1GlasGrada - 639 - petak 16. 6. 2017.

2 GlasGrada - 639 - petak 16.6. 2017.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.

PRE(S)VLAKA NAŠA SVAGDAŠNJA

Od parka do izrepane zastaveOd parka do izrepane zastaveOd parka do izrepane zastaveOd parka do izrepane zastaveOd parka do izrepane zastaveOvih dana došli mi u posjetu prijatelji iz Splita, pa učiniliizlet u Konavle i Boku i podnijeli mi izvještaj o svomdubokom razočaranju stanjem totalne zapuštenosti Pre-vlake i cijele Ponte Oštre i dokumentirali mi to slikomizrepane zastave Republike Hrvatske na samoj Ponti.Podsjetilo me to na članak kojim sam u Slobodnoj Dal-maciji pred petnaestak godina reagirao na poznate on-dašnje (i današnje) nepokolebljive stavove akademikaDavorina Rudolfa o tim (graničnim) pitanjima. Evo togačlanka u integralnoj verziji u kakvoj će akobogda usko-ro biti objavljen u knjizi na kojoj radim(o) u poglavljupod naslovom „Za svaki centimetar svete hrvatske zem-lje“. Darko Kaciga Dubrovčanin

VI....I PREMA HRVATSKOJ

1.ZA SVAKI CENTIMETAR SVETE HRVATSKE ZEMLJE(1) PREVLAKAUz presliku članka akademika Davorina Rudolfa „Žednipreko Prevlake“, Slobodna Dalmacija 22.5.2003. ide mojtekst:Parkovi, vrtovi i protokoli o/na PrevlaciAkademik dr. Davorin Rudolf potko zna koji put javno iznosi svojenegativno mišljenje o Protokoluo Prevlaci, jer da je on u teritori-jalnom, međunarodnopravnom,policijskopatrolirajućem smislutoliko ponižavajući, da „nijednasuverena država koja drži dosebe ne bi na takav aranžmanpristala“. Teško se akademikusuprotstaviti u stvari iz njegovafaha, ali kako se i ovdje u suštiniradi o političkom pitanju, auvaženi akademik je hiperakti-van u okupljanju i prezentiranjusvoje alternative postojećoj poli-tičkoj paradigmi u nas, čini mi sevrlo zgodnim baš ovim povodomrelativizirati njegove stavove, pai cijeli njegov politički projekt.Povod ovog napisa mu je ovihdana pompozno na licu mjestanajavljeni Vladin državotvorniprojekt turističkog oživljavanjaPrevlake. Ministar financija drugMato Crkvenac, ministrica turiz-ma drugarica Pave Župan Rusk-ović, župan dubrovačko-neret-vanski drug Ivan Šprlje i načelnikOpćine Konavle drug Luka Kor-da sa suradnicima, brojnim suokupljenim uzvanicima i novina-rima prezentirali elementeopćenarodnog društvenogdogovora i svehrvatskog samou-pravnog sporazuma o udruživanju nacionalnog, region-alnog i lokalnog rada i sredstava radi realizacije turis-tičkog naselja „Park Prevlaka“. To što detalji poput građ-evnog projekta, troškovnika radova ili studije isplativostiinvesticije još nisu razrađeni nema veze, važno je da suse drugovi dogovorili i da se sve to ima obaviti u četirifaze, a da je drug Mato već osigurao u Fondu za razvojnedovoljno razvijenih republika i SAP…, pardon, udržavnim fondovima za razvoj i zapošljavanje te region-

alni razvitak 50 milijuna kuna, kolikoima da košta prva faza, jer su sedrugovi tako dogovorili. Po završet-ku prezentacije upriličen je bogati kul-turno-umjetnički program i skromnazakuska, a potom su se drugovi vid-no zadovoljni obavljenim poslomudaljili u pravcu Konavoskih dvora,gdje je domaćim priredio svečanibanket s blitvom…Radi se o turističkom naselju koje imabr’te da ima 300-tinjak apartmana,koje ima da dobije četiri zvjezdice, ainvesticija će na koncu četvrte fazekoštati nekoliko stotina milijuna kuna,odnosno maraka, odnosno… kao daje važno čega, važno je da su pro-računski. Poučeni iskustvom, svaka-ko i onim iz druge polovice prošlogstoljeća, dalje će se stvari odvijati ot-prilike ovako: društvo kapitala ParkPrevlaka imat će peteročlani nadzorniodbor. Država (50 posto kapitala) ćedati dva predstavnika, a koga drugodoli druga Matu (glavni financijer) i

drugaricu Pavu (struka), ispred Žup-anije i Općine (po 25 % kapitala) sam-oimenovat će se drugovi Ivan i Luka,a politički najmudrije bi im bilo dapeto, predsjedničko mjesto ponudebaš akademiku Rudolfu. Em se radio turizmu karaulskog tipa, a on jenadstručnjak za granična pitanja. Emda ga se udobrovolji da ne cjepid-lači oko Protokola.

Prebogato iskustvo drugarice Paveu arčenju državnih para (Kopaonik,Nautika, Ambasador, Odisej) bit ćemu od silne koristi. I drug Luka jeimao nekoliko sličnih poslovnih avan-tura (tvornica tekstila, mljekara naGrudi). Stanovite probleme, ali i pravistručni izazov uvaženom akademikuza granična pitanja mogla biprouzročiti strast druga župana zamegamostovima. Naime, pokazat ćese vrlo probitačnim za društvo kapi-tala proširivanje tržišta na Budvan-sku rivijeru, pa će se na Boki ćuprijaPonta Oštra – Mamula – Lušticanametnuti kao neminovnost. Ako sesve bude odvijalo po planu, tamonegdje oko 2020. godine građaniHrvatske, čije će inozaduženje doseći118 milijardi dolara, pozdravit će od-luku premijera Iv(ic)e da Park Prev-laku proda na međunarodnomnatječaju za jednu lipu, uz prethodniotpis kumuliranog duga od 999 mili-juna kuna, odnosno maraka, odnos-

no…Najzadnja, najveća i na-jpromašenija socijalistič-ka samoupravna turistič-ka investicija na du-brovačkom području, pai šire, bila je izgradnjaapartmanskog naseljaDubrovački vrtovi sunca,kapaciteta 1700 kreveta,u Orašcu, desetak kilo-metara zapadno do Gra-da. Nedavno je metkovs-ki tajkun i gradonačelnikStipe Gabrić rečeni Jam-bo javno na sjednici žup-anijske Skupštine, čiji ječlan, odgovarajućiizravno na odnosnovijećničko pitanje ,priznao da je on stvarni„privatizacijski“ vlasnikodnosnog objekta, iodmah ponudio vijećnikukoji ga je isprovocirao isvima zainteresiranimada to naselje otkupe odnjega za, koliko sesjećam, 5 milijuna mara-ka, koliko ga je on navod-no svojedobno platio, čakda je spremani i osjetnospustiti cijenu... Izgradn-ja tog naselja, zgotovlje-

na 1987., koštala je između 70 i 100milijuna maraka (istraga još traje). Nisocijalistička država u prvih par god-ina poslovanja naselja, ni hrvatskadržava do prodaje Jambi, ni znanifrancuski Club Mediterranee, koji jenavodno bio zainteresiran, ne znajušto bi s tim turističkim gradićem, paon već trinaestu godinu propada. Apedesetak kilometara južnije stala

Bez komentara, snimio:Karlo Ivanišević

3GlasGrada - 639 - petak 16. 6. 2017.

POSLJEDNJA VREMENA

Svi prolaze, dundo Pero ostajeSvi prolaze, dundo Pero ostajeSvi prolaze, dundo Pero ostajeSvi prolaze, dundo Pero ostajeSvi prolaze, dundo Pero ostajeI odbacih to sa lakim smiješkom površnoga čovjeka - kada mekao grom iz vedra neba strefi vijest da su HNS (nije nogomet negonavodni narodnjaci) i HDZ u velikoj ljubavi; habemus Nova Vlada!

Sretnem dragoga prijatelja pro-ročkoga izgleda (sa Bandićem imasimpatičnu poveznicu)i kaže mi onstrogo i ozbiljno:”posljednja su vre-mena”. Pogledam povijest na inter-netu i kaže izvjesni g. Fukujama iliKukunama (ne sjećam se) da je krajpovijesti; na internetu i geolog drMiroljub Petrović svjedoči “posledn-ja” su vremena.Koji su znakovi tih “posljednjijeh” vre-mena pitam ljude oko sebe?I odbacih to sa lakim smiješkom pov-ršnoga čovjeka - kada me kao gromiz vedra neba strefi vijest da su HNS(nije nogomet nego navodni narod-njaci) i HDZ u velikoj ljubavi; habe-mus Nova Vlada!Nisam shvaćao dr Jusipovića kadakazivaše o novoj pravednosti, a sadmi iskrsava u sjećanju;”Nema više:Židov – Grk! Nema više: rob – slo-bodnjak! Nema više: muško –žensko!”Lijevo - desno,bogat -siromašan,pokvaren -pošten,nacionalist - kozmopolit, lib-eral - konzervativac - nastavite saminiz.I tad vidjeh da se Rus i Turčin bra-time, da Trump i Saudijac zajednoplešu, da lav sa jagnjetom liježe...A sve je počelo u malom opjevanomDubrovniku gdje su mudri ljudi sjeliza stol i rekli da je problem u nekoli-cini smušenjaka i mutivoda koji nasbre zavadiše, ti intelektualci bi vazdakruha povrh pogače. Na obalamarijeke Omble sjedasmo i plakasmood ganuća.Evo Crne Gore u NATO-u, pa zaštoda ne uđe i Srbija i Rusija; uostalomopšte poznato je “ruku da ti pruži,srce da ti da, najlepše na svetu Beo-grad to zna”.Ili je to ona Orwellova priča u kojojse više nije znalo tko je prasac a tkočovjek!Ili će stvarno biti novi Armagedon.Ja to ne znam, ali sigurno znam dasvi prolaze ali dundo Pero ostaje;deboto bi ga čovjek zamijenio saparcem od Grada, koliko mu sliči.Dobio je sad i plagijatora, ali neće tajbiti dugog političkoga vijeka, jer kažuda je vezan uz Agrokorov...Prijatelj musliman mi kaže da će nakraju doći mali žuti ljudi i popiti svuvodu, mislim dobro je ako ostavevino!I tako cirkus naš svagdanji (panemet circenses) ide dalje, a maske supale - tko je došao autobusom iz Beo-grada da zaokruži HNS i tko je došao

iz Mostara da zaokruži zna se koga,svejedno je došlo na isto, badava jeputovao. Pobratimstvo lica u svemi-ru.Pomirdba neka bude, Šoljić Kacigineka pruži ruku junačku; čovjeku tre-ba i ljevica i desnica, i lijevo i desnooko da ne bude Kiklop.Ali ja ću ipak jer sam nepopravljiv os-tati u znaku slova M (Mesijanskom imarijanskom ne mesićevskom) izaokružiti Marko Mišo Mujan - MOST!Pantha rei, ali sam prestar da se mijen-jam, postajem protivnikom ovakovaprogresa, pa čak da ga prevodi i lijepaplavka (ne plovka) Monroe Marylin.Mille non piu mille. Još vrebam um-nog prijatelja S.-a; kada primjetim daje bacio Dawkinsa i Nietzschea značida je hora tu!Za kraj Matošev “Bogati rudnik” - “Dokće cvast fukarom ova zemlja mala,neće nama trebat tuđih Martiala(ironični rimski pjesnik iz 1 stoljeća,poznati epigrami).

Teo TrostmannP.S.Našoj političkoj eliti obzirom da je drRašković blagopočivši preporučamliječenje u dr Miroljuba Petrovića, Cen-tar za prirodnjačke studije, Beograd.Riječ armagedon u običnom govoru seodnosi na bilo koji scenarij kraja svijeta.Prema hilijastičkoj (milenarističkoj) inter-pretaciji kršćanstva, mesija (Isus Krist)će se vratiti na zemlju i poraziti Antikris-ta („Zvijer“) i Satanu u bici kod Armage-dona. Satana će zatim biti bačen uambis ili rupu bez dna (Kukujama?) nahiljadu godina, tokom kojih će Isus vla-dati na zemlji.Nakon što bude oslobođen iz ambisa,Satana će skupiti Goga i Magoga sa svačetiri kraja Zemlje. Oni će se okružitilogor „svetih“ i „grad ljubazni“ (misli sena Jeruzalem). Sa neba Bog će na zem-lju baciti plamen koja će ih progutati.Vrag, smrt, pakao i oni koji nisu upisaniu Knjigu života će biti bačeno u Gehenu(ognjeno jezero koje gori od sumpora).Reč armagedon se pojavljuje samo jed-nom u grčkom prevodu Novog zavjetau Otkrivenju Ivanovom. Ona potiče odhebrejskog har magid što znači „plan-ina Megido“.Megido je brdo na kom su građene an-tičke tvrđave da čuvaju glavni put ViaMaris, koji povezuje stari Egipat sa Me-zopotamijom. Megido je poprište neko-liko bitaka, uključujući one iz 1469. pne.I 609. pne.. Današnji Megido je gradićoko 40 km jugozapadno od južne obaleGalilejskog jezera.

braća da izgrade nove vrtove…Forsirajući ovu temu uvaženi akademik u jednomdrugom listu poručuje hrvatskim intelektualcima krozpolemiku s jednim od njih da je najgore imati sluh a nečuti, imati oči a ne vidjeti, imati jezik a šutjeti…A vidi lion sve ovo što se (ne) događa na ogromnom prostoruizmeđu Savudrijske vale i Ponte Oštre? Osjeća li on ilibar sluti li da bi ovakvi politički „poslovni“ poduhvatipoput Parka Prevlaka mogli puno ozbiljnije ugroziti suš-tinski (gospodarski) suverenitet Hrvatske, odspomenutih teritorijalnih ustupaka? Lijepo je i odgo-vorno kad se čovjek, posebice u javnim nastupima,drži svoga faha. Ali kad se radi o javnom intelektualcu,pa još i akademiku, pa još i političaru, za očekivati je istanovitu širinu u pristupu. Apsolutizirati granične prob-leme Savudrijske vale i Ponte Oštre, koji zapravo pred-stavljaju ne više od 0,001 posto hrvatske jadranskeproblematike, znači zanemarivati sve ono između tedvije krajnje hrvatske jadranske točke, dakle cca 99,999posto teritorija i teritorijalnog mora nad kojima je većpunih 12 godina neupitan hrvatski suverenitet, a time ipuna hrvatska odgovornost za njihov prosperitet. Neugrožava njih Zmago svojim laprdanjem, nego oni kojipo Hrvatskoj pronose njegove nebuloze. Metode koji-ma Zma-go nastoji zadržati svojih 10-tak posto slov-enskih desničarskih glasova za nas bi trebale biti zane-marive. Neusporedivo me se više tiče, na primjer, pa iu smislu ugrožavanja hrvatskog, pa i mog osobnoggrađanskog suvereniteta, kako stanoviti Gu-go ure-đuje najčitanije dubrovačko tiskano glasilo.Ina koncu nešto o samom Rtu Oštri i Protokolu o Prev-laci. Na tu granicu možemo gledati trojako: kao nastrogu, nepropusnu barijeru prema dojučerašnjim „sr-bocrnogorskim“ okupatorima; kao na granicu s Crn-om Gorom u kojoj posljednjih godina pušu neki drugipolitički vjetrovi u odnosu i prema Hrvatskoj i premaSrbiji; ta kao na, kulturološki gledano, umjetnu međuprema Boki, koja je povijesno dio istog kulturnog i civ-ilizacijskog miljea kao i Dalmacija, u kojoj su do ne takodavno Hrvati bili dominantni nacionalni faktor, koja je„zaljev hrvatskih svetaca“, i u kojoj, više-manje zane-marena od matice, vegetira hrvatska manjina od na-jviše 6000 preostalih, mahom staračkih duša. Odnosicrnogorskih vlasti prema hrvatskoj manjini su general-no gledajući dobri. U Tivtu je baš ovih dana osnovanaHrvatska građanska inicijativa, prva stranka s hrvatskimpredznakom u Crnoj Gori nakon 70 i nešto godina. Nalanjskim lokalnim izborima, kao udruga, polučili su zna-kovit uspjeh, pa su u koaliciji s Đukanovićevom pro-crnogorskom strankom svrgli dotad u Tivtu vladajućeprosrbe. UKotoru je vrlo aktivno Hrvatsko građanskodruštvo Crne Gore. Sve to nije ni izdaleka dovoljno zazaustavljanje trenda iseljavanja Hrvata iz Boke. Ako biodstupanje od crte sredine u ovom više nego speci-fičnom razgraničenju bio dio osmišljenog sustava mjerakojim bi Hrvatska osigurala trajno dobre odnose s Crn-om Gorom , poglavito u smislu jamstva pune građan-ske ravnopravnosti pripadnika hrvatske manjine, ondabismo o ovom problemu mogli govoriti i kao, šahovskirečeno, o žrtvi kvaliteta: ustupamo objekt (komadićmora u usporedbi s ogromnim ostalim našim morem)za opstanak subjekta, vrlo, vrlo ugrožene hrvatske vrste– Bokeljskog Hrvata. Čuje li itko u hrvatskoj Vladi krik-ove posljednjih hrvatskih Mohikanaca iz Boke? Čujeteli ih Vi, gospodine hrvatski akademiče DavorineRudolf?rvataHObjavljeno kao „Reagiranje“ znatno skraćeno u Slo-bodnoj Dalmaciji koncem svibnja 2003.pod uredničkimnaslovom „Meka Prevlaka“.

4 GlasGrada - 639 - petak 16.6. 2017.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA

HNS – LIBERALNI DEMOKRATI

Miho Obradović predstavljat će HNSMiho Obradović predstavljat će HNSMiho Obradović predstavljat će HNSMiho Obradović predstavljat će HNSMiho Obradović predstavljat će HNSu gradskom vijećuu gradskom vijećuu gradskom vijećuu gradskom vijećuu gradskom vijećuUmjesto Valentina Dujmovića HNSće u Gradskom vijeću Dubrovnikapredstavljati Miho Obradović. Kakoje Valentin Dujmović još uvijek pred-sjednik Uprave Vodovoda Du-brovnik, tj. obnaša dužnost koja sesmatra nespojivom prema Zakonuo lokalnim izborima, neće stupiti nadužnost vijećnika. Stoga je pred-sjednik županijske organizacijeHNS-a svoj mandat stavio u miro-vanje, a u vijeće umjesto njega ul-azi Miho Obradović. Hrvatska nar-odna stranka - liberalni demokrati nastavlja, sukladno svojim načeli-ma i vjeri u bolju Hrvatsku, ali i bolji Dubrovnik, djelovati kroz oporbuu gradskom vijeću. Miho Obradović član je predsjedništva županijskeorganizacije HNS-a te član predsjedništva Udruge ugostitelja Dubrovni-ka. Završio je studij akvakulture na Sveučilištu u Dubrovniku, gdje je

stekao zvanje prvostupnikate za vrijeme studiranja ob-našao dužnost predsjednikaStudentskog. HNS

podružnica Dubrovnik

KLGB SRĐ JE GRAD

Sve je po staromSve je po staromSve je po staromSve je po staromSve je po staromŽalosti činjenica kako suformiranju predsjedništva i rad-nih tijela novog Gradskog vijećaoni, koji su od svojih biračadobili mandat, pristupili na istinačin kao i njihovi prethodnici.Hoće li, poput Andra Vlahušićaili Dubravke Šuice, i „novi“ du-brovački HDZ nastaviti praksuu kojem se odluke u Gradskomvijeću donose interesnimudruživanjem i preglasavanjem,praksu u kojem je Vijeće usput-no tijelo za dizanje ruku koje ćeformalno odobriti odluke većdonesene negdje drugdje? Pre-ma dosadašnjem tijekudogađanja oko formiranja no-vog Gradskog vijeća grada Du-brovnika, potvrđuje se ona nar-odna kako „vuk dlaku mijenja,ali ćud nikada.“KLGB Srđ je Grad neće dati po-dršku većini u Gradskom vijećukoja bi se formirala pomoću

HNS

I Vlahušić napustio narodnjakeI Vlahušić napustio narodnjakeI Vlahušić napustio narodnjakeI Vlahušić napustio narodnjakeI Vlahušić napustio narodnjakeNakon akademika Nenada Vekarića, Matije Čale Mratović iMaria Tevšića i bivši gradonačelnik Dubrovnika AndroVlahušić izišao je iz HNS-a, a odluku je obrazložio medijima:Izašao sam iz HNS-a jer se ne slažem s odlukom Središnjegodbora stranke da se koalira s HDZ-om. Jesmo li političkastranka ili trgovačko društvo. Tu je previše kompromisa, a janisam čovjek od kompromisa. Ono u što sam siguran jestda se HNS raspao i da je na putu da postane kao HSLS,mala stranka s relativno malim utjecajem.

KLGB SRĐ JE GRAD

Vlastodršci pokušavaju javno dobroVlastodršci pokušavaju javno dobroVlastodršci pokušavaju javno dobroVlastodršci pokušavaju javno dobroVlastodršci pokušavaju javno dobropretvoriti u privatno vlasništvopretvoriti u privatno vlasništvopretvoriti u privatno vlasništvopretvoriti u privatno vlasništvopretvoriti u privatno vlasništvoKLGB Srđ je Grad pridružuje se zahtjevima brojnihotočnih i priobalnih inicijativa i građana okupljenih uPokret otoka da se pomorsko dobro izuzima izZakona o koncesijama, da se prijedlog Zakona vratiu normalnu proceduru i da se provede široka javnarasprava na ovu temuGrađanke i građani,Dužnost nam je upozoriti najširu javnost na još jedan u nizuzakonskih prijedloga kojim vlastodršci pokušavaju javno do-bro pretvoriti u privatno vlasništvo. Dužnost nam je i pozvativas da se tome oduprete.25. svibnja 2017. krnja Vlada Republike Hrvatske uputila je pohitnom postupku u Sabor Konačni prijedlog zakona o konc-esijama kojim se, između ostaloga, uređuje i način davanjakoncesija ‘za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra’.Hitnost postupka opravdana je potrebom usklađivanja nacio-nalnog zakonodavstva s aktima Europske unije, a iza togprozirnog opravdanja krije se namjera vlasti da isključi javnostiz potencijalne rasprave, odnosno da u korijenu suzbije mo-gućnosti organiziranog otpora zakonu kojim se legalizira priva-tizacija pomorskog dobra.Da ne bi bilo zabune, i do sada su vladajuće stranke pomor-skim dobrom ‘upravljale’ netransparentno, ciljano kaotično inejasno kako bi omogućile špekulantima iz vlastitih redova iraznim eksploatatorima lov u mutnom, sve to uz cijenunanošenja nepovratne štete okolišu i interesima lokalnogstanovništva. Prisjetimo se samo recentnih događaja u Novaljina Pagu i u Bolu na Braču, kada su plaže kao tamošnji najvr-jedniji prirodni resursi netransparentno i klijentelistički oteti izruku lokalne zajednice i dodijeljeni firmama bliskima HDZ-u.Koji je onda cilj Konačnog prijedloga zakona o koncesijama?Cilj je jasan - kao što je svojevremeno Zakonom o pretvorbi iprivatizaciji legalizirana pljačka društvenog vlasništva, tako seovim zakonom legalizira i olakšava već postojeća praksa uzur-pacije našeg najvrjednijeg resursa – obale. Stoga ne začu-đuje da Konačni prijedloga zakona o koncesijama ne uključujesudjelovanje zainteresirane javnosti ni u jednoj fazi postupkadodjele koncesije. Primjerice, niti predstavnici lokalnih vlastiniti oni građana ne sudjeluju u stručnim vijećima za dodjelukoncesija koja odlučuju i o opravdanosti same koncesije i oodabiru koncesionara. Nadalje, glavni kriterij za odabir konce-sionara je cijena ponude umjesto ekonomskih, društvenih iekoloških učinaka koncesije. Stoga je moguće da temeljemnajviše ponude bude odabran koncesionar koji će povisiticijenu usluge za lokalno stanovništvo ili će mu ograničiti pris-tup javnom dobru, kao i koncesionar koji će koristiti javno do-bro na ekološki ili društveno neprihvatljiv način.KLGB Srđ je Grad pridružuje se zahtjevima brojnih otočnih ipriobalnih inicijativa i građana okupljenih u Pokret otoka da sepomorsko dobro izuzima iz Zakona o koncesijama, da se pr-ijedlog Zakona vrati u normalnu proceduru i da se provedeširoka javna rasprava na ovu temu. KLGB Srđ je Grad

DDS-a, DUSTRA-e ili HNS-a, odnos-no bilo kojeg vijećnika koji je s listitih stranaka ušao u Vijeće.Navedene stranke smatramo klijen-telističkim organizacijama kojesmisao postojanja iscrpljuju trgo-vanjem političkim utjecajem.Činjenica da je HDZ kao izbornipobjednik odlučio formirati većinus notornim „trgovcima“, kojima je isključivi program promovirati inter-ese stranke i svojih članova,potvrđuje pravilo da se isto s istimslaže.U ime 1159 građana koji su namna ovim izborima dali povjerenje ikojima smo se obvezali na borbuza javni interes, uporno ćemo nas-taviti predlagati i podržavati poje-dine projekte koje procijenimokvalitetnima za Grad, koliko god tou sustavu vrijednosti ovakoudruženih interesnih skupina ap-surdno i nepopularno bilo. Kaodokaz tome, Srđ je Grad je svojeprijedloge projekata za Proračun za2017. već dostavio novom gra-donačelniku. KLGB Srđ je Grad

5GlasGrada - 639 - petak 16. 6. 2017.

SMETA MI

Izborni bon-tonIzborni bon-tonIzborni bon-tonIzborni bon-tonIzborni bon-tonImamo parlamentarnu većinu! Su-per! Kome smeta što je tako, prijesvega “tanka”, a napose šarena i het-erogena. To je kao da ste učenikuna polugodištu dali prolaznu ocjenus debelim minusom, a onda će sevidjeti na kraju školske godine hoćeli biti prolazno.A kako se došlo do te većine boljeda ne pišem. Konačno, prestao samzavirivati “ispod stola” gdje se svedogovaralo, jer mi je u toj “kuhinji”bilo nesnosno zagušljivo, zapravo,neizdrživo smradno. Trebalo mi jemalo čistog zraka da bih logičnorazmišljao jer mi je postalo krajnjeneobjašnjivo da ljudi rade to što rade.Promatrat ću ih sa sigurne distance ipokušati razumjeti to što rade i go-vore, a sve u ime uzvišenih ciljeva.Mnogi su zavrijedili biti citirani u ovojmojoj rubričici, ali se već u startupokazalo da jedna osoba s mog pop-isa nema konkurencije - čelni čovjek,Premijer.Nije u pitanju samo tumačenje nekihistina, već prije svega tumačenje lju-di i skupina s visine osioneuobraženosti, bespoštednim vr-ijeđanjem, nipodaštavanjem, pr-ijezirom. Je li to neka europska ko-munikološka verzija koju do sada nis-mo upoznali? Je li to poželjna osobi-na istaknutog čelnika naše države,prvog među jednakima?Našao sam se u dvojbi iz koje vizurepromatrati, “daj mu vlast pa ćeš vidjetikakav je čovjek” , ili one druge, “progo-vori pa ću znati tko si”. Svejedno je,rezultat će biti isti. A rezultat... pročita-jte pa zaključite koliko ovaj gospodincijeni i uvažava ljude.MIRI BULJU: Eto vam Bulja, on jedvačeka nove izbore pa da se opet kan-didira za župana i izgubi, naravno...SDP-eu: Mali ste da manji ne možetebit ... dođete li na izbore bit ćete toli-ko slabi da ćete zažalit ...P. GRBINU: Vi ste pravnik, kolegesmo takoreći, samo za razliku odmene koji se borim za stabilnost, vikopate po knjigama tražeći neku sit-nicu kako biste je iznijeli u javnost itako je uzbunili...TAJNICI: Otipkajte odmahrješenje...(da ih maknemo!).SVIMA: A vi koji jedva čekate da neš-to ne uspije, e taj film nećete gledat...Nepotrebno je nabrajati, možda bibilo najbolje prisjetiti se kada se toprvi put dogodilo i kada je novinaruodbrusio: Iziđite vi na izbore pa po-bijedite, a onda nešto pitajte...O, kako bi nam dobro došlo malouljuđenosti! Z.O.

POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO NERETVANSKA

Zajedno protiv govora mržnjeZajedno protiv govora mržnjeZajedno protiv govora mržnjeZajedno protiv govora mržnjeZajedno protiv govora mržnjeU dvorani pape Ivana Pavla II u Dubrovniku,9. lipnja, je održana središnja manifestacijaprovođenje preventivnog projekta pod na-zivom „Zajedno protiv govora mržnje“.Radi se o projektu koji se provodi na naciona-lnoj razini, a njegov cilj je da svi predstavnicidruštva zajedno pošalju jasno NE govorumržnje.Kratku i snažnu poruku o važnosti tolerancije,dijaloga, poštivanja, međusobnog uvažavanjai prihvaćanja drugih i drugačijih uputili su pred-stavnici vjerskih institucija, lokalne i područnesamouprave, predstavnici sveučilišne i obra-zovne zajednice i to biskup Dubrovačke Bisk-upije mons. Mate Uzinić, rektor Sveučilišta uDubrovniku Nikša Burum, zamjenica gra-donačelnika Dubrovnika Jelka Tepšić, v.d.pročelnica Upravnog odjela za poslove župa-na i županijske skupštine Zrinka Raguž,ravnateljica O.Š. Ivan Gundulić Vedrana Elez,direktor vaterpolo kluba Jug Croatia osiguranjeOgnjen Kržić, doajen dubrovačkog novinarst-va Luko Brailo, dugogodišnji član sportskihsaveza Branko Bazdan, predsjednica Žup-anijskog suda u Dubrovniku Josita Begović,predsjednica Prekršajnog suda u Dubrovniku

Mirjana Lujak i na samom kraju učenici O.Š.Ivan Gundulić.Ispred Policijske uprave dubrovačko-neretvan-ske prisutnima se obratio načelnik Tonći Radi-bratović koji je u svom obraćanju naglasio daje Hrvatska iznjedrila brojne uspješne sportašekoji nas na poseban način predstavljaju u zemljii u svijetu i kojima se trebamo odužiti sports-kim i dostojanstvenim navijanjem te nastojatitribine učiniti mjestom pozitivne i zdrave atmos-fere. U tom nastojanju možemo biti uspješnisamo ako djelujemo zajednički, pobjeđujućigovor mržnje i čineći društvo boljim za sve štoje bio cilj današnje manifestacije. Projekt ukl-jučuje veći broj ciljanih aktivnosti, a prva od njihje bila interaktivna radionica s učenicima sred-njih škola na temu govora mržnje na sportskimnatjecanjima, u sklopu koje su učenici izradiliporuke o tome što oni misle o govoru mržnje inasilju na sportskim terenima, a koje porukesu izložene na današnjoj manifestaciji.Na kraju programa svi prisutni mogli su uživatiu glazbenom nastupu pjevača Vedrana Ljuben-ka.

PS za odnose s javnošću PU dubrovačko-neretvanske Andrijana Biskup

KONAVOSKI HDZ I HSS POTPISALI KOALICIJSKI SPORAZUM

Osigurana stabilna većina u Općinskom vijećuOsigurana stabilna većina u Općinskom vijećuOsigurana stabilna većina u Općinskom vijećuOsigurana stabilna većina u Općinskom vijećuOsigurana stabilna većina u Općinskom vijeću

Konavoske općinske organizacije Hrvatskedemokratske zajednice i Hrvatske seljačkestranke potpisale su u nedjelju, 11.lipnja, u Lju-toj koalicijski sporazum o suradnji u Općinskomvijeću, čime su te dvije stranke osigurale stabil-nu većinu u sljedeće četiri godine.Kako se navodi u Sporazumu, on se temelji napartnerskoj suradnji i međusobnom uvažavanju,otvorenosti političkog pluralizma, vođenjuOpćine na principima održivog gospodarskograzvoja uz očuvanje tradicijskih i prirodnih vrijed-nosti i demografske strukture, realizaciji progra-ma i transparentnosti kako općinske uprave takoi mjesne samouprave.Načelnik Općine Konavle Božo Lasić rekao jekako je ovo povijesni trenutak za cijele Konavle.- Ova suradnja će biti pozitivan korak za Konav-le. Obvezali smo se da nećemo jedni drugemijenjati i uplitati se u poslove stranačke pr-irode, nego se zajedno uhvatiti za isti štap zaboljitak Konavala - rekao je Lasić te čestitao

svima na ovakvom iskoraku.Predsjednici HDZ-a i HSS-a, Ivo Simović i LukaVidak, također su izrazili zadovoljstvo i vjeru uzajedničku suradnju.- Osjećam se ugodno i znam da će ovo bitiprekretnica. Znate što smo sve pretrpjeli i mi ivi u kampanji. Drago mi je da je ovako završiloi siguran sam da će se Konavle voditi mirom idogovorom - rekao je Simović.- Uvjeren sam da je ovo suradnja koja će po-trajati. Najvažnije je da u narednom razdobljustvorimo nove vrijednosti u Konavlima i da ima-mo realizaciju programa i rezultate rada kojepriželjkujemo - rekao je pak Luka Vidak.Koalicijski sporazum potpisali su predsjednicikonavoskih organizacija HDZ-a i HSS-a, Ivo Si-mović Crni i Luka Vidak.

Hrvatska demokratska zajednicaOpćinska organizacija Konavle

Hrvatska seljačka strankaOpćinska organizacija Konavle

6 GlasGrada - 639 - petak 16.6. 2017.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA

OTOČNI SABOR

Zakon o otocima nije u skladu saZakon o otocima nije u skladu saZakon o otocima nije u skladu saZakon o otocima nije u skladu saZakon o otocima nije u skladu sazakonodavstvom EUzakonodavstvom EUzakonodavstvom EUzakonodavstvom EUzakonodavstvom EUVijeće Otočnog sabora, uz ostalo, traži i da krozprovedbu natječaja na državnim linijama ne dolazido smanjenja prava korisnika temeljem sadašnjihnatječajaU Grohotama na otoku Šolti održana je, 8.lipnja, sjednica VijećaOtočnog sabora. Na sjednici se raspravljalo o izmjenama Za-kona o otocima (izvještaj predstavnika Otočnog Sabora u rad-noj skupini), provedbi u praksi Zakona o prijevozu u linijskom ipovremenom obalnom pomorskom prometu, o Zakonu o kon-cesijama koji na dnevnom redu sjednice Hrvatskog sabora(drugo njegovo čitanje), izvještaju o radu Otočnog sabora za2016 i pripremi godišnjeg Sabora Otočnog sabora.Doneseni su sljedeći zaključci:1. Otočni sabor - udruga za razvitak hrvatskih otoka smatra dapostojeći Zakon o otocima nije u skladu sa zakonodavstvomEU. Vijeće Otočnog sabora smatra da je obveza RepublikeHrvatske kao članice EU da se Zakon o otocima uskladi saDirektivom Vijeća EU iz 2006/112/EZ o posebnim porezima kaokompenzacija za prirodne nedostatke i trajne demografskepoteškoće kao i donesenom Rezolucijom Europskog parlamen-ta o posebnoj situaciji otoka 2015/3014 od 04.veljače 2016.Zakon o otocima mora biti krovni zakon i u njemu se moranapraviti nova kategorizacija otoka sa realnim indeksom raz-vijenosti, a ne da su svi otoci visoko razvijeni. Sa novim Zakon-om mora doći do izjednačavanja otočnih gospodarstvenika sagospodarstvenicima na kopnu, ne može Zakon o lovstvu bitijači od Zakona o otocima oko zabrane unošenja alohtone div-ljači na otoke. Zakon mora govoriti o specifičnim uvjetima živl-jenja, specifičnosti zdravstvene i socijalne zaštite, u novom za-konu ne smiju biti manja prava otočana nego što je danas-poželjno težiti boljem.2. Temeljem Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obal-nom pomorskom prometu Agencija za obalni linijski pomorskipromet raspisuje nove javne natječaje za dodjelu prava na obav-ljanje javne usluge javnog prijevoza na državnim linijama. VijećeOtočnog sabora traži da se kroz provedbu natječaja nadržavnim linijama ne dolazi do smanjenja prava korisnika te-meljem sadašnjih natječaja. Viječe Otočnog sabora će pismenozatražiti od nadležnog Ministarstva da li dolazi do smanjenjaprava korisnika, tj. dali će doći do promjena cijena u sljedećemkoncesijskom periodu temeljem Zakona o prijevozu u linijskomi povremenom obalnom pomorskom prometu.3. Otočni sabor će svim klubovima u Hrvatskom Saboru pos-lati svoj prijedlog na Zakon o koncesijama koji je bio upućenVladi Republike Hrvatske. U svijetlu činjenice izrade novogZakona o koncesijama Otočni sabor predlaže da se sukladnoUstavnim odredbama i načelima Strategije održivog razvitkaRH, uvaži posebnost pomorskog dobra kao jedinog općegdobra u Republici Hrvatskoj, te da se u odredbe Zakona u izra-di, ugrade odredbe kojima bi se članovima lokalne i područnesamouprave, kao najzaineresiranijim predstavnicima sveuku-pne hrvatske javnosti omogućilo sudjelovanje u pripremnimradnjama prilikom postupka za davanje koncesija na pomor-skom dobru, kao i sudjelovanje u samom postupku donošenjaOdluke o davanju koncesije na pomorskom dobru RepublikeHrvatske.4. Vijeće Otočnog sabora ovim putem upućuje čestitke svimnovoizabranim i ponovno izabranim gradonačelnicima inačelnicima lokalnih samouprava na otocima te se veselimonastavku zajedničke suradnje.Donesene su i druge odluke vezane za aktivnosti Otočnog sabo-ra, kako bi se uzduž svih hrvatskih otoka i priobalja pokrenuleaktivnosti vezane za održivi razvoj otoka.

Viječe Otočnog sabora

NOVI SAZIV GRADSKOG VIJEĆA GRADA DUBROVNIKA

Marko Potrebica novi predsjednikMarko Potrebica novi predsjednikMarko Potrebica novi predsjednikMarko Potrebica novi predsjednikMarko Potrebica novi predsjednikNa konstitutivnoj sjednici Gradskogvijeća Grada Dubrovnika, održanoj uponedjeljak, 12.lipnja, za predsjed-nika je izabran Marko Potrebica(HDZ), za prvog potpredsjednikaŽeljko Raguž (DUSTRA), a za drugogMladen Gojun (SDP)Izabrani su i Odbor za izbor i imeno-vanje, Mandatni odbor i Odbor zaproračun i financije. Kako privremenofinanciranje istječe 1. srpnja, to je rokdo kada treba biti donesen proračunGrada Dubrovnika.Gradski vijećniciHDZ: Marko Potrebica, Blaž Pezo,Marijo Bekić, Pero Milković, KrešimirMarković, Emilio Puljizević, GordanŠpero, Katarina Doršner, NikolinaSoko i Ivo Lučić.HNS: Miho ObradovićNezavisni (raniji HNS-ovci): Matija Čale Mratović i Nenad Vekarić.DUSTRA: Željko Raguž, Rikard Rosseti i Ivana Šepak.DDS: Terezina Orlić, Lukša Matušić i Ivan Jelčić. Dva mandataMOST: Maro Kristić i Dolores Lujić.SDP-a Tatjana Šimac Bonačić i Mladen Gojun.HSS: Vido BogdanovićSrđ je Grad: Ljubo Nikolić.

U ACI MARINI DUBROVNIK

Podignuta Plava zastavaPodignuta Plava zastavaPodignuta Plava zastavaPodignuta Plava zastavaPodignuta Plava zastavaU ACI marini Dubrovnik u petak, 9. lipnja, jepo devetnaesti put podignuta Plava zasta-va, koju dodjeljuje Foundation for Environ-mental Education - FEE kao priznanje zasigurnost, ekološku prihvatljivost iodržavanje. Ovom prigodom, sve nazočnepozdravio je vršitelj dužnosti direktora du-brovačke marine Niko Šalja, a okupljenimase obratio i gradonačelnik Grada Dubrovni-ka Mato Franković koji je prethodnih osamgodina obnašao upravo dužnost direktoraACI marine Dubrovnik. Plava zastava zaplaže i marine je međunarodni ekološki pro-gram zaštite okoliša mora i priobalja, čiji jeprvenstveni cilj održivo upravljanje i gospo-darenje morem i obalnim pojasom. Kriterijiza dodjeljivanje Plave zastave su vrlozahtjevni i obuhvaćaju niz područja: eko-loški odgoj i obrazovanje, informiranje jav-nosti, kakvoću vode, upravljanje okolišem,kao i sigurnost i kvalitetu usluga. Svečanostisu nazočili i predstavnici Dubrovačko neretvanske županije, Eko-Omblići te gosti i prijatelji marine. ACI marina Dubrovnik

7GlasGrada - 639 - petak 16. 6. 2017.

8 GlasGrada - 639 - petak 16.6. 2017.

TURISTIČKO UGOSTITELJSKA ŠKOLA DUBROVNIK

Završna radionica projekta Završna radionica projekta Završna radionica projekta Završna radionica projekta Završna radionica projekta StonskaStonskaStonskaStonskaStonskakamenica - suvremeni gastronomski izazovkamenica - suvremeni gastronomski izazovkamenica - suvremeni gastronomski izazovkamenica - suvremeni gastronomski izazovkamenica - suvremeni gastronomski izazovSeminar, koji je ujedno i završna radionica projekta Stonska kamenica-suvremeni gas-tronomski izazov, održan je u utorak, 6.lipnja, Turističko ugostiteljskoj školi. U sklopuseminara održano je Međužupanijsko stručno vijeće nastavnika kuharstva, ugostitel-jskog posluživanja i voditelja praktične nastave iz četiri dalmatinske županije kako birezultati projekta imali održivost kroz nastavu ugostiteljskog kuharstva i posluživanja.Voditeljica projekta Marija Bazdan goste je upoznala s kamenicama i njihovim uzgojema Luka Šimunović je održao prezentaciju o vinima i njihovim sljubljivanjima s jelima. Umeđuvremenu se u kabinetu kuharstva pripremala jela od kamenica te su poslužena sodgovarajućim vinima proizvedenim u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Izrađena je„Mala kuharica jela od Stonske kamenice“ uz preporučena vina s prijevodom na en-gleski jezik koja će biti ponuđena gospodarstvu. Uvod u „Kuharicu“ je povijesni, znanstveni i kulturološki pristup fenomenu kameniceprožet anegdotama i humorom. Nakon radionice gosti su pošli u posjet Stonu, gdje ih je dočekao Sveto Pejić i objasnio postupak uzgoja

i branja soli. Nakon obilaska stonskih zid-ina, organiziran je posjet obiteljskom uz-gajalištu kamenica gdje ih je obitelj Ba-zdan upoznala sa svim etapama uzgojakamenica i mušula.

PRIMOPREDAJA

Mato Franković preuzeo dužnostMato Franković preuzeo dužnostMato Franković preuzeo dužnostMato Franković preuzeo dužnostMato Franković preuzeo dužnostgradonačelnika Dubrovnikagradonačelnika Dubrovnikagradonačelnika Dubrovnikagradonačelnika Dubrovnikagradonačelnika Dubrovnika

Mato Franković, 9. lipnja, je preuzeo dužnost gradonačelnika Dubrovni-ka. Povjerenica Vlade RH u Dubrovniku, Nada Medović, izvijestila ga jetom prigodom o stanju gradskih projekata i gradske blagajne.Nakon službenog preuzimanja dužnosti obratio se medijima kako biukratko izložio financijsko stanje grada Dubrovnika i za kraj poručio daće biti gradonačelnik svih građana bez obzira na političke boje:Kao novi gradonačelnik Dubrovnika dobio sam danas primopredajnizapisnik. Od 1. siječnja do 8. lipnja grad Dubrovnik je ostvario 131 mil-ijuna kuna prihoda, dok je s rashodovne strane ostvario 115 milijunakuna. Stanje neplaćenih računa ukupno iznosi oko 3 milijuna kuna istanje novčanih sredstava na žiro računu iznosi oko 18 milijuna kuna i20 tisuća eura. Grad Dubrovnik posluje pozitivno, ovo je sam čin primo-predaje i još jednom bi se zahvalio svim sugrađanima na izlasku naizbore i izabrali mene za Gradonačelnika. Na početku svoga mandata,jamčim da ću časno i pošteno služiti građanima grada Dubrovnika, dasam gradonačelnik svih građana bez obzira na političke boje. U ovometrenutku politika prestaje i jedina politika, moja, moga grada, u naredn-om četverogodišnjem mandatu bit će Grad Dubrovnik i njegovi građani.– kazao je Franković.

GRAD DUBROVNIK – DRUŠTVO PRIJATELJA DUBROVAČKE STARINE

Nužno redefiniranje ugovornih odnosaNužno redefiniranje ugovornih odnosaNužno redefiniranje ugovornih odnosaNužno redefiniranje ugovornih odnosaNužno redefiniranje ugovornih odnosaGradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković održao je u poned-jeljak, 12.lipnja, sastanak s predsjednikom Društva prijatelja dubrovačkestarine Nikom Kapetanićem. Gradonačelnik Franković pritom je istakn-uo značajan višedesetljetni doprinos DPDS-a obnovi i očuvanju forti-fikacijskog sustava, ali i druge baštine na širem gradskom području.Iskazana je obostrana želja za boljom i kvalitetnijom suradnjom Gradai Društva na čemu će se u nadolazećem razdoblju predano raditi. Nužnoje redefiniranje ugovornih odnosa između Grada Dubrovnika i Društva

o upravljanju igospodarenju du-brovačkim grad-skim zidinama štoće se u ozračjudogovora i surad-nje na dobrobitGrada Dubrovni-ka dogovoriti u štokraćem vremen-skom roku.

9GlasGrada - 639 - petak 16. 6. 2017.

10 GlasGrada - 639 - petak 16.6. 2017.

KONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLEKONAVLE

ZAVIČAJNI MUZEJ KONAVALA

Izrada konavoskog vezaIzrada konavoskog vezaIzrada konavoskog vezaIzrada konavoskog vezaIzrada konavoskog veza

KUNA

Hodočašće na SniježnicuHodočašće na SniježnicuHodočašće na SniježnicuHodočašće na SniježnicuHodočašće na Sniježnicu

U vjerskom i tradicijskom ozračju proteklo je Duhovskohodočašće na Sniježnicu. Kao i godine prije, prva subotaiza Duhova je dan kad se okupljaju vjernici u selu Kunaza pohod prema vrhu, stazom moleći kod sedam križnihpostaja Duha Svetoga. Ovogodišnje euharistijsko slavljeispred kapelice Sv. Ilije služio je don Stipo Miloš župnik izPridvorja. Poslije blagoslova polja, planinara, hodočasni-ka i svih žitelja ovog kraja zahvalio se svima koji su došlina ovo vjersko slavlje i poželio da se nađemo dogodinena istom mjestu. Lijepo vrijeme zadržalo je mnoge družećise pjesmom, domaćom hranom i pićem do kasnih popod-nevnih sati. S.Brailo

OŠ CAVTAT

Na gumnu, baš kao nekadNa gumnu, baš kao nekadNa gumnu, baš kao nekadNa gumnu, baš kao nekadNa gumnu, baš kao nekad

U trenutku kada se većina okreće novim oblicima zabave učenici OŠ Cavtatpoželjeli su na tren zastati i osjetiti dašak Konavala nekad. Inspiraciju supronašli u kamenu kojeg su oblikovali i u savršeni krug povezali vrijedniKonavljani. Projektu “Gumno” Riječki list je dodijelio treću nagradu naNatječaju kulturne baštine. Razlog je to zbog kojeg je gumno ponovnobilo u središtu pozornosti učenika koji su taj konavoski motiv crtali, fo-tografirali, oblikovali, pisali pjesme i sastave. Na završnoj prezentaciji pro-jekta u cavtat-skoj osnovnoj školi, uz nazočnost načelnika općine KonavleBoža Lasića i direktora Turističke zajednice općine Konavle Frana Her-endije, bilo je baš kao nekada na gumnu - pjesma i veselje. I.P.

OŠ GRUDA

Predstavljene učeničke slikovnicePredstavljene učeničke slikovnicePredstavljene učeničke slikovnicePredstavljene učeničke slikovnicePredstavljene učeničke slikovniceČetiri slikovnice učenika OŠ Gruda predstavljene su, 9.lip-nja, u prostorijama Matice hrvatske Ogranak Konavle. Radise o slikovnicama autora: Dominika Ivana Šapra, Zaštitapriroda; Nikol Čupić, Ljepotica Ljuta; Stele Vukić, Ljubavpobjeđuje sve prepreke i Nine Dobrašin, Neočekivano pu-tovanje. U predstavljanju radova sudjelovala je AntoniaRusković Radonić te mentorice Paulina Kisić Pendo i Di-ana Puljić. Nakon predstavljanja autori su pročitali svojeslikovnice i s uzvanicima nastavili ugodno druženje u pros-torima Matice hrvatske. U Zavičajnom muzeju Konavala u Čilipima u ponedjeljak,

12.6., organiziran je susret svih polaznika i voditelja pro-grama održanja umijeća izrade konavoskog veza. Programisu održavani tijekom godine u OŠ Gruda, OŠ Cavtat kao iu njihovim područnim školama te u Zavičajnom muzeju uČilipima. Antonia Rusković Radonić dodijelila je zahvalnicepolaznicima radionica, a prigodne poklone i zahvalnicevoditeljima volonterima. U sklopu programa edukacijevoditelja radionica izrade konavoskog veza koje pomažeMinistarstvo kulture RH održane su razne aktivnosti zaodrasle i djecu ne bi li se konavoski vez kao nematerijalnokulturno dobro približio svim dobnim skupinama. Nosiocizaštite umijeća izrade konavoskog veza su uz Zavičajnimuzej Konavala, Maticu hrvatsku ogranak Konavle te ARatelier i OŠ Gruda i OŠ Cavtat koje su tijekom 2016/2017organizirale obuku za učenike. Voditeljice u OŠ Cavtat bilesu Anita Radović i Katarina Radović, voditeljica radionice uZavičajnom muzeju Konavala bila je Kate Miljanović avoditeljica u OŠ Gruda Marija Prlenda. Posebna zahval-nost je istaknuta ravnateljicama osnovnih škola koje us-pijevaju na razne načine održati aktivnost u školi. Nakonprograma, nastavljeno je prigodno slavlje i druženje s po-laznicima radionica.

11GlasGrada - 639 - petak 16. 6. 2017.

12 GlasGrada - 639 - petak 16.6. 2017.

UDRUGA ZA PROMICANJE PRIRODNIH ZNANOSTI IZ DUBROVNIKA

Prva generacija dubrovačkihPrva generacija dubrovačkihPrva generacija dubrovačkihPrva generacija dubrovačkihPrva generacija dubrovačkihsrednjoškolaca - darovitih učenikasrednjoškolaca - darovitih učenikasrednjoškolaca - darovitih učenikasrednjoškolaca - darovitih učenikasrednjoškolaca - darovitih učenikaOvaj izniman program namijenjen darovitoj djeci, koji želerazvijati pažnju, pamćenje, sposobnosti korištenjastečenog znanja, sposobnosti logičkog mišljenja izaključivanja, jasnog i konciznog iznošenja tvrdnji,maštovitost u rješavanju zadataka, upornost, urednost itočnost u radu, nastavlja s radom u idućoj školskoj godiniU ljetnikovcu Bunić Kaboga, protekli vikend dodijeljene su Potvrdeprvoj generaciji dubrovačkih srednjoškolaca - darovitih učenika, kojisu pohađali dodatnu nastavu iz kemije, biologije, fizike i matema-tike u organizaciji Udruge za promicanje prirodnih znanosti iz Du-brovnika. Nastavu, koja se održavala u razdoblju od 10. listopada2016. do 4. lipnja ove godine uspješno je završilo dvadesetak po-laznika. Izuzetno zanimljiv program obuhvaćao je praktičnu i teren-sku nastavu od kojih se ističe znanstveni izlet u Split, kojom prigo-dom su učenici posjetili Institut za oceanografiju i ribarstvo i slušalipredavanje o istraživanjima koje se provode u Jadranskom moru, ana prirodoslovno-matematičkom fakultetu, na odjelu za kemiju, sud-jelovali su u laboratorijskim vježbama uz pomoć znanstvenika istudenata studija kemije. Na znanstvenom izletu na Srđu, učenicisu slikali stare zidine na Srđu pomoću kamera na dronovima i uba-cili ih u program na računalu, koji je slike iz svih kutova preračunaou 3D mapu, te su pomoću 3D printera napravili model zidina. Učenicisu posjetili i laboratorij Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neret-vanske županije (Službu za ekologiju, Odjel za vode).Na završnom znanstvenom izletu posjetili su Prirodoslovni muzej uMetkoviću, reverzibilnu hidroelektranu Svitava, ptičji rezervat i parkprirode Hutovo blato gdje su promatrali ptice i endemske vrste živo-tinja. U Mogorjelu jedinstvenom arheološkom spomeniku iz rim-skog doba upoznali su se s njegovim kulturno-povijesnim i znan-

stvenim značajem. Također su se u konjičkom klubu Vranac oku-šali u jahanju i informirali o učincima terapijskog jahanja.Učenici su sudjelovali i na ‘Međunarodnom nastavnom danu zamlade istraživače’ u okviru jedinstvenog programa CERN-a, ana inicijativu znanstvenika s Instituta Ruđer Bošković, koji se utravnju obilježavao u 40 zemalja svijeta i na kojem je sudjelovalopreko 1000 srednjoškolaca. Na Sveučilištu u Dubrovniku, du-brovački srednjoškolci imali su priliku provesti dan poput svjetskihznanstvenika analizirajući stvarne podatke prikupljene na na-jvećem i najsnažnijem akceleratoru na svijetu ‘Large HadronCollider’ smještenom u Europskom laboratoriju za fiziku elemen-tarnih čestica (CERN).Tim dubrovačkih profesora, velikih entuzijasta Olivera Đorđević,prof matematike; dr.sc. Ivona Milić Beran/profesor matematike;dr.sc. Selma Čustović/profesor kemije i biologije; dr.sc. MarlenaĆukteraš/profesor fizike i biologije; Tanja Vukas/profesor matem-atike; dr.sc. Alen Brković/profesor fizike i Željko Erak/predsjed-nik udruge zahvalili su se svim učenicima koji su sudjelovali uovogodišnjem programu, kao i njihovim roditeljima, koji su imneizmjerna podrška na njihovom putu na kojem je želja za znan-jem i novim spoznajama uvijek na prvom mjestu. Isto tako, pro-fesori su se zahvalili donatoru programa Zakladi Cabogi Stiftung,Sveučilištu u Dubrovniku, RITu - Američkom koledžu, koji je us-tupio svoje učionice za odvijanje dodatne nastave.Ovaj izniman program namijenjen darovitoj djeci, koji žele razvi-jati pažnju, pamćenje, sposobnosti korištenja stečenog znanja,sposobnosti logičkog mišljenja i zaključivanja, jasnog i konciznogiznošenja tvrdnji, maštovitost u rješavanju zadataka, upornost,urednost i točnost u radu, nastavlja s radom u idućoj školskojgodini, a prijave su moguće na stranici Udruge za promicanjeprirodnih znanosti: http://www.prirodne-znanosti-dubrovnik.com/prijavnica/Profesori i učenici nastavili su druženje na znanstvenom tulumukoji su organizirali u Lazaretima. Nikolina Vicelić

GRADONAČELNIK FRANKOVIĆ PRIMIO VODSTVOMEĐUNARODNE UDRUGE NETWORK FOR ANIMALS

O zbrinjavanju napuštenihO zbrinjavanju napuštenihO zbrinjavanju napuštenihO zbrinjavanju napuštenihO zbrinjavanju napuštenihživotinja na području Dubrovnikaživotinja na području Dubrovnikaživotinja na području Dubrovnikaživotinja na području Dubrovnikaživotinja na području DubrovnikaGradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković primio je,9. lipnja, osnivača humanitarne udruge Network For AnimalsBriana Daviesa i njegove suradnike kako bi razgovarali o pi-tanju sustavnog i kvalitetnog zbrinjavanja napuštenih životin-ja na području Dubrovnika.Gradonačelnik Franković je vodstvo ove međunarodneudruge sa sjedištem u Londonu upoznao s planom aktivnostiizgradnje gradskog skloništa za životinje.Prvi korak je pronalazak adekvatne lokacije za izgradnju skl-oništa te kupovina zemljišta. „Nakon toga pristupit će se izra-

di projektne dokumen-tacije, raspisivanjunatječaja za izvođačaradova te konačno,izgradnji skloništa kojeće udovoljavati svimuvjetima propisanimod strane nadležnogministarstva RepublikeHrvatske i biti dostat-nog kapaciteta“, rekaoje Franković.Brain Davies i njegov suradnik David Barritt čestitali su gradonačelnikuFrankoviću na izboru. Iskazali su spremnost u pružanju logističke po-moći i drugih ekspertiza pri realizaciji ovog projekta, a temeljeno nanjihovom dugogodišnjem iskustvu u zaštiti prava životinja.

13GlasGrada - 639 - petak 16. 6. 2017.

I DUBROVAČKI POLJOPRIVREDNI PROIZVOĐAČIIZLAGALI SVOJE DOMAĆE PROIZVODE U RAVNOM

Plodovi krša u Popovom poljuPlodovi krša u Popovom poljuPlodovi krša u Popovom poljuPlodovi krša u Popovom poljuPlodovi krša u Popovom poljuU Ravnom je u petak, 9.lipnja, otvoren Sajam poljo-privrednih proizvoda „Plodovi krša“, na kojem je višeod 30 malih poljoprivrednih proizvođača iz Hrvatske,BIH i Crne Gore izlagalo i prodavalo svoje proizvode.Rezultat je ovo projekta “AGROBIZNIS - oplemenjivan-je poljoprivredne baštine u prekograničnoj Dubrovač-ko-hercegovačkoj regiji” kojeg financira Europska uni-ja u okviru Programa prekogranične suradnje Hrvatska– Bosna i Hercegovina.Otvarajući sajam Andrija Šimunović, načelnik OpćineRavno, istakao je kako ovaj projekt predstavlja velikupotporu poljoprivrednim proizvođačima da lakše dođudo dubrovačkog tržišta.Koordinatorica projekta Marija Proleta navela je da jeprojekt „Agrobiznis“ u potpunosti postigao ciljeve te daće se sve njegove koristi vidjeti u sljedećem razdoblju.Posebno je istaknula dva agrobiznis centra koja suotvorena u Dubrovniku i Ravnom, a koji imaju zadatakpovezati poljoprivredne proizvođače iz BiH s du-brovačkim tržištem te na taj način pružiti potporu malimpoljoprivrednim proizvođačima.

