Graansko parnino procesno pravo - kolokvij

Graansko parnino procesno pravo

SKRIPTA

Edina Potokovi

Medina Mumi

PROCESNE PRETPOSTAVKEProcesne pretpostavke su uslovi od kojih zavisi pretpostavka odluivanja o predmetu spora. Osnovna podjela procesnih pretpostavki je na opte i posebne. Opti moraju da se ispune u svakoj parnici da bi bila tuba doputena, dok je postojanje posebnih pretpostavki uslov doputenosti tube samo za neke sporove. Nadalje razlikuju se pozitivne i negativne procesne pretpostavke. Prve moraju da postoje a druge ne smiju postojati. Konano, procesne pretpostavke mogu se podijeliti na one na koje sud pazi po slubenoj dunosti i na one na koje pazi samo po prigovoru tuenog. Opte procesne pretopstavke odnose se na sud, parnine stranke, tubu i predmet spora.

Pretpostavke koje se tiu suda:

1. Meunarodna nadlenost domaeg suda;2. Podreenost tuenog domaem pravosuu;3. Apsolutna nadlenost redovnog parninog suda;4. Relativna nadlenost redovnog parninog suda (stvarna i mjesna).Pretpostavke koje se tiu stranaka:

1. Postojanje stranaka;2. Stranaka sposobnost;3. Parnina sposobnost stranaka;4. Punovano zakonsko zastupanje parnino nesposobne stranke;5. Punovano zastupanje od strane zastupnika pravne osobe;6. Punovano zastupanje ako stranka vodi parnicu preko punomonika;7. Postojanje procesne legitimacije (prava ma voenje spora ako ga stranka vodi o tuem pravu).Pretpostavke koje se tiu tubeTuba mora da sadri sve zakonom propisane elemente. Ukoliko ne sadri jedan od tih elemenata sud e pozvati tuioca da otkloni nedostatke u ostavljenom sudskom roku u protivnom e tubu odbaciti.

Pretpostavke koje se tiu predmeta sporaU pvu grupu spadaju negativne pretpostavke koje ne smiju postojati da bi odluivanje o premdetu spora bilo doputeno. To su zabrana dostruke parnice izmeu istih stranaka u pogledu istog tubenog zahtjeva. U drugu grupu spadaju one pretpostavke koje moraju postojati da bi odluivanje o tubenom zahtjevu bilo doputeno. To su postojanje utuivog subjektivnog prava koje je pravno zatieno i postojanje pravnog interesa za tubu.REDOSLIJED ISPITIVANJA PROCESNIH PRETPOSTAVKI

Ako je tuba uredna onda sud u prvom redu cijenu da li postoji nadlenost redovnog parninog suda. Ako sud utvrdi da rjeenje spora ne spada u sudsku nadlenost ve u nadlenost organa uprave ili da za rjeenje nije nadlean sud u FBIH oglasit e se nenadlenim , ukinut e provedene radnje i odbaciti tubu. Ukoliko utvrdi da rjeavanje spora spada u sudsku nadlenost onda e cijeniti relativnu nadlenost. Poslije utvrivanja apsolutne i relativne nadlenosti suda ne postoji vie nikakav redoslije dpo kome bi sud provjeravao postojanje procesnih pretposatvki.

POSLJEDICE NEDOSTATKA PROCESNIH PRETPOSTAVKI

Nedostatak neke procesne pretpostavke dovodi do odbacivanja tube. Sve procesne pretpostavke nemaju isti znaaj pa je zavisno od toga i postupanje suda razliito. im sud utvrdi da meu istim strankama po istom zahtjevu teku dvije parnice i da stranka nema procesnu legitimaciju odbacit e tubu kao nedoputenu. Kada sud utvrdi nedostatak stranake sposobnosti ili urednog zastupanja sud e tubu odbaciti tek onda ako stranka u ostavljenom roku nije otklonila nedostatak. Ako se nedostaci odnose na stvarnu i mjesnu nadlenost sud e se oglasiti nenadlenim i tubu dostaviti nadlenom sudu ime je nedostatk otkolonjen.

PRETHODNO PITANJE

Prethodno pitanje predstavlja pitanje utvrivanja postojanja nekog relevantnog prava ili odnosa samo izme stranaka u odreenom sporu. Prethodno pitanje predtsavlja injeninu podlogu na kojoj se zasniva odluka suda o glavnoj stvari. Sud pred kojim se pojavilo prethodno pitanje moe o njemu odluivati u nastaloj parnici ili prekinuti postupak i saekati da nadleni sud o tom pitanju meritorno odlui.

Ako je sud odluio da sam u nastaloj parnici rijei prethodno pitanje onda je duan utvrditi pravno relevantne injenice i na njih primijeniti odgovrajue materijalno pravo te donijeti odluku koja e imati uinak samo u nastaloj parnici.

Kada je nadlean sud ve odluio o prethodom pitanju kao glavnoj stvari onda je sud pred kojim se to pitanje pojavljuje kao prethodno vezan za donijetu odluku u granicama njene pravosannosti i konanosti.

Povreda pravila o prethodnom pitanju moe biti kvalifikovana kao povreda odredaba parninog postupka. Ako je prethodno pitanje pogreno rijeeno zbog toga to je nepotpuno utvreno injenino stanje glavna odluka se moe pobijati zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja. Ukoliko je prethodno pitanje pogreno rijeeno zbog toga to je pogreno primjenjeno mjerodavno prava tada se odluka o glavnoj stvari moe pobijati zbog pogrene primjene materijalnog ili procesnog prava.

Odluivanje po prethodnom pitanju kao glavnom pitanju

Do ovog e doi kada tuilac postavi incidentni zahtjev za utvrenje da postoji ili ne postoji neko pravo ili pravni odnos to je meu strankama sporno. Po prethodnom pitanju uvijek rjeava parnini sud. Ako je prethodno pitanje pravosnano rijeeno od strane drugog suda ili organa uprave onda se pitanje njegovog postojanja ne moe vie sa uspjehom pokrenuti.NAELA GRAANSKOG PROCESNOG PRAVA

NAELO DISPOZICIJE

Ovo naelo ispoljava se u pokretanju parninog postupka, u odreivanju predmeta raspravljanja i odluivanja, u raspolaganju postavljenim tubenim zahtjevom i okonanju postupka voljom stranaka.

Pokretanje parninog postupka

Parnini postupak pokree se tubomk kao dispozitivnom parninom radnjom. Bez tube nema parnice. Tuba je podnesak kojim se fiziko ili pravno lice obraa sudu sa zahtjevom za pruanje pravne zatite od lica koje ini povredu tuioevih prava ili interesa. Tubu moe u ime stranke podnijeti njen zakonski zastupnik ili punomoni. Tuba je upravljena prvo na sud jer samo on moe da udovolji traenju pravne zatite. Tuba je upravljena i prema tuenom jer mu sud prije donoenja odluke o sporu mora dostaviti tubu da bi pruio mogunost da se o tubi izjasni.Parnini postupak se ne pokree po slubenoj dunosti od strane suda ve iskljuivo na inicijativu stranke tuioca. Samo izuzetno parnini postupak se ne pokree tubom ve zajednikim prijedlogom, odnosno sporazumnim zahtjevom stranaka u sporovima radi razvoda braka.

Odreivanje predmeta raspravljanja i odluivanja

Postavljenim tubenim zahtjevom u tubi tuilac odreuje o emu i kako treba da bude presueno. Postavljeni zahtjev je predmet raspravljanja i osluivanja. Parnini sud odluuje u granicama postavljenog zahtjeva tako to ga usvaja ili odbija u cjelosti ili djelimino.

I kada rezultati dokaznog postupka ukazuju da tuiocu pripada vie prava nego to je traio sud e se kretati u okviru postavljenom zahtjeva i dosuditi samo onoliko koliko je traeno. Sud ostaje u granicama postavljenog zahtjeva i onda kada tuiocu dosudi manje nego to je traio ako ocijeni da je tubeni zahtjev djelimino osnovan. Kada je u pitanju pravina naknada nematerijalne tete sud nije vezan navodima tube, nego se ta teta utvruje po slobodnoj ocjeni suda.

Vezanost suda za tubeni zahtjev znai i to da je sud duan odluiti o svemu to se trai postavljenim zahtjevom. Ako sud naini propust i ne odlui presudom o svim postavljenim zahtjevima svaka od stranaka moe predloiti donoenje dopunske presude.

Raspolaganje postavljenim zahtjevom i okonanje postupka voljom stranakaStranke se mogu odrei tubenog i protivtubenog zahjteva, priznati zahjtev protivnika i nagoditi se. U skladu je sa nelom dispozicije i mogunost tuioca d aumjesto prvobitnog zahjteva postavi i drugi, da povea postojei zahtjev ili da uz postojei istakne jo jedan (objektivno preinaenje tube).

Povreda naela dispozitivnosti

Povreda ovog naela postoji kada sud uvai raspolaganja stranaka koja su protivna prinudnim propisima. To e biti sluaj kada je sud dopustio zakljuenje sudske nagodbe u pogledu zahjteva kojima stranke ne mogu raspolagati ili je protivno odredbama ZPP donio presudu na osnovu priznanja ili presudu na osnovu odricanja.

Drugi sluaj povrede ovog naela je prekoraenje tubenog zahtjeva. To je sluaj kad je sud dosudio tuiocu neto drugo u odnosu na ono to je traio ili mu je dosudio vie od onoga to je traio. Tubeni zahjtev je prekoraen kad sud u povodu razvoda braka donese odluku o njegovom ponitenju i sl.

NAELO OFICIJELNOSTI

Raspolaganje stranaka zahjtevima ogranieno je esto prinudnim propisima koji reguliu nastanak, sadrinu i prestanak odreenih subjektivnih prava. Ove imperativne norme su obavezne za stranke i ne mogu ih svojom voljom mijenjati. Na taj nain titi se dutveni i pravni poredak. Drugi aspekt primjene naela oficijelnosti je u tome to e sud po slubenoj dunosti odluiti o izdravanju malodobne djece u postupku za razvod braka i u postupku za utvrivanje oinstva i kada stranka nije postavila zahjtev za izdravanje. RASPRAVNO NAELO

Da bi sud mogao dati odgovor na injenino pitanje mora imati na raspolaganju injenice i dokaze ijom ocjenom utvruje postojanje pravno relevantnih injenica koje su meu stranakama sporne. Ako je dunost prikupljanja injenica i dokaza na strankama rije je o raspravnom naelu.

Prema ovom naelu stranke imaju pravo i dunost da prikupe i prezentiraju sudu cjelokupnu procesnu grau koja im je poznata i dostupna u toku postupka. Raspravno naelo je osnovno naelo u dispozitivnim sporovima.

Pravilno je zakljuiti da ova dunost stranaka u sutini predstavlja procesni teret u vlastitom interesu tako to e pred sudom redovno iznijeti sve one pravno relevantne injenice koje im po materijalnom pravu idu u prilog i predloiti odgovarajue dokaze ua utvrivanje injenica koje su sporne.

Ako se radi o zahjtevima sa kojima stranke mogu slobodno raspolagati, sud ne smije svoju odluku graditi na onim injenicama koje stranke u parnici nisu iznijele. Sud nema ovlatenje da postavljanjem odgovarajuih pitanja podstankne stranke da iznesu i one injenice koje nisu samoinicijativno iznijele. Ako sud utvrdi da stranke za postavljnei zahtjev nisu iznijele dovoljno pravno relevantnih injenica, onda e presudom odbiti zahjtev primjenom pravila o teretu dokazivanja zbog nepotpunog injeninog stanja. ISTRANO NAELO

U imperativnim sporovima sud nije vezan za injenice koje su stranke iznijele i za dokaze koje su stranke predloile pa je ovlaten utvrditi i injenice koje stranke nisu iznijele (brani i paternitetski sporovi).

NAELO KONTRADIKTORNOSTI

Pojam i znaaj

Da bi svaka stranka ostvarila svoje zakonsko pravo na izjanjene sud je duan da joj prui podjednaku mogunost da se u toku cijelog parninog postupka izjasni o predmetu spora, prijedlozima i zahtjevima protivnika, o njihovim injeninim navodima. Iskljuivo od volje stranaka zavisi da li e koristiti pruenu mogunost, one to mogu uiniti ali i ne moraju.Putem kontradiktornog raspravljanja sud dobiva od stranaka procesnu grau na kojoj moe zasnovati svoju presudu.

Primjena naela u postupku

Ovo naelo ostvaruje se u svim fazama parninog postupka. Sud moe odrati raspravu sa jednom strankom samo ako je i drugu stranku uredno pozvao.

Povreda naela kontradiktornosti

Ova povreda postoji ako sud kojoj stranci nezakonitim postupanjem nije dao mogunost da raspravlja pred sudom a to je postupanje bilo od uticaja na donoenje zakonite i pravilne presude. Na ovo povredu odredaba parninog postupka drugostepeni sud ne pazi po slubenoj dunosti ve na nju mora da ukae alba.

