1

Gospodarstvo Koprivničko-križevačke županije u 2016. godini

I. UVOD

Koprivničko-križevačka županija sa površinom od 1.748 km2 i 115.684 stanovnika

(2011., 66 stanovnika po km2) rangira se na 17. mjesto od 21 Županije i spada u red najmanjih

regija. Geoprometni položaj u kontekstu gospodarske konkurentnosti je povoljan. BDP od

2008. (8,05 milijardi kuna), kao i na nivou države ima negativan trend, gdje stupanj razvijenosti

regije prema BDP po stanovniku Županiju rangira na 6. mjesto (65.341 kn/stanovniku, 2014.

godine, što je manje za 15,6% od prosjeka u RH).

Prema strukturi gospodarstva, (BDV) prerađivačka industrija ima udio od 25,2%, slijedi

poljoprivreda sa 13,8, trgovina i graditeljstvo. Ljudski potencijali čine bitnu komponentu

gospodarskog razvoja, a s indikatorom od 7,3 diplomiranih studenata na 1000 stanovnika

(2015.) pozicionira Županiju između 9. do 13./21. mjesta zajedno sa sjeverozapadnim

Županijama (RH prosjek 8,1 student/1000 stanovnika). Prirodno kretanje stanovništva ima

dugogodišnji trend smanjenja (od 1968.) ponajviše što broj umrlih nadvisuje broj živorođenih

osoba i uslijed iseljavanja mladog stanovništva prema velikim gradovima i inozemstvu.

II. 1) Pozicioniranje gospodarstva Županije na nacionalnoj razini i na području

Sjeverozapadne Hrvatske

Tablica II.1. 1. Rang i udio na nacionalnoj razini, prema zaposleniku (u 000 kuna)

Izvor: Fina

Ekonomsku snagu pojedine Županije pokazuju financijski rezultati realnog sektora,

društava kapitala, a polazeći od veličine (broj zaposlenih i broj poduzetnika), iskazani su po

zaposleniku, gdje se konstatira da su u operativnom poslovanju društava realizirani najmanji

gubici po zaposlenom u državi, prema prihodima i ekonomičnosti gospodarstvo Županije je

rangirano na 5./21. mjesto, a po rezultatu poslovanja (neto dobit) na 7./21. mjesto.

Pokazatelj

Koprivničko-križevačka županija

broj/vrijednost u kn rang

Broj poduzetnika 1.779 18/21

Broj zaposlenih 16.672 14/21

Ukupni prihod po zaposlenom –produktivnost rada 615.072 5/21

Dobit nakon poreza 536.519 14/21

Gubitak nakon poreza po zaposlenom 6.227 21/21

Neto dobit po zaposlenom –produktivnost rada 25.954 7/21

Rang po ekonomičnosti poslovanja 105.5 5/21

2

Tablica II.1.2. Ekonomski pokazatelji po županijama Sjeverozapadne Hrvatske (u 000 kuna)

Broj

poduzetnika Broj

zaposlenih Ukupni prihod

Dobit nakon poreza

Gubitak

nakon poreza

Neto dobit

Ukupni

prihod po zaposlenom

Dobit nakon

poreza po zaposlenom

Gubitak

nakon poreza po

zaposlenom

Neto dobit po zaposlenom

Grad Zagreb 39.776 333.548 318.471.427 20.239.290 7.202.474 13.036.816 954.799,39 60.678,79 21.593,52 39.085,28

Zagrebačka 7.623 52.160 46.414.834 2.260.492 486.077 1.774.415 889.854,95 43.337,65 9.318,96 34.018,69

Varaždinska 3.577 40.833 23.613.703 1.061.280 474.017 587.263 578.299,49 25.990,74 11.608,67 14.382,07

Međimurska 3.105 28.118 13.129.682 758.362 215.961 542.401 466.949,36 26.970,69 7.680,52 19.290,17

Krapinsko-zagorska 2.042 19.697 11.397.138 796.035 177.970 618.065 578.623,04 40.414,02 9.035,39 31.378,64

Koprivničko-križevačka 1.779 16.672 10.254.486 536.519 103.815 432.704 615.072,34 32.180,84 6.226,91 25.953,93

Izvor: Fina

Grad Zagreb koncentrira sjedišta trećine svih poduzetnika u državi koji na tržištu

realiziraju preko 50% ukupnih prihoda i dobiti u nominalnom iznosu, stoga usporedive susjedne

Županije i njihov realni sektor daju prikaz stanja u gospodarstvu sjeverozapadnog dijela države.