SAJAM NA BABINOM KUKU

Proizvodi hrvatskog selaProizvodi hrvatskog selaProizvodi hrvatskog selaProizvodi hrvatskog selaProizvodi hrvatskog sela

Najdugovječniji sajam tradicijskih proizvoda koji seodržava uz potporu Valamar Rivijere i Turističke zajed-nice grada Dubrovnika, 8. lipnja, je otvorio svoja vratana Babinom kuku, ispred hotela Tirena. Dvadesetakproizvođača iz svih krajeva Hrvatske izložili su svojeproizvode, a na bogatim štandovima moglo se do ned-jelje, 11.lipnja, navečer zaista svašta pronaći: od koba-sica, čvaraka, ribljih proizvoda preko pikantnih papriči-ca, začinskog bilja i ljekovitog meda pa sve do nakita,sapuna i unikatno izvezenih košulja.

Dubrovačko primorje nasajmu se predstavilo proiz-vodima obitelji Laptalo sGromače koji su izlagalisvoje maslinovo ulje, aran-cine, bruštulane mjendulei smokvenjak iz Primorja.Hercegovinu su predstav-ljali proizvođači meda,voća, povrća, mlijeka imliječnih proizovda iz Pop-ova polja (jabuke, sokovi,džemovi, grah poljak, bo-bica, kozji sir...). Iz Nikšićana Sajmu u Ravnom nazočni su biliproizvođači sira, organskog povrća,likera i sokova te rukotvorina.Uz veleposlanika Republike Hrvatskeu BiH, njegove ekselencije Ivana DelVechia, otvaranju sajma nazočili subrojni visoki uzvanici iz delegacije EUu BIH, same BIH i okolnih općina, tepredstavnice partnera iz grada Du-brovnika, Ana Marija Pilato - direk-torica DURA-e i Mia Hrnić - koordi-natorica ovog projekta za Hrvatsku.Podsjetimo, prošle godine u okviruistoga Projekta organizirana je tržnicau Dubrovniku pod nazivom “Plodovipolja na rubu grada” koja je okupilapoljoprivredne proizvođače iz

prekogranične dubrovačko-herce-govačke regije gdje su, po prvi put,zajedno prodavali svoje proizvode.Vrijednost projekta Agrobiznis je oko350.000 eura, a period implement-acije je dvije godine. U Republici Hr-vatskoj aktivnosti vodi Grad Du-brovnik u partnerstvu sa Razvojnomagencijom grada Dubrovnika DURA,Informestom iz Italije, Kinookusom iAgronomskim fakultetom Sveučilištau Zagrebu. U Bosni i Hercegovininositelj projekta je Općina Ravno, apartneri Okusi Hercegovinu i Oxfamuz stručnu pomoć Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerzitetau Sarajevu.

TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA DUBROVNIKA NASTUPILA NA TURISTIČKOMSAJMU I EDUKACIJSKOJ RADIONICI I PREZENTACIJI U SEOULU

Dubrovnik sve popularniji u Južnoj KorejiDubrovnik sve popularniji u Južnoj KorejiDubrovnik sve popularniji u Južnoj KorejiDubrovnik sve popularniji u Južnoj KorejiDubrovnik sve popularniji u Južnoj KorejiTuristička zajednica grada Dubrovni-ka je 7.lipnja 2017. sudjelovala naedukacijskoj prezentaciji i poslovnojradionici SELL CROATIA 2017. uSeoulu, u Južnoj Koreji. Na prezent-aciji i radionici u organizaciji Hrvatsketurističke zajednice, te partnera Turk-ish Airlinesa, sudjelovale su i Turis-tička zajednica grada Zagreba, Tur-istička zajednica Ličko-Senjske i Tur-istička zajednica Šibensko-Kninskežupanije.Nikica Dorešić, suradnik HrvatskeTurističke zajednice u Seoulu, održaoje prezentaciju hrvatske turističkeponude na korejskom jeziku.Devedesetak korejskih agenata,predstavnika touroperatora i novinaranazočilo je edukacijskoj prezentacijii poslovnoj radionici. Pozdravni go-vor održao je Veleposlanik RH zaJapan, a zadužen i za J.Koreju,Dražen Hrastić. Najavljeno je otvaran-je Veleposlanstva RH u J.Koreji dokraja lipnja 2017., što će zasigurnodoprinijeti promociji Hrvatske u tojzemlji.Direktorica Turističke zajednice gra-da Dubrovnika, Romana Vlašić, uzVeleposlanika RH i Konzula RH uJ.Koreji In-Mo Yang-a , pozvana je naslužbeni sastanak s jednim odvodećih korejskih političara Dr.JinPark-om, vezano za poslovnu i turis-tičku suradnju dviju država.

Nakon prezentacije i poslovne radi-onice od 8 do 11.lipnja slijedio je tur-istički sajam “HANA TOUR INTERNA-TIONAL TRAVEL SHOW 2017“, kojije okupio 500 izlagača iz 40 zemaljana 1000 štandova. U četiri dana tra-janja sajma, bilo je 120 000 posjetitel-ja, a izlagači su bili turističke zajed-nice iz svih dijelova svijeta, hotelskekompanije, putničke agencije, te zra-koplovne kompanije.U ovoj dalekoistočnoj zemlji već nizgodina raste interes za posjet Hr-vatskoj, a krenuo je snimanjem neko-liko reality showova kroz koje su Ko-rejci upoznali ljepote naše domovine.Najpopularniji show koji je približioljepote Dubrovnika, kao i ostalihdijelova Hrvatske bio je „The Roman-tic in Croatia“. Riječ je o petero mladihKorejki i Korejaca u potrazi za ljubav-lju u najljepšim hrvatskim destinaci-jama. Time je reality show postaoodlična reklama za hrvatski turizam,te je znatno porastao broj gostiju stog tržišta u Hrvatskoj.U Dubrovniku je u 2016.godini boravi-lo 42 512 korejskih turista, koji su os-tvarili 78 467 noćenja. Od 1.siječnjado 10.lipnja 2017.godine, korejskituristi su u Dubrovniku ostvarili 19 966dolazaka, što je 16 % više nego u is-tom razdoblju prošle godine, te 31829 noćenja, što je 12 % više nego2016.godine.Sandra Milovčević

14 GlasGrada - 639 - petak 16.6. 2017.

DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA

MINISTAR ODRŽAO SASTANAK SA ŽUPANIMA

Školska shemaŠkolska shemaŠkolska shemaŠkolska shemaŠkolska shemaRadi što učinkovitije provedbe Školskesheme od iduće školske godine,ministar Tomislav Tolušić održao je,12.lipnja, sastanak sa županima ipredstavnicima županija u MinistarstvupoljoprivredeOd iduće školske godine 2017./2018. Hrvatskazapočinje s provedbom Školske sheme – be-splatnih obroka voća i povrća za učenike os-novnih i srednjih škola te mlijeka i mliječnih proiz-voda za učenike od 1.- 4. razreda osnovnihškola. Cilj ove sheme je povećanje unosasvježeg voća i povrća te mlijeka i mliječnih proiz-voda kod školske djece te podizanje svijesti označaju zdrave prehrane u svakodnevnoj pre-hrani.Za razliku od dosadašnje Shemu školskog voćai povrća i Programa mlijeka u školama, novaŠkolska shema donosi promjene u smislu op-erativne provedbe. Naime, prošle godine dobav-ljači voća i povrća su podnosili zahtjev za odo-bravanje raspodjele voća i povrća, a od ovegodine škole koje namjeravaju sudjelovati uŠkolskoj shemi podnose Zahtjev za odobravanjepodnositelja zahtjeva za raspodjelu voća i pov-rća i/ili mlijeka i mliječnih proizvoda Agenciji za

O ZAJEDNIČKOM FINANCIRANJUDODATNIH MEDICINSKIH TIMOVAU TURISTIČKOJ SEZONI 2017.

Potpisani ugovoriPotpisani ugovoriPotpisani ugovoriPotpisani ugovoriPotpisani ugovoriŽupan Nikola Dobroslavić je uutorak, 13.lipnja, u Palači Ranjinapotpisao ugovore o zajedničkomfinanciranju dodatnih medicinskihtimova u turističkoj sezoni 2017.godine s predstavnicima općina,gradova, Zavoda za hitnu medicinuDubrovačko-neretvanske županijete s predstavnicima nadležnih Do-mova zdravlja - Dubrovnik, Korču-la, Ploče i dr. Ante Franulović u VelaLuci. Na potpisivanju je naglašenopovećanje broja pučanstva u ljet-nom periodu obzirom da je DNŽizrazito turistički orijentirana štopredstavlja opterećenje zazdravstvenu djelatnost. U cilju pov-ećanja standarda zdravstvene zaš-tite turista, a temeljem zahtjeva

struke i dogovora s predstavnicima lokalnesamouprave, Dubrovačko-neretvanska županijaje kao koordinator projekta odredila lokacije i načinpružanja pojačane zdravstvene zaštite. Dodatnimedicinski timovi, odnosno pripravnosti, organiz-irati će se u razdoblju od 1. srpnja do 31. kolovo-za u Gradu Dubrovniku, Općini Mljet, Općini Ston,Gradu Korčuli, Općini Lumbarda, Općini Orebić,Općini Trpanj, Općini Slivno i Gradu Ploče. Zanavedeni model utrošiti će se ukupno 740 tisućakuna, a u tom iznosu Županija sudjeluje s 476.700kuna, Ministarstvo turizma sa123.300 kuna te gradovi i općines iznosima od 140.000 kuna. In-ače, na području Grada Dubrovni-ka, Županija će financirati sva do-datna tima obiteljske medicine priZavodu za hitnu medicinu kojegčine liječnik i medicinska sestra.Također, za potrebe pružanja do-datne zdravstvene zaštite turistimaza područje Šipana i Lopuda, Žup-anija će organizirati i financirati jed-nu pripravnost liječnika te će zajed-

no s Općinom Mljet financirati jedan dodatni tim obiteljske med-icine kojeg čine liječnik i medicinska sestra. U Općini Ston tak-ođer će se dodati jedan tim obiteljske medicine, dok će GradKorčula i Općina Lumbarda dobiti dva dodatna tima obiteljskemedicine kojeg čine liječnik i medicinska sestra. Općine Orebići Trpanj pojačati će se za po jedan tim, u Općini Slivno financi-rati će se pripravnost liječnika pri Zavodu za hitnu Medicinu –Metković, a u Gradu Ploče financirati će se dva dodatna timaobiteljske medicine kojeg čine liječnik i medicinska sestra priDomu zdravlja Ploče.

plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i rural-nom razvoju.Razlog ove promjene je decentralizaci-ja, u smislu davanja mogućnosti škola-ma da odaberu domaće, lokalne poljo-privredne proizvođače koji se nalaze ubliskoj okolici škola, a koji će dostavljatisvježe voće, povrće i mliječne proizvode školarcima. Na internetskoj stranici Agen-cije za plaćanja, u poljoprivredi, ribarst-vu i ruralnom razvoju objavljen je Javnipoziv za iskaz interesa škola za sudjelo-vanje u Školskoj shemi. U suradnji s Min-istarstvom znanosti, obrazovanja i spor-ta Javni poziv je poslan svim školama uHrvatskoj, a u tijeku je komunikacijaizmeđu škola, dobavljača, Ministarstva iAgencije o načinu na koji će se Školskashema operativnoprovoditi.Ministar Tolušić nasastanku je istakn-uo važnost da sešto veći broj školai učenika uključi uŠkolsku shemu teje zamolio županeda održe sastankesa svim ravnatelji-

ma osnovnih i srednjih škola, kao i s proiz-vođačima voća i povrća te mlijeka imliječnih proizvoda kako bi se što većibroj poljoprivrednika prijavio Agenciji zaplaćanja i uključio u Shemu.Ravnateljica Agencije za plaćanja Matil-da Copić pozvala je sve predstavnikežupanija da se za kontakte poljoprivred-nih proizvođača iz svake jedinice lokal-ne samouprave slobodno mogu obratitiAgenciji za plaćanja koja operativno pro-vodi Školsku shemu. Na kraju sastankaministar Tolušić izašao je u susret žup-anima i drugim predstavnicima županijate je odlučio da će produljiti rok u kojemse škole trebaju prijaviti Agenciji zaplaćanja, a koji ističe zadnji dan nastaveu ovoj školskoj godini.

15GlasGrada - 639 - petak 16. 6. 2017.

U SPLITU ODRŽAN

Trening seminar - ArhuškaTrening seminar - ArhuškaTrening seminar - ArhuškaTrening seminar - ArhuškaTrening seminar - ArhuškakonvencijakonvencijakonvencijakonvencijakonvencijaU organizaciji Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce,s ciljem razmjene iskustava i primjene pravnih alata sudjelo-vanja javnosti u okolišnim postupcima, u Splitu je održantrening/seminar Arhuška konvencija i očuvanje prirodnihresursa.Navedeni trening/seminar jedna je od aktivnosti projektaOdgovorno za prirodu koji je započeo u studenom 2015. sciljem povećanja razine transparentnosti i efikasnosti u up-ravljanju prirodnim resursima u Hrvatskoj. Nositelj projektaje Udruga Sunce s partnerima BIOM-om, Ekonomskimfakultetom i Društvom Marjan.Polaznici seminara iz županijskih Javnih ustanova, HAOP-a, kao i udruga, tijekom dvodnevnog seminara razmijenilisu iskustva između sektora u svrhu izgrađivanja kapacitetaorganizacija civilnoga društva u primjeni pravnih alata i na-jboljih praksi za sudjelovanje javnosti i među sektorsku surad-nju u odgovornom upravljanju prirodnim resursima. Takođ-er, imali su priliku čuti izlaganje odvjetnika Jerzy Jendroske,međunarodnog gosta predavača o pravnim slučajevima uEU, vezanim uz prirodne resurse. Navedenom seminaru,ispred Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovimaprirode Dubrovačko-neretvanske županije prisustvovala jeviša stručna suradnica za promociju Nikolina Đangradović.Raspravljalo se aktualnim problemima u Hrvatskoj vezanimuz zaštitu prirodnih resursa, proširivanju znanja OCD-a inadležnih tijela vlasti o ovoj tematici te istovremeno o raduna praktičnim i stvarnim primjerima kroz zajedničku suradn-ju okolišnih organizacija te relevantnih dionika (Ministarstvozaštite okoliša i energetike, Hrvatska agencija za okoliš i pr-irodu, Pučki pravobranitelj RH kao i upravni odjel županijaza zaštitu okoliša, javne ustanove za zaštitu prirode i orga-nizacije civilnog društva koje se bave zaštitom okoliša). Prak-tični dio seminara obuhvatio je predlaganje aktivnosti zaučinkovitije uključivanje javnosti u okolišne postupke.Cilj seminara bio je stvaranje ozračja konstruktivnog dijalogaprožetog primjerima iz prakse.Arhuška konvencija je konvencija o pristupu informacijama,sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu upitanjima okoliša. Potpisana je 25. lipnja 1998. godine udanskom gradu Aarhusu i predstavlja međunarodni pravniokvir u području zaštite okoliša. Tim se dokumentom utvrđujuprava u vezi s okolišem kao pouzdana osnova za uključi-vanje građana u politiku okoliša.

ŽUPAN DOBROSLAVIĆ SVEČANO OTVORIO

Novi resort Port 9 na KorčuliNovi resort Port 9 na KorčuliNovi resort Port 9 na KorčuliNovi resort Port 9 na KorčuliNovi resort Port 9 na KorčuliPresijecanjemvrpce u petak,9.lipnja, županNikola Dobro-slavić jeslužbeno otvorionovi resort Port 9na Korčuli. Port 9novi je nazivnekadašnjeg ho-tela Bon Reposkoji je obnovljens investicijom od75 milijuna kunate sada obuh-

vaća 180 smještajnih jedinica na razini četri zvjezdice. Također, čine gai četiri paviljona s ukupno 170 soba, boutique hotel Melion, vila i ljetnik-ovac Andreis, tri restorana, lounge i caffe barovi, četiri vanjska bazenate tri restorana. Resort je u vlasništvu HTP-a Korčule. Župan Dobro-slavić naglasio je da resort kao jedan od najvećih ulagačkih projekata uturizmu puno znači za Grad Korčulu, HTP Korčulu, Dubrovačko-neret-vansku županiju i cjelokupni hrvatski turizam. Svečanosti su nazočili iglavni tajnik Ministarstva turizma Ivo Bašić, gradonačelnik Grada Ko-rčule Andrija Fabris te predsjednica Uprave HTP-a Korčule Ivana Hatvalić.

DOLINA NERETVE

Novinari u obilasku pobjednika ”ZlatneNovinari u obilasku pobjednika ”ZlatneNovinari u obilasku pobjednika ”ZlatneNovinari u obilasku pobjednika ”ZlatneNovinari u obilasku pobjednika ”Zlatnenaranče”naranče”naranče”naranče”naranče”Nakon proglašenja ovo-godišnjeg pobjednika”Zlatne naranče” – izbo-ra za najbolje primjere ru-ralnog turizma u DNŽ, or-ganizatori izbora Du-brovačko-neretvanskažupanija i Regionalnarazvojna agencija DU-NEA organizirali su obi-lazak novinara pobjed-ničkog objekta ”Đuđa i Mate” u Vidu, u Neretvi. Novinari su prvo obišliArheološki muzej Narona u neposrednoj blizini restorana, gdje ih je krozpostav provela kustosica Konstanta Bukovac. Potom su ih u nagrađen-om objektu dočekali župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavići gradonačelnik Metkovića Dalibor Milan, koji su još jednom čestitalipobjednicima i istaknuli važnost kvalitetnog pristupa ponudi u ruralnomturizmu te vlasnici Jure Taslak i Ivan Ilić. Nakon toga su lađama provelinovinare rječicom Norin do svog izletišta i na povratku priredili ručak u

restoranu. U sklopu programa novinari su obišli i Ornitološkimuzej u Metkoviću. Ova cjelokupna ponuda dio je i Tem-atske turističke ceste ”Neretva dolina života”, koju je oform-ila Dubrovačko-neretvanska županija i u kojoj je objedinilabrojna kulturna i prirodna bogatstva te prvenstveno ponudururalnog turizma Neretve. A Ambijent u okružju pobjedničkogobjekta koji ujedinjuje antiku, tradiciju i način življenja u plod-noj neretvanskoj dolini dodatni je začin pikantnoj gastro priči,utemeljenoj na prirodnim sastojcima i izvornim receptura-ma. Neretvanski brudet od jegulje i žaba, jegulja na ražnju,specijaliteti pod pekom, na ražnju ili na lovački – čine po-nudu ovog restorana, koji na istom mjestu goste prima od1993. godine. Pokrenula su ga dva prijatelja, Mate i Đuđa, adanas ga vode njihovi sinovi. S vremenom je i ponuda pro-širena pa posjetiteljima nude i turističke programe poput fotosafarija neretvanskom lađom do svog izletišta, berbu man-darina, posjete muzejima, brdske biciklističke ture, hikingšetnje do vikend kuće na brdu Dragovija i ručkove usrednedirnute prirode. Na katu je pansion sa sobama s pogle-dom na rječicu Norin i zelenilo močvare ili na nekadašnjirimski forum, današnji arheološki muzej Narona.

16 GlasGrada - 639 - petak 16.6. 2017.

GLAS PLOČAGLAS PLOČAGLAS PLOČAGLAS PLOČAGLAS PLOČA

PRIMOPREDAJA DUŽNOSTI

Mišo Krstičević preuzeo dužnost od Krešimira VejićaMišo Krstičević preuzeo dužnost od Krešimira VejićaMišo Krstičević preuzeo dužnost od Krešimira VejićaMišo Krstičević preuzeo dužnost od Krešimira VejićaMišo Krstičević preuzeo dužnost od Krešimira Vejića

Mišo Krstičević(SDP), novi pločan-ski gradonačelnik,preuzeo je dužnostu petak, 9.lipnja, u11sati, od svog pre-thodnika, KrešimiraVejića (HDZ), koji jevodio Ploče u pre-thodna dva manda-ta. Krstičević ćedužnost gra-donačelnika obna-šati volonterski dok će njegovi zamjenici Zoran Majstrović i Ivan Marević biti profesionalci. Dodajmoi to da SDP u Gradskom vijeću Ploča sa svojim političkim partnerima iz Udruge Škanj i HSS-a imapotrebnu većinu. Predsjednik Gradskog vijeća bit će Niko Orepić iz Udruge Škanj.

UGOVOR O DODJELI BESPOVRATNIHSREDSTAVA ZA FINANCIRANJE PROJEKTA

Cestovno povezivanje sCestovno povezivanje sCestovno povezivanje sCestovno povezivanje sCestovno povezivanje sjužnom Dalmacijomjužnom Dalmacijomjužnom Dalmacijomjužnom Dalmacijomjužnom Dalmacijom

Ministar mora, prometa i infrastrukture OlegButković, ravnatelj Središnje agencije za fi-nanciranje i ugovaranje programa i projeka-ta EU Tomislav Petric te direktor Hrvatskih

cesta Josip Škorić, pot-pisali su u utorak, 13. lip-nja, Ugovor o dodjeli be-spovratnih sredstava zafinanciranje projekta„Cestovno povezivanje sjužnom Dalmacijom“,kojim je predviđenaizgradnja Pelješkog mo-sta i pristupnih cesta.

Ukupna vrijednost Ugovora kojim ćese Hrvatskim cestama d.o.o. dodijel-iti sredstva za izgradnju Pelješkogmosta iznosi 420,3 milijuna eura.Podsjetimo, Europska je komisija 7.lipnja 2017. godine donijela Odlukuo financiranju projekta Cestovnogpovezivanja s Južnom Dalmacijomu maksimalnom iznosu od 85 pos-to, odnosno sufinancirat će ga s 357milijuna eura, a sljedeći je korakupravo potpisivanje Ugovora o dod-jeli sredstava.Izgradnja Pelješkog mosta i pristup-nih cesta omogućit će neometanprotok ljudi i roba te skratiti vrijemeputovanja od Dubrovnika do Splita,smanjiti negativne posljedice ulas-ka Hrvatske u Schengenski prostori pružiti trajnu prometnu povezanostizmeđu razdvojenih teritorija Repub-like Hrvatske. dubrovniknet.hr

17GlasGrada - 639 - petak 16. 6. 2017.

KONCERT DJEČJIH ZBOROVA

Pločani u MetkovićuPločani u MetkovićuPločani u MetkovićuPločani u MetkovićuPločani u MetkovićuKrajem nastavne godine u GalerijiGKS-a Metković tradicionalno seodržava koncert dječjih zborova, koje-mu je ove godine domaćinom bilametkovska OŠ don Mihovila Pavli-novića. U Programu su nastupili: Malizbor OŠ don Mihovila Pavlinovića,Zbor OŠ Vladimir Nazor iz Ploča, ZborOŠ Kula Norinska, Zbor Osnovneglazbene škole Metković i Veliki zborOŠ don Mihovila Pavlinovića. Kao iuvijek, zborovi su na kraju pjevalizajedno, taj put pjesmu Moja domov-ina.

POLJOPRIVREDNI SAVJETI

Sprječavanje širenja i suzbijanjeSprječavanje širenja i suzbijanjeSprječavanje širenja i suzbijanjeSprječavanje širenja i suzbijanjeSprječavanje širenja i suzbijanjesredozemne voćne muhesredozemne voćne muhesredozemne voćne muhesredozemne voćne muhesredozemne voćne muhe

Obzirom da je počela berba ranih sorata marelica i bresakapodsjećamo proizvođače na obvezu zbrinjavanja plodovasukladno Naredbi o poduzimanju mjera za sprječavanješirenja i suzbijanje sredozemne voćne muhe – Ceratitis cap-itata NN 34/2015.Glavne biljke domaćini sredozemne voćne muhe, u smisluove Naredbe jesu: marelica, breskva, nektarina, šljiva, ja-panska šljiva, kruška, jabuka, nešpula, kaki, mandarina, kle-mentina, naranča.Ugrožena područja u smislu ove Naredbe jesu uzgojna po-dručja biljnih vrsta iz točke II. ove Naredbe u sljedećim žup-anijama: Dubrovačko-neretvanskoj, Splitsko-dalmatinskoj,Šibensko-kninskoj, Zadarskoj i Istarskoj.Područje od posebnog gospodarskog značaja u smislu oveNaredbe jest područje doline rijeke Neretve.

Radi sprječavanja širenja isuzbijanja sredozemnevoćne muhe na ugroženimpodručjima, posjednici bilja-ka domaćina sredozemnevoćne muhe obvezni su:– provoditi higijenske mjereskupljanja svih otpalih plodo-va s tla te skupljanje trulih,oštećenih i drugih zaostalihplodova sa biljaka domaći-na sredozemne voćne muhetijekom berbe ili najkasnije u rokuod 24 sata nakon berbe te ih zbrin-javati na način kojim će se učinko-vito uništiti ličinke sredozemnevoćne muhe (skupljanjem plodo-va i zakopavanjem u roku od 24sata te pokrivanjem slojem zemljedebljine minimalno 30 centimetara

ili skupljanjem plodova u plastičnevreće i čuvanjem u zatvorenimvrećama najmanje 10 dana)Inspekcijski nadzor nad proved-bom mjera propisanih ovom Nared-bom provodi fitosanitarna inspekci-ja.Ivana Tomac Talajić, dipl. ing. agr.

PSS, DNŽ

Zborove su vodiliLjupka Sršen Gutić,Helena DecovskiĆavar, Zrinka Bo-ras, Marija Jerkovići Dragan Gutić. Nji-ma je ravnateljicaOŠ don MihovilaPavlinovića ŽanaDodig uručilapriznanja za dugo-godišnje sudjelo-vanje u organizacijitih koncerata.

Ploce.com.hr,foto: metkovic.hr

18 GlasGrada - 639 - petak 16.6. 2017.

UMJETNIČKA GALERIJA DUBROVNIK

Izložba Zenaide BandurIzložba Zenaide BandurIzložba Zenaide BandurIzložba Zenaide BandurIzložba Zenaide Bandur(1885.-1946.)(1885.-1946.)(1885.-1946.)(1885.-1946.)(1885.-1946.)Izložba Zenaide Bandur (1885.-1946.),nedovoljno poznate slikarice rodom iz Sto-na otvara se u petak, 16. lipnja u 20 sati uGaleriji Dulčić Masle Pulitika. Na izložbi ćese predstaviti portreti, žanr scene, sakralniprizori i mrtve prirode u teh-nici ulja i akvarela, a cilj jevalorizirati stvaranje Ze-naide Bandur u širemdruštveno-kulturnom kon-tekstu, te ponuditi speci-fično stilsko određenjenjenih djela. Djela su po-suđena iz dubrovačkih,(malo)stonskih, zagre-bačkih i splitskih privatnihzbirki i muzejskih kolekcija.Autorice izložbe su dr.sc.Sanja Žaja Vrbica, docenti-ca na Odjelu za umjetnost irestauraciju Sveučilišta uDubrovniku i dr.sc. RozanaVojvoda, viša kustosicaUmjetničke galerije Du-brovnik.Cjelokupni opus Zenaide

Bandur pripada jednoj vrsti intimizma, nesamo u odabiru tema, već i u suzdržanomkoloritu koji se može povezati s njenimučiteljem Emanuelom Vidovićem, ali jesvakako imanentan i prirodi umjetnice.Makar je primila samo sporadične likovnepoduke, slikarski poziv osjećala je do kra-ja života i intenzivno je stvarala u rasponuod četiri desetljeća. Svoje najveće dosegeostvarila je u mrtvim prirodama i portreti-

ma bliskih ljudi u kojimase postupno oslobađanjena slikarska faktura.Riječ je o samozatajn-om, tihom radu, slikarst-vu bez velikih pretenzi-ja koje je ipak u kontek-stu dubrovačke umjet-nosti nepravedno zane-mareno. Ovom izlož-bom Umjetnička galeri-ja Dubrovnik nastavlja sjednom od svojih pro-gramskih smjernica -istraživanjem manjepoznatih opusa du-brovačke / hrvatske lik-ovne scene.Izložba ostaje otvorenado 30. srpnja 2017. go-dine.

