježavanja Dana državnosti Republike Hrvatske pol-aganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod Spomen križa na grobl-ju Boninovo, gradonačelnik Mato Franković, privremena pročelni-ca Upravnog odjela za kulturu i baštinu Ana Hilje i gradski vijećnikBlaž Pezo odali su počast svim poginulima u Domovinskom ratu.Vijence su položili i svijeće zapalili i predstavnici Dubrovačko –neretvanske županije, Općine Dubrovačko primorje, Policijskeuprave dubrovačko-neretvanske te predstavnici udruga proistek-lih iz Domovinskog rata.Sveta misa zadušnica služena je u Dubrovačkoj katedrali u ned-jelju, 25. lipnja 2017., u 20 sati.

SKUPŠTINE TRGOVAČKIH DRUŠTAVA GRADA DUBROVNIKA

Razriješeni dosadašnji direktori te imenovani noviRazriješeni dosadašnji direktori te imenovani noviRazriješeni dosadašnji direktori te imenovani noviRazriješeni dosadašnji direktori te imenovani noviRazriješeni dosadašnji direktori te imenovani noviSkupštine trgovačkih društava s ograničenom odgovornošću u kojima Grad Dubrovnikima većinski vlasnički udjel održane su 23.lipnja, a jedna od točaka dnevnog reda bilo je irazrješenje dužnosti dosadašnjih direktora te imenovanje novih. Novim direktorom Liber-tasa Dubrovnik d.o.o. imenovan je Ante Vojvodić, Čistoće d.o.o. Marko Iveković te SanitataDubrovnik d.o.o. Niko Kapetanić. Novi direktori imenovani su na mandat od tri mjeseca.Na mandat od četiri godine za tvrtku Boninovo d.o.o. imenovan je dosadašnji direktorZlatko Uršić te za tvrtku Vrtlar d.o.o. dosadašnja direktorica Alma Majstorović dok je u tvrtkiVodovod Dubrovnik d.o.o., Lukša Matušić imenovan predsjednikom Uprave, Vicko Be-gović članom Uprave za EU fondove te Zoran Ćosić članom Uprave za tehničke poslove.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika MatoFranković u pratnji zamjenica gradonačelni-ka Jelke Tepšić i Orlande Tokić te predsjed-nika Gradskog vijeća Marka Potrebice i pot-predsjednika Gradskog vijeća ŽeljkaRaguža, sudjelovao je na svečanom prije-mu povodom završetka ramazanskog pos-ta i proslave ramazanskog Bajrama koji jeodržan 26.lipnja u Medžlisu islamske zajed-nice.Obraćajući se okupljenima gradonačelnikFranković uputio je još jednom čestitke svimvjernicima Islamskezajednice povodom ra-mazanskog bajrama is-tičući kako ga ovakvadruženja na kojima sevidi snaga zajedništvasvih vjerskih zajednica uDubrovniku uvijek vese-li.

“Ovaj prijem predstavlja jedinstvenost Du-brovnika i ostavštinu Dubrovačke Repub-like koja je uvijek počivala na zajedništvuiznimno važnih stupova, to jest vjerskihzajednica. To zajedništvo je izrazito bitno iza budućnost, a posebno u ovim trenuci-ma kada se svijet nalazi pred velikim iza-zovima”, kazao je gradonačelnik Frankovićdodajući kako Dubrovnik svima možeposlužiti kao grad primjer u kojemu sezajedničkim dijalogom i radom nastoji oču-vati bogati identitet Grada.

URED GRADONAČELNIKA

Osniva seOsniva seOsniva seOsniva seOsniva seGospodarsko vijećeGospodarsko vijećeGospodarsko vijećeGospodarsko vijećeGospodarsko vijećePredstavnike Udruženja obrtnika Du-brovnik, predvođene predsjednikomUdruženja Zlatkom Begušićem i tajnikomCvijetom Daničićem, primio je u srijedu,21.lipnja, gradonačelnik Mato Franković.Sastanku su prisustvovali i Mato Oberan(Ceh ribara), Ivo Marlais (Ceh trgovaca),Jusuf Joldo (Ceh proizvodnih djelatnosti),Nikolina Farčić (Ceh ugostitelja), MarinaFranić (Ceh turističkih vodiča) te trgovacAnđelko Čorak i brijač Jako Šabadin.Gradonačelnik Franković je istaknuo kakogradska uprava s njim na čelu potiče svakugospodarsku aktivnost koja ne narušavakvalitetu života građana Dubrovnika niti sekosi za zaštitom vrijedne baštine.Posebno se osvrnuo na problem opskrbeu povijesnoj jezgri najavivši i ograničenjevremena koja dostavna vozila provode un-utar zidina kao i stroži nadzor akata kojimse to pitanje regulira.Predstavnici obrtnika iznijeli su neke odproblema s kojima se susreću u svojimdjelatnostima te izrazili vjeru da će suradn-ja između Grada i njih biti puno sadržajnijai kvalitetnija nego do sada. Istaknuli su i daim je prvenstveni cilj rješavanju problemapristupati cjelovito.Gradonačelnik je pozdravio aktivnu surad-nju te je najavio osnivanje Gospodarskogvijeća kao tijela koje će regulirati sva prak-tična i druga pitanja od značaja za poslo-vanje obrtnika i drugih gospodarstvenika.

7GlasGrada - 641 - petak 30. 6. 2017.

OVOGA PETKA

Druga sjednicaDruga sjednicaDruga sjednicaDruga sjednicaDruga sjednicaGradskog vijećaGradskog vijećaGradskog vijećaGradskog vijećaGradskog vijećaPredsjednik Gradskog vijeća mr. sc. Mar-ko Potrebica, v. r. uputio je vijećnicimaGradskog vijeća poziv za 2. sjednicu Grad-skog vijeća Grada Dubrovnika, koja će seodržati u petak, 30. lipnja 2017., s počet-kom u 16,30 sati. Sjednica će se održati uVelikoj vijećnici Grada Dubrovnika, PredDvorom 1, u Dubrovniku.Za sjednicu se predlaže dnevni red:1. Vijećnička pitanja.2. Prijedlog proračuna Grada Dubrovnikaza 2017. godinu.3. Prijedlog odluke o izvršavanju Proraču-na Grada Dubrovnika za 2017. godinu.4. Prijedlog odluke o kriterijima i mjerilimaza financiranje materijalnih i financijskihrashoda te rashoda za tekuće i investicijs-ko održavanje osnovnih škola na područ-ju Grada Dubrovnika u 2017.5. Prijedlog odluke o kriterijima i mjerilimaza financiranje rashoda za nabavu proiz-vedene dugotrajne imovine i rashoda zadodatna ulaganja na nefinancijskoj imovi-ni u osnovnim školama na području Gra-da Dubrovnika u 2017. godini.6. Prijedlog programa javnih potreba u kul-turi Grada Dubrovnika za 2017. godinu.7. Prijedlog mjera socijalnog programaGrada Dubrovnika za 2107. godinu.8. Prijedlog programa javnih potreba upredškolskom odgoju Grada Dubrovnikaza 2017.9. Prijedlog programa javnih potreba u škol-stvu Grada Dubrovnika za 2017.10. Prijedlog programa javnih potreba u te-hničkoj kulturi Grada Dubrovnika za 2107.11. Prijedlog programa gradnje objekata iuređaja komunalne infrastrukture za 2017.godinu12. Prijedlog zaključka o usvajanju tekstaDodatka II ugovoru o suradnji u okviru pro-jekta Dubrovačka kartica (Dubrovnik Card),između Grada Dubrovnika i Javne ustanoveu kulturi Muzeji i galerije Konavala.13. Prijedlog zaključka o organizaciji ljet-nog kampa za djecu s poteškoćama u raz-voju.14. Prijedlog odluke o osnivanju Odboraza statut i poslovnik Gradskog vijeća Gra-da Dubrovnika.15. Prijedlog odluke o osnivanju Odboraza određivanje naziva ulica i trgova u na-seljima Grada Dubrovnika.16. Prijedlog odluke o osnivanju Odboraza javna priznanja Gradskog vijeća GradaDubrovnika.17. Prijedlog odluke o osnivanju Odboraza predstavke, pritužbe i prigovore Grad-skog vijeća Grada Dubrovnika.18. Prijedlog odluke o osnivanju Odboraza međunarodnu suradnju Gradskog vijećaGrada Dubrovnika.19. Prijedlog rješenja o imenovanjuravnateljice Javne ustanove u kulturi Du-brovačke ljetne igre.20. Prijedlog rješenja o razrješenju članaUpravnog vijeća Lučke uprave Dubrovnik.

GRADONAČELNIK FRANKOVIĆ I ZAMJENICA TEPŠIĆ S ČELNICIMA GRUPACIJEVALAMAR RIVIERA

Jačanje međusobne suradnjeJačanje međusobne suradnjeJačanje međusobne suradnjeJačanje međusobne suradnjeJačanje međusobne suradnjeGradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšićsastali su se u ponedjeljak, 26.lipnja, s predsjednikom Uprave tvrtke Valamar RivieraŽeljkom Kukurinom, predsjednikom Nadzornog odbora tvrtke Gustavom Wurmbockomi regionalnim direktorom za destinaciju Dubrovnik Tomislavom Dumančićem.Čelnici hotelske grupacije koja na dubrovačkom području pojedinačno prednjači u brojunoćenja izvijestili su gradonačelnika o stanju u grupaciji, postignutim rezultatima i pl-anovima ulaganja ove tvrtke u narednom razdoblju. Posebno je bilo riječi o projektukongresnog centra na Babinom kuku. Kongresni centar u naravi bi bio multifunkcionalniprostor kapaciteta 3000 sjedala i kao takav na raspolaganju Gradu za brojna događanja.Grad Dubrovnik, rekao je gradonačelnik, pozdravlja sve projekte koji destinaciji donosedodatni turistički i javni sadržaj te pospješuju turističku uslugu u cjelini, a kongresni aspe-kt turizma od iznimnog je značaja.I Grad Dubrovnik i grupacija Valamar Riviera d.d. zainteresirani su za jačanje međusobnesuradnje i razvijanje partnerskog odnosa.

U DUBROVNIKU ODRŽANA MEĐUNARODNA KONFERENCIJA

Europska obrambena unijaEuropska obrambena unijaEuropska obrambena unijaEuropska obrambena unijaEuropska obrambena unijaNa međunarodnoj konferenciji “Europska obrambena unija – između potrebe i mogućnos-ti” koja se, u organizaciji Ureda zastupnika u Europskom parlamentu Tonina Picule, održala23.lipnja u Dubrovniku, sudjelovao je i gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković.Prilikom pozdravnog govora gradonačelnik Franković poželio je dobrodošlicu svim sudi-onicima konferencije ističući kako vjeruje da će zaključci s ove konferencije doprinijeti

donošenju odluka s ciljemuspostavljanja veće razinesigurnosti i zaštite građanaEuropske unije.Međunarodna konferencijaokupila je niz domaćih istranih stručnjaka za sig-urnost, predstavnike Europ-skog parlamenta, NATO-a,ministre obrane Hrvatske,Crne Gore i BiH, a sastoji seod tri panel rasprave koje zacilj imaju ponuditi rješenja zastvaranje jedne Unijesnažnije integrirane na po-dručju sigurnosti.

POVODOM DANA DRŽAVNOSTI

Gradonačelnik Franković odao počast pokojnomGradonačelnik Franković odao počast pokojnomGradonačelnik Franković odao počast pokojnomGradonačelnik Franković odao počast pokojnomGradonačelnik Franković odao počast pokojnomgradonačelniku Koprivicigradonačelniku Koprivicigradonačelniku Koprivicigradonačelniku Koprivicigradonačelniku KopriviciGradonačelnik Grada Dubrovnika MatoFranković, privremena pročelnica Upravnogodjela za kulturu i baštinu Ana Hilje i gradskivijećnik Blaž Pezo, povodom Danadržavnosti, polaganjem vijenca i paljenjemsvijeće odali su počast dubrovačkom gra-donačelniku Niku Koprivici koji je mučkiubijen na Daksi 1944. godine. Podsjetimo,dr. Niko Koprivica ubijen je 1944. godine naDaksi, a njegovi posmrtni ostaci ispraćeni suna vječni počinak tek u listopadu 2008. god-ine. Osim tadašnjeg gradonačelnika Nika Koprivice na Daksi su tada ubijene još 52 os-obe.

8 GlasGrada - 641 - petak 30.6. 2017.

KOORDINACIJSKI SASTANAK

Predstavljene mjere za rasterećenje gužviPredstavljene mjere za rasterećenje gužviPredstavljene mjere za rasterećenje gužviPredstavljene mjere za rasterećenje gužviPredstavljene mjere za rasterećenje gužviGradonačelnik Franković rekao je da je dugoročni cilj GradaDubrovnika osigurati da u jednom trenutku unutar zidina ne budeviše od 4.000 gostiju s brodova na kružnim putovanjima te da seto može postići boljim planiranjem i disperzijom termina dolazakabrodova

Koordinacijski sastanak s pred-stavnicima nadležnih gradskih službii upravnih odjela, Turističke zajedniceGrada Dubrovnika, tvrtke Sanitat,Lučke uprave Dubrovnik, Županijskelučke uprave i Postaje prometnepolicije Dubrovnik, održao je u poned-jeljak, 26.lipnja, gradonačelnik Gra-da Dubrovnika Mato Franković udruštvu svojih zamjenica Jelke Tepšići Orlande Tokić te savjetnika za morei priobalje Pera Kulaša.Tema sastanka bila je upravljanje tur-ističkim dolascima na područje pov-

ijesne jezgre i kontaktne zone u svrhusmanjena gužvi tijekom vršnih op-terećenja prometa, posebno krajemtjedna.Gradonačelnik je ustvrdio kako GradDubrovnik ne pravi razliku izmeđugostiju u hotelskom i privatnomsmještaju, izletnika i gostiju s brodo-va na kružnim putovanjima niti želipreferirati jednu grupu posjetiteljanauštrb drugih, ali da treba voditi raču-na o razini kvalitete ukupne turističkeusluge te da iznad uspješnog privre-đivanja mora postojati jasno definiran

interes Grada Dubrovnika i njegovih građana i da setom mišlju treba voditi.Nakon što su svi sudionici iznijeli svoja mišljenja i pr-ijedloge kako već ove sezone smanjiti gužve usuglaše-no je nekoliko konkretnih zaključaka. Kako bi se sman-jio pritisak na plato Pila u danima s najviše dolazakaLučka uprava Dubrovnik će 12 ticanja brodova ko-mpanije „Costa Crociere SpA“ do kraja sezone premjes-titi na sidrište ispred Lokruma.Nadalje, Lučka uprava će u jednom intervalu dozvolja-vati odlazak devet autobusa za shuttle prijevoz gostijuprema Pilama te nakon toga uzimati pauze od po 10minuta prije nego se prema Pilama uputi druga grupaautobusa.Kao dodatna mjera u svrhu rasterećenja Pila, dogo-voreno je i da će se dio izletničkih autobusa preusmjer-avati na Ploče.Sve navedene mjere odnose se na dane četvrtak, petaki subotu, a nadzirat će se u suradnji nadležnog odjelaTurističke zajednice Grada Dubrovnika, Službe promet-nog redarstva i tvrtke Sanitat.Gradonačelnik Franković rekao je da su iznesene mjereprimjenjive odmah, ali i da je dugoročni cilj Grada Du-

brovnika osigurati da u jednom trenutku unutar zidi-na ne bude više od 4.000 gostiju s brodova nakružnim putovanjima te da se to može postići boljimplaniranjem i disperzijom termina dolazaka brodova.Stoga će prema Lučkoj upravi Dubrovnik zauzeti čvrststav da se prilikom sklapanja novih ugovora za 2019.godinu prema tome i ravnaju.Sastanku su uz navedene čelnike Grada nazočili ipročelnik Upravnog odjela za komunalne djelatnostii mjesnu samoupravu Marko Miljanić, voditelj Službekomunalnog redarstva Pero Šimunović, direktor tvrt-ke Sanitat Niko Kapetanić, direktorica Turističke zajed-nice Grada Dubrovnika Romana Vlašić i koordinatorodjela turističkih informacija zadužen za koordinaci-ju prihvata turističkih autobusa na Pilama i Pločamapri TZGD-a Stijepo Domijan, ravnatelj Lučke upraveDubrovnik Blaž Pezo, pomoćnik ravnatelja za opera-tivu, razvoj i održavanje Lučke uprave Dubrovnik Hr-voje Kulišić, ravnatelj Županijske lučke uprave Du-brovnik Željko Dadić i načelnik Postaje prometnepolicije Ante Vuletić.

ODRŽAN SASTANAK S HRVATSKIM CESTAMA

Sigurnost svih sudionika u prometu je prioritetSigurnost svih sudionika u prometu je prioritetSigurnost svih sudionika u prometu je prioritetSigurnost svih sudionika u prometu je prioritetSigurnost svih sudionika u prometu je prioritetGrad Dubrovnik će u proračunu koji bi se trebao donijeti u petak, 30.svibnja, osigurati financijska sredstva potrebna za realizacijuprivremenog rješenja, odnosno montažnog nathodnika na područjuNuncijate, čime bi se doprinijelo većoj sigurnosti pješaka i stanovnikatog naseljaGradonačelnik Grada Dubrovnika MatoFranković i zamjenica gradonačelnika Or-landa Tokić održali su 26.lipnja sastanaks voditeljem Tehničke ispostave Hrvatskihcesta u Dubrovniku Ivicom Tutmanom.Na održanom sastanku razgovaralo se oiznalaženju rješenja za otvorena pitanjaizmeđu Grada Dubrovnika i Hrvatskih ces-ta po pitanju nadležnosti koja se prekla-pa na pojedinim prometnicama, ali iiznalaženju sigurnosnih rješenja prome-ta motornih vozila i pješaka na državnojcesti D8 odnosno Jadranskoj magistrali.Iznoseći neke od problema, gra-donačelnik Franković i zamjenica Tokićposebno su se osvrnuli na sigurnostspomenute prometnice na predjelu Nun-cijate, Štikovica – Veliki Zaton te na pred-

jelu skretanja za naselje Bosanka.Voditelj Tehničke ispostave Hrvatskih ces-ta u Dubrovniku Ivica Tutman izvijestio jegradonačelnika Frankovića kako su Hr-vatske ceste projekt uređenja Jadranskemagistrale na predjelu Nuncijate predalenadležnom odjelu Grada Dubrovnika radiishođenja potrebnih dozvola te da je utijeku i izrada studije o utjecaju na vizureGrada.Gradonačelnik Franković je istaknuo kakoće Grad Dubrovniku u proračunu koji bise trebao donijeti u petak, 30. svibnja,osigurati financijska sredstva potrebna zarealizaciju privremenog rješenja, odnos-no montažnog nathodnika na područjuNuncijate čime bi se doprinijelo većoj sig-urnosti pješaka i stanovnika tog naselja.

Realizacija projekta očekuje se do kraja ovegodine.Također, na održanom sastanku je istaknuto ikako će Grad Dubrovnik odmah po završetkuturističke sezone krenuti s realizacijom lijevogskretača za naselje Bosanka za što su Hrvatskeceste dale potrebnu suglasnost.Grad Dubrovnik u suradnji s Hrvatskim cesta-ma započet će i s izradom potrebne dokumen-tacije za projekt Štikovica – Veliki žali, a suklad-no dogovoru rekonstrukciju prometnice finan-cirat će Hrvatske ceste dok će kolnik financira-ti Grad Dubrovnik.Prema riječima Ivice Tutmana Hrvatske cesteizrazile su volju za izgradnju autobusnihugibališta na dijelovima Jadranske magistrale,a posebno u dijelu naselja Lozica uz uvjet daGrad Dubrovnik riješi imovinsko pravne odnosena tim predjelima te definira lokacije za auto-busna ugibališta.Poseban naglasak na održanom sastanku stav-ljen je i na osiguravanje padina Srđa te premaizrađenom projektu Hrvatskih cesta cjelokup-na vrijednost projekta iznosila bi 28 milijunakuna, a za što bi Grad Dubrovnik nastojao sred-stva osigurati iz Europskih fondova.

9GlasGrada - 641 - petak 30. 6. 2017.

10 GlasGrada - 641 - petak 30.6. 2017.

DAN DRŽAVNOSTI REPUBLIKE HRVATSKEU MILANU

U znaku DubrovnikaU znaku DubrovnikaU znaku DubrovnikaU znaku DubrovnikaU znaku DubrovnikaDubrovnik je bio u središtu bogatog cjelod-nevnog kulturno-umjetničkog programa i tokroz prizmu života i stvaralaštva dvojice zna-menitih Dubrovčana – znanstvenika i diplo-mata Ruđera Boškovića i komediografa Ma-rina Držića, rođenih Dubrovčana koji suznačajan dio svog rada ostvarili u Italiji, ali ikroz sudjelovanje brojnih dubrovačkih ustano-va u kulturi i umjetnika, između ostalih DomaMarina Držića, Umjetničke galerije Dubrovnik,Dubrovačkog simfonijskog orkestra i Kaza-lišta Marina Držića te Gimnazije Dubrovnik iTurističke zajednice Grada Dubrovnika.Nakon što je ispred crkve Santa Maria Podoneu centru Milana u utorak ujutro svečano ot-krivena spomen ploča Ruđeru J. Boškoviću,i to u godini kada obilježavamo 230. godišn-jicu smrti ovog velikog astronoma, fizičara idiplomata, središnji dio svečanosti priređenje u milanskoj palači Seicentro, a pred brojnimuzvanicima i gostima iz obje države Republi-ka Hrvatska i Grad Dubrovnik predstavljenisu u punom književnom, glazbenom, dram-skom i likovnom izričaju.U ime Grada Dubrovnika prisutnima se obra-tila zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić,dok je u ime Turističke zajednice Grada Du-brovnika pozdravni govor održala direktoricaRomana Vlašić. Prisutne je pozdravila i gen-eralna konzulica Republike Hrvatske u MilanuIva Pavić. Zamjenica gradonačelnika JelkaTepšić kazala je kako je ovo važan dan zagradnju prijateljskih odnosa i suradnje izmeđudva grada i dvije susjedne zemlje. Uputila jezahvalu Generalnom konzulatu i Generalnojkonzulici Pavić na inicijativi te Gradu Milanuna pokroviteljstvu ove svečanosti. U glazben-om dijelu programa nastupio je Gudački

kvartet Dubrovačkog sim-fonijskog orkestra, dok je udramskom dijelu izveden pri-zor iz Držićeve komedije„Skup“ i scenski nastup učeni-ka Gimnazije Dubrovnik nazi-va „Kratak dijalog između dvavelika uma Marina Držića i Ruđ-era Boškovića“. U sklopu pro-grama otvorena je izložba aka-demskog slikara Tonka Smok-vine „Nemir“ te je upriličenopredstavljanje talijanske verzijeknjige „Ruđer Bošković uslužbi diplomacije Dubrovačkerepublike“ autora Stjepana Špoljarića. Knji-ga je izdana u nakladništvu Ministarstva van-jskih i europskih poslova Republike Hrvatske- Diplomatske akademije, Ministarstvaznanosti i obrazovanja te Gimnazije Du-brovnik. Predstavljena je suradnja izmeđuDoma Marina Držića i Nacionalne knjižniceBraidense iz Milana, u kojoj se i danas čuvajutri vrijedna izdanja Držićevih djela, a koja seogleda upravo u posudbi tih djela i njihovomizlaganju u Dubrovniku. Povodom 450. obl-jetnice njegove smrti, o najvećem hrvatskomkomediografu, posudbi raritetnih izdanja i sko-rašnjem posjetu Dubrovniku govorili suravnateljica milanske nacionalne knjižniceMaria Goffredo, ravnatelj Doma Marina DržićaNikša Matić i odvjetnik Cristiano Pambianchiiz Milana, istinski prijatelj Dubrovnika i Hr-vatske. Gospodinu Pambianchiju odlikovan-je Danice Hrvatske s likom Marka Marulićaza osobite zasluge u području kulture uručilisu Renata Margaretić Urlić iz Ureda Predsjed-nice Republike Hrvatske i Nj. E. DamirGrubiša, veleposlanik Republike Hrvatske uItaliji. U sklopu ceremonije obilježavanja 25.obljetnice uspostave hrvatsko–talijanskih dip-lomatskih odnosa te obilježavanja Dana

državnosti Republike Hrvatske posvećenogGradu Dubrovniku u Milanu, Gradu Dubrovni-ku i ravnatelju Doma Marina Držića NikšiMatiću uručene su zahvalnice. Zamjenicagradonačelnika Jelka Tepšić u ime GradaDubrovnika primila je zahvalnicu za nesebič-ni doprinos dok je ravnatelju Nikši Matiću zah-valnica uručena za dragocjeni doprinos ukoordiniranju ustanova u kulturi Grada Du-brovnika prilikom programa obilježavanja.Uz opipljive i trajne znakove ovog događajau Milanu - spomen ploču posvećenu RuđeruJ. Boškoviću i knjigu diplomata Stjepana Špol-jarića - izložbe Tonka Smokvine i ilustratoriceAndreje Petrlik Huseinović ostat će otvorenedo 3. srpnja te tako biti dostupne široj javnos-ti za razgledanje i upoznavanje s Hrvatskom,Dubrovnikom i našom kulturom. Učenici Gim-nazije Dubrovnik sudjelovali su i predstavljan-jem istraživačke radionice #drzicevgrad (dioprojekta „Držić u očima učenika Dubrovačkegimnazije“), koja će kao izložba također bitiotvorena do 3. Srpnja Program u Milanu zavr-šio je turističkom i enogastronomskomprezentacijom Grada Dubrovnika – Grad zasva godišnja doba – u organizaciji Turističkezajednice Grada Dubrovnika.

