Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u ...

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ure enja i graditeljstva Uprava za inspekcijske poslove

2010

Godišnje izvješ e o koordiniranim inspekcijskim nadzorima

u podru ju okoliša

Zagreb, 2011.

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ure enja i graditeljstva

Uprava za inspekcijske poslove

Godišnje izvješ e o koordiniranim inspekcijskim nadzorima

u podru ju okoliša za 2010. godinu

Zagreb, 2011.

Godišnje izvješ e o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u podru ju okoliša u 2010.

Uprava za inspekcijske poslove Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog ure enja i graditeljstva

I. UVOD

Godišnje izvješ e o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u podru ju okoliša za 2010.


2

Naslovna stranica:

Unutrašnjost postrojenja tvrtke PAN papirna industrija d.o.o. Zagreb



1

1. UVOD

Godišnje izvješ e o radu inspekcije zaštite okoliša Uprave za inspekcijske poslove Ministarstva zaštiteokoliša, prostornog ure enja i graditeljstva (MZOPUG) izra uje se u skladu s lankom 211. Zakona ozaštiti okoliša (“Narodne novine“, br. 110/07) na na in da obuhva a i posebno izvješ e o provedenimkoordiniranim inspekcijskim nadzorima u podru ju okoliša u okviru me usobne suradnje sa suradniminspekcijama u tom podru ju s obzirom na složenost svakog zajedni ki nadziranog postrojenja kao i nanjegov mogu i i stvarni utjecaja na okoliš, život i zdravlje ljudi.

Naime, odredbom lanka 188. stavka 3. Zakona odre eno je da inspektori zaštite okoliša nadzirupostrojenja za koja je propisana obveza pribavljanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša iz lanka 82.Zakona1, te postrojenja s opasnim tvarima u koli inama koje mogu uzrokovati nesre e ve ih razmjera,u koordiniranom inspekcijskom nadzoru i na na in kako je to ure eno u lanku 185. istoga Zakona.

Slijedom odredbi Sporazuma o suradnji inspekcijskih službi u podru ju okoliša u provedbi koordiniranihinspekcijskih nadzora, kojeg su u srpnju 2007. godine zaklju ili ministri zaštite okoliša, kulture, mora,poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, unutarnjih poslova, zdravstva i socijalne skrbi teglavni inspektor Državnog inspektorata, inspekcija zaštite okoliša u okviru svoje koordinativne funkcijeprovodi inspekcijske nadzore zajedni ki i koordinirano sa svim inspekcijskim službama nadležnim zaobavljanje nadzora u podru ju pojedine sastavnice, odnosno optere enja okoliša.

Osnovna zada a svih inspekcijskih službi u podru ju okoliša je posebno definirana tim Sporazumom kaodokazivanje ispunjavanja uskla enosti pojedinih obveznika sa zahtjevima odgovaraju ih propisa usektoru okoliša s ciljem unapre enja ukupne kvalitete okoliša i života te spre avanja one iš enja, štetai ozbiljnih nesre a koje može prouzro iti obavljanje djelatnosti a na na in kako je to odre eno u Sporazumu osuradnji, vode i pritom ra una da je odgovornost svake inspekcije osigurati da se propisi koju jeovlaštena nadzirati primjenjuju na u inkovit, stru an i integriran na in.

Ovo je izvješ e zajedni ki izra eno u suradnji sa suradnim inspkecijama i sadrži za svako nadziranopostrojenje op e informacije o operateru, dokumentaciju koja se odnosi na dozvole, rješenja ikoncesije, opis tehnološkog procesa, ulazne sirovine, energente, rezultate mjerenja emisija u zrak ivode, na in postupanja s otpadom, koji nastaje u tehnološkom procesu, te rizike zbog koli ina ikorištenja opasnih tvari.

Završni dio izvješ a prikazuje postupanje svih inspekcija u podru ju okoliša koje su sudjelovale unadzorima u smislu donošenja upravnih mjera, podnošenja optužnih prijedloga i provedbe kontrolnihnadzora te odgovora operatera na nare ene mjere. Podaci izneseni u izvješ u prikazuju stanjepostupanja i uskla enosti operatera s propisima u podru ju okoliša uklju uju i sve njegove sastavnice.

Sve inspekcijske službe provode zajedni ke koordinirane inspekcijske nadzore u skladu sa svojimgodišnjim planovima i programima rada, koji se za dio koordiniranih nadzora zajedni ki pripremaju ime usobno uskla uju u skladu s lankom 185. Zakona o zaštiti okoliša.

1 Prije po etka gradnje i puštanja u rad, kao i prije zna ajne promjene u radu ili rekonstrukcije postrojenjanamijenjenog obavljanju djelatnosti kojom se mogu prouzro iti emisije kojima se one iš uje tlo, zrak, vode i more,tvrtka je obvezna ishoditi objedinjene uvjete zaštite okoliša.Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša utvr uju se s ciljem cjelovite zaštite okoliša sprje avanjem, smanjivanjem i unajve oj mogu oj mjeri otklanjanjem one iš enja, prvenstveno na samom izvoru, te osiguravanjem promišljenoggospodarenja prirodnim dobrima nadzorom one iš enja i uspostavljanjem održive ravnoteže izme u ljudskogdjelovanja i socijalno ekonomskog razvoja, s jedne strane, te prirodnih dobara i regenerativne sposobnostiprirode, s druge strane.



2

Prema godišnjem planu rada za 2010. godinu uskla enom s nadležnim inspekcijskim službama upodru ju okoliša, te uvažavaju i iskustva ste ena u nadzorima obavljenim 2007., 2008. i 2009. godine,kada je koordiniranim nadzorima bilo obuhva eno 5, 18 odnosno 27 operatera, za nadzore su planirana42 operatera, predstavnika pojedinih djelatnosti industrije koje mogu prouzro iti emisije i one iš enjatla, zraka, vode i mora, odnosno koje proizvode zna ajne koli ine opasnog otpada i emisija hlapivihorganskih spojeva te stakleni kih plinova, što takve operatere ini obveznicima isho enja rješenja oobjedinjenim uvjetima zaštite okoliša.

Operateri su odabrani temeljem podloge iz priloga I EU IPPC Direktive (96/61/EC) i prema popisu koji jeizradio Hrvatski centar za istiju proizvodnju 2008. godine, s ciljem cjelovite zaštite okolišaspre avanjem, smanjivanjem i u najve oj mogu oj mjeri otklanjanjem one iš enja, a ve im su dijelom iobveznici isho enja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša prema postupku odre enom Uredbom oobjedinjenim uvjetima zaštite okoliša (“Narodne novine“, br. 114/08) i to:

- 8 iz podru ja prerade minerala (VETROPACK Straža tvornica stakla d.d., Hum na Sutli, LIPIK GLASd.o.o., Lipik, CEMEX Hrvatska d.d. Kaštel Su urac, NAŠICECEMENT d.d., Našice, HOLCIM (Hrvatska)d.o.o., Koroma no, eksploataciona polja Jelenje Vode, PP Medvednica i Pliš Mališ ak, PP Papuk iGIRK Kalun d.d., Drniš),

- 6 iz podru ja energetike (HEP proizvodnja d.o.o. TE TO Zagreb, HEP proizvodnja d.o.o. TE Sisak, HEPproizvodnja d.o.o. TE TO Osijek, HEP proizvodnja d.o.o. TE Plomin 1. & 2., HEP proizvodnja d.o.o.EL TO Zagreb i HEP proizvodnja d.o.o.TE Rijeka),

- 5 iz podru ja prehrambene industrije (ADRIA d.d., Zadar, ZAGREBA KA PIVOVARA d.d., Zagreb,SLADORANA d.d. Županja, VIRO d.d., Virovitica i KANDIT PREMIER d.o.o. Osijek),

- 4 iz podru ja proizvodnje tehni kih plinova (LINDE PLIN, Mahi no, SOL INA grupa, UTP d.o.o., Pula,MESSER CROATIA PLIN d.o.o., Kutina, SOL INA grupa, KISIKANA d.o.o., Sisak),

- 4 iz proizvodnje i distribucije nafte i plina (PLINACRO d.o.o., Zagreb, MAZIVA ZAGREB d.o.o., Zagreb,INA d.d. pogon CPS Molve, INA d.d., pogon ETAN, Ivani Grad),

- 4 operatera iz podru ja proizvodnje metala (CMC Sisak d.o.o., Sisak, ALUFLEXPACK d.o.o., Zadar,DIV d.o.o., Knin i IVANAL d.o.o., Lozovac),

- 3 iz podru ja farmaceutske industrije (JGL d.d., Rijeka, VETERINA d.o.o., Kalinovica i PLIVA Hrvatskad.o.o., Savski Marof),

- 2 iz proizvodnje i prerade papira (VALOVITI PAPIR – DUNAPACK d.o.o. Zabok i PAN papirnaindustrija d.o.o. Zagreb),

- te po 1 iz podru ja :

- drvne industrije (DRVENJA A d.d. Fužine),

- proizvodnje alata (TANG d.d., Nova Gradiška),

- elektrokomponenata (SELK d.d., Kutina), te

- ure aj za pro iš avanje otpadnih voda (CUPOVGZ Zagreb) i

- vojni poligon “Eugen Kvaternik“ (objekt MORH a).

Godišnjim planom rada su najve im dijelom uklju eni u koordinirane inspekcijske nadzore oni operaterikoji još nisu bili obuhva eni takvim nadzorima (26), a kod ostalih je operatera nadzor ponovljen.Naime, prema propisima Europske unije takva je postrojenja potrebno nadzirati najmanje jednomgodišnje u koordiniranim nadzorima, odnosno i eš e ukoliko se utvrde nepravilnosti ili postoje prijave.Budu i da je prema važe im propisima Republike Hrvatske postupak izdavanja objedinjenih uvjetazaštite okoliša u po etnoj fazi, sve inspekcijske službe provode takve nadzore na osnovi op ih odredbivaže ih propisa a bez stvarnih uvjeta koji e proizlaziti iz svakog pojedina nog akta o objedinjenimuvjetima zaštite okoliša i prema stanju i zahtjevima pojedinog operatera.



3

U odabiru postrojenja postignut je nadzor ve eg broja operatera koji su mogu i obveznici primjeneobjedinjenih uvjeta zaštite okoliša, kao i pra enje uskla enosti rada s propisima iz podru ja zaštiteokoliša operatera kod kojih su nadzori ve provedeni prethodnih godina, osobito onih u kojima suutvr ene povrede propisa ali i onih koji su temeljem nadzora svoj rad uskladili s propisima.

Tako er je osobita pozornost u odabiru postrojenja za koordinirane inspekcijske nadzore dana na 14operatera iz podru ja prerade nemetalnih mineralnih sirovina, odnosno pogone za proizvodnjucementa, vapna i stakla te operatera iz podru ja energetike, koji ine oko 33% broja ukupno planiranihnadzora.

Koordinirane inspekcijske nadzore su u okviru svojih ovlasti zajedni ki i ovisno o subjektu nadzoraobavljali inspektori zaštite okoliša, vodopravni inspektori, veterinarski inspektori, poljoprivredniinspektori, sanitarni inspektori, inspektori zaštite od požara, inspektori zaštite prirode, inspektori radau podru ju zaštite na radu, elektroenergetski inspektori, rudarski inspektori i inspektori posuda podtlakom, odnonso 11 inspekcija iz 5 ministarstava i Državnog inspektorata, dinamikom od 5 nadzoramjese no u razdoblju od velja e do studenog, bez dva ljetna mjeseca (u srpnju 2 nadzora).

Svi planirani zajedni ki koordinirani inspekcijski nadzori obavljeni su u predvi enim rokovima u kojimasu ovisno o utjecaju postrojenja na sastavnicu i/ili optere enje okoliša sudjelovale odgovaraju einspekcijske službe. Izuzetak je bila tvrtka 3 MAJ MID d.d. proizvodnja diesel motora i palubnih dizalicaiz Rijeke u kojem zbog prekida rada planirani nadzor u 2010. godini nije bio obavljen.

U odnosu na prethodne godine, isti e se poja ano sudjelovanje u koordiniranim nadzorima inspektorazaštite prirode Ministarstva kulture, koji su tijekom 2010. godine proveli nadzor na lokacijama 11operatera (26,8%) radi utvr ivanja uskla enosti njihovog rada s propisima iz podru ja zaštite prirode.

MZOPUG je u skladu s obvezom iz Zakona o zaštiti okoliša obavještavalo javnost na svojoj web stranicio koordiniranim inspekcijskim nadzorima i drugim aktivnostima provedenim u okviru me usobnesuradnje inspekcije zaštite okoliša i inspekcijskih službi u podru ju okoliša.

Godišnje izvješ e o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u podru ju okoliša je sastavni dio Godišnjegizvješ a o radu inspekcije zaštite okoliša, koje MZOPUG dostavlja Vladi Republike Hrvatske sukladnoodredbi lanka 211. stavka 3. Zakona o zaštiti okoliša.