2) Trend poslovnih rezultata trgovačkih društva na području Županije

(u milijunima kuna)

Tablica II.2.1. Trend poslovnih rezultata trgovačkih društva na području Županije (u mil. kn) 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

DOBIT 86,1 101,2 117,3 115,3 62,2 138 175,9 250,3 194,4 210,5 208,5 288 305,5 327 216 290 313,9 280 336,9 483,6 606,0 536,5

GUBITAK 132,5 560,9 148,2 155 264,3 150 106 89,3 178,2 135,6 118,3 107,4 99,3 145 480 183 170,1 214,6 234,6 211,7 96,1 103,8

POREZ NA

DOBIT 0 16,6 19,6 30,9 20 19 33 40,4 41,1 37,1 45,1 66,8 74,2 68,6 55,6 92 59,6 41,8 24,9 38,1

-119,5 99,8

Izvor: Fina

Realni sektor županijskog gospodarstva posluje, konsolidirano promatrano i u

kontinuitetu od 2001. profitabilno (iznimka negativan poslovni rezultat 2009.). Realizirana

neto dobit u 2016. godini iznosi 432,7 milijuna kuna i niža je za 15,1%, a gubici poslovanja

trgovačkih društava i nadalje su najniži u državi.

Trend poslovanja gospodarstvenika na području Koprivničko-križevačke županije

korespondira u potpunosti sa ekonomskim kretanjima na nacionalnoj razini, gdje uvjetovano

rastom potražnje, realizira veće tuzemne i inozemne prihode, ostvaruje kontinuirani suficit u

robnoj razmjeni i uz nisku stopu inflacije jačaju investicije, te se bilježi blagi porast zaposlenih

(rast 5,8%).

Sa 1.779 trgovačkih društava na prostoru Županije aktivno je i 1.220 obrta, koji zajedno

zapošljavaju 19.687 osoba (16.672 trgovačka društva + 3.015 obrt), te zajedno na tržištu

realiziraju 11,46 milijardi kuna s neto dobiti od 546,7 milijuna kuna (niža za 6,9%/2015.).

Poslovanje obrtnika (i slobodna zanimanja) na osnovu prijave poreza na dobit je

pozitivno s neto dobiti od 10,35 milijuna kuna, a po osnovi prijave na dohodak, realizira se neto

dohodak od 103,73 milijuna kuna.

Ukupni primici i prihodi obrtnika i slobodnih zanimanja su 1.211.220 kn (niži za 6% u

odnosu na 2015.). Iako ovaj sektor poduzetništva posluje pozitivno evidentan je trend smanjenja

broja obrtnika i broja zaposlenih osoba u obrtu u odnosu na pred krizno razdoblje.

3

Graf. II.2.1. Dobit, gubitak i porez na dobit od 1995. – 2016. godine (u milijunima kn)

Izvor: Fina

II. 3) VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA NA KKŽ OD 1998. DO 2016.

GODINE

Tablica II.3.1. Vanjsko trgovinska razmjena na KKŽ od 1998. do 2016. godine (u milijunima

USD)

1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

2015.

2016.

IZVOZ 157,6 140,3 121,8 119,2 128,3 156,4 178,1 186 211 241 271,4 261 277,4 346,4 317,8 293,6 312,9

335,9

358,3

UVOZ 141,4 124,4 108,6 113,6 139,5 192,2 186,7 191,5 210,8 242,6 282,7 242 211 260,8 222,4 165,8 188,8

202,7

218,2

Izvor: Fina

Vanjskotrgovinska razmjena društava kapitala u 2016. iznosila je 576,5 milijuna USD

(+7,0%, udio u RH 3,8%), izvoz je porastao 6,7%, a uvoz za 7,6% u odnosu na 2015. godinu.

Najvažnija inozemna tržišta su Njemačka s udjelom 14,2%, BiH s udjelom 10,2% , te Italija s

8,8%. Prema djelatnosti dominira izvoz prerađivačke industrije (prehrambena i farmaceutska),

a nominalno robni je izvoz značajno porastao od 2011. i nakon pristupanja Republike Hrvatske

Europskoj uniji gdje izvoznici na tržištu potvrđuju konkurentnost svojih roba.