Foto: TZGD, Miho Skvrce UGD

SPOMEN PLOČA RUĐERU BOŠKOVIĆU

Oda zemlji dua Vox RaguseiOda zemlji dua Vox RaguseiOda zemlji dua Vox RaguseiOda zemlji dua Vox RaguseiOda zemlji dua Vox RaguseiProteklog je tjedna u srcu Milana, na Piazzale Borromeona samom pročelju crkve Santa Maria Podone u kojojje pokopan 13.veljače 1787. Ruđer Bošković dobiospomen ploču. Ploča je izrađena od kamena Mironja izDubrovačkog primorja. Zahvaljujući incijativi, zalagan-ju i trudu Generalnog konzulata Republike Hrvatske uMilanu i prijatelja Dubrovnika i Hrvatske, uglednog odv-jetnika iz Milana, Cristiana Pambianchija Bošković jekonačno dobio komemorativnu ploču koju zaslužuje.Prethodnik atomske teorije i osnivač poznate zvjezdar-nice u Breri važi za jednog od najznačajnijih naučnikasvog vremena i za jednog od najznamenitijih Dubrovča-na. Bavio se fizikom, filozofijom, astronomijom, matem-atikom, pedagogijom, geologijom, arhitekturom,arheologijom, optikom, diplomacijom, poezijomi prevođenjem. U ceremoniji otkrivanja ploče,uz zamjenicu gradonačelnika Jelku Tepšić sud-jelovali su generalna konzulica RH u Milanu IvaPavić, savjetnica predsjednice Republike Hr-vatske Kolinde Grabar Kitarović Renata Marga-retić Urlić, župan Nikola Dobroslavić, direktori-ca Turističke zajednice Grada Dubrovnika Ro-mana Vlašić, te zamjenica gradonačelnika gra-da Zagreba Jelena Pavičić Vukičević, a događajsu glazbom uzvisile ugledne dubrovačke um-

jetnice koje čine duo Vox Ragusei, pr-vakinja HNK Zagreb Diana Hilje mezzos-opranistica i pijanistica Ivana Marija Vi-dović. Vox Ragusei je u mjesecu lipnjuobgrlio Italiju s dvije turneje prvo onomna jugu nastupivši na trima uglednim fes-tivalima, a potom s ovom značajnommisijom u Milanu.Duo je nastao iz želje da se glazba i pr-ijateljstvo prožimaju, te da se svijetompronosi u prvom redu dubrovačka kao ihrvatska glazbena baština. Tako su, uzsvečano zvonjenje milanskih zvona,točno u podne 20. lipnja dale prigodniglazbeni biljeg velikoj svečanosti otkri-vanja spomen ploče te izvele obje himne

talijansku pa hrvatsku. Uslijedio je i re-cital dua Vox Ragusei kojeg je Ministar-stvo kulture RH podržalo u ovom gosto-vanju. Program kojeg su pomno odab-rale za ovaj posebni, povijesni trenutakzapočet je s Dubrovčaninom, još jednimpoklisarom, Antunom Sorkočevićem injegovom molitvom La Preghiera Ruđ-eru Boškoviću u čast. U sredini progra-ma dama glazbe u Hrvata, Dora Pe-jačević i njena Ave Marija koja je dalacijeloj svečanosti dimenziju blage produ-hovljenosti i mira. Nije ometala ni žegaupornog sunca, ni brojne sirene, ni bukana trgu u podnevnoj ljetnoj vrevi Milanada poruka stigne u sva srca koja su joj

osluhnula. Za kraj, a što drugo doliOda zemlji iz opere Jakova Gotov-ca, ’’Mila Gojsalić’’. Program s naslo-vom Oda zemlji (Ode alla patria)zabljesnula je žarko baš kao i poja-va heroine Mile Gojsalić i bogata os-tavština velikog Ruđera Boškovićakoji nikad neće bit samo figura našepovijesti već zasigurno jedan od onihkoji ju je isklesao.

Foto: Generalni konzulat RH uMilanu, Mia Njavro

11GlasGrada - 641 - petak 30. 6. 2017.

12 GlasGrada - 641 - petak 30.6. 2017.

ŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKA

DVADESET PETA OBLJETNICA OSLOBAĐANJA GOLUBOVA KAMENA I DVADESETAOBLJETNICA PODIZANJA SPOMENIKA IMOTSKIM BRANITELJIMA U TRSTENOM

Sjećanje na poginule ImoćaneSjećanje na poginule ImoćaneSjećanje na poginule ImoćaneSjećanje na poginule ImoćaneSjećanje na poginule ImoćaneŠtovatelji žrtve hrvatskih branitelja s područja Imotske krajine koji se svake godineokupljaju kod spomen obilježja u Trstenom, ove godine obilježavaju dva jubilarna

događaja: 25-u obljetnicuoslobađanja Golubovakamena i 20-u obljetnicupodizanja spomenika Im-otskim braniteljima uTrstenom. Već puna dvadesetljeća održava seovaj komemorativni skupna datum 2. srpnja kadaje 1992. godine oslo-bođen Golubov kamen,zloglasna neprijateljskautvrda iznad Rijeke du-brovačke, koju su zajed-ničkim snagama oslo-bodili pripadnici Hrvatskevojske i koja je kasnijesimbolički odabrana zasjećanje na sve poginuleImoćane na južnom du-brovačkom bojištu.Na Južnom bojištutijekom ratnih operacija u

obrani Domovinesudjelovalo je preko5000 Imoćana. Njih36 poginulo je, a sto-tinjak je ranjeno. Izapoginulih ostalo je26-oro djece. Riječ jemahom o pripadnici-ma 115-te Imotskebrigade HV-a i 3.Bojne 4. brigade HV-a.Program koji tradicionalno provodi Zavičajni klubImoćana u Dubrovniku, počinje u nedjelju, 2.srpnja, u 11.30 sati kod spomenika ispod pla-tana na kojem su uklesana imena 36 poginulihhrvatskih branitelja iz Imotske krajine, a nastav-lja se služenjem mise zadušnice koju će u mjes-noj crkvi Sv. Vida ove godine predvoditi župniki samostanski vikar Imotskog fra Zoran Kutleša.Naime, za fra Zorana Trsteno je osobito važnojer je njegov brat, imotski branitelj, poginuo up-ravo na Golubovu kamenu 2. srpnja 1992. god-ine.Odrješenje kod spomenika braniteljima pred-voditi će fra Kristijan Stipanović, dekan Imotskogdekanata. Komemorativni događaj pratiti će Kla-pa Stina koja djeluje u sklopu Župne zajedniceKraljice neba i zemlje u Pločama. P.P.Š.

TZ ŽUPA DUBROVAČKA

Nagrada za petnaest godinaNagrada za petnaest godinaNagrada za petnaest godinaNagrada za petnaest godinaNagrada za petnaest godinavjernosti Župivjernosti Župivjernosti Župivjernosti Župivjernosti Župi

U turističkom uredu TZ Župa dubrovačka u utorak, 20.lipnja 2017., dodijeljena je nagrada za 15. godinaneprestanog dolaska u Mline gospođi Larisi Blank izRusije. Gđa Blank je došla u pratnji svoje domaćiceKatarine Pečarević te svoga sina sa suprugom i unuči-com. U ugodnom razgovoru je gospođa Blank istaknulakako se već prilikom prvog dolaska izlaskom iz avionau Čilipima zaljubila u ovaj kraj. Prvi dolazak je bio pre-ko agencije dok sada dolazi u vlastitom aranžmanusvake godine nanovo. Putuje i po nekoliko puta godiš-nje i putovanja na druge destinacije joj služe kao us-poredba sa Hrvatskom, a u toj „utrci“ redovito pob-jeđuje Hrvatska svojom čistoćom, ljepotom, ljuba-znošću i gostoprimstvom domaćina. Drago nam jeugostiti ovakve drage goste! Neka nam dođu opet...

NARDELLI NAZOČIO SASTANKU PREDSTAVNIKA OPĆINA KRAJNJEG JUGA

Do konkretnih rješenja brže i lakšeDo konkretnih rješenja brže i lakšeDo konkretnih rješenja brže i lakšeDo konkretnih rješenja brže i lakšeDo konkretnih rješenja brže i lakšezajedničkim nastupomzajedničkim nastupomzajedničkim nastupomzajedničkim nastupomzajedničkim nastupom

Načelnik Općine Župa dubrovačka,Silvio Nardelli u petak je u Konavlimasudjelovao na sastanku predstavnikaopćina koje gravitiraju Dubrovniku.Sastanak je održan na inicijativu žup-ana Nikole Dobroslavića, gra-donačelnika Mata Frankovića,načelnika Općine Konavle BožaLasića, a nazočni su bili i načelniciopćina Ston, Trpanj, Dubrovačko pri-morje i Janjina. Glavne teme sastana-ka bile su prvenstveno komunalniproblemi jedinica lokalnih samoupra-va na jugu Hrvatske, a predstavniciOpćina iznijeli su svoje specifičneprobleme kao i vlastita viđenja rješen-

ja istih. Od odvoza smeća, prometa,opskrbe vodom, izgradnje infrastruk-ture, brze ceste od Zračne luke u Čil-ipima do Dubrovnika, Pelješkog mo-sta... Razgovaralo se o svim gorućimproblemima i pitanjima za krajnji jug.Svi sudionici složili su se kako će sedo konkretnih rješenja doći brže ilakše zajedničkim nastupom i inten-zivnom međusobnom suradnjom.Zadovoljni rezultatima sastanka složilisu se kako će se s ovakvom prak-som nastaviti i u budućnosti, a sve usvrhu pronalaženja što boljih i kon-struktivnijih rješenja za boljitak svihstanovnika Juga Hrvatske.

13GlasGrada - 641 - petak 30. 6. 2017.

14 GlasGrada - 641 - petak 30.6. 2017.

DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA

ŽUPAN DOBROSLAVIĆ S DRŽAVNIM PRVACIMA U ZNANJU

Čestitke i prigodni pokloniČestitke i prigodni pokloniČestitke i prigodni pokloniČestitke i prigodni pokloniČestitke i prigodni pokloniŽupan Nikola Dobroslavić i pročelnica Upravnog odjela zaobrazovanje, kulturu, znanost i šport Marijeta Hladilo primilisu 21.lipnja u Velikoj vijećnici učenike županijskih osnovnihi srednjih škola koji supobijedili na smotrama inatjecanjima iz znanja.Riječ je o učenicima kojisu osvojili jedno od prvatri mjesta na državnimnatjecanjima kao i nji-hovim mentorima koji suuvelike pridonijeli uspje-hu svojih učenikaŽupan Dobroslavić ipročelnica Hladilo uručilisu učenicima prigodnepoklone.Prva mjesta osvojili su:Frančeska Krečak, Anto-nio Lujo, Luka Grgić, TeaObšivač, Marin Talajić,Ivan Vidović, Anita Nodi-lo, Ana Bakija, LucijaBrautović, BarbaraĆorak, Nina Zvone, An-tun Milinković, JakovSekula, Jakov Varezić teŽenski zbor Cvrčak.Druga mjesta osvojili su:Filip Kežić, Petra Rebac,Anela Filipa Stojić, Mar-ko Tot, Paula Ivanković,Dorotea Radić, MarijaSašilo, Monika Žuvela,

ŽUPAN PRIMIO UČENIKE KOJI SU NA DRŽAVNIM ŠPORTSKIM PRVENSTVIMA OSVOJILI MEDALJE

Županija nagradila športske školske kluboveŽupanija nagradila športske školske kluboveŽupanija nagradila športske školske kluboveŽupanija nagradila športske školske kluboveŽupanija nagradila športske školske kluboveUčenike koji su na ovogodišnjemDržavnom prvenstvu školskihšportskih društava osnovnih i

srednjih škola ostvarili iznimnerezultate, primili su 21.lipnja,župan Nikola Dobroslavić ipročelnica Upravnog odjela zaobrazovanje, znanost, kulturui šport Marijeta HladiloŽupan Dobroslavić i pročelni-ca Hladilo uručili su prigodnepoklone školskim športskimdruštvima koji su osvojili drugai treća mjesta na prvenstvu.Športski klubovi koji su nadržavnim natjecanjima osvojilidruga mjesta u plivanju suŠŠD „ Petar Kanavelić“ iz Os-novne škole Petra KanavelićaKorčula i ŠŠD „ Vidra“ iz Os-novne škola Marina Držića Du-brovnik. Treća mjesta osvojilisu ŠŠD “Ombla” u judu, ŠŠD“Crvena Hrvatska” u badmin-tonu, ŠŠD „Ploče“ SŠ fra An-drije Kačića Miošića Ploče urukometu te u gimnastici ŠŠD„ Blato“ Osnovna škola „ Bla-to“ i ŠŠD „ Gundulić“ Osnov-na škola Ivana Gundulića.

Andrija Barbarić, Antonio Pandak, Meri Anastasov, Nina Zvone, PatriciaĆorak, Ana Kačić Barišić, Lovro Barišić i Mia Klinac.Treća mjesta osvojili su: Tarik Škaljić, Džan Suljević, Patricia Ćorak, MatijaLučić, Ante Bačić, Jure Mihaljević, Paula Jadrušić, Katarina Mrvalj teOrkestri iz Umjetničke škole Luke Sorkočevića.

15GlasGrada - 641 - petak 30. 6. 2017.

DUBROVNIK

Potpisani Ugovori za koncesiju na BistriniPotpisani Ugovori za koncesiju na BistriniPotpisani Ugovori za koncesiju na BistriniPotpisani Ugovori za koncesiju na BistriniPotpisani Ugovori za koncesiju na Bistrini

Župan Nikola Dobroslavić potpisao je u Palači Ranjina Ugovor o konc-esiji na pomorskom dobru na Bistrini s direktorom tvrtke Nonos Dyo d.o.o.Vinkom Čilićem kao novim ovlaštenikom koncesije te stečajnim uprav-iteljem tvrtke Maribic d.o.o. u stečaju Josipom Kneževićem kao dosa-dašnjim ovlaštenikom koncesije.

9. BICIKLISTIČKI ULTRAMARATON OD VUKOVARA DO DUBROVNIKA

U počast svim poginulim i nestalimU počast svim poginulim i nestalimU počast svim poginulim i nestalimU počast svim poginulim i nestalimU počast svim poginulim i nestalimhrvatskim braniteljimahrvatskim braniteljimahrvatskim braniteljimahrvatskim braniteljimahrvatskim braniteljimaDeset biciklista Biciklističke udruge Brod voziti će 9. biciklistički ul-tramaraton od Vukovara do Dubrovnika u počast svim poginulim inestalim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu. Maraton krećes Ovčare, mjesta pokolja više od 250 nedužnih žrtava; hrvatskihbranitelja i civila, u spomen na dan osnivanja 108. brigade Hrvatskevojske iz Slavonskog Broda. Dolazak biciklista očekuje se u poned-jeljak, 3. srpnja oko 12 sati na mostu Dr. Franje Tuđmana u Du-brovniku. Članovi „Biciklističke udruge Brod“ koji su većinom hr-vatski branitelji iz Domovinskog rata te djeca hrvatskih branitelja,izvoziti će ukupno 1050 kilometara na putu kroz hrvatske krajevekoji su pretrpjeli ratna stradanja i time doprinijeti da žrtva hrvatskihbranitelja zauvijek ostane upisana u srcu Domovine Hrvatske.

OBILJEŽEN

Dan državnosti Republike HrvatskeDan državnosti Republike HrvatskeDan državnosti Republike HrvatskeDan državnosti Republike HrvatskeDan državnosti Republike HrvatskeU prigodi obilježavanja Dana državnosti Republike Hrvatske županNikola Dobroslavić s izaslanstvom položio je vijenac i zapaliosvijeću kod Spomen križa na groblju Boninovo odavajući počastsvim poginulim u Domovinskom ratu.Također, zamjenici župana Joško Cebalo i Žaklina Marević sizaslanstvom položili su vijenac i svijeću zapalili i kod Spomenikapobjedi na lokalitetu Vjetreni mlin u Stupi u Dubrovačkom primor-ju. Vijence su položili i svijeće zapalili i predstavnici Grada Du-

POVODOM DANA DRŽAVNOSTIREPUBLIKE HRVATSKE

Održan svečaniOdržan svečaniOdržan svečaniOdržan svečaniOdržan svečaniprijemprijemprijemprijemprijemPovodom Dana državnosti Repub-like Hrvatske župan Nikola Dobro-slavić upriličio je 23. lipnja u PalačiSponza svečani prijem kojemu sunazočili i zamjenici župana JoškoCebalo i Žaklina Marević, županijs-ki vijećnici i pročelnici, gra-donačelnici i načelnici s područjaDubrovačko-neretvanske županije,predstavnici vjerskih zajednica tebrojni predstavnici društvenog,športskog i kulturnog života Grada i Županije.

Naime, Vlada Republike Hrvatske 2013. godine donijela jeOdluku o dodjeli koncesije u svrhu gospodarskog koriš-tenja pomorskog dobra radi obavljanja djelatnosti uzgojaškoljaka i riba kojom je koncesija dodijeljena tvrtki Maribicd.o.o. nad kojom je 2014. godine otvoren stečaj.Slijedom navedenog, Odlukom Županijske skupštine oprijenosu koncesije kojom je prenesena koncesija sa tvrt-ke Maribic d.o.o. u stečaju na tvrtku Nonos Dyo d.o.o. stek-li su se uvjeti za potpisivanje ovog Ugovora.Novi Ovlaštenik koncesije, tvrtka Nonos Dyo d.o.o. podmi-rila je sva dugovanja za osnovne ugovorene naknade zakoncesiju, zaključno s cijelom 2017. godinom te iskazalatehnološku i financijsku sposobnost za nastavak ove djelat-nosti.Prijenosom ove koncesije, Dubrovačko-neretvanska žup-anija okončala je ovaj postupak imajući u vidu očuvanjeradnih mjesta, podmirenje javnih davanja te u konačnicinastavak ove važne djelatnosti.S obzirom da je ova koncesija u velikom dijelu obrazovno-istraživačka, doprinijeti će daljnjem razvoju i unapređenjuMalostonskog zaljeva kao iznimno vrijednog prirodnogresursa.

brovnika, Općine Du-brovačko primorje,Policijske uprave du-brovačko-neretvanske tepredstavnici udrugaproisteklih iz Domovin-skog rata. Sveta misa za-dušnica služena je u Du-brovačkoj katedrali unedjelju, 25. lipnja.

16 GlasGrada - 641 - petak 30.6. 2017.

KONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLE

KONAVOSKO OPĆINSKO VIJEĆE

Ivo Simović Crni predsjednikIvo Simović Crni predsjednikIvo Simović Crni predsjednikIvo Simović Crni predsjednikIvo Simović Crni predsjednik

URED NAČELNIKA

Radni dan u MoluntuRadni dan u MoluntuRadni dan u MoluntuRadni dan u MoluntuRadni dan u Moluntukako bi shvatili što najviše muči našegčovjeka moramo ga i saslušati – i to u nje-govom mjestu, na terenu a ne u našem ure-du! Ovakve posjete mjestima i razgovore slokalnim stanovništvom planiramo raditi iubuduće“ istaknuo je načelnik LasićPrije lokalnih izbora kandidat HDZ-a je daoobećanje da će prvi radni dan kao načelnikprovesti u Moluntu slušajući problemestanovnika ovog malog turističkog bisera.Načelnik Lasić obećanje je i održao pa jetako umjesto u uredu u Vili Banac radni danodradio u Moluntu.Nakon razgovora s predstavnicima Mjes-nog odbora, ali i žiteljima koji su došli izraziti

RADNI SASTANAK PREDSTAVNIKA SVIHOPĆINA KOJE GRAVITIRAJU DUBROVNIKU

Zajedno lakše doZajedno lakše doZajedno lakše doZajedno lakše doZajedno lakše dorješenja problemarješenja problemarješenja problemarješenja problemarješenja problemaNa inicijativu župana Dubrovačko-neretvan-ske županije Nikole Dobroslavića, gra-donačelnika Dubrovnika Mata Frankovićate načelnika Općine KonavleBoža Lasića u petak 23. lipnja usjedištu Općine Konavle održanje radni sastanak predstavnikasvih općina koje gravitiraju Du-brovniku. Glavna tema razgovo-ra bili su zajednički problemi imoguća rješenja do kojih će selakše i brže doći zajedničkim nas-tupom i intenzivnom suradnjom.Razgovor je prvenstveno bio okomunalnim problemima kojimuče sve jedinice lokalnesamouprave na jugu Hrvatske, apredstavnici Općina, inače i suv-

lasnici javnih poduzeća koja posluju na nji-hovom području, iznijeli su svoje specifičneprobleme kao i viđenja rješenja.„Izrazito mi je drago što se baš prvi od ovihsastanaka dogodio upravo u Konavlima, avjerujem da je to samo jedan u nizu pokuša-ja rješavanja problema koji nas sve muče.Od odvoza smeća, do prometa, opskrbevodom, izgradnje infrastrukture, brze ceste

svoje mišljenje dogovoren je cijeli niz pro-grama i akcija kojima je cilj poboljšavanježivota u Moluntu. Neke se stvari mogu odra-diti u kratkom roku, neke su već i dorađene,dok će za neke trebate malo vremena, alinačelnik Lasić ne dvoji da će sve dogo-voreno biti i odrađeno.„Zacrtali smo da ćemo posebno pozornostu narednom mandatu posvetiti rubnim po-dručjima kako bi zadržali mlade ljude u ovimmjestima koja su nam jednako važna kao iveća poput Cavtata, Čilipa ili Grude. Ima-mo pripremljen cijeli niz mjera i projekatakojima ćemo poboljšati uvjete života u rub-nim područjima, ali kako bi shvatili što na-jviše muči našeg čovjeka moramo ga isaslušati – i to u njegovom mjestu, na ter-enu a ne u našem uredu! Ovakve posjete

mjestima i razgovore s lokalnimstanovništvom planiramo raditi i ubuduće“istaknuo je načelnik Lasić.Načelnik Lasić nije zaboravio niti obećanjeo malonogometnom igralištu na Grudi. Jed-na od godinama vrućih tema među Gruđ-anima konačno će dobiti i sretan kraj. Kakoje dogovoreno s Dubrovačko-neretvan-skom županijom izgradnja tribina, postavl-janje nove ograde, kao i prilagođavanje ter-ena za mali nogomet, ali i košarku, počinje20. kolovoza – odmah po završetku tradi-cionalnog Gruda Open turnira u nogo-tenisu.Nije to kraj lijepih vijesti za stanovnike Grudejer se osim trotoara Gruda - Tušići radi i napripremi dokumentacije za izgradnju boćar-skog igrališta!

HDZ-ov Ivo Simović Crni izabran je u srijedu poslijepodne, 21.lipnja, na konsti-tuirajućoj sjednici za predsjednika konavoskog Općinskog vijeća, dok su zanjegove zamjenike imenovani HSS-ova Lucija Miljanić Macan te ispred Neza-

visne liste Konavle Luko Šubašić. Sve odluke i imenovanja prošla sujednoglasno, a novi/stari predsjednik ovom prilikom je izrazio nadu daće sve sjednice prolaziti u takvom tonu.’’Zahvaljujem se svima na povjerenju i nadam se da će sjednice i daljeprolaziti ovako. Vjerujem da ćemo ideologije ostaviti ispred ovih vrata, akako će nam jedina misao vodilja ovdje biti interes Konavala’’, rekao jeSimović. Inače u Odbor za izbor i imenovanje izabrani su Paula Janovićkao predsjednica, a članovi su Niko Đivanović, Pero Kapetanić, MarioDimnić te Srđan Meštrović.U Odbor za Statut i poslovnik izabrani su Vlaho Mujo kao predsjednik, ačlanovi su Juraj Magud i Tea Đurović, dok je na čelu Odbora za pro-račun i financije Pero Kapetanić, a članovi su Ivo Cvjetković i Lucija Mil-janić Macan.U Odbor za dodjelu javnih priznanja kao predsjednik imenovan je IvoSimović, a članovi su Ivan Rodić, Ivo Cvjetković, Matija Novaković i Lju-bica Brailo.Vrijedi istaknuti kako je umjesto Boža Lasić kao nositelja liste HDZ-a ikonavoskog načelnika u Vijeće ušao Vlaho Ljutić. Umjesto HSS-ovogPerice Pušića ušao je Vlaho Mujo, a DDS-ovu Vilmu Kosović zamijenioje Ivo Car.Umjesto Luke Korde, nositelja KLGB Luke Korde u Općinsko vijećeKonavala ušao je Mislav Burđelez.

od Zračne luke u Čilipima do Dubrovnika,Pelješkog mosta... Razgovarali smo o svimgorućim problemima i pitanjima za krajnjijug. Grad Dubrovnik ne može bez općinajednako kao što općine ne mogu bez Gra-da“ rekao je načelnik Općine Konavle BožoLasić. Osim župana, gradonačelnika idomaćina sastanka, načelnika općineKonavle Boža Lasića na radnom sastanku

su sudjelovali i zamjenik konavoskognačelnika Ivo Radonić, predsjednikOpćinskog vijeća Konavle Ivo Simov-ić, načelnik općine Župa dubrovačkaSilvio Nardelli, načelnik općine StonVedran Antunica, načelnik općine Tr-panj Jakša Franković, načelnik općineDubrovačko primorje Nikola Knežićkao i načelnik općine Janjina VlatkoMratović.Svi sudionici sastanaka su se složilikako će se s ovakvom praksom nas-taviti i u budućnosti, a sve u svrhupronalaženja što boljih i konstruktivnijihrješenja.

17GlasGrada - 641 - petak 30. 6. 2017.

U LOVORNOM POLJU

Konavle pod zvijezdama - Čudesni svemirKonavle pod zvijezdama - Čudesni svemirKonavle pod zvijezdama - Čudesni svemirKonavle pod zvijezdama - Čudesni svemirKonavle pod zvijezdama - Čudesni svemir

Agroturizam Konavle, Zajednica tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske žup-anije i Agroturizam Kameni Dvori uz potporu Turističke zajednice općine Konav-le zajednički su organizirali manifestaciju “Konavle pod zvijezdama – Čudesnisvemir” u Lovornom Polju. Događaj je započeo paljenjem ivandanskog vign-ja kojeg su preskakale žene, muškarci, ali i djeca. O narodnoj tradiciji vezan-om uz ovaj običaj okupljenima je govorio etnolog Ivica Kipre, a poslije jepopularni astronom Ante Radonić sve posjetitelje uveo u tajne svemira, ob-jašnjavajući položaj i nazive zviježđa i planeta. Mnoštvo obitelji i zaljubljenikau astrologiju došlo je popratiti ovu manifestaciju koja se održala na livadi okokućerice. Za posjetitelje su bili osigurani i prigodni rekviziti, nagradna igra iteleskopsko promatranje svemira. Organizatori vjeruju da su opravdali očeki-vanja, kao i tradiciju da stalno organiziraju inovativne i kvalitetne događajekoji čuvaju tradicijske vrijednosti Konavala, ali i prate korak s modernim vre-menom.” Foto: Igor Brautović

URED NAČELNIKA

Prijem za predstavnike JK Konavle -CavtatPrijem za predstavnike JK Konavle -CavtatPrijem za predstavnike JK Konavle -CavtatPrijem za predstavnike JK Konavle -CavtatPrijem za predstavnike JK Konavle -CavtatNačelnik Općine Konavle Božo Lasić organizirao je u srijedu, 21.lipnja, u Cavtatuprijem za predstavnike JK Konavle Cavtat, povodom osvajanja medalje članakluba Pera Tuke u kategoriji do 100 kg na prvenstvu Hrvatske, održanom uZagrebu. Prijemu su uz načelnika Boža Lasića nazočili: Ivan Kralj tajnik sports-kog saveza Općine Konavle, predsjednik kluba Sado Bečić, trener Matko Klarićte članovi kluba Pero Tuka i Petra Đurković. Tom prilikom Sado Bečić i MatkoKlarić u srdačnom razgovoru upoznali su načelnika s dosadašnjim radom klu-ba, ostvarenim rezultatima u sezoni 2016/2017. godine u kojoj su članovi klubaosvojili preko 80 medalja na međunarodnim turnirima kao i s planovima zaorganizaciju turnira u Cavtatu i problemima te mu se zahvalili na dosadašnjoj pomoći klubu i zamolili ga zadaljnju pomoć, na korist stotinjak konavoske djece sadašnjih članova kluba.