Zenaida Bandur – biografija:(Ston, 12. 4. 1885. - Zagreb, 19. 7. 1946.)Zenaida Bandur (rođena Ercegović) svojeprve slikarske poduke dobiva kod Domeni-ke Suhor, dubrovačke amaterske slikarice,te povremeno od Vlaha Bukovca i MataCelestina Medovića. Dana 22. 2. 1905. g.udala se za Antuna Bandura, veleposjedni-ka i načelnika iz Malog Stona, a potom 1910./11. nastavila svoje školovanje na Državnojženskoj zanatskoj školi u Splitu, gdje podukeu crtanju i slikanju dobiva od Emanuela Vi-dovića. Oko 1928. g. seli se u Zagreb, živi uHeinzlovoj ulici br. 19, a 1928. g. postala ječlanicom i blagajnicom novoosnovanog Klu-ba likovnih umjetnica. Odlazi na studijskaputovanja u Rim, Firencu, Veneciju, Beč iPariz. Tijekom četiri desetljeća ostvarila je većibroj djela u tehnikama ulja na platnu, akvare-la, crteža pastelom, ugljenom i olovkom, atematski se orijentira na portrete, mrtve pr-irode, figuralne kompozicije pretežno folk-lorne tematike, pejzaže i sakralne ko-mpozicije. Njena djela nalaze se u fundusi-ma Moderne galerije u Zagrebu, Umjetničkegalerije u Dubrovniku, Etnografskog i Arheo-loškog muzeja u Splitu te brojnim privatnimi crkvenim zbirkama u Dubrovniku, Stonu iZagrebu. Tijekom života izlagala je natridesetak skupnih izložbi, ali nije organizira-la niti jednu samostalnu izložbu.Dijete i papiga, oko 1941., ulje na platnu

DUBROVNIK I HRVATSKA U ČLANKU „THE NEW YORK TIMES-a“

Važna promocija Hrvatske iVažna promocija Hrvatske iVažna promocija Hrvatske iVažna promocija Hrvatske iVažna promocija Hrvatske iDubrovnika na tržištu SAD-aDubrovnika na tržištu SAD-aDubrovnika na tržištu SAD-aDubrovnika na tržištu SAD-aDubrovnika na tržištu SAD-aU članku „The New YorkTimes“-a od 8.lipnja, u tiskan-om i online izdanju, pod naslo-vom „Pet vrhunskih destinacijaza ljeto“, s naslovnom fotografi-jom Dubrovnika, naglašava seda Amerikanci planiraju puto-vati ovo ljeto više nego prošlo,najviše zbog bijega od nesig-urnosti. Hrvatska je uvrštenameđu pet vrhunskih destinaci-ja koje novinar Shivani Vora pre-poručuje za ovo ljeto i nalazi sena prvom mjestu, a slijede Grč-ka, Južnoafrička Republika,Maldivi i Italija. Upravo Hrvatskuu članku svrstavaju među na-jsigurnije zemlje, što je trenut-no jedan od najvažnijih čimbe-nika kod izbora turističke desti-nacije. U članku je citiran JoshAlexander, savjetnik za puto-vanja putničke agencije Protrav-el International iz New Yorka, čijisu se mnogi klijenti baš ovo lje-to odlučili odmarati u Hrvatskoj:„Hrvatske plaže su fantastične,hrana je ukusna i Hrvatska imazanimljivu kulturu i bogatu pov-ijest. Što još poželjeti?“ Nekimputničkim agencijama je bukingza Hrvatsku porastao za 30 %,a nekima čak i za 50 %, u odno-su na prošlu godinu. Hrvatskaturistička zajednica, putem

Predstavništva New York , od2015. godine punopravni je član„Virtuosa“ vodećih međunarod-nih mreža putničkih posrednikaza organizaciju luksuznih puto-vanja koja uz turoperatore, tur-ističke agencije, putničke savjet-nike, zrakoplovne kompanije,kruzing kompanije, prestižnehotele i hotelske lance okuplja inacionalne turističke organiza-cije. Turistička zajednica gradaDubrovnika , uključila se u ovajmarketinški projekt da bi se pov-ećala „vidljivost“ Dubrovnika naogromnom tržištu SAD- poseb-no u segmentu luksuznihputovanja.Mreža „Virtuoso“ imagodišnji promet od više od 14milijardi američkih dolara , štoje čini najznačajnijom organiza-cijom u industriji luksuznih pu-tovanja. Direktorica TZ gradaDubrovnika Romana Vlašić uožujku je prošle godine putemInterneta održala „Webinar“ za161 predstavnika agencija izameričkog sustava „Virtuoso“kao dio edukativnog programaAdvisor Development Training –Learning Engagement AdvisorProgram (L.E.A.P.). prezentira-jući Dubrovnik, s ciljem boljegupoznavanja turističke ponudes posebnim osvrtom na vi-

sokokategorinke, izlete u okoli-cu, festivale, gastronomiju i svesegmente ponude koji mogu bitizanimljivi gostima visokeplatežne moći. Sudionici „Webi-nara“ imali su mogućnost post-avljanja pitanja putem poseb-nog „Question boxa“ na koja jeRomana Vlašić odgovarala na-kon završetka prezentacije.Američko tržište je izuzetnovažno za Dubrovnik, te ostavar-uje stalni porast. U 2016.godinibilo je 80 961 američkih turista,

koji su ostvarili 234 984 noćen-ja. Od 1.siječnja do 10.lipnja2017. u Dubrovniku je boravilo30 372 američkih turista , što je41 % više nego u istom razdobl-ju prošle godine, a ostvarili su91 128 noćenja, što iznosi 42 %više nego 2016.godine. NakonBritanaca, Amerikanci su odpočetka godine drugi po reduna top listi zemalja odakle dola-zi najveći broj turista u Du-brovnik.

Sandra Milovčević

tele5marketing@gmail.comT: 020 358 980 F: 020 311 992

mARKETIN

19GlasGrada - 639 - petak 16. 6. 2017.

Turski nacionalnizrakoplovni pr-ijevoznik TurkishAirlines (TK/THY),član globalnogudruženja zrako-plovnih pr-ijevoznika Star Al-liance pojačao jeod 7. lipnja ovegodine svoju lini-ju Dubrovnik -Istanbul (zračna luka Kemal Ataturk), piše avioradar.hr.Uz postojeće svakodnevne letove na ovoj liniji uvodese dodatne dvije rotacije tjedno svakog utorka i srijede,koji ostaju u prometu sve do kraja ljetnog reda letenja,odnosno do 25. listopada 2017. godine. Jednokratnou subotu i nedjelju 24. lipnja i 25. lipnja 2017. godinenajavljene su i dodatne dvije rotacije za ta dva dana.Na novim frekvencijama će letjeti zrakoplovi tipa AirbusA321. U cijelom lje tnom redu letenja bili su od početkanajavljeni zrakoplovi Airbus A319, koji u službenom reduletenja ostaju u najavi i dalje. Ali usprkos tomu uglavn-om dolaze veći zrakoplovi tipa Airbus A320.Od danas 9. lipnja 2017. godine je hrvatski nacionalniprijevoznik Croatia Airlines (OU/CTN), član istogudruženja, proširio svoju code-share suradnju sa Turk-ish Airlinesom, te pored linije Zagreb - Istanbul uvrstiou svoju ponudu i liniju Dubrovnik - Istanbul. Letovi Turk-ish Airlinesa će biti označeni oznakama Croatia Airline-sa OU5354/OU5355 na prijepodnevnim letovima,odnosno OU5356/OU5357 na poslijepodnevnim letovi-ma.

Na kraju ovogodišnjeg ljetnog reda letenja, koji završava 28. listopada 2017. godine dvije se-zonske ljetne linije hrvatskog nacionalnog prijevoznika Croatia Airlinesa (OU/CTN), člana glo-balnog udruženja zrakoplovnih prijevoznika Star Alliance će nastaviti operacije i u zimskomredu letenja. Radi se o liniji Zagreb - Barcelona na kojoj će operacije biti produžene od 29.listopada 2017. do 7. siječnja 2018. godine sa dvije rotacije tjedno svakog četvrtka i nedjelje.

VEĆI I ZRAKOPLOVI

Turkish Airlinespojačao linijeza Dubrovnik

LJETO, S MISLIMA NA ZIMU

Croatia Airlines zadržava i zimiletove za Barcelonu i Lisabon

NOVI PUTNIČKI TERMINAL

Interpolacijom zan-imljvih skulpturaizrađenih od kutijaza jaja, dubrovačkeslikarice Iris LobašKukavičić, u noviputnički terminal, idubrovačka zračnaluka se pridružilatrendu Art&Aviation.Skulpture pod na-zivom "Vaterpolisti"sjajno su se uklopileu novi prostor, pre-ma ideji i zamisli ar-hitektice Lee Đur-ović Ruso. Ople-menjivanje prostoraza putnike u dubrovačkoj zračnoj luci ima estetski, ali i trenutak upozna-vanja sa suvremenim dubrovačkim likovnim tenutkom, ali i hommageomsportu po kojemu je naš Grad poznat kao grad vrhunskog vaterpola.

Art&Aviation

Duga linija je Zagreb - Lisbon, nakojoj će se produžiti operacije od 30.listopada 2017 do 8. siječnja 2018.godine isto sa dvije rotacije tjedno,svakog ponedjeljka i petka. Na objelinije će letjeti zrakoplovi tipa AirbusA319. U oba slučaja se radi o sman-jenom prometu u odnosu na ljetnired letenja, jer je su ljetnoj sezoni naobje linije po četiri leta tjedno.(avioradar.hr)

20 GlasGrada - 639 - petak 16.6. 2017.

U sklopu projekta “Razvoj Zračne luke Dubrovnik”, sufinan-ciran sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj, Op-erativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.uspješno je završena nabava dva aviomosta, ukupne vr-ijednosti 13.079.877,00 kn bez PDV-a. Proizvođač aviomos-tova je švedska tvrtka FMT – Aircraft Gate Support Sys-

tems iz Trelleborga koja u svojojreferenci ima brojne europskezračne luke. Radovi su završenitijekom ožujka, a aviomostovi su uuporabi od početka svibnja ovegodine. Naime, riječ je o nabavidodatna dva aviomosta za ukrcaj/iskrcaj putnika iz zrakoplova čimezračna luka sada uz već postojeće,raspolaže sa četiri aviomosta zasve međunarodne i domaćeletove. Uz aviomostove, nabavlje-na su i dva generatora za napa-janje zrakoplova električnom en-ergijom, te šest semafora zanavođenje zrakoplova na parkingpoziciju. Aviomostovi su izvedenisa staklenim stijenkama radi udob-nosti putnika, a predviđeni su zaprihvat svih suvremenih tipova zra-

PROJEKT RAZVOJA ZRAČNE LUKE DUBROVNIK

Novi aviomostovi Postavljanje aviomostova

Aviomost u uporabi

Semafor zanavođenjezrakoplova

na parking poziciju

koplova na kratkim i srednjim letovima do tri sata, raspona krila do 38m.Od nova dva aviomosta, jedan aviomost može opsluživati i poziciju zaširokotrupne zrakoplove, raspona krila do 65m koji uglavnom dolaze sdalekih destinacija. Aviomostovi su doprinijeli povećanoj kvaliteti uslugei zadovoljstvu svih putnika.

37GlasGrada - 639 - petak 16. 6. 2017.Prijedloge i sugestije šaljite na e-mail: glasgrada@gmail.com, s naznakom ’za dbv info’.

PETAK 16.6.

5:50-6.45

14:45-15.40

22:05-23:00

SUBOTA 17.6.

14:15-15:20

14:20-15:15

21:10-22:05

NEDJELJA 18.6.

22:05-23:00

PONEDJELJAK 19.6.

14:45-15:40

21:10-22:05

UTORAK 20.6.

10:35-11:40

14:45-15:40

22:05-23:00

SRIJEDA 21.6.

14:00-14:55

21:10-22:05

ČETVRTAK 22.6.

12:10-13:05

14:45-15:40

22:05-23:00

PETAK 23.6.

5:50-6.45

14:45-15.40

14:55-15:50

22:05-23:00

SUBOTA 24.6.

14:15-15:20

14:20-15:15

14:55-15:50

21:10-22:05

NEDJELJA 25.6.

14:55-15:50

22:05-23:00

PONEDJELJAK 26.6.

11:40-12:45

14:45-15:40

21:10-22:05

UTORAK 27.6.

10:35-11:40

14:45-15:40

22:05-23:00

SRIJEDA 28.6.

14:00-14:55

21:10-22:05

ČETVRTAK 29.6.

12:10-13:05

14:45-15:40

14:55-15:50

22:05-23:00

PETAK 16.6.

6:15-7:10

16:20-17:15

SUBOTA 17.6.

6:15-7:10

20:00-21:05

NEDJELJA 18.6.

6:15-7:10

PONEDJELJAK 19.6.

6:15-7:10

16:20-17:15

UTORAK 20.6.

6:15-7:10

12:15-13:20

16:20-17:15

SRIJEDA 21.6.

6:15-7:10

15:40-16:35

ČETVRTAK 22.2.

6:15-7:10

16:20-17:15

PETAK 23.6.

6:15-7:10

16:20-17:15

13:00-13:55

SUBOTA 24.6.

6:15-7:10

20:00-21:05

21:05-22:00

NEDJELJA 25.6.

6:15-7:10

21:05-22:00

PONEDJELJAK 26.6.

6:15-7:10

13:20-14:25

16:20-17:15

UTORAK 27.6.

6:15-7:10

12:15-13:20

16:20-17:15

SRIJEDA 28.6.

6:15-7:10

15:40-16:35

ČETVRTAK 29.6.

6:15-7:10

16:20-17:15

21:05-22:00

Informacije o ostalim polascima i odlascimamožete dobiti na telefon 773 377, 773 100

ili na: www.airport-dubrovnik.hr

ZAGREB

DUBROVNIK

DUBROVNIK

ZAGREB

RED LETENJA CROATIA AIRLINESZANIMLJIVOSTI IZ MEDIJA

"Osvetnik Dubrovnika"ponovno u zraku?

Poput munje, proširila se protek-lih dana vijest da Ivan Selak, jedanod najboljih hrvatskih borbenihpilota, zajedno sa stručnjacima izZrakoplovno-tehničkog zavoda,pokušava u život vratiti avion MiG-21, oznake 102, koji je otpisan pr-ije 15-ak godina. Laiku ovaj po-datak vjerojatno ne znači mnogo,ali društvene mreže su se zapa-lile, a ljubitelji borbene avijacije, ine samo oni, već su počeli slavitijer riječ je o legendarnom avionuratnog imena 'Osvetnik Dubrovni-ka', kojim je Selak u svibnju 1992.preletio iz JNA na hrvatsku stranu,te kojim je odradio nebrojeni brojzadaća tijekom Domovinskog rata. O pl-anovima s tom letjelicom koja uživa kult-ni status i koja ima neprocjenjivu pov-ijesnu vrijednost, tportal.hr je donio veo-ma zanimljiv razgovor s pilotom Selakomkoji je, između ostaloga, rekao:- Povratak ili ne u život zrakoplova 102

'Osvetnik Dubrovnika' je pitanje o kojemse nije razmišljalo kad se napokon od-lučilo da se taj avion ne ostavi odbačenna ledini Zrakoplovne baze Pleso, već jeprvotno zamišljeno da se on uredi i saču-va od uništenja, jer taj avion ima povijesnuvrijednost i svoju priču koja bi mogla zavr-šiti i happy endom. Ideja prekida devastacije nije moja već Udruge za očuvanjehrvatske zrakoplovne baštine, čiji sam ija odnedavno član, jer povijest hrvatskogzrakoplovstva nije počela Domovinskimratom nego davno prije. Ovaj zrakoplov,a naročito zrakoplov Rudija Perešina, jemali dio te povijesti koje ti ljudi žele saču-vati i svesrdno rade na tome, iako je tonekada borba s vjetrenjačama, da nekažem preučestalo. Zrakoplov je napokondošao u ruke vrhunskih stručnjaka Zra-koplovn o-tehničkog zavoda u VelikojGorici, ali prvotno u cilju da ga se dovedetek u uredno stanje. Moram napomenutikako će troškove materijala za uređivan-

je snositi Udruga za očuvanje hrvatskezrakoplovne baštine, uz eventualnu po-moć ljudi kojima je stalo do očuvanja teletjelice, a troškove rada kolege iz ZTZ-aneće naplatiti, jer praktično na njemu radeu svoje slobodno vrijeme, a usput mogunaučiti mlade tehničare sustavima zrako-

plova te obaviti vlastitu obnovu znanjana njemu, jer zrakoplovi MiG-21 još suuvijek u sastavu Hrvatskog ratnog zra-koplovstva, a ZTZ je taj koji će ihodržavati nakon isteka garancije, odnos-no višeg stupnja održavanja. Po dolas-ku zrakoplova u ZTZ utvrđena je njego-va devastacija, jer se naš sustavodržavanja migova bazira i na k anibal-izmu, no bio sam šokiran nakon što smoshvatili kako su pojedini vitalni sustavina opće iznenađenje potpuno ispravnite su funkcionirali gotovo besprijekor-no, osobito sustav hidraulike, elektrosustav i zračni sustav. Stoga se rodila

ideja koja je zasad tek ideja da se zrako-plov osposobi za letenje, što u principunije nikakav problem, jer je to najmlađizrakoplov u HRZ-u. No, obzirom da jeotpisan, on više nikada neće moći bor-beno letjeti, već može biti pokazni zrako-plov koji će se pojavljivati na različitimobljetnicama i aeromitinzima u zemlji išire, upravo onako kako se to radi u zem-ljama sa zrakoplovnom tradicijom, a mito jesmo. Iako ne činimo ništa da tutradiciju održavamo i sačuvamo. Stvar jevrlo jednostavna. Da bi zrakoplov letio,potreban mu je generalni remont, a onko&scaro n;ta. Naravno da MORH, koji jevlasnik zrakoplova ne može snositi trošk-ove njegovog remonta, što mi je potpunorazumljivo i jasno, jer su novci potrebniza druge stvari, no postoje načini kako torealizirati. Hoće li to biti moguće, tek os-taje vidjeti. U svakom slučaju ogromankorak je i samo spašavanje od uništenja ipropadanja.

38 GlasGrada - 639 - petak 16.6. 2017.

39GlasGrada - 639 - petak 16. 6. 2017.

Piše: Mario Klečak

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Naši spasiteljiNisu, kažu, glasovali za ono, što oni ispod trpezedogovore. Pa im zloguki proroci predviđaju i kratakrok trajanjaU Saboru je, Božjom pomoći, izglasana nova vlada. Un-atoč zlim jezicima, koji su rekli, kako je HDZ, isti ISIL,samo na balkanski način. I jedni i drugi, kažu oni, izasebe ostavljaju pustoš, a svoje građane tjeraju u emi-graciju. Ma jes’ roga!Dobro, istina je, da smo se malo načekali, ali evo, sad’ jei to gotovo; HDZ-ova vlada, potpomognuta HNS-ovimstručnjacima, odlučilaj e - spasit’ Hrvatsku! I neka sad’ne’ko reče, da se višestranačje, slobodni izbori, svjetlodemokracije i ostale blagodati ‘slobode’, mogu mjerit’ snekadašnjim mrakom komunizma. Nema šanse!Ali, naravno, odma’ sejave i oni, koji ne bi,da nas se spašava.Kažu, njima ‘naš brod’sliči na Titanik kojitone, putnici navlačepojaseve za spaša-vanje, a kapetanraspisuje natječaj zaposadu i časnike.Neki su koaliranjenazvali legalizacijomprostitucije u Hr-vatskoj, ali samo zabeskrupulozne poli-tičare. Oni potrebiti,koji se bave najstar-ijim zanatom na svi-jetu skrupulozno, idalje su u ilegali...Ma nije baš sve takocrno. Jes’ da su nekiod njih, još od samoga rođenja države krali, tajkunizira-li, lažirali, uništavali, plagirali, falsificirali, dezertirali, uzpomoć mrtvih glasača i dvo-domovinaca izbore dobiva-li, ali ovo sad’, moglo bi se nazvat’ jedva - protuprirod-nim bludom.A isto tako je normalno, da gubitnicima, ova našademokracija izgleda k’o parodija, i da im se sve gadi. Jerih ovi politički trgovci svaki put, na koncu zajebu. Nisu,kažu, glasovali za ono, što oni ispod trpeze dogovore.Pa im zloguki proroci predviđaju i kratak rok trajanja. Pi-tanje je vremena, kad’ ćemo čut’ onaj poznati premijerovnalog gospođi tajnici, o razrješenju koalicijskih minist-ara.Na privremenom vjerovničkom vijeću Agrokora, odlučilose je, između ostalog, o davanju suglasnosti za novikredit. Rekli su, samo još ovih mizernih 400 milijuna eura,samo kako bi se platio stari dug dobavljačima, i iznovanapunile police državnih samoposluga.Neki misle, da ovo neće bit’ dosta, pa kažu, ako bi bilostani-pani, moglo bi se uzajmit’ one solde, što smo ihdobili od EU (skoro isto toliko), za Pelješki most. Zna-jući, koliko nas razni mostovi koštaju, ti soldi će, i tako itako bit’ dostatni, tek do pola stonskog zaljeva…

Život počinje ponosom, rekli su učesnici povorkeZagreb Pride-a, koji je ovih dana, u glavnom gradu,okupio više prosvjednika, nego nedavno ono sud-bonosno protivljenje, klerikal... pardon, kurikular-noj reformi. Tako su demantirali one snage u Hr-vatskoj, koje tvrde, da život počinje - začećem.Bilo je u povorci i političara, pa i novi potpredsjed-nik vlade, koji su ih došli podržat’; neki misle radipokojega političkoga boda, a neki radi uboda…odnosno uvjerenja.Iz Turske i Sjeverne Koreje, ovih dana nije bilo vijestio hapšenjima, zatvaranjima i strijeljanjima, zbogpolitičkih zločina. Ali oni nisu u EU, k’o i mi, pa zatonaša policija više brine o svojim zaslužnim dužnosnicima. Pa su, radiprimjera drugima, u zatvor stavili grupu Torcida-terorista, koji su, abez najavljenoga prosvjeda, verbalno vrijeđali i prozivali državnutajnicu, na putu za Brač. Napali su, zamisli ti, bivšu snježnu kraljicu,koja je neviđenim uspjesima proslavila Hrvatsku. Priča se, da se jetoliko trudila, da nije imala kad’ ni u školu ić’.

Neki su joj sramotniHrvati, taj ‘minuli rad’skroz zaboravili, pasu čak pohvaliliinkriminirane verbal-ne zločince, a njojporučili, da od njez-ine uspješnekarijere,najviše koristiima ona sama. I njez-ina štedna knjižica uŠvicarskoj. I svjetov-ali joj, da se vratiposlu u svoj pediker-ski obrt i ostavi sepolitike. Ma, ne bi pass maslom izijo, što sujoj sve izgovorili.Bože sačuvaj! Ni sut-kinju, koja je ovekriminalce osudila,

nisu ostavili na miru. Svašta su joj izgovorili, a policiji su predložili, dau buduće, kad’ nas važni političari budu obilazili, preventivno zatvarasumnjive izgrednike, kako bi naši besmrtni i bezgrešni političari moglina miru, uz ovacije svojih obožavatelja, bit’ dočekivani.Odabrana vrsta naših nogometaša, nije imala svoj dan na Islandu.Uh, kako je boljelo. Većina naših igračkih zvijezda, među najpopu-larnijima su, i najbolje plaćeni na svijetu, ali čim obuku hrvatski dres,jednostavno nemaju svoj dan. K’o da im je kriva himna. Ili je kriv zale-đeni teren. Ili možda trener.A ministar vanjskih poslova, odlučio se je bavit’ HDZ-ovim unutarnjepolitičkim poslovima, pa je javnim obraćanjem,podnio ostavku. Bit’ministar, baš i nije neki pos’o. Njemu se jako svidio pos’o političkogtajnika HDZ-a, koji traži puno odricanja i vremena, a baš je to našpovratnik iz Argentine oduvijek htio radit’. Tako sretno lice na ekranunismo vidjeli još od vremena crno-bijele televizije.Napušteni bivši HNS-ovci misle, da je ovo trik i da je gospar ministar,svoje ministarstvo ostavio po naređenju, ili naški rečeno, dobio jenogom u guzicu. Vjeruje se, kako se premijeru nije sviđalo ministro-vo oduševljenje, osamnaestim stoljećem. Jer, on je već, sto godinanaprijed. U devetnaestom!Prvi dojmovi su bili, da je to šest ministara u šest mjeseci. Ovim tem-pom, još šest do kraja godine. Numerolozi bi rekli, zanimljiv broj:666!

E: tele5marketing@gmail.comT: 020 358 980 F: 020 311 992mARKETIN

40 GlasGrada - 639 - petak 16.6. 2017.

mali OGLASI

TRAŽITE NEKRETNINU / Obratite senajboljima u Gradu

PRODAJEMO KUĆU NA AUTOBUSN-OM KOLODVORU! U našoj eksk-luzivnoj ponudi kuća nasuprot autobus-nog kolodvora idealna za turističkoiznajmljivanje, 115m2 stambenog pros-tora i terasa / 330.000 eura

EKSKLUZIVNO U NAŠOJ PONUDI!Prodajemo staru mlinicu (cca 160m2)sa vrtom (191m2) u Rijeci Dubrovačkoj.Idealno za ugostiteljski objekt. Prvi reddo mora / 120.000 eura

AGENCIJSKA PREPORUKA! Mokoši-ca, 57m2, 2.kat zgrade s liftom, balkon,2.spavaće sobe, veliki dnevni boravaks odvojenom kuhinjom, otvoren po-gled, za adaptaciju / 99.000 eura

MALI STAN ZA MALE NOVCE! Proda-jemo potpuno namješteni 1.5 sobnistan na 1.katu novije stambene zgradena Orašcu, balkon s pogledom namore, parking, sprema / 77.900 eura

POVOLJAN STAN NA MONTOVJERNI(1565 e/m2)! Na prodaju prostrani stan(81m2) sa terasom (70m2) za uređen-je. Mogućnost podijele na dva apart-mana / 155.000 eura

RENOVIRAN STAN U HLADNICI! Na-domak Vojnovića, 3 spavaće sobe,dnevni boravak s terasom, dvije etaže,4.kat / 210.000 eura

MALI STAN U MOKOŠICI! 50m2,zatvorena lođa, balkon, otvoren pogledna Rijeku dubrovačku, mirno i tiho/108.000 eura

POVOLJAN STAN U MOKOŠICI /55m2, visokoprizemlje s terasom, zauređenje, na dobroj lokaciji / 88.000eura

APARTMAN U NOVOGRADNJI! 60m2,lođa s pogledom na more, parkingmjesto, Župa Dubrovačka / 132.000eura (popust na gotovinu)

VELIKI STAROGRAĐANSKI STAN NAPRODAJU! Montovjerna, 104m2, udobrom stanju za samo 2307 e/m2, vi-soki stropovi, izrazito svijetlo, idealno

za hostel ili apartmane / 240.000 eura

PRODAJETE NEKRETNINU / Dopus-tite profesionalcima da rade za Vas

TRAŽIMO MALI STAN U LAPADU / Zasigurnog kupca tražimo stan od 40-50m2 na prostoru Uvale, Semafora iVojnovića

POTRAŽUJEMO KUĆE I STANOVEUNUTRA GRADSKIH ZIDINA / Uređeneili za adaptaciju

TRAŽIMO KUĆU U SLANOME DO250.000 EURA / Za konkretnog kupca,uređena ili za adaptaciju, pogled namore, osiguran parking

HITNO TRAŽIMO MANJE STANOVENA PODRUČJU MOKOŠICE / Velikabaza kupaca

POTRAŽUJEMO GRAĐEVINSKO ZEM-LJIŠTE / Za gradnju stambene zgradena području Grada, Mokošice ili Župe,1000m2

TRAŽIMO GARSONJERE NA PO-DRUČJU GRADA / Zbog povećanoginteresa kupaca, potražujemo manjestanove do 30-40m2 na širem područ-ju Grada

ZA SIGURNOG KUPCA TRAŽIMO VE-LIKI STAN U ZLATNOM POTOKU / Cca120m2, blizina glavne ceste, niži katovi

POTRAŽUJEMO MANJUGRAĐEVINSKU PARCELU U RIJECIDUBROVAČKOJ / Za konkretnog kup-ca, 500injak m2 za gradnju obiteljskekuće, ispod magistrale

POVEĆANA POTRAŽNJA ZA KUĆAMANA PODRUČJU PILA ILI PLOČA / Ure-đene ili za adaptaciju, poželjan vrt iliterasa

POTRAŽUJEMO KUĆE ILI STANOVEU STAROJ GRADSKOJ JEZGRICAVTAT / poželjan pogled na more,terasa ili vrt

099 210 2552, 020 356 020 iliwww. libertasinzenjering.hr

Prodajem kuću u Mikulićima. Tri kata x36m2. Vrt 200m2, Magazini 70m2. Ta-raca. U kući se ne živi. Potrebna obno-va. 200000 eura. Ujedno tražim stan ilikuću za prijatelja na području Dubrovni-ka i okolice. 095 358 6335.

Četveročlana obitelj traži stan u najamna duže vrijeme. 091 543 0030.

Iznajmljuje se konoba “Konavoski komin”- Velji do na duže vrijeme. 098 929 9421.

VOZILA(ponuda/potražnja)

Prodaje se Alfa Romeo 166 jtd 2,4 fuloprema povoljno. 091 432 3088.

VW Buba. Kupujem sjedala od stareVW Bube i ostale dijelove. 097 6707137.

POSAO(ponuda/potražnja)

Uređujem vrtove i đardine, dipl.ing.agr.098 958 1993

Majstor u kući 24 sata, svi završni ra-dovi u graditeljstvu (pituravanje, sanaci-ja sitnih popravaka u domaćinstvu, ele-ktro i vodo uređaja, po potrebiodržavanje kuća i apartmana), ugrad-nja laminata. Garantirana kvaliteta, cije-na povoljna. Radimo u Dubrovniku ibližoj okolici. 092 311 6363

Vršimo tapeciranje unutrašnjosti krovaautomobila. 098 957 6052

Radio bi pomoćne poslove u trgoviniugostiteljstvu i slično. 092 358 4620.

Ozbiljna i poštena osoba čistila bi pogradu i Lapadu apartmane. 091 5076938.

Izrada i servis roleta, komarica, rolo itrakastih zavijesa.091 147 2794.

Održavanje đardina, polijevanje cvijećai sl vršim. 091 937 4727.

Ozbiljna i poštena osoba čistila bi nekeskale u gradu. 099 400 2787.

RAZNO(ponuda/potražnja)

Iznamljiva se putnički kombi 8+1 od15.6.2017 do 30.10.2017 ili po dogo-voru 095 556 5370

Prodajem mlade patate i luk 5 kn,dostava na adresu. 099 636 7101.

