Gospa je put hrvatskom narodu u teškim...

D 2384 E - 1,50E - RUJAN/SEPTEMBER 2009 - BR./NR.9 (297)

GG oo ss pp aa jj ee pp uu tt hh rr vv aa tt ss kk oo mm nn aa rr oo dd uuuu tt ee šš kk ii mm vv rr ee mm ee nn ii mm aa

lebendige gemeindelebendige gemeinde

Najvjernija Odvjetnice,na braniku stoj,

čuvaj našu svetu vjerui hrvatski dom!

Najvjernija Odvjetnice,na braniku stoj,

čuvaj našu svetu vjerui hrvatski dom!

imp

ress

um

List hrvatskih katoličkihzajednica u Njemačkoj

Zeitschrift der kroatischenkatholischen Gemeinden

in Deutschlandwww.zivazajednica.de

60435 Frankfurt am MainAn den Drei Steinen 42d

Tel.: (069) 9540480Fax: (069) 95404824

E-Mail:[email protected]

[email protected]

Izdavač/Herausgeber:Hrvatski dušobrižnički ured

Kroatenseelsorge in Deutschland

Odgovara/Verantwortlich:P. Josip Bebić

Glavni urednik/Chefredakteur:Dr. Adolf Polegubić

Uredništvo/Redaktion:P. Josip Bebić, Željka Čolić,

Stjepan Herceg,Marija Lovrić-Holenda,dr. Adolf Polegubić,

Antonia Tomljanović-Brkić, P. Jozo Župić

Grafička priprema/Layout:Ljubica Markovica-Baban

Tisak/Druck:Spengler’s Druckwerkstatt GmbH

64572 Büttelborn

Godišnja pretplata s poštarinom/Jahresbezugspreis incl. Porto: e 16,-za ostale europske zemlje: e 22,-za prekomorske zemlje: e 35,-

Bankverbindung:Konto Nr.129072 (BLZ 500 502 01),

bei der Frankfurter Sparkasse

Zadnja stranica: Kapela koju su Gospi podigli

branitelji otoka Paga;snimio: A. Polegubić

Naslovnica: Detalj s blagoslova kipa Majke Božjes djetetom Isusom na odmorištu Krka;

snimio: A. Polegubić

AKTUALNO

lebendige gemeinde

HKM MÜNCHEN NIJE ORAGNIZIRALA NIKAKAV PROSVJED

Priopćenje Ravnateljstva hrvatskePriopćenje Ravnateljstva hrvatskeinozemne pastveinozemne pastve

UUpovodu priopćenja iz Ureda predsjednika Repu-b like Hrvatske, Ravnateljstvo hrvatske inozemne

pastve Hrvatske biskupske konferencije i Biskupskekonferencije Bosne i Hercegovine želi istaknuti daHKM München nije organizirala nikakav prosvjedprotiv predsjednika Stjepana Mesića niti su leci oprosvjedu dije ljeni po crkvama u kojima se slavi euharistija na hrvatskom jeziku. Što se pak tiče oba -vijesti o prosvjedu koja je pročitana u oglasima nakraju mise, radi se o postupku koji izlazi iz okvira euharistijskoga slavlja, ističe u priopćenju ravnateljhrvatske inozemne pastve vlč. Ante Kutleša. IKA

HRVATSKA MATICA ISELJENIKA

KatarinaKatarina FučekFuček ponovnoponovno ravnateljicaravnateljica

PPrema prijedlogu Vlade RH Upravni odborHrvatske matice iseljenika imenovao je u

četvrtak, 16. srpnja 2009., Katarinu Fuček rav-nateljicom HMI-a. Katarina Fuček već je bila načelu HMI-a i to od travnja 2006. do siječnja2008, tako da se njen dolazak može smatratii povratkom na staro radno mjesto. Dosadaš njaravnateljica Danira Bilić koja je godinu i pol vodila HMI vraća se na prijašnju dužnost uHrvatskom olimpijskom odboru.

I sastav Upravnog odbora HMI-a doživio jeodređene promjene. Novi predsjednik Uprav-nog odbora postao je dr. Ivan Bagarić, sa-borski zastupnik i predsjednik saborskog Od-

bora za Hrvate izvan Hrvatske, a novim članom Odbora imenovan je i Hr vojeSalopek, glavni urednik mjesečnika HMI-a Matica. �

LIMBURG

Njemačka biskupija pokrenula Njemačka biskupija pokrenula kam panju protiv siromaštva djecekam panju protiv siromaštva djece

BBiskupija Limburg pokrenula je kampanju protiv siromaštva djece. Cilj je kampanje pronaći uzro-

ke i posljedice siromaštva u kojem djeca žive, istak-nuo je u popratnom pismu biskup Franz-Peter Tebartz-van Elst upozorivši da svaki kršćanin ima posebnu odgovornost za dobrobit djece te sve potaknuo daiskažu solidarnost s djecom koja žive u neimaštini.

Kampanja će trajati godinu dana, a za to vrijemesu pozvane katoličke župe i udruge da otkriju u svo-jim sredinama djecu koja žive u neimaštini i da po-kušaju riješiti problem. IKA Fo

to: w

ww

.mal

teze

r.de

SvetostSvetost svećeničkogsvećeničkog pozivapoziva ii poslanjaposlanja

MMnogi od nas su se vratili s od-mora i ponovno započeli svoj

svakodnevni posao. Školarci i stu-denti nastavili su ili će uskoro nas -taviti s učenjem i studiranjem. Na-ša katolička djeca i mladi pomalose uključuju u vjeronaučnu nastavuu našim misijama ili u školama. Svi-ma želim blagoslovljen početak no-ve školske, akademske i vjerona uč -ne godine! Za nama je ostalo vri-jeme sjećanja na dan svećeničkihređenja mnogih hrvatskih svećeni-ka koji djeluju u domovini i izvannje i vrijeme novih svećeničkih re-đenja. U prošlom broju „Žive za-jednice” najavili smo otvaranjeSvećeničke godine i važnost njezi-na proglašenja. Papa BenediktXVI. je 19. lipnja otvorio Svećenič-ku godinu. Svaki je svećenik poje-di načno pred biskupom i nazočnimvjernicima (Crkvom) glasno kazaoda će bezuvjetno i bezrezervno slu-žiti Bogu, tj. svećeničkom službomi svojim životom proslavljati BogaOca u Isusu Kristu i Duhu Svetomu.

ŽIVA ZAJEDNICA 9/2009 3

Ekumenizam nije luksuzEkumenizam nije luksuz

„Djelovanje na jedinstvu Crkve je i djelovanje na području mira usvijetu, u Europi i vlastitom narodu.”

OOvih je dana u Freisingu održan13. kongres Renovabisa, soli-

darne akcije njemačkih katolika s lju-dima u Srednjoj i Istočnoj Europi, otemi „Jedinstvo tražiti — raznolikostčuvati”. Na kongresu su se okupila383 sudionika iz 29 zemalja. Koli-ka je važnost kongresa, govori i či -nje nica da je vrlo važno predavanjeo Europi, koja diše s oba plućna kri-la, održao upravo predsjednik Pa-pinskoga vijeća za jedinstvo kršćanakardinal Walter Kasper. „Djelova njena jedinstvu Crkve je i djelovanje napodručju mira u svijetu, u Europi ivlastitom narodu. Stoga, ekumeni-zam nije luksuz”, kazao je kardinalKasper koji je posebno istaknuopod -ručja približavanja katoličanstva ipravoslavlja u današnjem vremenu,a u tom smislu dolazi i do pobolj -šanja odnosa Svete Stolice i RuskePravoslavne Crkve.

Sve se odvijalo u izuzetno kultur-nom i tolerantnom ozračju. O pra-voslavlju u novoj Europi govorio jerumunjski pravoslavni metropolit Za-

padne i Južne Europe Joseph (Pop)koji je podsjetio kako dijalog izmeđukršćana različitih Crkava i zajednicapostaje svakodnevna realnost.

U radu kongresa bili su i hrvat skipredstavnici, koji su u izjavi za Živuzajednicu posebno istaknuli važnostRenovabisa i njegove pomoći do-movinskoj Crkvi za vrijeme komunis -tičkog sustava, ali i za vrijeme Do-movinskog rata. Važnost Renovabi-sa je danas posebno važna u tomešto uz to što pomaže materijalno, po-maže i u traženju ispravnog razmiš -ljanja, poglavito u ekumenskomsmislu.

Takvo djelovanje nije dovoljnopoticati samo na institucionalnoj ra-zini, već i u zauzetosti svakoga vjer-nika na tom važnom području. Nato je pozvan svaki kršćanin. Stoga jestvaranje prostora tolerancije i dija-loga posebno danas važno kako bise među ljudima mogli graditi mos -tovi prijateljstva i suradnje, a izbje-gavati sukobi bilo koje vrste.

Urednik

� INTERVJU: Jelena Carić

IZ CRKVE U SVIJETU:Ljudi umiru, politika ne djeluje…Katoličke reakcije na brodolom u Sici-lijskom zaljevu: „Postoji ljudsko pravoda se bude prihvaćen!“. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

HKM MÜNCHEN NIJE ORGANIZIRA-LA NIKAKAV PROSVJED:Priopćenje Ravnateljstva hrvatske inozemne pastve. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2

SVIJET MLADIH — JUGENDWELT:Mrva ljubaviMladež je ipak puno bolja nego se onjoj misli, govori i piše. Mrva ljubavi jenajveći dar u odgoju djece i mladih. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

SOCIJALNI SAVJETNIK:Integracija — zaštita obitelji. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25

BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE:P. Josip Bebić: Die Heiligkeit des Prie-sterberufs und der priesterlichen SendungAntonia Tomljanović-Brkić: UnsereKreuze. . . . . . . . . . . . . . . . 13--14

Što će biti shrvatskom nastavom u Hessenu?

� PAVAO I NJEGOVA PORUKA

Pavlovaoporuka

Jedinstvotražiti —raz nolikost čuvati

� 13. KONGRES RENOVABISA

str. 12

str. 6

Iz delegatovog Duhovnog poticaja

Svećeničko ređenje je trajno ine može ga se nikada opozvati.Svećenici Gospodnji trebaju svojimživotom, riječju i djelima pospješi-vati da se nebesko kraljevstvo os -tva ruje na zemlji. Svećenici čuvajuna du u bolji svijet. Svakodnevnomole da Bog ljude privede k spa-senju i da im udijeli duha mudrostii spoznaje Boga Istinitoga, da mučast iskazuju, da ga slave i da muse klanjaju. Po svećeničkom pozivutrebamo svjedočiti Božju opstoj-nost, njegovu stvaralačku, provido-nosnu i spasonosnu ulogu u svijetu.Dajemo svjedočanstvo o Bogu kojije neizmjerna dobrota, o Bogu ko-ji stvara, vodi i spa šava svijet. Pos-lani smo svim narodima, počevšiod vlastitoga, navi ještati Božju riječi s vjernicima prikazivati euharis -tijsku žrtvu za spasenje svijeta.

Podari svojoj Crkvi nova sveće-nička zvanja i pošalji ih u svoj vi-nograd, jer je u njemu sve manjeradnika! Na tu nakanu molimo sviposebno u ovoj svećeničkoj godini.

Vaš fra Josip Bebić, delegat

Cijenjene čitateljice i čitatelji!

str. 10

U OVOM BROJU

NNa početku pastoralne i školske2009./2010. godine upuće-ne su brojne biskupske poruke

ohrabrenja i podrške. Tako je kardinalVinko Puljić poziva svećenike, posebi-ce župnike i župne vikare na oživlja-vanje i prakticiranje redovne župnekateheze i pastirsku skrb nad vjero-naukom u školi. Na redovitom izbor-nom provincijskom Kapitulu Franjeva-čke provincije Presvetog Otkupiteljaizabrana je nova provincijska uprava.Tako će i sljedeći mandat provincijalbiti fra Željko Tolić, dok je provincij skivikar fra Bože Vuleta, a definitori sufra Dinko Bošnjak, fra Ivan Nimac, fraAnte Babić, fra Ivan Vidović, fra MiroModrić i fra Jure Zebić. Postupak zaproglašenje blaženim franjevca, sve-ćenika, skladatelja fra Ive Perana po-krenut je u srpnju ove godine.

Vrijeđanje katoličkih redovnica

Redovnice na području Bosne iHercegovine, gdje je većinsko musli-mansko stanovništvo povremeno do -življavaju neugodnosti. Tako je časnasestra Dijana iz družbe sestara KćeriBožje ljubavi iz Katoličkog školskogcentra u Tuzli doživjela uznemirujućevrijeđanje na ulicama tog grada. Na-zivali su je pogrdnim imenima i vrije-đali katoličke svetinje. To nije prvi putda se tako nešto događa časnim se-strama u Tuzli.

Susret vjeroučitelja i vjeroučiteljicaSrijemske biskupije održan je na po-četku školske i vjeronaučne godine uBiskupskom ordinarijatu u Petrovara-dinu. Susret je priređen nakon susretasvih koordinatora vjerske nastave uVladi Republike Srbije u Beogradu upovodu početka nove školske godine2009./2010. kojem je nazočio ipreč. Blaž Zmaić, povjerenik i koor-dinator za vjeronauk u školama i zažupnu katehezu u župama Srijemskebiskupije.

Dubrovački biskup Želimir Puljićblagoslovio je 31. kolovoza početakradova na budućem kampusu Sveuči-li š ta u Dubrovniku na prostoru Starebolnice. U svetištu Gospe od suza uPleternici na završetku devetnice, od-

nos no na sam blagdan Gospe od su-za okupilo oko 40.000 vjernika iz �a-ko vačko-osječke i Zagrebačke nadbis -kupije te Varaždinske i Požeške bisku-pije. Završno svečano euharistijskoslavlje koje je počelo ulaznom procesi -jom s likom Gospe od suza predvodioje požeški biskup Antun Škvorčević.

„Biblija u obitelji”

O temi „Biblija u obitelji — trajnonadahnuće i poticaj zajedništvu” upro storijama Filozofskog fakulteta Dru-ž be Isusove na Jordanovcu i u prosto-rima župe Bezgrešnog Srca Marijinau Zagrebu održana je obiteljska ljetnaškola. Na susretu roditelja, mladih ipastoralnih djelatnika sa stručnjacimaiz teologije, filozofije, pedagogije, psi-hologije i pastorala u organizaciji Obi teljskog centra Filozofsko-teološ-

kog instituta i suradnji Ministarstva ob-itelji, branitelja i međugeneracijske so-lidarnosti sudjelovalo je oko 130 su-dionika iz cijele Hrvatske.

Druga obljetnica najveće tragedi-je hrvatskog vatrogastva, požara naVelikom Kornatu u kojem su poginuladvanaestorica vatrogasaca obilježe-na je u nedjelju 30. kolovoza. Namjestima gdje su pronađena tijela Di-na Klarića, Ivice, Ante i TomislavaCrvelina, Ivana Marinovića, MarkaStančića, Gabrijela Skočića, HrvojaStrikomana, Marinka Kneževića, Josi-pa Lučića, Karla Ševerdije i Ante Juri-čeva Mikulina članovi obitelji su za-palili svijeće i položile cvijeće. Molit-vu za tragično preminule vatrogasceu crkvi Gospe od Tarca na otoku,

gdje su poginuli vatrogasci predvodioje franjevac konventualac šibenskogsamostana sv. Frane fra Nikola MateRoščić.

U Splitu je održana Katehetskaljetna škola za vjeroučitelje osnovnihškola u organizaciji Nacionalnog ka-tehetskog ureda Hrvatske biskupskekonferencije i Agencije za odgoj i ob-razovanje Ministarstva znanosti, ob-razovanja i sporta RH o temi „Proce-si učenja i vrednovanja u vjeronauč-noj nastavi”. Predstavljeni su rezultatiradionica kroz koje je prošlo 400 su-dionika škole iz cijele Hrvatske.

Velika Gospa okupila velikbroj hodočasnika

U organizaciji Hrvatskog Caritasai Caritasa Biskupske konferencije Bos-ne i Hercegovine od 24. do 27. kolo-

voza u Duhovno-obrazovnomcentru Marijin dvor u Lužnicikraj Zaprešića održana je Ljet-na škola u koju je bilo uključe-no 54 djelatnika i volonterabiskupijskih i župnih Caritasaiz republika Hrvatske i BiH.

U Zagrebu je održanaLjetna katehetska škola za vje-roučitelje srednjih škola o temi„Procesi učenja i vrednovanjau vjeronaučnoj nastavi”.

U marijanskom svetištu uVoćinu okupilo oko 20 tisućavjernika iz požeškog, posav -

skog i zapadnoslavonskog dijela bis -kupije na tradicionalnom hodočasnič-kom misnom slavlju koje je ove godi-ne puta proteklo u znaku Svećeničkegodine. Mnogi su do Voćina pje šačilicijeli dan, a neki i dva dana.

Svetkovina Velike Gospe proslav -lje na je diljem Hrvatske i Bosne i Her-ce govine. U marijanska svetišta slije-va le su se rijeke hodočasnika. Tako jeu Sinju pribivalo više od 100.000 tisu -ća hodočasnika iz svih krajeva JužneHrvatske. Središnje misno slavlje nablagdan Velike Gospe u Hrvat skomnacionalnom svetištu Majke Božje Bi-stričke, na prostoru crkve na otvore-nom bl. Alojzija Stepinca, predvodioje 15. kolovoza zagrebački nadbi-skup kardinal Josip Bozanić. A.O.

Domovinski susreti u duhovnostiDomovinski susreti u duhovnosti


Na redovitom izbornom provincijskom Kapitulu Franjevačke provincije Presvetog Otku-pitelja izabrana je nova provincijska uprava. Tako će i sljedeći mandat provincijal bitifra Željko Tolić, dok je provincijski vikar fra Bože Vuleta.

Redovnice na području Bosne i Her-cegovine, gdje je većinsko musli-mansko stanovništvo povremeno do-življavaju neugodnosti. Tako je čas-na sestra Dijana iz družbe sestaraKćeri Božje ljubavi iz Katoličkogškolskog centra u Tuzli doživjela uz-nemirujuće vrijeđanje na ulicama toggrada. Nazivali su je pogrdnim ime-nima i vrijeđali katoličke svetinje.

4 ŽIVA ZAJEDNICA 9/2009

SSmrt u moru više od 70, moždačak i 75 očajnika iz Eritreje, ko-ji su se željeli dokopati Sicilije

predstavlja „tešku uvredu čovještvu ikršćanskome smislu života“. Izjavio jeto 21. kolovoza za agenciju „Adnkro-nos“ mons. Bruno Schettino, predsjed-nik Biskupskoga povjerenstva za mig -racije i nadbiskup Capue. Prema ispo-vijesti petoro preživjelih Eritrejaca, me-đu kojima je i jedna žena, a kojima suu četvrtak 20. kolovoza pritekli u po-moć ispred Lampeduse, njihov je bijegod siromaštva počeo znatno ranije, asamo dva dana nakon polaska izgu-bili su se u moru na kojemu su ploviliviše od 20 dana, ne znajući kamoidu. U tom su ih razdoblju vidjeli broj-ni brodovi, no samo je jedan ribarskibrod došao do njih, dao im nešto vo-de i kruha, no nisu objavili uzbunu. Ta-ko je na moru, usred velikih muka,umrlo vjerojatno 73-oje ljudi, a njiho-va su tijela bačena u more.

Ono što se može shvatiti iz ovogadogađaja, izjavio je mons. Schettino„smisao je siromaštva čovještva, ne-ma pažnje prema drugome, premaljudima koji su u bijegu od rata, bije-de, siromaštva i koji traže malo ra dos -ti i mira“. „Ova je smrt apsurdna: že-ne, djeca i nevini bačeni su u more.Čovjek postaje dekadentan, zato jehitno potrebno zauzimanje kršćanakoji se moraju konkretno zauzimati zaone koji trpe. Ovo je više humanistič-ki, nego politički problem.“ U razgo-voru za Vatikanski radio biskup Fran-cesco Montenegro izjavio je da jeMediteransko more već postalo pravagrobnica za velik broj ljudi. „Žalostansam kada vidim da se ljudi, kako bimogli živjeti, moraju suočavati sasmrću i moraju umirati jer žele živjetimalo bolje i malo duže“, rekao jemons. Montenegro. Što se tiče politi-ke odbijanja izbjeglica, što ju je odo-brila vlada ugovorom između Italije iLibije, a stupio je na snagu 14. svib -nja prošle godine, te propisa koji taj-no useljavanje proglašavaju nezako-nitim, biskup Agrigenta nazvao ih je„apsurdnima, jer je to zakon koji zat-vara vrata i prozore, te ne vodi raču-na o prilikama i patnji velikoga brojaljudi.“ Prema njegovim riječima, strahod pritjecanja u pomoć tim brodovi-

ma nije ništa drugo nego „plod kultu-re udaljavanja i neprihvaćanja. No,takva filozofija i politika idu naprijed:stvaraju ozračje straha, a ona jamčida oni mogu umirati kao životinje umoru, a mi smo riješili svoje proble-me. Zašto postoje ljudska prava? Zaš to slavimo obljetnice ljudskih pra-va koja kažu da čovjek ima pravo nakretanje i odlazak kada mu je životnemoguć ili kada mu politika ne do-pušta normalan život?“, upitao jemons. Montenegro. Biskup DomenicoMogavero iz Mazare del Vallo istak-nuo je u razgovoru za dnevnik „Libe-razione“ da se mornari boje priteći upomoć tim brodovima zbog straha dane bi bili optuženi za poticanje protu-zakonitog useljavanja.