ZAVIČAJNI MUZEJKONAVALA

Izložba o sviliIzložba o sviliIzložba o sviliIzložba o sviliIzložba o sviliU Zavičajnom muzejuKonavala u Čilipimaovoga će petka, 30.lipn-ja, biti otvorena izložba osvili „Svilac Svila Svilica“koja će ostati otvorena do30.listopada ove godine.U 20 sati je otvaranjeizložbe, a u 21 sat je kon-cert grupe Valetudo.

CAVTAT

Prijem zaPrijem zaPrijem zaPrijem zaPrijem zasvećenikesvećenikesvećenikesvećenikesvećenikeKonavoskogKonavoskogKonavoskogKonavoskogKonavoskogdekanatadekanatadekanatadekanatadekanataSvećenike konavoskogdekanata, na čelu su de-kanom don JosipomMazarekićem, primio jeu utorak, 27.lipnja,načelnik Božo Lasić. ‘’Primio sam sve svećenike dekanata, na čelu s don Josi-pom Mazarekićem. Razgovarali smo o problemima župa u Konavlima, ali i općenitoo njihovom djelovanju. Saslušao sam sve njihove prijedloge’’, rekao je Lasić.

PRIJEM ZA VATERPOLISTE

Natkriveni bazen u ČilipimaNatkriveni bazen u ČilipimaNatkriveni bazen u ČilipimaNatkriveni bazen u ČilipimaNatkriveni bazen u Čilipima

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić primio je uutorak, 27. lipnja, istaknute konavoske vaterpoliste,nositelje brojnih medalja i priznanja, a tema razgo-vora bila je realizacija projekta natkrivenog bazenana području općine.

‘’Primio sam sve naše istaknute vaterpoliste iz Konav-ala i Cavtata. Razgovarali smo o jednoj inicijativi dase u Konavlima napravi samoodrživi zatvoreni ba-zen koji bi se koristio za treninge i utakmice. Ta inici-jativa već postoji i mi smo je prihvatili i odlučili formi-rati jedan Odbor u koji će ući ti vaterpolisti i ljudi izOpćine. Razmatramo najbolju lokaciju, a jedan odprijedloga je da bude u Čilipima, no to ćemo vidjetitek’’, rekao je Lasić.Dodao je kako će Općina financirati izradu projekt-ne dokumentacije, te istaknuo kako će bazen prijav-iti na financiranje iz fondova EU.‘’Dogovor je da će i naši vaterpolisti pomoći svojimpoznanstvima da se taj projekt što prije pokrene’’,rekao je on.Na sastanku su bili Goran, Sandro i Ivan Sukno, MihoBošković, Paulo Obradović, Maro Balić i Luko Vezilić.

18 GlasGrada - 641 - petak 30.6. 2017.

ŽUPANIJSKA GOSPODARSKA KOMORA I SVEUČILIŠTE DUBROVNIK

Dodijeljene nagrade i pohvalnicestudentima u projektu WebPoSt

Nagrade i pohvalnice studenti-ma Odjela za elektrotehniku iračunarstvo koji su sudjelovaliu projektuWebPoSt (izradbaweb-stranica poduzetnicima odstudenata), 28. lipnja su u Rek-toratu Sveučilišta dodijelili rek-tor prof. dr. sc. Nikša Burum ipredsjednica Hrvatske gospo-darske komore - ŽK DubrovnikTerezina Orlić.„Zahvaljujem našim studentimakoji su sudjelovali u ovom pro-jektu, to je odlična priprema zaono što ih čeka u budućnosti -rad u realnom sektoru. Studen-tima bih poručio i da se ne tre-baju bojati ni pokrenuti vlastitiposao i boriti se na tržištu rada“,rekao je rektor Burum dok jeOrlić dodala kako je ovo „malaobljetnica projekta – pet godi-na, tijekom kojih je izrađeno uk-upno 63 web-stranice“.U projektu WebPoSt nagrađenisu:prvo mjesto studentica Marija Papacza poduzetnika Axiomi d.o.o.,drugo mjesto student Toni Matijić za Udrugu vinogradara i vinaraGrk Lumbarda i za Proto-Arch d.o.o.,

treće mjesto studentica Petra Asturić za Abitus d.o.o.Nagrađeni studenti Marija, Toni izjavili su kako su zadovoljni završ-enim projektomi zahvalili su poduzetnicima što su imali obzira pre-

ma njima i njihovim studentskim obaveza-ma. Dodali su i kako im je ovo vrijednoiskustvo za budući rad.Pohvalnice za sudjelovanje u projektudobili su studenti:Marko Jurić za Labo d.o.o.Joško Đilović za Nautika Milinović d.o.o.Pero Prčan za GEO Arion d.o.o. i Ured ov-laštenog inženjera geodezije Ante KatavićGracijo Celić za Kapa d.o.o. i za Obrt FišićAdi Čustović za Tendo d.o.o.i za Udrugaza promicanje kulturnih, umjetničkih, re-kreativnih i slobodnih aktivnosti „Vrućiškibali“Mara Burum za Indigo grupu d.o.o. i zaUdruga dobitnici oznake „Hrvatski otočniproizvod“Marija Papac za Udruga Capoeira grupaOrigens do Brasil CRO HrvatskaPetra Asturić za Lavanda Zajednički tr-govački obrt.Na dodjeli nagrada bila je pročelnica Odjelaza elektrotehniku i računarstvo izv. prof. dr.sc. Marija Mirošević iasistent na Odjelu zaelektrotehniku i računarstvo Ivan Grbavac.

19GlasGrada - 641 - petak 30. 6. 2017.

REKORDNA SEZONA

Odlične rezultate postiže dubrovačka zrač-na luka koja je zabilježila u prvih šest mjese-ci, preciznije, od 1. siječnja do 26. lipnja2017., porast putničkog prometa od čak20,20% u odnosu na isto to razdoblje lani.Dok je lani preko dubrovačke zračne luke uspomenutom razdoblju prošlo 634.741 put-nik, ove godine se brojka popela na 763.158putnika. Što se lipnja tiče, odnosno vreme-na od 1. do 26. lipnja riječ je o porastu od17,20% u 2017., u komparaciji s istim perio-dom 2016. Ove godine u dubrovačkojzračnoj luci je zabilježen broj od 289.334putnika, dok je lani to bilo 246.843 putnika.

U prvih šest mjeseci porastputničkog prometa od 20%!

01.06.2016.-26.06.2016. broj putnika = 246.843

01.06.2017-26.06.2017. broj putnika = 289.334

index povećanja 2017/2016za navedeni period 117,20 (+17,20%)

01.01.2016-26.06.2016. broj putnika = 634.741

01.01.2017.-26.06.2017. broj putnika = 763.158

index povećanja 2017/2016za navedeni period 120,20 (+20,20%)

Nije neobično, a svi smo već i nebrojeno puta vidjeli putnike kojisu povlačili "zadnji dim" prije ulaska u staru zgradu terminala uČilipima s kojega se putovalo na domaćim zračnim linijama. Oso-bito nakon što je donesena zabrane pušenja u ugostiteljskim ob-jektima. Otvaranje novog terminala nije utjecalo na stare navikeputnika, iako za njih više nema potrebe.

NE TREBA VIŠE PUŠITI ISPRED ZGRADE TERMINALA!

Pušači dobili svoj kutaku domaćem odlasku

Naime, u zgradi u kojoj se nalazi izlaz za putnike na domaćim linija-ma, nedavno je otvoren kutak za pušače. I to veoma lijepo i ukusnouređen prostor u kojemu se pušači ne moraju osjećati građanima iliputnicima "drugog reda". Kao što se osjećaju u malim skučenim"kapsulama" kakve se mogu vidjeti na mnogim međunarodnimzračnim lukama u inozemstvu. No, možda poanta i jest u tome.

20 GlasGrada - 641 - petak 30.6. 2017.

Još jedan novi sadržaj u dubrovačkoj zračnojluci. Nakon što se prođe punkt pregleda putni-ka na domaćim zračnim linijama otvorena jereprezentativna trgovina u kojoj se posjetiteljimogu opskrbiti s proizvodima koje su dosadmogli prenositi jedino u prtljazi koju su predavaliprilikom čekiranja. Tu se prvenstveno misli naboce i ostale tekućine koje su se samo u og-raničenim težinama mogle unijeti u zrakoploveu ručnoj prtljazi. No, odnedavno to više nijeproblem jer se sada i prijateljima u domaćimdestinacijama mogu odnijeti proizvodi koji se,kao što je to već dulje vrijeme praksa na međun-arodnim letovima, upakiraju na propisani način.Osim toga, u trgovini su ponuđeni proizvodi kojisu se pokazali pravim "uspješnicama" prodajeu prodajnom prostoru koji se nalazi u terminalugdje su smješteni izlazi za međunarodne putni-ke.

NOVA PONUDA U DUBROVAČKOJ ZRAČNOJ LUCI

Želite odnijeti bocu vina prijateljimau Zagreb? Nije problem...

37GlasGrada - 641 - petak 30. 6. 2017.Prijedloge i sugestije šaljite na e-mail: glasgrada@gmail.com, s naznakom ’za dbv info’.

SLUŽBENI STAV AGENCIJE

Španjolski Vueling u zimskom reduletenja zadržava liniju Dubrovnik - Rim

Zagreb nije osigurao slijetanjezrakoplova iz Dubrovnika PETAK

5:50-6.45

14:45-15.40

14:55-15:50

22:05-23:00

SUBOTA

14:15-15:20

14:20-15:15

14:55-15:50

21:10-22:05

NEDJELJA

14:55-15:50

22:05-23:00

PONEDJELJAK

11:40-12:45

14:45-15:40

21:10-22:05

UTORAK

10:35-11:40

14:45-15:40

22:05-23:00

SRIJEDA

14:00-14:55

21:10-22:05

ČETVRTAK

12:10-13:05

14:45-15:40

14:55-15:50

22:05-23:00

PETAK

6:15-7:10

16:20-17:15

13:00-13:55

SUBOTA

6:15-7:10

20:00-21:05

21:05-22:00

NEDJELJA

6:15-7:10

21:05-22:00

PONEDJELJAK

6:15-7:10

13:20-14:25

16:20-17:15

UTORAK

6:15-7:10

12:15-13:20

16:20-17:15

SRIJEDA

6:15-7:10

15:40-16:35

ČETVRTAK

6:15-7:10

16:20-17:15

21:05-22:00

Informacije o ostalim polascimai odlascima možete dobiti na

telefon 773 377, 773 100ili na: www.airport-dubrovnik.hr

ZAGREB

DUBROVNIK

DUBROVNIK

ZAGREB

RED LETENJA CROATIA AIRLINES

NEMA IZOLACIJE

Preusmjeravanje zrakoplovaCroatia Airlines iz Dubrovnikagdje je puhala jaka bura, za Rim,izazvao je veliku medijsku buru.A još više bure je izazvao razlogzbog kojega su putnici noć i neiz-vjesnost dolaska u planiranoodredište proveli na rimskomaerodromu i hotelima - nijedanhrvatski aerodrom ih nije mogaoprimiti jer su bili zatvoreni?!Službeni stav o događaju izreklaje i Hrvatska agencija za civilnozrakoplovstvo:Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvoprovela je istragu vezano uz slijetanje zra-koplova zračnog prijevoznika Croatia Air-lines na letu OU664 Zagreb-Dubrovnik naaerodrom Fiumicino u Rimu dana 17. lipn-ja 2017. godine."Temeljem utvrđenog činjeničnog stanjanesporno je da MZLZ nije, na upit zračnogprijevoznika Croatia Airlines, jasno i ned-vojbeno potvrdio da je u mogućnosti prih-vatiti predmetni zrakoplov na Zračnoj luciFranjo Tuđman, čime nije bio osiguran pri-

hvat zrakoplova, putnika i prtljage za vrijemeotvorenosti Zračne luke, a što je u suprot-nosti s člankom 39. stavkom 1. i stavkom4. Zakona o zračnom prometu (Narodnenovine, broj 69/09, 84/11, 54/13, 127/13 i92/14).Slijedom navedenog, Agencija će postupi-ti u skladu sa Zakonom utvrđenim ovlasti-ma, a u interesu neometanog i objektivnogvođenja daljnjih postupaka, o utvrđenimčinjenicama kao i detaljima provedenogpostupka nismo u mogućnosti javno istu-pati."

Španjolski niskotarifni zrakoplovni prijevoznik Vueling (VY/VLG) u predstojećem zimskomredu letenja od 29. listopada 2017. do 24. ožujka 2018. godine će nastaviti operacije nasvojoj liniji Dubrovnik - Rim (zračna luka Fiumicino - Leonardo da Vinci). Prema aktualnojprodaji u bookingu Vuelingu u ponudi su dvije rotacije tjedno svakog utorka i subote,tijekom cijelog razdoblja. Ali na upit Zračne luke Dubrovnik Avioradaru je stigla infor-macija da je Vueling zatražio slotove za 4 leta tjedno. Pored utorka i subote, koji su uprodaji još i četvrtkom i nedjeljom, kojih aktualno nema u prodaji. Na ovoj liniji Vuelingaće letjeti zrakoplovi tipa Airbus A320. Istodobno ovu liniju u code-share suradnji nude inacionalni španjolski zrakoplovni prijevoznik Iberia (IB/IBE), te Qatar Airways (QR/QTR),članovi globalnog zrakoplovnog udruženja OneWorld. (avioradar.hr)

38 GlasGrada - 641 - petak 30.6. 2017.

39GlasGrada - 641 - petak 30. 6. 2017.

Piše: Mario Klečak

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Mala snagaTamošnji gradonačelnik, nudio je imogućnost referenduma, ali... Bruna iHaso, nisu htjeli ni čut‘. Rekli su, kako nemože referendum, jer se ulice nikad‘nisuimenovale referendumom.U neku ruku imaju i pravo, ali ni o braku se nikad‘nije odlučivalo referendumom, ma su se on i nje-govi golgeteri s desnoga krila, bili rastrčali na svestrane, samo da ga provedu...K’o što je pjesma Paloma blanka (i nera), posta-la tema od nacionalnog, ali i regionalnog znača-ja, tako su i propali brak, poznate naše Sevke,njezin okrutni muž i nedužno dijete,bili jedna od glavnih tema u mediji-ma. Javnost je osudila oca, koji neda, pišljivih sedamdeset i pet tisućamjesečno za alimentaciju. Sram gabilo! I kako je onda ona kriva, štonjezina tužna priča, nekako iskače,a ove druge, tužne priče - ne iskaču.Malo smo krivi i mi, jer smo kuriozni,pa maliciozno pratimo rastaveslavnih i bogatih i raspodjelu imov-ine. A najviše nam, čini kompasijun,poznata majka, koja pati. Pratimo injezinu dramu i borbu za skrbništvo.A ima ih, koji se i zločesto naslađuju,a zapravo se tješe, jer su oni, siro-mašni i anonimni, tobože sretniji. Jerpuno solada, svekoliki život pokvari.Govore, kuća nije tijesna, kad’čeljadu njoj nisu bijesna. Ili je to samoizblijedjela poslovica? Jer, istovre-meno, bijesne i roditelji iz tijesnihuvjeta života. Drama je i u bolnici uZagrebu, koja ne može liječit’ smrt-no bolesnu djecu, jer država nemapara. Majke te djece, za čiji se lijek nema paratvrde, da su i one majke. Iako nisu na - estradi.Estradni su akteri prošle setemane bili i stotinjaktaksista iz cijele Hrvatske. Oni su, isto u Zagre-bu, organizirali prosvjed protiv Ubera. Pa su se‘spontano’ okupili, bez najave policiji. Jer kad’Uber može nezakonito vozit’, mogu i oni neza-konito ne vozit’ i blokirat’ cijeli grad. Lijepo suparkirali pokraj znakova zabrane parkiranja, ali izakrčili cijelo jedno raskrižje.Iz policije su rekli, da ne vide nikakav prekršaj, abesposleni građani su zamijetili bar nekolikoprekršaja. Štrapacali su ih, jer su preskupi i

poručili, da dok oni igraju šah, Uber-ovcistalno voze. Trebaju li sad’ postolari uprosvjede, jer nove crevlje iz Kine, ko-štaju, k’o jedan njihov đon?A, dok Hrvati zlurado očekuju zatvaran-je gazde Agrokora i njegovih držačalupeških skalica, predsjednik upraveKonzuma najavio zatvaranje - butiga. Nesvih, nego samo stotinjak. Ma neće, kažeon, ni’ko svršit’ na ulici. Svima će bit’ pon-uđen pos’o. Ako se recimo, zatvori buti-ga na Visu, neće i ona u Karlovcu. Ili naKrku. Pa će bit’ radnih mjesta tamo. Bo-rati, u cijelom se svijetu putuje satimana pos’o. Nego, naš je čovjek razmažen.On bi iza posla, odma’ drito doma. Ili naplažu.

Na 43. sjednici vlade, premijer je upo-zorio ministre, kako od svih članovavlade očekuje da u nedjelju, na Dandržavnosti, obavezno budu na misipovodom Dana državnosti, a u večeri nadomjenku, kojega će priredit’ predsjed-nica države. Nije ulazio u gastronomskedetalje, pa se među pozvanima hr-vatskim hedonistima samo nagađalo, daće fasovat‘ one rezerve, od nekoliko tonalososa, nabavljenih za potrebe Pan-tovčaka.

Na spomenutoj Svetojmisi, našoj predsjedni-ci je došla - mala sna-ga. Neki prekaljenivjernici, nisu moglizamislit’, kako nekomemože pozlit’ na misi zadomovinu? Osim, eto,baš veliko možda, izrazloga, što sespomenuta Katedralanikad ne provjetrava.Skupila se pusta tufina!Nema freškoga zrakaiz Kaptola. I zato je lju-dima, sve češće, od tetufine muka. Što bidrugo moglo bit‘.

Neki zlobni jugo - or-junaši su joj senaslađivali, da je navlastitoj koži osjetila,kako se narod ovedržave osjeća, prekocijele godine; od poli-tičkog terora, falsogadomoljublja i šokavihizjava. Kažu, dan pr-ije u Beogradu je bilajako raspoložena,nakon što je sletjelau službenom avionu hrvatske vlade, adočekana uz državne počasti, s crven-im tapitom i postrojenom gardom. Izamisli ti, nije joj pozlilo od Vučićeve in-

auguracije. Dok su mnogi, manjebitni Hrvati, bili na apaurinu. Negobaš, na Dan državnosti. Jedino, akojoj nije... ta njihova… tamošnja UDBA,ubacila štogod u čevape!? Ko će ti toznat‘.A par dana prije, na dvadeset idrugoga, u šumi Brezovica kod Sis-ka, slavio se Dan antifašističkeborbe. Svi su vikali Smrt fašizmu - slo-boda narodu. Ne zna se, što je tamobilo za marendu, ali sigurno je, da setamo nikad‘ u povijesti nije jeo lososi točio šampanjac. Kažu zlobnici, kad‘su drugovi vladali, nije se ni na misuišlo. Pa zato nisu ni miritali losos išampanj. Zašto je predsjednik vlade,tamo posl’o baš najnovijega ministraunutarnjih poslova, nije poznato. Is-toga dana, u posjeti jami Jazovka,bili su neki drugi posjetioci, koji sustručnjaci za špilje, a nisu- spele-olozi. S njima je bio, samo niže ran-girani, ali poznati državni izaslanik.Izbori su iza nas i Bogu hvala, naši

se političari pomalo hvataju najvažnijihproblema. Čeljad se već pobojavala, davažni problemi neće nikad‘ doć‘ na red,nego će se prvo brinuti o nevažnim stva-rima; deložacijama sirotinje, ovrhamadjece, zatvorom za bakice švercerice,blokiranje računa građana, pravosuđemi suzbijanjem korupcije... Kad‘ ono, većna primjeru Zagreba, krenulo se rješav-at‘ problem, koji će našoj djeci stvorit‘budućnost. Mijenja se ime Trgu MaršalaTita. Tamošnji gradonačelnik, nudio je imogućnost referenduma, ali... Bruna iHaso, nisu htjeli ni čut‘. Rekli su, kako nemože referendum, jer se ulice nikad‘nisuimenovale referendumom.U neku ruku imaju i pravo, ali ni o brakuse nikad‘ nije odlučivalo referendumom,ma su se on i njegovi golgeteri s des-noga krila, bili rastrčali na sve strane,samo da ga provedu...A bez njih, zagrebačkom gradonačelni-ku bi opasno visila većina u Skupštini, pada ih smiri i ostane kralj, ako treba, trgnek‘ se zove i po Anti poglavniku. A štose njega tiče, mogli bi i Istru i Dalmacijuvratit‘ Talijanima. Neki Zagrepčani su rek-li, da bi to odma’ potpisali. Bolje živjet’ uItaliji nego u ovoj neizvjesnosti. Kažu, ova-ko jedino Irska izgleda-izvjesna.

Ured ovl. inž. geodezije Mijo Pendo dipl. ing. geodezije,Vukovarska 22 - 098 495 926, 020 411 560

POZIV NA UVID U GEODETSKI ELABORAT: Na zahtjevDrpić Dolores, Koritska 4, Dubrovnik, izrađen jeGeodetski elaborat na parceli k.č. 91 k.o. Dubrovnik(č.z. 108, 109, č.zgr. 45 k.o. Gruž). Pozivaju seovlaštenici, po katastru i zemljišniku, na susjednimparcelama kat. čest. 90 i 92/1 k.o. Dubrovnik (č.z. 107i 110, č.zgr. 38 k.o. Gruž), na uvid u Geodetski elaboratradi utvrđivanja granice prema Članku 80. Pravilnika oparcelacijskim i drugim geodetskim elaboratima. Uvidje zakazan za 5. 7. 2017 g., u 12.00 h na licu mjesta.

40 GlasGrada - 641 - petak 30.6. 2017.

mali OGLASIJEFTINO ,Kupari zemljište za kuću splaćenom dozvolom, 105.000 eura

POVOLJNO Orašac kuća za obnovu sazemljištem,pogled na more ,110.000 eura

IZUZETNA PRILIKA Lozica kuća sa zem-ljištem i privatnom plažom ,520.000 eura

SNIŽENO,Vrbica lijepa kuća sa vrtom odmora 50m, 320.000 eura

IVANICA HITNO PRODAJEM kuću rohbau, 250m2 s dvorištem, 42.000 eura

Potražujemo građ. zemljišta, omirine,kuće, stanove na Dubrovačkom područ-ju,Agencija DMPDr.A.Stračevića 20, 020550 888,0913210244, 0911170577,www.dubrovnik-marketing.com

TRAŽITE NEKRETNINU / Obratite se na-jboljima u Gradu

POVOLJAN STAN U MOKOŠICI / 64m2,visokoprizemlje s terasom, uredan iodržavan, otvoren pogled / 109.000 eura

POVOLJAN STAN NA MONTOVJERNI(1565 e/m2)! Na prodaju prostrani stan(81m2) sa terasom (70m2) za uređenje.Mogućnost podijele na dva apartmana /155.000 eura

PRODAJEMO KUĆU NA AUTOBUSN-OM KOLODVORU! U našoj ekskluzivnojponudi kuća nasuprot autobusnog kolod-vora idealna za turističko iznajmljivanje,115m2 stambenog prostora i terasa /330.000 eura

PRILIKA! U našoj ekskluzivnoj ponudimala ruševna kuća (79m2) s velikim zem-ljištem (1000m2), u srcu Kalamote /79.000 eura

RENOVIRAN STAN U HLADNICI! Nado-mak Vojnovića, 3 spavaće sobe, dnevniboravak s terasom, dvije etaže, 4.kat /210.000 eura

MALI STAN U MOKOŠICI! 50m2, zatvore-na lođa, balkon, otvoren pogled na Rijekudubrovačku, mirno i tiho/ 108.000 eura

APARTMAN U NOVOGRADNJI! 60m2,lođa s pogledom na more, parking mjes-to, Župa Dubrovačka / 132.000 eura (po-pust na gotovinu)

MALI STAN ZA MALE NOVCE! Proda-jemo potpuno namješteni 1.5 sobni stanna 1.katu novije stambene zgrade naOrašcu, balkon s pogledom na more,parking, sprema / 77.900 eura

VELIKI STAROGRAĐANSKI STAN NAPRODAJU! Montovjerna, 104m2, u do-brom stanju za samo 2307 e/m2, visokistropovi, izrazito svijetlo, idealno za hos-tel ili apartmane / 240.000 eura

PRODAJETE NEKRETNINU / Dopustiteprofesionalcima da rade za Vas

TRAŽIMO GARSONJERE NA PODRUČ-JU GRADA / Zbog povećanog interesakupaca, potražujemo manje stanove do30-40m2 na širem području Grada

POVEĆANA POTRAŽNJA ZA KUĆAMANA PODRUČJU PILA ILI PLOČA / Ure-đene ili za adaptaciju, poželjan vrt ili tera-sa

TRAŽIMO MALI STAN U LAPADU / Zasigurnog kupca tražimo stan od 40-50m2na prostoru Uvale, Semafora i Vojnovića

POTRAŽUJEMO KUĆE I STANOVE UN-UTRA GRADSKIH ZIDINA / Uređene iliza adaptaciju

VEĆI STAN U PRIZEMLJU NA PODRUČ-JU LAPADA, PJACE, MONTOVJERNE /Siguran kupac, poželjna terasa ili vrt

TRAŽIMO KUĆU U SLANOME DO250.000 EURA / Za konkretnog kupca,uređena ili za adaptaciju, pogled na more,osiguran parking

HITNO TRAŽIMO MANJE STANOVE NAPODRUČJU MOKOŠICE / Velika bazakupaca

POTRAŽUJEMO KUĆE ILI STANOVE USTAROJ GRADSKOJ JEZGRI CAVTAT /poželjan pogled na more, terasa ili vrt

POTRAŽUJEMO GRAĐEVINSKO ZEM-LJIŠTE / Za gradnju stambene zgrade napodručju Grada, Mokošice ili Župe,1000m2

ZA SIGURNOG KUPCA TRAŽIMO VELI-KI STAN U ZLATNOM POTOKU / Cca120m2, blizina glavne ceste, niži katovi

POTRAŽUJEMO MANJU GRAĐ-EVINSKU PARCELU U RIJECI DU-BROVAČKOJ / Za konkretnog kupca,

500injak m2 za gradnju obiteljske kuće,ispod magistrale

Iznajmljujem uređenu garažu, skladišteod 60 m2, u Mokošici, blizu magistrale,pristup kamionu. 419 574.