OSOBNI ODNOSI 18+

GOSPODARICA DORIS 45 Ja sam na-paljena i volim pokorne muškarce kojisu spremni doživiti nova iskustva! Zakontakt nazovi: 064 601 064 (tel:6.99kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o.,OIB: 36595644796, Info: 072/700-700,18+)

UDATA SANDRA 40 Neka se javi dis-kretni muškarac koji je za sex brzo kodmene! Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min,Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796, Info:072/700-700, 18+)

ZGODNA LILI 22 Zgodna plavuša,spremna sam na druzenje, avanturu ikod mene da se nađemo i uživamo usvim pozama! Za kontakt nazovi: 064

POTRAŽUJEMO stanove Ploče, Šipčine,Lapad, Mokošica, Župa, 0913210244,0911170577

POTRAŽUJEMO jednosobni ili dvosob-ni stan u Starom gradu, 0913210244,0911170577

POTRAŽUJEMO stanove svih veličina uLapadu, 0913210244, 0911170577

Šipčine, trosobni stan, 88m2, visokoprizemlje, taraca, vrt 185.000E,

Šipčine, AKCIJA MJESECA uređenidvosobni stan ispod ceste, s parkingmjestom, 163.000E

Gruž, 6. kat, dvosobni uređeni stan, po-gled na more 115.000E

Batala, dvoiposobni stan, 3.kat, na samojobali u Lapadu, povoljno

Dom zdravlja 4 sobni stan ,pogodno zaturizam,104m2 povoljno

Nuncijata, kat kuće, garsonjera, garaža,dvorište, 230.000E

Mokošica AKCIJA MJESECA stanprizemlje 55m2 + terasa, vrt 88.000E,

IZUZETNA PRILIKA, Nuncijata zemljište560m2, projekti, lokacijska dozvola260.000E

Sustjepan, izuzetna prilika kamena kućasa vrtom za adaptaciju, 165.000E

PRILIKA Lapad DOC poslovni prostor,izlog, 40m2, 110.000E

POVOLJNO vila u Mlinima s građevnimzemljištem 499.000E

JEFTINO, Kupari zemljište za kuću splaćenom dozvolom, 105.000E

Orašac kuća za obnovu sa zemljištem,pogled na more ,110.000E

Lozica kuća sa zemljištem i privatnomplažom, 540.000E

IVANICA HITNO PRODAJEM kuću rohbau, 250m2 s dvorištem, 42.000E

Potražujemo građevinska zemljišta, omir-ine, kuće, stanove na Dubrovačkom po-dručju, Agencija DMP 0913210244,0911170577, www.dubrovnik-marketing.com

+385 (0) 091 321 02 44+385 (0) 91 117 05 77

www.dubrovnik-market ing.comdubrovnik.marketing.plus@gmail.com

DUBROVNIK MARKETING PLUS d.o.o.

za nekretnine i konzalting,Dubrovnik, Dr. A. Starčevića 20,

OIB 50808276243

NEKRETNINE(ponuda/potražnja)

Za detaljne informacijeoglasa u okviru nazoviteLibertas Inženjering na

099 210 2552, 020 356 020 iliwww. libertasinzenjering.hr

AGENCIJA

ZA PROMET

NEKRETNINAMA

41GlasGrada - 639 - petak 16. 6. 2017.

ULICAMA MOGA

ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI NA OVIM STRANICAMA,OBRATITE SE MARKETINGU GLASA GRADA:

T:020 358 980, T/F:020 311 992 tele5marketing@gmail.com

UPUTE ZA SLANJE MALIH OGLASA: Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOMDO 12:00 SATI i objavit će se samo jednom. POŠALJITE MALI OGLAS ISKLJUČIVO SMS-om NA666999 (upišite GLAS, vaš tekst te OIB i adresu koji neće biti javno objavljeni), količina teksta ujednoj poruci ne smije preći uobičajen broj znakova za poruku (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen).Externus d.o.o. B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686 383,www.externus.hr ili info@externus.hr. GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ MALIH OGLASA.

Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebno priložiti sljedeće podatke:PRAVNE OSOBE: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobeFIZIČKE OSOBE: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosno boravište. Prilikompredaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatke kako bi oglas bio objavljen, uprotivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašeg oglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni,neće biti dostupni drugim korisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.

601 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796,Info: 072/700-700, 18+)

STUDENTICA MARINA 23 Imam 23godine, crnka sam, veće grudi, jačeguze, napaljena i zelim upoznati deč-ka za susret! Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min,Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796, Info:072/700-700, 18+)

SEXY IRENA 35 Vruća, napeta i saprostorom, slobodna sam da se nađemsa dečkom koji je za sex brzo! Za kon-takt nazovi: 064 601 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/700-700, 18+)

ISKUSNA TETA MILICA 55 Iskrena sami iskusna plavuša, želim upoznatimuškarca za susret i brz spoj radi avan-ture kod mene! Za kontakt nazovi: 064601 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796,Info: 072/700-700, 18+)

BUCKA LIDIJA 36 Ja sam prava buc-

ka, moje obline su lijepe i dobre, na-paljena sam i želim muškarca koji jespreman za spoj i akciju. Za kontaktnazovi: 064 601 064 (tel:6.99 kn/min,mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/700-700, 18+)

ISKRENA ANA 35 Voljela bih upoznatidečka za vezu i iskren susret koji jespreman za suživot i brak. Za kontaktnazovi: 064 601 064 (tel:6.99 kn/min,mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info: 072/700-700, 18+)

DOMINA PATRICIJA 40 Vruća sam iželim upoznati muškarca koji je poko-ran za spoj. Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min,Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796, Info:072/700-700, 18+)

LIJEPA JELENA 40 Rastavljena sam iovim putem želim upoznati muškarcada me zadovolji u svim pozama u sexu!Za kontakt nazovi: 064 601064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min,Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796, Info:072/700-700, 18+)

HEP - U ELEKTROENERGETSKU INFRASTRUKTURU UPRIOBALJU I NA OTOCIMA

200 milijuna kuna ulaganja u 2017.200 milijuna kuna ulaganja u 2017.200 milijuna kuna ulaganja u 2017.200 milijuna kuna ulaganja u 2017.200 milijuna kuna ulaganja u 2017.HEP-Operator distribucijskog sustava (HEP ODS) značajan dio uku-pnih investicija u distribucijsku mrežu i ove godine realizira u priobal-ju, čime omogućava funkcioniranje i daljnji rast hrvatskogturizma.Ulaganja HEP ODS-a od gotovo 200 milijuna kuna omogućitće povećanje kapaciteta mreže te pouzdanosti i kvalitete opskrbeelektričnom energijom postojećih kupaca, kao i priključenje novihturističkih objekata i drugih kupaca. U poboljšanje opskrbe električn-om energijom turističkih središta Dalmacije na području od Trogirado Ploča, HEP ODS će ove godine uložiti gotovo 28 milijuna kuna.Položit će se novi kabeli iizgraditi novi elektroenergetski objekti napodručju Splita, Makarske, Omiša, Ploča, Visa, Brača, Trogira, Hvarai Čiova. Na krajnjem jugu Hrvatske, točnije na području Konavala,Dubrovnika, Stona, Korčule i Pelješca ulaganja u nove elektroener-getske objekte u 2017. godini iznosit će gotovo 26 milijuna kuna.

UDRUGA MOTION

Filmska radionicaFilmska radionicaFilmska radionicaFilmska radionicaFilmska radionicaOdržano je drugo izdanje filmskeradionice Motion s fokusom napostprodukciju filma.Radionicu je organizirala udrugaMotion u suradnji sa odsjekom

komunikologije Sveučilišta uDubrovniku, i trajala je šestdana u periodu od 8. 6. do 13.6.Mentori radionice su bili re-datelji Barbara Vekarić i Jas-on Mann te montažeri DraganPetrović i Marko Klajić.

VALAMAR

Ljeto na Babinu KukuLjeto na Babinu KukuLjeto na Babinu KukuLjeto na Babinu KukuLjeto na Babinu KukuBogati program Ljeta u Valamaru naBabinom kuku nastavlja se i u tjednukoji slijedi, a u kojem će sve generacijei uzrasti pronaći nešto za sebe.Hotelska tvrtka Valamar Rivijera tako zaone najmlađeg uzrasta priprema film-ske poslastice u sklopu projekta OpenAir Cinema, za ljubitelje „žestoke“ za-bave pobrinut će se Libertas ridersi zavrijeme dvodnevnog Moto susreta dokće jedan od omiljenih lokalnih bendovaTeatar u subotu rasplesati Mali Stradun.

Kino pod zvijezdama od 15. lipnjaU naredna tri mjeseca Park Maslinatačetvrtkom će i nedjeljom postati mjestoza projekcije popularnih filmskih naslo-va koje će uveseljavati mališane i njihoveroditelje. Projekt Open Air Cinemazapočet će u ovaj četvrtak, 15. lipnja u21 sat animiranim filmom „PustolovineJanka Strižića“, dok je nedjeljna pro-jekcija (također u 21 sat) rezervirana zaobiteljsku priču o darovitom dječaku„Mali Genijalac“. Za projekcije vam neće

biti potrebna niti rezer-vacija niti ulaznica, jerValamar Rivijera posje-titelje Babinog kuka či-tavo ljeto „časti“ be-splatnim ulazom.Raspored projekcijaOPEN AIR CINEMA ulipnju:15.6. 21 h, Park Maslin-ta - PUSTOLOVINAJANKA STRIŽIĆA *

18.6. 21 h, Park Maslin-ta - MALI GENIJALAC**22.6. 21 h, Park Maslin-ta - MUNE: ČUVARMJESECA *25.6. 21 h, Park Maslin-ta - ARTHUR U ZEMLJIMINIMOYA **29.6. 21 h, Park Maslin-ta - MEDVJEDIĆ PAD-DINGTON ** Sinkronizirano na hr-vatski jezik** Na engleskom jezikus hrvatskim prijevodom

42 GlasGrada - 639 - petak 16.6. 2017.

HABITAT GEO d.o.o.Dr. A. Starčevića 15, Dubrovnik, 098 765 401

Na zahtjev stranaka, Anice Curić i Dubravka Bulića,u tijeku je izrada geodetskog projekta za stambenuzgradu na k.č. 3218, 3219 (č. zem. 1387) u k.o.Dubrovnik (Gruž). Pozivaju se vlasnici i posjednicisusjednih katastarskih čestica na utvrđivanje granicakoje će se održati 21. lipnja 2017. u 9:00 napredmetnoj katastarskoj čestici. Kontakt broj:0951403979 ili 0951991326.

HABITAT GEO d.o.o.Dr. A. Starčevića 15, Dubrovnik, 098 765 401

Na zahtjev stranke, Rudolfa Kirchmayra, u tijeku jeizrada geodetskog projekta za stambenu zgradu nač. zem. 380/2, č. zgr. 112 te dijelu č. zem. 379/2 uk.o. Broce. Pozivaju se vlasnici i posjednici susjednihkatastarskih čestica na utvrđivanje granica koje ćese održati 27. lipnja 2017. u 10:00 na predmetnimkatastarskim česticama. Kontakt broj: 0951403979ili 0951991326.

ZAJEDNICA TEHNIČKE KULTURE DUBROVNIK

Prva grupa dubrovačkih padobranacaPrva grupa dubrovačkih padobranacaPrva grupa dubrovačkih padobranacaPrva grupa dubrovačkih padobranacaPrva grupa dubrovačkih padobranacaMiris svježe poko-šene trave sin-jskog sportskogaerodrom Piketdočekao je, 2. i 3.lipnja, 2017., prvugrupu dubrova-čkih učenika - pa-dobranaca. Zbogvremenskih nepri-lika koje suonemogućavalesigurne skokove,proteklo je skorodva mjeseca odkad su polaznici,njih 12, završiliteoretsku obuku.Drugog danamjeseca lipnja,nakon odrađenog liječničkogpregled u Splitu, njih osam jekrenulo s upoznavanjem tehni-ka praktičnog dijela obuke natrenažeru. Već isto popodneCessna-182 (registarskeoznake 9A-PET) vinula se u zraknoseći i prva dva naša pado-branca. Na 1200 metara iskočilisu i nakon ugodnog jedrenjakoje je trajalo oko 5 minuta us-pješno doskočili na pistu. Orga-nizatori iz Zajednice tehničkekulture Dubrovnik bili suzadovoljni, polaznici sretni, a in-struktor Marko Popadić koji ihneumorno vodi kroz tajne ovogkrasnog sporta, ponosan! Eki-pa je potom prošla „inicijalnopadobransko krštenje“, a nakonproslave, ugodno smo sesmjestili po sobama u objektuna samom aerodromu.Ujutro su se preostali polazniciprilično rano ustali i uživali usvanuću sunčanog dana, kavi idoručku. Ponovno je Cessna injen mladi pilot Leon (23) bilavrijedna i krenula na kilometar i200 metara od kuda su svi đaci-

padobranci našega Grada bezi najmanjeg problema iskočili i,po njihovom svjedočenju, uz uz-vike zadovoljstava i ushićenja,lagano prizemljivali na tratinu.Padobranci su sa svojim starijimkolegama i domaćinima iz Pa-dobranskog kluba Graviton učilii slaganje padobrana kao i os-tala znanja potrebna za uspješ-no bavljenje ovim sportom.Organizatori, ZTK GD i Društvopedagoga TK Dubrovnik, zah-valjuju partneru PK Graviton,Split i AK Sinj na doma-ćinstvu ipomoći.

Foto/tekst: Mario Raguž

43GlasGrada - 639 - petak 16. 6. 2017.

- prof. dr. sc. Darko Antičević, specijalist ortopedije, subspecijalist dječje ortopedije- ambulanta u ponedjeljak i utorak, 19. i 20. lipnja.

- prof.dr.sc. Boris Labar, specijalist internist, subspecijalist hematolog-ambulanta u četvrtak i petak, 29. i 30. lipnja.

Primaju se narudžbe za ambulante:- prof.dr.sc.Vesna Brinar, neuropsihijatrica- dr. Davor Jurišić, specijalist neurologije

Pratite nas na našojFacebook i Instagramstranici POLIKLINIKA

MARIN MED

PRESTANIMO UZGAJATI KOMARCE!PRESTANIMO UZGAJATI KOMARCE!PRESTANIMO UZGAJATI KOMARCE!PRESTANIMO UZGAJATI KOMARCE!PRESTANIMO UZGAJATI KOMARCE!Zavod za javno zdravst-vo Dubrovačko-neret-vanske županije nositeljje medijske nacionalnekampanje „Prestanimouzgajati komarce!“ uz fi-nancijsku potporu Ure-da Svjetske zdravstveneorganizacije u Republi-ci Hrvatskoj. Kampanjatraje od 1. lipnja do 30rujna 2017. godine. Nje-ni ciljevi su osvijestitigrađane kako i samimogu značajno pridoni-jeti u smanjivanju brojakomaraca, educirati ih omjerama kako to postići,ukazati na jav-nozdravstveni značajbolesti koje komarciprenose te utjecati nadonošenje odluka nalokalnoj, regionalnoj inacionalnoj razini o sustavnijim mjerama suzbijanja komaraca.Naime komarci se razvijaju u svakoj nakupini vode koja stoji duljeod sedam dana. Upravo na takvim mjestima ženke komaracapolažu jaja iz kojih nakon tjedan dana nastaju odrasli leteći oblici.Ljudi nisu ni svjesni da sudjeluju u „uzgajanju“ komaraca, jer seovakve stajaće vode mogu naći u vrtu, dvorištu, na balkonu i drugd-je u bačvama, kantama, staklenkama, odbačenim autogumama islično. Vodu treba prolijevati ili mijenjati, posude i barke preokre-nuti da se u njima ne nakuplja voda ili ih prekriti nepropusnimtendama ili folijama. Više o svemu možete pročitati na linkuwww.prestanimo-uzgajati-komarce.hr

Poliklinika Marin MedPoliklinika Marin MedPoliklinika Marin MedPoliklinika Marin MedPoliklinika Marin MedOBAVITE PREGLED BEZ LISTE ČEKANJAOBAVITE PREGLED BEZ LISTE ČEKANJAOBAVITE PREGLED BEZ LISTE ČEKANJAOBAVITE PREGLED BEZ LISTE ČEKANJAOBAVITE PREGLED BEZ LISTE ČEKANJA

U Poliklinici Marin Med odnedavno imate mogućnost obaviti pregled koddvojice uglednih dubrovačkih liječnika - bez dugog čekanja.

dr. Žarko Vrbica, spec. interne medicine, subspecijalist pulmolog

dr. Dragutin Petković, specijalist otorinolaringologije

Nazovite nas i predbilježite se za svoj pregled.

44 GlasGrada - 639 - petak 16.6. 2017.

Priredio: Nikša Violić

ŠIPANSKA BAŠTINA

Getaldićev ljetnikovacGetaldićev ljetnikovacGetaldićev ljetnikovacGetaldićev ljetnikovacGetaldićev ljetnikovaciznad Suđurđaiznad Suđurđaiznad Suđurđaiznad Suđurđaiznad SuđurđaNa ulazu u Suđurađ, spuštajući se iz Šip-anskog polja, sa sjeverne strane padinebrda, nalazi se nedavno obnovljeni re-nesansni Getaldićev ljetnikovac sa pros-tranim terasastim vrtovima i visokim,ogradnim zidom. Ladanjska kuća je većih

dimenzija i sagrađena je na vrhu terasastog vrta. Na pročel-ju ljetnikovca, poviše portala, uklesana je 1516. godinaizgradnje. Kompleks je ograđen visokim kamenim zidomi zaprema prostor oko 1900 metara četvornih. Prostranaterasa je u visini kata. Ovo je među starijim dubrovačkimrenesansnim ladanjskim zdanjima sačuvan u svom izvor-no građenom obliku. Vrtni prostor sadrži karakteristikegotičkog stila. Zauzima oko 89% površine ladanjskog sk-lopa. Potpuno zapušten, neprohodan, zarastao u bršljan ivisoku kupinu, ovaj ladanjski kompleks prije par godinakupuje naš ugledni iseljenik iz Belgije. Ovo urušeno ladan-jsko zdanje temeljito obnavlja, te vrtove, međe, ogradnizid. Obnova se privodi kraju. Investitor, novi vlasnik planiraovaj ladanjski kompleks namijeniti u turističke svrhe. Dan-as se ovaj ljetnikovac i njegovi vrtovi iskazuju kao jedanod najvrjednijih starijih spomenika krajobrazne arhitektureu Hrvatskoj jer u ljetnikovcu ima vrlo vrijedne kamene plas-tike. Široka pergola i odrina natkrivala je predvorje. U vrtusu šetnice koje su nekada bile natkrivene razgranatom

odrinom, a voda iz tri gustijerne protjecala je kroz otvore zidnih fontanakoje su nalik na zidne umivaonike – pila. Jedna se nalazi ispod terase kojaje ispred pročelja zgrade. Druga je ispod terase uz bočnu stranu zgrade,a treća se nalazi nad vrt isturenom prednjem dijelu iste terase. Ovdje senajvjerojatnije radi o ostacima ranije izgradnje koja seže u 14. st., a moždai kasnije. Prilikom mog boravka na Šipanu, u kolovozu 2010. god. bilo jetada žalosno gledati ovaj zapušteni i oronuli ladanjski kompleks koji senalazio u ruševnom stanju. Malo poviše ovog ladanjskog sklopa nalazese dva ladanjsko stambena objekta koji su nastanjeni. Ispred kuća surazgranate odrine. Na predjelu poviše ovih kuća, na Peškalju, nalazi sekaštel i ostaci starog ladanjskog kompleksa.

Ladanajsko-gospodarski objektLadanajsko-gospodarski objektLadanajsko-gospodarski objektLadanajsko-gospodarski objektLadanajsko-gospodarski objektKaboge na Paljevu brduKaboge na Paljevu brduKaboge na Paljevu brduKaboge na Paljevu brduKaboge na Paljevu brduNa Paljevu brdu, usred prostranog maslinika i nekadašnjeg velikog zem-ljišnog posjeda, ladanjskog sklopa obitelji Kaboga, smještena je prizem-na, stambeno gospodarska kuća koju je početkom 16.st. dao sagraditiMarin Kaboga. Uz ladanjsku kuću sa istočne strane, nalazi se stara mlin-ica koja je još donedavno bila u upotrebi. Iz kuće se u mlinicu moglo ućikroz vrata glavnog zida. Ova vrata su naknadno zazidana. U mlinici jekamin većih dimenzija, a ispod mlinice je zazidan spremnik za ulje zaprem-ine 60 barila (1 bario = 66 litara). Sa zapadne strane ladanjske kuće,ispod puta gdje se danas nalazi štala, prema nekim pisanim izvorima ukatastarskoj mapi otoka Šipana bila je ucrtana veća stambena zgradaoko 60 m. čiji tragovi više nisu vidljivi. Sa zapadne strane stambene kućenalaze se štale. Ispred kuće je prostrana terasa sa kamenim stupovimana kojima je razgranata odrina. Po sredini terase, nalazi se gustijerna sakamenom krunom. Danas je ovaj ladanjski sklop nastanjen i dobro jeočuvan.

IZLOŽBA SLIKA MIŠA BARIČEVIĆA

Kad si s Držićem, nisi svoj!Kad si s Držićem, nisi svoj!Kad si s Držićem, nisi svoj!Kad si s Držićem, nisi svoj!Kad si s Držićem, nisi svoj!Mišo Baričević zaista spada među oneumjetnike koji se trude i uspijevajuproniknuti u Držićevu suvremenostSamostalna izložba slika dubrovačkog umjetnikaMiša Baričevića otvorila se u Domu Marina Držićau subotu, 10. lipnja. Kustosica izložbe je pov-jesničarka umjetnosti Andrea Batinić Ivanković.Izložbu čini trideset osam slika tehnikom akrila nakartonu, deset u tehnici akrila na medijapanu i trizidna platna u tehnici akrila na platnu. Dubrovačkislikar Mišo Baričević uspješno je odgovorio na temuMarina Držića te je svojim slikama koje su objedin-jene Držićevim literarnim tekstovima i kazališnimuprizorenjima uspio proniknuti u Vidrinu suvre-menost koji je svojim komediografskim ostvarenji-ma ovjekovječio duh renesansnog Grada zadirućiu političke, a osobito filozofske ideje svoga vreme-na. Svi radovi koje na ovoj izložbi predstavlja MišoBaričević, svojom originalnošću i intrigantnošćupredstavljaju izuzetno vrijedan doprinos MarinuDržiću kao najvećem dubrovačkom renesansnomkomediografu tim više što se ove godine obilježava

450 obljetnica njegove smrti.Iz predgovora katalogu kustosice AndreeBatinić Ivanković: „Mišo Baričević zaistaspada među one umjetnike koji se trude iuspijevaju proniknuti u Držićevu suvre-menost jer, na neki način, Marin Držić injegova djela u kojima kao da potire prob-lem tradicije i suvremenosti, ne samo štosu avangardno recentna njegovu vremenuveć su istodobno i suvremeno aktualna.Dubrovački umjetnik uspio je ući u„držićevsko“ tijelo i na svojim platnimaprikazati iskonsku zaigranost fig-ura koje svojom vedrinom iponegdje prenaglašenom ges-tikulacijom sugeriraju komičnosti vječnu potragu za pustolovin-om. U Baričevićevim slikamanailazimo i na svojevrsnu kon-frontaciju estetske motiviranostii etičke zaokupljenosti jer ipakDržić ne bi bio Držić da nam krozsvoje dramske situacije kritičkine progovara o nizu dobrih iloših praksi i uvjerenja. A upra-

vo takav suodnos estetskog i etičkog doživljaja nalazimo uBaričevićevim radovima koji je uspio zadržati virtuoznu igrukazališta isprepletenu sa dozom humora i komičnosti.“Mišo Baričević rođen je 1951. godine u Dubrovniku. Slikar-sku edukaciju stekao je uz pomoć dubrovačkih slikara: Mi-jatovića, Masle, Trostmanna i Škerlja. Član je HDLU-a. Lik-ovno surađuje na scenografijama kazališnih predstava Ka-zališta Marina Držića i Dubrovačkih ljetnih igara. Dobitnik jenagrade turističkog društva Dubrovnik 1981. godine. Nje-gova javna sakralna ostvarenja broje dvije oltarne pale (Kunana Pelješcu, otok Šipan), Križni put u dubrovačkoj katedralii čitav niz samostalnih motiva u crtežu i slikarstvu. Do sadaje ostvario desetke samostalnih i skupnih izložaba, kao i sud-jelovanja na uglednim likovnim kolonijama. Sudionik jemnogih humanitarnih aukcija i izložaba. Živi i radi u Dubrovni-ku kao scenograf, dekorater i ilustrator.

45GlasGrada - 639 - petak 16. 6. 2017.

EUROPE DIRECT DUBROVNIK – VAŠ KORAK BLIŽE EUROPSKOJ UNIJI

Imate li još pitanja o Europskoj uniji?Posjetite informacijski centar Europe Direct Dubrovnik u ulici Nikole Tesle 9, telefon/fax: 020/311-989; mobitel: 099/433-9631; e-mail: edic@edd.hr.

Radno vrijeme za upite i konzultacije s građanima: ponedjeljkom, srijedom, četvrtkom i petkom od 10 do 14 sati, a utorkom od 14 do 18 sati. Sve su usluge besplatne!

Scenarij 3.: Oni koji žele više,čine višeTreći je scenarij uvelike sličanprvome: Europska unija s 27članica nastavlja prema dosadaš-njemu planu, ali države članice,koje to žele, mogu zajedno djelo-vati u određenim područjima. Je-dinstveno je tržište ojačano i EUdogovara napredne trgovinskesporazume s drugim zemljama.Neke članice pojačavaju surad-nju u određenim područjima, npr. oporezi-vanju i socijalnim standardima, sigurnosti ipravosuđu, npr. kroz dijeljenje svih infor-macija u borbi protiv organiziranog krimi-nala i terorizma, te obrani, što uključujeprimjerice snažnu zajedničku istraživačku iindustrij-sku osnovu, zajedničku opremu ipovećanu vojnu spremnost za zajedničkemisije u ino-zemstvu. Za područja u kojimaodluče činiti više, pojedine će zemlje imatina raspolaganju dodatna sredstva iz pro-računa Europske unije.

Scenarij 4.: Činiti manje, ali učinkovitijeU četvrtom se scenariju EU27 usmjeravana bolje i brže ostvarenje ciljeva u odab-ranim područjima politikâ, a u drugima činimanje. Provedba je pojačana u područji-

BIJELA KNJIGA O BUDUĆNOSTI EUROPE – 2. DIOma reguliranim na razini Unije,primjerice trgovini, dok su zajed-nički standardi minimalni. Poduzi-maju se mjere za konsolidacijueuropodručja (države članice čijaje valuta euro) i osiguravanje sta-bilnosti zajedničke valute. U onimdijelovima politike zapošljavanja isocijalne politike koji nisu izravnopovezani s funkcioniranjem jedin-stvenog tržišta, EU27 čini manje.Postoji sustavna suradnja u uprav-

ljanju granicama, politikama azila i borbiprotiv terorizma. U svim pitanjima vanjskepolitike EU27 jednoglasno nastupa i uspo-stavljaju se zajednički obrambeni kapacite-ti. Proračun je prilagođen novim prioriteti-ma, dogovorenim na razini Unije.

Scenarij 5.: Zajedno činimo mnogo višeU petome scenariju države članice odluču-ju dijeliti više ovlasti i resursa te više zajed-nički odlučivati na svim razinama. Zahvalju-jući harmonizaciji standarda jača jedin-stveno tržište, a trgovinom se upravlja is-ključivo na razini Europske unije. Uspostav-lja se ekonomska, financijska i fiskalna uni-ja. U pitanjima upravljanja granicama, poli-tikâ azila, borbe protiv terorizma, vanjskepolitike i obrane peti je scenarij jednak četvr-

tome. Proračun EU moderniziran je i pove-ćan, a za poticanje gospodarskog razvojai reagiranje na eventualne šokove na re-gionalnoj, sektorskoj i nacionalnoj razinidostupna su dodatna sredstva.

Sljedeći koraciEuropska će komisija kao doprinos raspravio budućnosti EU objaviti niz dokumenataza razmatranje o sljedećim temama: raz-voj socijalne dimenzije Europe; produblje-nje ekonomske i monetarne unije; iskorišta-vanje globalizacije; budućnost europskeobrane; budućnost financija EU. Tim će sedokumentima ponuditi različite ideje, prijed-lozi, mogućnosti ili scenariji za Europu u2025. Oni će se dodatno razmatrati u go-voru predsjednika Junckera o stanju Unije2017. Prvi zaključci mogli bi se donijeti nasastanku Europskog vijeća u prosincu2017., a daljnje će se djelovanje predsta-viti do izbora za Europski parlament u lipn-ju 2019.

Bijela knjiga na svim službenim jezicima EUdostupna je na internetskim stranicamaEuropske komisije, gdje je građani mogu ikomentirati. Brošura na hrvatskom jezikudostupna je u informacijskom centru Eu-rope Direct Dubrovnik.

