Goran Sopta Edit

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Odjel za biologiju

Preddiplomski studij biologije

Vježbe iz kolegija Ekologija životinja

Student : Goran Sopta

Prosinac 2013.

EKOLOGIJA ŽIVOTINJA – VJEŽBE

Vježba 1. Životni oblik i morfološke adaptacije sisavaca i ptica

A) Životni oblik

Cilj: Upoznati adaptivne odlike organizma (primjer: krtica i sljepaš) na životne uvjete njihova staništa

Materijal: mokri preparat krtice (Talpa europea), fotografije sljepaša (Spalax leucodon)

Zadaci:

1. Opisati ukratko morfološke sličnosti i razlike krtice i sljepaša2. Napisati sistematsku klasifikaciju i područje rasprostranjenosti krtice i sljepaša.3. Čime se hrane krtice, a čime sljepaši?4. Što je životni oblik?5. Objasnite ekološki stupanj diferencijacije u procesu razvoja vrste.

Odgovori:

1. Adaptivne odlike sljepaša (Spalax leucodon) ispoljavaju se u zdepastom cilindričnom tijelu pokrivenom sitnom gustom dlakom, kratkim snažnim nogama, nedostatkom repa, redukcijom vanjskog uha, zakržljalim očima pokrivenih kožom, snažnim sjekutićima koji strše izvan usne šupljine. Krtica (Talpa europea) za razliku od sljepaša, ima duži rep, prednje noge su joj snažnije od stražnjih, vid joj je vrlo slab, a oči joj nisu pokrivene kožom.Cilindričnim tijelom i očima pokrivenim slojem kože, sljepaš se morfološki razlikuje od od ostalih krtica.2. Sistematska klasifikacija : a) Sljepaša - carstvo : Animalia - koljeno : Chordata - razred : Mammalia - red : Rodentia - porodica : Spalacidae - rod : Spalax - vrsta : Spalax leucodon

Područje rasprostranjenosti : U Hrvatskoj regionalno izumrla vrsta. Rasprostire se od Mađarske preko Balkana do Moldove.

b) Krtice - carstvo : Animalia - koljeno : Chordata - razred : Mammalia - red : Soricomorpha - porodica : Talpidae

- rod : Talpa - vrsta :Talpa europae

Područje rasprostranjenosti : Kontinentalna Europa3. Krtice se hrane kukcima, gujavicama i sitnim kralješnjacima; sljepaši se hrane lukovicama, gomoljima i travama.4. Životni oblik je ukupnost morfoloških, ekoloških i fizioloških karakteristika vrste koji su u suglasnosti s okolišem, prema kojoj je ta vrsta pokazala najbolje prilagođenom (adaptiranom).5. Na ekološkom stupnju diferencijacije populacija vrste postupno se prilagođava na nove ekološke uvjete osvajajući novo stanište, radi toga kao reakcija vrste na nove uvjete, a sa ciljem što bolje prilagodbe javljaju se fiziološke promjene u metabolizmu, razmnožavanju i dr. koje su potrebne da bi svaka vrsta dalje postojala. U prilagodbi prema okolišu populacija mijenja i svoju morfologiju, životni oblik pri čemu često prelazi, taksonomski gledano, u novu kategoriju.

B) Morfološke adaptacije kod ptica i sisavaca

Cilj: Upoznati građu zubala različitih skupina sisavaca, oblik kljuna različitih vrsta ptica i oblike nogu kod različitih vrsta ptica.

Materijal: lubanje ptica i sisavaca, preparat kandže orla štekavca

Zadaci:

1. Analizirajte lubanje sisavaca i napišite zubne formule i tipove zubala. Prema obliku i rasporedu zubala odredite način prehrane životinje. 2. Analizirajte preparate lubanja ptica. Nacrtajte tri kljuna različitog oblika, napišite nazive vrsta i sistematske kategorije kojim pripadaju (rod, porodica, red) kojim pripadaju, te način ishrane.3. Promotrite različite oblike kljunova na slici, pridružite nazive vrsta i sistematskih kategorija (rod, porodica, red) ptica te napišite načine ishrane.4. Promotrite crtež, nacrtajte oblike nogu i pridružite nazive vrsta ptica s nazivima oblika nogu.5. Promotrite preparat kandže orla štekavca (Haliaeetus albicilla), napišite čime se hrani štekavac.

Odgovori:

1. Zubne formule i tipovi zubala : a) Krava – 0033/3133 x 2 = 32 Red : Artiodactyla Porodica : Bovidae Rod : Bos Vrsta : Bos taurus Tip zubala : biljojedno (herbivorno) zubalo b) Ovca – 0033/3133 x 2 = 32 Red : Artiodactyla Porodica : Bovidae Rod : Ovis

Vrsta : Ovis aries Tip zubala : biljojedno (herbivorno) zubalo c) Kunić – 4033/2023 x 2 = 34 Red : Lagomorpha Porodica: Leporidae Rod : Oryctolagus Vrsta : Oryctolagus cuniculus Tip zubala : biljojedno (herbivorno) zubalo d) Mačka – 3131/3121 x 2 = 30 Red : Carnovora Porodica : Felidae Rod : Felis Vrsta : Felis catus Tip zubala : mesojedno (carnivorno) zubalo e) Jazavac – 3141/3142 x 2 = 38 Red : Carnivora Porodica : Mustelidae Rod : Meles Vrsta : Meles meles Tip zubala : mesojedno (carnivorno) zubalo f) Čagalj – 3142/3143 x 2 = 42 Red : Carnivora Porodica : Canidae Rod : Canis Vrsta : Canis aureus Tip zubala : mesojedno (carnivorno) zubalo g) Pas – 3142/3143 x 2 = 42 Red : Carnivora Porodica : Canidae Rod : Canis Vrsta : Canis lupus familiaris Tip zubala : mesojedno (carnivorno) zubalo h) Čimpanza – 2123/2123 x 2 = 32 Red : Primates Porodica : Hominidae Rod : Pan Vrsta : Pan troglodytes Tip zubala : svejedno (omnivorno) zubalo i) Divlja svinja – 3143/3143 x 2 = 44 Red : Artiodactyla Porodica : Suidae Rod : Sus Vrsta : Sus scrofa Tip zubala : svejedno (omnivorno) zubalo j) Vuk - 3142/3143 x 2 = 42 Red : Carnivora Porodica : Canidae Rod : Canis Vrsta : Canis lupus Tip zubala : mesojedno (carnivorno) zubalo2. Sistematika kategorije : a) Siva čaplja

- red : Ardeiformes - porodica : Ardeidae - rod : Ardea - vrsta : Ardea cinerea Prehranu sive čaplje najvećim dijelom sačinjavaju žabe i ribe, a osim njih hrane se i malim sisavcima i pticama. b) Fazan - red : Galliformes - porodica : Gallidae - rod : Phasianus - vrsta : Phasianus colchicus Hrana su mu kukci, sjemenke trava, žitarica i korova , te crvolike životinje. c) Domaći vrabac - red : Passeriformes - porodica : Fringilidae - rod : Passer - vrsta : Passer domesticus Hrani se sjemenkama i kukcima, obično manjim leptirima. Mladi vrapci se hrane ličinkama kukaca. U proljeće, hrana mu je nektar iz cvijeća žute boje, poput jaglaca, šafrana i jedića. Hrani se i paucima te voćem. 3. Sistematske kategorije : a) Ružičastog plamenca - red : Phoenicopteriformes - porodica : Phoenicopteridae - rod : Phoenicopterus - vrsta : Phoenicopterus ruber Prehrana ružičastog plamenca se sastoji od kukaca, crvi, vegetacije i algi. b) Bijele žličarke - red : Pelecaniformes - porodica : Threskiornithidae - rod : Platalea - vrsta : Platalea leucordia Hrani se malim ribama, žabama, ličinkama kukaca, rakovima, a ponekad i vodenim biljkama. c) Obične strnadice - red : Passeriformes - porodica : Emberizidae - rod : Emberiza - vrsta : Emberiza citrinella Hrani se sjemenkama, dok se kod mladih, hrana sastoji od kukaca. d) Modrog stjenjaka - red : Passeriformes - porodica : Muscicapidae - rod : Monticola

- vrsta : Monticola solitarius Hrani se kukcima i malim gmazovima, a također i plodovima i sjemenkama biljaka. e) Lovnog sokola - red : Falconiformes - porodica : Falconidae - rod : Falco - vrsta : Falco rusticolus Hrani se drugim pticama (zebe, guske, galebovi, vrane, vrapčarke, ptice močvarice) i sisavcima (rovke, svisci, voluharice, vjeverice i zečevi). f) Velikog ronca - red : Anseriformes - porodica : Anatidae - rod : Mergus - vrsta : Mergus merganser Hrane se mekušcima i manjim ribama. g) Australskog nesita - red : Pelecaniformes - porodica : Pelecanidae - rod : Pelecanus - vrsta : Pelecanus conspicillatus Prehrana australskog nesita (pelikana) sastoji se od velike i male ribe. h) Modronoge sabljarke - red : Charadriiformes - porodica : Recurvirostridae - rod : Recurvirostra - vrsta : Recurvirostra avosetta Hrane se rakovima i kukcima. i) Crne škarokljunke - red : Charadriiformes - porodica : Rynchopidae - rod : Rynchops - vrsta : Rynchops niger Hrane se malim ribama, kukcima, rakovima i mekušcima. j) Divljeg goluba - red : Columbiformes - porodica : Columbidae - rod : Columba - vrsta : Columba livia Hrane se zrnjem žitarica, korova, repice, mrkve, graška, grahorice i lana. k) Krupljokljune čaplje - red : Balaenicipitiformes/Pelecaniformes - porodica : Balaenicipitidae - rod : Balaniceps - vrsta : Balaniceps rex

Hrane se ribama, žabama, vodenim zmijama, nilskim varanima, mladima krokodila, a rjeđe kornjačama, puževima, glodavcima i malim pticama vodaricama. l) Indijskog kljunorošca - red : Ciconiiformes - porodica : Ciconiidae - rod : Anastomus - vrsta : Anastomus oscitans Glavni sastojak njihove prehrane čine melušci (puževi), ali se također hrane i vodenim zmijama, žabama i kukcima. m) Pilokljunog paprikara - red : Piciformes - porodica : Ramphastidae - rod : Pteroglossus - vrsta : Pteroglossus aracari Hrane se voćem, malim gušterima i kukcima. n) Osedlane rode - red : Ciconiiformes - porodica : Ciconiidae - rod : Ephippiorhynchus - vrsta : Ephippiorhynchus senegalensis Hrane se voćem, ribama, žabama, rakovima, manjim pticama i gmazovima. o) Blistavog ražnja - red : Pelecaniformes - porodica : Threskiornithidae - rod : Plegadis - vrsta : Plegadis falcinellus Hrane se vodenim beskralješnjacima – vodenim kukcima, pijavicama, kišnim glistama, ponekad i ribom i vodozemcima. p) Crne čiope - red : Apodiformes - porodica : Apodidae - rod : Micropus - vrsta : Micropus apus Hrane se kukcima i paucima.4. Sistematske kategorije : a) Kapske žune - red : Piciformes - porodica : Picidae - rod : Picus - vrsta : Picus capensis Hrane se kukcima, a neki i mravima i termitima. b) Grivastog kosa - red : Passeriformes - porodica : Turdidae

- rod : Turdus - vrsta : Turdus torquatus Hrane se kukcima, crvima, malim glodavcima, gmazovima i bobicama. c) Običnog vodomara - red : Coraciiformes - porodica : Alcedinidae - rod : Alcedo - vrsta : Alcedo atthis Hrane se manjim ribama, žabama i kukcima. d) Južnog sokola - red : Falconiformes - porodica : Falconidae - rod : Falco - vrsta : Falco biamicus Hrane se drugim pticama, manjim glodavcima i gmazovima. e) Afričkog noja - red : Struthioniformes - porodica: Struthionidae - rod: Struthio - vrsta : Struthio camelus Hrane se zrnjem, travama, lišćem, voćem, kukcima i manjim životinjama. f) Ćubastog gnjurca - red : Podicipediformes - porodica : Podicipedidae - rod : Podiceps - vrsta : Podiceps cristatus Hrane se manjim ribama, beskralješnjacima i sjemenkama.5. Orao štekavac (Haliaeetus albicilla) ili bjelorepan spada u red ptica grabežljivica, a prehrana mu se u najvećem dijelu sastoji od riba, ptica močvarica kao što su patke, gnjurci i čaplje, manjim sisavcima, kornjačama i zmijama.