Iznajmljuje se konoba “Konavoski ko-min” - Velji do na duže vrijeme. 098 9299421.

POSAO(ponuda/potražnja)

Popravci na odjeći, sve po 25 kuna! 413795.

Vozača za taxi u Dubrovniku trebam.091 192 7270.

Uređujem vrtove i đardine, dipl.ing.agr.098 958 1993

Majstor u kući 24 sata, svi završni ra-dovi u graditeljstvu (pituravanje, sanaci-ja sitnih popravaka u domaćinstvu, ele-ktro i vodo uređaja, po potrebiodržavanje kuća i apartmana), ugrad-nja laminata. Garantirana kvaliteta, cije-na povoljna. Radimo u Dubrovniku ibližoj okolici. 092 311 6363

Vršimo tapeciranje unutrašnjosti krovaautomobila. 098 957 6052

Obavljam vrtlarske i slične radove. 091937 4727.

Izrađujemo i montiramo žaluzine,trakaste zavjese, rolo i duo rolo zavjese,rolo komarnike, panel zavjese. Zatvar-amo balkone roletama.Vršimo ugrad-nju i servis roleta. 091 147 2794 , 020201 131 ili na mail: gkrizmanic@gmail.com

KAMENOKLESAR-Izrada grobnica,spomenika, vaze, klupice, skaline,ograde, kolone, pila. 091 728 5208.

RAZNOProdajem šator za 4 osobe, dim.260×360, novi, nikad korišten. 419 574

POTRAŽUJEMO stanove Ploče, Šipčine,Lapad, Mokošica, Župa, 091 3210 244,091 117 0577 www. dubrovnik-marketing.com

POTRAŽUJEMO stanove svih veličina uLapadu, 0913210244, 0911170577

Šipčine, trosobni stan, 88m2, visokoprizemlje, taraca, vrt 185.000 eura,

Šipčine, AKCIJA MJESECA uređenidvosobni stan ispod ceste, s parkingmjestom, 163.000 eura

Gruž, SNIZENA CIJENA dvosobni ure-đeni stan,pogled na more 112.000 eura

Batala, dvoiposobni stan, 3.kat, na samojobali u Lapadu, povoljno

Dom zdravlja 4 sobni stan ,pogodno zaturizam,104m2 povoljno

Nuncijata, kat kuće, garsonijera, garaža,dvorište, 230.000 eura

Mokošica AKCIJA MJESECA stanprizemlje 55m2 + terasa, vrt 88.000 eura,

IZUZETNA PRILIKA,Nuncijata zemljište560m2 ,projekti,lokacijska dozvola260.000 eura

Sustjepan, izuzetna prilika kamena kućasa vrtom za adaptaciju, 165.000 eura

PRILIKA POVOLJNO Gornji Kono, katkuće 90 m2,taraca, vrt,210.000 eura

SPECIJALANA PONUDA Građevno zem-ljište u Lozici, 470m2,kolni pristup,plaćenekomunalije,140.000 eura

LOZICA građevno zemljište 1.700 m2pristup s obadvije ceste, 690.000 eura

LOZICA EKSKLUZIVNO građevna parce-la 600m2 uz more, 950.000 eura

+385 (0) 091 321 02 44+385 (0) 91 117 05 77

www.dubrovnik-market ing.comdubrovnik.marketing.plus@gmail.com

DUBROVNIK MARKETING PLUS d.o.o.

za nekretnine i konzalting,Dubrovnik, Dr. A. Starčevića 20,

OIB 50808276243

NEKRETNINE(ponuda/potražnja)

UPUTE ZA SLANJE MALIH OGLASA: Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOMDO 12:00 SATI i objavit će se samo jednom. POŠALJITE MALI OGLAS ISKLJUČIVO SMS-om NA666999 (upišite GLAS, vaš tekst te OIB i adresu koji neće biti javno objavljeni), količina teksta ujednoj poruci ne smije preći uobičajen broj znakova za poruku (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen).Externus d.o.o. B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686 383,www.externus.hr ili info@externus.hr. GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ MALIH OGLASA.

Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebno priložiti sljedeće podatke:PRAVNE OSOBE: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobeFIZIČKE OSOBE: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosno boravište. Prilikompredaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatke kako bi oglas bio objavljen, uprotivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašeg oglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni,neće biti dostupni drugim korisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.

Za detaljne informacijeoglasa u okviru nazoviteLibertas Inženjering na

099 210 2552, 020 356 020 iliwww. libertasinzenjering.hr

AGENCIJA

ZA PROMET

NEKRETNINAMA

41GlasGrada - 641 - petak 30. 6. 2017.

ULICAMA MOGA

ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI NA OVIM STRANICAMA,OBRATITE SE MARKETINGU GLASA GRADA:

T:020 358 980, T/F:020 311 992 tele5marketing@gmail.com

ŽUPANIJSKI SUD U SPLITU

Potvrđena optužnica USKOK-a u Aferi RevelinPotvrđena optužnica USKOK-a u Aferi RevelinPotvrđena optužnica USKOK-a u Aferi RevelinPotvrđena optužnica USKOK-a u Aferi RevelinPotvrđena optužnica USKOK-a u Aferi RevelinNa Županijskom sudu u Splitu, nakon šest odgoda, potvrđena je USKOK-ova optužnicaprotiv Andra Vlahušića, bivšeg gradonačelnika Dubrovnika i poduzetnika Lukše Frank-ovića u Aferi Revelin. Vlahušića se tereti za počinjenje kaznenih djela zlouporabe položajai ovlasti, te da je na taj način oštetio proračun Grada Dubrovnika za najmanje 3 milijunakuna. Poduzetniku Lukši Frankoviću, inače zakupitelju popularnog dubrovačkog noćnogkluba u povijesnoj utvrdi Revelin na teret se stavlja poticanje na zlouporabu položaja iovlasti, utaju poreza ili carine te povrede obveze vođenja poslovnih i trgovačkih knjiga.Na podizanje optužnice u aferi Revelin, bivši gradonačelnik Dubrovnika Ando Vlahušićje medijima izjavio: - Moja borba da prihod od dubrovačkih zidina pripadne gradu i da

LJETO U VALAMARU

KoncertiKoncertiKoncertiKoncertiKoncertiNakon zajedničkogkoncerta bendova De-tour i Pavel (petak, 30.lipnja u hotelu ValamarDubrovnik President5* s početkom u 21sat), Ljeto u Valamarunastavit će se i u srpn-ju i to besplatnim kon-certom višestruko na-građivanog sastavaJazziana Croatica naTrgu od Fontane upetak, 7. srpnja spočetkom u 21 sat.

se tvrđava Revelin otvori za domaće i strane gostesu dvije najbolje odluke donesene u korist građa-na Dubrovnika i njegovih posjetitelja. Zidine i Rev-elin u gradski proračun donose svaku šestukunu, konkretnije 70 milijuna kuna! Korist kojuRevelin plus indirektno donosi gradu najboljeznaju mladi ljudi ovog grada, privatni iznajmljivači,ali i svi turisti. Tvrdim kako ni za zidine niti Reve-lin nije bilo što loše napravljeno, a to ističu i mojiodvjetnici. Ali isto tako postoji i lex Vlahušić pase i Revelin i zidine mogu dovesti te povezati utu priču. Pametnom dosta!

42 GlasGrada - 641 - petak 30.6. 2017.

NA ROCK AND RIDE FESTIVALU SOUTH POINT 2017

Hladno pivo, Atomsko sklonište i AtlantidaHladno pivo, Atomsko sklonište i AtlantidaHladno pivo, Atomsko sklonište i AtlantidaHladno pivo, Atomsko sklonište i AtlantidaHladno pivo, Atomsko sklonište i AtlantidaProvezite se čarobnom dubrovačko obalom i zaleđem i buditedio prave rock and ride zabave

Južni dio Hrvatske od ovoga ljeta bitiće bogatiji za još jedan veliki rockdogađaj koji će okupiti sve ljubiteljevožnje na “Dvije rote”, a i ljubiteljedobre rock svirke. Bogati glazbeni idnevni program u organizaciji motokluba Dvije rote provest će sve sudi-onike kroz čarobni dio dubrovačkeobale, Konavala i magične Orsule,gdje će se uz najljepši zalazak naJadranskoj obali i pogled na Du-brovnik napraviti velika panoramskafotografija. Ukoliko ste ljubitelj dobrihrock ritmova zasigurno ćete naći neš-to za sebe uz vodeći rock and punkband u Hrvatskoj Hladno pivo, uz kojeće još nastupiti i legendarno Atoms-ko sklonište te rock miljenici du-brovačke publike-Atlantida.Program počinje već 11.8.2017 u ka-

mpu u Šišinim dubima, koji će biti ćeotvoren za sve posjetitelje. Uz pićedobrodošlice i rock glazbu našeg DJ-a možete zauzeti svoje mjesto u kam-pu i uživati u druženju sve do zajed-ničkog odlaska na Orsulu koji seplanira u 18h.Čarobna Orsula otvorit će svoja vrataveć od 17 h svim posjetiteljima, a samprogram zamišljen je kao druženjesvih ljubitelja vozila na „Dvije rote“!Bikeri, skuteraši, biciklisti, sigwayeri,howerborderi, skateborderi i ostali) injihova vozila, a i svi ljubitelji dobrerock svirke pozvani ste da dođete naOrsulu i uživate u zalasku sunca i po-gledu na prekrasni Dubrovnik! U samisuton slikat će se fotografija svih su-dionika. Nakon zalaska sunca i fo-tografiranja, na Orsuli će se održati

koncert Atomskog Skloništa, starih rockera iz Pule kojene treba posebno predstavljati. Nakon koncerta u kolo-ni zajednički povratak u Šišine dube. Već od 17 sati svisudionici moći će napraviti panoramsku fotografiju uzzalazak sunca na magičnoj Orsuli, nakon čega slijedikoncert legendarnog Atomskog skloništa.Drugi dan 12.8.2017 rezerviran je za moto igre kojepočinju još u jutarnjim satima u Šišinom dubima, gdjese očekuje dolazak gostiju iz svih krajeva. U 15 satikreće veliki defile. U odličnom rock and rideraspoloženju svi sudionici provest će se uz čarobnudubrovačku obalu i dubrovačko zaleđe.Defile je zamišljen u tri etape sa pauzama, te će proćikroz gotovo cijele Konavle u totalu cca. 80km.Prava eta-pa kreće iz kampa Šišini dubi, nastavlja prema jugu ru-tom Pridvorje, Dubravka, Zastolje, Gruda, Pločice, Vital-jina te dolazi na najjužniju točku Hrvatske na Prevlaku.Na Prevlaci se planira pauza uz okrepu za sudionikedefilea. Nakon pauze nastavak vožnje donjom bandomprema Cavtatu. Druga etapa nastavlja sa Prevlake zaMolunat, te preko Poljica, Radovčića, kroz Popoviće,Komaje i Močiće do Cavtata. U Cavtatu pauza za piće irazgledavanje. Nakon pauze kolona iz Cavtata kreće usmjeru Čilipa, te se prolazi mimo club house moto klu-ba Dvije Rote i vraća se u kamp u Šišine dube.

LASTOVO - OTOK GLAZBE 2017.

Povratak Povratak Povratak Povratak Povratak dalmatinskog Woodstockadalmatinskog Woodstockadalmatinskog Woodstockadalmatinskog Woodstockadalmatinskog Woodstockana hrvatsku festivalsku scenu!na hrvatsku festivalsku scenu!na hrvatsku festivalsku scenu!na hrvatsku festivalsku scenu!na hrvatsku festivalsku scenu!Zavirimo li u festival-sko ljeto ispred nas,u dugoj listi glazbe-nih i kulturnih doga-đanja, najglasnijezvoni povratak dal-matinskog Wood-stocka na festivalskuscenu. Kada uzmetesve što ste ikadatražili od ljetovanja, ijedinom hrvatskom ljetnom glazbenom festivalu koji se održavausred parka prirode pridodate note omiljenih izvođača koje steoduvijek željeli slušati pod vedrim noćnim nebom, definitivno višenema dvojbe - Lastovo - Otok Glazbe osvježavajući je recept zanezaboravne trenutke koje ove godine ne smijete propustiti. Osimatraktivne lokacije tik uz more, omiljene uvale Mihajla udaljene tek1 km od centra otoka, četiri dana najbolje ljetne zabave uz zvučnaimena regionalne i hrvatske glazbene scene u periodu od 1. do 4.kolovoza, lastovsku su pozornicu vratile u sam vrh najzanimljivijihglazbenih događanja na Jadranu.

NA LOKRUMU

Međunarodni dan jogeMeđunarodni dan jogeMeđunarodni dan jogeMeđunarodni dan jogeMeđunarodni dan joge

Na Lokrumu je u subotu, 24. 6., održana proslava Međunarodnogdana joge gdje su zajedno, udruge Samastiti, WeDuYoga, TMCentar Dubrovnik, udruga Umijeće življenja Dubrovnik, UdrugaDart i ostali zaljubljenici u zdravi način života, vježbali joga asane,vježbe disanja i meditaciju, okruženi paunovima i mirnom ljepo-tom prirode. Također su proslavu svojom prisutnošću uveličaliveleposlanik Republike Indije u Hrvatskoj, Njegova ekselencijaSandeep Kumar i posebni izaslanik Gradonačelnika Grada Du-brovnika, Miho Katičić. Zdravko Baselli

URED OVLAŠTENOG INŽENJERA GEODEZIJESTJEPAN GRMOLJEZ, DR. A. STARČEVIĆA 27

U SKLOPU IZRADE PARCELACIJSKOG ELABORATAZA K.Č. 2150, 1877/2, 5819 K.O. DUBROVNIK USKLADU SA ODREDBAMA ZUP-A POZIVANOSITELJE PRAVA NA PREDMETNIM I SUSJEDNIMK.Č. NA PREDOČENJE ELABORATA KOJE ĆE BITOBAVLJENO U PROSTORIJAMA UREDA 7 SRPNJA2017 OD 8:00 DO 8:30 SATI

URED OVLAŠTENOG INŽENJERA GEODEZIJESTJEPAN GRMOLJEZ, DR. A. STARČEVIĆA 27

U SKLOPU IZRADE ELABORATA UCRTAVANJA ZGRADAZA K.Č. 1185/5, 1185/1 I Č.ZGR. 95/3 K.O. ZATON DOLI USKLADU SA ODREDBAMA ZUP-A POZIVA NOSITELJEPRAVA NA SUSJEDNIM K.Č. NA UTVRĐIVANJE GRANICA10 SRPNJA 2017 U 8:00 SATI NA PREDMETNIMPARCELAMA TE SE MOLE STRANKE DA ISPUNE SVOJUOBAVEZU PO ČL. 58 ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI IKATASTRU NEKRETNINA, A PREDOČENJE ELABORATABIT ĆE OBAVLJENO U PROSTORIJAMA UREDA 19SRPNJA 2017 OD 8:00 DO 8:30 SATI

43GlasGrada - 641 - petak 30. 6. 2017.

- prim.dr.sc. Mladen Miškulin, specijalist ortopedijei traumatologije - ambulanta u petak, 7. srpnja.- dr. Andrija Gelić, specijalist nuklearne medicine, subspeci-jalist za štitnjaču - ambulanta u četvrtak i petak, 13. i 14. srpnja.- dr. Mario Zambelli, specijalist opće i plastične kirurgije- ambulanta u petak, 14. srpnja.Primaju se narudžbe za ambulante:

- dr. Dragutin Petković, specijalist otorinolaringologije- prof.dr.sc.Vesna Brinar, neuropsihijatrica- dr.med. Davor Jurišić, specijalist neurologije- prof. dr. sc. Darko Antičević, specijalist ortopedije, subspecijalistdječje ortopedije- dr. Žarko Vrbica, spec. interne medicine, subspecijalist pulmolog

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram straniciPOLIKLINIKA MARIN MED

U POLIKLINICI MARIN MED BOTOX KORISTE U ESTETSKE, ALI I U MEDICINSKE SVRHEPrekomjerno znojenje nije samo estetski problemPrekomjerno znojenje nije samo estetski problemPrekomjerno znojenje nije samo estetski problemPrekomjerno znojenje nije samo estetski problemPrekomjerno znojenje nije samo estetski problem

Pretjerano znojenje iz nekoliko razloga zna i može biti vrloneugodno. Moderna medicina i tome je našla lijek. Naime,botox se ne koristi samo u estetske svrhe, već i u medicinske,a najbolji rezultati su u liječenju prekomjernog znojenja.- Tretman podrazumijeva injektiranje malih količina botulintoksina u željeni mišić što dovodi do njegove relaksacije.Većina žena, ali i muškaraca na ovaj način uklanja bore,uglavnom bore na koži čela i oko očiju kao i nabore izmeđuobrva. No, botox je izvrstan u terapiji protiv znojenja - kažedr. Rikard Lenz, ravnatelj Poliklinike Marin Med navodeći dasu rezultati postignuti injekcijama botoxa uistinu izvrsni. Tret-man traje tridesetak minuta, maksimalni efekt postiže se zanekoliko tjedana i traje 6 do 8 mjeseci.

Rezultati terapije botoxom u borbi protiv neugodnih vlažnihfleka ispod pazuha su jako dobri: poslije sedam dana nakonintervencije, znojenje se prosječno smanji za 83 posto. Tak-ođer, istraživanje pokazuje da je kod 95 posto pacijenataznojenje smanjeno najmanje 50 posto. Procedura ne dajetrajne rezultate i traje 3–9 mjeseci. Da bi se zadržali efekti,botox tretman potrebno je ponoviti 2 do 3 puta godišnje,ovisno od potrebi pacijenta.

44 GlasGrada - 641 - petak 30.6. 2017.

Priredio: Nikša Violić

ŠIPANSKA BAŠTINA

Skočibuhe u SuđurđuSkočibuhe u SuđurđuSkočibuhe u SuđurđuSkočibuhe u SuđurđuSkočibuhe u SuđurđuU uvali naselja Suđurađ na Šipanu, nala-zilo se brodogradilište obitelji Skočibu-ha. Brodogradnja je u periodu 15. ipočekom 16. st. uz pomorstvo bila jakaprivredna grana na otoku Šipanu. Napočetku naselja Suđurađ nalaze se dvaimpozantna ladanjska kompleksa ,građanske obitelji Stjepović-Skočibuha.

Ovo je bila jedna među najpoznatijim pomorskim obitelji-ma Dubrovačke Republike tog vremena. Porijeklom su izdubrovačkog zaleđa. Stekli su veliko bogatstvo baveći sepomorstvom, bankarstvom i brodogradnjom nadalekopoznatih dubrovačkih brodova: galijuna i karake u vrijemezlatnog razdoblja uspona Dubrovačke Republike i du-brovačkog pomorstva. (Posljednja iz roda Skočibuhe, bilaje Nike Fačenda (1811. - 1863.). Njena unuka Nikoleta,bila je udana za Iva Bizzara). Ova ladanjska zdanja Tomei njegovog sina Vice Stjepovića Skočibuhe u Suđurđupredstavljaju najpotpuniju tlocrtnu šemu ladanjske arhitek-ture sredine 16. st. i spadaju u najveću renesansnu ar-hitektonsku ladanjsku cjelinu na dubrovačkom području.Prostrani vrtovi su ispunili malu dolinu, koja se od morskeobale proteže među pristrancima u pravcu istok - zapad.Naseljem dominiraju pored ova dva ljetnikovca i dvijemoćne i visoke kule koje su naručili Vice Stjepović Skočibu-ha ( 1811.-1863.), i njegov brat Toma Sargović. Kula Vici-na ljetnikovca sagrađena je 1577.g. a druga kula je izgrađe-na nešto kasnije. Skočibuhini nasljednici visokim kamen-im zidom odvojili su ova dva ljetnikovca. Prvo ladanjskozdanje nalazi se na stražnjem, sjevero zapadnom dijeluzaljeva, bliže Getaldićevu ladanjskom kompleksu. To je

ladanjski kompleks Toma Skočibuhe, koji se započeo graditi 1529.g. azavršen je prema 1546.g. uklesanoj na pročelju zgrade. Kompleks sačin-javaju renesansna stambena zgrada s gotičkim elementima, a uz nju jemanja gospodarska kuća, terase, prostrani uređen vrt ograđen visokimzidom. Ovaj ladanjski kompleks se nalazi sa južne strane ceste koja odobale vodi prema izlazu iz Suđurđa. Na pročelju koje je orijentirano premacesti , nalazi se pravilan raspored pravokutnih renesansnih otvora. U unu-trašnjosti ljetnikovca, u velikoj sali, nalazi se veliki gotički umivaonik šiljas-tog luka i ukrašenog okvira, koji spada među najljepše i najveće na du-brovačkom teritoriju. Visoka i široka kula služila je za obranu, a opremlje-na je i kao udobno sklonište. Sagrađena je 1569. god. istočno od zgrade,uz južno krilo ogradnog zida. Unutar kule je gustijerna. Prostor ovog ladan-jskog kompleksa zaprema oko 3 000 m četvornih, od čega na površinuvrta otpada 86%. Tlocrt ovog ladanjskog sklopa je nepravilan četverokutkojemu je najduža sjeverna strana. Od okolnog prostora, vrt je odijeljen sčetiri krila ogradnog zida, od čega je istočno krilo zajedničko sa susjed-nim vrtom. Jednokratno zdanje ljetnikovca je uzdignuto oko tri metra nadrazinom vrtnog prostora. Ulazna vrata koja se nalaze u sjevernom dijeluogradnog zida i predvorje kuće, spojeni su šetnicom koja je podignutakao kameni most poduprt lukovima na četiri svoda. Ova pristupna šetnicakao i ostale šetnice u vrtu su sa strana obrubljene niskim zidićem. Ispredpročelja je oko tri metra široko prostrano predvorje sa popločenom šetni-com. U stražnjem dijelu vrta između začelja ljetnikovca i ogradnog zida ješiroka prostrana terasa u razini prvog kata, a koju je natkrivala razvedenaodrina. Vrt je jedan od rijetkih na dubrovačkom području podignutih uprvoj polovici 16. st. koji još postoji u cjelovito očuvanom prostoru ladan-jskog sklopa. Podijeljen je na četiri dijela. Istočni i zapadni dio vrta spajajuse kroz svodove premoštenja. Sačuvani su izvorni kameni stupovi nosačaodrine, uzidane kamene klupe i izvorna opločenja predvorja i šetnica. TomoSkočibuha je na brodogradilištu koje se nalazilo uz njegov ljetnikovacsagradio 1557.g. svoj posljednji brod „Sveta Katarina“, nazvan „Skočibu-ha velika“. Kasnije je ovaj ladanjski kompleks bio vlasništvo obitelji Sargo-ević–Murati. I danas se ovo ladanje nalazi u privatnom vlasništvu obiteljiBulaić. Ladanjski kompleks bio je oštećen u Domovinskom ratu.

UZ 700. OBLJETNICU LJEKARNE MALE BRAĆE

Ni Papin dekret nije zaustavio rad ljekarneNi Papin dekret nije zaustavio rad ljekarneNi Papin dekret nije zaustavio rad ljekarneNi Papin dekret nije zaustavio rad ljekarneNi Papin dekret nije zaustavio rad ljekarnePapa Benedikt XIV. (1675. – 1758.) izdao je de-kret kojim je 1741. godine zabranio rad samo-stanskim ljekarnama. Dekret se naravno odno-sio i na ljekarnu dubrovačkih franjevaca. Oni tuodredbu očito nisu mogli prihvatiti, pa je njiho-va ljekarna radila i dalje. Više puta preko svojegeneralne uprave u Rimu pokušavali su svoj raduskladiti s tim crkvenim dekretom. To im je us-pjelo tek 53 godine kasnije, na način da su odjednog drugog pape dobili dozvolu za radljekarne. U rukopisnom arhivu sačuvan je originalni dokument koji potvrđujeda je generalni tajnik Reda Bonaventura de Placentia pisao papi Piju VI. (1717.– 1799.) o tradicionalnom radu ljekarne dubrovačkih franjevaca i molio doz-volu da ona nastavi s radom. Papa pismeno nije odgovorio, ali prema doku-mentu kojeg je potpisao spomenuti generalni tajnik, 2. prosinca 1794. papaPio VI. usmenom je izjavom (»vivae vocis oraculo«) posve službeno, dao doz-volu da ljekarna nastavi rad u dotadašnjem obliku. Da je franjevcima biodragocjen taj dokument ilustrira i činjenica da se u njihovu arhivu, u Kutiji IV,pod br. 32, nalaze dva prijepisa toga dokumenta. Franjevci su tako, kad je radljekarne bio u pitanju, zaobišli dekret pape, kao što su kasnije učinili sa strogimaustrijskim zakonima, zbog kojih je i car Franjo I. dekretom 1828. napravioiznimku i dopustio rad ljekarne. Fra Stipe Nosić

CAVTAT

Franjevci iz Bosne dolaze u samostanFranjevci iz Bosne dolaze u samostanFranjevci iz Bosne dolaze u samostanFranjevci iz Bosne dolaze u samostanFranjevci iz Bosne dolaze u samostanGospe SnježneGospe SnježneGospe SnježneGospe SnježneGospe SnježneU utorak, 20. lipnja u Cavtatu je obavljena primopredaja Franjevačkog samo-stana Gospe Snježne u Cavtatu između Franjevačke provincije sv. Jeronima iFranjevačke provincije Bosne Srebrene, izvješćuju na mrežnim stranicamaFranjevačke provincije Bosne Srebrne. U ime Provincije Bosne Srebrene pri-mopredaji je nazočio definitor fra Kristijan Montina, a u ime Provincije svetogaJeronima fra Veselko Grubišić. Novi predstojnik franjevačkog samostana Cavtatbit će fra Ilija Stipić, trenutačno župnik u župama Zaton Veliki i Orašac.