ČITAONICA NARODNE KNJIŽNICE GRAD

Gundulićev OsmanGundulićev OsmanGundulićev OsmanGundulićev OsmanGundulićev Osmankao zvučna knjigakao zvučna knjigakao zvučna knjigakao zvučna knjigakao zvučna knjigaNajveći nakladnik elektroničkih i zvučnihknjiga u Hrvatskoj „Bulaja naklada“, sn-imila je i u audio obliku objavila ep „Os-man“ Ivana Gundulića uključujući i dvapjevanja dopune Ivana Mažuranića. Cijelodjelo može se poslušati ili preuzeti na por-talu eLektire. Predstavljanje zvučnog „Os-mana“ u Gundulićevom gradu održalo seu utorak, 13. lipnja, u Čitaonici Narodneknjižnice Grad, a u programu su sudjelov-ali Frano Mašković, član ansambla Zagre-bačkog kazališta mladih i Zvonimir Bula-

ja, glavni urednik portala eLektire.Osim o zvučnoj verziji “Osmana”, biloje riječi i o elektroničkim i zvučnim kn-jigama općenito, o projektu eLektire,a najavljen je i novi dugometražni cr-tani film u pripremi, “Na tri kralja” -animiranu adaptaciju te Shakespear-eove komedije i Držićeve pastorale“Grižula” (“Plakir”) koja je radnjomsmještena u “stvarni” Dubrovnik.Zvučne knjige u svijetu su iznimnopopularne: namijenjene su slijepim islabovidnim osobama, ali ne samonjima. Na engleskom jeziku i drugim većim jezicima dostupan ih je veliki broj, a snimanjeaudio-knjiga stvar je prestiža i za poznate holivudske glumce. Ponuda audio-knjiga nahrvatskom jeziku, unatoč velikom interesu, izuzetno je mala. Projekte zvučnog “Osmana” icrtić “Na tri kralja” sufinancirao je Upravni odjel za kulturu Grada Dubrovnika. Ana Pendo

URED OVLAŠTENOG INŽENJERA GEODEZIJESTJEPAN GRMOLJEZ, DR. A. STARČEVIĆA 27

U SKLOPU IZRADE PARCELACIJSKOG ELABORATAZA K.Č. 297 K.O. BRAŠINA U SKLADU SAODREDBAMA ZUP-A POZIVA NOSITELJE PRAVA NASUSJEDNIM K.Č. NA UTVRĐIVANJE GRANICA 27LIPNJA 2017 U 9:00 SATI NA PREDMETNIMPARCELAMA TE SE MOLE STRANKE DA ISPUNESVOJU OBAVEZU PO ČL. 58 ZAKONA O DRŽAVNOJIZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, A PREDOČENJEELABORATA BIT ĆE OBAVLJENO U PROSTORIJAMAUREDA 3 SRPNJA 2017 OD 8:00 DO 8:30 SATI

URED OVLAŠTENOG INŽENJERA GEODEZIJESTJEPAN GRMOLJEZ, DR. A. STARČEVIĆA 27

U SKLOPU IZRADE PARCELACIJSKOG ELABORATAZA K.Č. 2064/1 K.O. MOČIĆI U SKLADU SAODREDBAMA ZUP-A POZIVA NOSITELJE PRAVA NASUSJEDNIM K.Č. NA UTVRĐIVANJE GRANICA 27LIPNJA 2017 U 10:30 SATI NA PREDMETNIMPARCELAMA TE SE MOLE STRANKE DA ISPUNESVOJU OBAVEZU PO ČL. 58 ZAKONA O DRŽAVNOJIZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, A PREDOČENJEELABORATA BIT ĆE OBAVLJENO U PROSTORIJAMAUREDA 3 SRPNJA 2017 OD 8:00 DO 8:30 SATI

46 GlasGrada - 639 - petak 16.6. 2017.

FELJTON BROJ 183Priredio Lukša Lucianović

Fitness / Bazen / SaunaParna kupelj / Power Plate

Hotel Hilton Imperial - tel: 020 320 389

www.dubrovnik-turistinfo.com Sve o dubrovačkom i dubrovačko-neretvanskom turizmu na jednom mjestu

O gradnji turističkih i drugih objekataO gradnji turističkih i drugih objekataO gradnji turističkih i drugih objekataO gradnji turističkih i drugih objekataO gradnji turističkih i drugih objekatau Dubrovniku poslije II. svjetskog rata (5)u Dubrovniku poslije II. svjetskog rata (5)u Dubrovniku poslije II. svjetskog rata (5)u Dubrovniku poslije II. svjetskog rata (5)u Dubrovniku poslije II. svjetskog rata (5)

UvodProfesor dr. Antun Kobašić napisaoje članak pod nazivom: „Što i kakose gradilo u Dubrovniku poslije II.svjetskog rata“ i objavio ga u „Du-brovačkom horizontu“. Članak jevrlo zanimljiv pa sam zato odlučio udvadesetak nastavaka prenijetisadržaj ovog članka malo preure-đenog za ovu priliku i nadopunjens nekim mojim saznanjima na ovutemu.Slijedi nastavak teksta iz prošlogfeljtona.Većina spomenutih novih hotela jeu agresiji 1991/92 oštećena, a u sk-upini najteže oštećenih (IV i V kate-gorije) su: Astarea, Ambasador,Belvedere, Impérial, Libertas, Orlan-do i Vrtovi sunca, te svi hoteli u Ku-parima. Od tih je do 2000. god. ob-novljena samo Astarea.Na dubrovačkom području je poslijerata podignuto ukupno 47 novihhotela/objekata, ali izvan ovog užegdijela samo 5 hotela i to: Admiral.Slano, 1966/83; Faraon, Trpanj,1968; Melita- rekonstr. samostan,Mljet, 1961; Odisej, Mljet 1978; Os-mine, Slano, 1967/71. U ratuje pot-puno uništen Admiral, a h. Osmineteže oštećen.

FAI-ev aeromiting na Grudi (Baljevina) 8. rujna 1935.Prijelomni događaj u povijesti letenja na dubrovačkom području bio je 35. sastanak FAI-a (.Fédération Aero-nautique Internationale), održan u Dubrovniku od 7. do 12. rujna 1935. Na skupu su bile delegacije iz: Austrije,Belgije, Bugarske, Cehoslovačke, Egipta, Francuske, Grčke, Italije, Japana, Litve, Mađarske, Norveške, Nizozemske,Njemačke, Poljske, Portugala, SAD-a, Španjolske, Švedske, Švicarske, Turske, Velike Britanije, Jugoslavije, ikao predsjednik FAI-a rumunjski princ Bibescu. Skup je imao izvještajni karakter uz donošenje više odlukavažnih za sigurnost zračne plovidbe ali i prvih pravila o zrakoplovnom modelarstvu uopće.

PREDAVANJE

Kako naučiti voljeti sebeKako naučiti voljeti sebeKako naučiti voljeti sebeKako naučiti voljeti sebeKako naučiti voljeti sebeDubrovačke knjižnice u petak, 16. lipnja, u19 sati, organiziraju predavanje "Volite sebe– iscijelite svoj život". Predavanje će održatilicencirana HYL trenerica Lidija Banai u Čita-onici Narodne knjižnice Grad.Temetsko predavanje vezano je uz filozofijusvjetski poznate spisateljice i učiteljice Lou-ise L. Hay, koja smatra da je najvažnija stvarzbog koje smo rođeni naučiti voljeti sebe.“Nakon dugogodišnjega savjetodavnograda, vođenja stotina radionica i intenzivnihprograma učenja diljem zemlje i svijeta otkri-la sam da samo jedna stvar liječi: ljubav pre-ma sebi. Začuđujuće je kako život svakogadana postaje boljim kada ljudi počnu voljetisebe. Osjećaju se bolje, dobivaju posao kojižele, imaju dovoljno novca. Njihovi se odno-si i veze ili unaprjeđuju, ili raspadaju ako suloši te se započinju novi. Vrlo jednostavno:

voljeti sebe. Kritizirali su me da sam i pre-jednostavna, ali otkrila sam da su jed-nostavne stvari obično i najmudrije", poru-ka je Louise L. Hay.Također tijekom vikenda održat će se dvijeradionice:Radionica ''PRIGRLI ŽENU U SEBI'', u Du-brovniku, subota 17. 6.2017.Na radionici će biti riječi o važnosti pov-ezivanja s našom pravom, ženskom, pr-irodom i o četiri ženska arhetipa (četiri en-ergije) koje nosimo u sebi. Spoznaja da unama postoje četiri energije i osvještavanjeistih daje nam mogućnost da se lakšenosimo kao žene u svijetu po ''muškimpravilima''. Radionica je namjenjena sva-koj ženi koja to poželi.HYL radionica ''VOLITE SEBE'' u Dubrovni-ku, nedjelja 18. 6.2017.gRadionica je zasnovana na filozofiji Lou-ise Hay i može vam pomoći osvijestiti og-raničavajuće obrasce razmišljanja i pona-

šanja, potaknuti bezuvjetno prihvaćanjesebe i preuzimanje odgovornosti za osjećajljubavi u svom životu.Kako kaže Louise Hay ljubav prema sebije zaista iscjeljujuća. Svatko od nas ima je-dinstvenu ulogu na Zemlji, ali kada smoprekritični ta slika nam je nejasna. Nevol-jenje i neprihvaćanje sebe jeste navika, anavika se može mijenjati. Mijenjanjemnaših misli, možemo promijeniti odnos pre-ma samima sebi. Nećemo potpuno zavol-jeti sebe u jednom danu, ali se svakim da-nom možemo voljeti sve više.Trajanje radionica 4hDetalji o mjestu održavanja radionica ipočetku, naknadno.Obje radionice vodit će licencirana HYL tr-enerica i Advanced Moon Mother LidijaBanaiViše informacija možete saznati na brojmobitela 098 186 8149 ili e-mail lidija.banai@gmail.com.

47GlasGrada - 639 - petak 16. 6. 2017.

Lukša Lucianovićwww.dubrovnik-

turistinfo.com

ULAZI LI HRVATSKI TURIZAM U KRITIČNORAZDOBLJE?

Ide nam dobro ali…Ide nam dobro ali…Ide nam dobro ali…Ide nam dobro ali…Ide nam dobro ali…Ide nam dobro ali… Ovako neobično pi-tanje u godini kada bilježimo pojačan inter-es sa gotovi svih ključnih tržišta, čini se su-višnim. Zaista hrvatskom turizmu pušu po-voljni vjetrovi “u krmu”,pa...Ovako neobično pitanje u godini kadabilježimo pojačan interes sa gotovi svih kl-jučnih tržišta, čini se suvišnim.Zaista hrvatskom turizmu pušu povoljnivjetrovi “u krmu” ,pa se, i zbog tog razloga,sve vrti oko turizma, turizmom se svi želebaviti, turizam “spašava hrvatsku ekonom-iju”. Brojke su iz godine u godinu bolje usvakom pogledu i privlače nove i nove in-vesticije, uglavnom u smještajne kapacitete.Ipak, staro iskustvo kaže “kada ti ide jakodobro, moraš raditi još više”, odnosno “do-bra žetva” nije razlog za “zapuštanje zeml-je”.Tko će raditi?Na žalost intenzitet investicija ugrađevine ne prati u jednakoj mjerii ulaganje u ljude. Ljudi su trošak.Nužno zlo. Što zbog jedne od na-jvećih stopa doprinosa na plaću uEuropskoj uniji, što zbog pohlepevlasnika turističkih kompanija, tur-istički i ugostiteljski radnici u Hr-vatskoj imaju prosječno najnižeplaće. Onda kada rade, a rade svemanje. Zastupljenost sezonskihradnih mjesta u velikim kampovimai hotelskim kompanijama krozdvadeset godina višestruko jeuvećana. Rad na neodređeno priv-ilegija je tek rukovodećih kadrova,svi ostali bi trebali sa prosječnom sezon-skom zaradom od 16 – 20.000 kn živjeti 12mjeseci. To bi značilo da, u najboljem sluča-ju, sezonski radnici u turizmu mjesečnoraspolažu sa 1.600,00 kn. Da je ovaj iznos idvostruko veći , još uvijek bi bio daleko is-pod hrvatskog prosjeka koji se kreće oko5.400,00 kn. Plaće u uslužnim djelatnosti-ma, u koje spada i turizam, niže su odprosječnih za više od trećine. Sve navede-no dovoljno je motivirajuće da stručni isposobni turistički i ugostiteljski radnici svo-ju egzistenciju potraže izvan granica RH, uzemljama gdje su ova zanimanja deficitar-na ali i cijenjena. Turistička industrija tražihitno donošenje mjera za “uvoz” radnesnage. Pitanje je da li bi i te mjere pomo-gle. Naime sadašnje plaće i uvjeti rada uHrvatskoj malo kome su atraktivniji od uv-jeta u zemljama u koje i sami hrvatskigrađani odlaze “trbuhom za kruhom”.Strani radnici kao zaposlenici u stranimtvrtkama na privremenom radu u Hr-vatskoj ?Kada se uspoređuje neto i bruto plaća, pre-ma nekim informacijama, bugarski i rumu-njski radnici, na primjer, zaposleni u talijan-skim tvrtkama koje obavljaju usluge u Hr-vatskoj, ostvaruju bolje plaće kao talijanskizaposlenici nego što bi imali plaću kao hr-vatski zaposlenici. Da li to znači da će u

vrlo skoroj budućnosti primjerice talijansketvrtke za čišćenje smještajnih kapacitetaobavljati te poslove za naručitelje iz Hr-vatske sa zaposlenicima imigrantima iz Hr-vatske ili neke druge zemlje, koji primajuplaću u Italiji? Taj bi se princip mogao početiprimjenjivati i na ostale uslužne djelatnostiali i u drugim sektorima poput građ-evinskog…Neodgovarajući školski sustav kreiraneodgovarajuća zanimanjaAko bi se htjelo brzo djelovati i mijenjati stan-je po kojemu kronično nedostaje određenihprofila zanimanja a istovremeno “sa faksana burzu” svake godine seli cijela generacijabudućih ekonomskih emigranata, moralobi se početi od škole. Kurikularna reformaje postala pojam koji nema više nikakveveze sa korijenima problema već predstav-lja novi kamen podjele i smutnje među ra-zličitim svjetonazorima. Istina je mnogo jed-nostavnija i duboko bolna. Promjene škol-

skog sustava ne žele upravo oni iz prosv-jetnih i akademskih krugova koji se, tobože,zalažu za reforme ali po nekom svom mod-elu. To čine „sa figom u džepu“ jer znajuda bi u svakoj reformi zapravo izgubilistečene privilegije. Prosvjeta vrvi nepotiz-mom, obrazovni programi se kreiraju pre-ma profilu nastavnika, profesora i njegovojpotrebi za očuvanjem svog statusa a neprema potrebama tržišta. Vanškolski sus-tav dodatnog učenja , „instrukcija“, narast-ao je do razmjera velikog obrtaja novca usivoj i crnoj zoni i odličan dodatni izvor pri-hoda redovnim nastavnicima i profesorima.Kako u takvom sustavu brzo i uspješno“prekvalificirati” nezaposlene i uključiti ih usvijet rada, stvaranja i zadovoljstva?Rentijerstvo istiskuje ugostiteljstvoPoduzetnici, bili veliki ili mali, ponašaju seonako kako im nalažu zadani uvjeti. Ako secijeli niz uvjeta “posloži” tako da je složenijaugostiteljska usluga neisplativa ili slabo is-plativa, za razliku od čistog rentijerstva,dobiti ćemo rast rentijerstva. To nam seupravo i događa. Među malim poduzetnici-ma najpopularnija je djelatnost “apartmani-ja” a među većim poslovnim subjektima“kvazi mobilna apartmanija”. Lijepo uređe-ni smještajni kontejneri sa dva ukrasna ko-tača, zauzimaju hektare zemljišta uz moreu prostorima koji su nekoć bili kampovi adanas su zapravo poluurbanizirane zone

koje sve više sliče naapartmanska naselja. Is-tovremeno stalno ničunove “apartmanuše”, unaravi stambene zgrade, koje se nazivaju vilama,urbanim vilama i sličnimukrasnim nazivima upokušaju sakrivanjaobičnog rentijerstva.Usluge poput noćenja sadoručkom, polupansio-na, pansiona, postajuprava rijetkost. Turizam je, i trebao bi biti,puno raznovrsniji a kvalitetno bi ugostitel-jstvo trebalo biti stimulirano više od rent-ijerstva. Zašto je to važno ? Opet zbog ljud-skog faktora. Kada se nešto iznajmljujeusluga koju pružaju stručni i uljudni ljudi nijebitna. Bitan je predmet najma. Ako se bavi-mo ugostiteljstvom onda je bitan i naš os-mjeh i naš doma ispečeni kruh, svježe ki-

flice za doručak,čaj od ubranih tra-va, domaći med sa kaduljinih pol-ja, jogurt iz susjedne mini mljekarei slično.Doživljaj destinacije kroz svačulaStručnjaci kažu da se najdublje ure-zuje u mentalnu mapu miris, ondaokus, opip, zvuk i tek na kraju sli-ka. Za dojmljivu priču bitno je po-nuditi doživljaj kroz sva čula i onutreću dimenziju – dušu. To možedati samo čovjek koji je pravidomaćin, ugostitelj, druželjubiv,ponosan na svoju kulturu, pristo-jan, nenametljiv, uslužan. Ako gu-bimo takve ljude onda gubimo iintenzitet cjelovitog doživljaja des-

tinacije.Uzalud nam sve strategije ako nismodosljedni u provođenjuMoje iskustvo sa ustrajnošću u provođenjuakcijskih planova i projekata u Hrvatskojuglavnom nije dobro. Plan se napravi, pom-pozno se najavi, dvije tri godine se radi,postižu se prvi rezultati i onda sve stane.Zastoji se događaju zbog promjene vlasti,jer su takve promjene obilježene sa na-puštanjem svih projekata prethodnika, štozbog zamora koji se javlja kod ključnih os-oba u provođenju nekog projekta, zbogkonformizma ili obične lijenosti. Gube semjeseci i godine u održavanju privida o do-segnutim ciljevima i izbjegavanju priznanjada problem postoji.Problem se počinje rješavati kada je prekas-no, kada kulminira. Djelom se to događa izbog stava političke elite da svako priznan-je problema znači i politički poraz. Tako je isa problemom “ljudskih resursa” u hr-vatskom turizmu koji se “iza brda valja”.Hoće li nas “poklopiti” već ove godine iliiduće, to će pokazati vrijeme, ali učinci ovogproblema već se osjećaju poput prve kišekoja najavljuje neveru.Očito će svatko morati, kao i do sada, bri-nuti o svom “kišobranu”, snalaziti se kakogod zna i umije jer sustavnog “razvedra-vanja” još uvijek nema na horizontu.

(hrturizam.hr - Autor: Nedo Pinezić)

48 GlasGrada - 639 - petak 16.6. 2017.

ŠPORTŠPORTŠPORTŠPORTŠPORT

PK JUGPlivačka školaDrugo natjecanje Jugoveplivačke škole održano je usubotu, 10.lipnja. Nastupilo jeukupno 170 članova. Ribicesu plivale 25m noge kraul, čl-anovi 1. godina plivačkeškole nastupili su u disciplini25 slobodno, 2. godine u dis-ciplini 50 slobodno, a 3. god-ine u disciplini 100 mješovi-to. Natjecanje je proteklo uveselom tonu, a svi natje-catelji kao nagradu su dobiliJugove majice. Za mnoge jeovo bio jedan od prvih nas-tupa na plivačkom natjecan-ju. Osim majicama mali du-brovački plivači i plivačice na-građeni su i velikim pljeskommnogobrojne publike.

AUTOMOBILIZAM – PRVENSTVOHRVATSKEDubrovnik Racing vodećiNakon četvrte, od ukupno devet utrka sezone, Du-brovnik Racing je prvi u Prvenstvu Hrvatske i ima 260bodova, Solin je drugi sa 225 bodova itd. Automobil-isti Dubrovnik Racinga su na posljednjoj utrci (Malač-ka) u ukupnom poretku zauzeli drugo mjesto, tri i polboda manje od prvog Solina.Vozači Dubrovnik Racinga u ovom trenutku drže idva prva mjesta od pet pojedinačnih, i to: LaszloSzasz je prvi u ukupnom poretku kategorije II a ĐivoFranić u grupi N.Uz njih dvojicu na Malačkoj je prvi bio i Ante Alduk,koji je još bliže vrhu grupe A. Istvan Kavecz je biotreći te je sada drugi u ukupnom poretku kategorije I.Na Malačkoj su drugo mjesto zauzeli Miho Sturica iTamas Tomcsanyi, u klasama, a Stijepo Manenica jebio treći.Sljedeća utrka je na Grobniku (krug).

POVRATAK DUBROVAČKE TENISAČICE NATENISKE TERENEMarijana Vlahinić nastupila u Boluna BračuNakon tri godinepauze 22-godiš-nja dubrovačkatenisačica Mari-jana Vlahinić jeponovno na teni-skim terenima. Uparu s BugarkomViktoriyom To-movom nastupi-la je na WTAturniru CroatiaBol Open. Hr-vatsko-bugarskak o m b i n a c i j aizgubila je od srpsko-bugarske, Ivane Jorović i ElitseKostove, sa 2:0 (6:2, 6:1).

FINALA ŽUPANIJSKOG NOGOMETNOGKUPA (PIONIRI, KADETI, JUNIORI)Dubrovčanima sva tri pokalaOdigrana su tri finala Županijskog kupa za mlađeuzraste, a zanimljivost je da su sva tri pokala pripalaNogometnom klubu GOŠK Dubrovnik 1919.Kako Zmaj iz Blata nije doputovao na finale kadeta,Dubrovčani su do pokala došli bez borbe.U finalu pionira GOŠK Dubrovnik 1919. je pobijedioNeretvanca iz Opuzena 5:1. Trostruki strijelac je bioDominik ZovkićU finalu juniora između GOŠK Dubrovnika 1919. iJadrana Luka Ploče u regularnom dijelu završilo je1:1, a nakon jedanaesteraca (u dodatnoj seriji), zavr-šilo je 6:5 za Dubrovčane.Pobjednicima je pokale uručio povjerenik natjecanja

MEMORIJALNI NOGOMETNI TURNIRLUKŠA LUKŠIĆ U ŽUPI DUBROVAČKOJGOŠK Dubrovnik 1919. pobjednikGOŠK Dubrovnik 1919 je pogotkom Luke Matića sa1:0 pobijedio Župu dubrovačku u finalu memorijal-nog međunarodnog nogometnog turnira ‘Lukša Luk-šić’ za igrače do 16 godina, koji je u organizaciji Nogo-metnog kluba Župa dubrovačka održan u Čibači. Ususretu za treće mjesto Zadar je sa 2:1 bio bolji odČapljine.U polufinalu je Župa dubrovačka boljim izvođenjemjedanaesteraca pobijedila Čapljinu sa 4:2. U regular-nom dijelu završilo je 0:0. U drugom polufinalu GOŠKDubrovnik 1919. je sa 2:0 pobijedio Zadra.Najbolji igrač turnira je Ivan Buljubašić iz Čapljine,prvi strijelac Luka Matić iz GOŠK-a Dubrovnika 1919.,a prvi vratar Josip Jurjević, također iz GOŠK-a Du-brovnika 1919.

TENIS – TURNIR MEMORIJAL GORANTANOVIĆ U TUZLILucija Ćirić Bagarić prvaLucija Ćirić Bagarić jeu singlu osvojila prvomjesto na MemorijaluGoran Tanović u Tuz-li, što joj je prvi put ukarijeri da osvoji turniriz kalendara Europskefederacije! U finalu jebila bolja od SamreAksu iz Turske sa 2:1(2:6,7:6, 6:0). Do fina-la je mlada dubrovač-ka tenisačica upisalačetiri pobjede.Lucija Ćirić Bagarić jeuoči turnira u Tuzli bila142. tenisačica Eu-rope, a nakon prvogmjesta, na najnovijojsvjetskoj rang listi za uzrast do 14 godina, biti ćeizmeđu 80-og i 90-og mjesta.U igri parova Lucija Ćirić Bagarić i Mia Rae Vićan, uuzrastu do 14 godina, izgubile su sa 2:0 u setovima ufinalu turnira parova u Tuzli, turniru drugog ranga izkalendara Europske teniske federacije.Izgubile su od drugih nositeljica turnira, Semre Aksui Mine Toglukdemir iz Turske. Dubrovkinje su do fina-la ostvarile dvije pobjede, a u polufinalu su bile boljeod prvih nositeljica turnira, Anđele Lopičić iz Srbije iSare Mikač iz BiH.

DOIGRAVANJE ZA TREĆU HRVATSKU NOGOMETNU LIGU – JUGTežak poraz Župe dubrovačke u Baškoj Vodi

Miho Arbulić.PIONIRI: GOŠK Dubrovnik 1919 – Neretvanac 5:1Igralište Lapad. Sudac: Neven Tomičić, pomoćnici:Robert Hausvička i Mato Obšivač (svi Dubrovnik).Strijelci: 1:0 Zovkić (7), 2:0 Zovkić (15), 2:1 Mustapić(29), 3:1 Zovkić (43), 4:1 Matić (48-11m), 5:1 Paviša(67)GOŠK Dubrovnik 1919: Oreč (od 61. Đivanović),Monković (od 61. Milić), Peraica (od 61. Brailo), Marić(od 67. Vatović), Pavković, Đivić, Vidoš (od 67. Gal-juf), Kolendić (od 51. Paviša), Zovkić, Papić (od 57.Capurso), M. Matić. Trener: Oliver Kljajić.Neretvanac: Šeput, Bartulović (od 70. Odak), Ajduk(od 70. Popović), Tutavac, Radić (od 55. Volarević),Zelenika (od 55. Gnječ), Franičević, L. Kešina, Grl-jušić (od 61. Soče), Mustapić (od 70. I. Kešina), Curić(od 70. Lekaj). Trener: Ante Strinić.

JUNIORI: GOŠK Dubrovnik 1919. – Jadran LP 1:1/penali 6:5Igralište Lapad. Sudac: Robert Hausvička, pomoćni-ci: Neven Tomičić i Mate Obšivač (svi Dubrovnik)Strijelci: 1:0 Glavinić (23), 1:1 Oršulić (33)Penali: za GOŠK Dubrovnik 1919. pogodili su Per-ović, Papac, Glavinić, Smrdelj i Gašić, a za JadranLP Šunjić, Marko Musulin, Oršulić i Batur.Crveni karton: Herceg (Jadran LP, ’63)GOŠK Dubrovnik 1919: Dabelić, Simoni, Đuraš, Per-ović, Papac, Gašić, Stjepović (od 50. Daničić), Mila-din, Vuknić (od 78. Smrdelj), Glavinić, Vasić (od 68.L. Matić). Trener: Milan Petrović.Jadran LP: Šetka, Šunjić, Martin Musulin, MarkoMusulin, Oršulić, Herceg, Medak, Majstorović, Drop-ulić, Karamatić, Batur. Trener: Dino Primorac.

U prvoj utakmici kvalifikacija za popunu III.Hrvatskenogometne lige – jug, Župa dubrovačka je, 11.lipnja,u Baškoj Vodi izgubila od Uranije, prvaka Splitsko-dalmatinske županijske lige sa 6:0 (2:0), te su imšanse za prolaz samo teoretske. Igralište Baška Voda.Gledatelja 600. Sudac: Zvonimir Sinovčić (Zadar).Strijelci: 1:0 Pejković (35-11m), 2:0 Zebić (37), 3:0Zebić (73), 4:0 Pejković (85), 5:0 Kujundžić (89), 6:0

Pejković (90). Urania: Brkulj, J. Tomas, D. Tomas (od65. Kujundžić), Žižić, Božić, Jezidžić (od 82. Bitan-ga), M. Zebić, D. Tomaš (od 70. Zor), Petričić, L.Tomaš, Pejković. Župa dubrovačka: Milina, Šečer,Grgurević (od 46. Soldić), Grbić, Kajba, Kovačić, Lon-za, Raguž, Mijodanić, Smolčić, Nađ. Uzvratna utak-mica se igra u četvrtak, 15.lipnja, u Župi dubrovačkoj.Drugi par kvalifikacija: Škabrnja – Zagora 0:2.

49GlasGrada - 639 - petak 16. 6. 2017.