-200

-100

0

100

200

300

400

500

600

700

DOBIT GUBITAK POREZ NA DOBIT

4

Graf II.3.1.: Vanjskotrgovinska razmjena trgovačkih društava (mil. USD)

Tablica II.3.2. Saldo vanjsko-trgovinske razmjene na KKŽ od 1998. do 2016. godine (u

milijunima USD)

1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013 2014 2015 2016

Saldo 18,4 15,8 13,2 6,4 11,2 -35,9 -8,6 -5,6 0,2 -1,7 11,3 19 67 85,6 95,4 127,8 124,1 133,2 140,1

Izvor: Fina

Graf II.3.2.: Saldo vanjskotrgovinske razmjene

Izvor: Fina

0

50

100

150

200

250

300

350

400

1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

EXPORT IMPORT

-60

-40

-20

0

20

40

60

80

100

120

140

160

Saldo

5

Izvozna gospodarstva s područja 11 Županija u 2016. realiziraju pozitivan

vanjskotrgovinski saldo, a među njima izvoznici s područja Koprivničko-križevačke županije

kontinuirano od 2008. godine, s tendencijom rasta suficita koji je u 2016. iznosio 140,1 milijun

USD. U ukupnim prihodima realnog sektora županijskog gospodarstva prihodi od izvoza imaju

udio od 23%.

II. 4) Investicije trgovačkih društava od 1998. do 2016.

Grafikon II.4.1. Trend investiranja trgovačkih društava (u milijunima kuna)

Tablica II.4.1. Investicije trgovačkih društava od 1998. do 2016. u mil. kn

1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015

2016

Investicije

u mil. kn 454,5 449,9 231,8 240,5 375,9 679,8 494,4 646 610 924 624 470 318 321,8 333,6 264,6 309,2 404

817,8

Izvor: Fina

Investicije realnog sektora u 2016. u intenzitetu i nominalno održavaju povoljnu

investicijsku klimu, kao u razdoblju od 2005. do 2008., samo što su na nju uz tržišnu potražnju

utjecali subvencionirani krediti dostupni na regionalnoj razini, a danas bespovratna sredstva iz

Programa konkurentnosti i kohezije i Programa ruralnog razvoja. Ukupne investicije u

dugotrajnu imovinu nominalno dvostruko su više u odnosu na 2015. godinu.

Investicije realnog sektora u 2016. potvrđuju jačanje gospodarskih aktivnosti, te

ostvaruju pretpostavku daljnjeg rasta i razvoja realnog sektora, posebno u djelatnostima

farmaceutike, proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, prehrambene industrije i

poljoprivrede, odnosno povećanje proizvodnje izvozno konkurentnih proizvoda.

Inozemna izravna ulaganja (FDI) na području Županije u razdoblju od 1993. do 2016.

dominantno su bila usmjerena na djelatnosti proizvodnje prehrambenih proizvoda (59,4 mil.

EUR), proizvodnju pića (8,9 mil. EUR) i financijsku industriju (6,4 mil. EUR).

Komparativne prednosti Županije i nadalje daju gospodarske koristi za investicije u

industriji hrane od primarne poljoprivredne proizvodnje (staklenici, voćarstvo i povrtlarstvo sa

0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

1000

1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016

Investicije u mil. kn

6

korištenjem cjenovno prihvatljive energije iz OIE, preko skladištenja u hladnjačama, obrade u

sušarama, do finalnih prehrambenih proizvoda u industriji).

III. 5) Konsolidirani financijski rezultati prema veličini poduzetnika na KKŽ od

2007. – 2016. godine

Grafikon II.5.1. Konsolidirani financijski rezultat prema veličini poduzetnika 2007. – 2016.

(u 000 kuna)

Prema veličini trgovačkih društava konstatira se pozitivan poslovni rezultat u svim

kategorijama. Nositelji novog zapošljavanja su mikro poduzetnici (4.255 zaposlenih osoba, rast

14,4%), mali poduzetnici (4.049 zaposlenih osoba, rast 2,9%) i veliki poduzetnici (6.071

zaposlenih osoba, rast 5%), dok srednje veliki poduzetnici sa 2.297 uposlenih osoba su

konstantni (pad 0,95%).