Katolički dnevnik „Avvenire“ izpera Marine Corradi istaknuo je da„nijedna politika kontrole useljavanjane dopušta međunarodnoj zajednicida barku punu brodolomaca prepustinjezinoj sudbini. Postoji stari zakonmora, a on je puno stariji od onih za-pisanih u ugovorima. A taj zakonodređuje: na moru se mora pomoći.Nakon toga, na kopnu, na snagu stu-paju drugi zakoni: pravo na azil, prih-vaćanje ili protjerivanje. Ali tek kasni-je. Životi se uvijek spašavaju.“ No, namoru između afričkih obala i Maltevrijedi drugi, „novi zakon: nismo vid-jeli“, piše u uvodniku „Avvenire“, kojiovakvo ponašanje uspoređuje s po-našanjem prema nacistima, kada suse mnogi pravili „da ne vide što se do-gađa“ dok su Židove odvodili u logo-re smrti.

Crkva ne može šutjeti

„Ljudsko je pravo i pravo na po-moć.“ To je 23. kolovoza, kako pre-nosi agencija Zenit, izjavio predsjed-nik Papinskoga vijeća za selioce i put-nike nadbiskup Antonio Maria Vegliòu razgovoru za dnevnik „La Stampa“.To je pravo još i jače u prilikamakrajnje potrebe, kao što je sigurno ka-da se ljudi nalaze usred mora, bes -pomoćni. Država ima pravo nadgle-dati svoje granice i nadzirati uselje-nike. Međutim, nastavio je nadbis -kup, moraju se uskladiti propisi kakobi se spasili ljudski životi i prava lju-

di i obi telji koji su prisiljeni na iselja-vanje, kao i zemalja koje ih prihva -ćaju. Naša takozvana civiliziranadruštva, rekao je mons. Vegliò, „raz-vila su osjećaje za odbacivanje stran-ca, a te osje ćaje stvara nepoznava -nje drugoga kao i osjećaj egoizmazbog kojega se sa strancem ne želidijeliti to što se ima.“

Prema komentaru austrijskogaKathpressa, Sveta Stolica ovakvimintervencijama zapravo zahtijeva me-đunarodno usuglašavanje i usvajanjepropisa između zemalja podrijetla,tranzitnih zemalja i zemalja prihvatauseljenika kako se slične tragedije nebi ponavljale. Riječ je o čovječnosti, aproblem selilaštva u svijetu ne smije uprvi plan stavljati samo sigurnosneaspekte te suvremene pojave. ZatoCrkva ne smije šutjeti, kada se gaze ikrše ljudska prava. Mons. Vegliò upo-zorio je tako neizravno na neprihvat -ljivo ponašanje političara iz stranke„Lega Nord“ Umberta Bossija, koji jeCrkvi poručio da se „ne miješa u stva-ri koje se je ne tiču“. Bossi je inačepoznat po svojim izjavama upereni-ma protiv stranaca. Polazište za po-našanje prema useljenicima mora bi-ti njihovo dostojanstvo, ustvrdio je pakmons. Vegliò, koji je prije 30 godinakao vatikanski diplomat djelovao nakriznim područjima svijeta. „Ako jeistina da su očajne ljude vidjeli prijenego su umrli, a da su ih onda pustilida umru, onda je apsurdno da netkood Crkve traži da šuti.“ Drevna je eti-ka morske plovidbe i mora, podsjetioje još jednom nadbiskup, prema koji-ma se brodolomcima mora pomoći.Ignorirati tu temu, ili pak o njoj šutjeti,potpuno je neodgovorno. A ogavnoje i to što je talijanska javna televizi-ja RAI, nakon vijesti o pogibiji Eritre-jaca i tako okrutnoj smrti, prenijela re-portažu o „wellnes centru za pse i ma-čke“. Upravo bogate zemlje morajupoštivati ljudska prava selilaca i nesmiju se sebično zatvarati, rekao jenadbiskup Vegliò i u razgovoru zaVatikanski radio.

No, na žalost, brojevi poginulih idalje rastu. Prema posljednjim statisti-kama, od 1988. do ove godine mo-guće je da je na obalama Europe po-ginulo više od 14.660 ljudi. M. K.

Katoličke reakcije na brodolom u Sicilijskom zaljevu: „Postoji ljudsko pravo da se budeprihvaćen!”

Ljudi umiru, politika ne djeluje...Ljudi umiru, politika ne djeluje...IZ CRKVE U DOMOVINIIZ CRKVE U SVIJETU

imena nije moguće spomenuti, ali supožrtvovno djelovali na tom važnomprosvjetnom području.

Više od 500 polaznikahrvatske nastave

Žz: Koliko danas učenika u Hessenupohađa hrvatsku nastavu?

Jelena Carić: U Hessenu danas hrvat -sku nastavu pohađa više od 500hrvatskih učenika. Nastava se izvodiu školama na području grada Frank-furta i Offenbaca i Main-Taunus pod -ručja.

Žz: U kojim gradovima Vi djelujete?

Jelena Carić: Ja radim u dvije škole uFrankfurtu i jednoj u Offenbachu. UOffenbachu roditelji dovoze djecu i izudaljenijih mjesta okolice Offenba-cha. Ukupno ih je oko devedeset. UFrankfurtu je oko 120 polaznika nas -tave. Nastava se u Offenbachu održa -va dva puta tjedno i to utorkom i sri-jedom, a u Frankfurtu ponedjeljkom,četvrtkom i petkom. Svaka skupina

strirano. Uza sve ostalo pozitivno štonosi sa sobom pohađanje nastave, tomože biti važno i za učenikovo dalj -nje školova nje.

Nema zapošljavanja novih učitelja

Žz: Praksa je da seodlaskom učitelja do-punske nastave u mi-rovinu njihova radnamjesta zatvaraju, ana njihovo mjesto sene zapošljavaju noviučite lji?


njemačkim pokrajinama. Dakle, uovom trenutku se ne nazire rješenjeovoga pitanja, ali vjerujem da je neo-p hodno da se to pitanje riješi u skorovrijeme. Danas više nego ikada u vri-jeme globalizacije treba ulagati u do-b ro djece, jer su ona naš najveći ka-pital. Stoga, rješenje tog važnog pita -

u Hessenu?u Hessenu?

Nastava se na ovakav način još može odvijati najviše pet godi-na. Pitam se što će biti kasnije, ako taj problem ne registrirajuna vrije me hrvatske prosvjetne vlasti. Odlaskom u mirovinu predkojom uglavnom svi stojimo naša radna mjesta će biti zatvo rena.S obzirom na opredjeljenje Hrvatske u smislu prosvjetnog nap -retka, vjerujem da će se naći prelazno rješenje financiranjahrvatske nastave u Hessenu, kao što je i u nekim drugim nje-mačkim pokrajinama. Dakle, u ovom trenutku se ne nazire rje-šenje ovoga pitanja, ali vjerujem da je neophodno da se to pitanje riješi u skoro vrijeme.

rovinu, jer smo svi više manje pred mi-rovinom.

Nastava se na ovakav način jošmože odvijati najviše pet godina. Pi-tam se što će biti kasnije, ako taj pro-blem ne registriraju na vrijeme hrvat -ske prosvjetne vlasti. Odlaskom u mi-rovinu pred kojom uglavnom svi stoji-mo naša radna mjesta će biti zatvo -rena. S obzirom na opredjeljenjeHrvatske u smislu prosvjetnog napret-ka, vjerujem da će se naći prelaznorješenje financiranja hrvatske nastaveu Hessenu, kao što je i u nekim drugim

učenika ima po dva sata hrvatske nas tave tjedno za učenike od 1—10razreda. Djeca od prvog do sedmograzreda dolaze bez poteškoća, a ovimalo stariji pokušavaju tu nastavu na-puštati. Ovom prilikom zahvaljujemroditeljima koji dovoze djecu na na-stavu, te ih potičem za dobro njihovedjece,da to čine i ubuduće. Da je važ -no pohađanje nastave, potvrđuje ičinjenica da učenici koji redovito po-hađaju nastavu do uključujući i de setirazred, mogu u svojoj svjedodži nakraju trinaestog razreda to imati regi-

nja nipošto ne bi smje-lo biti zanemareno.Mislim da je važno današi mladi u ovom di-jelu Njemačke njegujusvoj jezik koji će po-sebno doći do izraža-ja ulaskom Hrvat ske uEuropsku uniju. Ne sa-mo da je hrvatski jezikbitna odrednica iden-titeta, već može mno-

Jelena Carić: Točno jetako. O tome odluču-ju njemačke prosvjet-ne vlasti i mislim da to nije dobro. Oniističu kako novac koji ulažu u našu nas tavu mogu koristiti i za svoje osob-ne potrebe, poglavito u ovo vrijemerecesije. Otvoreno su kazali: mi ćemovam dati prostor, učionice za izvo-đenje nastave, ali materijalno u tomenećemo sudjelovati. Istaknuli su kakoje u bliskoj budućnosti to dalje stvarhrvatske države i njezinih institucija.Moram kazati, da mi kao učitelji, nis-mo ni evidentirani kod hrvat skih pros -vjetnih vlasti. Ovom prigodom se od-govorno pitam, što će se dogoditi zanekoliko godina kad mi odemo u mi-

U Hessenu danashrvat sku nastavu poha-đa više od 500 hrvat -skih učenika. Nastavase izvodi u školama napodručju grada Frank-furta i Offenbacha iMain-Taunus područja.

gima otvoriti i egsitencijalna pitanja iperspektive.

Apel hrvatskim prosvjetnimvlastimaŽz: Je li se na vrijeme upozorilo hrvat -sku vlast na ovaj problem, kako ne biodlaskom sadašnjih učitelja u Hessenuhrvatska djeca ostala bez hrvatske nas tave?

Jelena Carić: Bilo bi važno da mihrvatski učitelji u Hessenu uputimoapel hrvatskim prosvjetnim vlastimakako bismo ih na vrijeme upozorili naovaj sve aktualniji problem. Pritom jevrlo važna uloga roditelja koji bi nasu tome trebali podržati. Vjerujem daće i nakon našega odlaska u mirovi-nu na području Hessena biti dovoljanbroj djece kako bi se hrvatska nastavai dalje odvijala u novim okolnostima.Čak i oni mladi koji su u ono svoje vri-je me nerado dolazili na hrvatsku nas -tavu, iz razloga što su se radije htjeliigrati nego učiti, danas kad imaju svo-ju djecu požrtvovno ih dovoze na nas tavu i tako hrvatski jezik prenosesvojoj djeci.

Žz: Imate li kontakte s Generalnimkonzulatom Republike Hrvatske uFrankfurtu?Jelena Carić: Kao što nismo evidenti -rani kao hrvatski učitelji u RepubliciHrvatskoj, tako nismo evidentirani ni unjezinom predstavništvu, Generalnomkonzulatu Republike Hrvatske u Frank-furtu. Mislim da bi bilo dobro da se otom počne razmišljati na drukčiji na činu cilju gledanja dobra hrvatskih uče-nika i njihovih roditelja u ovom dijeluNjemačke.

Razgovarao: Adolf Polegubić

Snim

io: A

. Pol

egub

ić

Upozorenja iz jugokonzulata

Žz: Hrvatske učitelje je od početka upokrajini Hessen plaćala isključivonjemačka vlast?

Jelena Carić: Točno, tako je i danas.Nakon svoga zaposlenja 1985. godi-ne ubrzo sam osjetila pritisak bivšegjugokonzulata u Frankfurtu, jugoklu-bova i zajednica. Posebno se sjećamkad me je tadašnji jugokonzul pozvaona razgovor u jugokonzulat u Frank-furt. Tom prilikom me upitao, kako samse usudila tražiti posao na način kakosam ga i dobila, dakle zaobilazeći in-s titucije bivše države. Uplašena, nisamznala ima li on mogućnost nešto u tomsmislu poduzeti, pa sam se obratilaodgovornoj osobi s njemačke straneza moj posao, gosp. Neatnici u Frank-furtu koji me je umirio riječi ma, ako senetko treba bojati onda je to osoba ko-ja upućuje takve prije tnje. Dakle, oniiz jugokonzulata jer ula ze u nadlež-nost njemačkih zakona i vlasti. Nakontoga nije bilo više takvih prijetnji, ali

INTERVJU


ŠtoŠto ćeće bitbit i i ss hrvatskomhrvatskom nastavom nastavom RAZGOVOR S UČITELJICOM HRVATSKE NASTAVE U FRANKFURTU I OFFENBACHU JELENOM CARIĆ

JJelena Carić rođena je 1952.godine. Nakon njezina rođe nja

otac s obitelji dolazi iz Hercegovi-ne, od Tomislavgrada, u Dub -rovnik. U Dubrovniku je završilaosnovnu školu i klasičnu gimnazi-ju. U Splitu na Pedagoškoj aka-demiji završila je hrvatski jezik iknjiževnost. Potom je studiralapovijest i zemljopis na Pedagoš-koj akademiji u Mostaru. Godine1974. dolazi u Njemačku, u po-krajinu Hessen, u kojoj živi i dje-luje do danas. Nakon neuspjelihpokušaja zaposlenja u struci, za-pošaljava se 1985. kao učiteljicau tadašnjoj dopunskoj nastavi ko-ja je isključivo bila u nadležnostinjemačkoga obrazovnog sustava.Što znači da su njemačke vlasti fi-nancirale nastavu i osoblje.

ti kako sam od početka radila, a i da-nas radim po udžbenicima koji se ko-riste u Hrvatskoj.

Žz: Koliko danas djeluje hrvatskih učitelja na području Hessena?

Jelena Carić: Nakon Domovinskog ra-ta na području Hessena i Rheinland-Pfalza pod istim uvjetima djelovalo jetridestak hrvatskih učitelja. Danas nasje ukupno šestero. Uz mene, tu su joškolege učitelji Ante Kreković, DaliborČabraja, te kolegice učiteljice AnkicaMlinarić koja ove školske godine od-lazi u mirovinu, Ruđerka Batistić i ko-legica Knezović. Donedavno je dje-lovala i kolegica Božica Červinka ko-ja je nedavno otišla u mirovinu, kaoi kolegica Josipa Gregorić koja je ta-kođer u mirovini, a bila je jako zas-lužna da Offenbach ne ostane bezhrvatske nastave. Tu je i Ljubica Šarićkoja je od ove školske godine u mi-rovini, a koja će i dalje dragovoljnookupljati djecu u pastoralnom centruu Giessenu. Jasno, spominjemo se idrugih kolegica i kolega kojih sva

nastavili su s pozivima na proslavepraznika bivše države, na što se nikadnisam odazivala. Više nisam imalastraha jer sam u svojim stavo vima ima-la potporu njemačkih vlasti.

Nakon Domovinskog rata napodručju Hessena i Rhein-land-Pfalza djelovalo je tri-destak hrvatskih učitelja. Da-nas ih je ukupno šestero.

Žz: Kako se odvija nastava?

Jelena Carić: Nastava se odvija takošto učenici nakon regularne nastaveimaju u pravilu po dva školska satatjedno nastave materinskog jezika.Prije je to bilo obvezno, a danas je iz-borno, dakle djeca zajedno s rodite -ljima o tome odlučuju. Problem je štose hrvatska nastava organizira u jed-noj školi na određenom području, apolaznici dolaze iz više škola, takoda se pritom javlja problem velikeudaljenosti. Mogu s ponosom istaknu-

Religioznost kao terapija

Začuđujuće brojni psiholozi, psiho -analitičari i liječnici pripisuju reli giji ireligioznosti iscjeliteljsku snagu u pro-cesu psihičkoga liječenja. Ovakvi po-gledi počivaju na osvjedočenju da čov-jek i religioznost idu zajedno, da je ta-mo gdje je transcendentalni odnos po-remećen, poremećeno i duševno sta -nje. U aspekte religioznosti kao tera -pijske pomoći najčešće se ubraja dje-lotvornost molitve, te učinkovitost kultnihčina, religijskih simbola ili doživljaja.

Terapijska dimenzija molitve u li-teraturi je dokazana. Temeljno psiho-loško značenje molitve leži u tome, štoosoba vjeruje da u molitvi ima izravnuvezu s Bogom, koji sluša čovjekovemolbe i hvale, te na njih odgovara.Zajednička molitva pacijenata u usta-novama, domovima i klinikama ned-vojbeno podupire terapijski proces.

Naočitiji terapijski učinci u reli-gijskom i religioznom ozračuju sva-kako su neobjašnjiva duševna i fizič-ka ozdravljenja i općenito sve ono što

se naziva čudima.Bez obzira na po-novnu aktualnost,to područje još uvi-jek ostaje znanstve-no neras vijetljeno.

Sigurno je dapripadnost jedno-mu religijskom sus -tavu ili pogledu nasvijet s transceden -

talno utemeljenim normama, olakšavačovjeku, pa i psihički nestabilnu, usp-ješnjije uprav ljanje vlastitim mišlje -njem, htijenjem i djelovanjem.

Šimun Šito Ćorić

Iz knjige „Zdrava i nezdrava reli-gioznost“, Fram-Ziral — Glas Koncila,Mostar — Zag reb, 2006., str. 35—45.

Napomena o ispovijedi

Ispovijed, češće nazvana i „sa-krament pomirenja“ ili „pokora“,uključuje u sebi, prema religijskomznačenju, vanjski i vidljivi znak, a

koji proizvodi nevidljivi učinak. Kakoje čovjek sklon i zlu, redovito mu sedogađa, uza sva nastoja nja oko do-bra, da nanese štetu, da ne bude do-bar prema sebi, pre-ma ljudima kraj sebe,prema prirodi (ekolo-š ka dimenzija) i nataj način i prema Bo-gu. Zato je potrebno idobro kako za dušutako i za tijelo, kaže isvjedoči kršćanskapraksa od 20. stolje-ća, da zbog svega to-ga vjernik povremeno i oficijelno sta-ne pred sebe i Boga, da kroz taj osob-ni i božanski impuls ispovijedi potpu-nije shvati i verbalizira pred svećeni-kom svoje pogreške, da za njih i kodljudi i kod Boga zat raži oprošte nje itako se sa svima „pomiri“, te da po-pravi „učinjenu štetu“ ako može.

Svećenikova uloga je moliteljskai apsolutno povjerenička. Preko jed-


ana s vjerskim i općenito ljudskim uzo-rima, poprimaju osobni karakter.

Treba u ovom sklopu takođerspomenuti da u krilu većine religijskihsus tava nalazimo prihvaćanje određe -nih psihičkih abnormalnosti koje ina -če u svjetovnoj kulturi i civilizaciji nisuprihvaćene.Tu se uglavnom radi o ne-koj vrsti „ne-normalna“ mišljenja i po-našanja, ali koje se u određnoj mjeriuklapa u samo-razumljivu toleranciju

nje, povezanu s pojmom strogoga Bo-ga koji kažnjava.