USPJEŠAN NASTUP DUBROVAČKIH ATLETIČARKII ATLETIČARA NA PRVENSTVU DALMACIJEOsvojeno devet medaljaAtletičarke i atletičari Atletskog kluba Dubrovnik nastupili su naPrvenstvu Dalmacije za starije kategorije koje se održalo 10.lipnja u Splitu u organizaciji atletskog sportskog kluba Split.Na održanom natjecanju dubrovačke atletičarke i atletičari os-vojili su devet medalja od čega jedno zlato, četiri srebra i četiribrončane medalje. Patrik Kralj nastupio je u utrci na 600 met-ara i s istrčanim rezultatom 1.47,76 osvojio prvo mjesto i up-isao novi osobni rezultat. U utrci na 600 metara nastupio je iIvan Ruben Urošević koji je s rezultatom 1.59,10 također up-isao novi osobni rezultat i osvojio srebrnu medalju. AnđelaGabriela Curić nastupila je u utrci na 100 metara s preponamai u bacanju kugle (3 kg) te u obadvije discipline zauzela drugomjesto. Utrku 100 metara s preponama Curić je istrčala za 19,94dok je u bacanju kugle hitac od 9,62 metra bio dovoljan zadrugo mjesto. Lea Madeško nastupila je u bacanju vortexa i s

SD DRAGOVOLJACTurnir članovaNa turniru članova strel-jačkog društva Dragovol-jac nastupilo je 33 natje-catelja u 8 kategorija. Re-zultati: U kategoriji junio-ra nastupilo je 6 natjecatel-ja: treće mjesto osvojio jeNevio Roko, drugo mjes-to Bruno Lepeš, prvomjesto Roko Miljas. Na-jbolji kadet društva je AnteKralj, drugi je bio MarkoMiljević, a treći Mateo Mar-lais. Tomi Čolaković ost-

BRIDŽ KLUB DUBROVNIKPar Iva i Frano najboljiU ponedjeljak 12.06.2017. u hotelu Royal Princess odi-gran je redoviti tjedni parski turnir Bridž kluba Dubrovnik.Nastupilo je sedam parova uz Matchpoints obračun.Prvo mjesto osvojili su: Iva Strnad i Frano Mozara. Re-zultati turnira: 1. Iva Strnad & Frano Mozara 68,06%, 2.Pero Jemo & Niko Dubčić 59,72%, 3. Andrija Martić &Frano Jančić 52,78%, 4. Boško Mišić & Miho Jančić51,39%, 5. Vanda Richters & Boris Lovjer 45,83%, 6.Maja Kučić Kržić & Zdenko Stanković 41,67%, 7. Du-bravka Zvrko & Mario Majstorović 30,56%. Ukupnaklupska lista se može vidjeti na: www.crobridge.com/clubs/dubrovnik/

ŽUPANIJSKA TIMSKA LIGA U BRIDŽU1. Danče, 2. Tečajac, 3. Tref, 4. BelfastZavršena je Županijska timska liga u bridžu za 2017.godinu koja je odi-grana u hotelu Royal Princess. Finale su izborili tim Danče, koji će u većinitog sastava iduće sezone igrat u A ligi, najjačem timskom natjecanju uHrvatskoj te tim Tečajac, koji je najuspješniji tim na klupskim natjecanjimau ovoj klupskoj sezoni. U meču na 32 borda pobijedio je tim Danče sukupnim rezultatom 89:63. Treće mjesto osvojio je tim Tref pobijedivšiBelfast s rezultatom 109:56. Ukupni poredak: 1. Danče - Maja Mrša, ToniRadić, Miho Jančić, Joško Đilović, Đivo Tikvica; 2. Tečajac - Iva Strnad,Frano Mozara, Dubravka Zvrko, Mario Majstorović; 3. Tref - Srđan Gol-ubović, Boško Mišić, Boris Lovjer, Tomislav Mačai; 4. Belfast - ZdenkoStanković, Vedran Košta, Niko Dubčić, Nikola Cvjetović, Maja Kučić-Kržić,Frano Jančić.

BOĆANJEIII. HBL - DUBROVNIK -NERETVASamo Župadubrovačka slavilau gostimaBoćari Slivna, Ploča i Omlad-inca slavili su kao domaćini,dok je Župa Dubrovačka jedi-na slavila kao gost i to uvjerlji-vo protiv Postranja.Rezultati 16. kola:Slivno - Hajduk 14:8Ploče - Prud 18:4.Postranje - Župa Dubrovačka2:20Omladinac - Hvidra Gromača14:8Rijeka - Donji Brgat igra se13.06.2017.Poredak: 1. Župa Dubrovač-ka 40 bodova, 2. Ploče 29, 3.Hajduk 24, 4. Hvidra Gromača24, 5. Rijeka(-1) 22, 6. Slivno22, 7. Donji Brgat(-1) 21, 8.Postranje 20, 9. Omladinac 19,10. Prud 7 bodova.Raspored 17. kola igra se18.06.2017.:Omladinac - Slivno (10,00)Hvidra Gromača - Postranje(16,00)Župa Dubrovačka - Rijeka(16,00)Donji Brgat - Ploče (10,00)Prud - Hajduk (10,00).II. ŽUPANIJSKA LIGA -DUBROVNIKBosanka iznenadilaSlavenBoćari Bosanke iznenadili suSlaven porazivši ih u ovomkolu, pa pitanje prvaka 2 kolaprije kraja još nije riješeno.Uvjerljive pobjede ostvarili sujoš Mokošica koja ništa nijedala Zrinskom, Ljuta nad Ora-šcem, Pridvorje je bilo bolje odUskoplja, dok je Sokol jedinislavio na gostovanju kod posl-jednje Petke.Rezultati 16. kola:Mokošica - Zrinski 16:0Pridvorje - Uskoplje 10:6Ljuta - Orašac 14:2Bosanka - Slaven 12:4Petka - Sokol 6:10.Poredak: 1. Slaven 37 bodo-va, 2. Pridvorje 32, 3. Mokoši-ca(-1) 29, 4. Bosanka 29, 5.Ljuta 25, 6. Sokol 24, 7. Usko-plje(-1) 22, 8. Orašac(-1) 14,9. Zrinski 14, 10. Petka(-1) 0bodova.Raspored 17. kola igra se18.06.2017. u 16,00 sati:Sokol - BosankaSlaven - LjutaPetka - PridvorjeOrašac - MokošicaZrinski - Uskoplje.

Luko Hendić

bačenih 50,10 metaraosvojila srebrnu med-alju. Ana Plećaš nas-tupila je u utrci na 100metara i s istrčanimvremenom 13,50 os-vojila treće mjesto.Nina Jakić nastupila jeu utrci na 80 metara spreponama i s is-trčanim vremenom15,27 osvojila je trećemjesto te upisala noviosobni rezultat. FranoTomšić nastupio je uutrci na 200 metara i s rezultatom 30,11 u ukupnom poretku zauzeoje treće mjesto. Dubrovačka štafeta u sastavu: Klara Karačić, AnaPlećaš, Josipa Habijan i Martina Rakđija Velagić s istrčanim vre-menom 53,29 osvojila je brončanu medalju.

vario je najbolji rezultat u kategoriji mlađi ka-deti, drugi je bio Tomislav Birimiša, a trećiVito Krželj. Đina Zdraulić bila je najbolja ukategoriji seniorki i juniorki. U kategoriji jun-iorki nastupila je po prvi put i Tea Čvrljakkoja je osvojila drugo mjesto. Na turniru sunastupile i mlađe kadetkinje:prvo mjesto os-vojila je Natalija Matana, drugo Iva Dedović,treće Matea Franquelli. Najbolji senior je Mar-io Zdraulić, koji je ovom prilikom svoju med-alju uručio članici društva Đini Radulj koja jeuz njega jedna od prvih članova društva.Đina unatoč jakoj konkurenciji ne odustaje,sve zadatke u streljani savjesno i smirenoodrađuje i sudjeluje u svakoj akciji njenogdruštva. Zaslužila je velike pohvale od tren-era i uprave.

50 GlasGrada - 639 - petak 16.6. 2017.

UZ 700. OBLJETNICU LJEKARNE MALE BRAĆE

Kapaljke za lijekoveKapaljke za lijekoveKapaljke za lijekoveKapaljke za lijekoveKapaljke za lijekoveKapaljke se još i danas u ljekarništvuupotrebljavaju kod lijekova jačegdjelovanjaKako to dokumentiraju izlošci u staroj ljekarni,korištene su ovdje i dvije neobične kapaljke zalijekove. Izrađene su od kobaltova stakla, a nas-tale su u 18. stoljeću. Svaka od posuda ima otvorza punjenje sa strane koji je zatvoren staklenimčepom. Čepovi su osigurani od gubitka i oštećen-ja na način da su čvrstom tankom vezicom spoje-ni s kratkim vratom posude na kojoj je otvor zapunjenje. Zahvaljujući preciznim otvorima za ot-kapavanje, koji se nalaze na vitkim vrhovimaposuda, moglo se dozirati točno propisani brojkapi lijeka. Posude odaju umjetnički domet ma-jstora puhača stakla. I natpisi koji se nalaze naposudama, uokvireni zlatnim obrubom, originalni

su. Za razliku od drugihstojnica, ne samo u ovojljekarni, koje imaju naljep-nice pisane crnom bo-jom, ovdje je riječ ooznakama koje su iz-vedene u crvenoj boji kojaobično označava i „lijek-ove otrove“. Jedna odkapaljki nosi skraćeni lat-inski naziv za „Aqualauro-cerasi“ (voda lovor-višn-je). Na drugoj je natpis„TincturaOpiisimplex“,što znači da se u njoj ču-vala tinktura od opijuma,koja je sve do početka 20. stoljeća kaolijek bila vrlo često u upotrebi. Opijum jeosušeni mliječni sok zarezanih, nedozre-lih glavica bijeloga maka. Riječ je onarkotiku koji djelovanjem na središnjiživčani sustav ublažuje i uklanja bol (an-algetik), djeluje uspavljujuće (sedativ ihipnotik), smanjuje grčeve (antispaz-modik), izaziva zatvor kod proljeva (an-tidijaroik), deprimira centar za disanje,smanjuje nadražaj kod kašlja (antitusik).Biljka opijuma uzgajana je u Mezopota-miji još pred 3400 godina prije Krista.Danas se u farmaceutskoj industriji ko-risti kao sirovina za dobivanje različitihljekovitih pripravaka, na primjer: morfi-na, kodeina, papaverina i narkotina.Koristi se i u veterinarskoj medicini. Pos-toje i međunarodni ugovori sklopljeniradi nadzora i ograničenja proizvodnjemaka, kako bi se on koristio samo u

medicinske svrhe. Ipak, policijski izvještajiu pojedinim državama otkrivaju da se ve-lika količina maka protupravno prerađujei raspačava kao opijum za pušenje.Kapaljke se još i danas u ljekarništvu up-otrebljavaju kod lijekova jačeg djelovan-ja. Izrađuju se sasvim jednostavno i sas-toje se od cjevčice i „pumpice“. Međun-arodnim konvencijama precizno je pro-pisan otvor za otkapavanje na ovimobično malim ljekarničkim posudamakoje su predviđene za upotrebu dok sene potroši lijek koje sadrže.Zanimljivo je da su fotografije ove dvijekapaljke ljekarne Male braće 1984. god-ine objavljene na naslovnoj stranici ča-sopisa Američkog instituta za povijestljekarništva PharmacyinHistory, volume26 (1984) br. 4., s naznakom str. 183 nakojoj je u časopisu tekst o njima.

Fra Stipe Nosić

XIII. LE PETIT FESTIVAL DUTHEATRE

Voda je životVoda je životVoda je životVoda je životVoda je životNa nekom zaboravljenom jez-iku Le Petit Festival je značio:“Živjeti i stvarati samo zaljepotu….I ljubav”. Tema ovo-godišnjeg XIII. LE PETIT FESTI-VAL du Theatre je Voda. Orga-nizator je Vinko Prizmić.

PROGRAM15.6. 2017., četvrtak

19:30 Kazalište Marina DržićaOtvaranje izložbe: VODA JEŽIVOT - Šest japanskih umjet-nika i Ulf SaupeYuriko YAMAUCHI (slikar)Fumio KAWASHIMA (fotograf)Shigeru ASANO (fotograf) IkuoICHIMORI (dizajner nakita)Takuji SAITO i Kensuke SAITO(kreatori minijaturnih skulptura)Ulf SAUPE (konceptualni umjet-nik iz Njemačke)

21:00 LazaretiPerformance: ČETVORICA UMRAKU - Konceptualna izved-ba Le Petit Festivala za 2017.Skulpture su umjetnički radoviakademske kiparice LivijeMaričić21:30 Art radionica LazaretiGlazbeni performance; ”FROMEXILE TO EXILE” - Autorskaglazba Aysera Vançina. uzpoeziju Nâzim Hkmeta.Mathieu Chardet (Francuska)Ayser Vançin (Turska).

16.6. 2017., petak20:00 Art radionica LazaretiPremjerna projekcija nizozem-skog filma: ”HELLO WORLD!”//”POZDRAV SVIJETE!”20:30 LazaretiIzložba: Niki Boden (Germany)Picasso, Rembrand, Van Gogh,Frida Kahlo, Degas, Banksy andRadovan Jenko21:00 Art radionica LazaretiMetafizička izvedba: MANDALA

ZA MORE... - Tita Vilhunen (Fin-ska)21:30 Art radionica LazaretiGlazbeni performans: FIVEEMOTIONS OF WATER /PETEMOCIJA VODE - MaximChapochnikov (Rusija)Marynka Nicolai-Krylova (Rusi-ja)Steve Johnson (SAD)

17.6.2017, subota19:00 Kazalište Marina DržićaII. DUBROVNIK VISION -Sedam pjesama iz različitihdijelova Dubrovnika, koje pred-stavljaju sedam kontinenata.Prava Eurovizija na način LePetit festivala ... oprostite nam,natjecanje pjesama World Vi-sionMuziku za mlade dubrovačkepjevače su kreirali vrhunskiglazbenici iz austrijskog Grazau sastavu:SANJA LASIĆ, kompozitor iaranžer

MILAN NIKOLIĆ, bassPREDRAG PERIĆ, drumsGORDAN SPASOVSKI, key-board

21:30 Art radionica LazaretiKazališna predstava: NEOBIČ-NA BAJKA O JEDNOJ KAPIVODESuzuki Kaori (Japan)Sebastian Vuillot (Francuska)Željko Tutnjević (Hrvatska)

18.6.2017., nedjelja19:30 Veliki ŽalZavršno druženje izvođača i pr-ijatelja LPF na jednoj od najl-jepših plaža u Hrvatskoj, 16 kmsjeverno od Dubrovnika.

MOJA PRVA IZLOŽBAJean Žanetić

JAZZ I NEŠTO SLIČNO…Otvorena pozornica feat. SteveJohnson & Co.

51GlasGrada - 639 - petak 16. 6. 2017.

PRAVOSLAVNA DUHOVNOSTPiše: Slavko Zorica, protojerej-stavrofor,umirovljeni paroh dubrovački

O anđelimaO anđelimaO anđelimaO anđelimaO anđelimaBog je stvorio anđelski svijetprije vidljivog svijeta (univer-zuma). Anđeli su bestjelesniduhovi koji posjeduju razum islobodnu volju«U početku stvori Bog nebo izemlju» (1. Moj 1,1). Tradicio-nalno se ovaj biblijski tekst ra-zumije kao objašnjenjestvaranja dva svijeta – jedannevidljivi duhovni, razumni, a drugi vidljivi i materi-jalni. Već smo vidjeli da u biblijskom jeziku nemaneke apstraktne koncepcije, tako da je duhovnastvarnost izražena riječju NEBO. Hristos govori oCarstvu nebeskom, a u Molitvi Gospodnjoj govori-mo: «Oče naš Koji si na nebesima... da bude voljatvoja na zemlji kao na nebu» (Mt 6, 9-10) Ovdje jeočigledno da se ovo ne odnosi na vidljivo materijal-no nebo (engl. s k y). Carstvo Božje je duhovno nematerijalno, Carstvo u kome Bog obitava, jer po svo-joj prirodi On je Duh. Kad čitamo da je On «stvorionebesa», to znači duhovni svijet u kome su i anđeli.Bog je stvorio anđelski svijet prije vidljivog svijeta(univerzuma). Anđeli su bestjelesni duhovi kojiposjeduju razum i slobodnu volju. Sv. Jovan Dam-askin govori o njima kao o bićima «uvijek upokretu,slobodnim, bestjelesnim, koji služe Bogu»svojom razumnom, inteligentnom i slobodnom pr-irodom. On naziva anđele «drugostepenim du-hovnim svjetilima, koji dobijaju svoj sjaj od prvobit-ne svjetlosti koja je bespočetna, Budući da boraveu blizini Božjoj, oni direktno primaju Njegovu svjet-lost i prenose je na nas.Anđeli su zauzeti neprestanim slavljenjem Boga. Isaijaopisuje svoju viziju Boga oko koga Serafimi stoje ikliču: «Svet, svet, svet je Gospod nad vojskama; punoje nebo i zemlja slave njegove» (Is 6,1-3). Pored togaanđeli su i glasnici poslani ljudima od Boga (grčkiaggelos znači blagovjesnik, glasnik). Oni imaju živo-tnu i aktivnu ulogu u životu svake ličnosti. Tako jearhanđel Gavrilo objavio Mariji Djevi da će roditi Sinapo imenu Isus; anđeli dolaze i služe Isusu u pustinji;jedan anđeo pomaže Isusu u Getsimanskom vrtu.Sam Hristos naglašava da svaki čovjek ima svogsopstvenog anđela čuvara (Sr.Mt 18,10), koji mu jesaputnik, pomagač i zaštitnik.Po tradicionalnom učenju crkve, nisu svi anđeli jed-naki po dostojanstvu i prisnosti prema Bogu; pos-toje među njima različiti stepeni. U raspravi Onebeskoj jerarhiji, koja se pripisuje Dionisiju Areopagi-tu, autor spominje tri ijerarhijska stepena, od kojih jesvaki podijeljen u tri reda. Prvi i najveći su SERAFIMI,HERUVIMI i PRESTOLI; drugi GOSPODSTVA, SILE iVLASTI; treći NAČELA, ARHANĐELI i ANĐELI. Unebeskoj jerarhiji viši redovi prosvijetljeni subožanskom svjetlošću i imaju udjela u tajni božanstvadirektno od Tvorca, dok niži redovi primaju prosvećen-je preko viših redova. Po Dioniosiju, anđelska jerar-hija ima svoj slijed u refleksiji na crkvenu ustanovusvete tajne sveštenstva i vjernike. Tako crkvena jerar-hija ima udjela u božanskoj tajni posredstvomnebeske jerarhije. Biblijska tradicija govori o brojuanđela uopšteno. Postoji «hiljade hiljada i deset hilja-da puta deset hiljada» Anđeli brojem sigurno nad-mašuju ljudska bića. Sveti Grigorije Nisijski vidi u viz-iji o izgubljenoj ovci cijelu ljudsku rasu, dok sudevedeset i devet ovaca po brežuljcima anđeli.

KAZALIŠTE MARINA DRŽIĆA

Orfej sluša radioOrfej sluša radioOrfej sluša radioOrfej sluša radioOrfej sluša radioPremijera Kazališta MarinaDržića “Orfej sluša radio”, au-torskog projekta Pavlice BajsićBrazzoduro, a koja je posljed-nja premijera ove sezone, odi-grat će se na tvrđavi Bokar učetvrtak, 15. lipnja, u 21 sat, areprize su od 19. do 23. lipnja,također s početkom u 21 sat.U predstavi “Ofrej sluša radio “igraju: Frano Mašković, MarijaŠegvić, Zdeslav Čotić, Helena

Kovačić/Nika Burđelez.Tim iza predstave:glazba: IZAEdizajn zvuka i ars acustica: Dino Brazzodurofilmovi: Dalibor Barićdramaturgija: Pavlica Bajsić Brazzoduro i Mar-ija Šegvićdramaturški savjetnik: Dubravko Mihanovićsuradnik za scenski pokret i koreograf: AlenČelićfotografija i dizajn vizualnih materijala: Jadran-ka Katićkostimografija: Marija Šegvićdizajn svjetla: Marko Mijatovićvideo: Nikola Kapidžić.

VELIKA BRAZILSKA ZVIJEZDA BOSSA NOVE PRVI PUT U DUBROVNIKU

Bebel Gilberto na Festivalu OrsulaBebel Gilberto na Festivalu OrsulaBebel Gilberto na Festivalu OrsulaBebel Gilberto na Festivalu OrsulaBebel Gilberto na Festivalu OrsulaNovo izdanje Festivala Orsula odabire najbolje od su-vremenog jazza, funka, bossa nove, flamenca i drugihglazbenih žanrova. Organizacija Festivala Orsula prviput dovodi veliku brazilsku zvijezdu Bebel Gilberto, kojaće nastupiti 28. lipnja i s njom otvara festival.Bebel Gilberto plijeni pažnju na sceni dugi niz godinate i samim time niže bezbroj nagrada za svoj rad. Kaokćer Joao Gilberta i pjevačice Miuche, muzikom se baviod devete godine. Karijeru je započela 1986., a 2000.izdaje Grammy nominiran ‘Tanto tempo’, elektronskilaid back bossa nova hit album, koji je bio jako popu-laran po svim svjetskim klubovima. Njena sinteza elek-tronike s autentičnim brazilskim ritmovima i melodija-ma postavila ju je među najprodavanije brazilske um-jetnike svih vremena. Za one koji nikad nisu čuli bossanovu ili se nećkaju da dođu na Orsulu poslušati BebelGilberto ona kaže: ‘Bossa nova je kao da se ljubite islušate more u pozadini dok ptice lete oko vas.’ Kaopredgrupa Bebel Gilberto nastupit će Porinom nagrađ-

ivana dubrovačka jazz vokalistica Maja Grgić sa svojim triom. Park Orsula uposljednjih je nekoliko godina svog postojanja ugostio preko 40 glazbenika međukojima se ističu i neka od velikih svjetskih imena poput Maria Biondia, Asian DubFoundationa, Vlatka Stefanovskog & Miroslava Tadića, S.A.R.S.-a, ali i mnogihdrugih. Ulaznice za sve dane Festivala možete kupiti on line preko sustava En-trio, te putem službene stranice Festivala: orsula-festival.com/karte i na proda-jnim mjestima.

GALERIJA OTOK - IZLOŽBA

Rudnici kulture - od industrijske doRudnici kulture - od industrijske doRudnici kulture - od industrijske doRudnici kulture - od industrijske doRudnici kulture - od industrijske doumjetničke revolucijeumjetničke revolucijeumjetničke revolucijeumjetničke revolucijeumjetničke revolucijeIzložba „Rudnici kulture - od industrijskedo umjetničke revolucije“, jedna od na-jatraktivnijih komunikacijskih aktivnostiprojekta, ove se godine predstavlja i širojhrvatskoj javnosti, u sklopu programa“Clubture - Hr: Programska razmjena isuradnja” za 2017., kulturne mrežeSavez udruga KLUBTURA. Izložbena‘Clubture’ turneja započela je u Dubrovni-ku (Galerija Otok, 9.-24. lipnja), nastavl-ja se u Splitu (Klub mladih, 7.-14. srpnja) i završava u Čakovcu (Klub Prostor -“CeZam”, listopad 2017.). Selektor i au-tor koncepta izložbe „Rudnici kulture -od industrijske do umjetničke revolucije“je Branko Franceschi, dok je za postavizložbi zadužen Damir Stojnić (L.A.E.XXI). Popis umjetnika i radova:1. Autopsia (Srbija/CZ), ˝Steel Book˝ -poliptih (metalni objekt)2. Metal Guru (HR), ˝HERO XXI - Un-

derground City˝ - video rad3. Dario Šolman (HR), ˝Starcity ˝- an-imirani film i serija 3D crteža4. Laibach (Slovenija), ˝Instrumentalityof the State Machine” - triptih (offset printnapapiru)5. Vladimir Knežević (BiH), ˝King andQueen˝ - metalnaskulptura6. Mladen Miljanović (BiH), ˝Cosa nos-tra˝ - dokumentarni video performansa7. Irena Lagator Pejović (Crna Gora),˝Equation Function˝ - instalacija8. Nikola Pijanmanov (Makedonija),“Nailed Windows” - slika (miješana teh-nika na drvu)9. Alban Muja (Kosovo), “HOTel” - in-stalacija.Tijekom trajanja izložbe bit će organiz-irana i projekcija(e) dokumentarnog fil-ma “Stara škola kapitalizma” ŽelimiraŽilnika (Srbija).

52 GlasGrada - 639 - petak 16.6. 2017.

ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA PRVE POLOVICE XX.STOLJEĆA

Kako je dočekan Franjo JosipKako je dočekan Franjo JosipKako je dočekan Franjo JosipKako je dočekan Franjo JosipKako je dočekan Franjo JosipI. u Dubrovniku 1875. (1)I. u Dubrovniku 1875. (1)I. u Dubrovniku 1875. (1)I. u Dubrovniku 1875. (1)I. u Dubrovniku 1875. (1)Kod veličanstvenoga slavoluka na Pilamadočeka opet vladara načelnik sa općinskimvijećem. Cesaru odavaše počast vojnički odio i24 Župljanina odjeveni u bogatome narodnomeruhu pa članovi dvaju radničkih društava sazastavama i muzikomČlanovi carske

obitelji Habsburgovaca povremenosu posjećivali naš grad uglavnom dokraja I. svjetskog rata. (Nakon I. sv-jetskog rata trebalo se je još riješitivlasnost nad otokom Lokrumom). Tesu posjete bile službene ili privatnenaravi o čemu je lokalni tisak iz-vještavao dubrovačku javnost. Me-đutim, na neke ranije posjete Hab-sburgovaca Dubrovniku objavljivalasu se novinska izvješća, tj. opis nji-hovog boravka naknadno, nekolikodesetljeća kasnije. Razlog tome je, štou vrijeme njihova posjeta još u Du-brovniku nisu izlazile lokalne novine.Naknadno izvješćivanje bilo je u rijet-kim slučajevima, uglavnom povodomsmrti, kao npr. kod pogibije Maksi-milijana u Meksiku 1867. ili smrti caraFranja Josipa I. 1916. godine.Uredništvo „PCH“ od 22.11.1916. ubroju 605. tiska samo jedan list, poputizvanrednog izdanja iako to nije izriči-to navedeno. Na prvoj stranici u crn-om okviru objavljena je fotografijaFranja Josipa I. i popratni tekst(između ostaloga) o njegovoj smrti21.11.1916 u dvorcu Sconbrunnu.Poleđina istog lista potpuno je praz-na. U sljedećim brojevima 606. i 607.uredništvo dosta prostora, različitimnapisima posvećuje Franju Josipu I.iz kojih ću citirati samo jedan dio. Ubroju 608. (9.12.1916.) obavještavase dubrovačka javnost o stupanju naprijestolje hrvatsko-ugarskog kralja iaustrijskog cara Karla I. (1887-1922).On je sinovac Franja Josipa I. Dono-sim opis posjeta austro-ugarskogcara koji je posjetio Dubrovnik 1875.godine.„Prava Crvena Hrvatska“ od25.11.1916. godine, broj 606. CARI KRALJ FRANJO JOSIP I. U DU-BROVNIKUDneva 27.maja 1815. bečki kongresdopusti na podnesku kneza Metter-nicha prisjadinjenje Austrijskoj care-vini „teritorije koje sačinjavahu preg-jašnju Dubrovačku republiku“. Takoovim historičkim datumom dogje Du-brovnik u zajednicu sa ostalim dalm-atinskim krajevima i pod istog vladara,koji držaše u svojoj vladalačkoj moćii Istru te Hrvatsku i Slavoniju. Car Fran-jo I. , izvrsno upućen u humanističkilet Dubrovčana, htjede da što prije vididubrovačku osebujnu oazu tropskevegetacije i osobite kulture te politič-ko-trgovačke veličine. Dolazak ćesa-

ra Franja I. u Dubrovnik (1818. g. –nap. D.R.), probudi tako dubrovačkepjesničke žice, da ga upravodočekaše bivši vladari na istočnimjadranskim obalama, najsjajnije što semože jedan suveren primiti, a onegomile pjesama što se napisaše ucarevu počast i slavu jasno zasvje-dočiše veliku ljubav te (što) je hrvats-ka Atena gojaše za velikog članaslavnog Habsburškog Doma. ĆesarFranjo bi blag u Dubrovniku, do-bročudan i pun poštovanja premavlasteli i dubrovačkom puku.Odsjedne u domu Gučetića-Gozze,(o njegovom 10-o dnevnom boravku,na palači je postavljena spomen ploča

s latinskim tekstom – nap. D.R.) proše-ta Ćesaricu po rajskome perivoju na-pomenute grofovske obitelji u Trste-nome pa aristokratskom rukomprogje preko rana, što ih francuskaokupacija zada Dubrovniku.57 godina kašnje, što primi DubrovnikNjihova Veličanstva Franja I. i Karolinu,dneva 28. aprila 1875. primaše meg-ju svoje bedeme, plivajući u veselju,njihovog unuka i svoga vladara Fran-ja Josipa I. Njegovo Veličanstvoobagje svoju divnu Dalmaciju, kojeposjed davaše Austrijskoj carevinipravi biljeg svjetske velevlasti pa svr-nuvši se u Slano, Ston, 28. aprila u 8sati u jutro ugje (uplovi) na „Mirama-ru“ u grušku luku triumfalno iskićenu.Naše ratno brodovlje pod zapovjed-ništvom kontraadmirala Sternecka,najživahnije pozdravljaše gruvanjemtopova velikog vladara u kojem sekoncetrovaše sreća i spas austrijskognaroda. Pod veličanstvenimslavolukom umjetničke zamisli pri-maše veliki potomak Rudolfa Hab-sburškoga prvi pozdrav iz usta

načelnika grofa Rafa Pucića-Pozze. Najstarije evropsko plem-stvo pozdravljaše najstariju vladalačku kuću. Historija gledašečudno slijevanje interesa Dunava i Jadrana u jednu cjelinu, asa slavoluka na Pilama, što nešto slična mogaše da izvedesamo vedri dubrovački duh, blistaše (natpis): Slava Cesaru inašem kralju Franju Josipu I.Kod veličanstvenoga slavoluka na Pilama dočeka opet vla-dara načelnik sa općinskim vijećem. Cesaru odavaše počastvojnički odio i 24 Župljanina odjeveni u bogatome narod-nome ruhu pa članovi dvaju radničkih društava sa zastava-ma i muzikom. Tu načelnik Pucić pozdravi Njegovo Veličan-stvo hrvatskim govorom, u kojemu nijesi znao, da li bi se višedivio rijetkoj govorničkoj vrlini ili gostoljubivoj dubrovačkojljuckoti (ljubaznosti) i otmjenosti. Njegovo Apostolsko Veličan-stvo odgovaraše na ovaj pozdrav u njemačkom jeziku oveklasične riječi: „Osobitim zadovoljstvom primam od du-brovačkog općinskog zastupstva uvjeravanja vjernosti i prista-janja. Vrlo me veseli, što ću više dana proboraviti u ovomeglasovitome gradu, koji umije da spoji sa slavnom prošlostidostojnu sadašnjost. Ja sam osvjedočen o iskrenosti Vašihlojalnih osjećaja prema Mojemu Domu i Ćesarevini. Primitesvi, moja gospodo, i Vaši suradionici (suradnici), osvjedočenjeMoje osobite dobrohotnosti“.Iza ovog ceremonijalnog akta uputi se Njegovo Veličanstvou grad najslikovitije iskićen, što uopće može da zamislijužnjačka mašta na pogledu najmilovidnijih odraza ljepotemora i nebeskog plavetnila koliko u bujnim valovima svjet-losti žarkog sunca ili u titraju hiljadu zvijezda najčistijegvedrovigjenja elemova (elemenata: vatra, voda, zemlja, zrak).Oduševljeni (poklik) „Živio!“ pratio je preuzvišenog Vladarasve do kneževskog dvora gdje odsjedne.U kneževskom dvoru, znamenitoj gragjevini ranije renesanse,gdje se harmonično pomiješao romanski stil sa gotikom uveličanstvenoj zamisli Onofrija dela Cava-e, Franjo Josip I.nasljednik kneza Dubrovačke republike, austrijski car i du-brovački herceg (vojvoda) primaše izaslanike klera i civilnihvlasti. Tamo primi i odaslanika sultanovoga Sulejman Pašukao i onoga ruskoga cara državnog savjetnika Jonina. His-torijski ambijenat često ragja jednoličnim historijskim gesta-ma. Ne samo, nego i ove traže mjesta koja su naročito zanjih priregjena historijom. U onom Dvoru, iz kojega su du-brovačka vlastela još u XIV. stoljeću slala Ljudevitu Velikome,pa u XIV. i XV. vijekuSigmundu te u XV.stoljeću Albrehtu Aus-trijskome, Vladislavu,gubernatoru IvanuHunyadi(u) (SibinjaninJanku) i Matiji Korvinu,pa u XVII. vijeku ćesa-ru Leopoldu I. toplemolbe da dogju i oslo-bode susjedne zeml-je, Franjo Josip Velikiprimaše u audijencijukorporativno posljedn-je predstavnike du-brovačke vlastele, kol-jenoviće (nasljednike)još od vremena KarlaVelikoga, kako kazaMarmont. U istomeDvoru car Franjo Josipispijaše čašu u zdravl-je Sultana Abudl Azizai cara Aleksandra II.,čija korveta „Bajan“pozdravljaše trium-falni ulaz NjegovaVeličanstva u Gruž.