4



5

II. IZVJEŠ E O KOORDINIRANIM INSPEKCIJSKIM NADZORIMA U

PODRU JU OKOLIŠA



6

2. KOORDINIRANI INSPEKCIJSKI NADZORI U PODRU JU OKOLIŠA Koordinirani inspekcijski nadzori u podru ju okoliša obavljeni su na sljede im postrojenjima:

Rb Postrojenje Stranica

1. VALOVITI PAPIR – DUNAPACK d.o.o. Zabok 9

2. VETROPACK Straža tvornica stakla d.d. Hum na Sutli

12

3. HEP proizvodnja d.o.o. TE-TO Zagreb 17

4. JADRAN Galenski Laboratorij d.d. Rijeka

21

5. PLINACRO d.o.o. dionica Rogatec - Zagreb Zagreb

25

6. VETERINA d.o.o. Kalinovica (GENERA d.d.) 30

7. PAN papirna industrija d.o.o. Zagreb

34

8. LIPIK GLAS d.o.o. Lipik

38

9. HEP proizvodnja d.o.o. TE Sisak 44

10. CEMEX Hrvatska d.d. Sv. Kajo

48

12. CMC Sisak d.o.o. Sisak 54

13. NAŠICECEMENT d.d. Našice 59

14. HEP proizvodnja d.o.o. TE-TO Osijek 65

15. LINDE PLIN Mahi no 69

16. Holcim (Hrvatska) d.o.o. Koroma no 74

17. SOL-INA grupa, UTP d.o.o. Pula 80



7

18. HEP proizvodnja d.o.o. TE Plomin 1. & 2. 85

19. ADRIA d.d. Zadar - Gaženica

88

20. MESSER CROATIA PLIN d.o.o. Kutina

94

21. Eksploatacijsko polje Jelenje Vode Hidrel d.o.o. PP Medvednica

98

22. ALUFLEXPACK d.o.o. Zadar – Murvica bb

102

23. SOL-INA grupa, KISIKANA d.o.o. Sisak

107

24. CUPOVGZ Zagreb

111

25. Eksploatacijsko polje PLIŠ MALIŠ AK PP Papuk

116

26. DRVENJA A d.d. Fužine

121

27. DIV d.o.o. Knin

124

28. HEP proizvodnja d.o.o. EL-TO Zagreb

130

29. ZAGREBA KA PIVOVARA d.d. Zagreb

134

30. HEP proizvodnja d.o.o. TE Rijeka

139

31. SLADORANA d.d. Županja

143

32. IVANAL d.o.o. Lozovac

147

33. EUGEN KVATERNIK Slunj

152

34. VIRO d.d. Virovitica

155

35. TANG tvornica alata d.d. Nova Gradiška

159

36. GIRK Kalun d.d. Drniš

163



8

37. KANDIT PREMIER d.o.o. Osijek

168

38. MAZIVA ZAGREB d.o.o. Zagreb

171

39. INA d.d. pogon CPS Molve

177

40. INA d.d. pogon ETAN Ivani Grad

182

41. SELK d.d. Kutina

186

42. PLIVA Hrvatska d.o.o. pogon Savski Marof

190

Postrojenja tvrtke KANDIT PREMIER d.o.o. Osijek u koordiniranom nadzoru br.37.



9

1 VALOVITI PAPIR – DUNAPACK d.o.o. Zabok www.dunapack.hr

Osnovne informacijeVALOVITI PAPIR – DUNAPACK d.o.o. bavi se proizvodnjom troslojnih (B val, C val, E val ili mikroval) ipeteroslojnih plo a (BC, CE, EB) s bigovima ili bez, proizvodnjom transportnih kutija (kutije tipaamerican), štancane ambalaže, stalaža i izložaka te višebojnim tiskom.

Poslovni prostor VALOVITI PAPIR – DUNAPACK d.o.o. nalazi se u industrijskoj zoni grada Zaboka naadresi Zabok, Trebež 2, na površini od 14.000 m2.

Zaposlen je 141 radnik u dvije smjene, a prema potrebi se uvodi tre a smjena.

Dokumentacija- Vodopravna dozvola za ispuštanje otpadnih i oborinskih voda, Hrvatske vode, Vodnogospodarski

odjel za vodno podru je sliva Save, 10.11.2004. s rokom važenja do 31.12.2010.,

- Rješenje za gra evine i prostore o razvrstanju u III. kategoriju ugroženosti od požara, Policijskauprava krapinsko – zagorska, od 1.7.2004.,

- Rješenje o ispunjavanju propisanih uvjeta za korištenje opasnih kemikalija, Ured državne uprave uKrapinsko – zagorskoj županiji, 23.6.2009..

Tehnološki procesProcesi koji se ovdje obavljaju su rezanje, presavijanje, tiskanje, lijepljenje i pakiranje. Proizvodnja seodvija na stroju za proizvodnju valovitog kartona kapaciteta 110 mil. m2/god, stroju za proizvodnju AMkutija kapaciteta 23 mil. m2/god, stroju za proizvodnju DC kutija kapaciteta 30 mil. m2/god i stroju zaproizvodnju DC GL kutija kapaciteta 8 mil. m2/god.

Otpadna tehnološka voda iz proizvodne hale odvodi se u ure aj za pro iš avanje otpadnih voda.

Ulaz sirovine, energenataPrema predo enim podacima, tijekom 2008. je za proizvodnju 29.829 t gotovih proizvoda utrošeno30.360 t papira, 14 t ljepila, 930 t škroba, 13,6 t boraksa, 41.619 litara NaOH, 35,5 t boja. Tijekom 2009.je za proizvodnju 31.808 t gotovih proizvoda utrošeno 32.864 t papira, 14 t ljepila, 908 t škroba, 13,1 tboraksa, 42.887 litara NaOH, 48 t boja.

Za pro iš avanje otpadnih voda u 2008. potrošeno je 1,3 t koagulanta Aquaflok 391 i 8 kg flokulantaAquaflok 7080, a u 2009. utrošeno je 1,4 t koagulanta Aquaflok 391, 17,4 kg flokulanta Aquaflok 7080.



10

Tako er je u 2008. godini utrošeno 867.155 m3 prirodnog plina, 3.000 l ekstra lakog loživog ulja,2.729.960 kWh elektri ne energije i 9.084 m3 tehnološke i rashladne vode, a u 2009. godini, 862.861 m3

prirodnog plina, 25.300 l ekstra lakog loživog ulja, 2.739.520 kWh elektri ne energije i 11.461 m3

tehnološke i rashladne vode.

Emisije u zrakValoviti papir Dunapack d.o.o. upisan je u Registar postrojenja u kojima se koriste organska otapala iliproizvodi koji sadrže hlapive organske spojeve pod brojem 771, aktivnosti: tiskanje, nanošenje ljepila.Tijekom 2009. godine u proizvodnji je potrošeno 2,87 t organskih otapala, kolika je bila i fugitivnaemisija. Prema predo enoj dokumentaciji u proizvodnji se ne koristie tvari i pripravci s oznakamaupozorenja R40, R45, R46, R49, R60 i R61.

Obavljena su mjerenja emisije one iš uju ih tvari iz malog i srednjeg ure aja za loženje na zemni plin(u slu aju potrebe može se koristiti i ekstra lako lož ulje) te iz ispusta silosa škroba i odsisnih ventilacija(prve i druge glave linije za proizvodnju valovite ljepenke, sušne sekcije, premota a role papira, kaširke,uzdužnog i popre nog reza a, ulaganja). Emisijske koncentracija NOx i CO te toplinski gubici i dimni broju ure ajima za loženje udovoljavaju propisanim grani nim vrijednostima emisije. Emisije ukupnepraškaste tvari iz silosa i odsisnih ventilacija su ispod propisane grani ne vrijednosti.

BukaPrema rezultatima mjerenja buke u odnosu na okolni prostor koje je obavljeno 3.11.2009. godineproizlazi da buka ne prekora uje dopuštene vrijednosti.

Emisije u vodeVodoopskrba lokacije riješena je priklju kom na javni vodoopskrbi sustav Zaboka. Voda se koristi zatehnološke i sanitarne potrebe. Tijekom 2008. zahva eno je ukupno 9.084 m3, a tijekom 2009. 11.461m3 vode.

Sanitarne, tehnološke i oborinske otpadne vode prikupljaju se internim razdjelnim sustavomkanalizacije s kona nom dispozicijom putem jednog kontrolno mjernog okna, u javni sustav odvodnje.

Vodopravnom dozvolom dozvoljava se ispuštanje:

- otpadnih voda iz interne kanalizacije putem ispusta KO1 u javni kanalizacijski kolektor gradaZaboka, u ukupnoj koli ini do 12.000 m3/god, odnosno do 44,4 m3/dan,

- oborinskih voda s vanjskih manipulativnih i parkirališnih površina putem ispusta KO1 u javnikanalizacijski kolektor grada Zaboka u stvarnim koli inama,

- oborinskih voda s krovnih površina te istih oborinskih voda putem ispusta KO1 u javnikanalizacijski kolektor grada Zaboka, te putem KO2 u meliorativni kanal, u stvarnim koli inama.

Tvrtka postupa u skladu s uvjetima odre enim vodopravnom dozvolom.

Emisije otpadVode se o evidnici o nastanku i tijeku otpada, izra en je plan gospodarenja otpadom do 2013. godine.Prema predo enoj dokumentaciji tijekom 2009. godine proizvedene su sljede e vrste i koli ine otpada:

a) opasni otpad:

- otpadne boje i lakovi koji sadrže organska otapala ili druge opasne tvari (0,01 t); vodeni muljevi kojisadrže boje ili lakove koji sadrže organska otapala ili druge opasne tvari (0,224 t); otpadni tiskarskitoneri koji sadrže opasne tvari (0,053 t); ostala maziva ulja za motore i zup anike (0,44 t); ambalažakoja sadrži ostatke opasnih tvari ili je one iš ena opasnim tvarima (0,381 t); apsorbensi, filtarskimaterijali, tkanine i sredstva za brisanje i upijanje i zaštitna odje a, one iš eni opasnim tvarima



11

(0,018 t); odba ena oprema koja sadrži klorofluorougljike, HCFC, HFC (0,15 t); odba ena opremakoja sadrži opasne komponente: (0,271 t); olovne baterije (0,122 t); fluorescentne cijevi (0,033 t).

b) neopasni otpad

- otpad od sortiranja papira i kartona namijenjenog za reciklažu (4.056,77 t); otpadna vlakna imuljevi od vlakana, punila i prevlake, koji nastaju pri mehani koj separaciji (8,8 t); istrošene gume(0,077 t); drvo (0,525 t); otpadna plastika (0,118 t); željezo i elik (1,987 t); miješani metali (1,777t); kabelski vodi i (0,12 t); plastika i guma (0,283 t); ostali otpad papirna prašina (9,834 t); papir ikarton kartonski tuljci (3,025 t); tekstil – otpadna platnena traka (0,33 t); ostali sastojci koji nisuspecificirani na drugi na in otpadni klišeji/tiskovne forme (0,13 t).

RiziciU posljednjih 5 godina nije bilo požara ili tehnološke eksplozije. Na lokaciji se nalaze propisani ure aji,oprema i sredstva za dojavu, gašenje i sprje avanje širenja požara koji se održavaju u ispravnom stanju.Požarno sektoriranje gra evine nije narušeno. Izlazni putovi iz svih prostora su obilježeni i nezakr eni,ime je osigurano u inkovito spašavanje ljudi i imovine. Donesen je Pravilnik o zaštiti od požara iraspore ena je osoba za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara koja ima položen stru ni ispit.Djelatnici su osposobljeni za provo enje preventivnih mjera zaštite od požara, za sva radna mjestanapravljen je Program upoznavanje radnika s požarnom opasnoš u i na inom postupanja.

Proizvodni pogoni se napajaju elektri nom energijom preko 3 suha transformatora snage 2x800 kV i630 kV te preko 3 glavna razvodna ormara koje zasebno napajaju po jedan transformator.

Opremu pod tlakom ini parni kotao koji proizvodi suho zasi enu paru za tehnološke potrebe,centralno grijanje i grijanje sanitarne vode, maksimalnog u inka 8 t/h kod maksimalnog tlaka p=19 bars pripadaju im parovodima i razdjelnicima pare i spremnikom zraka volumena V= 5.000 l, maksimalnogtlaka p= 10 bar. Opremu pod tlakom redovno pregledavana i ispituje nadležna Agencija. Oprema jeuredno održavana u skladu s projektnim i proizvodnim zahtjevima, stanjem opreme, zakonskimobvezama i pravilima struke. Kotlovskim postrojenjem rukuje ovlašteno osoblje.

Inspekcijskim nadzorom provedbe propisa iz podru ja zaštite na radu utvr eno je da poslodavac imaizra enu Procjenu opasnosti i Pravilnik o zaštiti na radu, da redovito provodi ispitivanja radnog okoliša,strojeva i ure aja s pove anim opasnostima, kao i elektri nih instalacija. Izra en je plan evakuacije ispašavanja za slu aj iznenadnog doga aja i redovito se provode vježbe evakuacije. Poslodavac provodiosposobljavanje radnika za rad na siguran na in.

Opasne kemikalije koje se koriste (Natrijeva lužina 49%, Controlchem 1510, Controlchem 1152,Aquaflok 391, Brex, Bhs active, Natrijev hipoklorit 17%, Borax) razvrstane su u: nagrizaju e, štetne,nadražuju e i opasne za okoliš. U skladištu opasnih kemikalija i mjestima njihovog korištenja istaknutesu upute o na inu pružanja prve pomo i u slu aju nezgoda, sredstva za pružanje prve pomo i, sredstvaza dekontaminaciju, oznake upozorenja i obavijesti. Osigurana je odgovaraju a oprema za rad sopasnim kemikalijama, a djelatnici su obu eni za rad s opasnim kemikalijama.

Povrede propisaNisu utvr ene povrede propisa.



12

2 VETROPACK Straža tvornica stakla d.d. Hum na Sutli www.vetropack.hr

Osnovne informacijeTvornica stakla Vetropack Straža smještena je u prostoru veli ine 11,62 ha uz lijevu obalu rijeke Sutle.Tvrtka posluje s 630 zaposlenika, a osnovna djelatnost je proizvodnja ambalažnog stakla u sklopu kojesu organizirane i sve druge prate e službe i pogoni. Proizvodnja u 2009. godini je iznosila 236.811 tambalažnog stakla u 11 boja raznih oblika, a 61% proizvodnje se plasira na inozemno tržište.