Vježba 2. Klima

Cilj: Upoznati neke od klimatskih faktora (temperatura,padaline, vjetar) kao ekološke čimbenike okoliša, naučiti izraditi klimadijagram i ružu vjetrova, upoznati se s Köppenovom podjelom klime (s hrvatskim nazivljem), upoznati klimatske tipove u Hrvatskoj i klimatske promjene na području Hrvatske.

Materijal: Podaci o srednjim mjesečnim temperaturama i količini padalina za područje Osijeka, te podaci o broju mraznih i dana s snijegom; Podaci o učestalosti pojedinih smjerova vjetra u odnosu na ukupnu učestalost svih smjerova i tišina za područje Osijeka.

Zadaci:

1. Odgovorite na pitanja: Što je klima? Što je vrijeme? Što predstavlja klimadijagram?2.Koristeći podatke o srednjoj mjesečnoj temperaturi zraka i o količini padalina u programu Excel napravite dva klimadijagrama za područje grada Osijeka (za razdoblja od 1959. do 1978. i od 1978. do 1998. godine). Prema klimadijagramima zaključite kojem klimatskom tipu pripada područje grada Osijeka. Usporedite klimadijagrame i uočite promjene i izvedite zaključak.3. Klimatske podatke o strujanju vjetrova prikažite pomoću ruže vjetrova. Dijagram ruže vjetrova napravite u Excelu. Analizirajte dobiveni dijagram.4. Analizirajte priloženu tablicu o jačini vjetra tijekom godišnjih doba na području Osijeka. Izvedite zaključke.5. Pročitajte znatveni članak (Šegota i Filipčić 2003) napišite puno nazivlje kao i kratice Köppenove podjele klime.6. Koji tip klime prema Köppenovoj podjeli je zastupljen na području Hrvatske?7. Koristeći Klimatski atlas Hrvatske ( Zaninović 2008) napišite osnovne značajke klime na području Hrvatske8. Pročitajte izvještaj Praćenje i ocjena klime u 2010. godini, DHMZ 2011, u kratkim crtama opišite opću ocjenu klime za Hrvatsku u 2010. godini, te događanja u vezi s klimom u 2010. godini na međunarodnoj razini i na razini Hrvatske

Odgovori:

1. Klima je prosječno stanje atmosfere na nekom području u dužem vremenskom razdoblju (najčešće 30 godina), a obuhvaća skup meteoroloških elemenata atmosfere : temperaturu, vjetar, padaline, svjetlost i tlak.Vrijeme je trenutno stanje atmosfere, točnije trenutne vremenske prilike na nekom određenom prostoru. Vrijeme je često brzo mijenja pa samo u jednom danu može se zaredati nekoliko sasvim različitih tipova vremena: od sunčanog, toplog i bez vjetra do nestabilnog s oborinama, vjetrom i zahlađenjem. Klimadijagram pregledno prikazuje klimatske prilike jednog određenog područja i pruža mogućnost usporedbe sa drugim područjima.2. A)Tablica 1. Srednje mjesečne i godišnje temperature zraka za područje Osijeka (Nacrt Plana upravljanja Parkom prirode Kopački rit)

Mjeseci 1959-1978. 1978-1998.

I - 1,4 - 0,4

II 1,7 1,2

III 6,1 6,3

IV 11,5 11,1

V 16,3 16,5

VI 19,5 19,7

VII 20,9 21,4

VIII 20,2 20,9

IX 16,2 16,7

X 11,0 11,3

XI 6,1 4,8

XII 0,8 1,4

Prosječno godišnje 10,7 11,0

Slika1. Klimadijagram za srednje mjesečne temperature zraka na području grada Osijeka u razdoblju od 1959. – 1978.

B)Tablica 2. Srednje mjesečne i godišnje količine oborina (Izvor: Nacrt Plana upravljanja Parkom prirode Kopački rit)

Mjeseci OSIJEK

1959-1978. 1978-1998.

I 50,0 46,2

II 43,1 36,5

III 42,1 45,0

IV 57,8 52,2

V 57,6 61,2

VI 90,4 79,9

VII 74,5 54,6

VIII 60,9 60,5

IX 49,2 56,1

X 41,5 51,6

XI 60,4 57,1

XII 58,2 52,9

Prosječno godišnje 685,7 653,9

Slika2. Klimadijagram za količinu oborina na području grada Osijeka, za razdoblje od 1978. – 1998.

Zaključak: U prvom nizu dolazi do povećanja oborina, dok u drugom nizu dolazi do blagog porasta temperature.3.

S (N)

SI (NE)

I (E)

JI (SE)

J (S)

JZ (SW)

Z (W)

SZ (NW)

0

10

20

Series1

RUŽA VJETROVA

Slika3. Dijagram ruže vjetrova

Zaključak: Iz dijagrama se može vidjeti, da je učestalost puhanja vjetrova veća na sjevernim stranama svijeta (S, SZ, SI), a manji na južnim stranama svijeta (J, JZ, JI).Na jakost vjetra uz odnos tlakova u atmosferi utječe i konfiguracija, prisustvo prirodnih i umjetnih prepreka i obraslost terena što uvjetno rečeno možemo shvatiti i kao trenje s podlogom.4.Tablica 3. Učestalost vjetra tijekom godine za meteorološku postaju Bilje-Brestovac (Izvor: Prostorni plan PP Kopački rit 2002).

Smjer vjetra S (N) SI (NE) I (E) JI (SE) J (S) JZ (SW) Z (W) SZ (NW) Tišina (C)

% 16,6 12,8 9,5 11,0 13,1 8,2 11,7 16,3 0,8

Zaključak: Vjetrovi najviše pušu iz smjera sjever- sjeverozapad. Vjetar utječe i na ukupnu bilancu voda.

5. Köppenova podjela klime :

Af = prašumska klima, Aw = savanska klima, BW = pustinjska klima, BS = stepska klima, Cf = umjereno topla vlažna klima, Cs = sredozemna (mediteranska) klima, Cw = kineska (sinijska) klima, Df = vlažna borealna (snježno-šumska) klima,

Dw= suha borealna (snježno-šumska) klima, ET = klima tundre, EF = klima vječnog mraza. 6. Najveći dio Hrvatske ima klimu C razreda, umjereno toplu kišnu klimu; zanemarivo malen dio iznad 1 200 m nadmorske visine ima snježno-šumsku klimu, klimu D, i to tip Df, vlažnu borealnu klimu; najveći dio Hrvatske ima tip klime Cf, umjereno toplu vlažnu klimu; topliji dio Hrvatske ima Cs klimu, sredozemnu klimu.7. Klimu Hrvatske određuje njezin položaj u sjevernim umjerenim širinama i pripadni vremenski procesi velikih i srednjih razmjera. Najvažniji modifikatori klime na području Hrvatske jesu Jadransko i šire Sredozemno more, orografija Dinarida sa svojim oblikom, nadmorskom visino i položajem prema prevladavajućem strujanju, otvorenost sjeveroistočnih krajeva prema Panonskoj ravnici, te raznolikost biljnog pokrova. Kontinentalna Hrvatska ima umjereno kontinentalnu klimu i cijele se godine nalazi u cirkulacijskom pojasu umjerenih širina, gdje je stanje atmosfere vrlo promjenjivo. Klima kontinentalnog dijela Hrvatske modificirana je maritimnim utjecajem sa Sredozemlja, koji se u području južno od Save ističe jače nego na sjeveru i sve više slabi prema istočnom području.Primorska Hrvatska nalazi se veći dio godine također u cirkulacijskom području umjerenih širina, s čestim i intenzivnim promjenama vremena.8. 2010. bila je izuzetno topla godina preko većeg dijela Afrike, južne i zapadne Azije, Grenlanda i arktičke Kanade, s mnogim dijelovima tih područja koja su imala najtopliju godinu od kako se bilježi. U nekim kopnenim dijelovima svijeta bilo je znatno hladnije od prosjeka za 2010., najistaknutije u dijelovima sjeverne Europe i srednje i istočne Australije.Godina 2010. rangirana je među tri najtoplije godine od početka instrumentalnog bilježenja klimatoloških podataka od 1850., prema izvorima podataka koje prikuplja Svjetska meteorološka organizacija.2010. godina na području Hrvatske bila je toplija od prosjeka, na 85% površine i ekstremno kišna, vrlo kišna i kišna na 99% površine.U godišnjoj ocjeni temperature za 2010. nije zastupljena klasa ekstremno toplo, ali su temperature bile iznad prosjeka u cijeloj Hrvatskoj. Cijela je godina ocijenjena kao nešto hladnija u odnosu na postojeći trend. Što se tiče oborina 2010. bila je ekstremno kišna, što se odrazilo brojnim poplavama i oštećenjima u infrastrukturi i šteti u poljoprivredi. Najkišniji mjeseci bili su siječanj, veljača, svibanj, lipanj, kolovoz, rujan, studeni i prosinac, i to s najvećim oborinama na području Slavonije.U ocjeni Svjetske meteorološke organizacije daje se netipična zima 2009/2010. u mnogim dijelovima sjeverne hemisfere, zbog slabog zapadnog strujanja i većeg broja prodora hladnog zraka sa sjevera, što je uzrokovalo klimatske anomalije s ekstremnim količinama oborina. Sva godišnja doba, zima, proljeće ljeto i jesen su bar u nekim dijelovima Hrvatske imala oborine znatno iznad normale što je prouzročilo da se u godišnjoj ocjeni Hrvatska rangirala u klase ekstremno kišno, vrlo kišno i kišno.U odnosu na globalni porast temperature (najtoplija godina zajedno s 2005. i 1998.), 2010. u Hrvatskoj bila je toplija od prosjeka, ali nije zadržala trend da bude među prvih 10 najtoplijih godina.

Vježba 3. Bioklimatogram

Cilj: Upoznati se s pojmom ekološkog optimuma. Upoznati se s utjecajem različitih klimatoloških elemenata (temperatura, padaline, fotoperiod, vjetar) na biologiju i ekologiju kukaca. Naučiti izraditi bioklimatogram

Zadaci:

1. Prema slici 2. analizirajte bioklimatogram vrste Ceratitis capitata za područje gradova Phoenix, Honolulu, Miami i Paris.2. Napravite u Excelu bioklimatogram za vrstu Ceratitis capitata za područje grada Osijeka. Koristite podatke o srednjoj mjesečnoj temperaturi zraka i relativnoj vlažnosti iz tablice1., a podatke o optimalnim i povoljnim temperaturama za razvoj iz tablice 2.3. Koristeći priloženu literaturu: Speight et. al (2008) ukratko opišite na koji način klimatološki elementi: temperatura, padaline, dužina fotoperioda i vjetra utječu na životni ciklus kukaca.