Osobe navedenih i sličnih abnor-malnosti nalaze toleranciju za svojestanje u zatvorenijem krilu brojnih re-ligija, odnosno u jednoj zatvorenijojvjerskoj zajednici, karizmatičkoj sku-pini, sekti ili sličnome socijalno-reli-gioznom okviru, koji takvim osobamau svojim preciznim pravilima pona -šanja i u svojoj strukturi daju moguć-

noga takvog molitvenog pristupa ono-ga koji se ispovijeda i također molitvesvećenika, Bog svojom dobrotom i mi-lošću oslobađa čovjeka od osobnekrivnje, omogućava mu da ponovnopočne ispočetka i pomaže mu okonap retka u svemu što je dobro. Nakonispovijedi znade se očitovati osjećajspašenosti, osjećaj da me ljudi s koji-ma sam se iskreno pomirio i sam Bogu kojega imam povjerenja „ne pamte“po mojim prošlim promašajima, takoda bez tih opterećenja mogu još sna-ž nije krenuti nanovo i naprijed.

samoga religioznog sustava. Psiholo-zi na ovom području znaju najprijespomenuti fenomen „govorenja jezi-ka“ (glosalija), koji se dovodi u vezus prihopatološkim simptomima. Za-nimljiv je podatak da je za tu pojavunaj češće potrebno jako bavljenje unu tar njim konfliktima i duševnim pot -resenostima, te da je oko 85 postoglosalista prošlo kroz snažne krizestraha. Ono što začuđuje stručnjakesvakako je činjenica da su glosalisti uobičnom životu normalni i neupadlji-vi, ali jesu pasivni, sugestibilni i obič-no ovisni o duhovnome autoritetu.

Jedna od očito neurotskih „ne-nor-malnosti“ je i tzv. sindrom skrupula.Obično se pojavljuje u dvije forme.Prva je, stalni strah da se ne učini kri-vo, a druga je, trajno prisilno sum -njanje, u kojemu se prisilnim ispunja-vanjem rituala i propisa otklanjastrah. Kod ovakvih osoba nalazimoslabu „sliku o sebi“ s osjećajem kriv -

Religiozno motiviranikruti noramtivni zahtije-vi mogu biti doživljavanikao teret, predstavljatineurotizirajuće optere-ćenje, te u nekim aspek-tima ometati rast osobe.

Snim

io: A

. Pol

egub

ić

nost, da svoje neprimjerene impul-se drže pod kontrolom ili ih, opetpod kontrolom, puste da dođu slo-bodno do izražaja.

Bez obzira na kazualnost i(ne)normalnost naznačenih i sličnihpojava, ovakva mogućnost u sklopujedne religijske zajednice svakakojoj daje specifičnu i u određenomsmislu i terapijsku širinu, koju svje-tovno civilizirano društvo nema ili gane može imati. Uis tinu, u autentič-nome religioznom ozračju ima i tre-ba biti mjesta za ljude svih profila, aautentična religioznost zadužuječovjeka da bude pri ruci posebiceljudima koji su se svojom ili tu đom„zaslugom“ ili „kriv njom“ naš li nabilo kojem rubnom prostoru druš tva.

kojoj žive, čime bivaju i manje zah-vaćeni društvenim neprimjerenostima.Kad religioznost daje jedan unutarnjioslonac psihički labilnim ili oštećenimosobama, onda tu ne pomaže samoDeset zapovijedi, već i jedan dotjerani manje-više jasan skup socijalnih i eti-čko-ljudskih pravila.

Rohrbaugh i Jessor (1975.) u svo-joj studiji zaključuju: što je netko reli-giozniji, to bolje kontrolira svoje emo-cije kao što su ljutnja, bijes i agresiv-nost. U isto je vrijeme u takvih osobamanja vjerojatnost pojave nesocijal-noga, poremećena ponašanja ili sklo-nosti takvu ponašanju.

Stjecanje određenihnormi i ravnanje premanjima nalazi u sadržaji-ma religije nimalo malupodršku. Na jednoj str a ni djeluju formalna ineformalna pravila in-stitucionalizirane religi-je, koja imaju svoj utje-caj u pravu usuglaša-

vanja mišljenja i prilagođavanja po-našanja. Na drugoj strani djeluje pre-dodžba o Božjoj ljubavi, milosti ioproštenju grijeha, od osjećaja kriv -nje i od straha pred kaznom. Zajed-ničko djelovanje ovih čimbenika mo-že stvoriti optimalan okvir za samo-kontrolu čovjeka i utjecati na ljude te-ških psihičkih poremećaja i iskušenja.

A stjecanje religioznih i etičkih nor-mi ponašanja može se sasvim dobroobjasniti psihološkim konceptom soci-jalnog učenja, prema kojemu se čov-jek na nov način počinje ponašati pro-matranjem svrhe ponašanja drugih,prenosi ga na nove situacije i primje -njuje. Uzori, varirajući već prema do-bi, prvenstveno su roditelji, prijatelji,vrš njaci, učitelji, susjedi, dušobrižnici,značajni ljudi iz javnoga života, povi-jesni junaci, mučenici i sve druge važ-ne osobe u našem okruže nju koje po-kazuju tolerantnost i pravičnost. Reli-gija, dakle, nudi jedan sus tav moralnihi riutualnih pravila, koja onda, povez-


RELIGIOZNOST — TERAPIJSKA POMOĆ

Uliteraturi nailazimo na nedvoj-benost višestruke „funkcije” re-ligioznosti u svagdanjoj pomo-

ći čovjeku. Tu se prvenstveno spomi -nje pomažuća funkcija religioznostipri svagdanjoj obradi depresivnihstanja, pri svladavanju teških situacijai životnih kriza, pri kontroliranju pa-tološkoga mišljenja i ponašanja, pripomaganju ljudima razočaranima uživot kako bi došli do smisla, ali i usp-ješnoj socijalizaciji i inkulturaciji čov-jeka, itd.

A uz to, u psihičkim procesima li-ječenja mnogi psiholozi, psihoanaliti-čari i liječnici pripisuju religiji i religi -o znosti značajnu iscjeliteljsku snagu.

Međutim, takva jasna strana reli-gioznosti nam ne priječi, već nas po-tiče, da reknemo nešto i o patološkoj,opterećujućoj religioznosti.

Religioznost kaopsihička pomoć u svagdanjem životu

Pod vidom religioznosti kao psi -hič ke pomoći u teškoj svagdašnjici najednome od prvih mjesta nailazimona religiju i religioznost kao pomoćpri psihičkom svladavanju tjeskobnihi strahom ispunjenih teških situacija iživotnih kriza.

Recimo najprije da se to svlada-vanje odnosi na unutarnju obradu tak-vih teških stanja, a uključuje i misli ivanjska djelovanja. Ovakvi emocio-nalno-kognitivni procesi svladavanjatakođer uključuju nužnošću vođenotraženje nade i smisla, najčešće meta-fizičke naravi.

U upravo spomenutim optereće -njima religija i religioznost a) mogupreko internih, religioznih kognicijapostati djelotvorni kao unutarnja i sta-bilizirajuća snaga i/ili b) funkcionira-ti kao vanjska, društvena potpora u teš kim trenucima.

Indikativno je i ilustrativno iz ne-koliko studija vidjeti da, primjerice, iz-ričaj: „Ima tako teških situacija u ži-

votu, da se iz njih bez Boga ne možeizići“ potvrđuje više od pola ispitani-ka kako u Europi, tako i u Americi.

Funkcija religioznosti kao pomoćiza unutarnje svladavanje i/ili vanjskupotporu očituje se u brojnim drugimistraživanjima. Tako se, primjerice,pokazuje vjera medicinskih sestarakod njege pacijenata na samrti kaodjelotvorna pomoć pri svladavanju.

Svladavajuća funkcija pobožnostikod, recimo, smrtnoga stradanja vlas -titoga djeteta jasno se očituje u studi-ji Cooka i Wimberleya (1983.). U tak-vim događajima religija služi kao iz-vor pomoći i kompenzacije. Unutar -njoj obradi tjesokobei utjehi najviše dopri-nosi, prema autori-ma, očekivanje po-novnoga susreta na-kon smrti, te predo-džba o djetetovojsmrti kao o nečemušto služi nekoj većojsvrsi. Kod fundamen-talno orijentiranih religioznih skupinazna se smrt djeteta prihvatiti kao Bož-ja kazna za roditeljske promašaje.

Smrt bračnoga partnera mnogimaje najteži događaj u životu. Skupinapsihologa je otkrila da religioznostspada u nekoliko elemenata koji mo-gu ublažiti taj najbolniji gubitak. Na-dalje, religija i religioznost očituje sekao značajna pomoć u ljudskoj soci-jalizaciji, u čestitom i kulturnom obli-kovanju ponašanja. Tu govorimo o re-ligioznim i etičkim sadržajima i nor-mama, od onih koje ističu svagdanjialtruizam do načela sadržanih u De-set zapovijedi.

Nema dvojbe da religiozni susta-vi zahtijevaju poštivanje općeljudskihnormi ponašanja kao i promicanjeopćeprihvaćenih vrijednosti, te takopomažu da čovjek bude integriraniji isam u sebi i u društvu. Osobna pri-padnost jednoj religiji za mnoge mo-že značiti poštivanje i razvijanje do-minantnih vrijednosti i normi kulture u

ReligioznostReligioznost kao svagdanjakao svagdanjaterapijska pomoćterapijska pomoćU psihičkim procesima liječenja mnogi psiholozi, psihoanalitičari i liječnici pripisuju religiji i religioznosti značajnu iscjeliteljsku snagu.

Najočitiji terapijskiučin ci u religijskom ireligio z nom ozračjusvakako su neobjaš -njiva duševna i fizič-ka ozdravljenja.


Renovabis je osnovan 1993. go-dine, a s više od 450 milijuna eurapomogao je 16.500 pothvata u 29zemalja Istočne Europe. Renobavis jeveliku pomoć uputio i za razne pro-jekte u domovinskoj Crkvi. Od hrvat -skih predstavnika na kongresu su me-đu ostalim sudjelovali: riječki nadbi-skup Ivan Devčić, banjolučki biskupFranjo Komarica, požeški biskup An-tun Škvorčević, pomoćni biskup �a-kovačko-osječke nadbiskupije �uroHranić, pomoćni vrhbosanski biskupPero Sudar, sadašnji i bivši provinci-

jal Franjevačke provincije Bosne Sre-brene fra Lovro Gavran i fra Mijo Džo lan, ravnatelj Caritasa Banjoluč-ke biskupije dr. Miljenko Aničić, s Te-ološko-katehetskog instituta u Suboti-ci prof. dr. Andrija Kopilović, u imeZagrebačke nadbiskupije dr. Tomis-lav Markić, u ime Katoličkog bogos-lovnog fakulteta u Zagrebu prof. dr.Adalbert Rebić, u ime hrvatskoga du-šobrižništva u Njemačkoj umjesto de-legata fra Josipa Bebića dr. Adolf Po-legubić i drugi.

Tekst i snimka: Adolf Polegubić

O važnosti Renovabisa za domovinsku Crkvu su rekli:O važnosti Renovabisa za domovinsku Crkvu su rekli:Nadbiskup mons. Ivan Devčić:

— Tijekom bivšeg sustava mi bismo udomovinskoj Crkvi puno teže moglivršiti svoje crkveno poslanje da nije bi-lo ustanova solidarnosti, posebno napodručju Crkve u Njemačkoj i Austri-ji, koje su nas financijski pratile. S dru-ge strane, to je bio i znak njihove mo-ralne potpore i solidarnosti. Dobro jeda se to nastavlja i dalje iako su sadaRenovabis i druge slične organizacijeusmjerene prema Istoku. Sigurno jeovakav pristup nešto što je duboko ukršćanskom duhu, dakle međusobnopomaganje ne samo molitvama negoi konkretno. Pritom je također važna iekumenska dimenzija Renovabisa ko-ju on uspješno razvija. Ovakvi susretipokazuju da ekumenizam živi na svimstranama i da se osjećaju određenipomaci i plodovi.

Prof. dr. Adalbert Rebić:

— Renovabis je za nas u Hrvatskojimao veliko značenje osobito dok smobili u okviru Jugoslavije kad nismo ras-polagali s većim financijskim sredstvi-ma. U toj nam je fazi Renovabis u tomsmislu puno pomagao. U drugoj namje fazi pomago više u organizacijs-kom smislu, stipendirao studente i sl.U posljenjoj fazi je prešao na odgoj istvaranje zajedništva nakon padaBerlinskog zida koje je komunističkim,a prije toga nacističkim režimom ne-dostajalo. Renovabis posebno polaževažnost da približi Crkve u radu naekumenskom području, tako da je zanas katolike u Hrvatskoj, rekao bih,Renovabis važan od pružanja finan-cijske, pa sve do sadašnje odgojnepomoći gdje pokušava probližiti ljude

u jednoj i drugoj Europi u Crkvamaobaju plućnih krila Istoka i Zapada.

Biskup mons. Franjo Komarica:

— Od Renovabisa je dolazila i još uvi-jek dolazi velika pomoć, na čemu smoizuzetno zahvalni, kako njemačkomepis kopatu, tako i njemačkim katolici-ma koji su nam pomagali i na drugenačine, posebno u ratu i nakon rata.Ovo je ipak jedna strukturna insituci-ja koja pomaže Srednjoj i Istočnoj iJužnoj Europi. Potrebe su i u drugimzemljama velike, ali naša je zemljakao ni jedna druga u Europi opusto-šena, poseb no Katolička Crkva u njoj.Puno toga treba obnavljati. Dragoci-jeni je i iskorak Renovabisa u eku-menskom smislu. Mi kršćani smo čla-novi jedne Kristove Crkve. Tako da jei ovo poticaj Duha Božjega da onošto nam je zajedničko poznajemo injegujemo i da se u različitosti uva -žavamo. Mi u Bosni to imamo većodavno i pokusašavao sa svojim sus-jedima živjeti u miru i toleranciji. Po-sebno to dolazi do izražaja u našimKatoličkim školama u kojima se školu-ju i drugi, a ne samo katolici.

Biskup mons. Antun Škvorčević:

— Mi u Hrvatskoj imamo također situ-aciju u kojoj su snažno prisutni tra-govi komunističkog vremena, u kojemnismo mogli ostvariti ne samo materi-jalnu gradnju koja je potrebna za ži-vot i poslanje Crkve, već nismo mogliniti izgraditi neke ustanove, od škols-kih sustava do različitih organizaicjakoje su važne za pastoral. Tu je Re-novabis kao onda tako i danas jako

dragocijen. Renovabis ne surađuje usvim projektima jer ima svoje podru-čje. Spremnost sa strane Renovabisapostoji, ali mislim da nisu dovoljno snaše strane cijela situacija i moguć-nosti proučene i mislim da ima još ne-kih mogućnosti koje bi valjalo koristi-ti. Reno vabis je ustanova za part-nerstvo i pomoć Crkvi u Istočnim zem -ljama, a to se misli prije svega nazemlje koje su bile u komunisitčkomsustavu. Kod Renovabisa je dostaistaknuta ekumenska dimenzija, akod nas osjećam da postoje određe-ne poteškoče s ekumenizmom zbogsvega što se dogodilo tijekom povije-sti, pa i sada u nedavnom Domovin -skom ratu. Tako da je sa zajedničkimekumenskim pothvatima kod nas mno-go delikatnije nego možda drugdje.To je proces za koji će trebati vreme-na s obiju strana, katolič ke i pravos-lavne, o čemu će trebati zajedničkipromiš ljati.

Pomoćni biskup mons. �uro Hranić:

— Renivabis je uistinu jedna instituci-ja koja pokazuje veliku solidarnostCrkve u Njemačkoj s konkretno i na -šom Crkvom, a i našom �akovačko-osječkom sada biskupijom, a done-davno �akovačkom i Srijemskom bis kupijom, gdje uistinu bez njihovepomoći mnoge važne projekte kojesmo imali i koje još uvijek imamo unašoj nadbiskupiji ne bismo mogliostvariti. Sviđa mi se kod Renovabi-sa ozbiljnost pristupa, dakle najprijetreba dobro utemeljiti projekte, o nji-ma razmisliti i onda se odlučiti. To jeonda postaje projekt koji je koristanza našu Crkvu. Dobro je i njihovousmjerenje da radije ulažu u većeprojekte. Htio bih istaknuti osobituzahvalnost za njihov doprinos pri ost-varenju projekta Nadbiskupskog vi-karijata u Osijeku u našoj nadbisku-piji. S tim želimo stvoriti dobre pret-postavke za jedan ozbiljniji pasto-ralni rad i prisutnost Crkve u Osijeku,jer smo ranije bili orijentirani na �a-kovo, a u stvari najveće središte i naj-veći grad Nadbiskupije i Slavonije jeOsijek. Renovabis nam uz to što po-maže materijalno pomaže i da raz-mišljamo posebno u ekumenskoj di-menziji. Tu smo skupljeni iz različitihCrkava i sve se odvija u tolerantnomozračju. �

�


13. KONGRES RENOVABISA

FREISING JedinstvoJedinstvo tražititražiti —— raznolikostraznolikost čuvatičuvati

JJedinstvo tražiti — raznolikost čuva-ti bila je tema trinaestog međuna-rodnog kongresa Renovabisa, soli-

darne akcije njemačkih katolika s lju-dima u Srednjoj i Istočnoj Europi, kojije održan od četvrtka 3. do subote 5.rujna u Freisingu u Njemačkoj. Nakongresu su se okupila 383 sudionikaiz 29 zemalja, a sve je na početkupozdravio voditelj Renovabisa o. Diet-ger Demuth izražavajući oduševljenjetolikim brojem sudionika. Rad skupa uime Njemačke biskupske konferencijeotvorio je biskup Magdenburga dr.Gerhard Feige kao predsjednik vijećaakcije Renovabisa i radne skupine„Crkve Istoka“ Njemačke biskupskekonferencije. Pozdrav i blagoslov su-dionicima kongresa uputio je papa Be-nedikt XVI., rumunjski pravoslavni me-tropolit Zapadne i Južne Europe Jo-seph (Pop) i bjeloruski pravoslavni bi-skup Serafim Belonozko, njemačkakancelarka Angela Merkel, predsjed-nik Njemačke biskupske konferencijenadbiskup Robert Zollitsch, predsjed-nik Vijeća Evangeličke Crkve u Nje-mačkoj biskup Wolfgang Huber temnogi drugi uglednici iz crkvenog ipolitičkog života.

Uvodno predavanje održao jepredsjednik Papinskoga vijeća za je-dinstvo kršćana kardinal Walter Ka-sper o temi „Europa diše s oba plućnakrila”. „Mi u Europi Istoka i Zapadabolje ćemo se razumjeti ako ponajpri-je nešto posvijestimo iz povijesti. To jeu dijalogu europskog Istoka i Zapadaposebno važno. Europa nije zemljo-pisno određujući pojam kao što su ne-ki drugi kontinenti. Ali ono što pove-zuje Europu je križ kojega nalazimosvugdje gdje dođemo. Nalazimo ga usredištu starih gradskih katedrala. Eu-ropa postoji na temeljima zajedničkekulture, koja je nastajala podjednakou Grčkoj i Rimu na temeljima krš -ćanstva. U Rusiji je nastala velika po-veznica između bizantinskog nasljeđai slavenskog mentaliteta, kao i izmeđuCrkve i nacije. Pritom se može mislitina bogatstvo pjesme, ikona, glazbe iknjiževnosti, na što su danas u Rusijiponovno postali ponosni. Kršćanstvoje i na Zapadu, poglavito Drugim va-tikanskim saborom dobilo drukčije ob-like. Zajedničko djelovanje u Europidanas zahtijeva odgovornost za mir,pravednost, ljudska prava. Djelovanjena jedinstvu Crkve je i djelovanje na

području mira u svijetu, u Europi i vla-stitom narodu. Stoga, ekumenizam ni-je luksuz”, kazao je kardinal Kasperkoji je posebno istaknuo područja pri-bližavanja katoličanstva i pravoslavljau današnjem vremenu, a u tom smisludolazi i do poboljšanja odnosa SveteStolice i Ruske Pravoslavne Crkve.

Dijalog — svakodnevnarealnost

O pravoslavlju u novoj Europi go-vorio je rumunjski pravoslavni metro-polit Zapadne i Južne Europe Joseph(Pop) koji je pritom podsjetio kako di-jalog između kršćana različitih Crka-va i zajednica postaje svakodnevna

voslavo-katoličkog dijaloga. Pritom jepotrebno uočiti i područja na kojimase javljaju problemi, poglavito na po-dručju primata i sinodalnosti, nacije iuniverzalnosti kao i reforme i naslje-đa. Kazao je kako se od kršćana da-nas očekuje da koriste šanse u kojimapitanje primata otvara jednu novu situ -aciju, a tradicija ne bi smjela vraćatinatrag, već bi trebala biti orijentiranaprema budućnosti. Što se tiče traženjajedinstva, dr. Oeldemann je mišljenjakako se pritom ne misli na strukturno,već življeno jedinstvo, kao i duhovnojedinstvo što posebno dolazi do izra-žaja u ponovnom otkrivanju jedinstva.