Dokumentacija- Dozvola za obavljanje djelatnosti oporabe – reciklaže otpadne staklene ambalaže, Ured državne

uprave u Krapinsko zagorskoj županiji, 26.9.2005.,

- Ugovor o koncesiji za zahva anje voda za tehnološke potrebe iz rijeke Sutle u koli ini do 300.000m3/god, odnosno najviše do 822 m3/dan, 7.4.1998.,

- Vodopravna dozvola za korištenje voda za tehnološke potrebe iz rijeke Sutle i to u koli ini odnajviše 300.000 m3/god, odnosno najviše do 822 m3/dan, Hrvatske vode, VGO za vodno podru jesliva Save, 7.5.2002. s rokom važenja do 7.4.2018.,

- Operativni plan interventnih mjera u slu aju iznenadnog zaga enja voda, 15.3.2007.,

- Rješenje o razvrstanju u II b kategoriju ugroženosti od požara, Policijske uprave Krapinskozagorske, 19.5.2003.,

- Rješenje o utvr enim uvjetima u pogledu prostora, djelatnika, uvanja i korištenja opasnihkemikalija u procesu proizvodnje ili tehnološkom procesu pripreme proizvodnje stakla, Ureddržavne uprave u Krapinsko zagorskoj županiji, 20.8.2007.,

- Rješenje za korištenje kemikalija u procesu proizvodnje staklene ambalaže, Ured državne uprave uKrapinsko zagorskoj županiji, 27.8.2009..

Tehnološki procesProizvodnja ambalažnog stakla odvija se u pet faza: doprema i priprema sirovina; tehnologija taljenja ioblikovanja smjese; oplemenjivanje i hla enje boca i staklenki; kontrola i pakiranje i transport.

Sirovine se nakon odvage, transporterima ubacuju u miješalicu sirovina. Miješaju se u to noodre enom kvantitativnom odnosu. Na to se dodaje stakleni krš tako er u to no odre enom postotku.Pripremljena homogena smjesa se transportira u staklarske pe i. Od 3 pe i dvije su za obojeno, a jednaza bijelo staklo. Taljenje se odvija na temperaturi cca 1.5000 C. Kada se masa istali i oslobodi plinova, tepostigne zahtijevana homogenost, usmjerava se prema strojevima za finalizaciju, odnosno oblikovanjarastaljenog stakla u boce. Užarena masa se preko ”feedera” formira u tzv. kapi koje se režu sistemom



13

hla enih škara i padaju u stroj s kalupima za oblikovanje proizvoda. Ovih strojeva ima 11 i svaki sesastoji iz predkalupne i kalupne strane.

Ulaz sirovine, energenataOsnovni energent u proizvodnji je zemni plin. U 2009. godini za potrebe tehnološkog procesa ikotlovnica ukupno je utrošeno 39.879.334,59 m3 zemnog plina.

Tijekom 2009. godine iz rijeke Sutle zahva eno je 26.861 m3 vode. Potrošnja vode iz javnogvodoopskrbnog sustava, distributera Humkom VIK d.o.o., a koji se snabdijeva iz Rogaške Slatine, iznosicca 27.087 m3/god (za sanitarne potrebe cca 85% i pranje PVC podložaka cca 15%).

Za hla enje staklenih kapi i kršenja vru eg stakla iz proizvodnje u skreperima koristi se rashladna vodau zatvorenom sistemu koja se na ispustu vra a u Sutlu (cca 7 m3/h).

Za slu aj gašenja požara predvi eno je korištenje vode iz mreže koja je vezana na rezervoare vode izrijeke Sutle, 2X1.000 m3. Ukupno se troši cca 8 m3/h vode kao trajni gubitak.

Ulazna sirovina u proizvodnji ambalažnog stakla je stakleni lom razvrstan po bojama s prosje nomkoli inom od 28,46%, dok se ostalih 71,54% odnosi na primarnu sirovinu: 59.594 t kvarcnog pijeska zaproizvodnju bijelog stakla, 55.136 t kvarcnog pijeska za ostale vrste stakla, 22.498 t kalcirane soda,11.458 t kalcirane soda, 18.619 t kalcita i 20.275 t dolomita. Pomo ne sirovine su sredstvo za bistrenje(natrijeve soli) i bojila.

Tijekom 2009. godine sakupljeno je 48.254 t staklenog krša iz Hrvatske, dok je temeljem RješenjaMZOPUG uvezena koli ina od 380 t staklenog otpada. Kako prema procjeni u RH godišnje nastaje oko130.000 t otpadnog ambalažnog stakla, tvrtka prikupi cca 37% staklenog otpada od plasirane koli inestakla (podaci za 2009). Stakleni krš se nabavlja u dva oblika: isti krš od tvrtke UNIJA NOVA Zagreb, ane isti krš od FZOEU.

Emisije u zrakPrema registru emisija u okoliš u tvrtki je registriran 21 ispust i to 18 u pogonu proizvodnje: 8 dnevnihsilosa sirovina, 1 skladišni silos za kalciniranu sodu, 1 ciklon sortirnice alata, 1 otprašiva pogonapopravka alata, 4 ispusta odsisa ure aja za oplemenjivanje boca i 3 staklarske pe i:

- W 61, 11,2 MW, kapaciteta 230 t/24 h,

- W 62, 14,5 MW, kapaciteta 230 t/24 h i

- W 63, 17 MW, kapaciteta 320 t/24 h,

te 3 ispusta iz energetskih ure aja za loženje: E 6, 3,2 MW (srednji ure aj za loženje), E 7, 3,2 MW(srednji ure aj za loženje) i E 8, 0,25 MW (mali ure aj za loženje).

Mjerenjima utvr ene emisijske koncentracije zbroja masenih koncentracija Cd, Co, Ni, Se, As, HF, HCl iSO2 za sve tri staklarske pe i su u skladu s lankom redbe o grani nim vrijednostima emisijaone iš uju ih tvari u zrak.

Ure aji za loženje E 6 i E 7 su snage po 3.2 MW svaki, a služe za proizvodnju toplinske energije iproizvodnju tehnološke pare. Mjerenja emisije na navedenim ispustima se redovito obavljaju, arezultati mjerenja su tako er u skladu s odredbama Uredbe.

BukaBuku u okolišu na 6 to aka uz rub parcele tvorni kog kruga je izmjerilo društvo ENERGOATEST ZAŠTITAd.o.o., Zagreb. Uvidom u izvješ e – zapisnik br. 038 KB 10 2009 od 16.2.2010. utvr eno je da dnevnarazina buke u okolišu ne prekora uje dopuštenu razinu, ali no na razina prekora uje dopuštene granicena dva mjerna mjesta i to kod glavnog ulaza uz obiteljsku gra evinu te uz rub južnog parkirališta.Investicijskim planom predvi ena su sredstva za poduzimanje mjera radi smanjenja buke u okolišu, a u



14

planu je i izgradnja zvu nog zida na sjevernom rubu skladišta ne istog krša u visini od 4 metra kojim bise smanjilo širenje buke koja nastaje prilikom dopreme i istovara ne istog krša kamionima temanipulacije krša bagerom.

Emisije u vodeOdvojena je sanitarna i tehnološka kanalizacija od rashladnih i oborinskih voda (I i II faza). Potrebno jejoš izvesti priklju ak na javni kolektor dužine cca 60 m. Do priklju ka na javni kolektor, sanitarneotpadne vode i otpadne vode od pranja PVC podložaka ispuštaju se preko ispusta KO1 u rijeku Sutlu,vodotok I kategorije. Sanitarne otpadne vode prethodno su pro iš ene putem 7 septi kih taložnica.

Sa lokacije južnog izlaza (carina) sanitarne otpadne vode zbrinjavaju se u zatvorenu vodonepropusnusabirnu jamu. Za pro iš avanje zauljenih otpadnih voda praonice strojnih dijelova ugra ena su 2odjeljiva a ulja te biološki pro iš iva . Za pro iš avanje otpadnih voda iz skreperskog sustava izgra enje mehani ko biološki ure aj koji se sastoji od primarnog taložnika, separatora mineralnih ulja,aeriranog biofiltera (6 aeratora), sekundarnog taložnika i aerobnog spremnika mulja.

Rashladne vode iz otvorenog dijela recirkulacijskog sustava i praonice strojnih dijelova, u godišnjojkoli ini od cca 125.000 m3 upuštaju se putem ispusta KO2 u rijeku Sutlu.

Oborinske vode s lokacije upuštaju se putem 5 ispusta u rijeku Sutlu (KO2, KO3, KO4, KO5 i KO6).Interni sustav odvodnje sa septi kim jamama zadovoljava kriterij vodonepropusnosti (prema Izvješ uSrednje škole Bedekov ina iz sije nja 2005).

Vodopravnom dozvolom dozvoljava se ispuštanje:

- prethodno pro iš enih otpadnih voda iz internog kanalizacijskog sustava, putem ispusta (KO1), ukoli ini do 25.000 m3/god, u rijeku Sutlu, vodotok I kategorije,

- rashladnih voda te otpadnih voda od pranja strojnih dijelova putem ispusta (KO2), u koli ini do125.000 m3/god, u rijeku Sutlu,

- oborinskih voda putem 5 ispusta (KO2, KO3, KO4, KO5 i KO6) u rijeku Sutlu.

Vodopravnom dozvolom za ispuštanje otpadnih i oborinskih voda tvrtka je obvezna 4X godišnje putemovlaštenog laboratorija ispitivati kakvo u ispuštenih otpadnih voda na kontrolnim oknima (KO1 i KO2),a prije ispusta u rijeku Sutlu. Sa ZZJZ Krapinsko zagorske županije, sklopljen je Ugovor olaboratorijskom pregledu otpadne vode.

Emisije otpadStakleni krš se skladišti na platou tlocrtne površine 3.190 m2 (kapacitet cca 4.000 t). Skladišna površinaje osvijetljena, asfaltirana i natkrivena te ima izvedeni sustav odvodnje oborinskih voda u kolektor.Ne isti krš se isti u vlastitom pogonu reciklaže. Metalni otpad se odvaja magnetima, a ve i grubiotpad se ru no izdvaja.

Kako tehnološki proces zahtijeva rekonstrukciju staklarskih pe i cca svakih 8 godina, svakih cca 3godine se ruši po jedna od tri pe i. Prilikom rekonstrukcije jedne staklarske pe i nastaje gra evinskiotpad koji se uglavnom (95%) sastoji od vatrostalnog materijala opeke i veznih vatrostalnih elemenataod koje je sa injena unutarnja obloga. U 2009. godini ukupno je odloženo 73,68 t inertnog otpada.

Prema podacima iz propisanih o evidnika za 2009. godinu, opasni otpad koji se generira u procesuproizvodnje je neklorirano mazivo ulje za motore i zup anike (28,52 t), zauljene krpe (14,56 t),ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari (0,5 t), olovne baterije (0,59 t), fluorescentne cijevi (0,24 t),otpad koji sadrži ulja (22,38 t), zauljena voda iz odvaja a ulje/voda (0,95 t), otpad koji nije na drugina in specificiran (3,48 t), stara oprema koja sadrži opasne tvari (2,84 t), stara oprema koja sadržiHCFC, HFC (1,04 t), ostale obloge i vatrostalne i vatrostalni otpad (2,26 t), mulj iz odvaja a ulje voda(5,6 t) i odba ena oprema koja sadrži CFC (0,01 t). Sav opasan otpad se zbrinjava putem ugovora sovlaštenim tvrtkama (Flora VTC, Kemis Termoclean, C.I.A.K.), te se izvozi.



15

Neopasni otpad koji se generira u procesu proizvodnje je ambalaža od papira i kartona (69,34 t),željezo (119,92 t), ambalaža od plastike (257,18 t), otpadne gume (6,58 t), ostale obloge i vatrostalniotpad (24,18 t), kabelski vodi i (1,52 t), miješani komunalni otpad (1.076,91 t), staklo (47,34 t) i muljeviuz septi ke jame (571 t). Sav otpad se predaje komunalnom poduze u, odnosno odlaže na internomodlagalištu Leskov Grm.

RiziciU krugu tvornice nalaze se 2 ukopana spremnika za loživo ulje D 2 volumena svaki po 20 m3 za potrebeinterventnih elektroagregata i spremnik za UNP od 5 m3, dok se za potrebe internog transporta koristijedan ukopani dvoplaštni spremnik zapremine 16 m3.

Prema revidiranom Planu intervencija u zaštiti okoliša iz 2006. godine, grani ne (maksimalne) koli ineopasnih tvari koje se mogu na i na lokaciji su 17,2 t (spremnik 1), 16,3 t (spremnik 2) i 13,8 t (spremnik3) Eurodiesela, i 2,18 t UNP (nadzemni spremnik).

Operater je 23.12.2008. godine izveo prakti nu vježbu intervencije u zaštiti okoliša simulacijaone iš enja okoliša i izbijanje požara prilikom istjecanja eurodiesela iz autocisterne. Izra en je planevakuacije i spašavanja za slu aj iznenadnog doga aja, a isto tako redovito se provodi vježbeevakuacije.

Izra ena je II Revizija procjene opasnosti i Pravilnik o zaštiti na radu. Radnici ispunjavaju sve potrebneuvjete za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada, poslodavac provodi osposobljavanje radnika zarad na siguran na in za samostalno obavljanje poslova, a radnici su osposobljeni za rad s opasnimkemikalijama. Redovito se ispituju strojevi i ure aji s pove anim opasnostima. Osigurane su pomo neprostorije i prostori za radnike, organizirano je i osigurano pružanje prve pomo i radnicima na radu.Vode se propisane evidencije iz zaštite na radu, kao i knjiga nadzora iz podru ja zaštite na radu.Redovito se ispituje radni okoliš i elektri ne instalacije.