Odgovori:

1. S obzirom na temperaturu i vlažnost zraka, u Honoluluu su optimalni uvjeti za razvitak od 20- 30 stupnjeva,ali postoje limitirajući faktori, Phoenixu nije bilo razvitka Ceratitis capitata iako je temperatura bila optimalna za razvitak, u Miamiju do optimalnih dolazi do optimalnih uvjeta, ali mali je postotak razvijanja, dok Pariz ima povoljne uvjete za razvitak Ceratitis capitata, ali ne razvija se pošast. 2. Tablica 1. Srednja mjesečna temperatura zraka i relativna vlažnost na području Osijeka za period 1882.-1993.

Mjesec Srednja mj. temp. zraka (˚C) Relativna vlažnost zraka (%)

1 -1 87,9

2 1,1 84,8

3 6,1 78

4 11,4 73,9

5 16,5 74,9

6 19,7 73,9

7 21,6 72

8 20,7 73,8

9 16,8 78,6

10 11,3 83,3

11 5,6 85

12 1,2 90

Tablica 2. Povoljne i optimalne temperatura i vlažnost zraka za razvoj vinske mušice Ceratitis capitata:

Temp. zraka (˚C) Relativna vlažnost zraka (%)

Optimalna 15 76

Povoljna 10 60

Slika1. Bioklimatogram za vrstu Ceratitis capitata za područje grada Osijeka

Zaključak: Optimalni uvjeti su u 9. mjesecu; pet mjeseci vladaju optimalni uvjeti; u 1. i 2. mjesec vladaju nepovoljni uvjeti.3. Temperatura utječe na metabolizam kukaca (što je viša temperatura, viši je metabolizam), adaptacije na lokalnu temperaturu utječu na morfologiju kukaca, utječe na parazite i na predatore (npr. kod bubamare se porastom temperature razvija stopa predatorstva). Estivacija isto utječe na životni ciklus kukaca tako što sprječava isušivanje, izgladnjivanje i štiti od visokih temperatura. Fotoperiod ima veliki utjecaj na kukce. Dužina dana utječe na rast i razvoj kukaca i informira ih o izmjeni godišnjih doba. Dužina dana može biti signal ili okidač kukcima za ulazak u stanje mirovanja. Utjecaj padalina može biti direktan i indirektan. Snažna kiša može uzrokovati smrt kukaca. Sezonska kiša utječe na način da biljke cvjetaju i osiguravaju hranu kukcima. Kiša isto tako utječe i na vlažnost, što u kombinaciji s temperaturom i vjetrom diktira lokalnu mikroklimu. Kao i kiša, vjetar ima mnoge utjecaje na kukce. Može nositi kukce na novo područje, može

donijeti kišu koja će osigurati hranu, može prenositi nestalne ''kemikalije'' od jednog kukca do drugog ili od biljke do kukaca (Adalia bipunctata).

Vježba 4. Nivogram

Cilj: usvojiti pojmove: vodostaj, vodni režim, amplituda vodostaja. Upoznati se s vodnim režimom Save i Drave i poplavnog područja Kopačkog rita

Materijal:

• Podaci o prosječnom mjesečnom vodostaju rijeke Dunava zabilježenom kod Kopačkog rita (Vodomjerna stanica Apatin) u razdoblju od 1958.-1977.

• Podaci o ulovu ribe u Kopačkom ritu u razdoblju od 1958.-1977. godine

Zadaci:

1. Koje su osnovne hidrološke veličine?2. Što je vodostaj, a što vodostanje?3. Što je amplituda vodostaja?4. Što je nivogram?5. Što je protok i kako se prikazuje grafički?6. Što je režim tekućice i kakav on može biti?7. Opišite vodni režim rijeke Save i Drave.8. Objasnite režim voda Kopačkog rita.9. Prema podacima o vodnom režimu rijeke Dunava (vodomjerna stanica Apatin) izračunajte srednje vrijednosti vodostaja po mjesecima, kao i srednje godišnje vrijednosti za razdoblje od 1958. do1977. godine (tablica 2., tablica 3. i tablica 4.)10. Prema izračunatim srednjim vrijednostima vodostaja za rijeku Dunav izmjerenim na vodomjernoj stanici Apatin u periodu od 1958. do 1977. godine nacrtajte nivograme za srednji mjesečni maksimalni, srednji mjesečni i srednji mjesečni minimalni vodostaj. Objasnite nivograme.11. Opišite nivograme Dunava na vodomjernoj stanici Apatin od 2004. do 2009. godine. Uočite koje su promjene u vodostajima nastupile tijekom navedenih godina. Usporedite nivogram za srednji mjesečni vodostaj Dunava (niz godina 2004.-2009. godine) s nivogramom za srednji mjesečni vodostaj za period 1958. -1977. godine. Uočite promjene!12. Grafički usporedite godišnji prosjek vodostaja Dunava s ulovom ribe u Kopačkom ritu u razdoblju od 1958.- 1977. godine

Odgovori:

1. Osnovne hidrološke veličine su : vodostaj (cm), protok (m3s-1) i specifično otjecanje (1s-

1km-2).2. Vodostaj (W) jest visina vode iznad nulte točke u rijeci, jezeru, močvari, moru. Nultu točku potrebno je ucrtati na poznatu nadmorsku visinu radi uspoređivanja vodostaja s drugim tekućicama .

Vodostanje pokazuje promjene vodostaja tijekom nekog vremena. Vodostaji se mjere u centimetrima.3. Amplitudom vodostaja nazivamo razliku između najnižeg i najvišeg vodostaja.4. Nivogram je grafički prikaz vodostaja.5. Protok jest količina vode koja otječe u jedinici vremena ( sekundi) mimo određenog mjesta kroz mokri profil tekućice. Izražava se u m3s-1.Grafički prikaz protoka daje se u dijagramu i zove se hidrogram.6. Režim tekućice (F-f) pokazuje na koji se način rijeka opskrbljuje vodom i raspodjelu karakterističnih vodostaja ili protoka tijekom kalendarske ili hidrološke godine.Može biti jednostavni režim i složeni režim.7. Za Savu kroz istočnu Hrvatsku karakterističan je snježno-kišni režim. Najveći protok vode pojavljuje se u trećem, dok je sekundarni maksimum otjecanja vode u jedanaestom mjesecu. Najmanja protoka je u osmom ili devetom mjesecu, ali značajni su još mali vodostaji u prvom ili drugom mjesecu. Sekundarni ekstremi velike i male vode doista su izraziti i odražavaju svu zamršenost i specifičnost snježno-kišnog režima Save koja je u istočnoj Hrvatskoj pod izravnim i jakim utjecajem desnih pritoka iz Bosne.

Drava u istočnoj Hrvatskoj teče od sjeverozapada prema jugoistoku. Dolina joj je asimetrična. Glavni pritoci dotječu iz gorskih masiva Papuka i Krndije. Režim protoka Drave je gotovo suprotan režimu Save. Dravom na hidrometrijskom profilu Donji Miholjac otječe od četvrtog do devetog mjeseca (topli dio) 58%, a od desetog zaključno s trećim mjesecom (hladni dio godine) 42% godišnjeg otjecanja vode. Tolika ujednačenost protoka s malim fluktuacijama vodostaja značajke su ledenjačko- snježnog režima tekućica. Najveća protoka vode u Donjem Miholjcu najčešće je u šestom ili petom mjesecu, dok je sekundarni maksimum u jedanaestom mjesecu. Najmanja protoka vode pojavljuje se u prvom odnosno desetom mjesecu. Takva raspodjela vode tijekom godine pruža povoljne uvjete iskorištavanja hidroenergije, za plovnost, za poljoprivredu i ribnjačarstvo.8. Hidrologija prije svega, ali i meteorologija ključni su čimbenici stanja okoliša na vlažnom, močvarnom i ravničarskim području Kopačkog rita. Kopački rit se nalazi u režimu voda rijeke Dunava u snažnoj interakciji s režimom voda rijeke Drave. Geografi su došli do zaključka da vodostaji i protoci Drave i Dunava u proljeće počinju rasti zbog otapanja snijega i leda u Alpama gdje se nalazi njihovo izvorišta. Pošto rijeka Drava ima kraći tok do spoja s Dunavom, njene vode do Kopačkog rita brže stignu od voda Dunava. Vodni val Drave dijelom se stoga retencionira i u Koritu Dunava u području ušća stvarajući tako barijeru vodnom valu Dunava koji stiže nešto kasnije. Morfološke zapreke (Daljska planina i meandri) utječu na to da se tada vode Dunava na ušću s Dravom uspore i podignu, čime se izravno utječe na njihovo masovnije ulaženje u prostor Kopačkog rita uz odlaganje nanosa u njemu. Voda je tijekom tisućljeća ulazeći i izlazeći iz Kopačkog rita stvorila posebne morfološke oblike koje su postale staništem brojnih biljnih i životinjskih vrsta. Biološka raznolikost izravna je posljedica hidrološkog režima Kopačkog rita. Visoki vodostaji u Kopačkom ritu a time i poplavljenost njegovog većeg dijela, javljaju se u prirodnom režimu od veljače do svibnja dok niski vodostaji prevladavaju od kolovoza do siječnja (tablica 1, slika 1). Veza između hidrologije i ekologije na ovom području je snažna i izravna. Tijekom velikih voda u prostoru plitkih i relativno toplih voda u kojima postoji obilje hrane mrijeste se značajne

količine i brojne vrste riba (44 vrste). Njihova je brojnost razlogom obilja vrsta i broja ptica (291 vrsta). Tijekom poplava stradaju brojni kopneni organizmi koji postaju hrana ribama i pticama. Kada se na kraju ljeta voda povuče u vlažnim prostorima Kopačkog rita postoje idealni uvjeti za naglo bujanje vegetacije koja služi kao hrana ali i zaštita pticama i kopnenim organizmima, a posebno kopnenim sisavcima (jeleni, srne, divlje svinje). Povlačenje vode uzrokom je da brojne vodene životinje (ribe, školjke itd.), ostaju zarobljeni na suhom ili u plitkim barama te na taj način predstavljaju lako dostupnu hranu za suhozemne organizme.9. Tablica 2. Srednji mjesečni minimalni vodostaj Dunava , vodomjerna stanica Apatin.

Tablica 3. Srednji mjesečni vodostaj Dunava , vodomjerna stanica Apatin.

Tablica 4. Srednji mjesečni maksimalni vodostaj Dunava, vodomjerna stanica Apatin.

10.

Slika1. Nivogram za srednji mjesečni maksimalni (svjetlo plava krivulja), srednji mjesečni (ružičasta krivulja) i srednji mjesečni minimalni (tamno plava) vodostaj za rijeku Dunav izmjerenim na vodomjernoj stanici Apatin u periodu od 1958. do 1977. godine.

10. Najveći srednji mjesečni maksimalni vodostaj za rijeku Dunav zabilježen je u lipnju 1965. godine, a posljedica tako visokog vodostaja je poplava, koja je uzrokovala katastrofalne posljedice, a najniži je zabilježen u studenome 1959. godine, a kao glavi razlog tako niskog vodostaja može se navesti suša.Najveći srednji mjesečni, srednji mjesečni minimalni i srednji mjesečni maksimalni vodostaji zabilježeni su tijekom ljetnih mjeseci, a najmanji su zabilježeni tijekom jesenskih i zimskih mjeseci u većini slučajeva.11. Nivogrami Dunava na vodomjernoj stanici Apatin od 2004. do 2009. godine pokazuju da je 2006. i 2009. godine vodostaj na tom području bio iznad 500 m(posljedica : poplave), dok

je 2004. , 2005. , 2007. , 2008 ., on bio ispod razine od 500 m. Na nivogramima se također može iščitati da je njegov vodostaj bio najniži tijekom studenog 2005. godine, a posljedica tako niskog vodostaja su suše.Usporedimo li nivogram za srednji mjesečni vodostaj Dunava (niz godina 2004.-2009. godine) s nivogramom za srednji mjesečni vodostaj za period 1958. -1977. godine, možemo uočiti da u periodu od 1958. – 1977. nije prelazio granicu iznad 500 m (bio je nešto veći od 400 m ) za razliku od razdoblja 2004. – 2009. , kada je on prelazio granicu od 500 m.Najniže vrijednosti u razdoblju od 1958. – 1977. godine nisu bile ispod 200 m, dok je u razdoblju od 2004. – 2009. godine razina vodostaja bila i ispod 100 m.12.