FESTA GOSPE OD ORAŠCAFESTA GOSPE OD ORAŠCAFESTA GOSPE OD ORAŠCAFESTA GOSPE OD ORAŠCAFESTA GOSPE OD ORAŠCA1.7.SUBOTA

OTVARANJE SVEČANOSTI ISPRED CRKVEGOSPE OD ORAŠCA U 19:30 sati, MISNO SLAVL-JE PREDVODI Don ILIJA JAKOVLJEVIĆ (Policijskikapelan P.U. Istarske), PJEVA POLICIJSKA KLAPA

SV. MIHOVIL (P.U. Splitsko-dalmatinska)2.7. NEDJELJA

MISE NA SAMU SVETKOVINUJutarnje mise:

06:00 sati Don IVO BORIĆ; Policijski kapelan P.U.Dubrovačko-neretvanske

07:30 sati Don IVICA PERVAN; Dekan i kancelarDubrovačke biskupije i župnik u Mokošici

09:00 sati Fra VESELKO GRUBIŠIĆ; Gvardijansamostana Male braće, Dubrovnik

10:30 satiMongs. ILIJA JANJIĆ; Biskup Kotorski,pjevaPolicijska klapa SV. MIHOVIL, P.U. Splitsko

dalmatinskaPopodnevne mise:

18:00 sati Fra IVAN BORAS; Gvardijan samostana u Slanom

19:30 sati Fra IVAN KRAMAR; Upravitelj samostana u Pridvorju

Poslije Svete mise u 09:00 i 18:00 sati, biti ćeprocesija i molitva za djecu i roditelje, kao i blagosov

djece, roditelja i hodočasnika.Prigoda za ispovjed:05:30 do 12:00 sati16:30 do 19:00 sati

PRIČEST SAMO POD MISAMA.SVIM HODOČASNICIMA IZ BLIZA I DALEKA, ŽELIMOISKRENU DOBRODOŠLICU. NEKA VAS TROJEDINIBOG BLAGOSOVI, A GOSPA OD ORAŠCA ZAGO-VARA. ŽUPNIK Fra ILIJA STIPIĆ SA SURADNICIMA

45GlasGrada - 641 - petak 30. 6. 2017.

U KATEDRALI SLUŽENA MISA ZA DOMOVINU:

Dozvolimo Kristu da ponovno bude dio naše domovineDozvolimo Kristu da ponovno bude dio naše domovineDozvolimo Kristu da ponovno bude dio naše domovineDozvolimo Kristu da ponovno bude dio naše domovineDozvolimo Kristu da ponovno bude dio naše domovineOvo društvo danas nije onakvo kakvo smo priželjkivali jer nismo dali taj kršćanskipečat, jer smo dopustili da Krist bude ponovno istisnut jer „se mi kršćani ponovnopovlačimo i prepuštamo ovo društvo u kojem živimo drugima koji imaju legitimnopravo, ali ga imamo i mi, i nitko nam ga nema pravo oduzeti – istakao je, uz ostalo,biskup Mate Uzinić

Misu za domovinu u dubrovačkoj katedrali GospeVelike u nedjelju, 25. lipnja, na Dan državnostipredvodio je dubrovački biskup mons. MateUzinić. Koncelebrirao je župni vikar katedralnežupe don Marin Lučić.Ne bojte seNa samom početku propovijedi biskup Uzinićistaknuo je kako je zanimljivo što se upravo naovaj dan u evanđelju (Mt 10,26-33) spomenuobiblijski poziv „Ne bojte se“, koji se u bibliji ponavlja365 puta, a koji lijepo ide uz Dan državnosti kojinas ispunja hrabrošću i nadom. Kazao je i kakosu poziv „Ne bojte se“ zasigurno negdje u sebičuli i sudionici događanja prije 26 godina kada jeHrvatski sabor proglašavao neovisnost. Ponudioje i svoje razmišljanje zašto su taj Kristov pozivčuli ljudi u Hrvatskoj 90 tih godina, ali ikako ga čujemo mi danas.„U ozračju onih 90-tih ovaj ‘Ne bojte se’je poslušan prije svega u odnosu naIsusa Krista. Njegovu radosnu porukuevanđelja“, kazao je biskup te dodaokako je prelaskom iz komunističkogrežima u demokraciju Krist mogaoponovno ući u javnost. Objasnio je ikako je to bilo moguće jer se narod nijebojao Krista, jer je otvorio vrata Isusu,te da su zbog toga svi strahovi bili odag-nati, što je bilo nemoguće postalo jemoguće. „Bilo je to drukčije vrijeme, mismo se osjećali drukčije. Bilo je to vr-ijeme u kojem nismo bježali iz domov-ine. Barem većina. Nego smo se na ra-zličite načine suočavali s poteškoćamadomovine. Nadvladali smo strahove“, rekao jemons. Uzinić. Za dočarati to vrijeme u kojem susvi bili za domovinu ispričao je i jednu anegdotuiz svog života. Nakon rata kao student u Italiji sus-retao je mnoge izbjeglice iz Albanije koji nisu imalini najmanju želju vratiti se u svoju zemlju, te jeshvatio kako je razlika između njih i njega te nje-govih prijatelja u tome što su željeli vratiti se kući,i nastaviti svoj život u domovini.„To je bilo to vrijeme u kojem smo dozvolili daKrist ponovno uđe u našu domovinu. Bilo jepoteškoća i problema. Nismo mi bili na onoj razi-ni još na kojoj smo trebali biti. Nije lako nakonegipatskog ropstva i hoda kroz pustinju početnormalno živjeti u obećanoj zemlji slobode. Alipostojala je nada. I u takvoj domovini, iako Kristnije uspio prožeti sve pore društva našeg što vidi-mo po posljedicama danas, ipak Isus je bio javnaosoba.“ Istaknuo je i kako se Krista nitko nijestidio, već se javno molilo, okupljalo i pozivalo navjeru.Nedostaje kršćanski pečatNo, postavio je pitanje i zašto je situacija danas, uodnosu na vrijeme domoljublja i kršćanskogponosa, drugačija. „Zašto danas mnogi odlaze iznaše domovine i nitko se od onih za koje smo senadali u domovinu ne vraća? Zašto je u našojdomovini nestalo nade? Zašto situacije nije onak-va kakvu smo sanjali, kakvu smo željeli i za koju

smo se borili prije 26 godina? Ako je onda bioodgovor da je Krist postao javna osoba s pravomglasa, ja se usuđujem reći da je razlog ovoj situ-aciji danas to što je Isus Krist ponovno izgubiopravo glasa“, upozorio je biskup. Naglasio je i kakos ovim ne misli na izjave pojedinih svećenika i bisk-upa jer oni imaju pravo na svoj politički izričaj, „iakobi bilo bolje da se mi svećenici suzdržimo od poli-tičkog izjašnjavanja“, već na prisutnost Krista ujavnosti kroz vjernike, kroz njihov angažman upolitici i civilnoj sferi. Poručio je i kako ne smijemose uvijek opravdavati s onim što je bilo prije višeod 20 godina, već da smo kroz tih 26 godina tre-bali dati kršćanski pečat društvu, učiniti ga poš-tenijim, osjećajnijim za one potrebite, društvo kojeće brinuti za opće dobro. „A to se nije dogodilo“,

istaknuo je propovjednik.Objasnio je kako ovo društvo danas nije onakvokakvo smo priželjkivali jer nismo dali taj kršćanskipečat, jer smo dopustili da Krist bude ponovnoistisnut jer „se mi kršćani ponovno povlačimo iprepuštamo ovo društvo u kojem živimo drugimakoji imaju legitimno pravo, ali ga imamo i mi, i nit-ko nam ga nema pravo oduzeti.“Biskup je vjernicima pročitao, smatrajući prigod-nim za ovu situaciju, riječi pape Benedikta XVI iznjegove homilije na početku pontifikata, a u koji-ma koristi riječi pape Ivana Pavla II.: „ne bojte seotvoriti širom vrata Kristu“. Objasnio je kako sepapa Benedikt tim riječima obraćao moćnicimaovoga svijeta koji su se bojali da bi Krist mogaouzeti što od njihove moći ako bi mu dozvolili dauđe i dati slobodu u vjeri. Dodao je papine riječi:„Da on bi oduzeo. Oduzeo bi vlast propadljivosti iizvrtanje prava samovolji“. Rekao je kako zapravote elemente koje papa spominje nalazimo u našemdruštvu danas, te da su ono pokazatelj kako ononije dovoljno sazrelo, kako nismo dozvolili IsusuKristu da uđe u ovo društvo. „Da mi smo u jav-nosti, mise su stalno na televiziji, vjeronauk je uškoli, ali nije ušao Isus Krist. I to ne zbog onihdrugih nego zbog nas katolika, mi smo problem,nisu drugi. Ali nastavlja papa Benedikt, ja bih želioda mi ovo shvatio i tu gledam nadu: ‘On ne biništa oduzeo od onog što pripada čovjekovoj slo-

bodi, njegovu dostojanstvu, iizgradnji pravednijega društ-va.’ To što naše društvo nijedošlo do ove razine, i u odno-su prema onim marginalnimmanjinskim skupinama, to jeisto naša odgovornost. Pita sepapa: ‘ne bojimo li se možda,svi na neki način ako bi doz-volili Kristu da uđe sasvim unas. Ako bismo se otvorili nje-mu da bi mogao oduzeti neš-to od našega života.’ I ondaporučuje: ‘Tko dozvoljava Kris-tu da uđe ne gubi ništa. Bašništa od onoga što život činislobodnim, vrijednim velikim .Samo se u tom prijateljstvuširom otvaraju vrata života.’“Dopustimo Kristu da post-ane dio našeg životaMons. Uzinić je kazao da zatošto se bojimo Krista imamo iproblem s demografijom, stime što ljudi bježe iz domov-ine i više se ne vraćaju. Kakozbog istog straha nedostajedemokracije u političkimstrankama. Istaknuo je riječipape Ivana Pavla II: „Ne bojtese Krista. On ne oduzima niš-ta a daje sve. Tko se njemudaruje prima stostrukom. Daotvorite širom vrata Kristu i naćićete život.“ Poručio je okupl-jenima da ako domovinaponovno otvori vrata Kristu, neu smislu klerikalizma ili u smis-lu da Crkva treba propisivatitko što treba činiti, već u smis-lu vrijednosnog sustavasluženja i ljubavi koji je Kristsvojim životom pokazao, datek onda može postati onak-va kakvu želimo. „No, nisam ovdje da bih naszavijao u pesimizam i malo-dušnost. I ona je znak da Kristnije dio našega života. Negosam zato da bih zajedno sKristom svima nama poručioda se ne bojimo, dozvolimomu da on postane dio našegaživota. Dozvolimo da onponovno postane dio našedomovine, po onim vrijednos-tima koje je navješćivao i živio,i sve će biti drugačije. S punoviše ćemo radosti i nade slav-iti i jedni drugima čestitati. Umolitvi da tako i bude svimavam čestitam sretan i bla-goslovljen Dan državnosti“,poručio je dubrovački biskup.Na kraju misnog slavlja bisk-up je zajedno s vjernicima ukatedrali zapjevao hrvatskuhimnu. Misno slavlje povodomDana državnosti posebno jepjesmom uveličao katedralnizbor predvođen Margit Cetin-ić. Nikša Sentić

46 GlasGrada - 641 - petak 30.6. 2017.

FELJTON BROJ 185Priredio Lukša Lucianović

Fitness / Bazen / SaunaParna kupelj / Power Plate

Hotel Hilton Imperial - tel: 020 320 389

www.dubrovnik-turistinfo.com

Sve o dubrovačkom i dubrovačko-neret-vanskom turizmu na jednom mjestu

O gradnji turističkih i drugih objekataO gradnji turističkih i drugih objekataO gradnji turističkih i drugih objekataO gradnji turističkih i drugih objekataO gradnji turističkih i drugih objekatau Dubrovniku poslije II. svjetskog rata (7)u Dubrovniku poslije II. svjetskog rata (7)u Dubrovniku poslije II. svjetskog rata (7)u Dubrovniku poslije II. svjetskog rata (7)u Dubrovniku poslije II. svjetskog rata (7)

Lukša Lucianovićwww.dubrovnik-

turistinfo.com

UvodProfesor dr. Antun Kobašićnapisao je i članak pod na-zivom: „Što i kako se gradi-lo u Dubrovniku poslije II.svjetskog rata“ i objavio gau „Dubrovačkom horizon-

tu“. Članak je vrlo zanimljiv pa sam zato od-lučio u dvadesetak nastavaka prenijeti sadržajovog članka malo preuređenog za ovu pril-iku i nadopunjen s nekim mojim saznanjimana ovu temu. Slijedi nastavak teksta iz prošlogfeljtona...Hidroelektrana “Dubrovnik“Hidroelektrana “Dubrovnik“ - kao najveći indus-trijski objekt izgrađen na ovom područ-ju, svečano je puštena u pogon počet-kom prosinca 1965. godine, uz prisus-tvo čelnih ljudi iz federacije i republike.Izgradnja je trajala manje od 2 godine,a financirana je u okviru programahidroenergetskog sustava na Trebišnji-ci. Po instaliranoj snazi 2 agregata s 216megavata i realnim mogućnostimaproizvodnje električne energije, tada jespadala među dvije najveće hidroelek-trane u Jugoslaviji. Prije elektrane jeizgrađena i upravna zgrada u Dubrovni-ku. Zbog podjele energije unutar sus-tava elektrana Dubrovnik i Gračarevo /kasnije/ i među republičkim ener-getskim planovima, došlo je do sporapred ustavnim sudom SFRJ, a kasnije ido promjena u razvoju sustava elektra-na na Trebišnjici (umjesto pojačanjasnage ove elektrane, građena je novahidroelektrana Čapljina).

Telekomunikacijski centarTelekomunikacijski centar na Ilinojglavici izgrađen je 1965. godine, kadaje u pogon puštena i nova automatskatelefonska centrala. Kasnije je za ovajcentar podignuta UKV stanica natvrđavi Srđ, a iste 1965. godine je naSrđu podignut i televizijski toranj.

Robna kuća “Minčeta”Robna kuća “Minčeta” je prvi veći ob-jekt u području trgovine, ujedno je iprva od robnih kuća u Dubrovniku i Dal-maciji. Dovršena je i otvorena također1965., oko godinu dana kasnije odplaniranog roka jer je tijekom izgradn-je došlo do promjene projekta - do-gradnje prostorija za upravu. Investi-tor je bila trgovačka RO “Minčeta”.

Vodovod DubrovnikVodovod Dubrovnik, tehnička i poslovno-up-ravna zgrada, građeno 1968/69. godine. In-vestitor poduzeće Vodovod, financirano kred-itom.

Žičara-uspinjača na SrđuŽičara-uspinjača na Srđu izgrađena je i puš-tena u korištenje 1969. godine, a investitor jebila turistička agencija “Atlas”. Uz ishodištežičare, na tvrđavi Srđ je uređena i krovna tera-sa kao izletište turista. (Na istoj tvrđavi ranijeje bila montirana UKV telekomunikacijskastanica.)

Žičara na Srđ otvorena je 1969. g.

Restoran na vrhu zgrade robne kuće „Minčeta“. Inače robnakuća „Minčeta“ prva je robna kuća u Dubrovniku i Dalmaciji

Supermarket “Srđ”Kao drugu robnu kuću u Dubrovnikuizgradilo je trgovačko poduzeće “Srđ”,a otvorena je 1972. godine. Gradnja jetrajala oko 15 mjeseci, a uz prodajnesagrađeni su skla-dišni i upravno-ad-ministrativni prostori.

Zgrada Dalmacija-bilje.Zgrada Dalmaciji-bilje izgrađena 1974.godine, s potrebnim prostorom za skla-dištenje, doradu i pakiranje ljekovitog iaromatskog bilja, laboratorijem i up-ravno-tehničkim jedinicama. Investitorpoduzeće Dalmacija bilje.

Gospodarski centar “Babinkuk”Gospodarski centar “Babin kuk”, inves-ticija uz istoimeni hotelski kompleks,

izgrađen 1976. kao proiz-vodno-servisni pogon, shladnjačama, mesarni-com, proizvodnjom hrane,tehničkim pogo-nom i dr.Predviđen i organiziran zapružanje proizvodnih ite-hničkih usluga hotel-skim objektima unutar ko-mpleksa i vanjskim koris-nicima. Investitor HTP “Du-brovnik”.

INA-Croatia-CarinaINA-Croatia-Carina, zajed-nička poslovna zgrada,izgrađena 1977. godine,zajedničkim ulaganjimapoduzeća INA i Croatia osig-uranje + Uprava carina.

Opskrbni centar “Župka”Opskrbni centar “Župka” u Župidubrovačkoj (Srebreno)izgrađen je i otvoren 1980. god-ine. Investitor je bio poduzeće“Agrum”, Gruda. Objekt je težeoštećen u domovinskom ratu iod tada stoji neobnovljen.

“Elektrojug”“Elektrojug” - tehnička zgrada uŠipčinama, izgrađena 1980. god.kao tehnički pogon poduzeća.(Osim ove zgrade Elektro- jug jeizgradio nekoliko trafostanica idrugih uređaja, uz proširenje i re-konstrukciju niskonaponskemreže, a izvršio je i dogradnju-proširenje stare upravnoposlovne zgrade na Batali.)

47GlasGrada - 641 - petak 30. 6. 2017.

IZLOŽBA - ARCADIA

Split i Dubrovnik uSplit i Dubrovnik uSplit i Dubrovnik uSplit i Dubrovnik uSplit i Dubrovnik ubuci i nesanicibuci i nesanicibuci i nesanicibuci i nesanicibuci i nesaniciIdeja pri postavu izložbe uDubrovniku, u Galeriji Otok, jest dai stanovnici Grada tijekom trajanjaizložbe donesu svoje fotografijesličnih ili pak posve specifičnihsituacija za Dubrovnik koje će bitipostavljene na jedan prazangalerijski zidU subotu, 24. lipnja u 21 sat otvorena jeizložba Arcadia - izložba stanovnika Spl-ita i Dubrovnika na kojoj sudjeluju članoviUdruge stanovnika povijesne jezgre gra-da Splita “Get”, zainteresirani stanovniciSplita, fotografi, novinari... a kojima suse ovom prigodom na izložbi pridružili istanovnici Dubrovnika svojom fotograf-skim bilješkama života Grada unutar zid-ina.Izložba predstavlja amaterske fotografijesnimane od 2011. godine, a koje prateniz problema s kojima se susreće zajed-nica stanara Dioklecijanove palače -nestanak javnog prostora, prenamjenafunkcija i djelatnosti, komunalni kaos,problemi sa odvoženjem smeća, buka inesanica u ljetnim mjesecima, no i prazn-ina zimskog dijela godine u kojoj ostajetek nekolicina stanara, uz zvukove građ-evinskih strojeva.Dubrovačka izložba nastavak je projek-ta, započetog ove godine (21.3. – 12.4.)u Galeriji fotografije Fotokluba Split, kojuje posjetilo više od 5000 posjetitelja(točnije 5106). Uz niz pozitivnih kritikakoje su građani ostavili tijekom njenogtrajanja, mediji su je okarakterizirali kao„felinijevsku“ i satiričnu, ali ujedno i kaokritiku invazivnog i stihijskog turizma. Unastavku projekta, izložba će putovati poostalim susjednim UNESCO-im zaštićen-im gradovima, gdje će domaćinipridruživati fotografije iste tematike, a prvije na redu Dubrovnik.S obzirom na interaktivni karakter izložbe,ovim putem pozivamo stanare du-brovačke jezgre, ali i druge građane, dapridruže svoje fotografije snimljene od2011. na ovamo, te za samog trajanjaizložbe snimaju područje unutar zidina.Nastavak projekta dogovoren je u Trogi-ru i Kotoru, u kojima je planirana prezen-tacija splitsko-dubrovačke kolekcije ipridruživanjem njihovih fotografija.Ideja pri postavu izložbe u Dubrovniku,u Galeriji Otok, jest da i stanovnici Gra-da tijekom trajanja izložbe donesu svojefotografije sličnih ili pak posve specifičnihsituacija za Dubrovnik koje će biti post-avljene na jedan prazan galerijski zid.Molimo vas da vaše fotografije pošaljetena mail: arl@du.t-com.hr do petka23.6.2017. ili da ih donesete na izložbuu Galeriju Otok za vrijeme trajanja izložbe.Izložbu možete pogledati od 24.06. do13. 07.2017. u Galeriji Otok u Lazareti-ma svakog radnog dana od 11 do 21sat

PREDSTAVLJANJE 10. MEĐUNARODNOG FESTIVALA OPERNIH ARIJA “TINO PATTIERA”

Program za glazbene sladokusceProgram za glazbene sladokusceProgram za glazbene sladokusceProgram za glazbene sladokusceProgram za glazbene sladokusceFestival će započeti 30. lipnja velikim koncertom ispred Kneževog dvora u21.30, a nosi naziv “Chansons d’amour“Povodom 10. Međunarodnog festivala op-ernih arija “Tino Pattiera”, četvrtog u organiza-ciji Dubrovačkog simfonijskog orkestra, upalači Sponza u utorak. 27. lipnja 2017.,održana je konferencija za novinare na kojojje predstavljen ovogodišnji program.Međunarodni festival opernih arija “Tino Pat-tiera” ove godine se održava od 30. lipnja do4. srpnja, a za publiku se pripremaju četirikoncerta najljepših opernih arija: Chansonsd’amour, Seriously Romantic, Opera buffa iGuardi le stelle.Festival nosi ime i organizira se u znak sjećan-ja na svjetski poznatog opernog pjevača,tenora Tina Pattieru, rođenog 1890. u Cavtatu.Tino Pattiera bio je veliko i slavno ime europ-skih i svjetskih opernih kuća prve polovice 20.stoljeća. Bio je prvak Kraljevske saske dvor-ske opere u Dresdenu te član Berlinskedržavne opere, a često je nazivan nasljedni-kom velikog Enrica Carusa.Glazbeni direktor festivala je izraelski dirigentNoam Zur koji živi i radi u Njemačkoj, adirigi-ra koncertima po cijeloj Europi i svijetu unajprestižnijim dvoranama. Maestro Zur ćedirigirati i koncertima na festivalu, na kojemće nastupiti i izvrsni solisti: sopranistica LianaAleksanyan (Armenija), mezzosopranisticaUrsula Hesse von den Steinen (Njemačka),tenor Xavier Moreno (Španjolska), bas TarasKonoshchenko (Ukrajina) i dubrovačka pijan-istica Stefani Grbić.Ulaznice za koncerte će biti dostupne u ure-du Orkestra od 9 do 14 sati, u gift shopu Du-bravka na Pilama, u Luži, u agenciji PerlaAdriatica na Pločama te jedan sat prije počet-ka koncerta. Povlaštene cijene (10 kuna zakorisnike Libertasovog pokaza, 20 kuna zaumirovljenike, za građane stare gradskejezgre i studente s kulturnom iskaznicom be-splatan ulazak, te 30% popusta za građanena standardne cijene ulaznica) bit će dostup-ne isključivo na blagajni orkestra.Ovogodišnji Međunarodni festival operniharija “Tino Pattiera” podržali su Grad Du-brovnik, Turistička zajednica Grada Dubrovni-ka, Dubrovački vrtovi sunca, Zračna luka Du-

brovnik, OTP banka te Cvjetni studio.O programu: Festival će započeti 30. lipnjavelikim koncertom ispred Kneževog dvora u21.30, a nosi naziv “Chansons d’amour“.Četvoro solista s Dubrovačkim simfonijskimorkestrom pod ravnanjem maestra NoamaZura izvest će arije iz poznatih opera poput„Voici des Roses“ iz Faustovog prokletstva H.Berlioza, „La fleur que tu m’avais jatée“ iz Bi-zetove Carmen, „E lucevan le stelle“ iz Puc-cinijeve Tosce, „Un bel di“ iz Puccinijeve Ma-dame Butterfly, „Parigi, o cara“ iz VerdijeveTraviate, „Nessun dorma“ iz Puccinijeve op-ere Turandot i brojne druge. Bit će to večerljubavne glazbe u jedinstvenom ambijentuDubrovnika, odnosno ispred jedne od nje-govih najljepših građevina – Kneževog dvo-ra.Drugi koncert “Guardi le stelle“ rezerviran jeza sponzora, Dubrovačke vrtove sunce,odnosno njegove goste.U nedjelju 2. srpnja u Kneževom dvoru slijedirecital pod nazivom “Seriously romantic” nakojem nastupaju mezzosopranistica UrsulaHesse von den Steinen, bas Taras Konosh-chenko i pijanistica Stefani Grbić. Na progra-mu su djela iz razdoblja romantizma: Brahms-ove Četiri ozbiljne pjesme (Vier ernsteGesänge, op. 121), Brahmsova tri Liedera teMahlerov lieder tj. pjesme iz Dječakovog čar-obnog roga (Des Knaben Wunderhorn“).Završni koncert festivala “Opera buffa” održatće se također u atriju Kneževa dvora. Operabuffa naziv je za specifičnu vrstu talijanskeopere koja je u 18. stoljeću nastala kao odrazumjetničkih potreba širokih građanskih sloje-va. Dubrovački simfonijski orkestar podravnanjem Noama Zura i četvero solista iz-vest operne arije „Caro elisir“, „Dulcamara,voglio dire“ i „Udite, udite“ iz Donizettijevogljubavnog napitka, „Il capro e la capretta“ i„La vendetta“ iz Mozartovog Figarovog pir,„Ich lade gern mir Gäaste ein“ iz StraussovogŠišmiša, „Dabza delle ore“ iz PonchiellijeveLa Gioconde i brojne druge operne arijepoznatih skladatelja velikih opera.