Maziva i ulja za podmazivanje alata skladište se u priru nom skladištu. Skladište je u zidanom inatkrivenom objektu bez kanalizacije pa nema mogu nosti istjecanja eventualno prolivenog sadržaja.Skladište maziva, boja i lakova te sredstva za oplemenjivanje smješteno je u objektima bez unutarnjegrazvoda kanalizacione mreže.

Rezervoari za hidrol ulje i D3 smješteni su na betonsku nepropusnu podlogu s hvata em ulja.Rezervoari su dvostjenski pa nema potrebe izgradnje betonskih tankvana.

Sve kemikalije imaju sigurnosno tehni ke listove (Zavod za toksikologiju), a o evidnici o korištenjuotrova se vode ru no i elektronski. Zbirni o evidnik o opasnim kemikalijama je dostavljen u Zavod zatoksikologiju u propisanom roku.

Pregledom tehni ke i pogonske dokumentacije te neposrednim uvi ajem inspektora radi kontroleprimjene elektroenergetskih propisa, utvr eno je da se održavanje elektroenergetskog dijelatransformatorskih stanica TS 10/0.4 kV broj 1 i 2, uklju ivo srednjenaponski dio, transformatore,niskonaponske razvodne ormare i dio niskonaponskog razvoda elektroenergetske opreme i ure ajaobavlja na propisan na in.

U posljednjih 5 godina u trgova kom društvu nije bilo akcidenata požara ili tehnološke eksplozije.Zaposlenici su osposobljeni za provo enje preventivnih mjera zaštite od požara, o emu postojeUvjerenja. Na lokaciji se nalaze svi propisani ure aji, oprema i sredstva za dojavu, gašenje isprje avanje širenja požara, sve prema planu zaštite od požara (vatrogasni aparati, hidrantska mreža,vatrodojava, gromobranska instalacija, sustav za automatsko gašenja plinom FM 200), koji se održavajuu ispravnom stanju.

Redovno se obavlja održavanje skid ure aja kontrolom i ispitivanjem elektri nih i gromobranskihinstalacija, nadzorom Ex – Agencije nad elektri nim instalacijama i ure ajima u protueksplozijskojizvedbi te kontrolom zaštite od stati kog elektriciteta o emu postoji dokumentacija. Obavljeno jeosposobljavanje djelatnika za punjenje posuda tehni kim plinovima o emu je Ispitna komisija



16

Državnog inspektorata izdala uvjerenja. Upute za slu aj opasnosti i upute za siguran rad istaknute su navidljivom mjestu uz skid ure aj. Izlazni putovi iz svih gra evina su obilježeni i nezakr eni, a vatrogasnaslužba dnevno kontrolira ispravnost sustava i postupaka za protupožarnu zaštitu.

Oprema pod tlakom je redovito pregledavana i ispitivana od strane nadležne Agencije za opremu podtlakom. Sigurnosni ventili su baždareni kod ovlaštene tvrtke uz pisana izvješ a, a manometri suumjereni uz izvješ a o umjeravanju. Ukupno je evidentirana 41 posuda pod tlakom s opisom vrste,mjesta ugradnje, tvorni kim brojem, godinom proizvodnje, dopuštenim tlakom, brojem certifikata iglavne knjige, vrste i datuma pregleda te datuma i vrste ponovnog pregleda.

Operater se u cijelosti nalazi u granicama obuhvata Nacionalne ekološke mreže rijeka Sutla, šifre HR2001070 Sutla. Operater je upoznat sa smjernicama za mjere zaštite ekološke mreže i iste su impredane, zajedno s kartom ekološke mreže koja se odnosi na podru je Krapinsko zagorske županije.Tako er su upoznati i s odredbama Zakona o zaštiti prirode koje se ti u ekološke mreže i Nature 2000,budu eg podru ja od posebnog ekološkog interesa za Europsku uniju. Zamije eni su mogu i nepovoljniutjecaji na ekološku mrežu: tvornica se nalazi neposredno uz rijeku Sutlu, radi tehnološkog procesazahva aju vodu iz rijeke Sutle. Ukazano je na potrebno isho enje dokumentacije prilikom novihzahvata ili rekonstrukcije postoje ih gra evinskih ili negra evinskih zahvata.

Povrede propisaMjerenjima utvr ene emisijske koncentracije ukupnih praškastih tvari za sve tri staklarske pe i nisu uskladu s lankom 1. i lankom 163. Uredbe od 1.1.2010. godine, budu i da su prosje ne izmjerenevrijednosti iznosile na staklarskim pe ima W 61 123,3 mg/m3, W 62 135,31 mg/m3, W 61 122,5 mg/m3.Stranka je uputila MZOPUG u molbu za toleriranje prekora enja emisija ukupnih praškastih tvari do2014., kada je investicijski predvi ena izgradnja centralnog dimnjaka i filtra za pro iš avanje dimnihplinova. Vrijednost investicije je preko 5 mil. eura.

Unutrašnjost postrojenja tvrtke VETROPACK Straža tvornica stakla d.d. u Humu na Sutli



17

3 HEP PROIZVODNJA d.o.o. TE–TO Zagreb Zagreb www.hep.hr

Osnovne informacijePogon TE–TO Zagreb je kogeneracijsko postrojenje namijenjeno za proizvodnju elektri ne i toplinskeenergije, u sklopu HEP Proizvodnje d.o.o., cca. 1 km južno od naselja Borovje i Savica i cca. 2 km isto nood naselja Zapru e i Utrine, s mogu im utjecajem na kakvo u zraka. Pogon je izgra en i pušten upogon 1962. i od tada je znatno rekonstruiran (pove anje snage i u inkovitosti). Ukupna instaliranaelektri na snaga iznosi 328 MWe, instaliranog kapaciteta za proizvodnju tehnološke pare od 310 t/h ikapaciteta za proizvodnju topl. energije za grijanje grada od 628 MWt, što je u razdoblju od 1.1.31.5.2008, omogu ilo prosje nu mjese nu proizvodnju od cca 130 GWh el. energije, 28 Mt pare i 95GWh topl. energije. Toplinska energija proizvodi se i isporu uje kao industrijska para za pokrivanjepotreba industrije isto nog dijela grada i u novije vrijeme za potrebe bolnice Rebro – grijanje, ali ihla enje parom putem apsorpcijskog rashladnog ure aja, odnosno isporuka toplinske energije putemvrelovodnog sustava za podmirenje potreba grijanja i opskrbe toplom sanitarnom vodom stambenih iposlovnih objekata priklju enih na CTS (centralni toplinski sustav) TE TO Novi Zagreb i isto ni diograda.

U radu su pogonske jedinice toplinske snage ložišta: blok C (384 MWt), blok D (58 MWt), blok E (64MWt), blok F (64 MWt), blok G (116 MWt), blok H (116 MWt), blok K (208 MWe + 140 MWt), pomo naparna kotlovnica PK 3 i novi kombi kogeneracijski blok L (75 MWe/110 MWt) u probnom radu.

Za energetsku u inkovitost i zaštitu okoliša zna ajno je kombikogeneracijsko postrojenje blok K,pušteno u redoviti pogon 2003. godine i novi kombikogeneracijsi blok L izgra en 2009. godine.

DokumentacijaVodopravna dozvola, 2.3.2000. godine, s rokom važenja do 17.3.2019.,

Vodopravna dozvola za ispuštanje voda za lokacije Kuševa ka 10.a. i Miševa ka 15.a, Hrvatskevode, Vodnogospodarski odjel za slivno podru je Grada Zagreba, 12.10.2006. s rokom važenja do31.12.2011.,

Rješenje o kategorizaciji u I h kategoriju ugroženosti od požara (Broj 511.19.37 UP I 7770/1 1995),

Rješenje o ispunjavanju propisanih uvjeta glede prostora, opreme, zaposlenika, zaštite na radu izaštite od požara za korištenje opasnih kemikalija, Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu ibranitelje, 19.12.2006..



18

Tehnološki procesTehnološki proces proizvodnje elektri ne i/ili toplinske (para i vrela voda) energije u pogonu TE TOZagreb temeljen je na pretvorbi kemijske energije sadržane u gorivu (teško i lako loživo ulje, odnosnoprirodni plin) u elektri nu i/ili toplinsku energiju pomo u termodinami ke, mehani ke ielektromagnetske pretvorbe. To pretpostavlja sljede e tehnološke cjeline: spremnici goriva, plinskisustav (50/7 bar) s max. dobavnom koli inom od 100.000 m3/h, plinski sustav (50/30 bar) s max.dobavnom koli inom od 60.000 m3/h, pumpe teku eg goriva, parne turbine, parni kotlovi, plinsketurbine, kotlovi utilizatori, generatori parnih i plinskih turbina, vrelovodni sustav, parovodni sustav,postrojenja za cirkulaciju kondenzata, napojne i rashladne vode, elektropostrojenje s transformatorimai rasklopištem, postrojenje za kemijsku pripremu vode.

Ulaz sirovine, energenataProsje ni mjese ni utrošak goriva od cca 29 x 106 prirodnog plina i 10.243 t mazuta (LUT). Zaskladištenje teku eg goriva (LUT) koristi se 5 spremnika (R2, R3, R4, R5 i R6) ukupnog volumena 80.000m3 s tim da je spremnik R3 (10.000 m3) namijenjen za državne robne rezerve, a spremnik R1 jeprenamijenjen i skladišti se specijalno lako lož ulje za rad plinskih turbina (SLLU). Tijekom 2009. godine,u pogonu TE TO proizvedeno je ukupno: 1.553 GWh elektri ne energije, 204 GWh tehnološke pare i868 GWh ogrijevne pare, za što je ukupno utrošeno: 93.814 t mazuta (40.193 kJ/kg), 325 x 106 m3

zemnog plina (33.338 kJ/ m3) i 137 t extra lakog loživog ulja (42.000 kJ/kg).

Emisije u zrakS obzirom na vrstu i instaliranu snagu ure aja za loženje i/ili plinskih turbina, operater je obveznikkontinuiranih mjerenja emisije dimnih plinova. Nova monitoring oprema (MEAC 2000) ugra ena je na200 m dimnjaku (glavna mjerna stanica – GMS) i po jedan komplet opreme za svaki od ispusta kombikogeneracijskog postrojenja (CEMS 1 i CEMS 2). Ugra ena oprema za provo enja kontinuiranihmjerenja na 200 m dimnjaku obuhva a mjerenje sljede ih pokazatelja: CO, NOx, SO2, K , O2, protoka,temperature i brzine dimnih plinova. Mjerenje se obavlja u verikalnoj struji dimnih plinova na visini +35m od tla. Oprema za kontinuirana mjerenja ugra ena je i na svakom od ispusta kombi kogeneracijskogpostrojenja i obuhva a mjerenje sljede ih pokazatelja: CO, NOx, SO2, dimni broj, O2, temperaturadimnih plinova i sukladna je s Uredbom o GVE. Mjerenje se obavlja u verikalnoj struji dimnih plinova navisini +50 m od tla. Podaci svih kontinuiranih mjerenja objedinjuju se na jednom ra unalu, u centralnojkomandi kombi kogeneracijskog postrojenja, a pohrana i obrada, odnosno grafi ki i/ili drugi prikazmjerenih vrijednosti ili statisti kih pokazatelja, obavlja se sukladno Uredbi o GVE. Podaci kontinuiranihmjerenja pohranjuju se na odgovaraju i na in, dostupne su sve kategorije podataka (trenutne i/iliosrednjene vrijednosti razli itih vremenskih sljedova) s raznim na inima prikaza podataka (display,ispis, tabelarno i/ili grafi ki), o emu se vodi odgovaraju i o evidnik – mjese ni izvještaj o emisijamadimnih plinova u zrak.

Uz kontinuirana mjerenja emisije TE TO je obveznik obavljanja i povremenih mjerenja. Vrednovanjerezultata, kontinuiranih i povremenih mjerenja emisija, potvr uje da stacionarni izvor udovoljavapostavljenim uvjetima prema Uredbi o GVE. Nova mjerenja planirana su za velja u 2011. godine.

Emisije u vodeVodoopskrbni sustav osigurava potrebu Pogona za tehnološko proizvodnom, tehnološko rashladnom,sanitarnom i protupožarnom vodom. Voda se dobavlja zahva anjem iz rijeke Save, iz 4 vlastita zdenca iiz sustava javne vodoopskrbe. Vode zahva ene iz zdenaca koriste se za sanitarne i tehnološke potrebe,te za potrebe društva HEP Toplinarstvo, dok se vode zahva ene iz rijeke Save koriste se za hla enjekondenzatora (rashladna voda).



19

Nakon obavljene funkcije hla enja ta se voda vra a u Savu, a manjim dijelom odvodi u jezero Savica,sve sukladno vodopravnoj dozvoli. Temperaturni prirast tako ispuštene vode manji je od dopuštenogzagrijavanja.

Na lokaciji koju obuhva a vodopravna dozvola za ispuštanje otpadnih voda, nalaze se 2 trgova kadruštva: HEP Toplinarstvo d.o.o. i HEP Proizvodnja d.o.o. Pogon TE TO. Nositelj vodopravne dozvole jeHEP Proizvodnja d.o.o., Sektor za termoelektrane, Pogon TE TO Zagreb, za lokaciju u Zagrebu,Kuševa ka 10a. i Miševa ka 15a i to temeljem Sporazuma o reguliranju me usobnih prava, obveza iodgovornosti u svezi mjera zaštite okoliša od 1.9.2005. godine, te se za lokaciju izdaje jednavodopravna dozvola za ispuštanje voda.