Sud takoe ini povredu odredaba parninog postupka time to stranci nije data mogunost da raspravlja pred sudom jer joj nisu dostavljene na izjanjenje isprave koje je u spis priloila protivna strana.

Odstupanje od naela

Iz razloga ekonominosti postupka zakon predvia i odeena odstupanja od ovog naela. Samo kad je zakonom odreeno sud je ovlaten da odlui o zahtjevu o kome protivnoj stranci nije bila pruena mogunost da se izjasni (npr.kod donoenja privremene mjere osiguranja). Ako postoji opasnost za obezbjeenje dokaza sud e o prijedlogu odluiti i bez prethodnog izjanjenja protivnika. Do odstupanja dolazi i kada sud donosui odluku kojom se oglaava apsolutno nenadlenim na osnovu navoda u tubi i kad odluuje o sukobu nadlenosti.

NAELO USMENOSTI

U naem parninom postupku usmenost je osnovno naelo. Prema sadraju naela usmenosti sud odluuje o tubenom zahtjevu na osnovu usmenog raspravljanja. Putem usmenog raspravljanja sa strankama sud na pripremon roitu dolazi do procesne grae, utvruje prdmet dokazivanja i vri izbor predloenih relevantnih dokaza. Naelo usmenosti dolazi do punog izraaja na glavnoj raspravi na kojoj stranke usmeno izvode dokaze. Svjedoci usmeno daju svoj iskaz, vjetaci usmeno iznose svoj nalaz i miljenje, stranke itaju isprave i zapisnik o posredno izvedenim dokazima. Sud ne moe odluiti o tubenom zahjtevu ako nije odrao raspravu bar sa jednom strankom.

Povreda naela usmenosti

Povreda ovog naela postoji ako je sud donio presudu bez odravanja glavne rasprave. Na postojanje ove povrede treba konkretno da ukae alba. Ako drugostepeni sud ustanovi da posotji ova povreda, ukinut e prvostepenu presudu i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno suenje. Prednosti i nedostaci naela usmenosti:

-usmenost omoguava da raspravljanje pred sudom bude javno i da javnost vri kontrolu rada suda;

-usmenost za neuku stranku moe da bude tekoa da se jasno izrazi o predmetu spora.

-sud ne zna koje injenice e stranke dodatni iznijeti na roitu mimo tube tako da ne moe da zauzme sigurnu poetnu pravnu kvalifikaciju spora i pripremi materijalne propise koje e primijeniti. NAELO PISMENOSTI

Radnje koje stranke preduzimaju u postupku u pismenom obliku imaju karakter pripremnih radnji i preduzimaju se izvan roita ali i tada se sudska odluka moe donijeti samo na osnovu radnji koje su predmet usmenog raspravljanja.Prednosti i nedostaci naela pismenosti:

-pismena forma omoguava da se trajno zabiljee preduzete usmene radnje;

-nedostatk je u tome to naglaena pismenost moe do dovede u pitanje usmenost i neposrednost;

-pismenim preduzimanjem parninih radnji sud ne moe psiholoki da kontrolie da li stranka iznosi istinu.

NAELO NEPOSREDNOSTI

Naelo neposrednosti dolazi do izraaja na glavnoj raspravi na kojoj stranke izvode prihvaene relevantne dokaze da bi dokazale postojanje iznijetih spornih pravno relevantnih injenicena kojima zasnivaju svoje zahtjeve. Sam neposredan odnos izmeu sudije i izvedenih dokaza prua mogunost da sud formira pravilno uvjerenje o dokaznoj snazi izvedenih dokaza. Puna vrijednost naela neposrednosti dolazi do izraaja u primjeni zajedno sa naelom usmenosti i to radi pravilnog utvrivanja injeninog stanja.Povreda naela neposrednosti

Ova povreda postoji ako je presudu donio sudija pred kojim stranke nisu neposredno izvodile dokaze na glavnoj raspravi. Na povredu naela neposrednosti treba da ukae alba. Ako je drugostepeni sud utvrdio postojanje ove povrede onda e rjeenjem ukinuti prvostepenu presudu i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno suenje.

NAELO POSREDNOSTI

Prema novom ZPP u prvostepenom postupku sudi sudija pojedinac. Meutim, mogua je situacija da je u odreenim predmetima dokaze izvodio sudija pojedinac i da je dolo do promjene linosti sudije. U toj situaciji sudska praksa prihvatila je rjeenje da nije potrebno da se ponovo neposredno izvode ve izvodeni dokazi ve je mogue uz saglasnost stranaka da se proitaju iskazi svjedoka i vjetaka pred sudijom koji vodi postupak.

NAELO JAVNOSTI

Ovo naelo znai da raspravi pred sudom mogu prisustvovati svi punoljetni graani koji nisu stranke, svjedoci ili vjetaci. Na taj nain vri se kontrola objektivnosti rada suda a sud vri i vaspitni uticaj na graane i upoznaje ih sa metodama rada suda. Javnost raspravljanja moe biti iskljuena u cjelini ili djelimino ako to zahtijevaju interesi ouvanja slubene, poslovne ili line tajne, zatita interesa maloljetnika, interesi javnog reda ili razlozi morala. U branim i paternitetskim sporovima javnost je iskljuena po samom zakonu da bu se zatitilo ustavno pravo na nepovredivost linog i porodinog ivota. PRAVO STRANAKA I DRUGIH UESNIKA DA U POSTUPKU KORISTE SVOJ JEZIK I PISMO

Novi ZPP propisuje da su u parninom postupku u ravnopravnoj upotrebi bosanski jezik, hrvatski jezik i srpski jezik, a slubena pisma su latinica i irilica. Stranke i drugi uesnici u postupku imaju pravo da se slue svojim jezikom i pismom ne samo u podnescima koji upuuju sudu, nego i u usmenom raspravljanju pred sudom.

Ako stranke i drugi uesnici u postupku ne poznaju ni jedan od jezika koji su u ravnopravnoj upotrebi u parninom postupku, onda e o svom troku osigurati usmeno ili pismeno prevoenje procesnih radnji koje preduzimaju.

Povreda pravaSud ini povredu odredaba parnilnog postupka ako propusti da stranke poui o ravnopravnoj upotrebi jezika i pisma i da zatrai da se stranke izjasne o jeziku u postupku i da to naznai na raspravnom zapisniku.

NAELO SLOBODNE OCJENE DOKAZA

Sutina naela slobodne ocjene izvedenih dokaza je u tome to e sud iznijeti sporne pravno relevantne injeenice uzeti kao dokazane samo ako je stekao uvjerenje o postojanju tih injenica. Izvedene dokaze sud e ocijeniti savjesno i briljivo, kako svaki dokaz posebno tako i sve dokaze zajedno. Kod ocjene svakog dokaza sud e primijeniti pravila logike, psihologije i opteg ivotnog iskustva traei neloginosti, nedosljednost, nedanost i povrnost u zakljuivanju i na osnovu toga e odluiti kojim e dokazima pokloniti vjeru.

Onda kada sud odbije da prihvati predloeni dokaz radi izvoenja duan je obrazloiti zbog ega taj dokaz ne prihvata.

Protivno je naelu slobodne ocjene dokaza kada sud u obrazloenju presude samo prepria ta proizilazi iz svakog izvedenog dokaza a ne kae koje je injenino stanje utvrdio i ocjenom kojih dokaza, a koje dokaze ne prihvata i iz kojih razloga.Odstupanje od naela slobodne ocjene dokaza

Odreene injenice nisu predmet dokazivanja pa ne postoji ni obaveza stranaka da predlau i izvode dokaze niti suda da vri ocjenu dokaza. Ne treba dokazivati injenice koje je stranka priznala pred sudom tokom parnice, injenice ije postojanje zakon pretpostavlja, injenice koje su optepoznate, injenice utvrene pravosnanom osuujuom presudom krivinog suda.

NAELO SAVJESNOG KORITENJA PROCESNIM PRAVIMA

Procesna ovlatenja su predviena zakonom da bi stranke mogle da ostavre pravnu zatitu i da bi se istovremeno zatitio pravni poredak. Stranka koja zloupotrebljava svoja procesna prava ini nepravdu drugoj stranci koja mora preduzeti odgovarajua napadna ili odbrambena sredstva i izloiti se trokovima samo zbog radnji koje je protivnik nepoteno preduzeo.Oblici nesavjesnog parnienja

a)Zloupotreba prava na traenje pravne zatite

Parnica za koju nijedna stranka nema ni imovinskog ni pravnog interesa ve je obje stranke bode iz obesti i meusobne ikane nema sudsku zatitu. Stranke nemaju pravnog interesa da sud u parninom postupku raspravlja o njihovim sporovima koje uzajamno pokreu i ija suvie niska i bagatelna vrijednost oigledno upuuje na zakljuak da one te sporove meusobno vode iz obijesti.

b)Nesavjesno koritenje procesnih prava u toku postupka

Postoji nesavjesno koritenje procesnih prava kada stranke iznose nove injenice i predlau nove dokaze i na glavnoj raspravi iako su za njihovo postojanje znale i prije zakljuenja pripremnog roita. Stranka ne koristi svoja procesna prava i onda kada podnosi zahtjev za izuzee sudije iako zna da ne postoji ni jedan zakonski razlog za izuzee niti druge okolonnosti koje dovode u sumnju nepristarsnost sudije.c)Procesna prevara

Poseban oblik nepotenog voenja parnice predstavljaju sluajevi procesne prevare. Tako, npr.stranke su nakon prijema poziva na pripremno roite zakljuile vansudsko poravnanje o nainu rjeenja spora i ujedno se sporazumjele da e tuitelj obavijestiti sud da povlai tubu. Meutim, tuitelj se nije drao sporazuma.

d)Dunost stranaka da pred sudom govore istinu

Dunost stranaka da pred sudom govore istinu odnosi se na istinito prikazivanje iznijetih injenica koje im idu u prilog i da tvrdnje suprotne stranke ne osporavaju ako su one istinite. Stranke e udovoljiti dunosti da pred sudom govore istinu ako iznijete injenice prikazuju onako kako su im stvarno poznate. Samo onda kada stranka svjesno neistinito prikazuje iznijete injenice postoji povreda ovog naela.

Sredstva protiv nesavjesnog parnienja

Akcenat je na preventivnim mjerama da bi se sprijeilo da do zloupotrebe prava doe a ne na represivnim mjerama kada se izriu zbog zloupotrebe koja je nastupila. Represivne mjere su souda na prethodno snoenje trokova postupka koji su stvoreni radnjom koja je preduzeta sa ciljem da se zloupotrijebi procesno pravo bez obzira na dunost konanog snoenja parninih trokova, novanu kaznu zbog tee zloupotrebe procesnih prava i naknadu tete zbog zloupotrebe procesnih prava.

NAELO EKONOMINOSTI POSTUPKA I NAELO ZABRANE ZLOUPOTREBE PRAVA STRANAKAZPP obavezuje sud da provede parnini postupak bez odugovlaenja i sa to manje trokova te da onemogui zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.Ova dva naela parninog postupka s razlogom su sadrana u jednoj zakonskoj odredbi jer efikasnost i ekonominost postupkaesto ometaju same stranke zlouupotrebom svojih proceanih prava ili vrenjem nepotrebnih parninih radnji.

SUBJEKTI PARNINOG POSTUPKA

U primarne subjekte ubrajaju se sud i stranke ije parnine radnje imaju za cilj zasnivanje, razvoj i okonanje postupka. Sekundarni subjekti su oni ije parnine radnje ne djeluju prema njima samima ve prema primarnim procesnim subjektima (radnje zastupnika i umjeaa).

PARNINI SUD

Parnini sud je subjekt parninog postupka koji na traenje stranke raspravlja i rjeava nastali graasnkopravni spor po pravilima parninog postupka.

Naela o sudovima

1.Naelo zakonitosti

Sutinsko obiljeje ovog naela ispoljava se u tome to je sud duan da sporni materijalnopravni odnos rijei onako kako to propisuje odgovarajua norma za takav odnos. Sud je vezan pravnom normom koju je donijela zakonodavna vlast. Primjena naela zakonitosti iskljuuje pravo redovnog suda da spor rijei na osnovu pravila o cjelishodnosti ili pravinosti.Primjena naela zakonitosti ne iskljuuje i odreenu slobodu suda. Granice te slobode suda su razliite. Sud po svom uvjrerenju cijeni koje e iznijete sporne pravno relevantne injenice uzeti kao dokazane. U odnosu na pravna pitanja sloboda suda je mnogo vea. Sud mora uzeti u obzir uobiajena shvatanja i panju prosjenog ovjeka date sredine da bi mogao pravilno odgovriti na odreena pravna pitanja.