O dijalogu kršćana u Ukrajini podvidom izazova i obećanja govorio je

realnost. Potom je podsjetio na oko trimilijuna Rumunja pravoslavne vjerekoji žive u Zapadnoj Europi. Nije iz-razio sumnju da će Crkve pronaći za-jedničku odgovornost za europskikontinent. O toj temi govorio je i prof.dr. Nikolae Achimescu s Pravoslav-nog teološkog fakulteta Sveučilišta Ia-si u Rumunjskoj. Na kraju prvoga da-na sudionici su molili večernju po bi -zan tinskom obredu.

Rad skupa nastavljen je u petak 4.rujna. Zapaženo predavanje održaoje dr. Johannes Oeldemann s Johann-Adam-Müller instituta za ekumenizamu Paderbonu. Govorio je o spoznajirazličitosti na katoličkoj i pravoslavnojstrani, ali i potrebi njegovanja pra-

prof. dr. Konstantin Sigov iz Kieva, aprof. dr. Borys Gudziak iz Lviva uUkrajini govorio je o dvije perspekti-ve za razmišljanje o životu Crkve iekumenizma u Ukrajini.

Posljednjega dana kongresa, usubotu 5. rujna, o izazovima pluraliz-ma po razmišljanjima iz vida Pravos-lavne Crkve govorio je biskup Serafimiz Bobrujk iz Bjelorusije. O izazovimapluralizma iz vida Katoličke Crkve bis kup Regensburga dr. Gerhard Lud-wig Müller, dok je o toj temi iz vidaukrajinske Grčko-katoličke Crkve go-vorio pomoćni biskup dr. BogdanDzyurakh iz Kieva. Tijekom kongresaradilo se i u skupinama. �

Na kongresu su se okupila 383 sudionika iz 29 zemalja


Die Heiligkeit des Priesterberufs und Die Heiligkeit des Priesterberufs und der priesterlichen Sendungder priesterlichen SendungSehr geehrte Leserinnen und Leser! für die Sünden, für das Volk und uns

selbst in der Gemeinschaft der Gläu-bigen darzubringen.

Unsere Sendung ist sehr eng mitJesus Christus und seiner Lehre ver-bunden, die wir den Menschen ver-mitteln sollen. Der Priester nimmt beiseinem Dienst nicht den Platz Christiein, sondern handelt in seinem Namenund mit seiner Autorität. So ist er aufbesondere Weise beim Dienst in derGemeinschaft der Gläubigen bevoll-mächtigt, die Gemeinschaft zu grün-den, sie zu leiten und zu versammeln,sie zu vereinen und auszubauen.

Die Priester des Herrn müssen mitihrem Leben, ihren Worten und Tatenbewirken, dass das Himmelreich aufErden verwirklicht wird. Die Priesterbewahren die Hoffnung auf eine bes-sere Welt. Tagtäglich beten sie dafür,dass Gott die Menschen zum Heilführt, ihnen den Geist der Weisheitschenkt und die Erkenntnis des Wahr-haftigen Gottes, auf dass sie ihm Ehreerweisen, ihn loben, preisen und zuihm beten.

Durch die priesterliche Sendungmüssen wir Gottes Dasein bezeugen,seine schöpferische, vorseherischeund heilbringende Rolle in der Welt.Wir legen Zeugnis ab von einemGott, der unendlichen Güte, Barmher-zigkeit und Liebe ist, von Gott, der dieWelt schafft, führt und erlöst. Wir ha-ben die Sendung, allen Völkern, an-gefangen vom eigenen, das WortGottes zu verkündigen und mit denGläubigen das Eucharistieopfer fürdie Erlösung der Welt darzubringen.

Ich bitte den Herrn inständig, diePriester und uns alle mit seiner Kraftund Freude zu erfüllen, damit wir un-ermüdlich an der Verbreitung desGlaubens arbeiten können.

Herr, gib nicht, dass wir auf die-sem Wege ermüden! Möge auch derRest unseres Lebens dir und deinemWillen gewidmet sein. Wir möchtendir treu bleiben.

Schenk deiner Kirche neue Priesterund sende sie in deinen Weinberg,weil es in ihm immer weniger Arbeitergibt!

Mögen wir alle in diesem Anlie-gen im Priesterjahr besonders beten.

Ihr P. Josip Bebić, Delegat

und ausnahmslos Gott dienen werde,d.h. durch seinen priesterlichen Dienstund sein Leben Gott den Vater in JesusChristus und im Heiligen Geist feiernwerde. Hinter jeder priesterlichenHandlung steht in erster Linie die EhreGottes und das Wachstum des gött-lichen Lebens im Menschen. Die Prie-sterweihe ist von bleibender Dauer,man kann sie nie mehr widerrufen.Durch die heilige Priesterweihe undSendung haben wir unwiderruflichden Dienst Christi angenommen. „Sie(die Priester) nehmen teil an dessenAmt, durch das die Kirche hier auf Er-den ununterbrochen zum Volk Gottes,zum Leib Christi und zum Tempel desHeiligen Geistes aufgebaut wird.“(„Presbyterorum ordinis“, Dekret überDienst und Leben der Priester, 1).

Elf meiner Kollegen und ich habenam 29. Juni 1974 in der Kirche deshl. Franziskus in Imotski die Priester-weihe empfangen. Geweiht wurdenwir vom verstorbenen Erzbischof desErzbistums Split-Makarska Dr. FraneFranić. In der Kirche waren zahlreicheEltern, Verwandte, Gläubige und Prie-ster. In dem Augenblick als ErzbischofFranić seine Hand auf das Haupt ei-nes jeden von uns legte und in Stilledafür betete, dass der Heilige Geistauf uns herab kommen möge, ver-spürte ich — und ich glaube meine Stu-dienkollegen ebenfalls — eine großeFreude in mir, eine Freude, die michbis zum heutigen Tag in meinemDienst als Priester begleitet. Durch dasHandauflegen des Bischofs, d.h.durch die Priesterweihe, sind wir indie Gemeinschaft der Presbyter dergesamten Kirche aufgenommen wor-den. Und so sind wir Teilhaber derPriesterschaft Jesu geworden und inder Gemeinschaft mit ihm führen wirsie aus. Mit dem Priesterorden habenwir unser Leben in den Dienst Gottes,d.h. in den Dienst seines Wortes undseines Königreiches gestellt.

Jesus hat uns mit der Verkündi-gung des Evangeliums, der Heilungder Kranken, der Vergebung der Sün-den in seinem Namen und der Einla-dung der Menschen zur Umkehr undzum Glauben bevollmächtigt. Ob-gleich auch wir Priester sündige undschwache Menschen sind, ist es unsdennoch erlaubt, das Eucharistieopfer

VViele von uns sind aus dem Ur-laub zurückgekehrt und habensich wieder ihrer alltäglichen

Arbeit zugewandt. Die Schüler undStudenten haben mit dem Lernen undStudieren begonnen oder stehen kurzdavor. Unsere katholischen Kinderund Jugendlichen bereiten sich all-mählich auf den Religionsunterricht inunseren Missionen oder in den Schu-len vor. Allen ihnen wünsche ich einen

gesegneten Beginn des neuen Schul-jahres, des Semesters und des Reli-gionsunterrichtsjahres!

Dieses Mal möchte ich nicht überdie Wichtigkeit des Lernens und Stu-dierens schreiben, denn auf diesesThema bin ich bereits zuvor einigeMale eingegangen.

Hinter uns liegt eine Zeit voller Er-innerungen an den Tag der Priester-weihe vieler kroatischer Priester, die inder Heimat und außerhalb ihrer Hei-mat tätig sind.

In der letzten Ausgabe der Leben-digen Gemeinde haben wir die Eröff-nung des Priesterjahres und die Wich-tigkeit seiner Proklamation angekün-digt. Papst Benedikt XVI. hat am 19.Juni das Priesterjahr eröffnet. Bereitsam 12. Juni hatte er in einem Brief denZweck dieses Unternehmens kundge-macht. Da die Rede von Priestern ist,zu denen ich selbst schon 35 Jahrezähle, möchte ich diesen Geistigen Im-puls uns Priestern widmen. Jeder ein-zelne Priester hat vor dem Bischof undden anwesenden Gläubigen (der Kir-che) laut gesagt, dass er bedingungs-


PPavao je iz Efeza otišao u Make-doniju i Grčku i htio odande uSiriju, odnosno Jeruzalem (usp.

Dj 19,21; 20,3), no zbog židovskezasjede morao se vratiti preko Make-donije.

U Troadi

U Troadi su se sabrali lomiti kruhprvi dan u tjednu (usp. Dj 20,7.11). Uovoj sintagmi nalazimo uvijek imenicu„kruh”i glagol „lomiti”odnosno glagol -sku imenicu „lomljenje” (Dj 2,42.46;27,35; Lk 24,35). Zanimljiv je poda-tak da je Pavao nakon dana Beskvas-nih kruhova otplovio iz Filipa za Tro-adu (usp. Dj 20,6; 12,3; Lk 22,1.7).Riječ je o blagdanu koji se zove Pas-ha, za taj blagdan trebalo je žrtvova-ti pashu. Kakvu je Pashu slavio Pa-vao? Da bismo odgovorili na to pita nje moramo posegnuti za 1 Kor5,6-8. U ovom Pavlovom odlomku uo-čavamo nekoliko elemenata koji suzajednički s Djelima apostolskim ionim što nalazimo u Lukinom evan -đelju, a to su svetkovina, dan(i) besk-vasnih kruhova, beskvasni kruhovi ižrtvovana Pasha. Svakako je riječ osvetkovini koja traje nekoliko dana. Tidani se zovu dani beskvasnih kruhovaili Pasha. U jedan od tih dana se žrt-vuje pasha. Pavao u 1 Kor kaže da jenaša žrtvovana pasha Krist. To imaza posljedicu svetkovanje s beskvas-nim kruhovima. Lk 22,8 spominje bla-govanje pashe. Tako da valja toga14. dana prvoga mjeseca razlikovatižrtvovanje i blagovanje pashe. Od ve-čeri toga dana trebalo je jesti i besk-vasne kruhove (usp. Izl 12,18). Može-mo li u tom smislu onda već 14. nisanvidjeti kao prvi dan beskvasnih kru-hova (usp. Mk 14,12) ili, ako uzmemou obzir večer, reći da je to već 15. ni-san? A što se tiče 1 Kor isto tako senameću pitanja o slavljenju židovskePashe ili samo tipologije ili je pak ri-ječ o slavljenju kršćanske Pashe. Kak-vu su Pashu (judeo)kršćani slavili?Odakle Pavlu ideja da Krista identifi-cira s pashom tj. pashalnim janjetom?Direktnu usporedbu Isusa s (pashal-

Pavao je na putu u Jeruzalem. Želi dovršiti svoju trkui službu koju je primio od Gospodina Isusa. Ta službaje svjedočenje za evanđelje milosti Božje.

koristi polaganje ruku uz molitvu ipost kao i u slučaju Barnabe i Pavla(usp. Dj 13,2-3). Starješine Duh Svetiu Efezu postavi nadglednicima. U Fi-li pima spominje Pavao nadglednike iposlužitelje (usp. Fil 1,1; 1 Kor 3,5; 2Kor 3,6; 6,4; 11,15.23; Rim 13,4;15,8; 16,1). Zanimljiv je podatak daje Pavao govorio javno i po kućama(usp. Dj 20,20; usp. također 2,46;5,42). Suočeni smo s činjenicom „kuć -ne” Crkve (usp. 1 Kor 16,19 i Flm 2).Riječ je o Crkvi Božjoj (usp. također1 Sol 2,14; 1 Kor 1,2; 10,32; 11,16;15,9; 2 Kor 1,1; Gal 1,13; 2 Sol 1,4i 1 Tim 3,15). Crkvu je stekao krvljusvojom (usp. Lk 22,19-20). Pavaoupozorava na dolazak vukova kojiće ući poslije njega i da će među nji-ma samima ustati ljudi koji će govor-iti iskrivljene stvari da bi odvukli uče -ni ke za sobom. Opasnost prijeti iz-vana i iznutra. Stoga poziva na bud-nost i podsjeća na svoje trogodišnjedjelovanje među njima. Slijede opo-mene i završni blagoslov. Povjeravaih Bogu i Riječi milosti njegove, slič-no je Bog svjedočio za tu Riječ u Iko-niju (usp. Dj 14,3). To označava Isu-sovu poruku, njegovu riječ spasenja,a milost pod crtava da naviješta, pri -op ćava spasenjsku naklonost Božjuonima koji je prihvaćaju s vjerom. Obaštini među posvećenima govori uDj 26,18 koja je namijenjena i Žido-vima i poganima nakon što se obra-te, te po vjeri u Isusa prime oproš-tenje grijeha. Obraćenje i vjera suplod Božje naklonosti i GospodinaIsusa. Pavao nije želio ničijih dra-gocjenosti (usp. Dj 3,6; 1 Kor 9,4-12.15; 2 Kor 7,2; 11,8-9; Fil 4,10-11), a za svoje potrebe zarađivao jevlastitim rukama (usp. Dj 18,3;26,16; 1 Sol 2,9; 1 Kor 4,12). Upo-zorava na zauzimanje za nemoćne(usp. 1 Sol 5,14; 1 Kor 12,28; Rim5,6; 14,1). Pri tome se poziva na ri-ječi Gospodina Isusa: „Blaženije jedavati nego primati” (usp. Sir 4,31).S tim riječima završava svoj govor.Slijedila je zajednička molitva, plači opraštanje jer ga više neće vidjeti.Pratili su ga sve do lađe. �

nim) janjetom imamo u Ivanovu eva-nđelju (1,29.36), ali i u 1 Pt 1,19. Pre-ma Dj 8,32 riječ je o citatu iz Deu-teroizaije (usp. Iz 53,7). Govor o pas-halnom janjetu aludira na Izl 12,21-28.43-51, a o beskvasnim kruhovimana Izl 12,15-20; 13,3-7 i Pnz 16,3s.Pavao u svakom slučaju u 1 Kor 5,7uspoređuje Krista s pashalnim janje-tom koristeći se postojećom tradici-jom. Židovi su slavili Pashu. Jesu li (ju-deo)kršćani nastavili s tim slavljem ilisu umjesto toga slavili Uskrs, teško jereći. Dj 20,6 kažu da je poslije blag -dana Beskvasnih kruhova krenuo iz Fi-lipa prema Troadi. Iz Troade želi ići uJeruzalem i ondje biti na dan Pede-setnice (usp. Dj 20,16).

U Miletu

Zaobišavši Efez u Miletu je Pavaookupio starješine Crkve iz Efeza. Pa-vao se od njih oprašta. Pavao spo-minje svoje služenje koje karakterizi-raju poniznost, suze i kušnje koje suga zadesile zbog zasjeda židovskih(usp. Dj 20,19). Pavlov navještaj inauk odnosili su se na obraćenje Ži-dova i Grka Bogu i da vjeruju u Gos -podina Isusa (usp. Dj 20,21). Pavaoje na putu u Jeruzalem. Iako ne znašto će mu se dogoditi, želi dovršitisvoju trku (usp. Fil 2,16) i službu kojuje primio od Gospodina Isusa (usp. Dj9,15). Ta služba je svjedočenje zaevanđelje milosti Božje (usp. Dj15,7). Više ga neće vidjeti oni kojimaje naviještao kraljevstvo Božje (usp.Dj 14,22; 19,8; 28,23.31). Sve što jePavao naviještao bila je volja Božja(usp. Dj 2,23; 4,28; 13,36), a neljudska (usp. Dj 5,38; 27,12.42). Božja volja se uvijek ispunjava dokljudska može i propasti. Starješinemoraju paziti na sebe i na stado u ko-jem ih Duh Sveti postavi nadglednici-ma da pasu Crkvu Božju koju stečekrvlju svojom (usp. Dj 20,28). Starje-šine naziva nadglednicima. Starješi-ne se nalaze u Jeruzalemu (usp. Dj11,30) i u Efezu (usp. Dj 20,17). Onisu postavljani po Crkvama (usp. Dj14,23). Za postavljanje starješina se

Pavlova oporukaPavlova oporukaPAVAO I NJEGOVA PORUKA GEISTIGER IMPULS BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE •• NR. 110

Piše: Mario Cifrak,OFM Zagreb

NAŠE ZAJEDNICE


Dan hrvatske katoličke zajednice(HKZ) Sindelfingen svečano jeproslavljen u nedjelju 5. srpnja

svečanim misnom slavljem u punojcrkvi Presvetoga Trojstva u Sindelfin-genu tijekom kojega je voditelj zajed-nice fra Marinko Vukman proslavio30 godina svećeništva.

Misno slavlje predvodio je fra Ma-rinko u zajedništvu s prelatom Rudol-fom Hagmannom u ime Biskupije Rot-tenburg-Stuttgart, dekanom dekanataBöblingen Karlom Kaufmannom, vodi-teljem HKZ Stuttgart-centar fraNedjeljkom Brečićem, vodite -ljem HKZ Stuttgart-Bad Cannstattfra Jurom Zebićem, voditeljemHKZ Ballingen vlč. Bo žom Poli-ćem te uz asistenciju stalnogađakona Ivana Jeleča. Misnomslavlju pribivao je i generalnikonzul Generalnog konzulataRH iz Stuttgarta Ante Cicvarić, konzulica Mir -jana Božić, u ime grada Sin-delfingena Walter Arnold tepred sjednik Vijeća stranaca to-ga grada Ahmad Amini.

Misno slavlje započelo jeophodom kroz crkvu u kojemsu išli mladi i djeca obučeni uhrvatske narodne nošnje. Na početkuje sve pozdravio fra Marinko koji jekazao: „Radostan sam da se ovo slavl-je i ovaj jubilej odvija u Svećeničkojgodini koju je papa Benedikt XVI. pro-glasio prije dva tjedna, a koja će tra-jati do 19. lipnja 2010. Da volite i ci-jenite svoje svećenike, doživio sam totisuću puta, a doživljavam to i sva-kodnevno diljem domovine, posebnoovdje u tuđini. Doživio sam tu ljubav izahvalnost posebno u župama u koji-ma sam dosad djelovao: u župi Runo-vić-Zmijavci, zatim 19 nezaboravnihgodina u Stuttgartu i devet plodonos-nih u Sindelfingenu. Osjećam to i ovihdana kako izražavate Bogu zahval-nost za žrtvu i rad svojih svećenika,kada ste zajedno s našim neumornimčasnim sestrama Bogoljubom Jurić iBernardetom Tomić pripremali ovo

SINDELFINGEN

DanDan zajednicezajednice ii svećeničkisvećenički jubilejjubilej frafra MarinkaMarinka VukmanaVukmanaU Sindelfingenu je proslavljen Dan Hrvatske katoličke zajednice i 30 godina misništva vodi-telja zajednice fra Marinka Vukmana. Prihod od proslave u iznosu od više 10.000 eura bio jenamijenjen za izgradnju srušene župne crkve u Staroj Gradišci, u Požeškoj bis kupiji, koju suuz veliko poniženje u komunističkom vremenu nakon Drugoga svjetskog rata svojim rukamamorali rušiti osuđeni svećenici-logoraši. Prilog u tu svrhu obećao je i grad Sindelfingen.

slavlje. Pozivam vas da molite za nassvećenike, za našu ustrajnost i vjernostu radosti Kristova poslanja, a takođermolite i za nova duhovna zvanja. Štobudemo povezaniji jedni s drugima isvi zajedno s Gospodinom Bogom, bitćemo sretniji i zadovoljniji“, istaknuoje fra Marinko.

Prelat Hagmann je tijekom propo-vijedi uputio čestitke zajednici, kao islavljeniku istaknuvši kako fra Marin-ko od svojih trideset svećeničkih go-dina djeluje u biskupiji Rottenburg-

Stuttgart dvadeset osam. „Bog tražiod ljudi zajedništvo i razgovor. To jenaš zajednički poziv. Bog želi da bu-demo njegove suradnice i suradnici.Hrvatski, njemački i svi drugi kršćaniimaju zajednički poziv da budu Kris -tov djelatni znak u svijetu. Bog nasšalje kao svoje svjedoke i kao svoj mi-ronosni znak. Pojam Božjeg narodaje puno širi od pripadnosti vlastoj na-ciji. Narod Božji nadilazi sve granicei sve zastave: hrvatske, njemačke, ta-lijanske, poljske i druge. Naš krš -ćanski znak je krštenje i križ.”