Veliki gospodarstvenici realiziraju nominalno 46,2% ukupnih prihoda, 52,3% prihoda

od izvoza, 55% dobiti nakon oporezivanja, te njihovi zaposlenici imaju za 38% veću prosječnu

bruto plaću (8.796 BP kn/zaposleniku u odnosu na prosječnu bruto plaću u županijskom

gospodarstvu (6.367 BP kn/zaposleniku). Zaposlenici kod mikro, malih i srednji poduzetnika

po veličini, unatoč rastu primanja, realiziraju niže dohotke u odnosu na prosjek (mikro 4.009

BP kn/z, rast 2,9%; mali 5.541 BP kn/z, rast 3,4%; srednji 5.774 BP kn/z, rast 4%).

-300000

-200000

-100000

0

100000

200000

300000

400000

Mal

i

Sred

nji

Vel

iki

Mal

i

Sred

nji

Vel

iki

Mal

i

Sred

nji

Vel

iki

Mal

i

Sred

nji

Vel

iki

Mal

i

Sred

nji

Vel

iki

Mal

i

Sred

nji

Vel

iki

Mal

i

Sred

nji

Vel

iki

Mal

i

Sred

nji

Vel

iki

Mal

i

Sred

nji

Vel

iki

Mal

i

Sred

nji

Vel

iki

2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016

Konsolidirani financijski rezultat

7

6) Stanje zaposlenih i nezaposlenih osoba

Graf. II.6.1.

Kretanje nezaposlenih (prosjek) u KKŽ od 1982. -2016. godine

Izvor: HZMO, HZZ, Područna služba Križevci

Evidentiran broj nezaposlenih osoba pri HZZ od 4.944 osobe odgovara stopi

nezaposlenosti od 13,2% na regionalnoj razini (NUTS 2: Kontinentalna

Hrvatska 12,6%, Jadranska 14,2%) i unatoč smanjenju broja nezaposlenih

ove dvije hrvatske regije u kontekstu svih europskih regija (273 EU regije)

imaju najviše stope nezaposlenosti, stoga će i nadalje prioritet ukupnih

politika biti povečanje broja zaposlenih aktivacijom mjera poticanja

zapošljavanja, kako na nacionalnoj tako lokalnoj razini, posebno u

poslovnom sektoru.

Tablica II.6.2.Struktura stanovništva

2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Aktivno stanovništvo 44.558 44.250 43.225 42.802 42.039 40.695 39.158 37.410

Zaposleni 38.315 36.875 35.985 34.646 32.956 32.540 32.726 33.066

Nezaposleni 6.243 7.375 7.240 8.156 9.083 8.155 6.432 4.944

Umirovljenici 26.660 27.337 27.495 27.475 27.553 27.721 27.676 27.628

Ukupno 72.218 71.587 70.720 70.277 69.592 68.416 66.834 65.038

Izvor: HZMO, HZZ, Područna služba Križevci

U RH prema medijanu dobnih skupina stanovništvo u državi staro je 43 godine, na

području Županije 43,4 godine (2016.) i svrstava se u red sedmog najstarijeg stanovništva u EU

(srednja vrijednost godina u EU = 42,6). Slijedom negativnih demografskih trendova ukupno

aktivno stanovništvo na području Županije ima trend pada, broj ukupno zaposlenih osoba je

niži u odnosu na pred krizno razdoblje (2008., zaposleni 40.978 osoba) za 7.912 osobe, uz

smanjenje evidentiranog broja nezaposlenih osoba te konstantan broj umirovljenika. Omjer

osiguranika i umirovljenika je 1,2:1, identičan kao i na državnoj razini, odnosno nepovoljan za

razliku od 2008. kada je omjer bio 1,54:1.

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

8000

9000

10000

19

82

19

83

19

84

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

.

20

01

.

20

02

.

20

03

.

20

04

.

20

05

.

20

06

.

20

07

.

20

08

.

20

09

.

20

10

20

11

.

20

12

.

20

13

20

14

.

20

15

20

16

Kretanje nezaposlenosti (prosjek) u KKŽ od 1982 - 2016. godine

Godina Broj

nezaposlenih

1982 1774

1983 1821

1984 2044

1985 2043

1986 2092

1987 2091

1988 2395

1989 2126

1990 2012

1991 4067

1992 4522

1993 3911

1994 3666

1995 3415

1996 4187

1997 5534

1998 6162

1999 7437

2000. 8204

2001. 8634

2002. 9362

2003. 7936

2004. 7891

2005. 8069

2006. 7534

2007. 6780

2008. 5799

2009. 6243

2010 7375

2011. 7240

2012. 8156

2013 9083

2014. 8155

2015 6462

2016 4944

8

Tablica II.6.3. Struktura aktivnog stanovništva

31

.12.