2.Nezavisnost suda

Sudovi su samostalni i nezavisni od zakonodavne i izvrne vlasti. Niko ne smije uticati na nezvisnost i nepristrasnost sudije pri odluivanju u predmetima koji su mu dodijeljeni u rad. Sud je iskljuivo vezan za zakon. Sudovi su nezavisni kako organizaciono tako i funkcionalno. Organizaciona nezavisnost sudova ogleda se u tome to su oni samostalni organi kantona i to je drugim organima zabranjeno da utiu na nain presuenja odreenog spora pred sudom. Funkcionalna nezavisnost sudova ogleda se u djelatnosti vrenja sudske funkcije kroz djelatnost sudskog silogizma. Vii sudovi u postupku ispitivanja presuda niih sudova po pravnim lijekovima mogu samo ukazati na svoja zapaanja i nedostatke u suenju. Pravna shvatanja viih sudova ne obavezuju nie sudove.3.Izuzee

Procesna ustanova izuzea ima za cilj da obezbijedi pravo stranaka da im sudi nepristarsni sudija. Sutina procesne ustanove izuzea je u tome da sudija ne smije da vri svoju funkciju u sporu u kome postoji razlog za izuzee koje dovodi u sumnju njegovu nepristrasnost.

Razlozi za izuzee:

a)Razlozi za izuzee po samom zakonu:

Sudija ne moe suditi:

Ako je sam stranka, zakonski zastupnik ili punomonik stranke;

Ako mu je stranka ili zakonski zastupnik ili punomonik stranke srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stepena a u pobonoj liniji do 4.stepena ili mu je brani ili vanbrani drug;

Ako je staralac, usvojitelj ili usvojenik stranke, njenog zakonskog zastupnika ili punominika;

Ako postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristrasnost.b)Razlozi za izuzee po ocjeni suda ne mogu se taksativno nabrojati jer se ne mogu naprijed predvidjeti sve okolnosti koje dovode u sumnju nepristrasnost sudije. To moe biti neprijateljstvo sa strankom ili odreeni stepen srodstva koji nije aspolutan razlog za izuzee.

Stranka podnosi zahzjev za izuzee sudije im sazna da postoji bilo koji od razloga za izuzee a najkasnije do zavretka rasprave a ako nije bilo rasprave do donoenja odluke. Stranka moe traiti izuzee samo poimenino odreenog sudije koji u predmetu postupa. Stranka je duna u zahtjevu navesti okolnosti zbog kojih smatra da postoji neki od zakonskih osnova za izuzee. Proputanje roka da se blagovremeno podnese zahtjev za izuzee sudije ne prouzrokuje negativne posljedice ako se radilo o apsolutnim razlozima za izuzee. Meutim, ako se radi o relativnom razlogu za izuzee pa stranka propusti rok za isticanje tog razloga tada gubi pravo da ga isitu.

O zahtjevu za izuzee sudije odluluje rjeenjem predsjednik suda. Ako se usvaja zahtjev za izuzee zbog postojanja zakonskog razloga za izuzee tada rjeenje ima deklaratorni znaaj. Ako se radi o relativnom razlogu za izuzee tada rjeenje ima konstitutivni znaaj.

Parnine radnje sudije koji je izuzet od suenja u konkretnom predmetu po sili zakona nemaju dejstvo i moraju se ponoviti od strane novoodreenog sudije za postupanje u predmetu. Ako je presudu donio sudija koji se po zakonu morao izuzeti a nezadovoljna stranka u albi protiv presude ukae na postojanje ove povrede odredaba parninog postupka onda e drugostepeni sud ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostepenom sudu na ponovno suenje.

4.Javnost raspravljanjaRaspravljanje u postupku pred sudom je javno. U tom cilju graani imaju pravo da prisustvuju raspravama pred sudom, ukoliko nije po zakonu iskljuena javnost.

5.Pravo na albu

Ovo pravo je zajameno Ustavom kao i Zakonom o sudovima FBIH. Protiv prvostepenih odluka redovnih sudova uvijek je zagarantovano pravo na albu o kojoj odluuje nadlean neposredno vii sud. Samo onda kada je to zakonom odreeno moe se iskljuiti pravo na albu ukoliko je zatita prava obezbijeena na drugi nain.

6.Jednakost graana pred sudom

Jednakost graana pred zakonom istovremeno znai i to da svi graani imaju pravo na jednaku zatitu svojih prava u postupku pred sudom. Sudovi su podjednako dostupni svim graanima kojima je potrebna sudska zatita uz zabranu bilo kojeg oblika diskriminacije.

NADLENOST REDOVNIH SUDOVANadlenost u objektivnom smislu je djelokrug poslova jednog suda. Nadlenost u subjektivnom smislu je pravo i dunost odreenog suda da postupa u odreenoj pravnoj stvari. Nadlenost sudova dijeli se na apsolutnu i relativnu (stvarna, funkcionalna, mjesna).

Apsolutna nadlenost

Na osnovu pravila o apsolutnoj (sudskoj) nadlenosti odreuje se djelokrug poslova koji spadaju u nadlenost sudova i vri razgranienje prema domaim organima uprave i inostranikm sudovima i organima. Apsolutna nadlenost je procesna pretpostavka na koju samo prvostepeni sud pazi po slubenoj dunosti u toku cijelog postupka ali i stranke imaju mogunost da u albi ukau drugostepenom sudu da rjeavanje odreenog spora nije u sudskoj nadlenosti.

Kad prvostepeni sud u toku postupka ustanovi da rjeavanje odreenog spora meu strankama nije u sudskoj nadlenosti rjeenjem e se oglasiti nenadlenim, ukinut e provedene radnje i odbaciti tubu. Parnini sud je apsolutno nenadlean da ispituje zakonitost odluke dravnog organa kojom su nepokretnosti prele u dravnu svojinu.

Utvrena povreda pravila o apsolutnoj nadlenosti od strane drugostepenog suda imat e za posljedicu ukidanje prvostepene presude i odbacivanje tube.

Stvarna nadlenost

Na osnovu pravila o stvarnoj nadlenosti odreuje se koji redovni sud je nadlean da odluuje u prvom stepenu u sporu iz sudske nadlenosti. Stvarna nadlenost optinskih sudova odreena je u svim graanskim sporovima, u vanparninom postupku, u privrednim predmetima, u izvrnim predmetima, u odreivanju mjera osiguranja, u zemljino-knjinim predmetima, u pruanju pravne pomoi sudovima u BIH. Jedino kantonalni sudovi rjeavaju u graanskim stvarima o sukobu mjesne nadlenosti izmeu optinskih sudova sa podruja kantona, odluuju o prenosu nadlenosti sa jednog optinskog suda na drugi optinski sud na podruju kantona i rjeavaju o priznanju odluka stranih sudova.Utvrivanje stvarne nadlenosti

Ocjena nadlenosti vri se na osnovu navoda u tubi i injenicama koje su sudu poznate. Ako se u toku postupka promijene okolnosti na kojima je zasnovana nadlenost suda sud koji je bio nadlean u vrijeme podnoenja tube ostaje i dalje nadlean iako bi zbog tih promijena bio nadlean drugi sud (staljenje nadlenost).

Posljedice stvarne nenadlenosti

Kada utvrdi da je stvarno nenadlean u bilo kojoj fazi postupka sud e se oglasiti nenadlenim i dostaviti tubu nadlenom sudu. Za razliku od apsolutne nenadlenosti kada se tuba odbacuje, nedostatak u pogledu stvarne nenadlenosti se otklanja dostavljanjem tube nadlenom sudu.

Provedene parnine radnje stvarno nenadlenog suda nisu bez vanosti samo zato jer ih je preduzeo nenadlean sud. Stvarno nadlean sud kome je predmet dostavljen moe provedene radnje prihvatiti ili ne prihvatiti.

Mjesna nadlenost

Zakonskim pravilima o mjesnoj nadlenosti odreuje se koji e stvarno nadleni sud postupati u odreenoj pravnoj stvari. Svaki ustanovljeni optinski sud ima odreeno teritorijalno podruje na kome vri sudsku funkciju. Teritorijalno podruje odreenog optinskog suda odreeno je hijerarhijski : to je odreeni optinski sud na niem mjestu, to je njegov teritorijalni djelokrug ui i obrnuto iri. Za odreivanje mjesne nadlenosti mjerdavna je veza koja postoji izmeu stranaka i tubenog zahtjeva te odreenog teritorijalnog podruja suda.Vrste mjesne nadlenosti su opta mjesna nadlenost i posebna mjesna nadlenost (dijeli se na izberivu, iskljuivu i pomonu).

Opta mjesna nadlenost

Sud opte mjesne nadlenosti je onaj sud na ijem podruju tueni ima prebivalite, ako tueni nema prebivalite opte mjesno je nadlean sud na ijem podruju tueni ima boravite. Za suenje u sporovima protiv pravnih osoba pravi se razlika kada je tuena strana Federacija, kanton, grad ili optina ili ostala pravna osoba. U prvom sluaju, opte mjesno nadlean je sud na ijem se podruju nalazi sjedite njihovog zakonodavnog tijela, odnosno vijea. U drugom sluaju opte mjesno nadlean je sud na ijem se podruju nalazi njihovo sjedite.

Odreeni sud opte mjesne preventivno spreava zloupotrebu procesnih prava i ikaniranje tuenog, emu bi on bio izloen kada bi mjesnu nadlenost odreivao tuilac prema svom prebivalitu.

Posebna mjesna nadlenost1.Izberiva mjesna nadlenost

Pravo izbora dato je u interesu tuitelja ili u interesu lakeg vrenja sudske funkcije to zavisi od vrste i prirode odreenog spora. Tuitelj moe izvriti izbor mjesno nadlenog suda sve do podnoenja tube. Nakon podnoenja tube tuitelj bi mogao da izmijeni konaan samo ako bi do nastanka parnice povuao tubu i ponovo je podnio kod drugog suda po svom izboru.

a)Nadlenost u sporovima za naknadu tete

Za suenje u sporovima o vanugovornoj odgovornosti za tetu osim suda opte mjesne nadlenosti nadlean je i sud na ijem je podruju nastupila tetna radnja poinjena ili sud na ijem je podruju tetna posljedica nastupila. Ako je teta nastupila zbog smrti ili teke tjelesne ozljede nadlean je pored suda opte mjesne nadlenosti i sud na ijem podruju tuilac ima prebivalite, boravite. Ovakvo rjeenje ima za cilj da se olaka u pranici poloaj osobe koja je zadobila teke tjelesne ozljede ili osobe koja potrauje naknadu tete usljed smrti bliske osobe. Izberiva mjesna nadlenost primjenjuje se i u sporovima protiv drutva za osiguranje radi naknade tete treim osobama na osnovu propisa o neposrednoj odgovornosti drutava za osiguranje kao i u sporovima o regresivnim zahjtjevima po osnovu naknade tete protiv regresnih dunika.

b)Nadlenost u sporovima radi zatite prava na osnovu jemstva proizvoaa

Za suenje u sporovima za zatitu prava na osnovu pismenog jemstva protiv proizvoaa koji je jemstvo dao nadlean je osim suda opte mjesne nadlenosti i sud opte mjesne nadlenosti za prodavca koji je pri prodaji stvari uruio kupcu pismeno jemstvo proizvoaa.

c)Nadlenost u sporovima za zakonsko izdravanje

Za suenje u sporovima za zakonsko izdravanje ako je tuilac osoba koja trai izdravanje nadlean je pored suda opte mjesne nadlenosti i sud na ijem podruju tuilac ima prebivalite, boravite. Ovakvim rjeenjem eljela se dati zatita tuitelju.

d)Nadlenost u branim sporovima

Za suenje u sporovima radi utvrivanja postojanja/nepostojanja braka, ponitenje braka ili razvoda braka nadlean je pored suda opte mjesne nadlenosti i sud na ijem su podruju brani drugovi imali posljednje zajedniko prebivalite.e)Nadlenost u sporovima o utvrivanju/osporavanju oinstva ili materinstva

U sporovima radi utvrivanja ili osporavanja oinstva ili materinstva ako je tuilac dijete nadlean je pored suda opte mjesne nadlenosti i sud na ijem podruju tuilac ima prebivalite, boravite.

f)Nadlenost po mjesu u kome se nalzi poslovna jedinica pravne osobe

Za suenje u sporovima protiv pravne osobe koja ima poslovnu jedinicu izvan sjedta, ako spor proizilazi iz pravnog odnosa te jedinice pored suda opte mjesne nadlenosti nadlean je i sud na ijem se podruju ta poslovna jedinica nalazi.

g)Nadlenost u sporovima iz nasljednopravnih odnosa

Dok ostavinski postupak nije pravomono zavren za suenje u sporovima iz nasljednopravnih odnosa te sporovima o potraivanjima vjerovnika prema ostaviocu pored suda opte mjesne nadlenosti mjesno je nadlean i sud na ijem se podruju nalazi sud koji provodi ostavinski postupak.

h)Nadlenost po mjestu plaanja

Za suenje u sporovima imatelja mjenice ili eka protiv potpisnika nadlean je pored suda opte mjesne nadlenosti i sud mjesta plaanja.

i)Nadlenost u sporovima iz radnih odnosa

Ako je u sporu iz radnog odnosa tuilac zaposlenik za suenje je nadlean pored suda koji je opte mjesno nadlean za tuenogi sud na ijem se podruju rad obavlja ili se obavljao, odnosno sud na ijem bi se podruju rad morao obavljati te sud na ijem je podruju zasnovan radni odnos.

j)Nadlenost u sporovima zbog smetanja posjeda na pokretnim stvarima

Za sporove zbog smetanja posjeda na pokretnim stvarima nadlean je pored suda opte mjesne nadlenosti i sud na ijem se podruju dogodilo smetanje.