Na kraju misnog slavlja čestitkuzajednici i fra Marinku uputili su de-kan Kafmann, generalni konzul Cic-varić, u ume grada SindelfingenaWalter Arnold koji je posebno istak-nuo duhovne i društvene aktivnostiHrvatske katoličke zajednice u Sin-

delfingenu, te fra Marinku u ime vjer-nika Zorica Heidecker. Misno slavljeuvečali su svojim pjevanjem misijskizborovi: odrasli mješoviti, zbor mla-dih „Salve angeli“ i dječji zbor, svipod vodstvom s. Bernardete Tomić.

Nakon misnog slavlja svi su u pro-s torijama zajednice pozvani na ob-jed. Priređen je i duhovno kulturni pro-gram tijekom kojega su nastupili mi-sijski zborovi koji su pjesmom fra Ma-rinku čestitali misnički jubilej. Nastu-pile su i misijske folklorne skupine

„Vila Velebita“ pod vodstvom Ivice Še-povića, te tamburaši „Matije Gupca”iz Sindelfingena. U zabavnom dijelunastupila je tamburaška skupina „Pla-vi Dunav”.

Prihod od proslave u iznosu od vi-še 10.000 eura bio je namijenjen iz-gradnju srušene župne crkve u StarojGradišci, u Požeškoj biskupiji, koju suuz veliko poniženje u komunističkomvremenu nakon Drugoga svjet skog ra-ta svojim rukama morali rušiti osuđenisvećenici-logoraši. Walter Arnold je ugovoru kazao kako će prilog u tusvrhu dati i grad Sindelfingen.

Slavlju su se u popodnevnim sati-ma pridužili i albanski biskupi mons.Hill Kabaschi na službi u Vlori u Juž-noj Albaniji i mons. Dodë Gjergji uPrizrenu na Kosovu.

Tekst i snimka: Adolf Polegubić


ZEITGEIST

NNordwestlich von Banja Luka, inder heutigen bosnischen Teil-republik Republika Srpska, be-

findet sich auf der linken Seite derStraße von Prijedor nach Banja Lukaeine Erhöhung, die sich Crkvene bzw.Crkveno brdo nennt, was sich imDeutschen mit Kirchberg übersetzenlässt. Auf dem Gipfel dieses Berges istein alter katholischer Friedhof. Hierwurden über viele Jahrhunderte hin-weg die Toten aus dem breitflächigennordwestlichen Umland von Banja Lu-ka begraben. Aus dem Ort Ramićiführt ein kleiner, steiniger Weg steilhinauf zum Friedhof, der einst im 17.und 18. Jahrhundert der größte undbedeutendste Friedhof im NordwestenBanja Lukas war.

Für die Katholiken dieser Gegendvon Banja Luka ist der Monat Augustunzertrennlich mit Crkvene, demKirchberg, verbunden. Viele haben ei-nen langen und anstrengenden Weghinter sich gelassen, um auch in die-sem Sommer ihre alte Heimat zu be-suchen. Aus dem Norden kommensie, aus Zagreb, und aus dem Süden,aus Zadar, Split und anderen Städtender kroatischen Adriaküste. Eine gro-ße Zahl ist auch aus dem fernen Ber-lin, aus Frankfurt, München und an-deren deutschen Städten angereist,um den Boden zu betreten, wo ihreVorfahren begraben sind, wo ihreWurzeln liegen.

Versammelt an einem Ort feierneinige hundert kroatische Katholikenaus Banja Luka hier, auf diesem Berg,ihre traditionelle heilige Messe an Ma-riä Himmelfahrt. Nach der Messe be-geht der Pfarrer mit den Gläubigendie Gräber. Die Menschen beten vorden Gräbern ihrer Verstorbenen, ihreGedanken schweifen in ferner Ver-gangenheit. Überall auf dem Friedhofstehen kleinere Gruppen unserer Leu-te. Sie reden, erkundigen sich nachBekannten und ehemaligen Nach-barn, erinnern sich. Freude lässt sichan ihren Gesichtern ablesen. Einigehaben sich seit dem Krieg nicht mehrgesehen, zwanzig Jahre beinahe.Hier auf dem Friedhof treffen sie sichalle wieder, nach langer Zeit. Es wird

gesagt, dass Crkvene seit alters herein Ort gewesen sei, an dem sich dieKatholiken versammelt haben. Undwenn man von der Kirchengeschichteausgeht, wonach Friedhöfe schon im-mer ein Versammlungsort der Katholi-ken gewesen sind, ist das Versammelnder Katholiken auf dem Berg Crkveneso alt wie der Friedhof selbst. Die al-ten Grabplatten lassen den Schlusszu, dass der Friedhof bereits in vor-türkischer Zeit existiert hat, doch es istschwierig, sein genaues Alter zu er-mitteln, und so scheint es, als ob alleinder Berg Crkvene das Geheimnis überdie Anfänge der Beerdigungen, die

Marienkapelle und die vielen Katholi-ken birgt, denen dieser Berg heiligwar und auf dem sie ihre ewige Ru-hestätte fanden.

Vom Berg Crkvene aus sieht manŠargovac, Motike, Stranjani und an-dere Dörfer mit einst vorwiegend kro-atischer Bevölkerung. Die Sicht istklar. Die Oktobersonne scheint mitganzer Kraft. Unsere Leute suchenSchutz im Schatten. Sie reden überdas Leben und die Leiden, von denennur diejenigen wissen, die aus ihrenHäusern und ihrer Heimat vertriebenwurden. Sie erzählen über das neueLeben in der Fremde, über die Kinderund Enkelkinder. Sie schießen Fotos,

Unsere KreuzeUnsere KreuzeNach eigenen Angaben des Bistums Banja Luka lebten aufdem Gebiet des Bistums Banja Luka 1991 noch 80.000 Ka-tholiken, heute sind es gerade einmal 6.500.

zur Erinnerung. Interessant sind diegroßen, schweren Kreuze auf demFriedhof Crkvene. Sie sind etwasganz Besonderes und haben hier einelange Tradition.

Die Mittagssonne brennt gnaden-los. Unsere Leute sind durstig gewor-den. Sie verabschieden sich einernach dem anderen, gehen auseinan-

der, wandern den Berg hinab ins Tal.Weit ist ihr Weg nach Hause! DerBerg Crkvene, wo es vor kurzem vorMenschen nur so wimmelte, erscheintplötzlich verlassen und leer. KeineMenschenseele weit und breit. Beina-he kommt es einem so vor, als ob un-sere Leute niemals hier gewesen wä-ren. Werden sie wieder hierher zu-rückkehren? Im nächsten Jahr? An Ma-riä Himmelfahrt?! Wahrscheinlich. Zu-rückbleiben werden auf Crkvene bisdahin allein die Denkmäler. Denkmä-ler, die die Erinnerung an Generatio-nen unserer Leute wahren, an die Kro-aten, die einst hier lebten. Text und Fotos: Antonia Tomljanović-Brkić

Die großenschweren

Kreuze haben eine

lange Tradi-tion auf

dem Fried-hof Crkve-

ne. Sie sindso schwer,

dass einKreuz vonzwei Män-nern getra-

gen werdenmuss.

Misno slavlje predvodio je slavljenik fra Marinko. Propovijedao je prelat Hagmann.

Einst Nachbarn und Ortsansässige treffen sich die Kroaten in ihrer Heimatstadt nur nochan Mariä Himmelfahrt — auf dem Friedhof


WERNAU

DDana 4 srpnja, u Wernau, u orga-nizaciji hrvatskih katoličkih za-

jednica Biskupije Rottengurg-Stuttgarti Biskupijskog ureda za mlade u Wer-nau organiziran je susret ministranatahrvatskih katoličkih zajednica Bisku-pije Rottenburg-Stuttgart. Na susretupod nazivom „Dođi i slijedi me!” oku-pilo se oko 350 ministranata iz 14hrvatskih katoličkih zajednica Bisku-pije Rottenburg — Stuttgart. Susretu jeprisustvovalo i 60 animatora iz kato-ličkih zajednica, od kojih je dio ne-davno završio školu animatora, prviput organiziranu od Koordinacijskog

Održan susret ministranataOdržan susret ministranata

odbora Hrvatskih zajednica i Uredaza mlade biskupije.

Početak susreta bio je u znaku sv.mise u crkvi sv. Erazma u Wernau, ko-ju je uz sudjelovanje hrvatskih sveće-nika iz katoličkih zajednica, predvo-dio fra Josip Repeša iz HKZ BadCannstatt — Feuerbach. Na početkusv. mise u ime hvatskih katoličkih za-jednica sudionike susreta pozdravioje vlč. Ivica Komadina iz HKZ Reutlin-gen — Metzingen — Tübingen i o. Oli-ver Westerhold biskupijski povjerenikza ministrante.

Fra Josip je u svojoj prigodnojpropovijedi sudonicima susreta pribli-žio značenje poziva ministrantskojsluž bi. Pri tome je usporedio ministran -tski poziv s pozivom malenom Daviduda bude kralj Izraela ili ribarima ko-je Isus poziva da budu apostoli. Go-

djeca služili oltaru i na taj način nap-redovali u milosti Božjoj. Zato je lije-po da se ministranti okup ljaju u svojimzajednicama, da odlaze na izlete,razne susrete, provode svoje slobod-no vrijeme sa svojim prijateljima u za-jednici.

Na kraju sv. mise biskupski povje -re nik za ministrante pozvao je minis -trante na veliki susret ministranata uRi mu 2010. godine i na još neke aktiv -nosti povjerenstva za ministrante bis -kupije Rottenburg-Stuttgart.

Nakon sv. mise, u dvorištu kućeza mlade u Wernau, ministranti su ob-jedovali i malo se odmorili u među-sobnom druženju. Poslijepodnevniprogram organiziran je u natjecanjuu 12 različitih interaktivnih igara kojesu pripremili i vodili mladi animatoriiz hrvatskih katoličkih zajednica. Na-

spodin i ministrante poziva u službuoltaru na različite načine širom svije-ta. Ministrant je u službi oltara, sve-ćenika i zajednice i kao takav postajeprimjer drugima. Ministranti nisu suvi-šni Crkvi nakon krizme, kada se mno-gi udaljuju od službe. Tada je svatkopozvan biti među mladima, animatoru zajednici, u zboru mladih, pastoral-nim vijećima i svim ostalim aktivnosti-ma u svojoj zajednici. Konačno, mi-nistrant je pozvan biti danas sutra pa-storalni suradnik u župi, akolit — služ-itelj pričesti, čitač na misi, redovnik,svećenik. Mnogi su poznati ljudi kao

kon dva i pol sata natjecanje je zav-ršilo proglašenjem pobjednika. Prvomjesto su osvojili ministranti iz HKZGöppingen — Geislingen, drugo mje-s to ministranti iz HKZ Reutlingen —Metzingen — Tübingen, a treće mjestoministranti iz HKZ Bad Cannstatt —Feuerbach. Pobjednici su nagrađeniprigodnim nagradama. Svaki minis -trant sudionik susreta dobio je poh-valnicu za aktivnosti u zajednici, asvaka zajednica je dobila i prigodnuspomenicu od susreta.

Nakon proglašenja pobjednika ipodjele uspomena i nagrada minis -tranti su ostali u zajedničkom druže njudo povratka svojim kućama.

Fra Josip Repeša

VATIKAN

O pitanjima O pitanjima useljenikauseljenika

DDogovoren je nastavak surad njeizmeđu Komisije biskup skih

konferencija zemalja Europske uni-je (Comece) i Europske unije o pit-anjima useljenika. Osvrnuvši se naglavna pitanja suradnje u raz -govoru za Radio Vatikan, Alessan-dro Calcagno, stručnjak za uselje-ništvo i azil pri Komisiji, rekao jekako se rad Komisije uključuje uizvrsne i plodne ekumenske su-radnje s drugim tijelima koji djelu-ju u Bruxellesu. IKA

ŠIBENIK: ODMORIŠTE KRKA

KKip Majke Božje s djetetom Isusom(vidi: naslovna stranica) izrađen

prema skici akademskog kipara Kru-ne Bošnjaka i Vene Jerkovića, bla-goslovljen je 14. kolovoza na od-morištu Krka na autocesti Zagreb-Du-brovnik. Kip je blagoslovio šibenskibiskup Ante Ivas, a na svečanosti susudjelovali nadbiskupi splitsko-ma-karski Marin Barišić i umirovljeni An-te Jurić te zadarski Ivan Prenđa, bis -kupi dubrovački Želimir Puljić, po-žeški Antun Škvorčević, kotorski Ili-ja Janjić i banjolučki Franjo Komari-ca. Projekt je inicirao počasni pred -sjednik humanitarne udruge Corunum Dragan Primorac, koji se pri-je godinu i pol dana na nedjeljnojmisi zavjetovao da će izgraditi kip i

postaviti ga na tu dionicu autoceste.Primorac se obratio nadbiskupu Ba-rišiću koji je odmah podržao tu ini -cijativu i predložio postavljanje kipana jednu od najljepših lokacija uHrvatskoj, plato ponad rijeke Krke,a ideju je podržao i biskup Ivas.

Primorac je kazao kako je ljubavpokretač svijeta i upravo ta ljubavga je vodila u ideji realizacije kipaMajke Božje na odmorištu Krka. Kri-za duha je puno teža kriza od onefinancijske. Zato našem narodu da-nas darujemo ovaj kip istine, mora-la, nade i poštenja. Ovo je mali do-prinos izgradnji Hrvatske morala iduha, poručio je Primorac, dodavšida je neizmjerno sretan zbog pos -tavljanja kipa.

Biskup Ivas kazao je kako kipsvjedoči da je Gospa danas s na-ma. Gospa je put hrvatskom naroduu teškim vremenima. Istaknuo je ka-ko čovjek treba Mariju s Isusom narukama kao sigurni putokaz na svimputovanjima. Molio je stoga da vo-zači na putu budu strpljivi i pažljiviprema drugima, a kip je nazvao„Gospa od puta“.

Blagoslovljeni kameni kip visokje s postoljem tri i pol metra. Stijenavisoka pet metara i teška više oddeset tona dolazi iz Dalmatinskihkamenoloma. Vodički fotograf ŠimeStrikoman prigodom blagoslova sni-mio je svoju 177. milenijsku foto-grafiju.

IKA

Blagoslovljen kip Majke Božje s djetetom IsusomBlagoslovljen kip Majke Božje s djetetom Isusom


KOBLENZ

Proslavljen Dan državnostiProslavljen Dan državnosti

HHrvati Koblenza i okolice svečano su proslavili Dan hrvatske državnosti. Po-čelo je sv.misom,koju je uz domaćeg župnika Stjepana Zadravca predvo-

dio gost vlč. Boris Salopić iz župe Čardar u Bosanskoj posavini. Predsjednikorganizatora ovdašnjeg ogranka HDZ-a pozdravio je goste među kojima i Ge-neralnog konzula RH u Frankfurtu Petra Uzorinca. Slavilo se u pravom domo-vinskom ozračju, a za to su se pobrinuli misijski tamburaši Ante, Dijana, Ni-kola, Mario i Bože koji su nazočne pjesmom bar u mislima poveli u zavičaj.Zabavljalo se i gostilo domaćim specijalitetima. Naime, ogranak HDZ-a je udogovoru s Matom Bičvićem, čisti novčani prilog predao gostu vlč. Solapiču,koji je zahvaljujući dobrim ljudima i sponzorima iznos od 2000 eura namije-nio za potrebu župe. „Presretan sam kako ste me primili, a i ovaj vaš prilog do-bro će doći mojoj župi koja je pretrpila strašna razaranja u Domovinskom ra-tu. Lijepo je vidjeti da ima dobrih ljudi ovdje daleko od svoje rodne grupe. Ve-lika vam hvala i neka vas čuva dragi Bog!”

U programu se posebno istaknula folklorna skupina „Kolo”.Tekst i snimka: Jakov Vranković

SINGEN

OtvorenaOtvorena Hrvat Hrvat --ska knjižnicaska knjižnica

UUsklopu Hrvatske katoličke mi-sije Singen-Villingen, u subotu

4. srpnja, otvorena je Hrvatskaknjižnica. „Riječi koje izgovorimoili zapišemo čine nas ljudima! Aovdje će biti mjesto gdje ćemosvjedočiti svoju pripadnost kroz ri-ječ, kako narodu kojeg smo diotako i Crkvi koja nas je i ovdjeokupljala i očuvala”, rekao je, iz-među ostaloga, u toj prigodi po-kretač i voditelj projekta fra DinkoGrbavac, voditelj HKM Singen-Vil-lingen. Prigodnim riječima okup -ljenima se obratio i generalni kon-zul Republike Hrvatske u Stuttgar-tu Ante Cicvarić, posebno istak-nuvši „korijene koji nas preko Ma-rulića do današnjih dana čine di-jelom intelektualnog svijeta. Upra-vo ovaj događaj tome svijedoči“.Generalni konzul Cicvarić je i sve-čano prerezao vrpcu te time služ-beno otvorio knjižnicu. Cicvarić jeuime Generalnog konzulata RH izStuttgarta tom prigodom darovaonekoliko djela novootvorenoj knji-žnici koja trenutno ima više od2000 naslova. IKA

NAŠE ZAJEDNICE

UFranjevačkomsamostanu Go-

spe Sinjske u Sinjuu petak 10. srpnja u82. godini života,64. godini redovni-štva i 57. godinisveće ništva, pre -minuo je o. fra Stan-ko Mandac, sveće-nik Franjevač keprovincije Pres -vetoga Otkupitelja.

Misu zadušnicuza pokojnika u crkvi Gospe Sinjske u Sinju 13.srpnja predvodio je provincijal Franjevačke pro-vincije Presvetoga Otkupitelja fra Željko Tolić,koji je u homiliji istaknuo pokojnikov redovničkilik u pastoralnom djelovanju. Na kraju mise odfra Stanka su se oprostili uime redovničke za-jednice u franjevačkom samostanu Gospe Sinjs-ke gvardijan fra Božo Vuleta i uime hrvatskihvjernika iz Offenbacha župnik fra Mladen Ma-rić. Nakon mise zadušnice obred sprovoda nagradskom groblju sv. Frane u Sinju predvodio jesinjski župnik fra Nikica Ajdučić.

Fra Stanko rođen je 19. siječnja 1927. uBrnazama kraj Sinja, od oca Duje i majke Pere.Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu, kla sič -nu gimnaziju u Sinju i Zagrebu, a filozofsko-teo-loški studij na Katoličkom bogoslovnom fakultetuu Zagrebu.

U franjevački novicijat stupio je 22. prosinca1945. na Visovcu, a doživotne zavjete položio je4. siječnja 1950. u Zagrebu. Za svećenika je za-ređen 19. ožujka 1952. u Zagrebu. Nakon tjedandana u Sinju je proslavio mladu misu.

Kao mladi svećenik neko je vrijeme bio pod-magistar franjevačkih bogoslova u Zagrebu, a po-tom je postao pastoralni djelatnik. Najprije je kaožupnik, od 9. prosinca 1952. do 9. listopada1957., vodio župu Svih svetih u Zlopolju u Dalma -tinskoj Zagori i, od 9. listopada 1957. do 17. ko-lovoza 1967. župu Imena Isusova na Miljevcimakraj Drniša. Zatim je kao gvardijan franjevačkogasamostana sv. Lovre u Šibeniku na Gorici od 26.listopada 1967. do 1. rujna 1970. obnašao služ-bu u šibenskoj župi Svete Nediljice u Crnici.

Nakon pastoralnoga iskustva u domovini fraStanko je premješten u Njemačku, gdje je 26 go-dina, od 1. rujna 1971. do 1. kolovoza 1997.,bio dušobrižnik među hrvatskim vjernicima u Offenbachu.

Nakon pobolijevanja povukao se iz pasto-ralne djelatnosti u franjevački samostan GospeSinj ske u Sinju gdje je do smrti obnašao službuispovjednika. IKA


Učetvrtak 30. srpnja u 67. go-dini života preminuo je na-

kon kratke i teške bolesti, okri-jepljen sakramentima vjere, dr.Josip Lucić, istaknuti hrvat ski do-moljub, liječnik u Frankfurtu izauzeti vjernik u Hrvat skoj katoličkoj misiji u Frankfurtu. Rođen je 1943. godine u župiPosavski Podgajci u Slavoniji.Pokupan je na zagrebačkom groblju Mirogoj 3. kolovoza uznazočnost Josipove obitelji, rodbine i prijatelja. Pogrebne ob-rede predvodio je župnik Hrvatske katoličke župe iz Frankfur-ta fra Petar Klapež, koji se od dr. Lucića oprostio dirljivim ri-ječima. U ime vjernika i misijskog zbora frankfurtske župe odpokojnika se oprostio i Tomas Kosmidis. Fra Petar Klapež jepredvodio i misu zadušnicu u crkvi Krista Kralja na Mirogoju.