20

08

.

31

.12.

20

09

.

31

.12.

20

10

.

31

.12.

20

11

.

31

.12.

20

12

.

31

.12.

20

13

.

31

.12.

20

14

.

31

.12.

20

15

.

31

.12.

20

16

.

Radnici kod pravnih osoba 30493 28668 27918 27487 26564 25801 25787 26235 26697

Radnici kod fizičkih osoba 3370 2969 2579 2442 2310 2076 2031 2107 2133

Obrtnici 1412 1337 1243 1178 1147 1069 1066 1004 999

Poljoprivrednici 5261 4875 4528 4270 3937 3389 3074 2863 3730

Samostalne profesionalne

djelatnosti 312 301 467 477 518 437 364 343 342

Osiguranici zaposleni kod

međ. org. u inozemstvu 1 1 1 1 1 1 2 1 1

Produženo osiguranje 129 164 139 133 169 183 216 173 164

UKUPNO ZAPOSLENIH 40978 38315 36875 35988 34646 32956 32540 32726 33066

Izvor: HZMO, HZZ, Područna služba Križevci

Pad broja zaposlenih evidentira se u odnosu na pred krizno razdoblje u svim

kategorijama osiguranika, međutim od 2015. povećava se broj zaposlenika kod pravnih osoba

i poljoprivrednika.

REGIONALNE MJERE JAČANJA PODUZETNIČKE KLIME

Koprivničko-križevačka županija svojom Županijskom razvojnom strategijom za

ostvarenje 4 glavna cilja definirala je 9 strateških projekta: održivo gospodarenje otpadom sa

Regionalnim centrom za gospodarenje otpadom „Piškornica“, vodoopskrba i odvodnja,

ulaganje u školstvo, projekt širokopojasnog interneta, Master plan integriranog prijevoza

putnika i intermodalnog prijevoza tereta, projekt navodnjavanja, katastarskih izmjera i

energetska obnova javnih zgrada. Svi strateški projekti udovoljavaju uvjetima korištenja

bespovratnih izvora sredstava EU, posebno programa konkurentnost i kohezija.

Mjerama za cilj 1. Povećanje konkurentnosti gospodarstva i učinkovitosti resursa i cilja

2. Poboljšanje prometne i komunalne infrastrukture, posebno se direktno i indirektno utječe na

jačanje poslovne klime u regiji.

A) PODUZETNIČKA INFRASTRUKTURA U POSLOVNIM ZONAMA

Na području Županije od ukupne površine u poslovnim zonama od 747 hektara,

komunalno je opremljeno 502 hektara, a na površini od 289 hektara svoju gospodarsku

aktivnost obavlja 170 poduzetnika, koji zapošljavaju oko 4.900 radnika. Najveća poduzetnička

zona je Danica u Koprivnici koja je aktivna prije Nacionalnog programa gradnje komunalne

infrastrukture u poslovnim zonama (2005.). U 2016. godini završena je najveća gospodarska

investicija tvrtke Belupo lijekovi i kozmetika d.d. vrijedna pola milijarde kuna.

Gospodarska aktivnost koncentrirana je i u zonama:

„Nikola Tesla“ u Križevcima gdje je poduzetnicima na raspolaganju novi Tehnološki park

RTCP Križevci površine 8.490 m2, vrijedan 37,6 milijuna kuna, a za green field investicije

komunalno je opremljena zona Gornji Čret.

9

U Đurđevcu je gospodarstvo smješteno u zoni „A“, u pripremi je gradnja budućeg

poduzetničkog inkubatora, površine 650 m2, vrijednog 11 milijuna kuna namijenjenog

tehnološki inovativnim start up poduzetnicima (17 poduzetnika),

Također, u gradu Koprivnici, u zonama Radnička i Dravska, odvija se uspješna poduzetnička

aktivnost, te se priprema izgradnja novog poduzetničkog inkubatora kreativnih industrija,

površine 1440 m2, vrijednog 13,4 milijuna kuna, kapaciteta 40 poduzetnika i gradnja centra

kompetencija u prehrambenoj industriji.