2.Iskljuiva mjesna nadlenost

Pravilima o iskljuivoj mjesnoj nadlenosti iskljuuje se primjena opte mjesne nadlenosti i odreuje umjesto ovog suda neki drugi stvarno nadleni sud, najee u odnosu na vezu koja postoji izmeu tog suda i predmeta spora. Pravila o iskljuivoj mjesnoj nadlenosti ne mogu se mijenjati sporazumom stranaka. Na iskljuivu mjesnu nadlenost sud pazi po slubenoj dunosti, najkasnije do podnoenja odgovora na tubu.

Kada tuba sadri vie tubenih zahtjeva povezanih istim injenicama i pravnim osnovom od kojih je za neke propisana iskljuiva mjesna nadlenost dolazo do atrakcije nadlenosti pa je za suenje u takvom sporu mjesno nadlean sud ija je nadlenost propisana kao iskljuiva.

Iskljuiva mjesna nadlenost zakonom je taksativno propisana u sljedeim sporovima:

a)Nadlenost u sporovima o nekretninama (odnosi se samo na one posorve koji imaju stvarno-pravni a ne obligaciono-pravni znaaj);

b)Nadlenost u sporovima o zrakolovu i brodu;

c)Nadlenost za sporove u izvrnom i steajnom postupku.

3.Pomona (supsidijarna) mjesna nadlenost

Pravila o pomonoj nadlenosti primjenjuju se u onim sporovima koji se ne mogu podvesti pod odredbe po optoj i posebnoj mjesnoj nadlenosti. Takvi sluajevi odreeni su zakonom.

a)Nadlenost za suparniare

Ako je jednom tubom vie osoba u svojstvu materijalnih suparniara, a za njih ne postoji mjesna nadlenost istog suda nadlean je sud koji je mjesno nadlean za jednog od tuenih.

b)Nadlenost za osobe za koje ne postoji opta mjesna nadlenost u FBIH

Tuba o imovinskopravnim zahjtevima protiv osobe za koju ne postoji opta mjesna nadlenost u FBIH moe se podnijeti svakom sudu u Federaciji na ijem se podruju nalazi kakva imovina te osobe ili predmet koji se tubom trai.c)Nadlenost po mjestu gdje se nalazi zastupnitvo strane osobe u FBIH

U sporovima protiv pravne osobe koja ima sjedite u inostranstvu u pogledu obaveza koje su zasnovane u FBIH tuba se moe podnijeti sudu u FBIH na ijem se podruju nalazi njeno stalno zastupnitvo na BIH odnosno FBIH ili sjedite kome je povjereno da obavlja njene poslove.

Odreivanje mjesne nadlenosti od vieg suda

Mjesna nadlenost moe biti odreena i od strane vieg suda te se moe pojaviti u dva oblika. Prva se sastoji u prenoenju nadlenosti sa jednog na drugi (delegacija) a drugi u odreivanju nadlenosti za spor za koji zakonom nije predviena (ordinacija).

1.Delegacija

A)Nuna delegacija

Ako mjesno nadlean sud zbog izuzea sudija ne moe postupati obavijestit e se o tome neposreno vii sud koji e odrediti da u tom predmetu postupa drugi stvarno nadlean sud sa njegovog podruja.

B)Svrsishodna delegacija

Do delegacije moe doi i zbog razloga cjelishodnosti. Kantonalni sud moe na prijedlog stranaka ili nadlenog optinskog suda odrediti da u pojedinom predmetu postupa drugi stvarno nadlean optinski sud s njegovog podruja ako je oito da e se tako lake provesti postupak ili ako za to postoje drugi opravdani razlozi.2.Ordinacija

Kada postoji nadlenost sudova u Federacii za suenje u odreenom sporu ali se prema odredbama ZPP ne moe utvrditi koji je sud mjesno nadlean, Vrhovni sud Federacije e na prijedlog stranke odrediti koji e stvarno nadlean sud biti mjesno nadlean.

Sporazum o mjesnoj nadlenosti

Stranke mogu saglasnom izjavom volja mijenati samo mjesnu nadlenost jer su pravila o stvarnoj nadlenosti imperativne prirode. Stranke mogu ugovarati samo mjesnu nadlenost a ne mogu ugovarati stvarnu nadlenost.Ugovor o mjesnoj nadlenosti mogue je zakljuiti samo u sporovima u kojima nije propisana iskljuiva mjesna nadlenost. Ugovorom o mjesnoj nadlenosti stranke derogiraju mjesno nadlean sud koji bi po zakonu bio nadlean i odreuje neki drugi sud koji bi po zakonu bio nadlean.

Kad stranke ugovore mjesnu nadlenost suda a tuilac taj sporazum ne koristi ve podneese tubu sudu opte mjesne nadlenosti za tuenog, onda tuilac ne moe mijenjati svoj izbor mjesne nadlenosti niti se sud kome je tuba podnijeta moe oglasiti mjesno nadlenim zbog postojanja sporazuma o mjesnoj nadlenosti nekog drugog suda izuzev po prigovoru tuenog.

Ugovor o mjesnoj nadlenosti punovaan je samo ako je pismeno sastavljen i ako su ga potpisale sve stranke. Zakljuuje se u formi prorogacione klauzule koja je sadrana u glavnom ugovoru stranaka kao jedna od njegovih odredaba.

Poslije podizanja tube sporazum o mjesnoj nadlenosti se ne moe punovano zakljuiti a i ako bude zakljuen on ne moe proizvesti nikakvo pravno dejstvo jer se radi i injenici koja nema uticaja na ve zasnovanu nadlenost.

Prigovor mjesne nadlenosti

Ovaj procesni prigovor tueni moe istai najkasnije u odgovoru na tubu nakon ega nastupi prekluzija (gubitak prava zbog zakanjelog isticanja prigovora). Ako sud istaknuti prigovor mjesne nenadlenosti ocijeni kao osnovan rjeenjem e se oglasiti nenadlenim a nakon pravosnanosti e bez odlaganja a najkasnije u roku od 3 dana ustupiti predmet nadlenom sudu.Atrakcija nadlenosti

Atrakcija nadlenosti moe biti potpuna i nepotpuna. Kod nepotpune atrakcije mijenja se samo mjesna nadlenost. Do ove situacije dolazi u ostavinskom, izvrnom i steajnom postupku. Kod potpune atrakcije mijenja se istovremeno mjesna i stvarna nadlenost. Do ove situacije dolazi po tubi glavnog umjeaa kod onog suda pred kojim tee parnica izmeu stranaka protiv kojih je postavljen zahtjev glavnog umjeaa u odnosu na istu stvar ili prava.

Sukob nadlenosti

Do sukoba nadlenosti moe doi izmeu sudova i organa uprave te izmeu samih sudova. U prvom sluaju radi se o sukobu o apsolutnoj nadlenosti a u drugom sluaju o sukobu o relativnoj nadlenosti.

Sukob o apsolutnoj nadlenosti moe biti pozitivan (kada i sud i organ uprave smatraju da je svaki od njih nadlean da postupa u odreenom predmetu) ili negativan (kada svaki od njih smatra da nije nadlean za postupanje). Kada doe do sukoba nadlenosti ov vrste za njegovo rjeavanje nadlean je Ustavni sud.

Sukob o relativnoj nadlenosti postoji onda kada dva ili vie sudova odbijaju svoju nadlenost za postupanje u konkretnom predmetu. Ovaj sukob nadlenosti moe biti samo negativan. Do ovakve pravne situacije dolazi kada sud koje je kao nadlenom premdet dostavljen od strane drugog suda smatra sebe nenadlenim ve da je nadlean upravo onaj sud koji mu je predmet dostavio ili neki drugi sud.STRANKE

Pojam stranke odreuje se iskljuivo u procesnopravnom smislu. Jedan subjekat prava postaje tuilac ili tueni zbog toga to je kao takav oznaen tubom. Svojstvo stranke stie se podnoenjem tube sudu , univerzalnom ili singularnom sukcesijom, subjektivnim preinaenjem tube i proirenjem tube na novog tuenog.

Procesni poloaj stranaka u parnici mora biti u svemu ravnopravan. Stranka moe biti samo postojei subjekt prava. Procesnopravni odnos sa fizikim licem koje ne postoji ili je izmiljeno ili sa pravnom osobom koja je izbrisana iz sudskog registra ne moe se zasnovati. Obje stranke moraju biti tano odreene. Ako je jednom tubom tueno vie osoba tuilac odreuje meu njima redoslijed kojim e sud utvrivati osnovanost tubenog zahjteva prema svakom pojedinano tuenom. Linost stranke kao fizike osobe bit e odreena oznaavanjem imena, prezimena, zanimanja i prebivalita.

Stranaka sposobnost

Sposobnost biti stranka u parnici izvodi se iz pravne sposobnosti koju ima svako fiziko i pravno lice. Stranka u parnici moe biti svaka fizika osoba bez obzira na uzrast, poslovnu sposobnost i dravljansvto kao i svaka pravna osoba. Fizike osobe svoju stranaku sposobnost stiu roenjem a gube smru. Pravne osobe imaju pravnu i stranaku sposobnost. Pravnu sposobnost stiu upisom u sudski registar a gube brisanjem iz sudskog registra.Stranaka sposobnost kao procesna pretpostavka

Stranaka sposobnost je procesna pretpostavla koja mora biti ispunjena da bi se sud mogao upustiti u raspravljanje i odluivanje o tubenom zahtjevu. Nedostatak stranake sposobnosti moe biti otklonjiv i neotklonjiv od ega zavisi i postupanje suda. Kada sud utvrdi da oznaeni tuilac ili tueni nemaju stranaku sposobnost a taj se nedostatak moe otkloniti rajeenjem e pozvati tuioca da izvri potrebnu ispravku u tubi ili e preduzeti druge mjere da bi se postupak mogao nastaviti s osobom koja moe biti stranka u postupku. Ako sud utvrdi da je nedostatak stranake sposobnosti neotklonjiv jer oznaena osoba ne moe biti stranka u parnici onda e a priori odbaciti tubu bez vraanja na ispravak.Povreda pravila o stranakoj sposobnosti

Ako drugostepeni sud utvrdi da je u prvostepenom postupku kao tuilac ili tuena sudjelovala osoba koja ne moe biti stranka u postpuku s obzirom na prirodu povrede ukinut e prvostepenu presudu i vratiti predmet prvostepenom sudu na ponovno suenje ili e ukinuti prvostepenu presudu i odbaciti tubu.Parnina sposobnost

Parnina sposobnost je sposobnost stranke da sama ili preko izabranog punomonika punovano preduzima parnine radnje u parnici sa procesnopravnim posljedicama. Stranaka sposobnost se izvodi iz pravne sposobnosti a parnina iz poslovne. Poslovna sposobnost je sposobnost izjaviti pravno relevantnu volju podobnu za sticanje ugovorenih prava i obaveza.

Fizike osobe stiu potpunu poslovnu sposobnost sa navrenih 18 godina. Malodobno lice koje je sa odobrenjem vanparninog suda zakljuilo brak sa navrenih 16 godina stie potpunu poslovnu sposobnost kao i fizika osoba sa navrenih 18 godina ivota. Ukoliko se brak malodobne osobe razvede prije navrenih 18 godina ivota to nee uticati na njenu poslovnu sposobnost steenu emancipacijom. Pravne osobe su potpuno poslovno sposobne preko svojih organa upravljanja.

Parnina sposobnost kao procesna pretpostavka

Parnina sposobnost je procesna pretpostavka na koju samo prvostepeni sud pazi po slubenoj dunosti. Od postojanja ove procesne pretpostavke zavisi doputenost tube i punovanost presude. Stranke mogu isticanjem prigovora nedostatka parnine sposobnosti ukazivati prevostepenom sudu na nepostojanje ove procesne pretpostavke. Kada je stranka u poetku parnice imala parninu sposobnost pa je u toku parnice izgubi tada nastupa prekid postupka po samom zakonu osim ako je fizika osoba imala punomonika u parnici.