1958

1960

1962

1964

1966

1968

1970

1972

1974

1976

0.00

100.00

200.00

300.00

400.00

500.00

600.00

Nivogram-godišnji

Srednji mjesečni min-imalniSredišnji mjesečniSrednji mjesečni maksimalni

Godine

Vodo

staj

(cm

)

Slika2. Nivogram godišnjeg prosjeka vodostaja Dunava u razdoblju od 1958. – 1977. godine

Tablica 5. Ulov ribe u Kopačkom ritu u razdoblju od 1958. Do 1977. godine. (Izvor: Mikuska 1979)

Godina Količina ulovljene ribe (u kg)1958 213,4791959 176,751960 128,4391961 115,9351962 219,6961963 189,4091964 83,371965 186,7611966 238,6481967 212,4341968 158,53

1969 102,3721970 260,0071971 121,4811972 151,0221973 119,6291974 149,7651975 220,2061976 239,8061977 112,394

1958

1959

1960

1961

1962

1963

1964

1965

1966

1967

1968

1969

1970

1971

1972

1973

1974

1975

1976

1977

0

50

100

150

200

250

300

0.0050.00100.00

150.00200.00250.00300.00350.00

400.00450.00500.00

Godišnji prosjek vodostaja Dunava s ulovom ribe u Kopačkom ritu (1958.-1977.)

Ulov ribe (kg)

Srednji godišnji

Godine

Ulo

v rib

e (k

g)

Vodo

staj

(cm

)

Slika3. Nivogram godišnjeg prosjeka vodostaja Dunava s ulovom ribe u Kopačkom ritu.

Najveći ulov ribe bio je 1970. godine, kada je godišnji vodostaj Dunava bio iznad 400 m, a najmanji ulov ribe je bio 1964. Godine, kada je godišnji vodostaj Dunava bio iznad 250 m.Na nivogramu je također vidljivo da u većini slučajeva, veliki ulov ribe „prati“ veliki godišnji vodostaj.

Vježba 5. Kvalitativni sastav ribljeg fonda rijeke Dunava u području Kopačkog rita

Cilj: Upoznati se promjenama kvalitativnog sastava ribljeg fonda rijeke Dunav u području Kopačkog rita tijekom dvadesetog stoljeća.

Materijal:

Podaci o ulovu ribe na Dunavu u području Kopačkog rita od 1914. do 1935.godinePodaci o ulovu ribe na Dunavu u području Kopačkog rita od 1945. do 1968. godine

Duplić A. 2008. Slatkovodne ribe. Priručnik za inventarizaciju i praćenje stanja. DZZP, Zagreb (pdf)* Podatke o fauni riba na području Hrvatske možete potražiti na: www.ribe-hrvatske.com

Zadaci:

1. Navedite jednu anadromnu i katadromnu vrstu ribe, te opišite njihov životni ciklus.2. Navedite jednu reofilnu i jednu limnofilnu vrstu ribe. Opišite razlike u njihovom izgledu.3. Opišite zonacije rijeka i navedite vrste riba koje u njima žive.4. Kojoj zonaciji pripada rijeka Dunav u području Kopačkog rita?5. Koje alohtone vrste riba žive na području Kopačkog rita?6. Koje vrste su regionalno izumrle na području Kopačkog rita i zašto?7. Izračunajte kvalitativni sastav ribljeg fonda Dunava kod Kopačkog rita u razdoblju od 1914. do 1935. godine (Tablica 1) odnosno od 1945. do 1968. godine (Tablica 2). 8. Dobivene podatke izrazite u postotcima, a zatim ih prikažite grafički. Uočite i napišite razlike u ulovu ribe između ova dva perioda.9. Opišite biologiju i distribuciju vrste babuška Carassius gibelio.

Odgovori:

1. Anadromna vrsta je Salvelinus alpinus, Živi pri dnu. Mrijesti se od listopada do ožujka. Mrijesti se između kamenja u rijekama i jezerima. Poslije izlijeganja mladi odlaze u jezera ili more. Spolno zrelost se postiže u 3–6 godina. Plodnost iznosi 560–7 300 jaja po ženki. Ikra je veličine 4.5-5.5mm.Hrani se uglavnom beskralježnjacima, naročito planktonskim račićima. Velike ribe u nekim populacijama su piscivorne, pa čak i kanibali.Katadromna vrsta je Anguilla anguilla (Linnaeus, 1758)- Jegulja. Pretežno je aktivna noću, a hrani se različitim vodenim beskralješnjacima, ličinkama riba i žaba. Živi uz dno, u različitim pukotinama ili ispod kamenja. Široko je rasprostranjena vrsta koja naseljava većinu europskih vodotoka koji se ulijevaju u Atlantski ocean, Sjeverno, Baltičko i Sredozemno more. U Crnom moru je pronađena oko Bospora. U Hrvatskoj ova vrsta naseljava vodotoke jadranskog i crnomorskog sliva. U jadranskom slivu je autohtona, a u crnomorskom slivu alohtona vrsta. Razmnožavanje jegulje vezano je isključivo za more. Naime, jegulja je katadromna selica, koja iz slatkih voda putuje na mrijest u more. Spolnu zrelost mužjaci jegulje dostižu u 9 - 12 godini života, a ženke u 9 - 20 godina. U stadiju spolne zrelosti započinju svadbeni put spuštanjem niz rijeku. Istovremeno se razvijaju sekundarne spolne oznake, te trbušna strana tijela poprima srebrnasto-bijelu boju, a bokovi potamne. Nosnice se prošire, a volumen očiju se dvostruko poveća. U to vrijeme se jegulje ne hrane; njihovo crijevo se skraćuje, a stjenka crijeva se stanji i prestane izlučivati probavne sokove. Dakle, sve spolno zrele jedinke putuju iz europskih slatkovodnih vodotoka na mrijest u Sargaško more. Sve do 1920. godine nije bilo poznato mjesto mriješćenja jegulje. Naime, tada je danski biolog Johannes Schmidt otkrio u morskim uzorcima ličinke američke i europske jegulje. Obje jegulje se mrijeste u rano proljeće, a područje mrijesta obiju vrsta se preklapa. Mrijeste se na dubini od 500 - 1000 m. Svaka ženka polaže oko milijun jajašaca promjera oko 1,1 mm. Oplodnje je vanjska. Postembrionalni razvoj obuhvaća metamorfozu. Ličinka jegulje je velika 5 - 7 mm. Nakon

http://www.ribe-hrvatske.com/

mriješćenja odrasle jedinke ugibaju. Ličinka jegulje je prozirna, bočno spljoštena, s vrlo malom glavom i velikim očima. Nimalo ne sliči odrasloj jegulji, te su je dugo vremena smatrali posebnom vrstom ribe. Ličinke se nazivaju staklarke ( Leptocephalus ).Neki znanstvenici smatraju da se ličinke jegulje ne hrane, dok ostali navode kako se hrane zooplanktonom.2. Reofilna vrsta je Romanogobio uranoscopus (Tankorepa krkuša) Tijelo je izduženo. Grlo je pokriveno ljuskama, a tjeme glave je golo. Usta su donja. Repna peraja je upadljivo usječeno. Brčići kada se okrenu unatrag, dosežu do zadnjeg kraja preoperkuluma. Ljuske su cikloidne, srednje veličine. Boja leđa varira od žutosmeđe-zelene do tamno sive, bočne strane su srebrno-sive dok je trbuh bijeli. Peraje su prljavo žute. Tijelo i peraje su bez pjega ili su pjege slabo izražene i to samo iznad bočne linije, kuda se proteže siva traka. Ponekad se na leđnoj peraji nalaze slabo izražene pjegice , dok su druge peraje uvijek bezbojna.Limnofilna vrsta je crnka (Umbra krameri ) i belica ( Lucaspius delineatus). Porodica Percidae s 4 predstavnika grgeč, smuđ, obični balavac i riječni glavočić.Porodica Cobitidae predstavljena je sa tri vrste (vijun,veliki vijun i čikov), dok je alohtona porodica Centrarchidae zastupljena s dvije vrste (sunčanica,pastrvski grgeč).3. Zona pastrve - Na području izvora ribe ne nalazimo ili su zastupljene uniformnim za-jednicama. Zona pastrve obuhvaća brdske potoke i rječice s kamenitim i šljunkovitim, pomičnim dnom. Zahvaljujući nagibu od 7-10 posto, struja vode je jaka, a voda se zbog brojnih turbulencija obogaćuje kisikom. Temperatura vode u ovoj zoni nikada ne prelazi 20 °C. Uobičajene su vrste pastrva (Salmo trutta), peš (Cotus gobio) i pijor (Phoxinus phoxinus).

Zona lipljena- Zona lipljena čini prijelazno područje između potoka i rijeka. Ovdje je dno manje kamenito, a više šljunkovito. Nagib je manji nego u zoni pastrve i iznosi 2-7 posto, pa je stoga i tok vode nešto sporiji. Prosječna godišnja temperatura vode može biti nešto viša od one u zoni pastrve, ali i dalje ne prelazi 20 °C. Uz lipljena (Thymallus thymallus) uobičajene su vrste pastrva (Salmo trutta), peš (Cotus gobio), pijor (Phoxinus phoxinus), mrena (Barbus barbus), klen (Squalius cephalus), podust (Chondrostoma nasus) i krkuša (Gobio sp.).

Zona mrene- Zona mrene obuhvaća gornje tokove rijeka i nastavlja se nizvodno na zonu lipljena. Započinje tamo gdje rijeka prelazi u ravničarski dio. Tijek je sporiji, korito je šire i dublje, ali je voda i dalje hladna, bogata kisikom. Uz mrenu (Barbus barbus) uobičajene su vrste klen (Squalius cephalus), podust (Chondrostoma nasus), jez (Leuciscus idus), bolen (Aspius aspius), klenić (Leuciscus leuciscus) i dr. Iako su nekada bile glavni grabežljivci u ovoj zoni, populacije mladica (Hucho hucho) danas su zbog pregradnji vodotoka i ograničavanja sezonskih migracija prorijeđene. Na dijelovima gdje je protok brz i ima dovoljno kisika mogu se sporadično naći pastrva i lipljen.

Zona deverike- Zona deverike obuhvaća srednje i donje tokove rijeka. Dno je prvenstveno građeno od pijeska i mulja, a česti su obilni nanosi mulja. Korito je široko, duboko. Nagib mu iznosi od 0-1,5 posto. Brzina vode je mala. Ljetne temperature vode su visoke, nerijetko više od 25 °C. Uz deveriku (Abramis brama) česte vrste u ovoj zoni su bodorka (Rutilus rutilus), crvenperka (Scardinius erythrophthalmus), klen (Squalius cephalus), šaran (Cyprinus caprio), linjak (Tinca tinca) te predatori som (Silurus glanis), štuka (Esox lucius) i smuđ (Sander lucioperca).