Poslovna zona u Koprivničkom Ivancu u neposrednoj blizini Koprivnice, iako komunalno

opremljena, i nadalje nema aktivnih poduzetnika.

Značajne aktivnosti u poslovnoj zoni Kutnjak u Legradu očekuju se nakon završetka

istraživačkih radova na geotermalnom polju i po ishođenju koncesije sa svrhom gradnje

geotermalne elektrane i proizvodnih stakleničkih objekata u agro industriji grijanih termalnom

energijom.

Graf A.1. Ulaganja u zone u kunama

Izvor: Izvješće o provođenju mjera prema programu „Konkurentno gospodarstvo“

0

5.000.000

10.000.000

15.000.000

20.000.000

25.000.000

Ulaganja u zone u kunama

10

Za financiranje objekata i infrastrukture namijenjene poduzetništvu na raspolaganju su

sredstva Programa konkurentnosti i kohezije za koje su do sada uspješno aplicirali gradovi

Križevci, Koprivnica i Đurđevac.

Tehnološki park Križevci Poduzetnički inkubator u Đurđevcu

Inkubator kreativnih industrija u Koprivnici u prostoru kampusa

1) PODUZETNIČKA ZONA KOPRIVNIČKI IVANEC

11

2) PODUZETNIČKA ZONA GORNJI ČRET

B) KAPITALNE INVESTICIJE JAVNOG SEKTORA

1) Javna investicija sa statusom strateškog projekta na nacionalnoj razini:

RCGO SJEVEROZAPADNE HRVATSKE „PIŠKORNICA“

Nositelj: Piškornica d.o.o.

Izvori sredstava: kohezijski fond EU, nacionalna komponenta

Poziv za podnošenje aplikacije očekuje se do kraja 2017., ugovaranje radova sa izvođačem po

javnom natječaju do kraja 2019. i ujedno početak izgradnje, s početkom probne proizvodnje do

2022., a procijenjena vrijednost radova iznosi orijentaciono 500 milijuna kuna.

2) Javna investicija : VODNO KOMUNALNA INFRASTRUKTURA -

VODOOPSKRBA, ODVODNJA I PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

Izvor financiranja: Kohezijski fond EU, nacionalna komponenta

Nositelji: javni vodni isporučitelji - Komunalije d.o.o. Đurđevac i Koprivničke vode

d.o.o. Koprivnica

12

Poziv za podnošenje aplikacije očekuje se do kraja 2017. godine, provedba postupka

javne nabave do ugovaranja izvođača radova tijekom 2019. i završetak radova do 2023.

Procijenjena vrijednost radova na području 16 jedinica lokalne samouprave iznosi oko 650

milijuna kuna bez PDV.

REGIONALNE MJERE POTPORE INVESTICIJA U GOSPODARSTVU

a) Županijski subvencionirani krediti

KREDITNI PROGRAM BROJ REALIZIRANIH KREDITA IZNOS U KN

1997. - 1999. 85 21.000.000

GRUDA SNIJEGA 45 20.460.767

PODUZETNIK 90 41.948.003

PODUZETNIK 2 142 60.843.533

ŽENE I MLADI 42 4.393.244

LPR - PODUZETNIK 266 206.965.615

PODUZETNIŠTVO 2008. 21 11.696.662

LPR - MIKROKREDITIRANJE 2008. 22 2.864.000

LPR MALOG GOSPODARSTVA 2009. 47 65.266.121

LPR - MIKROKREDITIRANJE 2009. 20 2.508.663

KREDITOM DO KONKURENTNOSTI 2015. 25 33.434.986

KREDITOM DO KONKURENTOSTI 2016 34 40.749.666,00

UKUPNO 839 512.131.260,00

b) Županijski poljoprivredni krediti

KREDITNI

PROGRAM GODINA PROVOĐENJA

BROJ REALIZI-

RANIH KREDITA

IZNOS

U KN

Komisioni krediti za poljoprivredu 1999 31 1.135.000

Komisioni krediti za poljoprivredu 2000 34 1.133.572

Komisioni krediti za poljoprivredu 2002 86 7.057.000

POLJOPRIVREDNIK 2003 119 10.129.622

13

POLJOPRIVREDNIK 2 2004 32 3.000.000

KREDITIRANJE JUNICA 2005 62 2.252.000

RAZVOJ POLJOPRIVREDE 2006 20 2.639.648

RAZVOJ POLJOPRIVREDE 2007 105 18.893.551

RAZVOJ POLJOPRIVREDE 2008 77 18.048.183

UKUPNO 566 64.288.576

S 2016. godinom završava politika kreditiranja poduzetništva na regionalnoj i lokalnoj

razini subvencijom kamata, te se poduzetnici usmjeravaju na posebno kreirane kreditne

proizvode niskih kamatnih stopa, koje mogu realizirati putem HABOR-a, odnosno HAMAG-

a.