Povreda pravila o parninoj sposobnosti

alba nezadovoljne stranke treba da ukae nezadovolnjom sudu da parnino nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik odnosno da zastupnik nije imao ovlatenja za voenje parnice. Ako drugostepeni sud utvrdi da ukazana povreda odredaba parninog postupka stoji onda e rjeenjem ukinuti prvostepenu presudu i vratiti predmet prvostepenom sudu na ponovno suenje.Postulaciona sposobnost

U naem pravu parnino sposobna stranka ima ujedno i postulacionu sposobnost da sama bez angaovanja punomonika preduzima parnine radnje sa procesnopravnim posljedicama. Postulaciuona sposobnost nema znaaj procesne pretpostavke.

Stvarna legitimacija

Stranka je stvarno legitimisana ako je uesnik spornog materijalnopravnog odnosa povodom koga je dolo do nastanka parnice. Tuilac je aktivno legitimisana osoba ako je ovlatenik u materijalnopravnom odnosu. Tueni je pasivno legitimisana osoba ako je obveznik u materijalnopravnom odnosu.

Stvarna legitimacija pripada samo strankama iz spornog odnosa. Trea lica koja nisu stranke u spornom odnosu nisu stvarno legitimisana jer ona nemaju ovlatenja da od strana iz tog materijalnopravnog odnosa zahtijevaju neto niti se od njih neto moe zahtijevati. Stvarnu legitimaciju stranaka o zahtjevima sa kojima ne mogu slobodno raspolagati sud ispituje po slubenoj dunosti.

Procesna legitimacija (pravo na voenje parnice)

Procesna legitimacija moe da bude aktivna i pasivna. Tuilac treba da dokae da ima aktivnu legitimaciju tj.da je ovlaten da pokrene konkretnu parnicu s konkretnim tubenim zahtjevom. Tueni treba da bude procesno legitimisan tj.da bude upravo ono lice protiv koga je doputeno voditi konkretnu parnicu i protiv koga se konkretna parnica moe voditi. Meutim, u odreenim situacijama zakon pravo na voenje spora prenosi na trea lica koja nisu uesnici spora (npr.organ starateljstva kad podnosi tubu za ponitenje braka branih drugova).

Pravo na voenje spora je procesna pretpostavka na koju prvostepeni sud pazi po sluebnoj dunosti. Od postojanja ove pretpostavke zavisi doputenost tube. Kada sud utvrdi nedostatak ove legitimacije presudom e odbiti postavljeni zahtjev. Ako sud ne primiejti nedostatak ove procesne smetnje te i pored toga donese odluku ovaj nedostatak nema uticaja na valjanost donesene presude koja se zbog ovog nedostatka ne moe pobijati.Promjene u linosti parninih stranaka

Mogue je da u parnici doe do promjene tako da se povea broja lica u jednoj ili obje stranake uloge ili da umjesto jedne stranke koja je oznaena u tubi stupi drugo lice.

a)pristupanje novog tuitelja

Da bi do ovoga dolo novi tuitelj mora na jasan nain pokazati svoju volju da eli biti stranka u postupku. Osoba koja pristupa tubi mora primiti parnicu u onom stanju u kojem se ona nalazi kad u nju stupa.

b)proirenje tube na novog tuenika

c)stupanje novog lica na mjesto parnine stranke

Sukcesija u pravu

Promjena stranaka ili sukcesija je ustanova koja omoguava promjenu u linosti parninih stranaka. Do sukcesije moe doi na strani tuitelja ili tuenog tako da raniji tuitelj ili tueni istupa iz parnice a na njegovo mjesto stupa novi tuitelj ili tueni.

Vrste graanskopravne sukcesije

Graanskopravna sukcesija moe biti univerzalna i singularna. Sukcesija je univerzalna kad sukcesor stupa u sva prenosi prava i prenosive obaveze autora. Univerzija sukcesija nastaje nasljeivanjem odreenog lica ili prestankom pravnog lica. Sukcesija je singularna kad sukcesor stupa u pojedina prava i pojedine obaveze autora. Singularna sukcesija ne dovodi do promjene u linosti parninih stranaka. Ona lica koja su tubom oznaena kao parnine stranke ostaju tuitelj i tueni.Sukcesija moe biti zakonska i voljna. Osnov zakonske sukcesije je razlog nunosti a voljne razlog svrsishodnosti. Do sukcesije na osnovu zakona dolazi preuzimanjem prekinutog postupka od strane nasljednika umrle stranke koja nije imala punomonika u parnici. Do sukcesije voljom stranaka dolazi u sluaju subjektivnog preinaenja tube istupanjem umjeaa u poloaj stranke kojoj se pridruio.

Otuenje sporne stvari ili prava u toku parnice

Parnica poinje tei dostavom tube tuenom. Ako se desi da koja od stranaka otui stvar ili pravo o kojem tee parnice to ne spreava da se parnica meu istim strankama dovri kao da do te promjene nije ni dolo. Ospba koja je pribavila stvari ili pravo o kojem tee parnica moe stupiti u parnicu umjesto tuitelja, odnosno tuenog samo ako na to pristanu obje stranke. Ako po pristanju obje stranke ova osoba stupi u parnicu na mjesto jedne od stranaka mora prihvatiti parnicu u stanju u kome se ona nalazi u tom momentu. Ako su stvari ili pravo otueni poslije nastanka parnice presuda e glasiti na stranke u parnici.

ZASTUPANJE STRANAKAZastupnik u parnici je vrsta uesnika koji preduzima radnje sa pravnim posljedicama neposredno za zastupanu stranku u njeno ime i korist. Postoje tri vrste zastupnika : zakonski zastupnik, zastupnik pravne osobe i punomonik.

Zakonski zastupnik

Roditelj i staralac

Roditelji su ravnopravni u vrenju roditeljskih prava i dunosti pa e zastuupanje maloljetnog djeteta biti punovano i od strane samo jednog roditelja. Kada su roditelji razvedeni pravo i dunost zastupanja u parnici ima onaj kome je presudom suda dijete povjereno na uvanje i vaspitanje. Organ starateljstva zastupa osobu koja je pod starateljstvom. To mogu biti malodobne osobe koje nemaju roditelja ili punoljetne osobe kojima je oduzeta poslovna sposobnost.

Ovlatenja zakonskog zastupnika

Zakonski zastupnik moe i bez posebnog ovlatenja u ime stranke preduzimati sve radnje u postupku. Od navedenog pravila postoje odstupanja. Za preduzimanje najznaajnijih parninih radnji zakonski zastupnik mora imati posebno ovlatenje. To se odnosi za podnoenje ili povlaenje tube, za priznanje tubenog zahtjeva, odricanje od tubenog zahtjeva, zakljuenje sudske nagodbe ili za preduzimanje drugih radnji u postupku. Zakonski zastupnik ne mora parnicu linu voditi ve moe ovlastiti treu osobu kao punomonik koji preduzima radnje za stranku koju i zastupa. Ukoliko zakonski zastupnik lino vodi parnicu duan je da zastupanje vri savjesno i odgovorno u protivnom odgovara za tetu koju u voenju parnice uini za zastupanu stranku.

Zakonsko zastupanje kao procesna pretpostavka

Pravilno zakonsko zastupanje je procesna pretpostavka na koju sud pazi po slubenoj. Kada prvostepeni sud utvrdi da stranku ne zastupa njen zakonski zastupnik zatrait e da nadleni organ starateljstva postavi staraoca parnino nesposobnoj osobi. Utvreni nedostaci u zakonskom zastupanju imaju za posljedicu ukidanje prvostepenu presudu od strane drugostepenog suda i drugostepene presudu od strane revizijskog suda. Zbog ovog nedostatka se moe traiti ponavljanje postupka.

Privremeni zastupnik

Privremeni zastupnik e se postaviti u sljeeim sluajevima:

-ako tueni nije parnino sposoban a nema zakonskog zastupnika;

-ako postoje protivni interesi tuenog i njegovog zakonskog zastupnika;

-ako obje stranke imaju istog zakonskog zastupnika;

-ako je boravite tuenog nepoznato a tueni nema punomonika;

-ako se tueni ili njegov zakonski zastupnik nalaze u inostrantsvu a dostava se nije mogla obaviti.

Punomonik

Punomonik je voljni i dobrovoljni zastupnik parnino sposobne stranke. Punomonik vodi parnicu u ime i za raun zastupane stranke. Punomonika moe da izabere samo poslovno i parnino sposobna stranka, zakonski zastupnik poslovne nesposobne stranke, zastupnik pravnog lica i umjea.Sposobnost biti punomonik

Punomonik fizike osobe moe biti svako ko ima potpuno poslovnu sposobnost a punomonik pravne osobe moe biti fizika osoba koja ima poloen pravosudni ispit.

Zasnivanje punomoja

Punomoje se zasniva jednostranom izjavom volje parnino sposobne stranke. Stranka izdaje izabranom punomoniku ovlatenje za zastupanje pismeno ili usmeno. Ukoliko stranka nije pismena stavit e na pismenu punomo umjesto potpisa otisak prsta. Ako se u tom sluaju punomo izdaje osobi koja nije advokat potrebno je prisustvo dvojice svjedoka koji e se potpisati na punomo.

Obim punomoi

Ukoliko je stranka dala ovlatenje za voenje parnice onda treba razlikovati da li je punomonik advokat ili neko drugo lice. Ako je stranka izdala advokatu punomo za voenje parnice advokat je ovlaten na osnovu takve punomoi obavljati sve radnje u postupku. Punomonik koji nije advokat moe na osnovu punomoi obavljati sve radnje u postupku ali mu je uvijek potrebno izriito ovlatenje za povlaenje tube, raspolaganja tubenim zahtjevom, za odricanje ili odustanak od pravnog lijeka i za prenoenje punomoi na drugo osobu.Prenos ovlatenja za zastupanje

Advokata kojem je stranka izdala punomo moe uz izriito ovlatenje stranke zamjenjivati drugi advokat a pred sudom prvog stepena i advokatski pripravnik koji je kod njega zapsolen. Radi se samo o privremenim zamjenama a ne i o trajnoj supstituciji.

Dejstvo punomonikovih radnji

Parnine radnje koje je izabrani punomonik preduzeo u granicama punomoja imaju dejstvo kao da ih je preduzela sama stranka. Dejstvo punomonikovoh radnji nastupa odmah i ne zavisi od naknadnog odobrenja stranke. U odnosu na zastupanu stranku pravno dejstvo imaju i one radnje njenog punomonika koje su za nju nepovoljne. U ovom sluaju sud e o tome obavijestiti nadlenu advokatsku komoru i ako je to mogue stranku koju advokat zastupa.Procesni poloaj stranke koja ima punomonikaIzborom punomonika stranka ne gubi pravo da i sama preduzima parnine radnje u postupku. Stranka moe uvijek doi pred sud i davati izjave pored svog punomonika. Ako je punomonik priznao koju injenicu na roitu na kojem nije bila prisutna stranka a stranka to priznanje izmijeni ili opozove sud e po slobodnoj ocjeni cijeniti da li e takve injenice smatrati priznatim ili oporenim.Punomo kao procesna pretpostavka

Parnina punomo ima znaaj procesne pretpostavke na koju sud pazi po slubenoj dunosti. Obaveza je suda da pazi da li osoba koja se pojavljuje kao punomonik ima potrebno ovlatenje i da li radnje preduzima prema sadraju punomoi. Kad sud utvrdi da osoba koja se pojavljuje kao punomonik nije ovlatena za zastupanje ukinut e parnine radnje to ih je ta osoba preduzela ako te radnje nije stranka naknadno odobrila.

Prestanak punomoi

Parnina punomo se daje za voenje parnice i prestaje okonanjem parnice. Ako je parnina punomo data samo za voenje odreene faze postupka onda prestaje njenim okonanjem. Stranka moe punomo u svako vrijeme opozvati a punomonik je moe u svako vrijeme otkazati. Poslije otkaza punomoi, punomonik je duan jo 15 dana obavljati radnje za osobu koja mu je izdala punomo ako je potrebno da od nje otkloni kakvu tetu koja bi u o vrijeme mogla nastati. Ako je punomoniku dato ovlatenje da moe obavljati sve radnje u potupku a stranka umre ili postane poslovno nesposobna punomonik je ovlaten i nadalje preduzimati radnje u postupku ali nasljednik, odnosno novi zakonski zastupnik moe opozvati punomo. Prestankom pravne osobe prestaje i punomo koju je ona izdala.SUPARNIARSTVO

U parnici se u ulozi tuioca/tuenog mogu pojaviti dvije ili vie osoba i tada postoji suparniarstvo ili subjektivna kumulacija.