Zona lista- Zona lista područje je ušća rijeka u more, gdje su kolebanja temperature i saliniteta znatna. Zbog izmjene plime i oseke, ovisno o količini padalina, oscilacije saliniteta su neizbježne i znaju biti ekstremne. U ovoj zoni žive eurihaline vrste riba koje su prilagođene velikim oscilacijama slanosti vode i osmotskoga tlaka. Dno je pjeskovito ili glinasto. Zbog stalnog nanošenja novog sedimenta, na tim dijelovima rijeke česte su velike plićine u kojima se voda ljeti jako zagrije.4. Rijeka Dunav u području Kopačkog rita pripada zoni deverike.5. Alohtone vrste Kopačkog rita : vrste koje se za razliku od domaćih vrsta, ne nalaze na području svoje prirodne rasprostranjenosti, evoluirale su drugdje, a slučajno ili namjerno prenesene su u novo stanište, s ciljem koji često nije bio postignut. Babuška (Carassius gibelio), Amur( Ctenopharyngodon idella ).6. Dvije se vrste smatraju regionalno izumrlima: obična moruna Huso huso i obična pastruga Acipenser stellatus. Glavni razlog ugroženosti riba je izgradnja hidroelektrane i brane Đerdap koja je prekinula migratorni put ovih vrsta riba.7. Tablica 1. Podaci o ulovu ribe na Dunavu u području Kopačkog rita od 1914. do 1935. godine

God Kečiga Smuđ Som Šaran Štuka Miješana* Bjelica**

1914 1088 37254 18609 125092 88208 46286 231864

1915 1067 51444 16759 180136 129123 64841 285512

1916 1284 46970 16753 121899 163658 54538 205779

1917 1349 45878 11875 135909 63785 75167 173282

1918 2847 28172 23321 146142 5544 60831 78958

1919 218 15383 23635 88215 30468 26565 119954

1920 2277 20887 37685 296102 60721 48130 239276

1921 1380 27609 18577 237629 13803 36534 134653

1922 1668 8607 20678 178470 31624 18274 145634

1923 1557 31884 31170 309047 75372 23822 261330

1924 1470 24398 27256 706724 167052 42999 597059

1925 2418 37929 30220 705589 86772 65629 399418

1926 3603 56070 30306 287794 150720 73423 566505

1927 2745 43953 29880 529105 191563 75567 562091

1928 3900 33900 35200 306500 55000 146600 265600

1929 3400 22400 24400 140600 29700 139500 156200

1930 3200 17408 22900 112600 29700 105400 201800

1931 3000 37300 24200 460000 97000 289100 302600

1932 4400 32500 24000 352300 87000 150700 252200

1933 3400 15600 18300 110200 34700 35600 229600

1934 3000 20500 11600 129900 26700 36000 363100

1935 3900 22100 24900 265800 109400 40700 461600

Kečiga Smuđ

Som Šaran

Štuka Miješana*

Bjelica**

Slika1. Grafički prikaz kvalitativnog sastava ribljeg fonda Dunava kod Kopačkog rita u razdoblju od 1914. do 1935.

Tablica 2. Podaci o ulovu ribe na Dunavu u području Kopačkog rita od 1945. do 1968. godine

God. Kečiga Smuđ Som Šaran Štuka Miješana Bjelica

1945. 1657 8641 10815 58826 161779 39104 161959

1946. 1840 15737 21320 162310 61780 152850 212663

1947. 1140 9783 16311 143284 43312 132816 82695

1948. 3533 14202 28088 433180 186588 191155 304101

1949. 2458 20100 20717 184451 65370 172744 220306

1950. 8506 18811 6985 61183 3187 123089 72839

1951. 7623 13854 38389 260781 165096 144075 412229

1952. 4305 21318 55030 147974 34549 211339 349882

1953. 2771 21251 50394 234318 28040 172773 199765

1954. 3463 13885 36835 125002 138404 127184 233923

1955. 1125 44808 50638 400892 123053 139688 342177

1956. 864 37671 41449 331187 116153 170907 310963

1957. 1212 31164 27202 255822 91494 162180 382124

1958. 531 16848 51383 146688 65181 146965 215121

1959. 986 16421 31517 100064 80858 184017 290688

1960. 934 18925 17241 147088 15770 119975 177040

1961. 1469 11910 43944 140422 25168 112665 194199

1962. 890 14516 62534 155880 83337 146095 422560

1963. 572 18759 14815 126099 62416 150743 470830

1964. 759 10074 9365 47921 12409 170485 256707

1965. 142 8656 20201 70478 153744 125913 527091

1966. 128 16805 15341 117128 277386 155339 552823

1967. 102 50406 35049 69812 191007 140900 513016

1968. 688 19639 11606 81653 23731 160942 285155

Kečiga Smuđ

Som Šaran

Štuka Miješana

Bjelica

Slika2. Grafički prikaz kvalitativnog sastava ribljeg fonda Dunava kod Kopačkog rita u razdoblju od 1945. do 1968. godine

Usporedbom ova dva grafička prikaza, možemo vidjeti da se brojnost nekih vrsta riba od razdoblja 1914. – 1935. do razdoblja 1945. – 1968. smanjila.Glavni razlozi smanjenja brojnosti su prekomjerni izlov (npr. kečige), unos invazivnih vrsta kao što je babuška(smanjenje brojnosti šarana), predatorski način života nekih vrsta riba, među koje ubrajamo smuđeve, somove i štuke čija je brojnost porasla; također se kao jedan od razloga smanjenja brojnosti ribljeg fonda može navesti problem poplava, koje mogu „spriječiti“ mriješćenje nekih vrsta riba.9. Biologija babuške (Carassius gibelio): Živi u slatkim vodama ali može se pojaviti i u boćatim. Voli bogate rijeke sa slabom strujom i raslinjem, a posebno jezerca močvarnih rijeka

ili rukavce velikih rijeka. Može se naći u malim umjetnim jezercima i močvarama. Podnosi pH raspon od 7.1 do 7.5. Živi u umjerenoj klimi, gdje su temperature uglavnom između 10 i 20 °C. To je istočnoeuropski ili divlji oblik zlatne ribice. Babuška je svejed. Hrani se uglavnom vodenim beskralješnjacima koje traži po dnu, ali i vodenim biljem i organskim detritusom. Spolnu zrelost postižu u 3 ili 4 godini života. Plodnost je 160 000 d 380 000 jaja. U našim vodama daleko su zastupljenije ženke, mada se mogu pronaći i mužjaci. One se mrijeste i sa mužjacima drugih vrsta riba, tako da spermatozoid ulazi u jaje ali ne dolazi do oplodnje. Dakle mogu se razmnožavati i iz neoplođenih jaja. Za vrijeme mrijesta skupljaju grančice kako bi uhvatili rubnu vegetaciju pri dnu. Jaja se vežu za biljke. Jedinke koje nastanjuju jezera sele u riječna ušća da bi izbjegle nisku koncentraciju kisika u vodi tijekom zime. Tijekom zimskih perioda zakopava se u supstrat dna. Izgleda da u tom stanju može preživjeti i najniže temperature.Distribucija: ALOHTONA VRSTA . Babuška ima najveći utjecaj na autohtonu ihtiofaunu. Njena pradomovina je Kina, odakle se proširila vodama šireg područja istočne Azije i Sibira. U europski dio bivšeg SSSR-a prenesena je 1948. godine, zatim se vrlo brzo proširila prema zapadu, prešavši put od gotovo nepoznate vrste pedesetih godina do invazivne vrste vrlo velikih populacija. Glavni razlozi nezadrživog širenja te vrste su specifičan način razmnožavanja – ginogeneza, izostanak prirodnih predatora i otpornost na nepovoljne uvjete (promjene temperature i koncentracije kisika). Ženke se mrijeste i s mužjacima drugih vrsta. Babuška je izrazito adaptivna vrsta koja je velikom brojnošću prisutna u gotovo svim vodama i crnomorskog i jadranskog sliva. Izravni je konkurent šaranu čije su se populacije proporcionalno smanjile.

Vježba 6. Analiza ishrane kukuvije drijemavice

Cilj: upoznati sastav plijena kukuvije drijemovice (Tyto alba )

Pribor: binokularna lupa, petrijeve posude, pribor za seciranje, ključ za određivanje sitnih sisavaca (čeljusti), bilježnica A4,

Materijal: gvalice kukuvije drijemovice prikupljene tijekom siječnja 2001. godine uz Sakadaš u Kopačkom ritu

Zadaci:

1. Rastavite gvalice suhom metodom te izdvojite kosti lubanje.2. Pregledajte kosti lubanje ispod lupe te pomoću ključa odredite kojim vrstama životinja pripadaju.3. Odredite relativnu učestalost vrsta u uzorku4. Utvrdite omjer rovki (Soricidae) i miševa (Muridae) u uzorku5. Pročitajte Protokol za praćenje sitnih sisavaca na temelju istraživanja sastava gvalica sova. Na koja pitanja vezana za faunu i ekologiju sitnih sisavaca, te analizu staništa možete odgovoriti ukoliko analizirate gvalice sova?

Odgovori:

3. Tablica 1. Broj determiniranih u uzorcima (gvalice sova). Popis vrsta :

Sum of broj jedinki

Porodica vrsta lat Total

Muridae Apodemus agrarius 6

Apodemus flavicollis 1

Apodemus sylvaticus 1

Arvicola amphibius 12

Micromys minutus 11

Microtus agrestis 2

Microtus arvalis 5

Mus musculus 3

Myodes glareolus 3

Rattus norvegicus 1

Muridae Total 45

Soricidae Crocidura suaveolens 2

Neomys anomalus 15

Sorex araneus 5

Soricidae Total 22

sp. sp. 1

sp. Total 1

Grand Total 68

4.

5. Praćenje rasprostranjenosti sitnih sisavaca, posebno praćenje gvalica vrste Tyto alba pogodno je za upoznavanje faune sitnih sisavaca određenog područja. Proučavanje sastava gvalice tijekom dužeg razdoblja omogućuje neizravno istraživanje dinamike populacija sitnih sisavaca, promjene u strukturi i načinu korištenja nekog područja. Za istraživanje faune sitnih

sisavaca najpogodniji su uzorci gvalica kukuvije s obzirom da ova vrsta ima najširi spektar plijena.

7. Biotički čimbenici – Predatorstvo

Cilj: Upoznati se s pojmovima: biotički faktori, predatorstvo, prilagodbe predatora i plijena, kretanje oscilacija predatora i plijena

Materijal:

Podaci o ulovu ribe na Dunavu u području Kopačkog rita od 1914 do 1935.godinePodaci o ulovu ribe na Dunavu u području Kopačkog rita od 1945 do 1968. godineProgram Wa_Tor. Version 1.0. Kovac computer services 85 Nant-Y- Felin. 1993 (u prilogu)

Zadaci:

1. Što su biotički faktori?2. Navedite sve interspecijske odnose ( s predznakom odnosa )3. Što je predatorstvo?4. Navedite tri primjera (koja nisu navedena u tekstu) odnosa predatora i plijena. (Lat. i hrv. nazivi životinja!)5. Koje prilagodbe imaju predatori, a koje plijen? Navedite dva primjera prilagodbi predatora i plijena.6. Objasnite zakone pravilnosti kretanja oscilacija populacija predatora i plijena.7. Analizirajte odnos predator-plijen na osnovu podataka o ulovu ribe na Dunavu u području Kopačkog rita i iskažite ga u postocima8. Podatke o ulovu štuke i bjelice prikažite grafički.9. Uz pomoć programa Wa_Tor promjenom početnih vrijednosti broja jedinki, dužine reproducikcijskih ciklusa, i vremenom „tolerancije prema gladi“ analizirajte odnos predator- plijen između morskih pasa i riba.