Na lokaciji Pogona TE TO izgra ena je mreža mješovitog kanalizacijskog sustava, koja ima nekolikopodsustava: tehnološka kanalizacija, kanalizacija za odvodnju zauljenih otpadnih voda, kanalizacija zaodvodnju kemijski one iš enih voda, sanitarna i oborinska kanalizacija, kanalizacija rashladnog sustava.

Otpadne vode, ovisno o vrsti, nakon predobrade na ura ajima za pro iš avanje, upuštaju se u jezeroSavicu, rijeku Savu i sustav javne odvodnje Grada Zagreba.

Tehnološke vode, zauljene otpadne vode i kemijski one iš ene otpadne vode (od regeneracije i pranjaionskih izmjenjiva a, otpadne vode s otvorenog i zatvorenog skladišta kemikalija, od pranjaregenerativnih zagrija a zraka, od pranja dimovodnih kanala, od ventilatora dimnih plinova, od pranjadimne strane kotla, od kemijskog pranja kotla s vodene strane kao i kod konzerviranja kotla) nakonure aja za pro iš avanje (ure aj za pro iš avanje zauljenih otpadnih voda, separatori ulja, ure aj zapro iš avanje voda od pranja zagrija a zraka, dimovodnih kanala, pranja kotla itd. i ure aj zaneutralizaciju) upuštaju se u mješoviti kanalizacijski sustav Pogona TE TO Zagreb u koji se upuštajusanitarne i oborinske otpadne vode. Ispred ispusta pro iš enih tehnoloških voda na sanitarnooborinskoj kanalizaciji izvedena je taložnica, a ispred samog ispusta u Savicu izgra en je i dodatniseparator ulja.

Rashladne vode iskorištene u rashladnom sustavu za hla enje kondenzatora odvode se do razdjelnegra evine s izvedenim preljevom i sukladno vodopravnoj dozvoli ispuštaju se u rijeku Savu (cca 80%sveukupnih rashladnih voda) – ispust broj 3. Sava (rashladna), dok se ostatak (cca 20%) rashladne vodeispušta u jezero Savica – ispust broj 2. (Savica 2. rashladna), zbog prihranjivanja jezera svježom vodom.

Emisije – otpadTE–TO Zagreb proizvo a je otpada: hidraulu na mineralna ulja, mineralna izolacijska i termi ka ulja,otpadna ulja za motore, pogonske ure aje i podmazivanje, razni zauljeni otpad (ambalaža, filtri, papir,metalne strugotine), transformatori, olovne baterije, otpad od iš enja uljnih spremnika, mješavinemasti i ulja iz odvaja a, fluo cijevi i drugi otpad koji sadrži živu, strugotine i otpiljci, pijesak odpjeskarenja, razna ambalaža, razni filterski materijali, zaštitna odijela, stara oprema, razne baterije,željezo i elik, razni izolacijski materijali, papir i karton, organski otpad, mješani komunalni otpad,odnosno sve kako je navedeno i predvi eno Planom i/ili Pravilnikom o gospodarenju otpadom.

Kona no zbrinjavanje cjelokupnog otpada operatera regulirano je s ovlaštenim pravnim osobama.Proizvo a vodi o evidnike i drugu propisanu dokumentaciju sukladno Zakonu o otpadu, a ispunjavajuse i sve obveze prema Pravilniku o registru one iš avanja okoliša.

Za potrebe skladištenja proizvodnog otpada (opasnog i neopasnog) u pravilu se koriste odgovaraju ispremnici i/ili za to odre ena, propisna mjesta s propisnim oznakama i klju nim brojevima.

TE–TO Zagreb je ovlašteni obra iva otpadnih ulja II kategorije (suspaljivanjem) no ve cca 2 3 godineTE–TO Zagreb obra uje (suspaljuje) isklju ivo vlastita otpadna ulja u koli ini od cca 50 t/god. i to takoda se ista umješavaju u spremnike od cca 10.000 ili 20.000 t LUT a, što zna i da otpadna ulja ine max.cca 2 5 ‰ u korištenom teku em gorivu.



20

RiziciIzra eni su Operativni plan intervencija u zaštiti okoliša koji je dostavljen županijskom uredunadležnom za zaštitu okoliša, Operativni plan za provo enje interventnih mjera u slu aju izvanrednogzaga enja voda, Plan gospodarenja otpadom u pogonu TE TO Zagreb i Projekt zbrinjavanja opasnogproizvodnog otpada na lokaciji TE TO, Zagreb.

Za skladištenje goriva postoji 6 spremnika ukupnog volumena 80.000 m3 svaki s odgovaraju ombetonskom ili eli nom tankvanom.

Transformatori su opremljeni sustavima za prikupljanje eventualno iscurjelog ulja a prokapavanje ilicurenje trafo ulja nije zamije eno.

Unutarnja kontrola provo enja mjera zaštite od požara obavlja se cijele godine, a o redovnom iperiodi kom pregledu vatrogasnih aparata vodi se propisana evidencija. Tehni ke mjere zaštite odpožara izvedene su i održavane u skladu s propisima i pravilima struke (sukladno zahtjevima lokacijske,gra evne i uporabne dozvole).

Oprema pod tlakom uredno je održavana, sukladno projektnim i proizvodnim zahtjevima, zakonskimobvezama i pravilima struke.

Povrede propisaOperater je dostavio pogrešne podatake o koli ini zahva enih i korištenih voda i koli ini ispuštenihvoda te isti nisu uskla eni s podacima Hrvatskih voda.

Nedostaje revizija procjene opasnosti na okolnosti novonastalih promjena u procesu rada i ispitivanjaradne okoline.

Utvr ena je prisutnost uljnih masno a na kotlu transformatora 150 MVA; oklopljene sabirnice 12,5 kVnisu ozna ene znakom opasnosti od visokog napona; djelomi na neuskla enost izvještaja o pregledu,održavanju i ispitivanju opreme i relejne zaštite s Pravilnikom o pregledu i održavanjuelektroenergetskih objekata TE TO ZAGREB i Elaboratom u udešenju relejne zaštite;

Upravni postupciVodopravna inspekcija je donijela rješenja za otklanjanje navedenih nedostataka na koja je uloženažalba.

Rješenjima je nare ena revizija procjene opasnosti na okolnosti novonastalih promjena u procesu radai ispitivanja radne okoline;

Inspektor zaštite na radu je donio rješenja za otklanjanje gore navedenih nedostataka.

Optužni prijedloziOptužni prijedlozi nisu podneseni.

Kontrolni nadzoriŽalbeni postupci na rješenja vodopravne inspekcije nisu završeni.

Obavljenim kontrolnim nadzorima inspekcije zaštite od požara, elektroenergetske i inspekcije zaštite naradu, utvr eno je postupanje po svim nare enim mjerama.



21

4

JADRAN GALENSKI LABORATORIJ d.d. Pulac bb, Rijeka www.jgl.hr

Osnovne informacijeJADRAN GALENSKI LABORATORIJ d.d. nalazi se na podru ju Grada Rijeke, a posluje na dvije lokacijeSvilno bb i Pulac bb. Proizvodi više od 250 razli itih farmaceutskih i kozmeti kih proizvoda. Glavni dioposlovanja usmjeren je na proizvodnju lijekova, bez kemijske sinteze, procesom namješavanjanabavljenih sirovina od dobavlja a unutar Republike Hrvatske i punjenjem ambalaže. Dopunski dio ineproizvodi koji se izdaju bez recepta i kozmeti ki proizvodi. Operater proizvodi male serije esencijalnihlijekova uskih farmakoloških skupina, generi ke lijekove, dijetetske proizvode, dermatološkokozmeti ke proizvode namijenjene djeci i odraslima.

Tvrtka posluje na sljede im lokacijama:

- Rijeka, Pulac bb, na kojoj se nalaze sljede e tehnološke cjeline: proizvodnja polu vrstih oblika(masti), skladište ulaznih sirovina, analiti ki laboratorij, razvoj i istraživanje i upravna zgrada,

- Rijeka, Svilno bb, na kojoj se nalaze sljede e tehnološke cjeline: proizvodnja otopina (sterilne inesterilne), proizvodnja suhih oralnih oblika (tablete i kapsule), skladište gotovih proizvoda ikancelarijski prostor.

Na lokaciji Pulac je zaposleno 90 djelatnika, a na lokaciji Svilno 127 djelatnika.

Dokumentacija- Vodopravna dozvola za ispuštanje otpadnih voda s podru ja pogona “Svilno“ kod Rijeke iz lokalnog

sustava odvodnje putem upojnih bunara u tlo, Hrvatske vode, VGO Rijeka, 27.12.2009. s rokomvaženja do 31.12.2020.,

- Vodopravna dozvola za ispuštanje otpadnih voda s podru ja pogona “Pulac“ iz lokalnog sustavaodvodnje putem upojnih bunara u sustav javne odvodnje, Hrvatske vode, VGO Rijeka, 17.12.2009.s rokom važenja do 31.12.2020..

Tehnološki procesTehnološki proces kod svih farmaceutskih oblika koji su zastupljeni u JGL, tj. kod sve tri proizvodnje jesli an, iako u nekim tehnološkim rješenjima i pojedinostima i veoma specifi an. Po inje pripremomsirovine, aktivne i pomo nih i pripremom pro iš ene vode koja ulazi u proizvod, nastavlja se procesom itehnikama kompozicije lijeka odnosno proizvoda, te procesom doziranja odnosno pakiranja u primarnuambalažu. Slijedi ozna avanje i opremanje prate im deklaracijama da bi se završio pakiranjem usekundarnu i tercijarnu ambalažu. Cijelom procesu prethodi faza skladištenja sirovina i materijala, aslijedi skladištenje gotovih proizvoda.



22

Sve faze, ovisno o potrebnom stupnju isto e ili sterilnosti, odvijaju se u kontroliranim uvjetima tzv.istih soba (clean room), gdje se neprekidno kontrolira i održava tražena temperatura, (nad)tlak,vlažnost, broj estica i razina kisika. Potrebna isto a prostora i opreme postiže se metodama isustavima pripreme zraka, pranja, iš enja i sterilizacije, koje su razvijene i certificirane zafarmaceutsku proizvodnju.

Ispravnost i kakvo a proizvoda kao i procesa proizvodnje višekratno se kontoliraju certificiranimsustavom interne kontrole kvalitete, te eksterno, putem obaveznih, redovnih i izvanrednih kontrolaneovisnih tuzemnih i inozemnih kontrolno zdravstvenih ustanova i ku a.

JGL d.d. se ne bavi sakupljanjem biljaka iz prirode, otkupom svježeg biljnog materijala, niti nekim odpostupaka obrade svježeg biljnog materijala. Obra eni biljni materijal (osušen, samljeven, ekstrahiran isl.) kupuje od dobavlja a na našem tržištu ili uvoza.

Tvrtka JGL d.d. gotove proizvode, koji sadrže dijelove zašti enih ili strogo zašti enih biljnih svojti plasirana tržište RH i izvozi.

Ulaz sirovine, energenataU 2009. godini utrošeno je 67 t aktivnih sirovina, 150 t pomo nih sirovina i oko 9 t biljnih droga.Utrošeno je i oko 8 t detergenata i sredstava za iš enje, te je tako er u promet stavljeno preko 82 tamabalaže, od ega najviše papirne odnosno kartonske.

Za potrebe proizvodnje koristila se isklju ivo elektri na energija, te je u 2009. godini na obje lokacijeutrošeno 2.700 MWh energije.

JGL d.d. u svom proizvodnom programu ima nekoliko grupa proizvoda (lijekovi, dodaci prehrani ikozmetika) u kojim kao osnovno ili pomo no sredstvo koristi dijelove ili derivate biljnog porijekla.Uvidom u “Pregled biljnih vrsta“ utvrdilo se da su prisutne 3 strogo zašti ene zavi ajne svojte i 17zašti enih divljih svojti iz Pravilnika o proglašenju divljih svojti zašti enim i strogo zašti enim. Tvrtka nevodi zasebnu evidenciju po vrstama i koli inama upotrijebljenih zašti enih ili strogo zašti enih biljnihsvojta.

Emisije u zrakNa lokaciji Svilno JGL d.d. nalazi se 5 stacionarnih izvora emisija u zrak iz kojih je obavljeno mjerenjeemisija putem ovlaštenog laboratorija DVOKUT ECRO d.o.o., Zagreb. To su Otprašiva odjela tabletabr.1, Otprašiva odjela tableta br.2, Klima komora odjela tableta prizemlje, klima komora odjelatableta 1. kat i ispust ventilacije garderoba u odjelu tableta. Iz Izvješ a o mjerenju izra enog12.12.2007. godine utvr eno je da svi ispusti udovoljavaju propisanim GV one iš uju ih tvari u zrak izstacionarnih izvora te da je sljede e mjerenje potrebno obaviti za pet godina.

Emisije u vodeVodopravnom dozvolom za pogon “Svilno“ kod Rijeke dozvoljeno je iz lokalnog sustava odvodnjeputem upojnih bunara ispuštanje u tlo: sanitarne otpadne vode Qmax=12 m3/dan ili Qmax=3.000m3/god, tehnološke otpadne vode Qmax=28 m3/dan ili Qmax=7.000 m3/god.

Izra en je Pravilnik o radu i održavanju sustava unutarnje odvodnje na lokaciji pogona Svilno. Vode seo evidnici dnevne kontrole rada ure aja (za sije anj i velja u 2010. godine).

Na lokaciji Svilno ispuštanje otpadnih voda obavlja se putem sustava interne kanalizacije i ure aja zabiološku obradu otpadnih voda te preko kontrolnog mjernog mjesta u upojni bunar. Ispitivani uzorak zapogon “Svilno“ sukladan je uvjetima za ispuštanje u prirodni prijemnik. Stranka je izradila separatornaftnih derivata, za predtretman oborinskih voda s manipulativnih površina te obavila odspajanje iste sbujice Pocurni i time ispunila obvezu iz vodopravnih uvjeta.