Cilj suparniarstva

Suparniarstvo prua mogunost da se postupak zavri na isti nain prema svim strankama i izbjegne donoenje razliitih odluka do kojih moe doi kad razliite sudije postupaju po posebnim tubama. Na ovaj nain kroz jednakost presuenja se prostie pravna sigurnost i jaa povjerenje graana u zakonit rad sudija.Zasnivanje suparniarstva

Do zasnivanja moe doi podnoenjem tube sudu tako to vie osoba mogu jednom tubom tuiti ili biti tueni. Drugi nain zasnivanja suparniarstva je pristupanje novog tuioca postojeem tuiocu ili proirenjem tube na novog tuenog sa njegovim pristankom. Suparniarstvo moe nastati i univerzalnom sukcesijom kada umjesto umrle stranke na njeno mjesto stupa vei broj zakonskih nasljednika. Suparniarstvo se ne moe nikad zasnovati odlukom suda.

Vrste suparniarstva

a)Materijalno suparniarstvo

Suparniarstvo je materijalno kada se suaprniari u pogledu predmeta spora nalaze u pravnpj zajednici ili ako njihova prava, obveze proistiu iz iste injenine i pravne osnove.

b)Formalno suparniarstvo

Ako su predmet spora zahtjevi, odnosno obaveze iste vrste koji se temelje na bitno istovrsnoj injeninoj i pravnoj osnovi te ako postoji stvarna i mjesa nadlenost istog suda za svaki zahtjev i za svakog tuenog onda postoji formalno suparniarstvo.

c)Obino suparniarstvo

Svaki obian suparniar je u parnici samostalna stranka. Njegove radnje ili proputanja ne koriste niti tete drugim suparniarima, pa i presuda moe biti razliita po sadraju prema pojednim suaprniarima.

d)Jedinstveno suparniarstvo

Ova vrsta suparniarstva postoji ako se prema zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa spor moe rijeiti samo na jednak nain prema svim suparniarima koji se smatraju kao jedna parnina stranka. Svi tuitelji postavljaju prema svim tuenim identian zahtjev tako da tubeni zahjtev moe biti prema svim tuenim uvojen ili odbijen..

e)Nuno suparniarstvoOva vrsta suparniarstva postoji kada se sporni odnos izmeu stranaka moe rijeiti na jednak nain prema svima donoenjem jedinstvene presude i kada u parnici kao stranke moraju uestvovati svi uesnici spornog materijalnopravnog odnosa. Nuno suparniarstvo postoji kod viestrukog otuenja iste nekretnine od strane istog stvarnog knjinog vlasnika razliitim kupcima radi stiacanja prava vlasnitva. Zakon polazi od toga da se svi nuni suaprniari smatraju kao jedna parnina stranka tako da njhivo procesni poloaj mora biti jednak kao da se na njihovoj strani nalazi samo jedna osoba. Parnine radnje pojedinih nunih suparniara proizvode iste posljedice kao da ih je preduzela samo jedna stranka. Zakonski rokovi za preduzimanje parninih radnji teku posebno za svakog suparniara.

f)Eventaualno suparniarstvo

Ovo suparniastvo mogue je samo na pasivnoj strani. Tuilac moe tuiti dva ili vie tuenih tako to e traiti da sud postavljeni zahtjev usvoji prema drugom tuenom u sluaju da bude pravosnano odbijen prema onom tuenom koji je u tubi naveden prije njega (prvotueni). Da bi dolo do saznivanja eventualnog suparniarstva potrebno je da tuilac prema svakom od vie tuenoh istie isti zahtjev ili ako prema pojedinom od njih istie razliite zahtjeve da su u meusobnoj vezi i ako je isti sud stvarno i mjesno nadlean za svaki do zahjteva. Ako sud utvrdi da je zahtjev neosnovan prema svim suparniarima odbit e zahjtev u cjelini.g)Suparniarsvto na osnovu zakona

Ovo suparniarstvo postoji kao pasivno suparniarstvo glavnog dunika i jemca i kada trea osoba samostalnom tubom tui obje stranke u postojeoj fazi.

Suparniarstvo glavnog dunika i jemca Zakonom je izriito propisano da glavni dunik i jemac mogu biti zajedniki tueni od strane povjerioca ako se tome ne protivi sadrina ugovora o jemstvu.

Suparniarstvo po tubi tree osobe

Kad postoji vie tuilaca u jednoj tubi onda se takvo suparniarstvo zove aktivno, ako ima vie tuenih onda je ono pasivno. Dok tee trea parnica izmeu stranaka trea osoba koja ima pravni interes moe se pridruiti jednoj od stranaka da bi ta stranka uspjela u sporu. Takva trea osba ima poloa obinog umjeaa. Podnoenjem tube od strane tree osobe protiv stranaka u prvobitnoj parnici zasniva se pasivno suparnitvo tako to tuilac i tueni iz prvobitne parnice imaju poloaj tuenih stranaka.Za tubu tree osobe uvijek je nadlean sud pred kojime je zapoela tei prvobitna parnica. Tuba tree osobe dovodi do potpune atrakcije svih oblika mjesne i stvarne nadlenosti. Za zasnivanje atrakcione nadlenosti potrebno je da ova tuba bude podnijeta tek nakon to parnica izmeu prvobitnih stranaka bude zasnovana.

Podnosei samostalnu tubu protiv stranaka u prvobitnoj parnici tuilac u novoj parnici zahtijeva povrat stvari ili utvrenje prava. Zahtjev tree osobe mora biti usmjeren na istu stvar ili pravo o kome se raspravlja u prvobitnoj parnici. Osnovanost zahtjeva tuioca u novoj parnici uvijek iskljuuje osnovanost zahtjeva tuioca u prvobitnoj zajednici. Ako se zahtjevi iz prvobitne i nove parnice ne iskljuuju onda nema pasivnog suparniarstva. Kada trea osoba zahtijeva povrat stvari onda se takav zahtjev ne mora zasnivati na istom pravnom osnovu kao u prvobitnoj parnici. Pasivno suparniarstvo mogue je zasnovati samo kondemnatornom tubom i tubom za uutvrenje postojanja ili nepostojanja prava. Pasivno suparniarstvo nije mogue zasnovati konstitutivnom tubom.

Odluujui o osnovanosti postavljenih zahtjeva prvostepeni sud moe postupiti na dva naina. Sud e u pravilu spojiti obje parnice radi zajednikog raspravljanja i donoenje zajednike presude. Druga je mogunost da sud prekine postupak u prvoj parnici i da onda raspravlja o tzbi tree osobe protiv tuenih iz prvobitne parnice. Do prekida postupka u prvobitnoj parnici doi e u sluaju kada je nova parnica zasnovana poslije zakljuenja glavne rasprave ili u toku albenog postupka.Obje tuene stranke u novoj parnici imaju zajedniki interes da se suprotstave zahtjevu tree osobe koja istu stvar ili pravo trai za sebe. Trea osoba moe samostalno raspolagati zahtjevom tako da prema jednom od tuenih povue tubu ili se odrekne tubenog zahtjeva.

Ako zahtjev tree osobe bude pravosnano usvojen zahtjev tuioca iz prvobitne parnice treba odbiti. Ako zahtjev tree osobe bude pravosnano odbijen sud e prvobitnu parnicu zavriti kao da nove parnice nije ni bilo.

UEE UMJEAA U PARNICI

Obian umjea je trea osoba koja ima pravni interes da u parnici koja tee meu drugim osobama jedna od stranaka uspije. Ako stranka kojoj se pridruio umjea uspije u parnici onda e i umjea ostvariti svoj pravni inters. Nasuprot tome ako stranka izgubi parnicu onda stie pravo da podnese regresnu tubu protiv umjeaa. Nastankom nove parnice konano e se razrijeiti sporni odnos izmeu jedne od stranaka i umjeaa iz ranije parnice.Pretpostavke za mijeanje

a)Postojanje parnice

Parnini postupak pokree se tubom, dok parnica poinje tei dostavom tube tuenom. Umijea moe stupiti u parnicu u toku cijelog postupka sve do pravomonosti odluke o tubenom zahtjevu te u toku postupka nastavljenog podnoenjem vanrednog pravnog lijeka.

b)Postojanje pravnog interesa za mijeanje

Uee treeg lica u parnici kao umjeaa doputeno je samo ako ti lice ima pravni interes da u pranici uspije stranka kojoj se pridruuje i za njegovo uee nije dovoljan samo ekonomski interes. Ako sud utvrdi da trea osoba kao potencijalni umjea nema pravni interes onda e rjeenjem odbiti prijedlog umjeaa.

c)Postojanje stranake i parnine sposobnosti

Pravni poloaj umjeaa

Umjea nije stranka ve uesnik u postupku zbog ega su njegova ovlatenja ograniena. Umjea je pomaga stranke i ovlaten je preduziamti samo one parnine radnje koje su naelno povoljne za stranku kojoj se pridruio. Sve radnje umjea preduzima u svoje ime ali sa pravnim uinkom za stranku kojoj se pridruio. Umjea moe preduzimati parnine radnje samo u rokovima u kojima bi te radanje mogla preduzimati stranka kojoj se pridruio. Umjea na strani tuenog moe u toku postupka podnescima ili izjavama na zapisnik kod suda iznositi injenice i pregledati dokaze, isticati sve materijalne i procesne prigovore. Umjea se u postupku moe sasluati samo kao svjedok. Poto nije stranka presuda ne glasi na njega. Presudom se ne moe ni na ta obavezati niti mu se neto moe dosuditi. U sluaju gubitka spora trokove koje je prouzrokovao umjea snosi stranka kojoj se umjea pridruio. Ako je um jeta stupio u parnicu do pravosnanosti odluke o tubenom zahtjevu ovlaten je podnijeti i vanredni pravni lijek.

Obavijest tree osobe u parnici

Obvjetenje tree osobe vri ona parnina stranka koaj e za sluaj neuspjeha u parnici stei pravo da prema treoj osobi ostvaruje regresni zahtjev.Intervencijsko dejstvo presuse prema umjeau

Prema umjeau se ne moe isticati intervenscijski efekt presude ako mu dostavom poziva i odluka suda nije omogueno poduzimanje svih procesnih radnji u postupku pogodnih da pomognu uspjehu stranke kojoj se pridruio. Ako je pomognuta stranka savjesno vodila parnicu i ako je umjeau bilo omogueno da u parnici preduzima sve radnje koje su povoljne za stranku i mogu doprinijeti njenon uspjehu pa i pored toga stranka izgubi parnicu onda umjea ne moe u regresnoj parnici otkloniti intervencijsko dejstvo presude iz ranije parnice. Intervencijsko dejstvo presude iz ranije parnice umjea moe otkloniti isticanjem prigovora nesavjesnog voenja parnice.Umjea sa poloajem jedinstvenog umjeaa

To je sluaj kada zbog prirode pravnog odnosa presuda suda svojom pravosnanou ima dejstvo prema umjeau. Takva je situacija povjerioca koji u svojstvu umjeaa pristupa tuenom u parnici radi utvrivanja da postoji potraivanje osporenog u steajnom postupku. Umjea sa poloajem jedinstvenog suparniara moe izjaviti reviziju i da nije uestvovao u postupku kao umjea.

SUDSKE MJERE OSGURANJA

Sudske mjere osiguranja su vremenski ograniena sredstva radi osiguranja potraivanja predlagaa osiguranja koje se mogu odrediti prije ili u toku parninog postupka. Predmet siguranja su novana potraivanja koja su upravljena na odreenu stvar ili njen dio i prava predlagaa osiguranja koja se mogu prenositi. Postupak za odreivanje mjere osiguranja pokree se po prijedlogu predlagaa protiv protivnika osiguranja.

Uslovi za odreenivanje sudske mjere osiguranja

Za odreivanje mjere osiguranja moraju se kumulativno ispuniti dva uslova : da predlaga osiguranja uini vjerovatnim postojanje potraivanja i da postoji opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja mogao sprijeiti ili znatno oteati ostvarenje potraivanja posebno time to e svoju imovinu otuiti, prikriti, opteretiti ili na drugi nain njome raspolagati, odnosno promijeniti postojee stanje stvari ili na koji drugi nain tetno uticati na prava predlagaa osiguranja.

Vrste sudskih mjera osiguranja

1.Vrste mjera osiguranja radi osiguranja novanog potraivanja

a)zabrana protivniku osiguranja da otui, sakrije, optereti ili raspolae odreenom imovinom u vrijednosti koja je dovoljna za osiguranje potraivanja predlagaa osiguranja.

b)zabrana duniku protivnika osiguranja da isplati protivniku osiguranja potraivanje ili da mu preda stvar kao i zabrana protivniku osiguranja da primi stvar, da naplati potraivanje i da njime raspolae.

c)predbiljeba zalonog prava na nekretnini protivnika osiguranja ili na pravu uknjienom na nekretnini do vrijednosti dosuenog glavnog potraivanjima sa kamatama i trokovima.