Odgovori:

1. Biotički faktori: su odnosi između jedinki. Mogu biti intraspecijski (odnosi unutar populacije) i interspecijski (nastaju na bazi zadovoljavanja potreba ishrane, ali isto tako i zaklona, zaštite, razmnožavanja, pogodnog mjesta za stanovanje i drugih životnih potreba). Interspecijski odnosi se označavaju kao pozitivni (+), negativni, (-) i neutralni (0).2. Kategorije interspecijskih odnosa su : neutralizam (0,0), kompeticija, mutualizam (+,+), komensalizam, amensalizam (0,-) parazitizam (+,-) , predatorstvo(+,-).3. Jednostran odnos s pozitivnim djelovanjem za jednog, negativnim za drugog partnera. 4. Lav (Panthera leo) - gnu (Connochaetes taurinus) Ris (Lynx lynx) – obični zec (Lepus europaeus) Mali indijski mungos (Herpestes javanicus) – poskok (Vipera ammodytes)5. Najčešće sredstva za napad kod predatora nalaze se u području usnog otvora s obzirom da njihova morfologija i anatomija određuje njihovo specifično lovačko ponašanje. Električni organi riba i otrovne žlijezde kralježnjaka služe za napad, ali i za obranu.

Najraširenije i najznačajnije sredstvo za obranu kod mnogih životinja je sposobnost bježanja, pri čemu im pomažu osjetila vida i mirisa. Bijeg često omogućuje i autotomija. Progonjena životinja refleksno otkida dijelove svog tijela, na primjer rep guštera, dijelovi tijela gujavica, kraci morskih zvjezdača. Sposobnost ulaska u pogodne zaklone vrlo je česta pojava koja se ispoljava u najrazličitijim oblicima, i prilagođenost u boji životinje prema okolišu ili sličnosti oblika tijela sa predmetima okoliša kao i pojava mimikrije predstavljaju uspješna sredstva zaštite.6. Zakon periodičnih ciklusa: Kolebanja brojnosti populacija predatora i plijena periodična su. Perioda kolebanja zavisi samo od početnih brojeva i od koeficijenta rastenja i opadanja obje populacije.Zakon održanja srednjih vrijednosti: Srednja gustina obje populacije postaje konstantna bez obzira na početne brojeve, ako su uslovi sredine konstantni i ako su u isti mah stopa rastenja populacija i efikasnost predatorstva konstantni.Zakon poremećaja srednjih vrijednosti: Ako su obje populacije podjednako uništavane srazmjerno njihovoj relevantnoj gustoći, srednja gustoća populacije plijena raste, predatora opada. 7. Tablica 1. Podaci o ulovu ribe na Dunavu u području Kopačkog rita (%) : Vrsta ribe Razdoblje od 1914. do 1935. od 1945. do 1968. Kečiga 0,32 0,26 Smuđ 4,04 2,61 Som 3,11 3,04 Šaran 35,28 22,0 Štuka 10,29 12,14 Miješana 9,86 19,53 Bjelica 37,11 39,52

Prema navedenim podacima možemo zaključiti da su smuđ, štuka i som ribe koje se hrane drugom ribom, pa ih smatramo predatorima(oko 18%), dok većina ostale ribe iz tablice služi kao hrana drugim ribama, pa ih smatramo plijenom(oko 82%).Porast populacije plijena prati porast populacije predatora. Odnos predator – plijen ostao 1:4.8. Tablica 2. Podaci o ulovu štuke i bjelice na Dunavu u području Kopačkog rita od 1914. do 1935. godine

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

0

100000

200000

300000

400000

500000

600000

700000

Odnos predator-plijen (1914.-35.)

ŠtukaBjelica**

godine

broj

jedi

nki-u

lov

Slika1. Grafički prikaz odnosa broja jedinki štuke(predatora) i bjelice(plijena) na Dunavu u području Kopačkog rita od 1914. do 1935. godine.

Tablica 3. Podaci o ulovu štuke i bjelice na Dunavu u području Kopačkog rita od 1945. do 1968. godine

12345678910

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

0

100000

200000

300000

400000

500000

600000

Odnos predator-plijen 1945.-1968. ŠtukaBjelica

godine

broj

vrs

ta-u

lov

Slika2. Grafički prikaz odnosa broja jedinki štuke(predatora) i bjelice(plijena) na Dunavu u području Kopačkog rita od 1945. do 1968. godine.

9. Velik broj riba na nekom području će za posljedicu imati nestanak morskih pasa, dok će mali broj riba na nekom području također negativno utjecati na opstojnost morskih pasa.Održavanje konstantne opstojnosti populacije prisutno je u svakom odnosu predatora i plijena.

Vježba 8. Dinamika populacije

Cilj: Upoznati neke od osnovnih elemenata populacije (rast, iščezavanje, variranje)

Materijal: Podaci o kretanju broja parova sive čaplje (Ardea cinerea L. 1758), bijele čaplje (Ardea alba L.1758),gaka kvakavca (Nycticorax nycticorax L.1758) i velikog vranca (Phalacrocorax carbo L. 1758) na gniježđenju u Kopačkom ritu u periodu od 1954 do 1990. godine.

Zadatak:

1. Što je populacija?2. Koji su osnovni elementi populacije?3. Što je gustoća populacije i kako se izražava?4. Što je dinamika populacije?5. Nacrtajte dijagram o kretanju broja parova sive čaplje sive čaplje (Ardea cinerea L. 1758), bijele čaplje (Ardea alba L.1758),gaka kvakavca (Nycticorax nycticorax L.1758) i velikog vranca (Phalacrocorax carbo L. 1758) na gniježđenju u Kopačkom ritu u periodu od 1954 do 1990. godine. (Tablica 1)6. Promatrajući dijagrame izvedite zaključke: koje populacije su bile stabilne, koje u opadanju, a koje u porastu u navedenom periodu.7. Navedite razloge zbog kojih je došlo do promjene u brojnosti navedenih vrsta ptica na području Kopačkog rita u navedenom periodu.

Odgovori:

1. Populaciju definiramo kao prostorno - vremenski integriranu skupinu živih jedinki iste vrste, koja raspolaže zajedničkim skupom nasljednih čimbenika, naseljava određeni prostor, pripada određenom ekosustavu i u okviru koje su jedinke povezane među sobom odnosima razmnožavanja tj. (reproduktivna zajednica).2. Osnovni elementi svake populacije su: gustoća odnosno veličina, prostorni raspored, natalitet, mortalitet, uzrasna struktura, potencijal rasta populacije, tok rasta i održavanja, te spolna struktura.3. Gustoća populacije je kvantitativan izraz veličine populacije u odnosu na jedinicu prostora. Ona se može iskazati brojem jedinki ili njihovom težinom (biomasom) na jedinicu naseljene površine u datom trenutku.4. Populacijska dinamika obuhvaća prije svega promjene stope rasta populacije, fluktuacije njene gustoće, čimbenike tih promjena i mehanizam kontrole i regulacije kretanja populacije.5. Tablica 1. Kretanje broja parova gaka kvakavca(Nycticorax nycticorax), velikog vranca (Phalacrocorax carbo), sive čaplje (Ardea cinerea) i bijele čaplje (Egretta alba) na gniježđenju u Kopačkom ritu u razdoblju od 1954. do 1990. godine.

Nycticorax nicticorax Phalacrocorax carbo Ardea cinerea Egretta alba

1954. 796 0 93 73

1955. 393 0 99 51

1956. 358 0 39 36

1957. 460 0 9 33

1958. 450 0 0 35

1959. 270 0 0 30

1960. 417 0 0 38

1961. 247 0 0 20

1962. 305 0 0 27

1963. 400 0 0 23

1964. 690 0 0 22

1965. 489 0 0 22

1966. 370 0 0 9

1967. 339 0 0 5

1968. 270 0 0 0

1969. 225 0 4 0

1970. 330 133 35 0

1971. 800 0 100 0

1972. 800 78 100 0

1973. 400 27 50 0

1974. 300 100 150 0

1975. 100 100 200 0

1976. 300 50 250 0

1977. 400 192 350 0

1978. 600 366 400 0

1979. 200 334 400 5

1980. 100 534 350 5

1981. 100 781 350 0

1982. 400 858 350 0

1983. 300 1014 300 0

1984. 400 878 300 0

1985. 400 900 200 0

1986. 250 1200 200 0

1987. 200 1500 300 0

1988. 300 2855 350 0

1989. 300 2667 350 0

1990. 300 1367 324 0

1950 1955 1960 1965 1970 1975 1980 1985 1990 19950

100200300400500600700800900

Podaci o kretanju broja parova gaka kvakavca (Nycticorax nycticorax)

Godine

Broj

par

ova

Slika 1. Kretanje broja parova gaka kvakavca u Kopačkom ritu od 1954. do 1990. godine

Do 1990.-te gakovi su se gnjezdili u jednoj koloniji (Banja- Ćošak šume). Razlozi propadanja kolonije nepoznati (mogući razlozi propadanja trske za gnježđenje). 1998.g su se još gnjezdili, međutim nakon toga kolonija se raspada, a gakovi se raspršuju u manje kolonije (kod Darde i Vardarca). Povremeno gnježđenje i u KR kod kolonije Vranaca (2000.-te godine 600 pari i 2066.-te g – 128 pari). Populacija je stabilna uz prirodne fluktuacije.Na osnovu grafičkog prikaza možemo zaključiti da je dinamika gniježđenja gaka kvakavca stabilna.

1950 1955 1960 1965 1970 1975 1980 1985 1990 19950

500

1000

1500

2000

2500

3000

Podaci o kretanju broja parova velikog vranca (Phalacrocorax carbo)

Godine

Broj

par

ova

Slika 2. Kretanje broja parova velikog vranca u Kopačkom ritu od 1954. do 1990. godine

Najveći broj pari, 2885, zabilježen je 1988. godine. Međutim, iste godine su šumari i lovci usprkos zaštiti uništili kolonije unutar Specijalnog zoološkog rezervata, te je već slijedeće godine broj pao na 1367 pari. Na osnovu grafičkog prikaza možemo zaključiti da je dinamika gniježđenja velikog vranca u naglom porastu od 1976., jer je do tada bila lovna divljač, a kasnije postaje zaštićena vrsta.

1950 1955 1960 1965 1970 1975 1980 1985 1990 19950

50100150200250300350400450

Podaci o kretanju broja parova sive čaplje (Ardea cinerea)

Godine

Broj

par

ova

Slika 3. Kretanje broja parova sive čaplje u Kopačkom ritu od 1954. do 1990. godine

S obzirom da se čaplje hrane osim u KR i na ribnjacima, ne produktivno poslovanje ribnjaka ( sa samo 30% kapaciteta tijekom devedesetih godina) doprinijelo je tome da čaplje imaju veću površinu plićih voda (prazni ribnjaci) za prehranu. Od 2003. godine, blago opadanje populacije na gniježđenju, vjerojatno rezultat napuštanja (i presušivanja) dijela podunavskih ribnjaka. Na osnovu grafičkog prikaza možemo zaključiti da je dinamika gniježđenja sive čaplje naglo porasla od 1974., dok je danas sa nekoliko stotina njihov broj porastao na tisuću, a razlozi su zaštita, ali i dobri izvori hrane.