23

Vodopravnom dozvolom za pogona “Pulac“ dozvoljeno je ispuštanje otpadnih voda s podru ja izlokalnog sustava odvodnje putem upojnih bunara u sustav javne odvodnje: sanitarne otpadne vodeQmax=12 m3/dan ili Qmax=3.000 m3/god, tehnološke otpadne vode Qmax=12 m3/dan ili Qmax=3.000m3/god.

Izra eni su Operativni planovi interventnih mjera u slu aju iznenadnog zaga enja sustava unutarnjeodvodnje i površina na podru ju pogona “Svilno“ i “Pulac“ od sije nja 2004, koji je revidiran u prosincu2009. godine.

Emisije otpadPregledom o evidnika utvr ujeno je da tijekom 2009. godine nastalo ukupno 26 vrsta otpada: 8 vrstaopasnog otpada odnosno 4.098 kg i 18 vrsta neopasnog otpada odnosno 155.245 kg. U 2008. godinigenerirano je 222.644 kg neopasnog otpada i 2.793 kg opasnog otpada.

Opasni i neopasni otpad predaje se ovlaštenim sakuplja ima: METIS d.d., ECOOPERATIVA d.o.o.,ISTO A d.o.o., Rijeka, KEMIS, EKOVELEBIT i FLORA VTC.

Otpad se skladišti privremeno na obje lokacije u ogra enom skladištu, pod klju em, natkriveno, sneonkom rasvjetom i bez mogu nosti dotoka oborinske vode, u propisno ozna enim spremnicima.

Izra eni su Planovi gospodarenja otpadom. U 2009. godini obavljena je prijava u Registar one iš enjaokoliša na sljede im obrascima: PI 1, PI 2, PI V i obrascu PL PPO za Svilno i Pulac.

RiziciProvjerom specifikacije uskladištenih tvari s obzirom na obvezu iz lanka 3. Uredbe o sprje avanjuvelikih nesre a utvr eno je da operater nije obveznik izrade Izvješ a o sigurnosti.

Skladištenje, držanje i uporaba zapaljivih teku ina i plinova u skladu su sa Zakonom o zapaljivimteku inama i plinovima i uputama proizvo a a.

Svi ure aji i instalacije koje mogu prouzro iti nastajanje i širenje požara održavaju se u ispravnomstanju o emu postoji dokumentacija. Za provedbu organizacijskih mjera zaštite od požara, izra en jeinterni Pravilnik o zaštiti od požara. Za obavljanje preventivnih poslova zaštite od požara raspore en jedjelatnik s položenim stru nim ispitom. Ve ina uposlenih djelatnika osposobljena je za provedbupreventivnih mjera zaštite od požara, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom.

Inspektor rada iz podru ja zaštite na radu obavio je nadzor nad procjenom opasnosti radnih mjesta;primjenom mjera zaštite na radu pri uporabi i skladištenju opasnih radnih tvari u Objektu A i to: Odjelusterilne otopine, Odjelu nesterilne otopine, Odjelu suhih oralnih oblika, Odjelu finalizacije te u ObjektuB skladištu ulaznih sirovina; osposobljenosti radnika za rad na siguran na in na radnim mjestima iposlovima na koje su raspore eni te ispunjavanje potrebnih uvjeta glede stru ne osposobljenosti izdravstvenog stanja za radnike raspore ene na poslovima s posebnim uvjetima rada; ispitivanje radnogokoliša strojeva i ure aja s pove anim opasnostima, pregled i ispitivanje elektri nih instalacija uobjektu, organizaciju i osiguranje pružanja prve pomo i radnicima na radu.

Na lokaciji Pulac stranka posjeduje i koristi jednu tla nu posudu visoke razine opasnosti, spremnik zrakavolumena 1000 l, na kojemu je u propisanom roku obavljen i ovjeren redovni pregled od stranenadležnog državnog tijela. Na lokaciji Svilno stranka posjeduje i koristi 3 tla ne posude visoke razineopasnosti, generator pare vol. 61 lit. i dva spremnika zraka vol. 500 l i 1000 l. Na prve dvije gorenavedene tla ne posude u propisanom roku obavljen je redovni pregled od strane nadležnog državnogtijela.

JGL d.d. Rijeka udovoljava propisanim uvjetima za korištenje štetnih, nagrizaju ih i nadražuju ihkemikalija iz Zakona o kemikalijama u skladu s isho enim Rješenjem od 17.6.2008. godine od straneUreda državne uprave u PGŽ. Izvršen je nadzor nad provo enjem odredbi Zakona o zaštiti pu anstva odzaraznih bolesti, te je utvr eno da nema nepravilnosti.



24

Nadzorom elektroenergetskog inspektora nadzor nad elektri nim instalacijama nisu utvr enenepravilnosti.

Povrede propisa

Upravni postupciRješenjem inspekcije zaštite okoliša nare ena je izrada Plana gospodarenja otpadom za otpad klju nogbroja 180103*, 150110* i 160213* te dostava u Ured državne uprave PGŽ i Agenciju za zaštitu okoliša.

Rješenjem inspektora zaštite od požara nare eno je da se u roku od dva mjeseca 20 djelatnikaosposobi za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovineugroženim požarom.

Nadzorom inspektora posuda pod tlakom utvr eno je da za spremnik od 1000 l nije u propisanom rokuobavljen i ovjeren redovni pregled od strane OPT Agencije. Inspektor je izdao rješenje o otklanjanjunedostataka u roku od 60 dana.

Optužni prijedloziZbog utvr enih propusta u primjeni odredbe lanka 21. Zakona o zaštiti na radu podnesen je optužniprijedlog Prekršajnom sudu u Rijeci.

Na spremniku zraka vol. 1000 l. nije u propisanom roku obavljen i ovjeren redovni pregled od straneOPT Agencije, zbog ega je proslije en optužni prijedlog Op inskom sudu u Rijeci.

Kontrolni nadzoriObavljenim kontrolnim nadzorima inspekcije zaštite okoliša, zaštite od požara, te inspekcije opremepod tlakom i zaštite na radu, utvr eno je postupanje po svim nare enim mjerama.

Unutrašnjost postrojenja JADRAN GALENSKI LABORATORIJ d.d. u Rijeci



25

5 PLINACRO d.o.o. Zagreb dionica Rogatec – Zagreb

www.plinacro.hr

Osnovne informacijePLINACRO d.o.o. za transport i trgovinu prirodnim plinom na dionici magistralnog visokotla nogplinovoda Rogatec Zabok Zagreb (koji prolazi Krapinsko zagorskom i Zagreba kom županijom) obavljadjelatnost cjevovodnog transporta prirodnog plina, kao javnu uslugu energetske djelatnosti.

Tvrtka je operator plinskog transportnog sustava Republike Hrvatske u dopremi prirodnog plina izRusije od ulaza preko Slovenije u plinski transportni sustav na podru je Republike Hrvatske, do izlaza izmjerno redukcijskih stanica s mjernim linijama preko kojih se plin isporu uje korisnicima sustava.

Na navedenoj dionici ne obavljaju se gra evinski niti drugi radovi, a izgra eni plinovod i objektiposjeduju gra evinske i uporabne dozvole. PLINACRO d.o.o. na toj dionici ne obavlja djelatnost s popisadjelatnosti iz Priloga I Uredbe o postupku utvr ivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša.

Dokumentacija- Dozvola za obavljanje energetske djelatnosti transporta prirodnog plina, registarski broj dozvole

080304171 0030 08/03, Vije e za regulaciju energetskih djelatnosti, 10.11.2003.,

- Gra evinska dozvola za magistralni plinovod Rogatec Zabok, Republi ki sekretarijat za urbanizam,gra evinarstvo, stambene i komunalne poslove, Zagreb, 16.12.1977.,

- Gra evinska dozvola za magistralni plinovod Zabok Zapreši , Republi ki sekretarijat za urbanizam,gra evinarstvo, stambene i komunalne poslove, Zagreb, 14.9.1977.,

- Uporabna dozvola za magistralni plinovod, dionica Zapreši Podsused, Republi ki sekretarijat zaurbanizam, gra evinarstvo, stambene i komunalne poslove, Zagreb, 9.8.1978.,

- Operativni planovi intervencija u zaštiti okoliša za pojedine dionice plinovoda –transport opasnetvari prirodnog plina cjevovodima, studeni 2006. ZIRS d.d., Zagreb.

Tehnološki procesOperativni nadzor, upravljanja i održavanja ulazne mjerne stanice transportnog sustava plinovoda,nadzemnih objekata transportnog sustava, uklju uju i mjesta isporuke plina mjerno redukcijskihstanica s mjernim linijama preko kojih se plin isporu uje korisnicima sustava organiziran je unutarorganizacijske jedinice Sektor transporta plina, tvrtke Plinacro d.o.o..

Sektor transporta plina osigurava sigurne i pouzdane uvjete transporta plina i raspoloživosttransportnog sustava neprekidnim radom, nadzorom i održavanjem objekata transportnog sustavanužnim za tehni ko funkcioniranje sustava. Na transportnom sustavu predmetne dionice, koji je uoperativnoj nadležnosti Regije transporta plina sjeverna Hrvatska (cijelom svojom dužinom) obavljaju



26

se poslovi kontrole dnevnih operativnih parametara, nadzor zaštitnog pojasa plinovoda, uklanjanje,dojavljivanja uo enih kvarova i nedostataka te priprema sustava i objekata za izvo enje posebnihoperacija (preusmjeravanja tokova, pražnjenja, inertizacije, punjenja sustava i sl.), kao i ostali poslovipo nalogu Nacionalnoga dispe erskog centra. Na osnovi programa održavanja tehnoloških objekatatransportnog sustava i njihovim uskla ivanjem s postoje im zakonskim propisima, pravilnicima itehni kim preporukama, 17 djelatnika iz sjedišta Regije transporta plina sjeverna Hrvatska, obavljajuposlove planiranja, pripreme i organiziranja izvo enja radova održavanja tehnoloških objekataplinovoda, mjerno redukcijskih stanica, mjerno regulacijskih vorova i pripadaju e opreme, uklju uju ii skladištenje opreme, materijala i rezervnih dijelova nužnih za obavljanje osnovne djelatnosti, od kudaodlaze u operativne nadzore dionica plinovoda po terenu.

Tehni ke karakteristikeDionica me unarodnog plinovoda Rogatec – Zabok – Zagreb DN 500 (vanjski promjer 508 mm) od MRRogatec do MRS Zagreb Zapad duga je 61 km, a izgra ena je 1978. godine. Nazivni tlak plinovoda je 50bara, a prosje an iznosi 35 bara. Na trasi podzemnog plinovoda nalaze se sijede e instalacijepriklju ci:

- mjerno redukcijski vor (MR ) Zabok,

- mjerno redukcijske stanice (MRS): Straža, Krapina, Zabok, Jakovlje, Zapreši , Zagreb Zapad,

- blokadno ispuhiva ke stanice (BIS): urmanec, Trški Vrh, Sveti Križ Za retje, Jakovlje, Zapreši iRakitje.

Trasa plinovoda je opremljena ista kim stanicama za iš enje plinovoda.

Emisije u zrakNa predmetnoj dionici plinovoda nalazi se 6 stacionarnih to kastih ispusta u zrak iz plinskih kotlovnicamjerno redukcijskih stanica za koje postoji obveza mjerenja emisija:

1. E1 dimnjaka kotla Toplota Zagreb, snaga 290 kW na lokaciji Lug Zabo ki bb, MRS Zabokkotlovnica,

2. E2 dimnjaka kotla Toplota Zagreb, snaga 290 kW na lokaciji MRS Krapina kotlovnica,

3. E3 dimnjaka kotla Toplota Zagreb, snaga 290 kW na lokaciji Hum na Sutli bb MRS Straža –kotlovnica,

4. E10 dimnjaka dvaju kotlova 1 i

5. kotla 2 Toplota Zagreb, snage svaki 547 kW na lokaciji MRS Zagreb Zapad kotlovnica,

6. E5 dimnjaka kotla Toplota Zagreb, snaga 290 kW, na lokaciji Pere Dev i a bb, MRS Zapreši –kotlovnica.

Mjerenja emisija one iš uju ih tvari u zrak provode se redovito u propisanim rokovima, a periodi nimmjerenjima utvr eno je da izmjerene emisijske koncentracije odgovaraju grani nim vrijednostimasukladno Uredbi o grani nim vrijednostima emisija one iš uju ih tvari u zrak iz stacionarnih izvora zamale ure aje za loženje.

Tvrtka je kao obveznik dostavila nadležnom tijelu u propisanom roku obrasce za Registar one iš enjaokoliša za 2008. i 2009. godinu.

Pregledom dokumentacije utvr eno je kontrolirano ispuštanje prirodnog plina (smjese najmanje 85%metana koja prema predo enom STL u nema navedene negativne ekološke u inke niti one iš enje)prilikom premještanja cijevi plinovoda DN500/50Rogatec Zagreb kod MRS Krapina u kolovozu 2009,koje je bilo uvjetovano izgradnjom državne ceste D205 dionica D1 Tkalci. Tvrtka je sukladno obveziZakona o zaštiti okoliša obavijestila javnost putem Županijskog centra 112. Operater je upu en naprijavu navedenih emisija u zrak.



27

Emisije u vodeTijekom rada plinovoda od 1978. godine nije evidentiran niti jedan iznenadni doga aj zbog kojeg bi bileugrožene kopnene vode.

Na nadziranoj dionici u Zaboku u Upravnoj zgradi sjedištu Regije transporta plina sjeverna Hrvatska ujedinom objektu sa stalnom ljudskom posadom, nema pripreme hrane za zaposlene, a na lokaciji se neskladište opasne tvari koje bi mogle ugroziti kopnene vode.