Dr. Lucić je gotovo cijeli svoj radni vijek proveo kao liječ-nik u Frankfurtu. Nakon radnog vremena svoje je slobodno vri-jeme uglavnom utkao u dragovoljnoj zauzetosti u Hrvatskoj ka-toličkoj župi u Frankfurtu. Utemeljitelj je hrvatske folklorne sku-pine „Croatia Ensemble” u spomenutoj župi. Nakon smrti mae-stra Mate Lešćana preuzeo je dirigentsku palicu i zajedno sas. Pavlimirom Šimunović dugi niz goidna vodio misijski crkve-ni zbor. Bio je dugogodišnji član misijskog vijeća te desna ru-ka svim župnicima u donošenju važ nih odluka za što uspješnijirad te najveće katoličke župe u cijeloj biskupji Limburg. Bio jeaktivan i u tijelima biskupije Limburg.

Misa zadušnica za pok. dr. Josipa Lucića služena je u ned-je lju 6. rujna u katedrali sv. Bartolomeja u Frankfurtu u 12 sati.

Dana 15. lipnja u Ružićima,Zapdna Hercegovina, usnu -

la je u Gospodinu Slavka Nikićud. pok Pavla na rukama svogasina Ante i kćeri Jake, te nevjes teIvanke, u 90. godini života. To-ga je dana bila svetkovina sv. Vi-da. Ona je učila svoju djecu daprije spavanja mole molitvu sv.Vidu koja glasi: „Sv. Vide vidimene, Sv. Duše obraduj me, kad mi tilo k zemlji pođe da miduša k Bogu dođe.” Sprovod je bio sljedećega dana na grobl-ju Radmilovac u Ružićima. Njezino najstarije dijete, voditeljHrvatske katoličke misije Rüsselsheim fra Berislav Nikić zbogbolesti nije mogao biti na sprovodu. Naime, tada se nalaziou bolnici u Rüsselsheimu zbog moždanog udara koji je doži-vio na Duhovski ponedje ljak u Rüsselsheimu na završetku eku-menske molitve. Na sprovodu je bilo 38 svećenika, 6 časnihsestara i oko 700 vjernika. I svećenici i vjernici s kojima je fraBerislav kasnije sam raz govaro rekli su da je to bio neviđenisprovod i sprovod ponosa i ljudskog dostojanstva.

Fra Berislav Nikić

IN MEMORIAM

† †

Stanko Mandacsvećenik redovnik

Dr. Josip Lucić

†

Slavka Nikić


HAMILTON Proslava bl. Marije PetkovićProslava bl. Marije Petković

UUnedjelju 12. srpnja u izletištuHrvatske župe sv. Križa iz Ha-

miltona, u Smithvillu nedaleko Nia-gare u Kanadi, po četvrti put je sveč-ano proslavljen spomen-dan bl. Ma-rije od Propetog Isusa Petković. Prvuproslavu predvodio je 23. srpnja2006. — 3 godine kako ju je papaIvan Pavao II. proglasio blaženom uDubrovniku 6. lipnja 2003. — ameri-čki biskup hrvat skih korijena mons.Blaž Ćupich. Potom svake godine oobljetnici njezine smrti (Rim, 9. srpnja1966.) katoličke udruge Hrvatske žu-pe u Hamiltonu organiziraju ovu pro-slavu promovirajući tako upoznavan-je ove hrvat ske blaženice vjerojatnopoznatije izvan granica Hrvatske ne-goli u domovini.

Proslava je počela u 14 sati sve -čanim ophodom s novom slikom bl.Marije koju je načinio umjetnik i ha-miltonski župljanin John Mahovlich.Sliku su nosile članice župne udrugeHrvatska katolička žena i župnogodraslog tamburica ensambla „Zlatnipajdaši”, praćene počasnom gardomKolumbovih vitezova te drugim člano-vima Hrvatske katoličke žene i Zlatnihpajdaša, te ministranata i drugih litur-gijskih službenika. Nazočni puk do-

REGENSBURG

Vozočašće u TraschingVozočašće u Trasching

DDana 12. srpnja Hrvatska katolička misija Regen -sburg organizirala je 24. vozočašće u Trasching.Uz vodtelja misije vlč. Josipa Antonca misu su sus-

lavili svećenici gosti vlč. Jozo Jurić iz Nove Gradiške ivlč. Tomislav Dudaš iz Ruhstorfa. �

čekao ih je u velikom paviljonu gdjeje slavljena misa koju je predvodiožupnik vlč. Marijan Mihoković, sve-ćenik Varaždinske biskupije. U pro-povijedi je istaknuo važnost skrom-nog, ali upornog svjedočenja eva-nđelja, Božje dobrote prema bližnje-mu, tkogod on bio. Marijin primjersluženja — nje osobno i njezinih se-stara — doprinio je i širenju Radosnevijesti, ali i promovirao hrvatsko ime u

tuđini. Evanđelje je tako ispravnoshvaćeno, prihvaćeno i življeno u kon-kretnom životu.

Na kraju mise slijedio je blagos-lov nove slike, a potom i zajedničkofotografiranje članova župnih udrugauz lik blaženice. Na misi su pjevanjesvojim tamburicama predvodili Zlatnipajdaši pod vodstvom glazbenika Mi-ke Šavora. Nakon mise slijedio je tra-dicionalni župni piknik. �

BERLIN Marulićevih 559 Marulićevih 559 godina u Berlinugodina u Berlinu

NNa pjesnikov se rođendan,18. kolovoza, okupe i Ni-

jemci i Hrvati. Lijepome običa-ju doprinijeli su i ove godinepredstavnici berlinske općineCharlottenburg-Wilmersdorf,na čijem području spomenikMarku Maruliću i stoji, te Sa-vez Hrvatskih društava Berlina.Nisu izostali ni predstavniciVeleposlanstva Republike Hr -vat ske. Uz kratke i prigodnegovore, predstavnici njemačkeopćine, hrvatske krovne udru-ge i hrvatske države su predspomenik Marku Maruliću,postavljen 2000. godine, po-ložili vijence i cvijeće. U imeSaveza hrvatskih društava krat-ki govor održala je Elizabeta Kopić, članica Uprave. U imeberlinske općine Charlottenburg-Wilmersdorf cvijeće je po-ložila gradonačelnica Monika Thiemen. Okupljenima okoMarulićeva spomenika kratko se obratio i Silvio Kus, ministar-savjetnik u Veleposlanstvu RH. Tekst i snimka: Sonja Breljak

NAŠE ZAJEDNICE


BAJKA IZ NJEMAČKE Krabat-Krawat-KroatKrabat-Krawat-Kroat

vara, a crveni štiti od požara. Akokukuriče uvečer, govorilo se da ćedoći do proloma oblaka, a ako ukokošinjcu zaspe kasnije nego obi čno, ujutro će osvnuti kišno vri-jeme. Smatrano je lošim znakom,ako bi pijetao kukurikao izmeđusumraka i zore. To je navodno na-javljivalo nesreću i smrt. Čuti kuku-rikanje prijetla u devet ili dvanaestsati najava je nesreće, a onaj tkobi ga čuo prilikom kretanja na po-sao, vjerovalo se da će imati usp-ješan radni dan. Ako bi mladenkana dan vjenčanja čula pijetla dapjeva, vjerovalo se da će na svad-bi doći do neke neugodnosti iliskandala, a ako bi ga prilikom po-roda čula rodbina, smatralo se danovorođenče neće dugo živjeti.Ako bi se pijetao oglasio u ponoć,govorilo se, da je toga časa netkoumro. Tako je želio da mu obiteljbude zdrava, sahranio bi pijetla uprizemlju svoje kuće. Snovi o pijet-lu nisu se smatrali uvijek dobrim:sanjati pijetla značilo je neizravnuborbu, dokazivanje; slušati ga ka-ko pjeva — bolest, gledati borbu pi-jetlova u snu — svađu, sukob, žes -toku raspravu.

Sve ovo što je pročitao o pijet-lu, kako kaže o. Župić, nije napi-sao da se u to povjeruje, nego dačitateljima knjiga bude pijetao uduši. Knjigu je ilustrirao i napisaoosvrt prof. Zvonko Kermc. A. P.

DDevetoga listopada prošle godi-ne u njemačkom kinima počeose prikazivati film „Krabat“, ko-

jeg je režirao Marco Kreuzpaintner.Film je snimljen prema istoimenoj knji-zi Otfrieda Preußlera iz 1971. Knjigase ubraja među najomiljenije na nje-mačkom govornom području. Nami-jenjena je djeci i mladeži, a koristi sei u školskoj literaturi. Glavni lik je „ča-robnjak“, a radnja filma odigrava seu 17. stoljeću i u njemu Krabat, kaoglavni lik pobjedjuje sile mraka i tameuz pomoć ljubavi, što je univerzalnaporuka koja vrijedi uvijek i svuda.Knjiga je nastala prema bajki kojapotječe i odigrava se u selima okoHoyerswerde u njemačkoj pok rajiniSaskoj.

Krabat je serbska bajka. Serbi(Soerben) se ubrajaju među zapad-noslavenske narode i danas obita-vaju u dvije njemačke pokrajine:Saskoj i Brandenburgu. Danas seSerbima izjašnjava oko 60-ak tisu-ća stanovnika, a drži se da serbskigovori 20-30 tisuća žitelja toga kra-ja.Oni imaju status narodne manji-ne te pravo na vlastitu zas tavu i him-nu. Serbski jezik sastoji se od gorn-joserbskoga, (sličan češ kom jeziku)i donjoserbskoga (sličan poljskom).Povijesna pozadina svih bajki i le-gendi oko Krabata je činjenica daje Kurfürst (izborni knez koji imapravo birati kralja) Friedrich AugustI. prilikom povratka iz pohoda pro-tiv Osmanlija doveo sa sobom i jed-nog konjaničkog pukovnika Hrvata,po imenu Ivana (Johanna) Schadowit-za, rođenog 1624. u Zagrebu. Zbogvelikih zasluga u spašavanju iz os-manlijske pogibelji knez mu darivaimanje Groß Särchen u okrugu Baut-zen. Ivan (Johann) Schadowitz bio jepo svemu sudeći vrlo zanimljiva oso-ba. Zahvaljujući markantnom izgledu,visokom rastu, nekonvencionalnomponašanju te velikom znanju, koje jeprikupio na brojnim putovanjima, do-življavan je u puku kao čarobnjak.Seljaci su ga zvali Kroat (serbskiHrvat), a kasnije Krabat. Pod njego-vom upravom imanje Groß Särchendoživljava pravi procvat što sigurnopridonosi kasnijem stvaranju legendioko Krabata. Prema predaji učio jeseljake isušivati močva re povećavaju-ci tako plodne površine, koje je ob-ogatio u tom kraju još nepoznatim pol-joprivrednim kulturama.

Svakako treba spomenuti da jeSchadowitz, puno prije i ne čekajućifrancusku revoluciju, praktično ukinuokmetstvo na svom posjedu, ostavljaju-ći jedan dan u tjednu kada su mu„kmetovi“ pomagali, a ostalim dani-ma bili su slobodni ljudi. Za razliku odokolnih veleposjednika koji su govori-li isključivo njemački, Schadowitz seizvrsno sporazumijevao sa seljacimana njihovom materinskom jeziku. Onisu ga tako smatrali svojim, između os -ta loga jer bi na pitanje otkud dolaziKrabat samo pokazao prema jugu. U

to doba se nije puno putovalo pa suoni jednostavno protumačili kao da jeon pokazao obližnje mjesto. I na kra-ju, treba reći da je Schadowitz (redo-vito) kočijom odlazio na sv. misu uWittichenau, kao jedini katolik u pro-testantskom selu. Ivan Johann Scha-dowitz umro je 29. svibnja 1704. ustarosti od 80 godina. Grob mu se na-lazi u župnoj crkvi u Wittichenau (Ku-low). Nakon smrti Johanna Schado-witza iz te povijesne osobe nastaječarobnjak Krabat koji se i danas slavimeđu Serbima. O njegovoj popular-nosti svjedoče brojne knjige, filmovi,kazališna djela, baletni komadi itd.Uz dva spomenika (Wittichenau iGroß Särchen) postoji Krabat regija,Krabat-selo, Krabat-pivo, rock-band,PC-igra itd.Reklo bi se, današnjim rječ -nikom, Krabat je pravi brand. Štetašto samo rijetki znaju da se iza togabranda krije Hrvat. Z. Gudelj

KULTURA


UUizdanju Centra za bioetiku Filo-zofsko-teološkoga instituta Dru-ž be Isusove u Zagrebu i Nak-

ladničke kuće Tonimir iz VaraždinskihToplica objavljena je knjiga dr. Stan-ka Lasića „Pravo na rođenje u učenjuCrkve”. Za tisak ju je priredio, pred-govor i dodatke napisao mr. PetarMarija Radelj.

Na 704 stranice udžbeničkogformata obrađuje se kršćanski pogledna život prije rođenja, od apostolaPavla do pape Benedikta XVI. Nakonpanoramskog pregleda problematikeu predgovoru, knjiga vodi čitate ljakroz sustavnu i moralnu teologijuod Poslanice Galaćanima do na-putka Dostojanstvo osobe. Opisujekako se nadograđivalo uče njeCrkve o početku ljudskoga postoja -nja, to kompleksno pitanje vjere ićudoređa (i biologije, medicine,prava, ekonomije…), savjesti i de-mog rafije, te budućnosti današ -njeg čovječanstva.

Rijetka je tema poput ove kojusu redom obrađivali toliki umnicičovječanstva, a još je rjeđe da sesve to može naći unutar istih ko -rica.

Cjelovito se donose u hrvat -skom prijevodu: Izlaganje TomeAkvinskoga o zapovijedi „Ne ubij“ iz 1273., Izjava o izazvanompobačaju iz 1974. Zbora za uče -nje vjere s Franjom Šeperom na če-lu, naputak Dar života iz 1985. iodgovori o uklanjanju maternice iz1993., Vjerodostojno tumačenje okaznenom poimanju pobačaja iz1988. i okružnica Ivana Pavla II. Ra-dosna vijest života iz 1995.

Ilustrirano fotografijama, drvore-zima, bakropisima, crtežima i grafi-konima. Knjigu je za tisak priredio,predgovor i dodatke napisao mr. Pe-tar Marija Radelj.

U dodatku je povijesni mozaik odub rovačkom Nahodištu (1432.—1927.) kao konkretno svjedočanstvoorganizirane kršćanske skrbi koje jetrudnicama pružalo besplatno utočiš-te, porođaj i babinje te njegu, odgoji udomljenje djeci koju roditelji nisumogli ili htjeli zadržati; prvi cjelovitiprijevodi Zakona o zabrani trgovinerobljem iz 1416. i Zakona o osnutku iopskrbi Nahodišta za stvorenja kojase nečovječno odbacuju iz 1432. Ve-likoga i općeg vijeća Dubrovačke Re-publike.

Statistika poštovanja i kršenjaprava na rođenje u Hrvatskoj, Bosnii Hercegovini i u još 55 zemalja otkriva zapanjujuće podatke i ten-dencije.

Tematski popis literature i pregledpravne regulative otvaraju nove mo-gućnosti istraživanja.

U Pojmovniku se definira teološ-ki, filozofski, medicinski, pravni, de-mografski pa i jezikoslovni aparat,primjerice: pravo na rođenje se odre-đuje kao ljudsko pravo da dijete izmajčine utrobe dođe na svijet pri-

rodnim porođajem ili uz liječničkupomoć i nastavi samostalno postoja-ti. Dio je prve generacije ljudskih pra-va (prava na život). Sustavno se i ma-sovno niječe pripadnicima ljudskevrste koji se označuju kao „neželjenatrudnoća“. Ne poštuje se kad god senamjerno i izravno trne život ljud -skoga bića između začeća i rođenja.Izravno se krši smanjenjem broja,uništavanjem, zamrzavanjem zanije-taka; tzv. kon traceptivima (a zapra-vo abortivima) kojima se zanijetakpresreće da se ne ugnijezdi ili se usa-đeni zametak izbacuje iz maternice;svim vrstama feticida i izazvanim po-bačajem. Proizlazi iz naravnogaprava, što znači da ga ljudski pravnisus tavi nisu ovlašteni osnivati, do d je -ljivati ili uskraćivati, nego su ga duž-ni priznati, poštovati i štititi. U širemsmislu ne poštuje se: klonira njem, um-jetnom oplodnjom jer začetak lišava

Pravo na rođenje u učenju CrkvePravo na rođenje u učenju Crkve

Pijetao u dušiPijetao u dušiFra Jozo Župić, „Pijetao uduši“, Ludwigsburg 2009.,142 str.

PPred nama je nova knjiga vo-ditelja Hrvatske katoličke za-jednice Ludwigsburg fra Joze

Župića pod nazivom „Pijetao u du-ši“. U njoj su skupljena fra Jozina64 članka koja je 2008. i 2009.objavljivao u Slobodnoj Dalmacijiu rubrici „Nostalgični zapisi“.

Ideju za naslov knjige dobio jeautor u Berlinu, prilikom predstav -ljanja svoje knjige „Bauštelac“ uHrvatskoj kulturno-umjetničkoj išportskoj zajednici. Za vrijemepredstavljanja knjige jedan je čov-jek kukurikao. Autor, je kako piše upredgovoru, shvatio da je boles -tan, ali mu je u duši ostao pijetaoiz rodnoga kraja, s njegova ognji-šta. Taj ga je pijetao svakoga jutrabudio. S pijetlom se budio i s pijet-lom je odlazio na počinak. Moždačovjek nije ni znao o pijetlu ono štose danas o njemu piše: „Pijetao jesmatran svetom pticom i solarnimsimbolom, jer njegov pijev najav -ljuje izlazak sunca. U kršćanstvu sepijetlu pridaju moći predviđanja,jer najavljuje svjetlost i uskrsnuće.Stoga se njegov lik stavlja na crkve-ne zvonike i tornjeve katedrala, ilina dimnjake obi teljskih kuća. U na-šim se krajevima od najstarijih vre-mena vjeruje da pijetao budi dani dokida vlast noćnih demona. Ku-ća koja je imala pijetla obznanjujeprisutnost anđela. Vjerovalo se dacrni pijetao predstavlja vragovosredstvo, bijeli pijetao čuva od ut-

prirodnoga, majčinskog okruženja iprimanja; dijagnostikom prije usa-đenja koja probire zanijetke kako bise u maternicu prenijeli samo oni bezmana ili željenoga spola; zamjen -skim majčinstvom jer plodu uskraću-je djetinji odnos s roditeljskim izvori-ma i izaziva i očituje lom izmeđusrodstva po genima, po trudnoći (no-šenju) i po obvezi odgoja. Njegovokršenje primjer je raz mjera zla.

Cijena knjizi je 245 kuna. Naru-džbe prima: Nakladnička kuća Toni-mir, Vladimira Nazora 6, HR-42223Varaždinske Toplice, tel. 042 63 3430;faks 042633480, [email protected].

ta glazbe, mode, filma… Takvi mladisu sebični, cinični i negativni i težeuglavnom za slavom i bogatstvom. Sdruge strane ako mladi između 10. i18. godine imaju istinske uzore te ži-ve u ozračju razumijevanja, skrbi i lju-bavi, kod njih se počinje razvijati vi-zionarski i idealistički pogled na svijet,koji ih prati do kraja života.

J. Chilton, američki istraživač moz-ga, govori o četiri mozga u čovjeku:reptilski mozak, mozak staroga sisav-ca (limbični ili emocionalno-kognitivnimozak), mozak novoga sisavca (neo -kortex ili verbalno-intelektualni mozak)

i mozak prednjega čela. Ondonosi znan stvene dokazeda je srce istinsko središte mi-šljenja i osje ćanja. To se opetmože vidjeti u izra žavanju nasvakom jeziku. U dobi izme-đu 15. i 18. godi ne mladi lju-di nalaze pristup toj inteli-genciji sr ca. To je razlog zaneizrecivi osjećaj, koji doži-vimo, kada se prvi put za -ljubimo i mislimo da možemosve ostvariti. Kod ljudi, koji senikad ne zaljube, ne razvijuse veze između mozga i moz-ga u srcu tako da se četirimozga potpuno ne spoje te

djelomice ostaju izolirani. Mozaksr ca je najvažniji organ općeni to. Onpovezuje neurone tijela i razu ma i ut-ječe na ostale mozgove, koji inačedjeluju neovisno jedan o drugom.