1950 1955 1960 1965 1970 1975 1980 1985 1990 19950

1020304050607080

Podaci o kretanju broja parova bijele čaplje (Ardea alba)

Godine

Broj

par

ova

jedi

nki

Slika 4. Kretanje broja parova bijele čaplje u Kopačkom ritu od 1954. do 1990. godine

Bijela čaplja je također sustavno uništavana do 1970.-te kada je zaštićena!Nakon zaštite populacija je bila malobrojna i neredovita u KR (5 do 12 pari). Krajem 80-tih europska populacija se povećava i sve veći broj zimuje u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Od 90-tih gnijezdeća populacija se povećava, te sa 20 pari danas broji 160 pari. Za KR je karakteristično da gniježđenje ovisi o visini vode – gnijezdi na trsci (2006. godine – 12 pari, 2009. godine – 30 pari) Na HR-HU granici kolonija od 30 pari. Na osnovu grafičkog prikaza možemo zaključiti da je dinamika gniježđenja bijele čaplje u naglom opadanju zbog sustavnog uništavanja do 1970., kada je zaštićena. Nakon zaštite je malobrojna i neredovita.

Vježba 9. Ekologija populacije

Cilj: Upoznati matematički model rasta populacije

Zadaci:

1.Izračunajte populaciju leptira u prvom i drugom ljetu ako ste u početnom ljetu imali populaciju od 60 leptira.Tijekom ljeta svaka ženka polegne 100 jaja, tijekom zime ugine 90% populacije, te preživi 5% jaja. Populacija se sastoji od podjednakog broja mužjaka i ženki.2.Dobivene podatke iz prvog zadatka o kretanju populacije leptira u prvom i drugom ljetuprikažite grafički.3.Provjerite na primjeru kućnog miša (Mus musculus) odgovara li exponencijalni zakon prirodnom rastu populacije, odnosno slažu li se rezultati eksperimenta i eksponencijalnog rasta. Jedinica vremena je jedan mjesec. Populacija ove vrste razmnožava se brzinom oko 50% na mjesec, što znači da je p= 0,5. Eksperiment rasta započet je s jednim parom, u trenutku t =0 imamo N0= 2 miša. Nakon 12 mjeseci dobiveni rezultati prikazani su u tablici u prvom redu kao opaženo.

Odgovori:

1. N₀= 60

r = 50 (broj jaja po leptiru) x 0,05 (preživjeli) = 2,5

u = 0,9 (ugiba)

p = r - u = 2,5 - 0,9 = 1,6

Nn = (1 + p)n x N0

N1 = (1 + 1,6)n x N0

N1 = 155 leptira

N2 = 406 leptira

GODINA BROJ LEPTIRA

0 60

1 155

2 406

2.

Slika1. Grafički prikaz broja leptira po godinama 3.

N1 N2 N3 N4 N5

Mjesec 0 2 6 10 12

Opaženo 2 5 40 297 807

Izračunato 2

Nt = N0 x ept

N0 = 2

p = 0,5

N2 = 2 x 2,7180,5x2 = 5,436

N3 =2 x 2,7180,5x6 = 40,158

N4 = 2 x 2,7180,5x10 = 296,672

N5 = 2 x 2,7180,5X12 = 806,655

Zaključak: Matematički izračunati rezultati potvrđuju opažene rezultate.

Vježba 10. Uzrasna struktura populacije

Cilj: analizirati promjene dobne i spolne strukture populacije srna na imaginarnom fondu od 100 jedinki

Materijal: riješen primjer promjena spolne i dobne strukture srneće populacije (fond 100 jedinki) s izlučenjem od 40 jedinki tijekom 5 godina.

Zadatak:

1. Izračunajte što se događa s populacijom srneće divljači na jednom otoku poslije pet godina ukoliko se iz osnovnog fonda od sto jedinki godišnje izluči 50 i 60 jedinki. Navedeni primjer s izlučenjem od 40 jedinki prikažite grafički.

Odgovor:

Sastav populacije srneće divljači na jednom otoku tijekom 5 godina (mortalitet 40)

Starost 0 1 2 3 4 5

31.03.2002. osn. fond ♀ 25 15 5 3 2 0

osn. fond ♂ 25 15 5 3 2 0

∑ 50 30 10 6 4 0 100

01.04.2003. osn. fond ♀ 0 25 15 5 3 2

osn.fond ♂ 0 25 15 5 3 2

∑ 0 50 30 10 6 4 100

prirast osn. fond ♀ 25 0 0 0 0 0

osn.fond ♂ 25 0 0 0 0 0

∑ 50 0 0 0 0 0 50

mortalitet osn. fond ♀ 0 7 8 2 1 2

osn.fond ♂ 0 7 8 2 1 2

∑ 14 16 4 2 4 40

31.03.2004. osn. fond ♀ 25 18 7 3 2 0

osn.fond ♂ 25 18 7 3 2 0

∑ 50 36 14 6 4 0 110

01.04.2004. osn. fond ♀ 0 25 18 7 3 2 55

osn.fond ♂ 0 25 18 7 3 2

∑ 0 50 36 14 6 4 110


osn.fond ♂ 27 0 0 0 0 0

∑ 55 0 0 0 0 0 55


osn.fond ♂ 0 6 9 3 0 2

∑ 0 12 18 6 0 4 40

31.03.2005. osn. fond ♀ 28 19 9 4 3 0

osn.fond ♂ 27 19 9 4 3 0

∑ 55 38 18 8 6 0 125

01.04.2005. osn. fond ♀ 0 28 19 9 4 3 63

osn.fond ♂ 0 27 19 9 4 3

∑ 0 55 38 18 8 6 125


osn.fond ♂ 31 0 0 0 0 0

∑ 63


osn.fond ♂ 0 7 8 1 1 3

∑ 0 14 16 2 2 6 40

31.03.2006. osn. fond ♀ 32 21 11 8 3 0

osn.fond ♂ 31 20 11 8 3 0

∑ 63 41 22 16 6 0 148

01.04.2006. osn. fond ♀ 0 32 21 11 8 3 75

osn.fond ♂ 0 31 20 11 8 3

∑ 0 63 41 22 16 6 148

Prirast osn. fond ♀ 38 0 0 0 0 0

osn.fond ♂ 37 0 0 0 0 0

∑ 75


osn.fond ♂ 0 8 4 1 4 3

∑ 0 16 8 2 8 6 40

31.03.2007. osn. fond ♀ 38 24 17 10 4 0

osn.fond ♂ 37 23 16 10 4 0

∑ 75 47 33 20 8 0 183

01.04.2007. osn. fond ♀ 0 38 24 17 10 4 93

osn.fond ♂ 0 37 23 16 10 4

∑ 0 75 47 33 20 8 183


osn.fond ♂ 47 0 0 0 0 0

∑ 93 0 0 0 0 0 93


osn.fond ♂ 0 10 5 1 0 4

∑ 0 20 10 2 0 8 40

31.03.2008. osn. fond ♀ 46 28 19 16 10 0

osn.fond ♂ 47 27 18 15 10 0

∑ 93 55 37 31 20 0 236


Starost 0 1 2 3 4 5

31.03.2002. osn. fond ♀ 25 15 5 3 2 0

osn. fond ♂ 25 15 5 3 2 0

∑ 50 30 10 6 4 0 100

01.04.2003. osn. fond ♀ 0 25 15 5 3 2 50

osn.fond ♂ 0 25 15 5 3 2

∑ 0 50 30 10 6 4 100


osn.fond ♂ 25 0 0 0 0 0

∑ 50 0 0 0 0 0 50


osn.fond ♂ 0 10 8 3 2 2

∑ 0 20 16 6 4 4 50

31.03.2004. osn. fond ♀ 25 15 7 2 1 0

osn.fond ♂ 25 15 7 2 1 0

∑ 50 30 14 4 2 0 100

01.04.2004. osn. fond ♀ 0 25 15 7 2 1 50

osn.fond ♂ 0 25 15 7 2 1

∑ 0 50 30 14 4 2 100


osn.fond ♂ 25 0 0 0 0 0

∑ 50 0 0 0 0 0 50


osn.fond ♂ 0 10 10 4 0 1

∑ 0 20 20 8 0 2 50

31.03.2005. osn. fond ♀ 25 15 5 3 2 0

osn.fond ♂ 25 15 5 3 2 0

∑ 50 30 10 6 4 0 100

01.04.2005. osn. fond ♀ 0 25 15 5 3 2 50

osn.fond ♂ 0 25 15 5 3 2

∑ 0 50 30 10 6 4 100


osn.fond ♂ 25 0 0 0 0 0

∑ 50 0 0 0 0 0 50


osn.fond ♂ 0 10 8 4 1 2

∑ 0 20 16 8 2 4 50

31.03.2006. osn. fond ♀ 25 15 7 1 2 0

osn.fond ♂ 25 15 7 1 2 0

∑ 50 30 14 2 4 0 100

01.04.2006. osn. fond ♀ 0 25 15 7 1 2 50

osn.fond ♂ 0 25 15 7 1 2

∑ 0 50 30 14 2 4 100


osn.fond ♂ 25 0 0 0 0 0

∑ 50 0 0 0 0 0 50


osn.fond ♂ 0 10 12 1 0 2

∑ 0 20 24 2 0 4 50

31.03.2007. osn. fond ♀ 25 15 3 6 1 0

osn.fond ♂ 25 15 3 6 1 0

∑ 50 30 6 12 2 0 100

01.04.2007. osn. fond ♀ 0 25 15 3 6 1 50

osn.fond ♂ 0 25 15 3 6 1

∑ 0 50 30 6 12 2 100


osn.fond ♂ 25 0 0 0 0 0

∑ 50 0 0 0 0 0 50


osn.fond ♂ 0 10 11 2 1 1

∑ 0 20 22 4 2 2 50

31.03.2008. osn. fond ♀ 25 15 4 1 5 0

osn.fond ♂ 25 15 4 1 5 0

∑ 50 30 8 2 10 0 100


Starost 0 1 2 3 4 5

31.03.2002. osn. fond ♀ 25 15 5 3 2 0

osn. fond ♂ 25 15 5 3 2 0

∑ 50 30 10 6 4 0 100

01.04.2003. osn. fond ♀ 0 25 15 5 3 2 50

osn.fond ♂ 0 25 15 5 3 2

∑ 0 50 30 10 6 4 100


osn.fond ♂ 25 0 0 0 0 0

∑ 50 0 0 0 0 0 50


osn.fond ♂ 0 13 10 3 2 2

∑ 0 26 20 6 4 4 60

31.03.2004. osn. fond ♀ 25 12 5 2 1 0

osn.fond ♂ 25 12 5 2 1 0

∑ 50 24 10 4 2 0 90

01.04.2004. osn. fond ♀ 0 25 12 5 2 1 45

osn.fond ♂ 0 25 12 5 2 1

∑ 0 50 24 10 4 2 90


osn.fond ♂ 22 0 0 0 0 0

∑ 45 0 0 0 0 0 45


osn.fond ♂ 0 15 9 4 1 1

∑ 0 30 18 8 2 2 60

31.03.2005. osn. fond ♀ 23 10 3 1 1 0

osn.fond ♂ 22 10 3 1 1 0

∑ 45 20 6 2 2 0 75

01.04.2005. osn. fond ♀ 0 23 10 3 1 1 38

osn.fond ♂ 0 22 10 3 1 1

∑ 0 45 20 6 2 2 75


osn.fond ♂ 19 0 0 0 0 0

∑ 38 0 0 0 0 0 38


osn.fond ♂ 0 18 8 2 1 1

∑ 0 36 16 4 2 2 60

31.03.2006. osn. fond ♀ 19 5 2 1 0 0

osn.fond ♂ 19 4 2 1 0 0

∑ 38 9 4 2 0 0 53

01.04.2006. osn. fond ♀ 0 19 5 2 1 0

osn.fond ♂ 0 19 4 2 1 0

∑ 0 38 9 4 2 0 53


osn.fond ♂ 13 0 0 0 0 0

∑ 27 0 0 0 0 0 27


osn.fond ♂ 0 17 2 1 1 0

∑ 0 34 5 2 2 0 43

31.03.2007. osn. fond ♀ 14 2 2 1 0 0

osn.fond ♂ 13 2 2 1 0 0

∑ 27 4 4 2 0 0 37

01.04.2007. osn. fond ♀ 0 14 2 2 1 0 19

osn.fond ♂ 0 13 2 2 1 0

∑ 0 27 4 4 2 0 37


osn.fond ♂ 9 0 0 0 0 0

∑ 19 0 0 0 0 0 19


osn.fond ♂ 0 10 1 1 0 0

∑ 0 20 2 2 0 0 24

31.03.2008. osn. fond ♀ 10 4 1 1 1 0

osn.fond ♂ 9 3 1 1 1 0

∑ 19 7 2 2 2 0 32

Tablica 1. Sastav populacije srneće divljači na jednom otoku tijekom 5 godina (mortalitet 40)