Vodoopskrba u MR i MRS Zabok odvija se iz javnog vodoopskrbnog sustava. Odvodnja sanitarnih vodaodvija se u sabirnu jamu, koja se redovno, po potrebi isti putem ovlaštene osobe. Oborinske vodeispuštaju se na tri mjesta u otvoreni kanal oborinske odvodnje izvan lokacije. Drugih gra evina zaodvodnju nema te Vodopravna dozvola za ispuštanje voda nije potrebna, niti Operativni plan za slu ajiznenadnog one iš enja voda kao ni Pravilnik o korištenju i održavanju kanalizacijskog sustava.

O evidnik o iš enju, pregledu, ispitivanju i popravljanju kanalizacijskog sustava (sabirne jame) vodi seputem ra una o njenom pražnjenju. Stru nim mišljenjem i atestom za ispitivanje vodonepropusnostisabirne jame i pripadaju e kanalizacije u Zaboku, MRS Zabok, izdane od Zavoda za zaštitu zdravljaGrada Zagreba iz 1994. dano je mišljenje i zaklju ak da sabirna jama i instalacije zadovoljavaju, askupljanje otpada riješeno je na sanitarno tehni ki i higijenski na in.

Emisije – otpadTvrtka je proizvo a opasnog i neopasnog otpada i o evidnike o nastanku i tijeku otpada na propisanimobrascima vodi za metalni otpad željezo i elik, alkalne baterije, uredski papir. Me utim nemao evidnike za sav otpad koji nastaje obavljanjem djelatnosti uloške izmjenjiva a, ambalažu od opasnihtvari (antifriz), otpadne azbestne plo e, elektri ni i elektroni ki otpad, ambalažu od kartona, plasti nuambalažu folije i otpadne gume.

RiziciNa trasi dionice od dana izgradnje plinovoda nije bilo izvanrednih doga aja. U uvjetima normalnograda i funkcioniranja plinskoga transportnog sustava ne dolazi do ispuštanja prirodnog plina uatmosferu. Godišnjim izvješ em o ošte enosti imovine za 2009. godinu, utvr eno je da u 2009. godininije bilo ošte enja u smislu po etnog požara, požara, eksplozije, elementarne nepogode, ošte enja naobjektima i opremi, štetnog djelovanja na okolinu te potencijalno opasnih situacija, a niti tijekomteku e godine.

Mjerno redukcijske stanice i plinovod opremljeni su sigurnosnim ure ajima blokadnim ventilima koji seaktiviraju u slu aju ekscesnih situacija (naglog pove anja ili pada tlaka, puknu a plinovoda), kako bi sesprije ile (ili svele na najmanju mogu u mjeru) neželjene posljedice.

Stru ne službe tvrtke redovito provode interne nadzore provedbe mjera zaštite sukladno internimaktima Plinacra, o emu su predo eni dokazi izvješ a o stanju nepropusnosti i debljine stjenkeplinovoda te stanja antikorozivne zaštite i izostanka gubitaka u transportnom sustavu.

Redovito se prema Planu preventivnog održavanja, planiranim obilascima i kontrolama trase plinovodai objekata na njemu osigurava pravovremeno utvr ivanje nepravilnosti, provjerava ispravnostcjevovoda, a naro ito na spojevima. Dionica plinovoda opremljena je ista ima i ure ajima za snimanjestanja cjevovoda, a zadnje snimanje dionice Rogatec Zabok i Zabok–Ivanja Reka bilo je u travnju 2003.godine, kojim je utvr eno zadovoljavaju e stanje cjevovoda predmetne dionice.

Prijevoz opasnih tvari cjevovodima temeljem lanka 4. Uredbe o sprje avanju velikih nesre a kojeuklju uju opasne tvari (“Narodne novine“, br. 114/08) izuzet je iz obveza dostave nadležnomMinistarstvu Obavijesti o prisutnosti malih koli ina opasnih tvari odnosno Izvješ a o sigurnosti. Tvrtkaje prethodno u studenom 2006. godine putem ovlaštene osobe ZIRS d.d., Zagreb za pojedine dioniceplinovoda izradila Operativne planove intervencija u zaštiti okoliša za pojedine dionice plinovoda –transport opasne tvari prirodnog plina (R12 vrlo lako zapaljiv) cjevovodima.



28

Nadzorom u podru ju zaštite od požara i tehnoloških eksplozija utvr eno je sljede e stanje:organiziraju se i nadziru poslovi iz podru ja zaštite od požara i tehnoloških eksplozija na svim objektimai prostorima koji su u korištenju Plinacra, te na svim radnim mjestima i mjestima rada.

Obilaskom na dijelovima trasa podzemnih plinskih cjevovoda na kriti nim to kama na kojima je upostupku redovnog nadzora trase plinovoda prethodno od strane tvrtke PLINACRO u zaštitnom pojasuplinovoda (zaštitnom koridoru) uo ena nelegalna gradnja i ugrožavanje sigurnosti plinskogtransportnog sustava gra evinskim radovima:

1. Prethodno navedena mjesta uzduž trase plinovoda predstavljaju pozicije na kojima se moguo ekivati pojave ošte enja izolacije i pojave korozije eli ne cijevi plinovoda koja s vremenom inapredovanjem korozije dovode do smanjivanja vrsto e cjevovoda i mjestimi nih propusnostiplinskog cjevovoda na mjestima ošte enja plinske cijevi i njenog zaštitnog plasti nog omota a.

2. Opasnost propuštanja plina i sprje avanje požara i tehnološke eksplozije zahtijeva poja an i u estalijinadzor stanja plinskog cjevovoda na navedenim mjestima, odnosno pogonski nadzor koji seprilago ava promjenama stanja podzemnog plinskog cjevovoda.

3. Na tim mjestima do saniranja stanja potrebno je od strane Sektora transporta plina, Regijetransporta plina sjeverna Hrvatska i dalje provoditi poja ani nadzor i kontrolu stanja plinovoda, te isti idalje prilago avati uo enim naznakama ošte enja, korozije i propusnosti plinskog cjevovoda.

U zate enom stanju proizvodnog procesa, na dijelu gra evina i prostora tvrtke PLINACRO, Regijetransporta plina sjeverna Hrvatska unutar ograde kruga na lokaciji MR Zabok (uklju uju i MRS) jeutvr eno zadovoljavaju e stanje bez bitnih nedostataka u provedbi mjera zaštite od požara. Mjerezaštite od požara i tehnoloških eksplozija provode na primjereni na in, te nisu uo eni nedostaci koji uovom trenutku ukazuju na neposrednu opasnost nastanka i širenja požara.

Me utim u trenutku pregleda za cjelinu nadzemnih objekata MR Zabok i drugih nadzemnih objekataRegije transporta plina sjeverna Hrvatska nije predo ena cjelovita dokumentacija koja pokazuje da jeobavljeno tehni ko nadgledanje u propisanim rokovima i izdani dokumenti s cjelovitim pozitivnimnalazima stanja ure aja i opreme u zonama opasnosti eksplozivne atmosfere od strane Ex Agencije,odnosno da je istekla važnost dokumenata s potvrdom tehni kog nadgledanja od strane Ex agencije.

Isto pokazuje da nadzor prostora potencijalno ugroženog eksplozivnom atmosferom od strane tvrtkePLINACRO namjerava intenzivirati u sljede em razdoblju.

S obzirom na stanje prostora potencijalno ugroženog eksplozivnom atmosferom potrebno je od straneinspekcijske službe zaštite od požara PU Krapinsko zagorske djelovati na na in da u postupcimaredovnih i kontrolnih inspekcijskih pregleda osigura nadziranje i okon anje tih postupka u primjerenomroku, za što e se od PLINACRO zatražiti da provede dodatno i s obzirom na mogu nosti EX Agencijemaksimalno mogu e intenziviranje tehni kog nadgledanja, kako bi se zapo eti nadzor okon ao unajkra em mogu em roku, a nadzor preostalih objekata i prostora uskladio s rokovima koje odre ujupropisi o tehni kom nadgledanju u prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom (zonamaopasnosti). Rezultati nadzora temelj su daljnjeg postupanja inspekcijske službe zaštite od požara PUkrapinsko zagorske, koja e s obzirom na pokrenuti postupak tehni kog nadgledanja prostoraredovnim i kontrolnim inspekcijskim pregledima nadzirati i tražiti okon anje tih postupka uprimjerenom roku.

Nadzorom elektroenergetske inspekcije nisu utvr ene povrede propisa. Napajanje proizvodnih pogonaelektri nom energijom odvija se iz distributivne elektri ne mreže. Sva mjerenja zadovoljavajuprojektirane vrijednosti, propise zaštite na radu i propise iz elektro struke. U pojedinim MRS nedostajuoznake sustava zaštite od indirektnog dodira. U MRS Zagreb Zapad nakon izvršenje rekonstrukcijekotlovnice tijekom 2009. godine nije jednozna no utvr eno je li prostor kotlovnice u zonama opasnostiod eksplozivne atmosfere, nakon izvršene rekonstrukcije prostora MIR a tijekom 2009. te je li prostorMIR a u zonama opasnosti od eksplozivne atmosfere.

Nadzorom sanitarne inspekcije utvr eno je da za pojedine MRS na predmetnoj dionici plinovoda radnaokolina buka, osvijetljenost i vibracije udovoljavaju propisanim uvjetima.



29

Poslodavac poslove zaštite na radu obavlja u sklopu Službe tehni ke zaštite gdje se vode sve propisaneevidencije (o ispitivanju strojeva i ure aja s pove anim opasnostima, o ispitivanju sredstava rada, kao ielektro, plinskih i gromobranskih instalacija, o osposobljenosti radnika za rad na siguran na in, oispitivanju radnog okoliša).

Inspekcijskim nadzorom primjene zakona i drugih propisa u podru ju opreme pod tlakom utvr eno jeda nema ugra ene opreme pod tlakom na plinovodu Rogatec – Zagreb Zapad s pripadaju im objektima(MRS i, MR i, BIS evi i O S i).

Povrede propisaNadzorom inspekcije zaštite okoliša utvr ene su nepravilnosti vezane na nepropisno vo enjeo evidnika proizvo a a otpada, kao i nepropisno odlaganje i skladištenje opasnog i neopasnog otpada.

Upravni postupciTemeljem utvr enih nepravilnosti u vo enju dokumentacije postupanja s otpadom i skladištenjaotpada na lokaciji, inspekcija zaštite okoliša donijela je dva rješenja kojima je nare eno propisnovo enje o evidnika proizvo a a otpada i uklanjanje nepropisno odloženog i skladištenog opasnog ineopasnog otpada uz propisano zbrinjavanje istog.

Optužni prijedloziOptužni prijedloz nisu podnošeni.

Kontrolni nadzori

Obavljenim kontrolnim nadzorom inspekcije zaštite okoliša, utvr eno je postupanje po svim nare enimmjerama.

Postrojenja tvrtke PLINACRO d.o.o. Zagreb



30

6 VETERINA d.o.o. (GENERA d.d.) Kalinovica www.veterina.hr

Osnovne informacijeVeterina d.o.o. osnovana je 2009. a u sastavu je grupe Genera d.d. te se isklju ivo bavi proizvodnjom,razvojem i prodajom veterinarskih proizvoda, kemofarmaceutika i cjepiva.

Stranka obavlja djelatnost na lokaciji Svetonedjeljska 2, Kalinovica gdje se nalazi uprava dioni kogdruštva (sjedište grupe Genera d.d.) i ostale poslovne jedinice.

Tvrtka ima ukupno zaposleno na razini grupe Genera d.d. 248 djelatnika, a u Veterini d.o.o. 122djelatnika koji rade u jednoj smjeni, a po potrebi u dvije smjene.

Prema Prilogu I, Uredbe o postupku utvr ivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postrojenja kojasu obveznici isho enja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša, sukladno kriteriju 4.5, Popisa djelatnostikojima se mogu prouzro iti emisije kojima se one iš uje tlo, zrak, vode i more, spadaju i postrojenja zaproizvodnju osnovnih farmaceutskih proizvoda u kojima se koriste kemijski ili biološki procesi, tvrtkaspada u obveznike utvr ivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša.

Veterina usluge d.o.o. je sklopila Ugovor o izradi Analize postoje eg stanja za postrojenja društava usastavu grupe Genera d.d. s tvrtkom OIKON d.o.o. od 3.11.2009. Analiza postoje eg stanja se radi zacijelu lokaciju a tvrtka planira dostaviti istu u MZOPUG u zadanom roku.

Dokumentacija- Vodopravna dozvola za korištenje iz vlastitog bunara na lokaciji Kalinovica za tehnološke potrebe

pri obavljanju gospodarske djelatnosti, Hrvatske vode, Vodno gospodarski odjel za slivno podru jeGrada Zagreba, 26.11.2001, važi do 18.5. 2018.,

- Vodopravna dozvola izdana korisniku VETERINA d.o.o. za ispuštanje otpadnih voda iz razdjelnogsustava interne odvodnje u recipijent II kategorije (vodotok Star u), Hrvatske vode,Vodnogospodarski odjel za slivno podru je Grada Zagreba, 10.7.2006., s rokom važenja do30.9.2012.,

- Ugovor o koncesiji za zahva anje voda za tehnološke potrebe temeljem Odluke Državne uprave zavode o dodjeli koncesije za zahva anje voda za tehnološke potrebe od 12.3.1998.,

- Rješenje za korištenje vrlo opasnih kemikalija, MZSS, 25.1.2010.,

- Rješenje za obavljanje djelatnosti korištenja opasnih kemikalija, Ured državne uprave uZagreba koj županiji, Ispostava Samobor, 15.9.2009..