Dosadašnje korištenje i indikatori plasiranih kredita ocjenjuju se pozitivno, a posebno u

vrijeme kreditne liniji LPR poduzetnik 2006/07. kada su značajno utjecali na investiranje u

proizvodnu imovinu i novo zapošljavanje.

Graf: Subvencija kamata u kunama

Izvor: UO za gospodarstvo, komunalne djelatnosti i poljoprivredu

Program obrazovanja

Koprivničko-križevačka županija partner je u projektu Poslovni uzlet, gdje se putem

radionica poduzetnicima pružaju specijalističke poslovne informacije o aktualnim

mogućnostima za njihov gospodarski razvoj.

PORA, županijska razvojna agencija, također provodi programe edukacije namijenjene

korisnicima iz javnog i privatnog sektora prvenstveno namijenjene korištenju bespovratnih

0,00

500.000,00

1.000.000,00

1.500.000,00

2.000.000,00

2.500.000,00

3.000.000,00

3.500.000,00

4.000.000,00

4.500.000,00

5.000.000,00

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

LPR - PODUZETNIK PODUZETNIŠTVO 2008. , LPR MK 2008/09

LPR MALO GOSPODARSTVO KREDITOM DO KONKURENTNOSTI

14

izvora sredstava po raspisanim natječajima, te korisnicima pruža tehničku pomoć pri korištenju

potpora sukladno Zakonu o poticanju ulaganja.

Obrtnička komora Koprivničko-križevačke županije sa svojim učilištem sustavno

provodi edukacije za stjecanje znanja i vještina u obrtničkim djelatnostima, koja se aktivnost

sufinancira iz županijskog proračuna potporama male vrijednosti, svim polaznicima u

intenzitetu do 50% troškova.

Promidžba poduzetništva

Na prostoru Županije kontinuirano se ulaže u organizaciju specijalističkih sajmova od

kojih su najznačajniji: Gospodarski i obrtnički sajam u Križevcima, Dani travnjaka u

Koprivnici, Dani povrća u Koprivnici, Dani voća u Đurđevcu i “Zlatna vina“ u Đurđevcu.

Turističke manifestacije: „Legenda o Picokima“ u Đurđevcu, „Podravski motivi“ i

„Renesansni festival“ u Koprivnici te „Križevačko spravišće“ sublimiraju turističku ponudu

regije, valorizirajući kulturnu i prirodnu baštinu, eno i gastro ponudu, te stare zanate.

U suradnji sa partnerima, posebno HGK i HOK Koprivničko-križevačke županije i

PORA –om, županijskom razvojnom agencijom, sufinanciraju i organiziraju nastupe

poduzetnike izvan regije i u inozemstvu: Gospodarski sajam u Mostaru, Vinovita u Virovitici,

poljoprivredni sajam u Gudovcu, Festival vina i hrane Zagreb, te programom potpora male

vrijednosti financira se sajamska prisutnost domicilnih poduzetnika na događanjima od njihova

posebna interesa.

ZAKLJUČAK

Realni sektor gospodarstva Koprivničko-križevačke županije karakterizira kontinuirani

višegodišnji konsolidirani pozitivan poslovni rezultat (neto dobit trgovačkih društava i obrta:

546,7 milijuna kuna) i najmanji gubici po zaposleniku na nivou Republike Hrvatske.

Konsolidiranu neto dobit realizira ukupno 2999 gospodarskih subjekata, trgovačkih

društava i obrta u kojima je ukupno zaposleno 19.687 osoba sa tendencijom 5% rasta

zaposlenih u odnosu na 2015. Nositelji novog zapošljavanja su mikro i mali poduzetnici.

Na tržištu zajedno ostvare 11,46 milijardi kuna prihoda od čega 23% na inozemnom tržištu,

stoga gospodarstvenici regije potvrđuju konkurentnost svojih proizvoda i usluga kontinuiranim

vanjskotrgovinskim suficitom.