Slika1. Grafički prikaz populacije srneće divljači na jednom otoku poslije prve godine, nakon izlučenja 40 jedinki iz osnovnog fonda od sto deset jedinki

Slika2. Grafički prikaz populacije srneće divljači na jednom otoku poslije druge godine, nakon izlučenja 40 jedinki iz osnovnog fonda od sto dvadeset i pet jedinki

Slika3. Grafički prikaz populacije srneće divljači na jednom otoku poslije treće godine, nakon izlučenja 40 jedinki iz osnovnog fonda od sto četrdeset i sedam jedinki

Slika4. Grafički prikaz populacije srneće divljači na jednom otoku poslije četvrte godine, nakon izlučenja 40 jedinki iz osnovnog fonda od sto osamdeset i dvije jedinke

Slika5. Grafički prikaz populacije srneće divljači na jednom otoku poslije pete godine, nakon izlučenja 40 jedinki iz osnovnog fonda od dvjesto trideset i pet jedinki

Vježba 11. Migracije

Cilj: upoznati se s različitim migratorinim putevima ptica selica na Istočnoj hemisferi

Materijal: izvod iz baze prstenovanih ptica (Hrvatski Ornitološki zavod)

Zadatak:

1. Što su migracije?2. Što potiče životinje na migriranje?3. Navedite tipove migracija i po jedan primjer za svaki tip migracije.4. Koristeći lokalitete prstenovanja i nalaza ptica iz baze prstenovanih ptica Hrvatskog Ornitološkog zavoda Hrvatske uz pomoć programa Google Earth ucrtati migratorne puteve za vrste Ardea purpurea i Ciconia ciconia.5. Opišite migratorne puteve za navedene vrste (uz konkretne primjere poslužite se i web stranicom Bird Life Internacional, linkovi:http://www.birdlife.org/datazone/speciesfactsheet.php?id=3835http://www.birdlife.org/datazone/speciesfactsheet.php?id=3725

Odgovori:

1. Migracija je vremenski koordinirano, usmjereno, uglavnom periodično masovno kretanje svih ili velikog broja jedinki jedne vrste ili jedne populacije.2. Nedovoljna količina raspoložive hrane, najčešće usko povezana s promjenom vremenskih uvjeta (trofička migracija), nagon za razmnožavanjem (reproduktivna migracija) životinje koje inače žive široko rasprostranjene, u vrijeme parenja se okupljaju na određenim mjestima.3. Prave migracije vrste koje različita godišnja doba provode u različitim područjima i pri tome prelaze ponekad i ogromne udaljenosti. Primjeri: Ptice - polarna čigra (Sterna paradisaea), biljojedi -u potrazi za ispašom, kao američki bizoni (Bison bison), ribe - migracije lososa i jegulja, kitovi i dupini.

Unutrašnje migracije - vrste se zadržavaju se unutar određenih regija. Njihove migracije su bliže i obilježene hranjenjem ili razmnožavanjem i često su tipične samo za određene populacije. Primjeri: antilope afričkih stepa odlaze daleko u potrazi za životno važnim solima. Slična je pojava i kod afričkih slonova, planktonski račići se noću uzdižu okomito bliže površini gdje je voda bogatija hranom, dok se tijekom dana spuštaju u veće dubine radi izbjegavanja grabežljivaca.

Djelomične migracije - dio populacije migrira, a dio ostaje na staništu. Primjer: pojedine vrste ptica – siva čaplja (Ardea cinerea) u Hrvatskoj.

Neprekidne migracije - vrste koje neprekidno lutaju i nikada se, ili vrlo rijetko duže borave u istom području. Primjer: cjevonosice (Procellariiformes) gotovo cijeli život provode lutajući otvorenim morima. Samo u razdoblju gniježđenja provode na kopnu i jednom području, velike mačke imaju obično svoje područje, no unutar njega su neprekidno u pokretu, a i česta pojava je, da pomiču njegove granice ili ga sasvim napuštaju u potrazi za plijenom.

http://www.birdlife.org/datazone/speciesfactsheet.php?id=3725

4. Tablica 1. Mjesta, datumi i koordinate prstenovanja i nalaza za vrstu Ardea purpurea, čaplja danguba

Tablica 2. Mjesta, datumi i koordinate prstenovanja i nalaza za vrstu Ciconia ciconia, bijela roda

Slika1. Migratorni putovi za vrste Ardea purpurea i Ciconia ciconia.

5. Bijela roda (Ciconia ciconia) vrsta je za koju je vrlo značajna jesenska migracija u toplije krajeve. Prelijeće pustinje, a izbjegava velike vodene površine i šumske komplekse. Populacija iz zapadne Europe seli na područje sjeverne i zapadne Afrike preko Francuske, Španjolske i Gibraltara, a populacija iz istočne Europe preko Bospora i Dardanela. Naše bijele rode pripadaju istočnoeuropskoj populaciji i lete preko Bugarske, Rumunjske, Bospora, Turske, Izraela, duž Nila i istočnim dijelom Afrike do Sudana, zatim preko Etiopije, Kenije, Tanzanije, Zambije, Zimbabvea i Mozambika do Južnoafričke Republike.

Čaplja danguba u naše krajeve stiže krajem ožujka, a napušta ih najčešće u kolovozu i rujnu, nekad kasnije. Kolonije ove čaplje nalaze se u Kopačkom ritu, Krapju, Dardi, Donjem Miholjcu, Kisbalatonu, Illmitzu. Migriraju u jezero Tele, u državu Mali koja je u zapadnoj Africi, te u regije južne Italije(Basilicata,Calabria) i Siciliju.

Vježba 12. UTM mreža za kartiranje faune

Cilj: upoznati se s jednim od načina geokodianja faunističkih nalaza

Materijal:

Holcer D, Pavlinić I (2008) Fauna. Priručnik za inventaricaciju i paćenje stanja. DZZP.Zagreb Krčmar S, Mikuška A, Mikuska J, Jelić N (2010) Distribution and zoogeographical analysis of the horse flies (Diptera: Tabanidae) from genera Dasyrhamphis, Philipomyia, Atylotus and Therioplectes in Croatia. Entomologia Croatica. 14, 1-2; 85-102. UTM karta Hrvatske ( 10 x 10 km)

Zadatak:

Koristeći podatke iz rada Krčmar et al.2010. predstavite rezultate uzorkovanja vrsta obada Therioplectes gigas i Therioplectes tunicatus na UTM karti Hrvatske (mreža 10 x10 km). Zaključite kakvu zoogeografsku distribuciju imaju ove dvije vrste.

Therioplectes gigas (Herbst, 1787)

Dubrovnik (BN 62) (Brauer, 1880; Strobl, 1898, 1900); Zadar (WJ 18) (Strobl, 1893); Split (XJ 11) (Strobl, 1902); Sljeme (WL 78), 1.VI.1899 (1♀ ); Kalnik (XM 11), 20.V.1918 (1♀ ); Krapina (WM 61), 20.V.1916 (1♀ ) (Moucha, 1965); Trnovec (WM 61), 15.VIII.1928 (1♀ ), 15.VIII.1932 (1♀), 2.V.1945 (2♀ ) (Majer, 1985); Opuzen (YH 06), 30.V.1995 (4♀), 19.V.1996 (6♀ ), 4.VI.1996 (3♀ ); Obod (BN 71), 18.V.1996 (1♀ ); Obrovac (WJ 59), 2.VI.1996 (1♀ ); Vransko jezero (WJ 46), 2.VI.1996 (1♀ ); Lozovac (WJ 75), 3.VI.1996 (1♀ ); Donje Polje (WJ 74), 3.06.1996 (1♀ ); Modro Oko (YH 06), 4.VI.1996 (1♀ ); Badžula (YH 16), 4.VI.1996 (1♀ ) (Krčmar, 1999); Pribiševci (BR74), 18.V.1996 (2♀ ); Borovik (BR 72), 19.V.1996 (1♀ ); Kutjevo (YL 23), 21.V.1996 (2♀ ); Zoljan(BR 63), 21.V.1996 (1♀); Normanci (BR 94), 23.V.1996 (1♀); Bokšić Lug (YL 35), 24.V.1996 (4♀ ); Spačva (CQ 39), 8.VI.1996 (1♀ ); Podgorje (YL 13), 17.V.1997 (1♀ ) (Krčmar & Mikuska,2001); Zavižan (VK 96), 9.VI.2001 (1♀ ) (Krčmar, 2003); Korenica (WK 56), 2.VI.1996 (1♀ ); Donji Nikšić (WK 49), 2.VI.1996 (2♀ ); Prološko jezero (XJ 71), 8.VI.2003 (1♀ ) (S. Krčmar collection). Modro Oko (YH 06), 14.V.2003 (2♀ ), 16.V.2003 (1♀ ), Vriještica (YH 07), 16.V.2003 (4♀ ), (Krčmar & Merdić, 2007); Vrpolje (BR 90), 20.V.2004 (1♀ ) (J. Mikuska ent. zbirka).

Therioplectes tunicatus (Szilády, 1927)

Dubrovnik (BN 62), 30.V.1949 (2♂ ), (Moucha, 1965); Opuzen (YH 06), 30.V. 1995 (9♀ ), 19.V.1996 (8♀ ), 4.VI.1996 (6♀ ); Modro Oko, (YH 06), 30.V.1995 (2♀ ), 4.VI.1996 (10♀ ); Obod (BN 71), 17.V.1996 (2♀ ), 18.V.1996 (1♀ ); Metković (YH 16), 4.VI.1996 (1♀ ) (Krčmar, 1999); Vriještica (YH 07), 14.V.2003 (2♀, 5♂ ), 16.V.2003 (6♀, 8♂ ), 6.VI.2003 (6♀, 25♂ ); Modro Oko (YH 06), 15.V.2003 (3♀ ); Ušće Neretve (YH 06), 22.V.2002 (18♀ ) (Krčmar & Merdić, 2007); Omiš (XJ 31), 8.VI.2003 (1♀ ); Prološko jezero (XJ 71), 8.VI.2003 (1♀ ); Orah (XH 98), 7.VI.2003 (1♀ ); Vriještica (YH 07), 15.VI.2004 (6♂ ), 19.VI.2004 (1♀ ); Desne (YH 07), 18.VI.2004 (1♀ ) (J. Mikuska ent. zbirka).

Odgovor:

Slika1. Rezultati uzorkovanja vrsta obada Therioplectes gigas i Therioplectes tunicatus na UTM karti Hrvatske (mreža 10 x10 km)

Zaključak: Therioplectes gigas i Therioplectes tunicatus su najzastupljenije u mediteranskoj regiji, ali je vrsta Therioplectes gigas velikim dijelom zastupljena i u kontinentalnoj regiji naše zemlje.

Goran Sopta Edit

Documents

Transcript of Goran Sopta Edit