Zato tinejdžeri imaju posebice čes te i jake idealističke vizije, ali imnažalost nedostaju često pravi velikiuzori. Takvih uzora, koji su živjeli i uči li iz mudrosti srca, nije ni u povije-sti bilo puno (Isus, Krišna, Buda, Laot-se, mistici). Ako ih mladi nemaju na tojvisokoj razini, onda će ih tražiti naonoj nižoj. Stoga su nam potrebni ju-naci, idoli, uzori i sveci. I na toj nižojrazini mladi ipak mogu naći uzore usvojem životnom okruženju. Odgoj,vođenje i praćenje djece i mladih suod najveće važnosti. Ono najmanje, aipak najvažnije, što svatko i na svakojrazini mora pružiti mladima, jest lju-bav i razumijevanje. Mnogi mladi lju-di, koji nisu primili te darove, čine iz-grede i nemaju priliku za lijep život.Drugi opet znaju nezahvalno odbiti iliprokockati te darove. Bez pravogadara odnosno doživljaja ljubavi nemani istinskoga dara vjere i pouzdanjau Boga.

Mladež je ipak puno bolja negošto se o njoj misli, govori i piše.


MMladež je puno bolja nego štose o njoj misli, govori i piše.I na stranicama ovoga lista

posve je prirodno vidjeti mlade su-dionike biblijske olimpijade, folklor-noga festivala, smotre zboro-va, hodočašća mladih, miseza mlade, tribine za mlade...Također nam često promičeda se ti isti mladi zauzimaju udruštvenom, kulturnom i poli-tičkom životu.

Sve to oni stižu pored svihredovitih obveza u obitelji,školi, studiju. Na osobnomplanu vode dakako tešku bor-bu s odrastanjem, s puberte-tom, s razvojem vlastite osob-nosti, s nerazumijevanjem uobitelji i društvenoj okolini.

Tek kada taj isti mladičovjek, bez obzira čijomkrivnjom, iskoči iz kolote čine iučini izgred bilo koje vrste (droga, na-silje, itd.), razumljivo je da najednomsvi dižu glas protiv nemogu će, nasil-ne, neobuzdane, bezob raz ne, lijeneitd. mladeži. Takve izgre de, osobitoone nasilničke, ne smije se ni č imopravdavati. Oni ponekad toliko šo-kiraju (kao naprimjer masovna uboj -stva u školama ili na sveučilištima, na-silniš tvo nad nedužnima na ulici), ta-ko da je svako traženje uzroka neg -dje drugdje ili u drugima, a ne u sa-mom izvršitelju ili izvršiteljima, povre-da dostojanstva žrtava. Često je topre bacivanje krivice na druge ili pra -nje vlastite savjesti za ono što na vri-je me nije opazila ili učinila obitelj,škola, društvo, Crkva, javnost, sus-jedstvo…

Za mladalačke izgrede bilo kojevrste, osobito za nasilništvo ili čak zazločinačka djela nema opravdanja,kao ni za takva djela u svijetu odras-lih, ali za njih se dakako moraju tra -žiti uzroci — da se na vrijeme sprije-če i ne ponove.

Djelomično ili potpuno, svjesno ilines vjesno zakazivanje navedenihusta nova, često je uzrok odnosno raz-log za izgrede mladih ljudi. Takvih iz-greda ima razmjerno malo, kada se

uzme u obzir svijet u kojem živimo sraznim zločinačkim zloporabama dje-ce i mladih.

„Čovjek može razviti predodžbuo istinskoj veličini samo ako je okru-

žen istinski velikim ljudima. Takve pre-dod žbe ne mogu se razviti samo uvlastitom sobičku. Koliko god su mo-deli važ ni, čovjeku ipak očito treba ja-ku ljubav i partnerstvo, napose u kriti-čnim fazama svoga razvoja. Najvišekritičnih faza događa se u prvih dva-deset godina života, u kojima su otaci majka u najviše slučajeva odgovorniza ljubav i partnerstvo“, piše RichardRohr, američki franjevac i duhovni pi-sac. On ističe nadalje da naša otvo re -nost i čež nja za božanskom ljubavi,ovise o našim iskustvima s ljudskomljubavi.

Čežnja za onostranošću

Proučavanje mozga pokazuje dasu za ljudski razvoj najvažnije prva,čevrta, sedma, jedanaesta, petnaestai osamnaesta godina života. To jeposljednja prilika da mladi stupe u ve-zu s onostranošću (transcendencijom).Ta čežnja prisutna je kod mladih kojižele postati ili učiniti nešto veliko iliosobito. Ta njihova želja da budu spo-jeni s nečim značajnim, u biti je tra-ženje transendencije. Ako pak ti mla-di nemaju istinskih životnih uzora, ta-da se okreću lažnim uzorima iz svije-

Mrva ljubaviMrva ljubaviProučavanje mozga pokazuje da su za ljudski razvoj najvaž-nije prva, čevrta, sedma, jedanaesta, petnaesta i osamnaestagodina života. To je posljednja prilika da mladi stupe u vezu sonostranošću (transcendencijom).

Napisala i priredila: Željka Čolić

Drage mlade čitateljice i čitatelji!


Posloži slova i dobit ćeš pet pojmova u svezi planeta

RIMESV

ČESUNV VATSUS

RITEMETO

SECMJERUKŽENJE

� � � � � �

� � � � � � � � � � � �

� � � � � � � �

� � � � � �

� � � � � � �

RRujan je stigao, a polako stiže i jesen. Škola i obveze su opet počele. Želimovam i dalje dobro zdravlje i radostan odnos prema životu. Kao i dosad, i u

ovom broju smo vam pripremili, nadamo se, zanimljiv sadržaj u „Dječjem kutku”.

1) Koliko planeta ima Sunčev sustav?

a) 19 b) 9 c) 29

2) Drugi naziv za kruženje planeta oko Sunca?

a) lutanjab) rutanjac) putanja

3) Crveni planet je?

a) Zemljab) Marsc) Saturn

4) Koliko godina treba Zemlji da obiđe oko Sunca?a) 1 godinab) 15 godinac) 50 godina

5) Što daje Sunce Zemlji?

a) hladnoćub) led i tamuc) svjetlost i toplinu

Rješenje:1b, 2c, 3b, 4a, 5c

Pitaliceda Zemlji treba 365 dana da okruži oko Sunca, a Urantreba za to 84 godineda je Jupiter najveći planet i nema čvrstu površinu

da Marsa nazivaju i Crveni planet, a Zemlju Plavi da je Sunce kugla užarenih plinova, a temperatura na površini je 5500°Cda Zemlja ima samo jedan mjesec, a druge planete imajuviše, npr. Saturn ima 18

ZZnnaa ttee ll ii•••••

II zzgguubbll jjeennee rr ii jj eečč iiUpiši riječi na odgovarajuće mjesto

Sunčeva — okruglog — devet — plinova —kamenja — najmanji —zajedno — vode —

metala — milijardi — planet — najvrući

Sunce, planeti i meteoriti _ _ _ _ _ _ _ čine Sunčev sus -tav. Nastao je vjerojatno prije 4,6 _ _ _ _ _ _ _ _ _godina od praha i plinova. Planete su _ _ _ _ _ _ _ _oblika i sastoje se od kamenja, _ _ _ _ _ _ i plinova. Na -ša Zem lja je jedan od _ _ _ _ _ planeta, koje kruže okoSunca. U pu tanji ih zadržava _ _ _ _ _ _ _ privlačnasila. Merkur je _ _ _ _ _ _ najbliži Suncu, a Venera je _ _ _ _ _ _ _ _ planet oko kojeg se nalazi oblak ot rov nih _ _ _ _ _ _ _. Samo na Zemlji ima zraka i _ _ _ _. Mars se sastoji od crvenkastog _ _ _ _ _ _,a Jupiter i Saturn od plinova i tekućina, isto kao i Neptun i Uran. Plu-ton je _ _ _ _ _ _ _ i najhladniji planet, jer je najdalje

udaljen od Sunca.

�

SVIJET MLADIH — JUGENDWELTDJEČJI KUTAK

Snim

io: A

. Pol

egub

ić


NNjemački Caritas se trajno zau-zima za jače društveno pošti-vanje obitelji kao institucije i

mjesta učenja. Pomoć koja se daje obi teljima za odgoj, naobrazbu i pok -rivanje osnovnih potreba nije dodušema la, ali izdaleka nije dovoljna, poseb -no obiteljima slabijeg socijalnog sta njaza izvršenje svoje odgovorne zadaće.

Obitelji migranata i višenacional-ne obitelji posjeduju potencijale kojetreba bolje koristiti. Obiteljski život iodgoj mogli bi biti višejezični. Djecase od malena uče ophoditi s različitimkulturama i mogu biti primjer ostalojdjeci koja tu mogućnost u svojim obi -teljima nemaju. Interkulturni odgoj uobitelji, dječjim vrtićima i školamamože te potencijale jačati i koristiti.Tako će kod djece migranata rastiosjećaj vlastite vrijednosti. Potpo-maže se uzajamno prihvačanje i to-lerancija među djecom, kao i širerazumijevanje za različite kulture ioblike zajedničkoga života.

Pomoći djeci i mladeži

U djetinjstvu i mladosti postav -ljaju se temelji za budućnost. Stogaje od velike važnosti da se djeci mi-granata već u djetinjstvu omogući su-dioništvo u svim životnim područjima.Da bi se to postiglo, potrebna jepromjena svijesti. U predškolskom iškolskom razdoblju moraju biti uklju-čeni pedagozi koju znaju prepoznatipotencijale djece migranata i koji ćeih onda potpomagati. Roditelji mora-ju biti prihvačeni kao partneri i trebaih uključiti u obrazovni rad. Vrtići iškole moraju za suradnju s roditeljimaimati točnije informacije te dodatnupomoć u osoblju i novcu. Potrebna imje izobrazba u interkulturnoj kompe-tenciji. Bolja suradnja s udrugama mi-granata i s migracijskim službama ta-kođer može biti od velike koristi.

Jamstvo jednakih prava zasvu djecu

Na prvom mjestu uvijek mora sta-jati dobrobit dijeteta, a ne pravne od -redbe. Tako npr. korištenje javnihsred stava prema Zakonu za pomoćmladima, ne smije za migrante s traj-nim boravkom u Njemačkoj postati ri-zi kom glede njihovog boravišnog sta-tusa.

IntegracijaIntegracija —— zaštitazaštita obiteljiobiteljiUz ustavna i općeljudska prava,

postoje i drugi obvezujući instrumentizaštite kao što su Konvencija Ujedinje -nih naroda o pravima dijeteta. Tu jeKonvenciju Njemačka potpisala podvidom Zakona za strance. Na taj na-čin su prava djece migranata poprilič -no smanjena. Stoga Njemački Caritasener gično zahtjeva da se te ogradeukinu. Prema zakonskim odredbamaveć su šesnaestogodišnjaci potpunosposobni za pravne postupke i premanjima se postupa kao prema punoljet-nim osobama. U Njemačkoj je među-tim moguće da se mlade ispod 18 go-dina koje se želi protjerati iz Njema-čke zatvori u tzv. zatvore za protjeri-

vanje. Caritas traži da se djeci i mla-dima pruži odgovarajuća zaštita i dase prema njima postupa sukladno nji-hovoj životnoj dobi, a ne kao premaodraslima, posebno ne u procesu zah -tjeva za azil ili pred sudovima.

Odredbe iz Boravišnog zakonane smiju biti ispred dobrobiti dijeteta.Mladi ljudi moraju, neovisno o njiho-vom porijeklu i stanju imati zaštituKonvencije o pravima dijeteta. Svi ko-ji se pravno i trajno nalaze u Njema-čkoj, moraju imati punopravne mo-gućnosti sudioništva kako bi mogli živ-jeti samostalan život. Za djecu kojanemaju boravka u Njemačkoj, Nje-mački Caritas traži mogućnost slo-bodnog pohađanja škole i korištenjezdravstvene zaštite.

Olakšati spajanje obitelji

Jedno od opterećenja za mi-grantske i višenacionalne obitelji suprepreke kod spajanja obitelji. Pravona spajanje obitelji pod posebnim uv-jetima odnosi se samo na užu obitelj ušto spadaju roditelji i njihova malo -ljetna djeca. U pravilu moraju pos tojatiza život dostatna sred s tva. To one mo -

gu ća va spa ja -nje šire obiteljipo put baka idjedova. Takosu djeca mi -granata često uskraćena živjeti u obi -teljima s više generacija. Rodi telji kojisu ostali u inozemstvu primaju dodu šepomoć svoje djece, ali im oni zauzvratne mogu pomoći u kućan stvu i odgojui čuvanju djece. Kako bi se to promje-nilo, nužno je mijenjati Zakon za stran-ce u smislu da uz djecu i brač ne dru-gove mogu doći i oni člano vi obi teljikoji u svojoj domovini nemaju drugihobiteljskih veza odnosno oni, posebnobake i djedovi koji su rodi te lji ma uNjemačkoj potrebni u kućan s t vu, začuvanje djece ili njegu u kući.

Starost u dostojanstvu

Starijim migrantima se mora pos-vetiti više pozornosti. Kako se radi orazličitim skupinama ljudi, ustanoveza pomoć starijim osobama, bilo sta-cionarne ili ambulantne, moraju bitiosjetljive na životne situacije starijihmigranata. Obiteljima migranata ko-je se brinu za svoje starce potrebno jepružiti odgovarajuću pomoć. Starijimigranti godinama žive u Njemačkoji svojim su radom zadužili solidarnuzajednicu. Sada se i njima mora datimogućnost da sami odrede kako igdje će živjeti i da žive dostojanstve-no. Mora im se omogućiti i dulji bo-ravak u zemljama porijekla bez dazato imaju ikakvih pravnih posljedica.

Što čini Caritas?

Caritas svojim radom diže svojglas za poboljšanje obiteljske klime uNjemačkoj. Obiteljska orijentacija jecrvena nit njegovoga socijalnog rada.Gotovo sve caritasove službe i ustano -ve pružaju raznolike usluge koje nekoriste samo pojedincima već cijelo-kupnoj obitelji. Caritas pomaže mla-dima i njihovim obiteljima u kriznim si-tu acijama u obitelji, posebno kad na-staju problemi kod definiranja pojedi-nih uloga unutar obitelji. Caritasovestručne socijalne i psihološke službesavjetuju, prate i pomažu u svim situ-a cijama. U mnogim projektima diljemNjemačke traže nova rješenja kakojoš bolje i konkretnije pomoći obitelji-ma migranata. �

Obiteljski život i odgoj mogli bibiti višejezični. Djeca se od ma-lena uče ophoditi s različitim kul-tu rama i mogu biti primjer os -taloj djeci koja tu mogućnost usvojim obiteljima nemaju. Inter-kulturni odgoj u obitelji, dječjimvrtićima i školama može te po -tencijale jačati i koristiti.


Sv. Vinko PaulskiSv. Vinko Paulski Rješenje poslati najkasnije do 30. rujna

Mons. Ante Ivas, biskup šibenskiMons. Ante Ivas, biskup šibenski

RRođen je 26. prosinca 1939.godine u Vodicama, od ocaStjepana i majke Ive rođene

Birin.Osnovnu školu pohađao je u

rodnom mjestu, a gimnaziju u za-darskom sjemeništu. Studij teolo-gije završio je na Katoličkom bo-goslovnom fakultetu u Zagrebu.

Za svećenika je zaređen 5.srpnja 1964. godine. Do 1966.bio je župni vikar u katedralnojžupi u Šibeniku. Župničku službuobavljao je u više župa: od 1966.do 1977. u Šibeniku — Njivice; od1977. do 1980. u Grebaštici; od1980. do 1992. u Murteru, a po-tom u Zatonu i Raslinama. Od1988. obavljao je službu gene-ralnoga vikara Šibenske bisku -

pije. Nakon iznenadne smrti ši-benskoga biskupa mons. SrećkaBadurine, mons. Ivas je 17. rujna1996. izabran za dijecezanskogaupravitelja Šibenske biskupije.

Sveti otac Ivan Pavao II. ime-novao ga je šibenskim biskupom,5. veljače 1997. godine. Za bis -kupa je zaređen u šibenskoj kate-drali 19. ožujka iste godine, odkad je i preuzeo službu.

Službe u HBK:

NAGRADNA KRIŽALJKA

— predsjednik Odbora HBK za mlade— član Biskupske komisije HBK za liturgiju— član Mješovite komisije Hrvat ske biskupske konferencije,

Hrvat ske konferencije viših redovničkih poglavara i Hrvatske unijeviših redovničkih poglavarica

Izvor: www.hbk.hr

HRVATSKI (NAD)BISKUPI

Piše:StjepanHerceg

SOCIJALNI SAVJETNIK


KATOLIČKI KALENDARKROATISCHER KATHOLISCHER KALENDER • CROATIAN CATHOLIC CALENDER • LE CALENDRIER CATHOLIQUE CROATE

� BIRNAU 30. 5. 2010.� DEGGINGEN 24. 5. 2010.

� ALTÖTTING 27. 6. 2010.� BADEN-BADEN (Autobahnkirche) 26.12. 2010.

� HILDESHEIM 24. 5. 2010.� KEVELAER 2.10. 2010.

� MARIENTHAL 24. 5. 2010.� ZWIEFALTEN 30. 5. 2010.

� MARIA EINSIEDEL 12. 9. 2010.� NEVIGES 24. 5. 2010.

Hodočašća u Njemačkoj:

Herausgeber: Kroatenseelsorge in Deutschland, An den Drei Steinen 42 d, 60435 Frankfurt am Main

Gospin lik iz XIII. stoljeća

PUSČPSNPUSČPSNPUSČPSNPUSČPSN

VELJAČA FEBRUAR

123456789

10111213141516171819202122232425262728

Brigita, MirosalvPrikazanje Gosp., Svijećnica Blaž, Vlaho, Tripun, Oskar Veronika, Andrija Cors. Izidor, Dobrila, AgataPavao Miki i drugovi, Doroteja5. k.g., DržislavJeronim Emiliani, DenisApolonija, ZorislavaAlojzije Stepinac, SkolastikaGospa Lurdska, MirjanaZvonimir, DamjanKatarina Ricci, Božica 6. k.g., Valentin, ZdravkoKlaudije, Vitomir, JurkaJulijana, Miljenko, Danijel Pepelnica (post i nemrs)Bernardica, Šimun, FlavijanKonrad, Blago, RatkoLeon, Lav, Lea1. korizmena, ČistaKatedra sv. Petra, TvrtkoPolikarp, Grozdan Lucije, Goran ((kvatre)Donat, Hrvoje, Berislav Branimir, Sandra ((kvatre)Gabrijel, Tugomil ((kvatre)2. korizmena, Pačista

PSNPUSČPSNPUSČPSNPUSČPSNPUSČPSN

SIJEČANJ JANUAR

123456789

10111213141516171819202122232425262728293031

NOVAGODINA, Marija Bogor.Bazilije Veliki, Grgur Naz.2. po Božiću, Ime IsusovoAnđela Fol., Dafroza, AkvilinaMiljenko, Šimun, EmilijaBOGOJAVLJENJE, Tri KraljaRajmund, Lucijan, Zorislav Teofil, Bogoljub, SeverinJulijan, Adrijan, ŽivkoKRŠTENJE GOSPODINOVONeven, Zdravko, TeodozijeTatjana, Ernest, TanjaHilarije, Veronika, VeselkoFeliks, Srećko, RajkoPavao pust., StošijaMarcel, Oton, Astrid, Mislav2. k.g., Antun opatMargareta, Liberata, IzabelaMario, Ljiljana, PiaFabijan i Sebastijan, MavroAgneza, Janja, EpifanijeAnastazije, Irena, VinkoEmerencijana, Vjera3. k.g., Franjo SaleškiObraćenje sv. Pavla, AnanijaTimotej i Tit, PaulaAnđela Merici, ŽivkoToma Akvinski, TomislavValerije, Zdeslav, TvrtkoMartina Rimska, Gordana4. k.g., Ivan Bosco

PUSČPSNPUSČPSNPUSČPSNPUSČPSNPUS

OŽUJAK MÄRZ

123456789

10111213141516171819202122232425262728293031

Albin, Zoran, DanicaLucije, Iskra, ZorkaMarin, Maroje, KamiloKazimir, Eugen Euzebije, Teofil, Vedran Zvjezdana, Fridolin 3. korizmena, BezimenaIvan od BogaFranciska R., Dominik Savio 40. seb. mučenika, Emil Ervin, Kandid, TvrtkoBernard, TeofanRozarija, Sabina, Kristina4. korizmena, SredoposnaLongin, Žarko, VeljkoSmiljan, Hrvoje, Bosiljka Patrik, Domagoj, Hrvatin Ćiril JeruzalemskiJosip, zaručnik BDMVladislav, Dionizije, Vlado5. korizmena, GluhaOktavijan, Zakej, Lea Rim.Oton,Turibije Mongr.,JasnaKatarina Švedska, LatinBlagovijest, MajaEmanuel, TeklaLidija, Lada, RupertCVJETNICA — Ned.muke Gosp.Jona, BertoldKvirin, Viktor, VlatkoBenjamin, Ljubo

ČPSNPUSČPSNPUSČPSNPUSČPSNPUSČP

TRAVANJ APRIL

123456789

101112131415161718192021222324252627282930

Veliki četvrtakVeliki petak (post i nemrs)Velika subotaUSKRS — VAZAMUskrsni pon., BlaženkaCelestin, Rajko, MarcelinIvan Salle, HermanBlaženka, AlemkaSrijemske mučeniceEzekijel, Makarije, SunčicaBijela, StanislavDavor, Julije, DamjanMartin I. papa Valerije, JustinRastislav, BosiljkaBernardica, Josip B. L.Robert, Rudolf, Inocent3. uskrsna, ApolonijeLeon IX., EmmaAgneza, Bogoljub, Teotim Anzelmo, Konrad, Goran Kaj, LeonidaJuraj, Jure, �urđica, �uroFidelis, Vjera 4. uskrsna, Dobri PastirKleto i Marcelin, Jakov Zadr.Ozana Kotorska, ZitaPetar Chanel, VitalKatarina SijenskaPio V., Josip Cott.