Renata Roman

DUBROVAČKI SIMFONIJSKI ORKESTAR

Nastupila violončelistica Vanda ĐanićNastupila violončelistica Vanda ĐanićNastupila violončelistica Vanda ĐanićNastupila violončelistica Vanda ĐanićNastupila violončelistica Vanda ĐanićDubrovački simfonijski orkestar održao je 23.lipnja koncert u atriju Umjetničke galerije Du-brovnik. Orkestrom je ravnao dubrovački dirigent Slobodan Begić, dok je kao solistica nastu-pila dubrovačka violončelistica Vanda Đanić. Vanda Đanić se nakon diplome (Zagreb i Beo-grad u klasi prof. Ksenije Janković Richter) vraća u Dubrovnik, s kolegama osniva Dubrovačkiklavirski trio te postaje vođa violončela u Dubrovačkom simfonijskom orkestru. Od 1993.tak-ođer započinje i pedagošku djelatnost u Umjetničkoj školi Luke Sorkočevića, a od 2004.zaposlena je kao profesor violončela i komorne glazbe, te voditelj orkestra srednje škole.Vođa je violončela u Dubrovačkom komornom orkestru. Dugi niz godina se usavršavala naseminarima autentičnog sviranja barokne i klasične glazbe kod eminentnih profesora Cathe-rine Machintosh, Jennifer Ward Clark, Lawrence Cumminghs i Jorge Jimenez. Redovito us-avršava svoje solističko sviranje na majstorskim radionicama kod glasovitog prof. DavidaGrigoriana, a 2008. završava dvogodišnji postdiplomski studij na Muzičkoj akademiji u Sara-jevu, u klasi red. prof. Yevgenija Xaviereffa. Na programu su bila sljedeća djela: predigraFigarov pir W.A. Mozarta, Koncert za violončelo i orkestar br. 1 u C duru, Hob. VIIb:1 J.Haydna te Simfonija br. 1 u C duru, op. 36 L. van Beethovena. Renata Roman

48 GlasGrada - 641 - petak 30.6. 2017.

ŠPORTŠPORTŠPORTŠPORTŠPORT U PLANINSKOM TRČANJU NA DUGE STAZEHelena Gleđa nova prvakinja HrvatskeAtletičari Atletskog kluba Du-brovnik Helena Gleđa i Ante Živk-ović nastupili su na Prvenstvu Hr-vatske u planinskom trčanju naduge staze koje se održalo 18. lip-nja u sklopu 1. brdske utrke Iv-anec - Grebengrad u organizacijiAtletskog kluba Varaždin. Utrkudugu 37 kilometara, od Ivanca,preko Ivančice i Pokojca sve doBele na Čevo i s ciljem naGrebengradu, s visinskom raz-likom od tisuću i 600 metara, uženskoj konkurenciji najbrže je is-trčala atletičarka AK DubrovnikHelena Gleđa. Istrčavši utrku začetiri sata i 17 sekundi Gleđa je postala nova prvakinja Hrvatske uplaninskom trčanju na duge staze. Nakon kraće pauze zbogzdravstvenih problema, trčanju se vratio i Ante Živković koji je utrkuistrčao s vremenom četiri sata i 15 sekundi i u ukupnom poretkuzauzeo 14. mjesto. Najbrži u muškoj konkurenciji i ujedno prvakHrvatske u planinskom trčanju na duge staze bio je Nikola Špoljaristrčavši utrku za tri sata, pet minuta i 28 sekundi. Atletičari i atletičarkeAtletskog kluba Dubrovnik nastupili su i na Fužinarskom polumara-tonu koji se održao 17. lipnja u Fužinama u organizaciji Atletskogkluba “Kvarner” te u utrci “Run Brač”. Na Fužinarskom polumara-tonu nastupila je Katarina Kokan koja je s istrčanim vremenom1:36:13 u ženskoj konkurenciji zauzela peto mjesto odnosno trećemjesto u poretku Hrvatica. Utrku “Run Brač” dugu pet kilometaranajbrže je istrčao Ante Živković i popeo sena pobjedničko postoljes vremenom 17:45. Drugi je u cilj ušao Marijan Maretić (18:46), atreći Josip Feher (19:15).

JUDO KLUB DUBROVNIK 1966Polaganje učeničkih pojasevaOsamdeset devet kandidata, polaznika judo školeJudo kluba Dubrovnik 1966, položilo je u poned-jeljak, 26.lipnja, za više kyu pojaseve. Polaganjese održalo u Gospinom polju ispred ispitne ko-misije koju su činili predsjednik kluba Frano Stje-pović i treneri Leonardo Bulić i Danijel Kapac.Nažalost ove godine polaganju nije nazočio otacdubrovačkog juda kao i našega kluba gospar An-drija Habulin o kojemu je trener Leonardo Bulićodržao govor s kojim se krenulo u KYU ispitivanje.Bijelo žuti pojas položi su: Matej Njavro, BrunoBanac, Pavo Tudeško, Joško Korda, Meri Čolov-ić, Luka Ruso, Borna Stjepović, Vito Radovan,Andrej Lasica, Orlando Šarić, Lovro Curić, ĐivoVojvoda, Marin Vuković, Leon Grubišić, PatrikTokić, Dario Šimunović, Mario Pušić, Leo Vrtika-pa i Toni Ševelj.Žuti pojas: Sandro Selmanović, Mateo Prce,Manu Stamenić Matović, Roko Ivan Krmek,Marin Pamuklić, Petar Balija, Marko Antonio Lju-

bić, Ivan Kandrač, Marin Soldo, Marin Čolović, Tomis-lav Sjekavica, Josip Košta, Antonio Pače, Noa Kodžaga,Orsat Dabo, Antonio Dabo, Karla Popović, Ali Čorić,Jelena Jelić, Lorena Paula Arias, Daniel Čučić, LukasPerović i Juraj Bruno Korda.Žuto narančasti pojas: Andrea Butigan, Kristijan Klešk-ović, Petar Matičević, Leon Dediol, Patrik Soldo, OrsatBilić, Maroje Milić, Mateo Benussi, Faris Ćesić, KlaraPoković, Laura Kusalo, Matija Kmetović, Mihael Ćuk iLuka Stupjanski.Narančasti pojas: Ana Zlošilo, Dominik Čižek, BornaButijer, Toni Pulić, Ivan Hezonja, Antonio Hezonja, MarinMatić, Luka Lončar, Marin Bajić i Vedran Dabo.Narančasto zeleni pojas: Filip Tokić, Marino Božinović,Petar Kmetović, Marlena Stagl Škaro, Niko Lučić, TinBarać, Antun Poković, Marko Prkačin, Eldin Grebović iIvan Kristić.Zeleni pojas: Branimir Neusidl, Luka Butigan, FrankoLončarica, Petra Skurla, Maroje Štrljić, Marko Tomaševići Karlo Pasqualicchio.Plavi pojas: Paula Belemečić i Maro Pavić.Smeđi pojas: Mihaela Đuho, Marko Vareškić i Pavo Ma-tana.

MEĐUNARODNI JUNIORSKI TURNIR BOĆARA U FRANCUSKOJLuka Gašpar iz BK Ploče igrao za reprezentaciju HrvatskeHrvatska boćarska juniorskareprezentacija, za koju je nas-tupio i Luka Gašpar iz Boćar-skog kluba Ploče, osvojila jetreće mjesto u konkurencijiosam momčadi, na jednomod najjačih svjetskih junior-skih turnira iz službenog kal-endara FIB-e, 25. memorijaluGilbert Veyret, odigranom ufrancuskom Susvilleu, 40-akkilometar južno odGrenoblea. Uz Gašpara zareprezentaciji su još igrali:Vedran Glavić (Istra Aluminij,Ročko Polje), te Mateo Načinović i Dario Ju-ričić (Vargon, Rijeka). Izbornik je bio ČedoVukelić. Hrvatska je u svojoj skupini pobijedilaFrancusku B 10:3 i selekciju francuske regijeRona-Alpe I 10:2, dok su izgubili od FrancuskeA 7:5 što im je bilo dovoljno za 2. mjesto u sk-upini i završni susret za ukupno 3. mjesto. A utom je susretu sa selekcijom francuske pokra-jine Isere nakon konačnih 6:6 Hrvatska bila bol-ja na “punteđo” za dva punta (114:112). Turnirje osvojila Slovenija koja je u finalu savladalaFrancusku A 10:2. Rezultati: Skupina I, 1. kolo:Hrvatska - Francuska B 10:3, Francuska A -Rona Alpe I 10:2; 2. kolo: Hrvatska - Rona Alpe

I 10:2, Francuska A - Francuska B 7:5; 3. kolo:Francuska A - Hrvatska 7:5, Francuska B - RonaAlpe I 10:2. Poredak: Francuska A 9, Hrvatska6, Francuska B 3, Rona Alpe I bez bodovaSkupina II, 1. kolo: Slovenija - Isere 7:5, Mona-ko - Rona Alpe II 10:2; 2. kolo: Slovenija - Mona-ko 7:5, Isere - Rona Alpe II 12:0; 3. kolo: Slov-enija - Rona Alpe II 12:0, Isere - Monako 7:5.Poredak: Slovenija 9, Isere 6, Monako 3, RonaAlpe II bez bodova. Za konačan poredak, fina-le: Slovenija - Francuska A 10:2; za 3. mjesto:Hrvatska - Isere 6:6 (114:112); za 5. mjesto:Francuska B - Monako 12:0; za 7. mjesto: RonaAlpe I - Rona Alpe II 8:4. L.H.

MEMORIJALNI TURNIR U BRIDŽU ‘JERKOJERRY KOVAČ’Par Čeović - Mrša trećiProšli vikend, u parku prirode Blidinje, odigran je 2. Memori-jalni turnir u bridžu ‘Jerko Jerry Kovač’. Turnir je organiziraoBridž klub Herc iz Posušja, a nastupila su 23 para iz Bosne iHercegovine te Hrvatske. Prvo mjesto osvojili su TvrtkoPicukarić i Krešo Tomić iz Imotskog. Domaći par iz Posušja,Leo Polić i Zoran Bakula, osvojio je drugo mjesto. Treće mjes-to pripalo je Ani Čeović i Maji Mrša iz Bridž kluba Dubrovnik.Na turniru su zapažene rezultati imali i ostali igrači iz Dubrovni-ka, Toni Radić i Miho Jančić su osvojili peto mjesto, a FranoJančić je u paru s Predragom Milosavićem iz Posušja zauzeojedanaesto mjesto.

BRIDŽ KLUB DUBROVNIKPobijedio par Dubčić - JemoU ponedjeljak, 26.6., u hotelu Royal Princess odigran jeredoviti tjedni parski turnir Bridž kluba Dubrovnik. Nastupi-lo je sedam parova uz Matchpoints obračun. Uvjerljivo prvomjesto osvojili su Niko Dubčić i Pero Jemo.

49GlasGrada - 641 - petak 30. 6. 2017.

BOĆANJE / III. HBL -DUBROVNIK - NERETVAOmladinac jedinislavio u gostimaOdigrano je i posljednje kolo boćar-ske sezone 2016./2017. Većodavno se zna da je prvak lige i novidrugoligaš BK Župa Dubrovačka, ada ligu napušta posljednje plasira-ni BK Prud. U ovome posljednjemkolu domaćini su bili uspješni,samo je Omladinac iznenadio Pos-tranje kao gost i odnio im sva 3boda. Za prvaka lige BK Župa Du-brovačka nastupili su sljedeći igrači:Stanko Matković, Velinko Taslak,Stijepo Violić, Vlaho Kesovija, Stije-po Slade, Pero Fiorović, Nikša Ko-bilić, Nedjeljko Bogoje, Mato Bekić,Josipa Horvat, Ivan Gujinović,Damir Knego i Božo Zec. Rezultati18. kola: Slivno - Prud 14:8, Hajduk- Donji Brgat 11:11, Ploče - ŽupaDubrovačka 12:10, Rijeka - HvidraGromača 12:10, Postranje - Omladi-nac 9:13. Konačni poredak: 1. ŽupaDubrovačka 40 bodova, 2. Ploče32, 3. Rijeka 31, 4. Hajduk 25, 5.Omladinac 25, 6. Hvidra Gromača25, 7. Slivno 25, 8. Donji Brgat 25,9. Postranje 21, 10. Prud 10 bodo-va.

II. ŽUPANIJSKA LIGA -DUBROVNIKSlavenu i Sokolu pobod u gostimaNakon odigrane zaostale utakmicegdje su boćari Petke ostvarili prvupobjedu u ovom prvenstvu, i u ovojligi odigrano je posljednje kolo zasezonu 2016./2017. Uskoplje, Prid-vorje i Bosanka ostvarili su pobjedena domaćim terenima, dok suSlaven u Mokošici i Sokol na Ljutojosvojili po 1 gostujući bod. Poseb-na zanimljivost dogodila se na utak-mici Pridvorje - Zrinski, gdje je uparu domaćina nastupila dva JozaMaslaća, djed i unuk, ostvarili pob-jedu u paru 13:0, a najveća zanim-ljivost je što je Jozo Maslać starijirođen 1928. godine i najstariji ježivući aktivni boćar u Hrvatskoj.Boćari BK Slavena osvojili suzasluženo titulu prvaka, a nastupa-li su sa sljedećim igračima: Ivo Trk-ović, Ante Bratoš, Pero Monković,Ivo Čupić, Ivica Antunović, Ivo Der-anja, Perica Bokarica, Miho Bokar-ica, Marko Trković, Miho Novković,Marko Matijić i Marko Bratoš. Re-zultat zaostale utakmice 14. kola:Petka - Orašac 12:4Rezultati 18. kola: Uskoplje - Orašac9:7, Mokošica - Slaven 8:8, Ljuta -Sokol 8:8, Pridvorje - Zrinski 10:6,Bosanka - Petka 13:3. Poredak: 1.Slaven 41 bod, 2. Pridvorje 36, 3.Bosanka 32, 4. Uskoplje 31, 5. Mo-košica 30, 6. Sokol 28, 7. Ljuta 26,8. Orašac 17, 9. Zrinski 14, 10. Pet-ka 4 boda. Luko Hendić

JK KONAVLE CAVTATŠest medalja s Kupa JadranaJudo klub Konavle Cavtat vrlo uspješno je nastupio na ja-kom međunarodnom judo turniru u Splitu 26. Kupu Jadra-na. Turnir je održan na SC Gripe a nastupilo je oko 500natjecatelja iz više od 50 klubova iz Hrvatske, Francuske,Rusije, BiH, Crne Gore, Slovenije, Srbije, Mađarske,Slovačke, Češke, Bugarske, Poljske, Makedonije, Albanije,Austrije i Kosova. JK Konavle Cavtat je nastupio sa 7 judo-ka koji su osvojili 6 medalja. Zlato su osvojile: AntonijaĐurković i Petra Đurković. Srebro: Dalia Schmuch. Bron-ca: Jelena Schmuch, Orsat Obradović i Antonija Đurković.Još su nastupili Ane Schmuch i Fran Obradović.Polaganje za pojaseveJudo klub Konavle Cavtat organizirao je polaganje za po-jaseve svojih članova u dvorani OŠ Cavtat. Pred komisi-jom Hrvatskog judo saveza u sastavu Željko Đapić, MarkoSentić i Sado Bečić na tatami je izašlo 78 judaša koji supred publikom pokazali svoje znanje iz juda od onih najm-lađih do seniora a sve pod nadzorom i po uputama tren-era Matka Klarića koji je vodio cijeli program. Nakon us-pješno pokazanog judaši su dobili zaslužene pojaseve,diplome i majice na poklon. Kao iznenađenje, nakon pro-grama, je za sve judaše i njihove goste u Cafe baru Sambaorganizirano prigodno slavljeničko druženje. N.Đ.

KOMEMORACIJA ZA GOSPARA ANDRIJU HABULINALegende nikad ne umiruObitelj, rodbina, prijatelji, kolege i brojne osobe iz sports-kog života Dubrovnika bili su u petak, 23.lipnja, na komem-oraciji za preminulog velikana, hrvatskog i dubrovačkogjuda i sporta, Andriju Habulina. Riječi sjećanja i posljedn-jeg pozdrava u ime Grada Dubrovnika uputio je privreme-ni pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje sport, soci-jalnu skrb i civilno društvo Miho Katičić.“Andrija je u Dubrovnik došao davne ’59. Došao i ostao.Došao i postao naš. Najzaslužniji je što je judo u Dubrovni-ku drugi najzaslužniji sport po svim pokazateljima. Bio jetrener, sudac, učitelj, mnogima drugi otac, a iznad svegačovjek. Čovjek dječačkog lica i blagog osmijeha. Uživao jeu svemu, ponajviše u napretku mladih judaša i voljenogkluba”, kazao je pročelnik Katičić.Posljednje pozdrave gosparu Habulinu u emotivnom go-

BOĆANJE / TURNIR PAROVA - PRIDVORJE 2017.Urlović, Hendić i Torbarina osvojili PridvorjeOdigran je prvi ovogodišnji tradicionalni ljetni turnir parova. U Prid-vorju se na turniru okupilo čak 40 parova. Zasluženo su turnirosvojili Božo Urlović, Luko Hendić i Karlo Torbarina koji su svakokolo prolazili sa po dvije pobjede, dakle nisu imali niti jedan po-raz. Posebno se iskazao Karlo Torbarina koji je bio najbolji igračna turniru. Ugodno iznenađenje turnira su Jako Đurković, MatoĐurković i Josip Čupić koji su stigli do samog finala i osvojili drugomjesto. Treće mjesto pripalo je Nikoli Žeravici, Luku Lediniću iMatu Barišiću, dok su četvrti bili Štefi Ljubimir, Alen Franić i Sreć-ko Batinić. Najbolji su nagrađeni peharima i novčanim nagrad-ama. Organizacija turnira i atmosfera na samom turniru je bilaodlična, na kraju turnira upriličena je zajednička večera za svesudionike i ostale ljubitelje boćanja. Rezultati završnog dana:polufinala: K.Torbarina, B.Urlović, L. Hendić - N.Žeravica,L.Ledinić, M,Barišić 13:2A.Franić, Š.Ljubimir, S.Batinić - J.Đurković, M.Đurković, J.Čupić8:11finale: J.Đurković, M.Đurković, J.Čupić - K.Torbarina, B.Urlović,L.Hendić 6:13.

voru uputio je i Branko Grošeta, Habulinov dugogodišnji surad-nik i dužnosnik kluba.“Opraštamo se danas od legende hrvatskog sporta, posebnojuda, koja je judo i sport živjela, uključivši cijelu svoju obitelj u radkluba, dok smo se mi, njegovi suradnici, judom bavili. Prekopedeset godina uspješno je odgajao brojne generacije sportaša.Mnogima je bio drugi roditelj, a prijateljima i poznanicima ugodansugovornik. Njegova obitelj može biti ponosna na njegove rezu-ltate, a posebno na njegove ljudske kvalitete. Ponosni smo i mikoji smo ga poznavali, imali priliku s njim družiti i raditi. Bio ječovjek koji nikoga nije mrzio, a kojeg su svi cijenili i voljeli”, kazaoje Grošeta dodajući kako legende nikad ne umiru jer njihova dje-la zauvijek ostaju. Od gospara Habulina, na održanoj komemo-raciji prigodnim riječima oprostili su se i: župan Nikola Dobro-slavić, glavni tajnik Hrvatskog judo saveza i sportski direktor Eu-ropske judo unije Hrvoje Lindi, predsjednik Dubrovačkog savezaMaro Kapović te predsjednik Zajednice sporta Dubrovačko-neret-vanske županije Branko Bazdan.

NA PRVENSTVU HRVATSKE U OSIJEKUDubrovačke atletičarke i atletičarirušili osobne rekordeMlađi i stariji kadeti i kadetkinje Atletskog kluba Dubrovniksudjelovali su na pojedinačnom prvenstvu Hrvatske kojese održalo 24. i 25. lipnja u Osijeku u organizaciji Atletskogkluba Slavonija – Žito. Na održanom natjecanju koje je ujed-no i najmasovnije natjecanje na stazi nastupilo je 447 natje-catelja iz 41 kluba, a Atletski klub Dubrovnik predstavljaloje sedam atletičarki i atletičara. Iako vremenske prilike nisu

išle na ruku natjecateljima to nije spriječilo dubrovačke atletičarkei atletičare da daju najbolje od sebe i upišu nove osobne reko-rde. Marta Musladin (2006) iako još uvijek limačica nastupila jeza mlađe kadetkinje u utrci na 60 (9,04) i 200 (30,07) metara te uskoku u dalj u kojemu je sa skokom od 4,61 metar upisala noviosobni rezultat. Lea Madeško (2004) nastupila je u bacanju vor-texa i s bačenih 52,20 metara postavila novi osobni rezultat i os-vojila četvrto mjesto u konkurenciji od 18 bacačica. Madeško jemedalja u vortexu “pobjegla” za 1,40 centimetara. Novi osobnirezultat Madeško je postavila i u bacanju kugle (2 kg) gdje je sbačenih 10,99 metara u ukupnom poretku zauzela sedmo mjes-to. Osim bacačkih disciplina Madeško je nastupila i u utrci na200 metara (30,06).Patrik Kralj (2004) nastupio je prvog dana natjecanja u utrci na400 metara i s istrčanim vremenom 1:04,40 postavio novi osobnirezultat. Kralj je trebao nastupiti i u utrci na 600 metara, međutimzbog lošeg vremena utrka je otkazana zbog vremenskih neprili-ka. U konkurenciji kadetkinja za Atletski klub Dubrovnik nastu-pile su Ana Plećaš, Martina Rakiđija – Velagić, Josipa Habjan iLea Anđušić.Ana Plećaš (2002) nastupila je u utrkama na 60 i 100 metara.Iako posljednjih mjeseci zbog školskih obveza nije imala redovittrening prema riječima trenerice Darije Ljubojević – Kabić rezul-tati su i više nego solidni. U utrci na 60 metara s rezultatom 8,30Plećaš je izborila finale te je u ukupnom poretku zauzela sedmomjesto. Martina Rakiđija – Velagić (2003) nastupila je u utrkamana 60 (8,66), 300 (44,90) i 100 (13,43) metara i u sve tri utrkepostavila nove osobne rezultate.Josipa Habjan (2003) nastupila je u utrkama na 60 (8,89) i 100(14,18) metara dok je Lea Anđušić (2003) nastupila u utrci na 300metara (49,23). Atletski klub Dubrovnik, na održanom prvenstvuimao je i svoju žensku štafetu na 4x100 metara u sastavu: Anđušić,Plećaš, Habjan, Rakiđija – Velagić. Marina Majić

50 GlasGrada - 641 - petak 30.6. 2017.

Priredio:Damir Račić

ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA PRVE POLOVICE XX.STOLJEĆA

Prvi nastup žene kao glumice na pozorniciPrvi nastup žene kao glumice na pozorniciPrvi nastup žene kao glumice na pozorniciPrvi nastup žene kao glumice na pozorniciPrvi nastup žene kao glumice na pozorniciPrvi nastup žene na pozornici nije samo osobito poglavlje u povijestikazališta, već je takogjer i konac one borbe protiv više ili manjeukorijenjenih predrasuda, s kojih žena moraše biti isključena iz javnogživota, a njezino djelovanje ograničeno na kućni, obiteljski život

jedan od najglavnijih uzroka, da ženske ulogebudu predstavljene od žena.Rimsko kazalište, koje u svemu bijaše ovisnood grčkoga, povede se i isključenju žene sapozornice za svojim učiteljima. Osim toga poz-nata republikanska strogost u moralnom po-gledu ne dozvoljavaše ženi da se pokaže napozornici. Dapače samo pohagjanje kazališ-ta, i ako ne bijaše ženama izričito zabranjeno,ipak se rado ne gledaše, a u mnogim sluča-jevima sama okolnost, da je žena bila vigjenau kazalištu, davaše njezinom mužu pravo, dase od nje rastavi. Tek kad se počeše predstav-ljati mimi (mim: u antici kratki igrokaz s prizori-ma iz svakodnevnog života – nap. D.R.); kadna koncu republike a na početku carstva prev-lada sve veća razuzdanost i raskalašenost,osvoji žena i na pozornici jedno od prvih mjes-ta. Cicero (106 – do 43 PNE) nam je u svojimpismima sačuvao takogjer imena nekihpoznatijih predstavljačica mima. Tako dozna-jemo, da je lijepa Dionizija dobivala na godinu200.000 sestercija; da su se mnogi senatori isenatorski sinovi ekonomično upropastili(osiromašili), da steknu ljubav razuzdane Ar-buskule; da je Marko Antonije, poznati trium-vir, radije gledao u oči raskalašenoj Citerisinego se bavio državnim poslovima; da je glas-oviti razbojnički pretor Veres dobar dio ukrad-enog blaga u Siciliji postavio na (pred) nogenezasitivoj Terciji. Svakome je poznata Nerono-va strast za kazalište. Ne samo da je on pred-stavljao najrazličitije, a mnogo puta i najgnus-nije uloge, već je silio i rimske matrone da opo-našaju njegov primjer, što izaziva i kod njegovihistih razuzdanih savremenika najveće ogorčen-je. Iz dobe su nam istočno-rimskog carstvapoznata imena od nekoliko glasovitih plesači-ca, kao Rhodokleja i Anthusa, te odvajahu (se)ne samo sa svoje ljepote, već i sa svoje bez-primjerne razuzdanosti.Sa zloglasnom Teodorom dogje glumica nabizantisko prijestolje. Premda su tijekom vre-mena mnoge glumice došle do velike znameni-tosti (popularnosti); premda je i u puku i meg-ju aristokracijom, dapače i megju okrunjenimglavama strast za kazališna predstavljanja bi-jaše preotela mah, ipak zakon još za mnogo imnogo godina postavljaše glumice u istu kat-egoriju kao i bludnice i svodnice. Uzrok tomebijaše da veći dio glumica bijaše potekao izstaleža ropkinja, za koje umjetnost ne bijašenego plašt da prekriju manje pošteni zanat.Crkva uvažujući pogibelj, te prijetijaše (prijetiv-ši) moralu vijernika od gnusnih kazališnih pred-stava, upotrijebi sva sredstva, koja bijahu naraspoloženju, da odvrati vijernike od pohag-janja kazališta. Ali u tome slabo uspje i za to seodluči, da upriliči crkvena prikazivanja, čiji pred-met bijaše uzet iz života Isusa i svetaca. Kadasu kazališna prikazivanja ovako opet poprimi-la sakralni karakter, bijaše naravno, da su ženeponovno bile odalečene sa pozornice. DjevicaMarija, Marta, Madalena pokajnica, Eva, te vje-

renica u svatbi od Kane bijahu pred-stavljene od glatko obrijanih mladića.Ali i taj običaj ne potraja dugo. Već izdruge polovine 15. vijeka imamovijesti, da je u misteriju Sv. KatarineSijenske jedna mlada lijepa 18-godiš-nja djevojka igrala glavnu ulogu. Kro-ničari, koji nam zabilježiše tu vijest,znadu nam pripovijediti, da je mladaglumica pobrala burno odobravanjesa strane publike; da je bez ikakovepogreške odglumila (izrecitirala)svojih 2300 stihova.Kao najstariji primjer današnjih kaza-lišnih ugovora možemo smatrati kon-trakt sklopljen godine 1545. izmegjuneke Marije Fariet i principala jedneputujuće kazališne družine. Ali to bi-jahu samo pojedini (rijetki) slučajevi,koji nas nipošto ne ovlaštuju dautvrdimo, da je ženi pozornica bilaopet otvorena.Prava je domovina glumica Italija, acommedia dell’ arte polje, na kojemse žena najviše istaknula. Comme-dia dell’ arte pojavljuje se u Italijipolovinom XVI. vijeka. Potekla je poduplivom književne komedije iz nar-odne šaljive igre, a dobila svoje imeodatle, što su glumci od svoje umjet-nosti učinili zanat. Osobito se raširilapri koncu XVI. stoljeća, kad jeknjiževna komedija stala propadati.Pisana je obično u dialektu, pisac jetakogjer i glumac, i u svim djelimadolaze ista glavna lica. U kratko sepisao razvoj čina i označili prizori,dočim se dialog prepuštaše glumci-ma, koji u svojem komadu zastupahuuvijek isti karakter, isti predio (scenu),isti dialekat, uslijed čega imagjahu iosobitu okretnost u slobodnom raz-vijanju svojih uloga. Isključena izkneževskih dvorova i učevnih aka-demija postade commedia dell’ artesvojinom naroda, kod kojega nagjenajviše simpatija.XVII. stoljeće bijaše zlatno doba co-medije dell’ arte. Ona ne imagjašestalna sjedišta, već igjaše od gradado grada, da pri osobitim svečanos-tima predstavlja svoje komade. Iz Ital-ije pregje u Austriju, Bavarsku, Špan-jolsku, Englešku i Francusku. Najzna-menitija od svih tih putujućih družinabijaše ona koja stajaše pod upravomFlaminija Scala-e, a zvala se Gelosi.Scala, koji se odlikovao i kao refor-mator komedije dell’ arte, bijaše sak-upio u svojem repertoire (programu)do 50 različitih komedija.Drugo, takogjer znamenito društvobijaše ono del Fedeli, pod upravomg. Andreini-a. Ovom društvu pripa-daše i glasovita Virginia Ramponi.Koncem XVII. stoljeća počimje com-media dell’ arte sve više propadati,dok je Goldoni ne istisne potpuno sapozornice.Rekli smo, da su u svakom komadubila stanovita glavna lica.