2.Vrste mjera osiguranja radi osiguranja potraivanja koje je upravljeno na odreenu stvar ili njen dio

a)Zabrana protivniku osiguranja otuenja, sakrivanja, optereenja ili raspolaganja imovinom na koju je upravljeno potraivanje.

b)zabrana protivniku osiguranja da poduzima radnje koje mogu nanijeti tetu imovini na koju je upravljeno potraivanje ili nalog protivniku osiguranja da obavi odreene radnje potrebne da bi se sauvala imovina.

c)ovlatenja predlagau osiguranja da poduzme odreene aktivnosti.

3.Vrste mjera osiguranja radi osiguranja drugih prava ili odravanje postojeeg stanja

a)zabrana protivniku osiguranja da poduzima odreene aktivnosti ili nalog da poduzme odreene aktivnosti u cilju odravanja postojeeg stanja ili spreavanja nastanka tete suprotnoj stranci.

b)ovlatenje predlagau osiguranja da poduzme odreene aktivnosti.c)odlaganje postupka izvrenja po prijedlogu treih osoba pod uslovima predvienim zakonom kojim se ureuje izvrni postupak.

d)druge mjere koje odredi sud.

Postupanje protivnika osiguranja suprotno odluci suda o zabrani da otui, sakrije, optereti ili raspolae odreenom imovinom

Ako protivnik osiguranja postupi suprotno odluci suda, onda odgovara po pravilima graanskog prava. Pravni posao kojim protivnik osiguranja postupa suprotno odluci suda nitav je ako su obje ugovorne strane nesavjesne. Meutim, u sluaju da je trea osoba savjestan sticalac ugovor e ostati na snazi dok e protivnik osiguranja koji je povredio zabranu snositi odgovarajue posljedice.

Odreivanje vie mjera osiguranja

Na prijedlog predlagaa osiguranja sud moe odrediti i vie mjera osiguranja radi osiguranja istog potraivanja ako je to potrebno da bi se postigla svrha osiguranja. U sluaju odreivanja vie mjera osiguranja sud se uvijek kree u okvirima prijedloga stranke koja trai osiguranje te ne moe ni mimo ni preko ovih zahtjeva osim u zakonskim izuzecima kada mjere odreuje po sluebnoj dunosti.

Forma i sadraj prijedloga za odreivanje mjere osiguranje

Prijedlog za odreivanje mjere osiguranja podnosi se u pisanom obliku. Meutim, ako se prijedlog podnosi u vezi parninog postupka koji je u toku onda se prijedlog moe podnijeti u usmeno na raspravi na zaspinik. U prijedlogu za odreivanje mjere osiguranja predlaga osiguranja mora istai zahtjev u kojem e oznaiti potraivanje ije osiguranje trai, odrediti kakvu mjeru trai, sredstva i predmet mjera osiguranja. Ako prijedlog za osiguranje nema sve obavezne elemente sud e na isti nain postupiti kao i sa tubom ili bilo kojim drugim podneskom ija je sadrina odreena zakonom. Prijedlog e se vratiti predlagau da u roku od 8 dana uredi prijedlog. Ukoliko prijedlog ne bude vraen smatrat e se povuenim,a ako ne bude ispravljen bit e odbaen.

Pravo protivnika osiguranja da se oituje o prijedlogu

Sud e prijedlog za odreivanje mjere osiguranja zajedno sa prilozima dostaviti protivniku osiguranja uz obavijest da moe podnijeti pismeni odgovor na prijedlog u roku od 8 dana.

Odreivanje privremene mjere osiguranja bez prethodnog obavjetenja i sasluanja protivnika osiguranja

Sud moe odrediti privremenu mjeru osiguranja bez obavjetenja i sasluanja protivnika osiguranja ako predlaga osiguranja uini vjerovatnim da je mjera osiguranja osnovana i hitna i da bi se drugaijim postupanjem izgubila svrha mjere osiguranja. Zakon predvia kumulativno ispunjenje tri uslova za odreivanje privremene mjere osiguranja i to da je mjera osnovana, da je hitna i da bi se drugaijim postupanjem izgubila svaka svrha mjere osiguranja. Sud dostavlja odluku protivniku osiguranja odmah koji u roku od 3 dana u svom odgovoru moe osporiti razloge za odreivanje nakon ega sud mora zakazati roite u naredna tri dana.

Sadraj rjeenja o odreivanju mjere osiguranja

U rjeenju o odreivanju mjere osiguranja sud e odrediti vrstu mjere, sredstva kojima e se ona prinudno ostvariti i predmet mjere osiguranja uz odgovarajuu primjenu pravila sudskog izvrnog postupka. Rjeenje o odreivanju mjere osiguranja ima uinak rjeenja o izvrenju iz zakona oizvrnom postupku. Mjera osiguranja obavezuje stranke u postupku kao i osobe koje su u vezi s njima nakon to prime obavijest o izdavanju mjere osiguranja.Odreivanje mjere osiguranja prije podnoenja ube

Na prijedlog predlagaa osiguranja sud moe odrediti mjeru osiguranja prije podnoenja tube ali e tada odrediti rok ne due od 30 dana u kome predlaga osiguranja mora podnijeti tubu.

Vremnsko trajanje izreene mjere osiguranja

Izreena mjera osiguranja ostaje na snazi do naredne odluke suda o mjeri osiguranja. Donijeta mjera osiguranja staje na snazi najdue do isteka roka od 30 dana po nastupanju uslova za prinudno izvrenja. Upisanu mjeru osiguranja u javne knjige sud e brisati po slubenoj dunosti.

alba protiv prvostepenog rjeenja o odreenoj mjeri osiguranja

Protiv prvostepenog rjeenja o odreivanju mjere osiguranja moe se izjaviti alba u roku od 8 dana od dana dostave rjeenja. Blagovremenu albu sud e dostaviti protivniku osiguranja koji moe u roku od 3 dana podnijeti sudu odgovor na albu. O albi odluuje drugostepeni sud u roku od 15 dana od dana dostavljanja prvostepenom sudu odgovara na albu ili isteka roka za podnoenja odgovara na albu. Blagovremeno podnijeta alba ne odlae izvrenje rjeenja o odreenoj mjeri osiguranja.

Davanje odreenog jemstva umjesto mjere osiguranja

Ako protivnik osiguranja prihvati polaganje jemstva tada odreivanje mjere osiguranja postaje bespredmetno slijedom ega e sud postupak obustaviti i ukinuti ve donijeto rjeenje.Obustava postupka

a)Ako predlaga osiguranja ne podnese dokaz da je podnio tubu u ostavljenom roku;b)Na prijedlog protivnika osiguranja ako su se okolnosti zbog koji je mjera odreena kasnije promijenile tako da vie nije potrebna;

c)Ako protivnik osiguranja poloi sudu duni iznos potraivanja koje se obezbjeuje;

d)Ako protivnik osiguranja uini vjerovatnim da je potraivanje u vrijeme donoenja rjeenja o odreivanju mjere osiguranja ve bilo naplaeno ili dovoljno obezbijeeno;

e)Ako je pravomono utvreno da potraivanje nije nastalo ili da je prestalo.

Trokovi postupka osiguranja

Trokove postupka koji su nastali u toku postupka osiguranja prethodno podmiruje predlaga osiguranja. Te trokove predlaga je duan predujmiti u roku koji sud odredi.Pravo na naknadu tete

Predlaga osiguranja moe pretrpjeti tetu nepostupanjem osoba koje su bile dune postupiti po rjeenju o odreivanju mjere osiguranja. Tada predlaga osiguranja ima pravo na naknadu tete od te osobe. Pravo na naknadu tete pripada i protivniku osiguranja koja mu je nanesena mjerom osiguranja za koju je ustanovljeno da je bila neosnovana ili koju predlaga osiguranja nije opravdao. Pravo na naknadu tete zastarijeva u roku od godinu dana od prestanka vaenja rjeenja kojim je mjera osiguranja izreena.

PARNINE RADNJE

Sve parnine radnje preduzimaju se u parnici s ciljem da se parnica okona. Stalnim preduzimanjem odgovarajuih praninih radnji parnica prelazi iz poetne faze u narednu fazu. Sve parnine radnje koje se preduzimaju u postupku meusobno su povezane i to vremenski, logiki, kauzalno i ciljno.Podjela parninih radnji

1)Parnine radnje u irem smislu su radnje svih uesnika u postupku (suda, stranaka i treih osoba).

2)Parnine radnje u uem smislu su parnine radnje suda i stranaka.3)Stranake parnine radnje preduzimaju same stranke i njhihovi zastupnici u ime i za raun stranaka.

4)Sudske parnine radnje preduzima parnini sud koji treba rijeiti konkretan spor.

Parnine radnje stranaka

Parnine radnje stranaka su samo one radnje koje su predviene i regulisane pravilima parninog procesnog prava. Stranke mogu preduzimati svoje parnine radnje aktvinim ponaanjem i konkludno. Stranka nije duna da preduzima parnine radnje. Ona to moe uiniti ali i ne mora. Meutim, ako stranka eli da uspije u parnici onda mora biti aktivna i preduzimati odreene radnje. Parnine radnje stranaka su jednostrane izajve volje usmjerene prema sudu koji povodom toga preduzima odgovarajuu parninu radnju radi donoenja presude.

Vrste parninih radnji stranaka

1)Posredne parnine radnje same po sebi ne proizvode pravne posljedice nego tek posredstvom djelatnosti suda (prijedlozi, tvrdnje i prijedlozi za izvoenje dokaza u odnosu na predmet dokazivanja).

2)Neposredne parnine radnje stranaka su takve koje same po sebi proizvode pravne posljdice u parnici bez posredovanja suda.

3)Usmene parnine radnje se preduzimaju izgovaranjem rijei na roitima.

4)Pismene parnine radnje se preduzimaju podneskom ili izjavom na zapisniku.5)Prema cilju radnje stranaka mogu biti napadake i odbrambene.

6)Parnine radnje vezane za rok i one koje nisu vezane za rok.

Nedostaci parninih radnji stranaka

Parnina radnja ima nedostatak ako je preduzela stranka koja nema stranaku i parninu sposobnost ako je radnju preduzeo zastupnik stranke koji nije imao ovlatenja za zastupanje, ako radnja ima odreeni nedostatak koji se tie njene sadrine i forme. Nedostaci postoje i ako preduzeta radnja nije u skaldu sa zakonom.

Parnine radnje suda

Sudske parnine radnje su pravne radnje propisane i regulisane pravilima parninog procesnog prava. Ta pravila odreuju uslove za punovanost, sadrinu, formu i dejstvo. Najvanije parnine radnje suda su odluke u obliku presude i rjeenja. Sudska radnja ima nedostatak ako je prilikom njenog preduziamanja povrijeena neka zakonska odredba. Ako je povrijeena procesna odredba prilikom donoenja odluke odluka se moe pobijati pravnim lijekovi ali nije nepunovana. Nepravilnost neke druge sudske radnje ima za posljedicu njihovu nepunovanost. Takvu radnju sud e otkloniti tako to e je ponoviti.

Forma parnine radnje

Stranke preduzimaju parnine radnje pismeno izvan roita ili usmeno na roitu. Pismeni oblik parnine radnje zove se podnesak. Stranke usmeno iznose injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i predlau odgovarajue dokaze. Pismeni oblik je posebno zastupljen kod parninih radnji suda koje preduzima u obliku odluka kojima se konano rjeava spor stranaka.Podnesci

Podnesak je pismeni oblik parnine radnje stranke izvan roita. Podnesi se mogu podijeliti na odreujue i pripremne. Odreujuim podnescima stranke stavljaju stvarne i procesne prijedloge (tuba, odgovor na tubu, pravni lijek). U pripremnim podnescima stranka navodi injenice koje namjerava da iznese na pripremnom roitu te oznaava dokaze koje e predloiti na pripremnom roitu radi izvoenja na glavnoj raspravi. Podnesak koji je razumljivo sastavljen i sadri sve to je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti naziva se urednim podneskom. Ako je podnesak nerazumljiv sud e podnositelju vratiti podnesak radi ispravke u sudskom roku ne duem od 8 dana.

Zapisnik

O svim preduzetim parninim radnjama sud sastavlja zaspisnik koji predstavlja pismeni trag i dokaz o preduzetim praninim radnjama i njihovom sadraju.Sadraj zapisnika

Sastavni dijelovi zapisnika su : zaglavlje, opis izvrene radnje i potpis odreenih lica. Zaglavlje zapisnika sadri naziv suda, mjesto gdje se obavlja radnja, dan i sat kad se radnja obavlja, naznaka predmeta spora i imena prisutnih stranaka. Opis izvrene radnje sadri bitne podatke o toku i sadrini preduzete parnine radnje koja je zapisnikom zasvjedoena. Zapisnik treba da sadri potpise odreenih lica : potpis sudije, zapisniara, stranke, odnosno njihovih zakonskih zastupnika ili punomonika, kao i tumaa.