U 2016. investicije u proizvodnju sustigle su njihov intenzitet iz pred kriznog razdoblja

(818/924 mil.kn): 2016/2007) i upućuju na buduće jačanje konkurentnosti županijskog

gospodarstva posebno u područjima farmaceutike, proizvodnje hrane i energije iz obnovljivih

izvora.

Gospodarstvo županije je koncentrirano u gradovima, posebno Koprivnici, a na

poslovni rezultat ukupnog gospodarstva posebno utječe poslovanje 5 velikih poduzetnika.

Dominantna djelatnost je prerađivačka industrija, a posebno proizvodnja hrane i pića: ukupan

prihod 4,94 mlrd. kn, rast 6,5%, izvoz 39% prihoda, rast 7,2%, suficit 827 mil.kn, rast 3%, broj

investitora u novu dugotrajnu imovinu 53/308, vrijednost investicija 652 mil.kn, rast 300%,

neto dobit 291 mil.kn, broj zaposlenih 8.639 osoba, rast 5%, 52% od svih zaposlenih radi u

prerađivačkoj industriji. Prosječna mjesečna plaća po radniku iznosi 5.713 neto.

Trgovina na veliko i malo, sa 2,9 mlrd. kuna ukupnog prihoda, rast 7,6% sa 2.838

zaposlenih, rast 8,4%, realizira suficit u robnoj razmjeni sa inozemstvom (59 mil.kn), gdje od

15

447 poduzetnika njih 47 je investiralo u vrijednosti 50,6 mil.kuna uz realiziranu neto dobit od

63,9 mil.kuna, rast 3%, druga je po značaju djelatnost na području Županije. Prosječna

mjesečna plaća po radniku iznosi 4.128 kn neto.

Značajne grane djelatnosti su građevinarstvo gdje se realizira 686 mil.kn prihoda, rast

6,4%, sa 1387 zaposlenih u174 društva kapitala. Posluju sa neto dobiti od 5 mil.kn, rast 6,7%,11

od 174 društava je investiralo13 mil.kn, rast 3,9%, a u vanjskotrgovinskoj razmjeni realiziraju

deficit. Prosječna mjesečna plaća po radniku je 3.078 kn neto.

Poljoprivredna djelatnost sa 120 društava u kojima radi 428 osoba, rast 3,4%, realizira

587 mil.kn prihoda, rast 9,8% i neto dobit od 24,9 mil.kn uz rast od 38%. U vanjskotrgovinskoj

razmjeni realiziraju deficit ,39,5 mil.kn, rast 236% i 14 poduzetnika je investiralo 50,1 mil.kn

u dugotrajnu imovinu. Prosječna mjesečna plaća po zaposlenom je 3.370 kn, rast 3,9%.

Za poljoprivrednu djelatnost značajna je njena prisutnost kod fizičkih osoba u obiteljskim

poljoprivrednim gospodarstvima, gdje se procijenjeno ostvaruje 60% fizičkog obujma

proizvodnje i ovdje nije kvantificirana u ukupnim poslovnim rezultatima.

Sektor obrtništva, konsolidirano, posluje pozitivnim poslovnim rezultatom, no ne bilježi

se povećanje broja obrtnika niti zaposlenika u obrtu.

U budućem razdoblju na realni sektor pozitivno će utjecati pristup bespovratnim

sredstvima iz Programa konkurentnosti kohezije i Programa ruralnog razvoja, kreditna politika

nižih kamata Vlade RH, konkurentnost proizvoda i tržišno valorizirana orijentacija izvozu,

izgradnja ključne prometne infrastrukture, posebno drugog kolosijeka pruge na pravcu koridora

Rijeka-Koprivnica-Budimpešta, a negativne implikacije rastu i razvoju sadržane su u

demografskim kretanjima, smanjenju radno aktivnog stanovništva i neravnoteži u strukturi po

zanimanjima evidentirano nezaposlenih osoba u odnosu na potražnju poslodavaca.

Klasa: 3025-01/17-01/12

Urbroj: 2137/1-04/01-17-6

U Koprivnici, 18. listopada 2017.

Pročelnik upravnog odjela za gospodarstvo,

komunalne djelatnosti i poljoprivredu

Koprivničko-križevačke županije

Marijan Štimac, dipl.oec.