Nastavlja se

Priredio:Damir Račić

ISPRAVAK: U prošlom broju Glasa Gradaizašao je moj tekst o “RedarstvenomPravilniku”. Na kraju napisa priložio sam iilustraciju, tj. obrtnicu jedne zagrebačkeprostitutke iz 1898. godine. Međutim, “do-kument” nije objavljen uz tekst, tj. na krajuteksta iako je najavljen, pa ga ovom pril-ikom objavljujemo.

53GlasGrada - 639 - petak 16. 6. 2017.

DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI

Sutjeska presudna partizanska epopejaSutjeska presudna partizanska epopejaSutjeska presudna partizanska epopejaSutjeska presudna partizanska epopejaSutjeska presudna partizanska epopejaNadamo se da će državni dužnosnici Republike Hrvatskeprilikom jedne od čestih posjeta i polaganja vijenaca nagrobištima diljem Bosne i Hercegovine, posjetiti i Tjentište ipokloniti se sjenama 7.454 poginulih partizanskih boraca(4.105 iz Republike Hrvatske)

9. lipnja na Milinkladama na planiniOzren ranjen i Tito, jedini vojni zapovjed-nik u Drugom svjetskom ratu koji je ran-jen i koji je neposredno rukovodio rat-nim operacijama iz prvih borbenih linija

Dan antifašističke borbeDan antifašističke borbeDan antifašističke borbeDan antifašističke borbeDan antifašističke borbeU povodu državnog praznika Dana antifašističke borbe, 22. lip-nja i 76. obljetnice osnivanja Prvog sisačkog partizanskog odre-da, u srijedu, 21 lipnja, s početkom u 19 sati, na Spomen grobl-ju boraca NOR-a na Boninovu, Udruga antifašista Dubrovnikorganizira polaganje vijenaca i odavanje počasti poginulimborcima NOR-a, koji su svoje živote ugradili u pobjedu nadfašizmom u Drugom svjetskom ratu, oslobođenje od okupato-ra i njihovih slugu, te žrtvama fašizma i poginulim braniteljima uratu za obranu Republike Hrvatske iz prošlih devedesetih. PoslijeKomemorativnog skupa održat će se Svečana sjednica Pred-sjedništva Udruge antifašista Dubrovnik na kojoj će se dodijelitiovogodišnja priznanja i zahvalnice Udruge antifašista Dubrovnik.

Književna večer Dragana MitovaKnjiževna večer Dragana MitovaKnjiževna večer Dragana MitovaKnjiževna večer Dragana MitovaKnjiževna večer Dragana MitovaU okviru prekogranične suradnje i prijateljskih odnosa dubrovačkihantifašista sa SUBNORA Crne Gore i u susret Danu antifašističkeborbe, Udruga antifašista Dubrovnik organizira u ponedjeljak, 19.lipnja, u svojoj dvorani s početkom u 19 sati „Književnu večer“. Du-brovački književnik Mato Jerinić predstavit će književno stvaralaštvogosta večeri crnogorskog književnika i publicista Dragana MitovaĐurovića, koji je i generalni sekretar SUBNORA Crne Gore.

ZAVNOH - temelj hrvatske državnostiZAVNOH - temelj hrvatske državnostiZAVNOH - temelj hrvatske državnostiZAVNOH - temelj hrvatske državnostiZAVNOH - temelj hrvatske državnostiU 1943. godini vojno jača Narodnooslobodilački pokret, koji rezultiraoslobađanjem velikog dijela teritorije Hrvatske. Javlja se potrebaformiranja organa narodne vlasti. U Ponoru kod Korenice 1. ožujka1943. godine osnovan je Inicijativni odbor ZAVNOH-a – zemaljskogantifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske. Nakon obav-ljenih priprema prvo osnivačko zasjedanje ZAVNOH-a održano je13. lipnja 1943. godine u Otočcu, a druga sjednica idući dan 14.lipnja na Plitvičkim jezerima. ZAVNOH je postao najviše političko tije-lo Narodnooslobodilačkog pokreta i vršio ulogu najvišeg organa vlasti.Za provođenje zaključaka izabran je Izvršni odbor od 11 članova sVladimirom Nazorom na čelu. S prvog zasjedanja upućen je Proglasnarodima Hrvatske i Rezolucija (Plitvička) u kojima su objašnjeni ra-zlozi i ciljevi osnivanja uz poziv u borbu za oslobođenje od okupato-ra i domaćih izdajnika. Tijekom rata održana su još dva zasjedanjaZAVNOH-a. Četvrto zasjedanje održano je po oslobođenju zemlje24. i 25. srpnja 1945. godine u Zagrebu. Na njemu je ZAVNOH prom-ijenio ime u Narodni Sabor Hrvatske. U SR Hrvatskoj 14. lipnjaobilježavan je od 1982.-1990. godine kao Dan ZAVNOH-a.Odluke ZAVNOH-a unesene su u izvorišne osnove Ustava Repub-like Hrvatske i bile su ustavno pravni temelj za međunarodno prizna-vanje suverene Republike Hrvatske u njenim današnjim granicama.

Nakon neuspjelog pokušaja uniš-tenja glavnine partizanskih snagana čelu s Vrhovnim štabom u IV.neprijateljskoj ofenzivi, Bitci naNeretvi, Treći Reich uz pomoć tali-janskih i bugarskih okupatora,ustaša i razbijenih četničkih snagapripremaju novu ofenzivu. Operaci-ja Schwarz, poznata kao Bitka naSutjesci, počinje 15. svibnja 1943.godine. napadom 1. brdske nje-mačke divizije na 1. i 2. proleterskubrigadu. Pod zapovjedništvom gen-erala Alexandera Lohra i RudolfaLutersa je 127.000 dobronaoružanih vojnika potpomognutos 300 zrakoplova, oklopnim vozili-ma i teškim topništvom. Ovommoćnom ratnom stroju suprotstavi-lo se 22.148, prethodnom ofen-zivom (Bitkom na Neretvi), iz-morenih partizanskih boraca, pred-vođenih maršalom Titom s kojimaje i Centralna bolnica sa 3.500 ran-jenika, uključujući 1.000 tifusara.Strateški cilj okupatora je okruženjepartizana na području Durmitora iuništenje u kanjonu Sutjeske ujugoistočnoj Bosni. Težinu borbinajbolje potvrđuje činjenica da je 9.lipnja na Milinkladama na planiniOzren ranjen i Vrhovni komandantmaršal Tito. Jedini je to vojnizapovjednik u Drugom svjetskomratu koji je ranjen i koji je neposred-no rukovodio ratnim operacijama izprvih borbenih linija. Šesnaest par-tizanskih brigada u pokušajuproboja u dva pravca pružaju

snažan otpor nepri-jatelju. Među njimaje i šest partizanskihbrigada iz Hrvatske:tri Dalmatinske – 1.2. i 3. i tri Banijskebrigade – 7.,8. i16.Legendarna Prvaproleterska podzapovjedništvomKoče Popovića 10.lipnja probila jeobruč, spriječivšiplan neprijateljskogokruženja i uništen-ja partizanskih sna-ga. Time su stvore-ni uvjeti za izvlačen-je ostalih snaga iproboj u pravcu is-točne Bosne. Ofen-ziva je završila 15.lipnja kada nacistič-ka njemačka ko-manda priznajeneuspjeh.Nažalost, ostale suu okruženju tri brigade s preko 2.000ranjenika. Prema naredbi generalaLutersa okupatori su uz pomoćpreostalih četničkih bandi pobili svepronađene borce, ranjenike i liječni-ke. Djecu iz dječje bolnice rastrgalisu psima. U “čišćenju “ terena po-bijeno je mnogo civila. Partizanskejedinice nakon proboja kreću u pro-tunapad i oslobađaju neprijateljskauporišta u istočnoj Bosni. Ova bitkasmatra se presudnom bitkom za

konačni tijek rata na ovim područjima, i ne samo njima uDrugom svjetskom ratu. Sloboda je plaćena velikim žrtva-ma. Poginulo je 7.454 partizanska borca, od kojih je 4.105sa područja Republike Hrvatske, 3.032 iz Dalmacije (na-jviše iz Splita-558, i Šibenika 535 ). Iz Dubrovačko-neret-vanske županije najviše poginulih je iz Ploča – 114. Među

poginulim je i 45 Narodnih heroja i broj-ni istaknuti vojni rukovodioci i revolucio-nari: Sava Kovačević, Nurija Pozderac,Veselin Masleša, Simo Milošević, IvanGoran Kovačić.... Herojstvo Titovih bo-raca potvrđuju brojni ratni dokumenti.Četvrta Crnogorska brigada poručuje sLjubina groba: “Dogod budete čuli naLjubinu grobu pucnje naših pušaka,Nijemci neće proći. A kad toga ne bude,znajte da na njemu nema više živih pro-letera”.Druga Dalmatinska brigada sa Baraporučuje Vrhovnom štabu “Nijemci na-diru sve jačim snagama i sve upornije.Mi smo izgubili dvije trećine svoga ljud-stva, ali računajte na nas kao da smo upunom sastavu”. Gubici Druge dalmat-inske u ovoj neprijateljskoj ofenzivi su715 poginulih boraca, samo u jednomdanu poginulo ih je 6oo.Po završetku V. neprijateljske ofanziveu Izvještaju komandi Vermahta od 20.lipnja 1943. se kaže: “Tok borbi je poka-zao da su komunističke snage pod Tito-vom komandom odlično organizirane,vješto vođene i da raspolažu borbenimmoralom, koji izaziva čuđenje”. A tesnage predvođene maršalom Titom su:

16 brigada, u kojima je 67 posto boraca mlađe od 20 go-dina, 258 narodnih heroja, 20 boraca iz Španjolskoggrađanskog rata, brojni članovi KPJ i SKOJ-a, koji nisuštedjeli vlastite živote u ostvarivanju slobode i ideala zakoje su se borili do konačne pobjede. Bitka na Sutjescijedna je od brojnih i presudnih pobjedničkih epopeja par-tizana u Drugom svjetskom ratu. Nadamo se da će državnidužnosnici Republike Hrvatske prilikom jedne od čestihposjeta i polaganja vijenaca na grobištima diljem Bosne iHercegovine, posjetiti i Tjentište i pokloniti se sjenama 7.454poginulih partizanskih boraca, od kojih je bilo 4.105 izRepublike Hrvatske. NP

54 GlasGrada - 639 - petak 16.6. 2017.

Piše:Antun Švago

BRZOBRODSKI SERVIS KAPETAN LUKA

Nova linija izmeđuNova linija izmeđuNova linija izmeđuNova linija izmeđuNova linija izmeđuSplita i DubrovnikaSplita i DubrovnikaSplita i DubrovnikaSplita i DubrovnikaSplita i DubrovnikaPočevši od 2014. brzobrodski servis Ka-petan Luka svake godine unaprjeđujesvoju flotu na liniji Split - Dubrovnik - Split.Ove sezone očekujemo najveći napredakuvođenjem bržeg i modernijeg broda nanovoj liniji između Splita i Dubrovnika, uzdvije nove luke pristajanja Bol na Braču iMakarsku Dubrovčanima, Splićanima iotočanima je dobro poznata linija ko-mpanije Kapetan Luka koja brodom Kri-lo STAR spaja Split i Dubrovnik pristajućina otocima. Kupovinom novog brodaKrilo Eclipse, modernog trimarana mak-simalne brzine plovidbe od 40 čvorova ikapaciteta blizu 500 putnika, stvorili su se

uvjeti za uspostavunove brzobrodskelinije. Tako će ove se-zone počevši od12.lipnja trimaran Kri-lo ECLIPSE svakod-nevno ploviti na linijiSplit - Bol - Makarska- Korčula - Sobra -Dubrovnik i obratno,zaključno sa 17. 9.2017. Plovidbaizmeđu Splita i Du-brovnika trebala bitrajati oko 4 sata itrideset minuta s polascima iz Splita u 7:30 ujutro, a iz Dubrovnika u 4:00 popodne. Uzpovoljne cijene karata, ova će linija olakšati prometovanje između Dubrovnika, otoka iSplita. U Dubrovniku karte se mogu kupiti u Dubrovnik TRAVEL CORNER-u - Avansa Trav-el na lokaciji Obala Stjepana Radića 40, preko puta gata Petka gdje brod pristaje i poslovni-cama Elite Travel-a. Tihan Milko

ZBOR LIBERTAS

Gostovali u ŠuiciGostovali u ŠuiciGostovali u ŠuiciGostovali u ŠuiciGostovali u ŠuiciČlanovi zbora Libertas gostovali su u Šuicigdje su, 10. i 11. lipnja, biti gosti Župe sv.Ante Padovanskog. Na inicijativu KrešimiraMarkovića, vjeroučitelja u Turističkoj i ugos-titeljskoj školi Dubrovnik i rođenog Šuičan-ina, te u dogovoru sa fra Matom Logarom,župnikom župe u Šuici, dogovoreno je gos-tovanje zbora uoči Blagdana sv. Ante Pa-dovanskog, nebeskog zaštitnika ove župe.Zbor je u subotu pjevao u Crkvi sv. AntePadovanskog tijekom svete mise, nakonkoje je održao koncert. Sutradan su sud-jelovali na svetoj misi u Crkvi sv. NikoleTavelića u Tomislavgradu, a posjetili su ifranjevački samostan Rama-Šćit, u sklopukojega je Etnografski muzej.

NOVA KNJIGA NIKA KAPETANIĆA

Medalje Društva prijatelja dubrovačke starineMedalje Društva prijatelja dubrovačke starineMedalje Društva prijatelja dubrovačke starineMedalje Društva prijatelja dubrovačke starineMedalje Društva prijatelja dubrovačke starinePredstavljanje knjige Nika Kapetanića „Medalje Društva prijatelja dubrovačke starine“održano je u utorak, 13.6. u Čitaonici Državnog arhiva u Dubrovniku. O knjizi su govoriliJoško Belamarić i Miljenko Domijan.

MATO MALI I PERO NJIOV

U vilene glasePokonji je Jozo zno rije da te pamet sto putavodi na jamu, ali te neće u nju baci, dok će teguzica sto puta baci u jamu, a neće te nijednomgleda iz nje izvujNišta, kaže Sele, Matu u ovijem bremenima više ne smetako ova silna preša. Što se raširila više od kukujičine u Poju.Nije to ona prijašnja zdrava preša, kadarke bi se gledalosmiri danaske za ne čeka śutra, vengo je to ona ko da ćeśutra smak svijeta.Čejade se, misli Pero, prije umjelo koristi prešom, dok sedanaske, žali Bože, preša koristi njime. Tako je s prešom,tako je sa svijem drugijem. Sve ono sa čime smo se neg-da koristili za život, sadarke nas je uzelo pod svoje.Govorijo je pokonji Jozo da ne treba za neka druga, tobožeboja, bremena čuva pamet, vengo š njome treba radi uonijem u kojijem jesi.Zno je rije i to da te pamet sto puta vodi na jamu, ali teneće u nju baci, dok će te guzica sto puta baci u jamu, aneće te nijednom gleda iz nje izvuj.Ko bi sve ovo u naske s nama vakijem posložijo, a? Stavi-jo na svoje mjesto. Ne more se, kaže Jane, u naske ovošto je mijenja na boje so tijem što nekoga zaokružiš iliprekrižiš, što nekoga fališ a nekoga kudiš.Prvo treba viđe sebe pa onda poj od sebe, a ne prvo pojod sebe a ne viđe sebe.Manji je problem taj, ukjučiva se Sele, što nekomu daš

mali prs, a on uzme cijelu ruku; višije problem to što mu više nigdanećeš moj dokaza da si mu pružijomali prs, a ne cijelu ruku.I sve je tako u naske. Stanemo naprvu. I ne da nam se daje.Odgoj je negda, dodava ona, bijokjuč za svaku bravu, dok je dan-aske, žali Bože, zadnja rupa na svi-rali. Soldi sve vrtu. I ideali se nemogu pokrenu ako i soldi ne gura-ju.Manje je zlo što čejade u naske snama ne more vrnu izgubjeno br-ijeme, veće je što s nama vakijemčejade i daje ne prestada gubi br-ijeme.Čejade je, kaže Pero, toliko isteret-ilo sve ovo što nas je obujitilo pa bise od jada krivilo u vilene glase. Alidošlo je brijeme da se u naske snama vakijem više nemaš s kimekrivi ni u vilene glase. Moreš se je-dino smija. Sam sa sobom.Veličina čejadeta nije se ni u naske,dodava Jane, nigda mjerila u one-mu što kaže, ili što i koga sluša,vengo u onemu što čini. Ne kažese zaludu da i najmanja djela go-voru više od najvećijeh riječi.

Imat pamet, a ne zna što s njom,isto je ko i nema je, samo što jemanja šteta nema je.Zaludu je čejadetu Bog nešto doako to što mu je do ne umije koris-ti. Samo je zanimjivo, kaže Pero,da današnje čejade više koristi, žaliBože, ne ono što je od Boga ven-go od vraga paklenoga.Negda je zajedničko dobro liječilojude, kako one koji su činili dobrotako i one kojima je činjeno dobro.A što je danaske? Reko bi Pero: Ašto ti imam priča, kad sve znaš!Govorila je pokonja Januka kakočejade koje se ne mijenja na boje,više voli sebe vengo dobro. Zato iživimo u svijetu koji je pun sebe, aprazan. Brez dobrote.

RONILAČKI KLUB DUBROVNIK

Akcija čišćenja podmorjaAkcija čišćenja podmorjaAkcija čišćenja podmorjaAkcija čišćenja podmorjaAkcija čišćenja podmorjaRonilački klub Dubrovnik organizirao je u sub-otu, 10.lipnja, akciju čišćenja podmorja napodručju od Solituda do plaže Mandrač. Ovuakciju podržali su Turistička zajednica gradaDubrovnika i Grad Dubrovnik, Upravni odjelza komunalne djelatnosti i mjesnu samou-pravu, a u akciji su se osim roniocaRonilačkog kluba Dubrovnik uključili i djelat-nici Čistoće d.o.o., koji su izvađeni otpad prik-upili i odnijeli s prostora šetnice.

Foto: Željko Tutnjević / dubrovacki.hr

55GlasGrada - 639 - petak 16. 6. 2017.

GlasGrada - List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Du-brovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, katarina.milat.kralj@gmail.comGlavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, glasgrada@gmail.com MOZAiK - Glav-na urednica: Katarina Milat Kralj, mozaikgg@gmail.com Grafička i tehnička priprema:Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980, fax: 020 311 992,tele5marketing@gmail.com Adresa redakcije: Glas Grada, Masarykov put 3C, 20000Dubrovnik, glasgrada@gmail.com, www.glasgrada.hr.

Tekstov i za objavu pr imaju se do sr i jede, najkasni je do 10 sat i .

Obavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiBONINOVO.HR

UČIMO HRVATSKI

Prijedlog kod/kPrijedlog kod/kPrijedlog kod/kPrijedlog kod/kPrijedlog kod/kAutori knjige Hrvatski u upotre-bi – lekcije za bolje ovladavan-je hrvatskim jezikom, MarkoAlerić i Tamara Gazdić-Alerićnapisali su tekst pod gornjimnaslovom, za koji mislimo damože biti zanimljiv i čitateljimaove naše kolumne pa ga ucijelosti prenosimo.“Dogovorili smo se da ćemo senaći na ulazu u Dubrovnik kodVrata od Pila. Kad se nađemootići ćemo k tebi.Prijedlog kod dolazi uz riječi ugenitivu, a prijedlog k/ ka dola-zi uz riječi u dativu.Prijedlogom kod označava seboravak u čijoj blizini, npr. kodnjega smo se osjećali vrlougodno. Prijedlog kod nepravil-no je upotrebljavati za označa-vanje pravca kretanja, a boljega je izbjegavati za označavan-je prisutnosti. Npr. nepravilnoje ide kod brata, a pravilno idek bratu.

Umjesto: Ta se osobina razvijaveć kod djece, bolje je:Ta se os-obina razvija već u djece.Prijedlogom k(ka) označava seono prema čemu je upravljenokretanje ili prema kome ili čemuje okrenuto, npr. idem k bratu,grad je okrenut k planini.Zašto se i gdje griješi? Prijed-log kod u komunikaciji se čes-to nepravilno upotrebljava.Npr.idem kod zubara.; Prikaza-ni su običaji kod Dubrovčana.U hrvatskome je standardnomjeziku pravilno idem (k)zubaru.¸Prikazani su običaji uDubrovčana.Prijedlog k ima oblik ka kadariječ koja se iza njega nalazipočinje suglasnicima k, g, h,npr. Putovali smo ka Karlovcu.;Duga kolona automobila kreta-la se ka graničnom prijelazu.;Prilazili su ka hramu. Prijedlogk stavlja se u obliku ka kadariječ uz koju stoji počinje su-glasničkim skupinama sk, zg,sh, sf, (ka skladištu, ka zgradi,ka shemi,ka sfingi)”. K.T.

POZIV ZAINTERESIRANIMA

Izlet u VrapčićeIzlet u VrapčićeIzlet u VrapčićeIzlet u VrapčićeIzlet u Vrapčićeu subotu 17.6. organizira se izletu Vrapčiće. pozivaju se svi zain-teresirani. Polazak s Pila je u 6sati. Sve informacije na: 091 5717963 ili 417 034.

SUH PODRUŽNICADUBROVNIK

Izlet na ŠipanIzlet na ŠipanIzlet na ŠipanIzlet na ŠipanIzlet na ŠipanSindikat umirovljenika hrvatske- Podružnica Dubrovnik dana22. 6. (četvrtak) organizira jed-nodnevni izlet na otok Šipanredovnom brodskom linijom spolaskom iz luke Gruž u 9:00sati. Pozivamo sve naše članovei one koji to žele biti da nam sepridruže. Prijave u Podružnici naadresi Josipa Kosora 30,ponedjeljkom, srijedom i pet-kom u vremenu od 9 - 11 sati.Informacije na brojeve telefona332 857 i 358 615.

UDRUZI ZA DOWN SINDROM DNŽ darovali su: U spomen napok. Mariju Đurić, umjesto cvijeća, djelatnici restorana hotelaExcelsior prilažu 500 kn. Mole se darovatelji koji svoje prilogeuplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na 091 4753581 ili 091 4753 582. Roditelji i djeca Udruge iskreno zahvaljujusvim darovateljima.

UDRUGA RINA MAŠERA - U spomen na pokojnu tetku KaticuGudelj, Ančica Lončarić sa obitelji prilaže 200 kn.

SLOBODAN VLADIĆ, 1958RUŽA KONJEVOD, 1923.MARE KARAMA, 1927.DRAGINJA BANJAC, 1923.MARIJA GJURAŠ, 1932.VILKA (MILE) KATUŠIĆ, 1933.MATIJA CURIĆ, 1937.ANTUN KNEGO, 1943.MATO GRLJEVIĆ, 1951.

NATAŠA BRAJČIĆ ROĐ.PERKOVIĆ, 1948.MARA PRCE ROĐ. BURUM,1949.RAMO MEHAKOVIĆ, 1951.LENKA PINČEVIĆ-DEDIĆ, 1959.NIKOLA JARAK, 1967.IGOR JERINIĆ, 1971.

56 GlasGrada - 639 - petak 16.6. 2017.

misao

tjedna Martin

LutherKing

Ne dopustite nijednoj osobida vas spusti toliko nisko da je zamrzite

KLAPA KAŠE I LIONS KLUB LIBERTAS

Humanitarnikoncert

Članovi klape Kaše i Lions kluba Libertas Du-brovnik predstavili su na konferenciji za novinarehumanitarni koncert, s nakanom prikupljanjasredstava za Hrvatsku udrugu za školovanjepasa vodiča i mobilitet. O koncertu, kojim ćeKlapa Kaše proslaviti 10 godina postojanja, go-vorili su voditelj klape Vicko Dragojević, pred-sjednik Lions cluba Libertas iz Dubrovnika Frano Herendija, te autorica tiskanje ilustrirane knjige za slijepu i slabovidnu djecu ‘Novo-godišnja čarolija’, Irja Jerković. Koncert će se održati u Kneževu dvoru, 17. lipnja u 21 sat. Cijena ulaznice je 50 kuna. Karte se mogurezervirati na 092 336 9780, a prodaja ulaznica će krenuti sat vremena prije koncerta ispred Kneževog dvora.

PRIPADNICI UDRUGE DUBROVAČKIH BRANITELJAHRM POSJETILI ŠIPAN

Pilari posjetilispomen obilježjestradalog suborca

Povodom 25 godina od stradanja Maria Krstičevića,pripadnika HRM koji je poginuo 15. travnja 1992.na Šipanu, članovi Udruge dubrovačkih braniteljaHRM iz Domovinskog rata, znani nam „Pilari“, pri-padnici „Pilarskog voda“, ove subote posjetili suŠipan i spomen obilježje svoga stradalog suborca.Članovi udruge Mato Barišić, Dragan Klepo, StjepoĆubela, Slavko Karužić Pjombo, Ivica Marić i Ve-dran Cvjetković, te Vlaho Obradović koji im sepridružio na Šipanu, očistili su spomen obilježje,položili vijenac i zapalili svijeće za svog stradalogsuborca, a pri obilasku spomen obilježja pridružilaim se i majka poginulog Maria, gospođa VilkaKrstičević. Prigodom ovog obilježavanja održana je i Sveta misa za Maria Krstičevića u Šipanskojcrkvi Svetog Stjepana koju je predvodio don Slavko Grubišić, a druženje je nastavljeno obilaskomnekih važnih mjesta Domovinskog rata, te zajedničkim objedom i sjećanjima na dane iz Domovin-skog rata u konobi Mira Ivankovića u Luci šipanskoj.

U KLUBU 100

Veliko i humano srceSlavena

KapetanovićaNa Odjelu transfuzijske medicine Opće bolnice Dubrovnik u četvrtak, 8.liupnja, SlavenKapetanović darovao je krv po stoti put. Prvu dozu krvi darovao je 1966. godine sanavršenih 18 godina i do današnjeg dana iz njegovih vena uzeto je 45 litara togdragocjenog lijeka za kojeg nema zamjene u spašavanju ljudskih života. Jedna dozakrvi može spasiti i do tri života. Slaven je treći darivatelj krvi na području djelovanjaDubrovačkog Crvenog križa koji je prešao magični broj od 100 davanja i na taj načinzavrijedio zahvalnicu i zlatni znak priznanja Hrvatskog Crvenog križa. Ovo priznanje bitće mu uručeno u prigodi 25. listopada – Dana darivatelja krvi u Republici Hrvatskoj.Slavena, s drugim stotašima, očekuje i odlikovanje Predsjednice Republike HrvatskeRed Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske. Dubrovački Crveni križ od srca čestitaSlavenu na iskazanoj humanosti i bezgraničnoj ljubavi prema čovjeku. Darujući krvugradio je sebe u živote drugih ljudi ostavljajući na taj način neizbrisiv trag u njihovimživotima, postajući karika koja povezuje zdravlje i bolest na najčovječniji način, daru-jući im nadu u oporavak i život. Hvala Slavene za dar od srca, želimo ti puno zdravljai nastavak darivanja krvi za ljude u potrebi! GDCK Dubrovnik

OBAVIJEST: Ovaj broj GlasaGrada je zaključen u utorak,13.6. Sljedeći broj GlasaGrada zaključuje se uutorak, 20. lipnja, a možetega, kao i obično uzeti nauobičajenim mjestima upetak, 23. lipnja