Nastavlja se

Nije mi poznato postoji li višebilo kakvo zanimanje koje neobavlja žena?! Možda nekiizuzetno fizički teški rad na

naftnoj platformi, ali nisam potpuno siguran.Prije nekoliko mjeseci objavljen je intervju sajednom ženom koja se profesionalno bavirazminiranjem u našoj državi. Meni se čini daje to „posljednji bastion“ koji je pao, jerrazminiranje do nedavno bilo namijenjeno iskl-jučivo za muškarce. Ne radi se toliko o teškomfizičkom naporu (kao npr. u rudokopu), već oogromnom psihičkom pritisku i koncentracijikoje iziskuje rad na razminiranju.Ostavimo opasna zanimanja, već se posveti-mo jednom mnogo ugodnijem zanimanju,koje je dosta dugo vremena u povijestičovječanstva bilo nepristupačno za žene.„Prava Crvena Hrvatska“ od 14.8.1908. god-ine, broj 182.Prvi nastup žene na pozornici nije samo oso-bito poglavlje u povijesti kazališta, već jetakogjer i konac one borbe protiv više ili man-je ukorijenjenih predrasuda, s kojih žena mo-raše biti isključena iz javnog života, a njezinodjelovanje ograničeno na kućni, obiteljski život.Kazalište i dramatska umjetnost biješe postiglavrhunac savršenstva, a da niko ne bijašepokušao da ženi povjeri ženske uloge. TolikoSofokles koliko Shakespeare bijahu stvorili ide-alnih nedostizivih ženskih lica, koja se pred-stavljahu od mladića. Pobjeda u ovoj borbibude tek u najnovije doba izvijštena i od togčasa postade pozornica mjesto, gdje se ženamogaše osobito istaknuti i razviti sve svojeduševne (glumačke) sposobnosti. Da je ka-zalište tome dobilo osobiti čas, svako će radopriznati.Kog Grka ne bijaše ženama mjesta kod prika-zivanja, jer dramatsko prikazivanje bilo je diobogoslužja, a u atenskom bogoslužju pripa-daše ženama veoma malena uloga. Osim togabijahu zahtjevi, te se protagonisti postavljahutakovi i toliki, da bi žena teško mogla odoljetionom silnom naporu. Glumac moraše takoglasno, a pri tome jasno i ritmično govoriti, daga svi slušaoci u onom ogromnom i nep-okrivenom prostoru uzmognu sasvim dobrorazumjeti. Na licu imaše obrazinu (masku) odplatna ili od drva (čak i od gline – nap. D.R.);odijelo mu bijaše dugačko i puno nabora; daizgleda krupniji podmetaše pod odijelo jas-tuke; da bude viši stajaše na visokim drvenimpotplacima. Pošto se glumac ne kretaše uvijeku umjerenim koracima, već moraše isticatisada strast, sada žurbu, sada strah; poštoimaše jednog te istog dana predstavljati u trirazličita komada (različitie uloge); pošto mo-raše posjedovati fenomenalno pamćenje, jergrčko kazalište ne poznavaše šaptača, mo-raše imati osobitih sposobnosti, ako je htioudovoljiti svim zahtijevima. Ako se k tomeuzme u obzir, da grčka drama ne poznajeljubavnih prizora i epizoda, otpada po sebi

51GlasGrada - 641 - petak 30. 6. 2017.

PRAVOSLAVNA DUHOVNOSTPiše: Slavko Zorica, protojerej-stavrofor,umirovljeni paroh dubrovački

Zli – zlotvor (đavo)Zli – zlotvor (đavo)Zli – zlotvor (đavo)Zli – zlotvor (đavo)Zli – zlotvor (đavo)To što je đavo ustao protiv Bogai postao car i upravitelj pakla, neznači da će njegovo carstvoostati zauvijekBez stvarne supstance ili bića, zlo sematerijazovalo u aktivnog činioca de-strukcije kad se «personaliziralo» i tako je postalo realnost uobliku demona i đavola. Otac Georgije Florovski govori ozlu kao o «ništavilu», kao o «čistoj negaciji, oskudici ili os-akaćenosti». Zlo je prvenstveno sjenka, odsustvo dobra.Upoređujući to sa božanskim bićem, djelovanje zla je iluzor-no i umišljeno; đavo nema snage tamo gdje mu Bog nedopusti da djeluje.Pored toga, budući da je klevetnik i lažov, đavo upotrebljavalaž kao svoje glavno oružje. On obmanjuje svoju žrtvu i uvjer-ava je da je u njegovim rukama koncentrisana velika snagai vlast. A istina je da on nema uopšte ovu snagu. Kao štoVladimir Loski ističe, u Molitvi Gospodnjoj mi ne molimo Bogada nas izbavi od opšteg zla, već da nas izbavi od ZLOGA,od ZLOTVORA, od konkretne ličnosti koja je otjelovljenje zla.Ovaj «zlotvor» čija je priroda u početku bila dobra, jeste nos-ioc mrtvila, ne-života, koji vodi u njegovu sopstvenu smrt i usmrt njegovih žrtava.Nesumnjivo je da Bog nema ničega zajedničkog sa đavo-lom, mada je đavo nekako pod Njegovom kontrolom. Bogje taj koji postavlja granice u kojima zlo može da djeluje.Kad otvorimo Knjigu o Jovu vidimo da postoji određena direk-tna i lična veza između Boga i đavola (sr.Jov 1-2). Priroda teveze je, naravno, nama nepoznata. Po tajanstvenim putevi-ma Svoga proviđenja, i namjere da se stanje popravi, Bogdozvoljava zlu da djeluje u cilju popravke ljudi. Ovo se vidi izdijelova Sv.pisma gdje je Bog govorio kako je zlo napalonarod. Tako je Bog učinio da otvrdne srce Faraonovo (2.Moj4,21; 7,3.; 14,4). Bog je dopustio da zao duh napadne naSaula (1.Sam.16,14; 19,9). Bog je da ljudima «uredbe nedobre»; Bog daje ljudima «nečistotu», «sramne strasti», «pok-vareni um» (Rimlj.1,24-32). U svim ovim slučajevima Bog nijetaj koji je izvor zla. S obzirom da ima potpunu vlast nad obo-ma, i dobrom i zlom, Bog može dozvoliti zlu da djeluje u ciljuda transformiše to u izvor vrline i upravi u pravcu dobrih posl-jedica. On takođe to može da upotrebi za izbavljenje ljudiod još većeg zla.Jedno pitanje ipak ostaje: Zašto Bog dozvoljava da zlo i đavopostoje? Zašto dopušta zlo? Blaženi Avgustin priznaje dane može da odgovori na ovo pitanje: «Ja sam nesposobanda prodrem u dubine ovog poretka i priznajem da je to izvanmoje moći». Sveti Grigorije Nisijski odgovara na ovo pitanjesa više optimizma: «Bog dopušta đavolu da djeluje samo uodređenom vremenu, zatim da će doći vrijeme kada će đavobiti konačno satrven za svagda» i kada «ništa neće biti izvandobra, a ispovijedanje Hristovog božanstva biće jednoduš-no, čak i od strane demona». Učenje u konačni povratakdemona i đavola u njihovo početno stanje smatrao je i sv.Isak iz Ninive, kao i još neki rani crkveni pisci. Međutim, ovomišljenje nikada nije postalo zvanično učenje crkve.Crkva uči da zlo niti je savječno Bogu niti Njemu jednako. Tošto je đavo ustao protiv Boga i postao car i upravitelj pakla,ne znači da će njegovo carstvo ostati zauvijek. Naprotiv,hrišćanska eshatologija, kao što ćemo kasnije vidjeti, dubo-ko je optimistična i strogo se drži vjere u konačnu pobjedudobra nad zlom, Boga nad đavolom, Hrista nad Antihris-tom. Dalje, kako će se ova pobjeda odigrati i kakva će bitiposljedica postojanja zla, još uvijek je nejasno u hrišćan-skom učenju. Razmišljajući o ovom ljudski razum zamuknepred ovom tajnom, nemoćan da prodre u dubine Božjegproviđenja. Jer Gospod u Knjizi proroka Isaije kaže: «Mislimoje nisu vaše misli, niti su vaši putevi moji putevi» (Is 55,8).

TRI TENORA

Glazbeni spektakl za pamćenje uGlazbeni spektakl za pamćenje uGlazbeni spektakl za pamćenje uGlazbeni spektakl za pamćenje uGlazbeni spektakl za pamćenje uKneževom dvoruKneževom dvoruKneževom dvoruKneževom dvoruKneževom dvoruSvi prihodi od ulaznica kao i dobrovoljni prilozi prikupljeni nakoncertu i tijekom festivala Sentimento namijenjeni su zacjelogodišnji program glazbene rehabilitacije najranjivijihskupina naše županije u sklopu projekta „Unison World“

Pjesmom i ovacijama otpraćen jeu utorak navečer, 20.lipnja, četvrtifestival Sentimento. „Ipak nije Timeto say goodbye“, našalio se du-brovački tenor Stijepo Gleđ Markos,nakon što je oduševljena publikagromoglasnim pljeskom više putapozivala na bis. Tako je izgledalavelika završnica ovogodišnjeg fes-tivala Sentimento u prepunom atri-ju Kneževa dvora za koji se, sve dozadnjeg trenutka, tražilo stajaćemjesto više. Već na prvom izlasku,prije početka pjesme, publika jetenora Stijepa Gleđa Markosa na-gradila dugotrajnim aplauzom iovacijama jer je uz njegov veliki glasprepoznala i značaj festivala kojegu svom Gradu organizira već četvr-tu godinu. Domaćinu festivalaStijepu Gleđu Markosu na koncer-tu su se pridružila dva priznata hr-vatska tenora Max Hozić i SašaJakelić, a publici su ponudiliraznovrstan program koji je obuh-vaćao neke od najljepših canzona,arija i evergreena. U pratnji Du-brovačkog simfonijskog orkestrakojim je dirigirala sjajna dirigenticaMarija Ramljak tenori su vrhunskimizvedbama oduševili publiku.Tenorima se na pozornici pridružioi dvanaestogodišnji Frano Živkovićkoji je publiku osvojio svojom gitar-skom virtuoznošću i šarmantnimnastupom. Posebno emotivna bilaje izvedba štićenica Centra za re-habilitaciju Josipovac Selme Čizmoi njene prijateljice Mare Radonićkojima se u pjesmi La Musica diNotte pridružila i publika. Sentimen-to je ovom savršenom sinergijomrazličitih talenata uistinu pokazao

svoj pravi smisao.Predivan ambijent Kneževa dvora jeblistao posebnim sjajem. Na ovojjedinstvenoj večeri domaćin festiva-la posebno se zahvaljuje gospođiPavici Vilać, ravnateljici Dubrovačkihmuzeja koja je prepoznala vrijed-nost ovog glazbenog događaja. Sviprihodi od ulaznica kao i dobrovol-jni prilozi prikupljeni na koncertu itijekom festivala Sentimento nam-ijenjeni su za cjelogodišnji programglazbene rehabilitacije najranjivijihskupina Dubrovačko-neretvanskežupanije u sklopu projekta „UnisonWorld“.Festival Sentimento zahvaljuje svimposjetiteljima, suradnicima i pokro-viteljima ovogodišnjeg programa:Grad Dubrovnik, Dubrovačka bisk-upija, Turistička zajednica grada Du-brovnika, Dubrovački simfonijskiorkestar, Dubrovački muzeji, Kaza-lište Marina Držića, KinematografiDubrovnik, HDS ZAMP, ValamarResort, Hoteli Maestral, Jadranskiluksuzni hoteli, Privredna bankaZagreb, Zračna luka Dubrovnik,Euro print, restoran Kopun, bistroTavulin, Cafe bar Nonenina, Slo-bodna Dalmacija, Dubrovačkivjesnik i Dubrovački list. Sentimen-to se posebno zahvaljuje sudionici-ma glazbenih radionica ovogodiš-njeg festivala: gospođi Marini Sam-brailo, ravnateljici Centra za rehabil-itaciju Josipovac, gospođi Ilijani Sto-janović, ravnateljici Doma za djecui mlađe punoljetne osobe Maslina igospođi Mirjani Vujnović, ravnatel-jici Doma za starije i nemoćne Do-mus Christi.

Foto: Željko Tutnjević

52 GlasGrada - 641 - petak 30.6. 2017.

DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI

Promjena imena Titova trga nova je blamaža HrvatskePromjena imena Titova trga nova je blamaža HrvatskePromjena imena Titova trga nova je blamaža HrvatskePromjena imena Titova trga nova je blamaža HrvatskePromjena imena Titova trga nova je blamaža HrvatskePonajveći hrvatski politički arlekin našeg doba,Milan Bandić, zagrebački gradonačelnik u šes-tom mandatu, bez imalo srama na tezgu u svo-joj non-stop otvorenoj političkoj butizi stavio je iime zagrebačkog Trga maršala Tita. Za svoju sig-urnu vladavinu glavnim hrvatskim gradom, kaoustupak fašistoidnoj desnici, omogućit ćekonačno ostvarenje njihove žarke želje – uklan-janje Titovog imena iz imena toga trga. Tako biovih dana većinom glasova na prvoj sjednici tre-bala odlučiti zagrebačka Gradska skupština. Pre-imenovanje Trga maršala Tita Milan Bandić jenajavio na tiskovnoj konferenciji u ponedjeljak,26. lipnja, hvaleći se kako on „zna čitati puls našihljudi”. Međutim, to njegovo „znanje“ ubrzo su de-

mantirali rezultati ankete Tportala u kojoj se međuoko 16 tisuća učesnika ankete većina od oko 56posto izjasnila da taj trg zadrži Titovo ime. I štosada?Jasno da je od raspisivanja dugo najavljivanogreferenduma „pa neka narod odluči hoće li u im-enu trga izbrisati Titovo ime ili ne“, Bandić odustaopritisnut u trgovanju sa zastupnicima HDZ-a i Listeekstremno desne Brune Esih, koja je u kompi saZlatkom Hasanbegovićem, o većini u Gradskojskupštini. Jednostavno rečeno, adio ionako krh-ka hrvatska demokracijo. Nova blamaža, bruka isramota pred licem svijeta. Sramotno je da se napijaci te ljigave političke trgovine cjenka s Josi-pom Brozom Titom, hrvatskom povijesnom veliči-

nom, među najvećim svjetskimličnostima 20. stoljeća. Pred-sjednici Republike, koja je poče-la prva „šutiranjem“ Titove bisteiz Predsjedničinih dvora na Pan-tovčaku, pa predsjedniku Vlade,Sabora i svim njihovim korifeji-ma, zaokruženim znakovitimprezimenom zagrebačkog gra-donačelnika, za ovu nečasnurabotu može se samo i s gađen-jem reći – sramite se! Ali i ne statina tome, jer se konačno morazaustaviti to opasno desničars-ko i klerofašističko orgijanje poslavnoj hrvatskoj antifašističkojprošlosti i po ličnostima koje suje stvarale. Marinko Vlašić

Trenuci tišineTrenuci tišineTrenuci tišineTrenuci tišineTrenuci tišinena Boninovuna Boninovuna Boninovuna Boninovuna BoninovuU predvečerje prvog ovol-jetnog dana i u susretdržavnom prazniku Danuantifašističke borbe, u orga-nizaciji Udruge antifašistaDubrovnik, na Spomengroblju boraca NOR-a naBoninovu, okupilo semnoštvo poštovatelja anti-fašizma i sjećanja na NOB-u. Zvuci državne himne„Lijepe Naše“ i završni sti-hove iz X. pjevanja po-tresne poeme „Jama“pjesnika Ivana GoranaKovačića, koje je nadahnu-to pročitao Edi Jertec,dramski umjetnik KazalištaMarina Držića, uveli su utrenutke tišine i odavanjepočasti, poginulim borcimaNOR-a, žrtvama fašizma ipoginulim braniteljima. Uzzvukove Chopinove posm-rtne koračnice, u Spomenkriptu, u kojoj uz imena na-jistaknutijih poginulih du-brovačkih boraca NOR-a,dominiraju riječi koje dajumisliti, uklesane na kamen-om zidu nasuprot ulaza: „Tikoji čitaš ova imena, ako sisretan što živiš, naša je smrtimala smisla“, položeni suvijenci. Vijenac Grada Du-brovnika položio je MladenGojun, potpredsjednikGradskog vijeća, Gradskeorganizacije SDPH Du-brovnik položila je dr. Tat-jana Šimac - Bonačić, aUdruge antifašista Du-brovnik: Katica Brunsko,Andrej Napica i Kemal Tur-sunović. Ujutro toga danau Spomen kriptu supoloženi vijenci ŽupanijeDubrovačko-neretvanske iGrada Dubrovnika.

Antifašizam nema alternativeAntifašizam nema alternativeAntifašizam nema alternativeAntifašizam nema alternativeAntifašizam nema alternativeNa Svečanoj sjednici povodom državnog praznikaDana antifašističke borbe prigodno je govorio dr.sciBoško Skaramuca, predsjednik Udruge antifašistaDubrovnik. Podsjetivši da se iznova s poštovanjem iponosom prisjećamo slavnih dana naše povijestikada je goloruki narod, vođen svojom Komunis-tičkom partijom, ustao protiv fašističke nemani, oku-pacije i nenarodnih režima, prisjećamo se poginulihboraca NOR-a koji su svoje živote ugradili u pob-jedu nad fašizmom u Drugom se svjetskom ratu ioslobođenje zemlje od okupatora, prisjećamo sežrtava fašizma i kao uvijek u ovakvim trenucimaprisjećamo se poginulih hrvatskih branitelja. Državnipraznik – Dan antifašističke borbe podsjeća na na-jslavnije stranice borbe hrvatskog i drugih narodana ovim balkanskim prostorima za opstanak i slo-bodu. U povijesti je zapisano da je, kao izraz nemiren-ja i pobune protiv svih tuđinskih zavojevača pa takoi fašističkih okupatora te izdajničkog i nenarodnogustaškog režima i s težnjom za oslobođenjem, u šumiBrezovica kraj Siska, 22. lipnja 1941. godine, osno-van Prvi sisački partizanski odred, kao temelj skorogoslobodilačkog narodnog ustanka u Hrvatskoj. Si-sački partizanski odred bio je prva antifašistička for-macija u tada okupiranoj Europi. Organizator i prvikomandant Sisačkog partizanskog odreda bio je Vla-do Janjić – Capo. Taj veliki čovjek je od 1961. god-ine do smrti 1991. godine živio u Dubrovnik i bio našsugrađanin. Nažalost, pored naših višestrukih zahtje-va upućenih nadležnim tijelima Grada Dubrovnika,dio ulice u kojoj je trećinu života tiho i skromno živiojoš nije dobila njegovo ime. Poslije Sisačkog parti-zanskog odreda, u Hrvatskoj je, u četverogodišnjemNOR-u, formiran ukupno 251 partizanski odred, štoje 45 posto svih partizanskih odreda koliko ih je utoku oslobodilačkog rata formirano na cijelom po-dručju bivše Jugoslavije. To jasno svjedoči oopredijeljenosti hrvatskih ljudi za antifašizam i nepri-hvaćanje zločinačke tvorevine NDH te o ogromnomdoprinosu partizanskih odreda i boraca NOV iz Hr-vatske NOB-i u koju ih je povela KP, kao jedina

U pripremi izlet na KozaruU pripremi izlet na KozaruU pripremi izlet na KozaruU pripremi izlet na KozaruU pripremi izlet na KozaruUdruga antifašista Dubrovnik planira os 28. rujna do1. listopada ove godine svoj višednevni jesenski izletautobusom na Kozaru. Uz smještaj u hotelu „Monu-ment“ u pravoj prirodnoj banji na 800 metara nad-morske, planiran je obilazak Memorijalnog centraepopeje Kozare i spomenika na Mrakovici, lakše plan-

društvena i politička snaga koja je u okupiranojzemlji ostala uz porobljeni narod, pozvala ga,organizirala i povela u borbu za oslobođenje. Utoj su borbi i hrvatski partizanski borci, podTitovim vodstvom, dali izniman doprinos pob-jedi antifašističke koalicije nad fašizmom... U tupobjedu i slobodu snažno je utisnuto ime i dje-lo Josipa Broza Tita, revolucionara, vojskovođei vrhovnog komandanta, jedne od najvećih pov-ijesnih ličnosti XX. vijeka, rođenog prije neštoviše od 125 godina u Kumrovcu u Hrvatskomzagorju. I štogod govorili osporavatelji njego-vog lika i djela, podsjetimo se riječi velikog Miro-slava Krleže koji je o Titu napisao i ovo: „Bio jerobijaš i ratnik; političar i organizator velikog ma-sovnog pokreta; digao ustanak protiv slijepe sti-hije; očistio zemlju od tuđinaca u teškom ikrvavom ratu; vratio svojoj domovini oteto more,njene otoke i njene gradove;oslobodio svoj nar-od od klasnog izrabljivanja; položio temelje so-cijalizmu i diže zemlju iz njene zaostalosti u redciviliziranih naroda, onda takav čovjek može spunim pravom kazati: izvršio sam ljudsku igrađansku dužnost“... „Nažalost, ovo naše,kažu, demokratsko društvo nesklono je antifa-šizmu, na djelu je kampanja, u kojoj se u imedemokracije, već više od dva i po desetljeća,kroz razne oblike i forme, otvaraju vrata fašizmu,uz bezgranično služenje lažima i falsifikatima sciljem revizije povijesti… No sigurno je da zabolji život generacija što dolaze antifašizamnema alternative. Antifašizam kao poštenodruštvo, demokratsko društvo sa jednakim pri-likama za sve, društvo poštovanja i zajedništvarazličitosti i suživota. Društvo koje poštuje svo-ju prošlost, jer bez prošlosti nema ni budućnosti.Vjerujem da ćemo se konačno okrenuti pravimvrijednostima, antifašizmu kao civilizacijskoj tek-ovini ali i razvoju i budućnosti. Poštujmo i nikadne zaboravimo prošlost, ali djelujmo nabudućnosti slobode i pravde, rada, ljubavi i miraza sve“ rekao je uz ostalo dr.sci. Boško Skara-muca, čestitajući svima Dan antifašističke borbe.

inske šetnje, korištenje raspoloživih hotelskihsadržaja te izleti u Prijedor i Banja Luku.Cijena izleta je tisuću kuna i uključuje prijevoz ihotelski smještaj u dvokrevetnim sobama, trinoćenja na bazi polupansiona. Moguće jeplaćanje u tri rate, a od početka srpnja, poned-jeljkom, srijedom i petkom od 10 do 12 sati, krećerezervacija mjesta s prvom uplatom.

53GlasGrada - 641 - petak 30. 6. 2017.

Priznanja i zahvalnicePriznanja i zahvalnicePriznanja i zahvalnicePriznanja i zahvalnicePriznanja i zahvalniceNa Svečanoj sjednici, povodom Dana an-tifašističke borbe, Udruga antifašista Du-brovnik svake godine dodjeljuje priznan-ja i zahvalnice pojedincima i društvimakoji su pridonijeli ostvarivanju programa,naročito sjećanja, čuvanja i razvijanjatradicija i tekovina antifašizma i NOB-e.Prema odluci Predsjedništvo Udruge an-tifašista Dubrovnik, na sjednici, održanoj15. svibnja ove godine, Posebno priznan-je za doprinos informativnoj i izdavačkojdjelatnosti, ostvarivanju programa i pro-micanju antifašizma, dodijeljeno je Ogn-jenu Krstuloviću ,dr. Nikoli Tolji i MatuJeriniću; Priznanje za doprinos u njego-vanje tradicija NOB- e i promicanju anti-fašizma: Iliji Đuriću, Milosavi i Peru Ko-sjerina, Slobodanu Lukiću, MiljenkuLujiću, dr. Anti Markoviću, Milovanu Obra-doviću, Nevenki Popović, Nevzeti Stojin iMiru Vuliću, a Zahvalnicu za potporu os-tvarenju programa Udruge antifašista Du-brovnik ove su godine dobili: EditaČelebić, Ana Hilje, dr. sci. Tomislav Išek,Nevenka i Nikola Kojić, Hilmija Šahurić,Zoran Špadjer i Pero Vičan.