Vrste zapisnika

Raspravni zapisnik sastavlja se o svim preduzetim parninim radnjama na pripremnom roitu i roiptu za glavnu raspravu kod prvostepenog suda kao i o svim preduzetim parninim radnjama na zakazanoj raspravi pred drugostepenim sudom. Ostali zapisnici su oni koji se sastavljaju van glavne rasprave (zapisnik o obezbjeenju dokaza sastavljen pred sudom pred kojim je pokrenut parnini postupak ili se namjerava pokrenuti ).Sastavljanje zapisnika

Zapisnik se sastavlja tako da sudija glasno diktira zaspisniaru sadraj izajev stranke ili drugog uesnika u postupku. Stranke, njihovi zasupnici i umjeai imaju pravo da kontroliu cijeli zapisnik. Zapisnik se moe ispraviti ili izvriti njegovo dodavanje.

Rokovi

Rok je vremenski period odreen za preduzimanje pismene parnine radnje. Propisivanjem rokova za preduzimanje parnilnih radnji disciplinuju se sud i stranke i svi ostali uesnici parnice.

Podjela rokova

Zakonski rokovi su odreeni zakonom pa ih sud kao ni strane ne mogu mijenjati. Po svojoj prirodi ovi rokovi su prekluzivni. Proputanje stranaka da preduzmu odreenu radnju u ovim rokovima dovodi do gubitka prava na njihovo naknadnu produivanje. Sudski rokovi su takvi rokovi ije trajanje odreuje sud s obzirom na okolnosti sluaja. Sudski rokovi mogu se na prijedlog stranke produavati ako za to postoje opravdani razlozi.

Raunanje rokova

Rokovi se raunaju na dane, mjesece i godine. Ako je rok odreen na dane u rok se ne uraunava dan kada je dostava ili saoptenje obavljeno ve se za poetak roka uzima prvi idui dan. Rok istie protekom posljednjeg dana. Kad je odreen na mjesec i godine on se zavrava protekom onog dana posljednjeg mjeseca, odnosno godine koji po svom broju odgovara danu kada je rok otpoeo.

Odravanje roka

Stranka ija je radnja odreena rokom odrala je rok ako je radnju preduzela prije njegovog isteka.

Roita

Roite je vremenski momenat odreen od strane suda radi zajednikog preduzimanja radnji suda sa strankama i drugim uesnicima u postupku na odreenom mjestu. Roita mogu biti obavezna i fakultativna. Sud e obavezno odrediti odravanje roita kad je to zakonom propisano. I onda kada po zakonu odravanje roita nije obavezno sud moe odluiti da se roite odri ako smatra da bi to doprinijelo bolje razrjenjenju sporne pravne stvari. Sud e na roite pozvati stranke i ostale osobe ije prisustvo cijeni potrebnim. Pozivanje stranaka je obavezno jer ima sud na taj nain prua mogunost da raspravljaju pred sudom. Roite se u pravilu odrava u sudskoj zgradi radnim danom u toku redovnog radnog vremena. Meutim, sud moe odluiti da se roite odri izvan sudske zgrade kad ustanovi da je to nuno ili da e se na taj nain utedjeti u vremenu ili trokovima postupka.

Povrat u prijanje stanjePovrat u prijanje stanje je pravno sredstvo kojim se strankama daje mogunost da otklone negativne posljedice proputanja roita ili roka tako to e proputenu parninu radnju po odobrenju suda naknadno izvriti.

Posljedice proputanja roita

Ako na pripremno roite ne doe tuitelj a bio je uredno obavijeten onda nastupa presumpciija da je tuitelj povukao tubu ako ni tueni nije zahtijevao da se roite odri. Ako na pripremno roite ne doe uredno obavijeteni tueni roite e se odrati bez njegovog prisustva. Za tuenog to znai da e biti prekludiran u pogledu iznoenja novih injenica i predlaganja novih dokaza koje nije iznio odnosno predloio u odgovoru na tubu i da nee moi podnijeti protivtubu ako ona nije podnijeta u odgovoru na tubu.

Posljedice proputanja roka

Posljedice prekluzije pogaaju onu stranku koja je propustila da odreenu parninu radnju preduzme u okviru zakonskog roka. Proputanjem zakonskog roka za izjavljivanje albe i vanrednih pravnih lijekova stranka gubi pravo da izjavi albu i vanredni pravni lijek.

Pretpostavke za povrat

1)Da je stranka propustila roite ili rok za preduzimanje neke parnine radnje;

2)Da je stranka zbog proputanja roita ili roka izgubila pravo na preduzimanje proputene parnine radnje;

3)Da je do proputanja dolo usljed opravdanih razloga koji se nisu mogli predvidjeti niti izbjei;

4)Da je stranka predloila da joj se dopusti naknadno izvrenje proputene parnine radnje;5)Prijedlog mora biti podnesen u zakonskom roku (prijedlog se podnosi u roku od 8 dana raunajui od dana kada je prestao razlog koji je prouzrokovao preputanje. Nakon proteka roka od 60 dana od dana proputanja ne moe se traiti povrat u prijanje stanje).

Postupak po prijedlogu

Prijedlog za povrat u prijanje stanje podnosi se sudu kod kojeg je trebalo obaviti proputenu radnju. Sud kome je prijedlog podnijet a priori utvruje da li je prijedlog blagovremen i doputen. Prijedlog je nebalgovremen ako je podnijet nakon isteka subjektivnog roka od 8 dana ili objektivnog roka od 60 dana. Prijedlog je nedozvoljen ako stranka zbog proputebog roita ili roka nije izgubila pravo da proputenu parninu radnju naknadno obavi u kasnijem toku parninog postupka. Ako sud ustanovi da je prijedlog blagovremen i doputen zakazat e raspravu da bi odluio o osnovanosti osim ako su injenice na kojima se prijedlog zasniva optepoznate. Odluivanje o prijedlogu za povrat u prijanje stanje bez odravanja rasprave predstavlja povredu odredaba parninog postupka. Ako sud na roitu usvoji prijedlog za povrat u prijanje stanje moe na istom roitu nastaviti s raspravljanjem o glavnoj stvari.Dejstvo rjeenja kojim se prijedlog usvaja

Kada sud rjeenjem dozvoli povrat u prijanje stanje parnica se vraa u ono stanje u kome se nalazila prije proputanja i ukidaju se odluke koje je sud zbog proputanja donio. Rjeenje suda o dozboli povrata ima konstitutivno dejstvo. Protiv ovog rjeenja nije doputena posebna alba ali ga suprotna stranka moe pobijati u albi protiv odluke o glavnoj stvari.

POSTUPAK PRED PRVOSTEPENIM SUDOM

TubaTuba je dispozitivna parnina radnja kojom se pokree parnini postupak. Zakon propisuje da tuba mora da sadri osnov za nadlenost suda, odreen zahtjev u pogledu glavne stavri i sporednih potraivanja, injenice na kojima tuilac zasniva tubeni zahtjev, dokaze kojima se utvruju te injenice, iznaku vrijednosti spora, pravni osnov tubenog zahtjeva i druge podatke koje mora imati svaki podnesak. Postavljenim zahtjevom tuilac trai da mu sud prui odgovarajuu pravnu zatitu povrijeenog, ugroenog ili osporenog subjektivnog prava. Zahtjev mora biti u kvalitativnom i kvanitativnom smislu odreen. Ako je tubeni zahtjev neodreen sud je duan vratiti tubu na ispravak da bi tuilac otklonio ovaj nedostatak. injenice na kojima tuilac zasniva tubeni zahtjev predstavljaju ivotni dogaa iz prolosti ili sadanjosti ili niz takvih dogaaja povezanih u jednu cjelinu. Tuilac je duan uz tubu priloiti sve raspoloive dokaze kojima e na glavnoj raspravi dokazivati postojanje iznijetih pravno relevantnih injenica u tubi. Tuilac je u tubi duan oznaiti vrijdnost predmeta spora, osim u sluajevima u kojima se vrijednost spora ne moe izraziti u novcu.Od injeninog osnova tube treba razlikovati pravni osnov tube. injenini osnov tube je nuan element tube koji slui za individualizaciju i konkretizaciju tubenog zahtjeva. Pravni osnov tube je samo faklutativan elemenat. Sud nije vezan za pravni osnov tubenog zahtjeva koji je tuilac naveo u tubi. Sud ne moe odbiti postavljeni zahtjev kao neosnovan sve dok ga moe usvojiti po nekom drugom pravnom osnovu.

Vrste tubi

Kondemnatorne tube (tube za osudu na inidbu)Postavljenim tubenim zahtjevom kod ovih tubi tuilac tvrdi da mu prema tuenom pripada pravo na jednu odreenu inidbu i predlae da sud osudi tuenog da mu inidbu ispuni. Razlikuju se tuba za osudu na dospjelu inidbu, tuba za osudu na buduu inidbu i tuba za osudu na proputanje. Sud moe naloiti tuenom da obavi odreenu inidbu samo ako je ona dospjela do zakljuenja glavne rasprave kod prvostepenog suda. Tuba za osudu na buduu inidbu je izuzetak kada tuilac ima interes da se tueni osudi na ispunjenje neke budue inidbe i prije dospjelosti. Tuba za osudu na proputanje je vrsta tube koja moe da se podigne samo ako je dunik izvrio neki radnju koja je protivna njegovoj pbavezi jer je tek od tog momenta dospio zahtjev povjerioca za inidbu.Deklaratorne tube

Ovom tubom tuilac trai da sud samo utvrdi postojanje, odnosno nepostojanje nekog prava ili pravnog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost neke isprave. Tubom za pozitivno odreenje tuilac trai da se utvrdi postojanje nekog prava ili pravnog odnosa ili istinitost neke isprave. Tubom za negativno odreenje tuilac trai da se utvrdi nepostajanje nekog prava ili pravnog odnosa ili neistinitost neke isprave.

Predmet utvrenja je odreeni pravni odnos u sadanjosti dok se ne moe traiti utvrenje nekih buduih pravnih odnosa. Tuilac moe traiti utvrenje postojanja ili nepostojanja nekog pravnog odnosa u prolosti koji je proizveo pravne posljedice u sadanjosti. Predmet utvrenja moe biti i pravni odnos koji je obavezan za uslov ili rok.

Postojanje pravnog interesa za utvrenje ima znaaj procesne pretpostavke na koju sud pazi po slubenoj dunosti. Tuilac je duan ve u tubi navesti okolnosti iz kojih se vidi postojanje pravnog interesa za utvrenje. Sud e odbaciti tubu kada utvrdi da ova procesna pretpostavka nije ispunjena u vrijeme podnoenja tube. Zbog povrede pravila o pravnom interesu ne mogu se ulagati pravni lijekovi.Konstitutivne tube

Ovom tubom tuilac trai od suda da svojom odlukom prizna pravo na odgovarajuu pravnu promjenu. Pravna promjena se moe ispoljiti u zasnivanju pravnog odnosa, promjeni pravnog odnosa ili prestanku pravnog odnosa. Pretpostavlja se postojanje pravnog interesa za podnoenje ove tube jer tuilac bez obraanja sudu ne moe ostvariti eljenu pravnu promjenu.Posljedice podnoenja tube sudu

Procesnopravna dejstva podnoenja tube sudu ogledaju se tome to sud svoju nadlenost cijeni na osnovu injenica koje su postojale u momentu podnoenja tube. Materijalnopravna dejstva podnoenja tube sudu su prekid zastarjelosti potraivanja i roka dospjelosti uz sulov da se prekinuti postupak nastavi i okona.

Nastanak parnice

Onog momenta kada tueni primi tubu parnica poinje tei. Zasnovana parnica proizvodi odreena procesnopravna i materijalnopravna dejstva. Procesnopravna dejstva ogledaju se u tome da dok parnica tee ne moe se u pogledu istog predmeta spora pokrenuti nova parnica. Materijalnopravna dejstva zasnovane parnice ogleda se u tome to tueni posjednik traene stavri u vlasnikoj parnici momentom prijema tube postaje nesavjestan posjednik. Na postojanje dvostruke parnice sud pazi po slubenoj dunosti. Kada utvrdi da psotoji dvostruka parnica sud e novu tubu odbaciti kao nedoputenu.

Isticanje vie tubenih zahtjeva u jednoj tubi

Objektivna kumulacija tubenih zahtjeva je procesna ustanova koja prua mogunost tuiocu da u jednoj tubi istakne vie tubenih zahtjeva protiv istog tuenog.

Procesni uslovi za doputenost

Tuilac moe u jednoj tubi istai vie tubenih zahtjeva protiv istog tuenog kada su svi zahtj