SNPUSČPSNPUSČPSNPUSČPSNPUSČPSNP

123456789

10111213141516171819202122232425262728293031

Josip Radnik5. uskrsna, Atanazije Filip i Jakov ap., MladenJulijan, Florijan, Cvita Anđelko, Irena, MirkaJudita, BornaDujam, DujeMarija Posrednica6. uskrsna, Katarina B.Ivan Merz, Gospa TrsatskaFranjo H., MaksimLeopold Bogdan MandićUZAŠAŠĆE — SPASOVOMatija ap., Bonifacije Solin. muč., Gospa od milosti7. uskrsna, Ivan NepomukPaškal, PaškoIvan I. papa, SrećkoCelestin V. papa, IvonBernardin SijenskiAndrija B., DubravkaRita, Julije, Renata, HelenaDUHOVI — PEDESETNICADuh. pon., Marija Majka CrkveBeda Časni, Grgur VII. papaFilip Neri, Zdenko (kvatre)Augustin Kent., Irena Marija Ana P., Vilim (kvatre)Većeslav, Maksim (kvatre)PRESVETO TROJSTVOPohođenje BDM, Elizabeta

USČPSNPUSČPSNPUSČPSNPUSČPSNPUS

LIPANJ JUNI

123456789

101112131415161718192021222324252627282930

Justin, ReginaMarcelin i PetarTIJELOVO — BRAŠANČEVOKvirin Sisački, PredragBonifacije biskup, Valerija10. k.g., NorbertRobert, Lukrecija, JeremijaVilim, Žarko, MedardEfrem, Vinko, RankoDijana, Olivija, HelgaSrce Isusovo Srce Marijino11. k.g., Antun PadovanskiRufin, Valerija, SrećkoVid, Vida, VitoZlatko, Justina, Franjo Reg.Adolf, Laura, Bratoljub Marko i Marcelijan, Ljubomir Romuald, Bogdan12. k.g., Naum OhridskiAlojzije G., Slavica, VjekoslavPaulin Nol.,Toma More, Ivan F. Sidonija, Zdenka, Josip C.Rođenje Ivana Krstitelja Vilim, Adalbert Ivan i Pavao, David 13. k.g., Ćiril AleksandrijskiIrenej, Dobroslav, Mirko Petar i Pavao ap., Krešimirr Rimski prvomučenici

ČPSNPUSČPSNPUSČPSNPUSČPSNPUSČPS

SRPANJ JULI

123456789

10111213141516171819202122232425262728293031

Aron, Šimun, Teobald Oton, Oto,Višnja Toma ap., Hijacint14. k.g., Elizabeta Port.Ćiril i Metodije, SlavenMarija Goretti, DominikaLukrecija, Vilibald, KlaudijeEugen, Kilijan, AkvilaMarija Propetog Isusa PetkovićLjubica, Amalija, Veronika15. k.g., Benedikt op.Mislav, Mohor, TanjaMajka Božja Bistrička, Henrik Kamilo, Franjo Sol.Presveti Otk., Bonaventura Gospa Karmelska, Karmela Aleksije, Branko, Branimir 16. k.g., BrunoMartina, Zlata, Zorislava Ilija prorok, IlijanaLovro Brind., DanijelMarija Magdalena, Manda Brigita Švedska, Apolinar Kristina, Mirjana, Kristofor 17. k.g., Jakov apostolJoakim i Ana, Anka Kliment Oh., Natalija, LjerkaVećeslav, Nazarije, ViktorMarta, Blaženka, BeataPetar Krizolog, Rufin, AnđaIgnacije Lojolski, Vatroslav

SČPSNPUSČPSNPUSČPSNPUSČPSNPUSČ

RUJAN SEPTEMBER

123456789

101112131415161718192021222324252627282930

Egidije, Verena, BranimirKalista, Divna, MaksimaGrgur Veliki, BudimirRuža Vit., Rozalija23. k.g., Lovro Just.Doris, Davor Marko KriževčaninRođenje BDM — Mala GospaPetar Claver, StrahimirNikola Tolent., PulherijaGospa Vel.Zavjeta, Hijacint24. k.g., Ime MarijinoIvan Zlatousti, ZlatkoUzvišenje sv. Križa, VišeslavŽalosna Gospa ((kvatre)Kornelije i Ciprijan Rane sv.Franje ((kvatre)Josip Kuper., Irena ((kvatre)25. k.g., Januarije, ŽeljkoSvjetlana, DionizijeMatej ap. i ev., MateToma Vil., JonaLino, Konstancije Marija Otkupiteljica Kleofa, Zlata, Aurelije 26. k.g., Kuzma i DamjanVinko Paulski. Berislav, KajVećeslav, VjenceslavMihael,Gabrijel, RafaelJeronim, Jerko

PSNPUSČPSNPUSČPSNPUSČPSNPUSČPSN

LISTOPAD OKTOBER

123456789

10111213141516171819202122232425262728293031

Terezija od Djeteta IsusaAnđeli Čuvari, Anđela27. k.g., Kandida, GerhardFranjo Asiški, Franka Flavijan, VelimirBruno, Fides, VericaBDM od KruniceZvonimir, DemetrijeDionizije, Ivan Leonardi28. k.g., Danijel, Franjo Borg.Emilijan, MilanSerafin, Veljko, MaksimilijanEduard, Slavko, TeofilKalist papa, KrasnaTerezija AvilskaMargareta M. A., Hedviga29. k.g., Ignacije Ant.Luka evanđelist, SvjetlanIvan B., Izak J., Pavao od KrižaIrena, Vendelin Uršula, Zvjezdan Marija Saloma, Dražen Ivan Kapistranski, Roman 30. k.g., Antun M.Claret Katarina Kotromanić, DarijaZvonimir, Radovan, DemetrijeFlorencije, Sabina Šimun i Juda Tadej Donat, Darko, Darinko Marcel, Gerard, German 31. k.g., Vuk, Alfons Rodr.

PUSČPSNPUSČPSNPUSČPSNPUSČPSNPU

STUDENI NOVEMBER

123456789

101112131415161718192021222324252627282930

SVI SVETIDušni dan, DuškoMartin iz Porr., Silvija,DubravkaKarlo BoromejskiSrijemski mučeniciLeonard,Vedran32. k.g., EngelbertGracija Kotorski, BogdanPosveta lateranske bazilike Leon Veliki, Lavoslav, LavMartin TourskiJozafat, KunibertStanislav K., Stanko33. k.g., NikolaTavelićAlbert Veliki, Leopold Margareta Škot., Gertruda Elizabeta Ug., Viktorija, Igor Posveta bazilika sv.Petra i PavlaAgneza Asiška, Janja,MatildaFeliks Val., Edmund, SrećkoKRIST KRALJ, Prikazanje BDMCecilija, Filomen, SlavaKlement, Kolumban, BlagoKrševan, Prvoslav, Cvita Katarina Aleks., Katica Dubravko, Silvije Franjo A.F., Severin, Valerijan 1. došašća, Jakov MarkijskiSvjetlana, Iluminata, Berta Andrija ap., Hrvoslav

SČPSNPUSČPSNPUSČPSNPUSČPSNPUSČP

PROSINAC DEZEMBER

123456789

10111213141516171819202122232425262728293031

Natalija, Božena, MarijanBlanka, Živka, VivianFranjo Ksaverski, Klaudije Barbara, Barica, Ivan Dam.2. došašća, KrispinaNikola biskup, NikoAmbrozije, Dobroslav Bezgrešno začeće BDM (kvatre)Valerija, ZdravkaGospa Loretska ((kvatre)Damaz, Damir, Sabin ((kvatre)3. došašća, Ivana Fr. de Ch.Lucija, Luca, Jasna Ivan od Križa, ŠpiroKristijana, Irenej Albina, Zorka, Adela Lazar, Florijan Bosiljko, Teotim4. došašća, BenjaminHrvatin, Patrik Petar Kanizije, SnježanFranciska, ČaslavIvan Kentijski, Viktorija Badnjak, Adam i Eva BOŽIĆ — RO�ENJE ISUSOVOSV.OBITELJ, Stjepan, Dan iselj.Ivan ap. i ev., Ivo, JankoNevina dječica, Nevena Toma Becket, David Tihomir, Trpimir Silvestar, Goran, Melanija

NPUSČPSNPUSČPSNPUSČPSNPUSČPSNPU

KOLOVOZ AUGUST

123456789

10111213141516171819202122232425262728293031

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

�

2010SVIBANJ MAI

18. k.g., Alfons M. de Lig.Gospa od Anđela, InesAugustin KažotićIvan M. VianneyGospa Snježna, NivesPreobraženje GospodinovoSiksto papa, Kajetan, Donat19. k.g., Dominik Edith Stein, Tvrtko, Roman Lovro, Lovorka, KrunoslavaKlara, Jasna, SuzanaHilarija,VeseljkaPoncijan i HipolitMaksimilijan Kolbe, Alfred20. k.g., VELIKA GOSPARoko, Stjepan UgarskiHijacint, MironJelena Križarica, JelkaIvan Eudes, TeklaBernard, SamuelPio X., Donat21. k.g., BDM KraljicaRuža Limska, ZdenkoBartolomej ap., BarišaLjudevit, Josip Kal., PatricijaJadranko, HadrijanMonika, ČaslavAugustin, Tin, Gustav22. k.g., Glavosijek Ivana Krst.Radoslava, Rebeka Rajmund, Želimir, Rajko

MAJKO BOŽJA, MOLI ZA NAS!

Pod obranu se Tvoju utječemo sveta Bogorodice!Ne odbij nam molbe u potrebama našim!

Djevice slavna i blagoslovljena.Gopođo naša, Posrednice naša, Zagovornice naša!

Gospe,od Staroga grada Paga,

moli za nas!

MOZAIK

HHodočašće vjernika iz Hrvatske ka-toličke misije Giessen u marijan -

sko svetište Maria Sternbach organi-zirano je u nedjelju 30. kolovoza.Okupili su se u Wickstadtu nedalekood Florstadta, a potom je stalni đakoniz misije Mato Valjan blagosloviookupljene vjernike i automobile. Na-kon toga se išlo u ophodu uz molitvukrunice i pjevanje hrvatskih marijan -skih pjesama u dva kilometra udalje-no svetište.

Misno slavlje služeno je u Gospi-noj crkvi, a predvodio ga je voditeljHrvatske katoličke misije Giessen fraMarijan Petričević uz asistenciju stal-nog đakona Valjana. O. Petričević jeu propovijedi podsjetio kako su okup -ljeni vjernici pristigli iz raznih krajevamisije, a potječu iz raznih područjaHrvatske i Bosne i Hercegovine. „Našcilj je ovo marijansko svetište, a ov djesmo došli kao zajednica. Hodočastitiznači ići i slaviti Boga. Mi Hrvati smo

poznati kao hodočasnici u brojna ma-rijanska svetišta u našoj domovini, avjerujem da smo tijekom odmora ima-li prigodu pohoditi barem jedno do-movinsko marijansko svetište. Ovdjesmo se okupili kao zajednica, kako nebismo u ovom vremenu individualizmamislili samo na sebe, već i na one s ko-

jima živimo i djelujemo. Stoga je u ži-votu vrlo važno misliti pozitivno jednio drugima”, istaknuo je fra Marijan Petričević.

Nakon misnog slavlja ispred crkveje pripremljen zajednički agape. Ho-do čašće je završilo blagoslovom sPresvetim. Tekst i snimka: A. P.

MARIA STERNBACH VjerniciVjernici misijemisije GiessenGiessen uu marijanskommarijanskom svetištusvetištu

HHrvatski pastoralni djelatnici iz Zapadne Europeove će se godine od 5. do 9. listopada okupiti na

svome Godišnjem pastoralnom skupu u domovini, uVinkovcima, u hotelu „Slavonija”, (Duga ulica 1,32000 Vinkovci; telefon 0038532342555; telefax00385 32342550).

Kao i prethodne skupove, i ovaj organizira Hrvat -ski dušobrižnički ured iz Frankfurta. Tema ovogodiš -njega skupa glasi „Teološko promišljanje o pastoralusamaca”. Tijekom susreta o teološkom tumačenju sama -ca govorit će dr. Ivica Raguž s Katoličkoga bogoslovngfakulteta �akovo (KBF-�akovo). O samcima u Sv. pis-mu govorit će dr. Ivica Čatić (KBF-�akovo). Dekan KBF-�akovo prof. dr. Pero Aračić govorit će o pasto-ralu samaca. O samcima u Hrvatskoj i Zapadnoj Eu-ropi govorit će dr. Anđelko Akrap s Ekonomskog fakul -teta u Zagrebu, dok će dr. Adolf Polegubić iz Hrvats-koga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta govoriti osamcima u svjetovnim institutima i laičkim pokretima.

Bit će organizirano i jednodnevno studijsko puto-vanje u Vukovar, Borovo Naselje, Kopački rit i Osijek.

A. P.

VINKOVCI Pastoralni skupPastoralni skup 20020099..

FRANKFURT

HrvatskiHrvatski kalendarkalendar zaza 22010100..

IIz tiska je izašao jednolisni Hrvatski katolički kalendarza 2010. godinu, u izdanju Hrvatskoga dušobrižnič-

kog ureda iz Frankfurta na Majni. Na kalendaru je sli-ka Gospe od Staroga grada Paga.

Daljnje obavijesti i narudžbe na telefon:0049 069 9540480; fax. 0049 069 95404824;E-mail: [email protected] �

O K S I D A N S �� J O K E RG A V R A N �� P R O R O K ��

�� R A I N �� P O T R O Š A KA M K �� I K A R �� D S �� V RM E �� I C A Z A �� A L I C AO L A L A �� N A L I SR �� M I �� V A �� NA R I J A �� O J �� D IL O N A C �� N E Ć A K

RJEŠENJE IZ PROŠLOG BROJA


Nagrađena: Vlasta Jambrak, Stuttgart

GladGladNa početku nove školske godi-

ne nova učiteljica se predstavlja:— Ja sam Jela.

Nato će Stipe:— Blago Vama, a ja crko od gladi.

RajRajPita sin oca:

— Tata, a jel Adam imao punicu? — Nije sine, nije, znaš u to vrijemeti je bio raj na zemlji!

NeriješenoNeriješenoGovori učiteljica Perici:

— Pusti te sportske novosti, maloslušaj matematiku. Reci mi, koliko je3:3?

Perica: — Neriješeno.

PredavanjePredavanjePolicajac zaustavlja pijanog

čovjeka i upita ga: — Kuda ste krenuli u ovo dobanoći?" — Na predavanje, odgovori čov-jek. — Ma daj, pa tko u ovo doba držipredavanja? — Moja žena!!!???

PadežiPadežiUčiteljica kaže Ivici:

— Ajde, Ivice, po padežima mi mi-jenjaj riječ kruh.

Ivica: — Tko, što: kruh. S kim, s čim: spršutom. Kome, čemu: pa meni!!!

BumBumDođe Štef pijan kući, a odjed-

nom se čuje: — Bum!

Pita Barica: — Štef, kaj je to opalo? — Kaput, odgovori Štef. — Kako se kaput tolko čuje? — Bil sem ja v njemu!

Što najviše plaši vaše dijete?Što najviše plaši vaše dijete?

NNiste vi jedini koji brinete, ivaša djeca imaju mnogestrahove. Vaša djeca sva-

kog dana brinu o koječemu. A mo-gu će je da niti ne znate sve njihovestrahove. Evo kako im možete po-mo ći da lakše „prebrode” sve što ihopterećuje.

Napuštanje kuće ili stana i svihprijatelja je nešto što veoma mučisvako dijete koje je suočeno s tomsituacijom. Pitajte ih što misle daće biti dobro i pozitivno ako ili ka-da se preselite, kao i ono što mis -le da neće biti dobro. Nije najbo-lje da dopuštate premalenoj djecida gledaju televiziju, iako je teškoneke stvari prešutjeti. Primjerice,mnogo male djece se uplašilo kadsu čulo da je nestala (odnosno ote-ta) četverogodišnja MadeleineMcCann. Slič no je i kad pogineneko dijete. Naravno, ovakve pri -če možete iskoristiti kako biste ihnaučili da se moraju paziti i kakose zaštititi, ali ih nemojte plašiti.Dozvolite djeci da podijele s vamasvoje osjećaje i brige, objasnite im

Sastojci za 6 osoba:1 kg bravetine (janjetine ili

junetine); 2 žlice Vegete; 1 listlovora; 800 g kupusa; 200 gkorabice; 400 g krumpira; 3češ nja češnjaka; 250 g rajčice:250 g paprike; 100 g peršino-va korijena; 100 g mrkve; 100gluka; papar.

Meso operite i narežitena veće komade. Povrće očis tite i narežite na veće ko-c kice, luk ostavite cijeli, raj-čice prepolovite, a kupus na-režite na šest dijelova.

U lonac najprije stavitemeso, zatim povrće i na kra-ju kupus. Sve zalijte vodom,dodajte lovorov list, Vegetu ipapar i kuhajte na laganojvatri oko dva sata.

Posluživanje:Lički lonac poslužite uz

domaći kruh.

Priprema:

Lički lonacLički lonac

Savjet:Po želji možete dodati 200 ml bije-

log vina, što će ublažiti miris i okus bra-vetine. Izvor: www.coolinarika.com

što bi oni morali činiti u sličnoj si-tuaciji.

Djecu često brine da ćete imatinesreću kad izađete iz kuće. Kad ne-kud odlazite, recite im kud idete i ka-da ćete se vratiti. I nemojte se i viuzrujavati što ih ostavljate kod kuće,panika je zarazna. I objasnite im danjihova dadilja, rodbina, susjedi…imaju vaš broj telefona i mogu vaslako dobiti ako će to biti potrebno.Mnogo djece misli da je njihova kri-vica što im se roditelji svađaju. Ne-mojte im reći „Nisi ti kriv što se misvađamo”, jer će to onda tek pomi-sliti. Objasnite im da se mame i tateponekad prepiru, ali da to ne značida se ne vole. Ako se svađate isprednjih, pokušajte se i pomiriti isprednjih, tako da to oni vide i nauče istoreagirati u sličnoj situaciji. Recite imda će imati veoma dug i sretan životi da se ne moraju brinuti o smrti svedok ne budu jako stari. Naravno, vine možete znati što će biti, ali boljeje da im date informacije primjerenenjihovom uzrastu, nego da ih plašite„istinom”. Izvor: www.zena.hr

ŠALE — SAVJETI — RECEPTI

Gospa je put hrvatskom narodu u teškim...

Documents

Transcript of Gospa je put hrvatskom narodu u teškim...