Dadin odlazakDadin odlazakDadin odlazakDadin odlazakDadin odlazakProšlih dana tužne nas je napustila Bahti-jara - Dada Komarica, svestrana i neu-morna aktivistica, divno čeljade i dragažena. Još za života je govorila da ne želioproštajne riječi poslije odlaska, zatosamo slava joj i hvala u ime njenih du-brovačkih antifašista.

URED OVLAŠTENOG INŽENJERA GEODEZIJESTJEPAN GRMOLJEZ, DR. A. STARČEVIĆA 27

U SKLOPU IZRADE GEODETSKOG PROJKEKTA ZAK.Č. 549/2 K.O. LOVORNO U SKLADU SAODREDBAMA ZUP-A POZIVA NOSITELJE PRAVA NASUSJEDNIM K.Č. NA UTVRĐIVANJE GRANICA 11SRPNJA 2017 U 9:00 SATI NA PREDMETNIMPARCELAMA TE SE MOLE STRANKE DA ISPUNESVOJU OBAVEZU PO ČL. 58 ZAKONA O DRŽAVNOJIZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, A PREDOČENJEELABORATA BIT ĆE OBAVLJENO U PROSTORIJAMAUREDA 18 SRPNJA 2017 OD 8:00 DO 8:30 SATI

URED OVLAŠTENOG INŽENJERA GEODEZIJESTJEPAN GRMOLJEZ, DR. A. STARČEVIĆA 27

U SKLOPU IZRADE PARCELACIJSKOG ELABORATA ZAČ.ZEM. 1339/2, 1341, 1339/3 K.O. SLANO U SKLADUSA ODREDBAMA ZUP-A POZIVA NOSITELJE PRAVANA SUSJEDNIM K.Č. NA UTVRĐIVANJE GRANICA 12SRPNJA 2017 U 9:30 SATI NA PREDMETNIMPARCELAMA TE SE MOLE STRANKE DA ISPUNESVOJU OBAVEZU PO ČL. 58 ZAKONA O DRŽAVNOJIZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, A PREDOČENJEELABORATA BIT ĆE OBAVLJENO U PROSTORIJAMAUREDA 18 SRPNJA 2017 OD 8:00 DO 8:30 SATI

URED OVLAŠTENOG INŽENJERA GEODEZIJESTJEPAN GRMOLJEZ, DR. A. STARČEVIĆA 27

U SKLOPU IZRADE GEODETSKOG PROJKEKTA ZA K.Č.729/19, 729/20, 729/1, 730/1 K.O. CAVTAT U SKLADUSA ODREDBAMA ZUP-A POZIVA NOSITELJE PRAVANA SUSJEDNIM K.Č. NA UTVRĐIVANJE GRANICA 11SRPNJA 2017 U 12:00 SATI NA PREDMETNIMPARCELAMA TE SE MOLE STRANKE DA ISPUNESVOJU OBAVEZU PO ČL. 58 ZAKONA O DRŽAVNOJIZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, A PREDOČENJEELABORATA BIT ĆE OBAVLJENO U PROSTORIJAMAUREDA 18 SRPNJA 2017 OD 8:00 DO 8:30 SATI

URED OVLAŠTENOG INŽENJERA GEODEZIJESTJEPAN GRMOLJEZ, DR. A. STARČEVIĆA 27

U SKLOPU IZRADE GEODETSKOG PROJKEKTA ZAK.Č. 1450/1 K.O. DUBRAVKA U SKLADU SAODREDBAMA ZUP-A POZIVA NOSITELJE PRAVA NASUSJEDNIM K.Č. NA UTVRĐIVANJE GRANICA 11SRPNJA 2017 U 10:30 SATI NA PREDMETNIMPARCELAMA TE SE MOLE STRANKE DA ISPUNESVOJU OBAVEZU PO ČL. 58 ZAKONA O DRŽAVNOJIZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, A PREDOČENJEELABORATA BIT ĆE OBAVLJENO U PROSTORIJAMAUREDA 18 SRPNJA 2017 OD 8:00 DO 8:30 SATI

MATICA HRVATSKA PREDSTAVILA KNJIGU

O srednjovjekovnim spomenicima otoka LopudaO srednjovjekovnim spomenicima otoka LopudaO srednjovjekovnim spomenicima otoka LopudaO srednjovjekovnim spomenicima otoka LopudaO srednjovjekovnim spomenicima otoka LopudaDubrovački ogranak Matice hrvatske predstav-io je u srijedu, 28. lipnja 2017., u crkvi Sv. Stjep-ana na Pustijerni (u Stulinoj ulici) svoje novoizdanje. To je knjiga Spomenici otoka Lopudaod antike do srednjeg vijeka čije su autorice dr.sc. Ivana Tomas i dr.sc. Maja Zeman, obje višeasistentice s Odsjeka za povijest umjetnosti Filo-zofskoga fakulteta u Zagrebu. Uz autorice, napredstavljanju je govorio i recenzent knjige dr.sc.Ivan Basić, docent na Filozofskome fakultetuSveučilišta u Splitu i urednik knjige Ivan Viđen,tajnik dubrovačkoga ogranka Matice hrvatske.Knjiga je objavljena u suradnji s Filozofskimfakultetom Sveučilišta u Zagrebu. KnjigaSpomenici otoka Lopuda od antike do sredn-jeg vijeka sastoji se od dva dijela. Prvi je dio uvodautorice Maje Zeman koji ima za cilj osvijetlitiulogu i funkcioniranje Lopuda (donekle i ostalihelafitskih otoka) u rimskom i kasnoantičkomrazdoblju na temelju dostupnih pisanih i mater-ijalnih izvora. Drugi dio, autorice Ivane Tomas

okosnica je knjige, koji nakon iznošenja dosa-dašnje literature i kulturno-povijesnoga uvodadonosi sustavan pregled spomenika Lopuda izrazdoblja Srednjega vijeka, ponegdje s posvenovim pogledima na neke spomenike i prob-leme. Ova knjiga po prvi put na jednome mjestudaje pregled lopudskih spomenika, mahomsakralnih građevina, nastalih u vremenskomerasponu od 9. do 13. stoljeća. Smješta ih udruštveno-povijesni i umjetnički kontekst te dajesistematizaciju spoznaja o njima, što s obziromna fragmentarnu sačuvanost i nesustavnuistraženost nije bila laka zadaća. Značaj ove kn-jige utoliko je veći i jer su sintetski pregledi ovogatipa kod nas relativno rijetki. Podsjetimo, du-brovački ogranak Matice hrvatske još je 2003.godine objavio knjigu Ivice Žile o srednjovjek-ovnim spomenicima otoka Koločepa, pa se ovanova knjiga na određeni način može smatratinastavkom interesa Matičinog dubrovačkogogranka za elafitske teme.

ZELENI FORUM, EKO OMBLIĆI

Stop drogi - droga ubijaStop drogi - droga ubijaStop drogi - droga ubijaStop drogi - droga ubijaStop drogi - droga ubijaProšlu nedjelju ujutro na popularnom dječjemokupljalištu Kiss u Mokošici održana je eduka-tivna radionica na temu „Stop drogi - drogaubija“, u okviru Međunarodnog dana borbeprotiv zlouporabe druge i nezakonitog prome-ta drogama. Edukativna radionica sastojala seod likovnih i edukativnih minuta, o štetnosti uz-imanja droge i ostalih opijata.

Predsjednica Jadranka Šimunović

54 GlasGrada - 641 - petak 30.6. 2017.

Piše:Antun Švago

OSOJNIK

6. Mali festival folklora6. Mali festival folklora6. Mali festival folklora6. Mali festival folklora6. Mali festival folklorai baštinei baštinei baštinei baštinei baštineŠestom izdanju Malog festivala folklora ibaštine, koji se održao u subotu. 24.lipn-ja, na Osojniku, u organizaciji KUD-a “Sve-ti Juarj Osojnik”, prisustvovao je i gra-donačelnik Grada Dubrovnika MatoFranković. Prilikom pozdravljanja organi-zatora i svih sudionika festivala gra-donačelnik Franković kazao je kako sufolklor i kulturna baština temelj i identitetsvakog naroda te da su ovakvi festivaliistinski čuvatelji te baštine. “Smatram daje iznimno važno poticati naše mlade daod najmanjih dana uče, da balaju ispoznaju istinsku vrijednost bogate kul-turne baštine koju posjedujemo mi Hrvati.Grad Dubrovnik je bio partner ovog festi-vala od početka, a obećajem da ćemo od danas biti još jači poticaj da ovaj festival budejoš veći i snažniji”, kazao je gradonačelnik Franković. Šesti Mali festival folklora i baštineokupio je brojna kulturno-umjetnička društva iz županije, Hrvatske, ali i susjednih zemalja.Osim županijskih kulturno-umjetničkih društava: Marko Marojica iz Župe dubrovačke, Folk-lorne skupine Osnovne škole Orebić, KUD-a Metković, Marine Petković i Ivana DominikaSardelića iz Blata, Udruge Dubrovački primorski svatovi te domaćina nastupili su i maligosti iz KUD-a Karol Wojtyla iz Kaštel Kambelovca, KUD Spačva iz Donjeg Novog Sela uSlavoniji, HKUD Sveti Ante iz Dretelja u Bosni i Hercegovini te Augustin Žigmanov iz HKUD-a Matija Gubec iz Subotice u Srbiji.

KLAPA RAGUSA

Veliki slavljeničkiVeliki slavljeničkiVeliki slavljeničkiVeliki slavljeničkiVeliki slavljeničkikoncert za 40 godinakoncert za 40 godinakoncert za 40 godinakoncert za 40 godinakoncert za 40 godinaKlapa Ragusa ove godine obilježava 40godina uspješnog rada, a ovu će velikuobljetnicu proslaviti koncertom ispredcrkve sv. Vlaha u petak, 7. srpnja s počet-kom u 21 sat. Besplatne ulaznice za obl-jetnički koncert mogu se preuzeti od sr-ijede, 28. lipnja, u festivalskoj palači Du-brovačkih ljetnih igara svaki dan od 10 do18 sati, pa sve do isteka zaliha.Klapa Ragusa osnovana je u srpnju 1977.godine. Tijekom četrdeset godina svoguspješnog rada klapa djeluje kao osebu-jan ansambl klapskog pjevanja. Gradećisvoj stil na sintezi dubrovačko – dalmatin-ske tradicije i unošenjem elemenata mod-erne interpretacije, postala je prepoznatl-jiva i izvan svog grada. Kao krunu svogarada, prošle godine, klapa Ragusa i um-jetnički voditelj klape Đuro Bratičević dobilisu vrijedna priznanja - nagrađeni su s čakdva Porina. Porina u kategoriji albumagodine pop-folklorne glazbe dobili su zaalbum Na Stradunu - Antologija, a voditeljklape Đuro Bratičević nagrađen je Porin-om za glazbenu produkciju.

MATO MALI I PERO NJIOV

Sres čejadePrije je, kaže Jane, ruku pod ruku išlo sve što vaja dokdanaske ide sve što ne vajaU prijašnja bremena sejani nijesu mogli jedno brez drugoga, ni uratu ni u miru, ni u veliku ni u malu, ni u veseju ni u tuzi, dokdanaske, deboto, živu samo jedno kala drugoga. I samo za se.Malo se više ko i polazi. Pasa dana i dana da se i suśedi ne vidu,a kako je krenulo doj će dan da se i čejad iz kuće neće svaki danviđa.Negda đeca ne bi smjela doj doma, a da se starijemu čejadetu,kadarke bi ga sreli, ne bi prvi javili, lijepo rekli, ne digli mu se uprugi da śedne… Danaske, ako i izađu iz kuće, proletu, okrenuglavu... Kako je krenulo do koju godinu se suśedi u selu neće nipoznava. Perov kokot neće ima više koga budi, a Matov kučakna koga laja…Ono što je naše čejade pasalo i što ga još čeka, nije ništa premaonemu što nosi u sebi. A da zna što nosi – pa ni po jada, ali nezna… a kako će i zna kadarke leti ko muva brez glave.Nakon svije zala i jada na ovemu svijetu lako je i u naske bi pam-etan śutri dan i činje se velik. Bi u modi. Ko što je, kaže Mato,nema temu nogo bilo u modi ne it u crkvu, onda je došla moda -gleda uj prvi u crkvu, bi – đe bilo da bilo – ali, prvi do duma… koda je Oni Gore zaboravan i išumijo, pa nas toboš ne zna…A ovijeh godina: pusta ravnodušnost. I preša. Neće naša čejadni mrca pokopat; dođu na grobje, sažalu se rodbini i bjež ća. Aprije i poslije tega govoru da su bili na sprovodu. Ma sprovodanijesu ni viđeli, samo su u mrtvicu provirili.Govorijo je pokonji Jozo:- Tamo đe pametniji više popušta tu budala više steže.Bilo kako bilo, kaže Pero, čejad se u naske, dok je pamet a neguzica kolo vodila, nijesu gledala prema manama vengo krje-postima iliti vrlinama. Ne do Bog da se ko komu narugo, a ko senarugo, nije dobro paso…Prije nije trebalo rije, znalo se: učini dobro i ne žali, učini zlo,nadaj mu se.Nije da naše težačko muško čejade i paćeničko žensko, kažeJane, nije gledalo kroz život ostavi nagon z bande, rekla bi pokonja

Januka, dibjinu, ali… nije se negdako danaske pjuvalo po svemu staro-mu. Stari su užali rije dok ne ogradišnovu gustijernu ne pjuvaj u staru…Stari su vazdarke i govorili, kažeMato, da je Bogu milije kadarke če-jade učini i nevajalima poradi vajan-ije, vengo ne učini vajanijem poradinevajalije.Đe je bilo reda, i đe se držalo do reda,kaže Sele, učilo se i od bojega i odgorega od sebe. Nije se bježalo ko danaske, kadarke svak mislida je boji o drugoga. Ili da je svak drugi gori od njega.U naske su od pantivjeka, kaže Pero, ratovi spajali i zavađene, apulitike zavađale i nezavađene. Ni danaske nije ništa drugovačije,a neće bi ni śutra. Sve se more promijeni, ali mi ćemo vazdarkeosta isti.Pametno čejade i kadarke muči je, misli on, pametno, a budalaje budala i kadarke muči i kadarke govori. Budali je odvazdasamo do sebe stalo.O tešku životu najviše pričaju oni što u ruke ni dikelu nijesu nigdauzeli. Ma što dikelu, ma ni palicu od dikele! Tako i o ratu. Onjemu najviše pjevaju oni koji su ga najmanje ośetili. A pulitika jesvakomu dana na voju, pa nam zato i jes vako. Kako i jes.Negda je i za čejade i za narod boji bijo dobar čoek vengo inajboji zakoni, dok je danaske dobar čoek gomlu brat. A najbojizakoni su ko gomlo na kiši.Prije je, kaže Jane, ruku pod ruku išlo sve što vaja dok danaskeide sve što ne vaja.Dok čejade koje gleda vidi i što smije i što ne smije viđe, ono štožmiri ne vidi ni ono što se ne da ne viđe, a onemu što okrećeglavu se ne da ni viđe ni ne viđe, pa zato vazda i drja po istomu.Ili isto drja š njime.Nije se zaludu govorilo: Đe staroga ne osta, ne bi ni novogadosta.Negda je, kaže Mato, jedna kuća od reda mogla prestavja cijeloselo, dok danaske ni cijelo selo, ako nema reda, ne more prestavjani jednu kuću.Prije si, kaže Mato, mogo i sres i naj dobra čoeka među našijemnarodom, dok ga danaske od našega naroda ne moreš ni sresni naj, vengo ni viđe.

55GlasGrada - 641 - petak 30. 6. 2017.

GlasGrada - List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Du-brovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, katarina.milat.kralj@gmail.comGlavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, glasgrada@gmail.com MOZAiK - Glav-na urednica: Katarina Milat Kralj, mozaikgg@gmail.com Grafička i tehnička priprema:Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980, fax: 020 311 992,tele5marketing@gmail.com Adresa redakcije: Glas Grada, Masarykov put 3C, 20000Dubrovnik, glasgrada@gmail.com, www.glasgrada.hr.

Tekstov i za objavu pr imaju se do sr i jede, najkasni je do 10 sat i .

Obavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiBONINOVO.HR

UDRUGA DVA SKALINA - U spomen na pok.Balda Dendera,umjesto vijenca, MUP Dubrovnik prilaže 400 kuna. U spomenna susjeda Rama Mehakovića, 400 kuna prilaže Matijević Ti-hole. A i B Mojaš donacija 120 kuna. Umjesto cvijeća za pok.Damjana Mirčića, 200 kuna prilaže Made Šačić. U znak sjećan-ja na pok. Alena Perišića, 1000 kuna prilaže obitelj Gorana Ve-jnovića. U spomen na pok. Sava Vaskovića, umjesto cvijeća,500 kuna prilaže Psihijatrijski odjel OB Dubrovnik. U spomenna pok. Pera Drobca, umjesto cvijeća, 200 kuna prilaže obiteljStanišić. Umjesto cvijeća za pok. Maru Prce, obitelj BernardaDragičevića prilaže 200 kuna. U spomen na dragog prijatelja,kolegu trombunjera i festanjula Antuna Knega, umjesto vijen-ca, 300 kuna prilaže Ivica Ljuban. Firma“SIRIUS DECISIONS“prilikom posjete Gradu donacija 721,99 eura. U spomen na pok.Andriju Glumca umjesto cvijeća, 3 240,00 kuna prilažu rodbinai prijatelji. Ante Živković donacija 100 kuna. Umjesto cvijećadragom prijatelju Andriji Habulinu donacija 300 kuna, obiteljVicko Handabaka.UDRUZI ZAJEDNO DO ZDRAVLJA darovao je: 1000 kn Uredovlaštenog arhitekta Dubravko Bačić, dipl.ing.arh. Roditelji i dje-ca Udruge Zajedno do zdravlja zahvaljuju! Račun za uplatupriloga IBAN HR9124070001100302492.UDRUGA SLATKI ŽIVOT - U spomen na pok. Nedu Jelavić,umjesto vijenca, Ane i Teo Jelavić prilažu 200 kn. Iskreno zahval-jujemo na pomoći koja pomaže našu ustrajnu borbu za nor-malnim životom djece. IBAN udruge HR8824840081102653928,a dostava teksta na: 098 732 800. U spomen na našu dragutetku i zaovu Nadu Mamić, umjesto vijenca, obitelji Dujmovićprilažu 500 kn. U spomen na našu dragu tetku i zaovu NaduMamić, umjesto vijenca, obitelj Lujo prilaže 500 kn. U spomenna pok. Eda Mehaković - uplaćuje Lela i Josip Mojaš 500 kn,obitelj gen. Marinka Krešića 200 kn, obitelj dr. Zijada Avdića 200kn, Tvrtka Bami d.o.o. 700 kn i Dragan i Mila Mehaković 300 kn.UDRUGA RINA MAŠERA - U spomen na gđu Katicu Gudelj,obitelji Maria i Frana Milović i Ksenije Rundo prilažu 600 kn.

UČIMO HRVATSKI

Administrativna kancelarijaAdministrativna kancelarijaAdministrativna kancelarijaAdministrativna kancelarijaAdministrativna kancelarijaMr.Marija Znika iz Instituta zahrvatski jezik i jezikoslovlje, ujezičnom savjetniku Hr-vatskoga radija Govorimo hr-vatski upozorava na nepravilnuuporabu riječi navedenih unaslovu pa piše:“Ovih sam dana na vratima jed-nog ureda vidjela natpis Admin-istrativna kancelarija. Je li tajnatpis dobar? Na prvi pogledsve je u redu, oblik riječipravilan je, a i značenje riječi,uzetih svake posebno, sasvimje u redu. Međutim, značenjs-ka veza tih dvaju riječi pokazujeda nešto nije u redu.Obje su riječi latinskog podri-jetla. Kancelarija dolazi od lat-inske riječi cancelli, što znači‘rešetka, ograda, pregrada’. Taje rešetka, pregrada prvotno usudu ili upravi dijelila prostor nadva dijela.Danas nam kancelarija znači

ured, pisarnica’.Riječ administracija također jelatinskog podrijetla, administra-tio i znači, uz ostalo, ‘uprava,upravljanje; činovništvo, vlada’.U suvremenome hrvatskomjeziku jedno je od značenja teriječi ‘dio poduzeća u kojemuse obavljaju uredski poslovi’.Od imenice administracijanačinjen je odnosni pridjev ad-ministrativni. Kad se sada tedvije riječi – administrativni uznačenju ‘uredski’ i kancelarijau značenju ‘ured’ - slože zajed-no, onda administrativna kan-celarija znači ‘uredski ured’. Ato je nepotrebno i zbunjuje. Toje kao kada bismo govorilimokra voda pa to tako i nekažemo. Dovoljno je reći: kan-celarija ili još bolje ured.Nećemo, dakle, ići u adminis-trativnu kancelariju, već u ured,pisarnicu ili kancelariju”. K.T.

POMOGNIMO SAMI SEBI

Pridružite se akciji zakupnju novog mamografaPoštovani sugrađani, pridružite se svojim doprinosom akciji zakupnju novog mamografa! Uplata ide preko žiro-računa Lige pro-tiv raka na IBAN : HR9524070001500318004 (sa naznakom zamamograf). Ana Knego 098 186 5636. HVALA VAM!

OLGA MASLE, 1923.KATE REGJO, 1924.MARIJA MARKONI, 1924.ALBERT PAVLOVIĆ, 1929.CILIJA GAZIVODA, 1929.KATA SOKO, 1932.HEGERIJA DELO, 1932.BAHTIJARA-DADA KOMARICAROĐ.ŠEHOVIĆ, 1932MILKA GRLJEVIĆ, 1933.

ANTICA NADA MAMIĆ, 1934.STJEPAN TURANJANIN, 1934.LUCE PUŠIĆ, 1936.VINKO BURIĆ, 1938.HABIBA GREBOVIĆ, 1938.BLAŽENKA TROJKOVIĆ, 1940.NEDA GUZINA, 1943.BALDO BUDMAN, 1980.STJEPAN ZEČEVIĆ, 1995.

56 GlasGrada - 641 - petak 30.6. 2017.

misao

tjedna

Sokrat

Tajna uspješne promjene je u tome da svu svoju energijuusmjeriš na gradnju novoga a ne na ratovanje sa starim

OVE SUBOTE U ČILIPIMA

Pet zlatomisnikaDubrovačke biskupijeU subotu, 1. srpnja, u župnoj crkvi sv. Nikole u Čil-ipima u 10 sati pet svećenika Dubrovačke biskupijeproslavit će zlatni jubilej svog svećeništva: don Jo-sip Barišić, mons. Stanko Lasić, don Frano Markić,don Jerko Suton i don Grgo Tomić. Misno slavljepredvodit će dubrovački biskup mons. Mate Uzinić.Na slavlju će sudjelovati njihova subraća svećenici,redovnici, rodbina i prijatelji, te vjernici kojima sukroz proteklih pedeset godina služili naviještajućiim Krista i njegovu bezgraničnu ljubav te ihpodupirući u njihovom vjerničkom životu.

HRVATSKA UDRUGA BARMENA

Dubrovčani osmisliliGame of thrones koktele

Nakon što je serija Game of Thrones učinila Dubrovnik jošpopularnijim i atraktivnijim za turiste, od ove godine u gradumožete zaigrati i Game of Cocktails! To je, naime, naziv jed-instvene koktel karte koju su osmislila trojica dubrovačkihmixologa Frano Stjepović, Leo Bautović i Mario Saulan. Kar-ta je inspirirana likovima, mjestima i događajima iz serije Gameof Thrones, s posebnim naglaskom na one vezane za Du-brovnik. Tako možete kušati kakvog je okusa Walk of Shameili koliko je The Imp zapravo malen. U recepturama su sekoristili neobični sastojci koji su povezani s nazivima koktelakao što su: crno vino, bitteri, spiced rumovi, likeri od ljubičicei pimento, puree od bundeve i crnih trešanja. Koristili su seprepoznatljivi domaći okusi liker maraschino i bazga, sirupiod lavande ruzmarina i mnogi drugi. Game of Cocktails kartazasigurno je obogatila ponudu sadržaja u gradu, a može senaći u nekoliko dubrovačkih ugostiteljskih objekata.Program edukacije kreće krajem rujna, gdje smo osmisliliprogram za bariste i sommeliere također pod nazivom Cock-tail, Café, Bar. Kraći edukativni programi mogući su i sada.

SEIZMOLOŠKA SLUŽBA REPUBLIKE HRVATSKE

Obavijest o potresuDana 28. lipnja 2017. g. u 14 sati i 5 minuta zabilježili su seizmografiSeizmološke službe Hrvatske umjeren potres s epicentrom 15 km jugjugozapadno od Dubrovnika. Magnituda je potresa iznosila 3,5 premaRichteru, a u Dubrovniku se osjetio intenzitetom IV-V stupnjeva MCSljestvice. Dežurni seizmolog Mr. sc. Ivo Allegretti

3. SRPNJA 2017.

City Games dolaze u ZatonPopularne ljetneigre City Games,kojih se mnogi jošsjećaju pod neka-dašnjim nazivomJadranske igre,ponovno stižu uZaton i to 3. srpnja2017.“Dolazak u du-brovački kraj jeuvijek poseban, jerznamo da nas čekaodlična atmosfera inatjecatelji spremnina zabavu, ali idokazivanje, štoonda garantira pravi spektakl zapubliku. U Zatonu je jednostavnouvijek baš onako kako treba biti,”izjavio je autor projekta MiroslavKrzyk.Igrače i ovaj put očekuje nadmet-anje u modernim inačicama tradi-cionalnih igara poput spašavanjaturistkinje, letećeg vaterpola ivodene košarke. Najbolji međunjima nastavit će svoj put premahrvatskom finalu u Viru. Ne propus-tite stoga ovu priliku, dođitepodržati svoje favorite!Natjecanje na rivi u Zatonu s počet-kom u 19:30 sati organiziraju Tur-istička zajednica grada Dubrovni-

ka i agencija Adria events iz Rijeke,a ulazak za sve posjetitelje i navi-jače je besplatan.Kao i svake godine do sad, CityGames nude obilje pozitivne en-ergije, adrenalina i zabave te pril-iku za druženje svim generacija-ma. Osmišljene da kroz zabavu isport približe hrvatsko kulturnobogatstvo domaćim i inozemnimposjetiteljima, prerasle su u ozbil-jan međunarodni projekt s ciljempovezivanja gradova i zemalja su-dionica. U brojkama je to 12 zem-alja, 2000 natjecatelja, 70 000 pos-jetitelja te 10 milijuna gledateljaputem TV ekrana.

Sandra Milovčević