31

Tehnološki procesTvrtka VETERINA d.o.o. je podijeljena na tri poslovne jedinice po tipovima tehnoloških procesa; PJKvaliteta, PJ Kemofarmaceutika, PJ Biologija.

PJ Kvaliteta se bavi osiguranjem i kontrolom kvalitete ulazne sirovine i gotove robe, a sastoji se od 6tehnoloških cjelina i to: osiguranje kvalitete, mikrobiološki laboratorij, instrumentalni laboratorij,kemijsko kromatografski laboratorij, imunobiološki laboratorij i operativna kontrola.

PJ Kemofarmaceutika se bavi proizvodnjom veterinarskih lijekova u dvije tehnološke cjeline i to:aktivne supstancije za proizvodnju krutih oblika i teku ih i poluteku ih oblika.

1. Aktivne supstancije za proizvodnju krutih oblika se mogu grupirati u 3 kategorije: vitamini i minerali,antibiotici i antiparazitici. Proizvodnja krutih oblika odvija se po tehnološkim linijama: 1.1. Proizvodnjapraškastih lijekova i 1.2. Proizvodnja granuliranih praškova i tableta.

2. Proizvodnja teku ih i poluteku ih oblika odvija se u tri tehnološke linije: 2.1. Injekcione i oralneotopine, 2.2. Injekcione i oralne suspenzije i 2.3. Ljekovite masti.

U PJ Biologija proizvodnju ine dvije tehnološke cjeline i to: 1. Proizvodnja virusnih vakcina, 2. Sterilnodoziranje i opremanje proizvoda.

1. Proizvodnja virusnih vakcina sastoji se od tri tehnološke linije: 1.1. Žive vakcine, 1.2. Inaktiviranevakcine, 1.3. Kultura stanica.

Ulaz sirovine, energenataZa potrebe tvrtke Veterina d.o.o. potrošeno je u 2009. 1.212.820 kg teškog loživog ulja, prirodnog plinaod 16.11.2009. 174.733m3, vode 5.095 m3 i 2.279.262 kWh elektri ne energije. U pri uvnom spremnikuVeterine usluga d.o.o. spremljeno je 90 t teškog loživog ulja.

Emisije u zrakNa lokaciji grupe Genera d.d. nalazi se kotlovnica s dva kotla koja je u sastavu tvrtke Veterina usluged.o.o.

U kotlovnici se nalaze dva kotla TPK Zagreb. Prvi kotao je tip TPK BKG 100A, a drugi tip TPK BKG 60A.Do polovice studenog 2009. kao pogonsko gorivo koristilo se teško loživo ulje, a nakon toga prirodniplin. Prva mjerenja su obavljena 4.3.2008, a sljede a mjerenja su vršena propisanom dinamikom. Utrenutku mjerenja emisija kotlovnica je koristila teško loživo ulje, koje se koristi kao rezervno gorivo uslu aju nestanka prirodnog plina. Uvidom u navedena mjerenja utvr eno je da stacionarni izvorone iš avaju ih tvari ne prekora uje grani ne vrijednosti emisija prema Uredbi o GVE. Sljede amjerenja potrebno je ponoviti do 3.11.2014.

Stranka u procesu proizvodnje PJ Biologija koristi Komoru za plinjenje jaja. Za navedenu komoruprovedena su mjerenja putem ovlaštene tvrtke. Uvidom u rezultate mjerenja prema Uredbi o GVEpotrebno je ponoviti kontrolna mjerenja najmanje 1 X u pet godina (najkasnije do ožujka 2012.).

BukaUnutar kompleksa nema stambenih objekata, a najbliži stambeni objekti su na udaljenosti i više od 100metara. Izvori buke na vanjskom prostoru su: postrojenje za proizvodnju vode za injekcije, postrojenjeza pripremu zraka za vrtložni granulator, postrojenja za proizvodnju komprimiranog zraka, rashladnepodstanice i kotlovnica. Tvrtka je obavila mjerenja buke iz navedenih objekata za vrijeme rada (dan,ve er, no ) koja se širi u okoliš putem ovlaštene tvrtke, a iz navedenih izvješ a vidljivo je da buka neprelazi dopuštene granice, ne ugrožava zdravlje i miran boravak i rad u okolici.



32

Emisije u vodeTehnološka voda se dobiva deferizacijom iz vlastitog zahvata bunarske vode, a koristi se kao rashladnavoda za hla enje kompresora i kondenzatora rashladnog postrojenja te kao sirovina za proizvodnjupare i deionizirane vode. Deionizirana voda se dobiva procesom ionske izmjene na dva para ionskihizmjenjiva a koji naizmjeni no rade. Za regeneraciju ionskih smola nakon zasi enja koriste serazrije ene HCl i NaOH. Otpadne vode od regeneracije odlaze u bazen za neutralizaciju, gdje sekontrolira pH, nakon ega se vode ispuštaju dalje u sanitarno tehnološku kanalizaciju.

Voda za napajanje kotlova se proizvodi procesom neutralne izmjene pomo u dva ionska izmjenjiva a.Za regeneraciju se koristi otopina NaCl. Otpadna voda od regeneracije se ispušta preko odmuljne jameu sanitarno tehnološku kanalizaciju. U istu se ispušta i voda iz ure aja za obradu kondenzata kojinastaje u procesu proizvodnje komprimiranog zraka. U ure aju se voda odvaja od ulja.

Opskrba vodom je riješena putem vlastitog bunara i iz sustava javne vodoopskrbe. U 2009. godini jepotrošeno 189.989 m³, od ega je 182.505 m³ zahva eno iz bunara. Voda iz bunara se koristi kaotehnološka voda (za proizvodnju deionizirane vode, za proizvodnju zasi ene vodene pare i kaorashladna voda), a iz sustava javne vodoopskrbe kao sanitarna i dijelom kao tehnološka voda (uproizvodnji i pranju). Deionizirana voda se koristi za pranje proizvodne opreme i prostorija, kaorashladna voda, za proizvodnju pare te za sanitarne potrebe. Od ukupno potrošene koli ine vode 2,2%su gubici (od ega se 0,8% ugra uje u proizvod, a 1,4% isparuje), 27% vode se koristi za tehnološkepotrebe, 57,1% kao rashladna voda, a 13.7% za sanitarne potrebe. Otpadne i oborinske vode s lokacijese putem sustava interne odvodnje upuštaju u vodotok Star u (II kategorija) putem tri ispusta.

Emisije otpadVodi se o evidnik o nastanku i tijeku otpada u elektronskom obliku, na propisanim obrascima ONTO, aotpad predaje ovlaštenim sakuplja ima. Za opasan otpad stranka uz prate i list sakuplja u predajedeklaraciju o fizikalnim i kemijskim karakteristikama za opasan otpad ili popratnu analizu otpada.

Stranka svojom djelatno u generira sljede e kategorije opasnog i neopasnog otpada; ostala organskaotapala, organski otpad koji sadrži opasne tvari, apsorbensi, filtarski materijali, organski otpad, otpadije sakupljanje i odlaganje ne podliježe specijalnim zahtjevima radi prevencije infekcijama, ambalažakoja sadrži ostatke opsanih tvari, kruti otpad koji sadrži opasne tvari.

Obilaskom lokacije utvr eno je da su mjesta i spremnici za odlaganje opasnog i neopasnog otpadapropisno ozna eni oznakom kategorije i vrste otpada.

Na lokaciji se na više mjesta nalaze privremena skladišta neopasnog otpada koja su propisno ozna ena,te jedno skladište opasnog otpada koje je natkriveno i pod klju em.

Stranka je na propisani na in zbrinjavala otpad u toku 2009, te je dostavila podatke u propisanom rokunadležnom uredu na propisanim obrascima: PI 1, PI 2 X 3 (PJ Biologija, PJ Kemofarmaceutika i PJKontrola), PJ Kontrola PL PPO, PJ Kemofarmaceutika PL PPO, PJ Biologija, PI Z 2 i PL PPO.

Svaka tvrtka ima otvoren svoj korisni ki broj pod kojim se prijavljuje u ROO.

Stranka je izradila i dostavila Plan gospodarenja otpadom za proizvo a a opasnog otpada na obrascimaPGO PO nadležnom uredu i u AZO.

RiziciSvi djelatnici su prošli odgovaraju e obrazovanje iz podru ja zaštite od požara u skladu s odredbamaPravilnika o programu i na inu osposobljavanja pu anstva za provedbu preventivnih mjera zaštite odpožara, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom. Za po etno gašenje požara ugra evinama su postavljeni vatrogasni aparati koji su pregledani i servisirani u travnju, svibnju i lipnju,2009., periodi ni pregled je obavio servis vatrogasnih aparata Veterina usluge d.o.o. Predo ena jeevidencija o održavanju istih, mjesta postavljanja obilježena su odgovaraju im oznakama naljepnicama.



33

Svi putevi evakuacije, prolazi i izlazi iz gra evina su slobodni i prohodni, a na zidnim stijenama hodnikagra evina postavljeni su na vidnim mjestima grafi ki prikazi plana evakuacije i odgovaraju e oznakesmjerova evakuacije tako da je u slu aju potrebe omogu ena brza i pravovremena evakuacija.

Ispitana je vanjska i unutarnja hidrantska mreža za gašenje požara, sustav za dojavu požara, elinstalacije (otpor izolacije), gromobranske instalacije i protupani na rasvjeta od strane društvaZagreba ki centar za zaštitu od požara i zaštitu na radu d.o.o., Zaštitni sustavi Zagreb d.o.o., Mik Eling,EL TI d.o.o. i društva Veterina usluge d.o.o.

U upotrebi su: sterilizatori, autoklavi sterilizatori, duplikatori, freonski kondenzatori, spremnici zraka,spremnici dušika, izmjenjiva i i dr. Sva oprema pod tlakom je prijavljena nadležnoj Agenciji i redovito jepregledavana i ispitivana, o emu postoje pisana izvješ a. Operater održava opremu pod tlakom uskladu s projektnim i proizvodnim zahtjevima, zakonskim obvezama i pravilima struke te posjedujetehni ku dokumentaciju, pogonska uputstva kao i izvješ a o provedenim popravcima i ispitivanjima tebaždarenju sigurnosnih ventila i umjeravanju instrumenata. Nisu uo eni nedostaci niti povrede propisa.

Godišnja ispitivanja elektroinstalacija se uredno obavljaju. Predo ene su jednopolne sheme ve inerazvodnih ormara, uvjerenja o ispitivanju elektroenergetske instalacije i uvjerenja o ispitivanjugromobranske instalacije za sve ormare. Nije predo en Pravilnik o održavanju za elektroenergetski dioobjekata, tako er nisu predo ena izvješ a o redovitom pregledu i održavanju elektroenergetskog dijelaobjekata. Nadzorom je utvr eno da je metalna vrata prostorija i ostale metalne mase potrebnopovezati na sustav zaštitnog uzemljenja, te je kabelski kanal ormara GRO 34/01 potrebno o istiti odotpadnog gra evinskog materijala i zatvoriti; za sklopke za rezervno napajanje ormara GRO 34/01 izTS1, potrebno je pribaviti jednopolnu shemu; na razvodni ormar potrebno je postaviti oznakuprimjenjenog sustava zaštite od indirektnog napona dodira.

Objekt je odobren od strane nadležnog ministarstva za proizvodnju veterinarskih lijekova odnosnoveterinarsko medicinskih proizvoda. Tako er je odobren od istog ministarstva kao objekt zaveleprodaju (veledrogerija) veterinarsko medicinskih proizvoda.

Koriste i inspekcijske liste izra ene za provjeru poslovanja u objektima koji se bave veterinarskomedicinskim proizvodima obavljena je provjera sukladnosti poslovanja u predmetnom objektu svaže im zakonodavstvom i podzakonskim propisima iz podru ja veterinarsko medicinskih proizvoda.Objekt udovoljava uvjetima propisanim za objekte za proizvodnju i veleprodaju veterinarskomedicinskih proizvoda te udovoljava propisanim uvjetima dobre proizvo a ke prakse koja se provodi upredmetnom objektu.

Inspekcija zaštite na radu nije utvrdila propuste u primjeni propisa zaštite na radu.

Povrede propisa

Upravni postupciElektroenergetska inspekcija je pokrenula upravni postupak kojim se nare uje izrada pravilnika zaredovito održavanje.

Optužni prijedloziElektroenergetska inspekcija je protiv odgovornih podnijela optužni prijedlog vezan na izdano rješenjekojim e se narediti otklanjanje utvr enih nedostataka.

Kontrolni nadzoriObavljenim kontrolnim nadzorom elelktroenergetske inspekcije, utvr eno je postupanje po svimnare enim mjerama.



34

7 PAN – TVORNICA PAPIRA ZAGREB d.o.o. Zagreb www.pan-paper.hr

Osnovne informacijePAN PAPIRNA INDUSTRIJA – TVORNICA PAPIRA ZAGREB d.o.o., OIB 48630586213, se od 16.studenoga 2009. na lokaciji u Zagrebu, Radni ka cesta 173. bavi proizvodnjom ambalažnih papira ikartona na bazi oporabe otpadnog papira i kartonske ambalaže. Tako er se obavlja tiskanje ambalažena flekso tiskarskom stroju. Prethodno je istu djelatnost na ovoj lokaciji obavljala pravna osoba PAN –papirna industrija – Tvornica kartona i kartonske ambalaže d.o.o., OIB 21056005908.

Na lokaciji se nalaze sljede e gra evine: pogon PS 5 (van funkcije) sa skladištem, pogon PS 6 saskladištem, rotacija (tiskara), skladište sirovina, ure aji za predtretman tehnoloških otpadnih voda, višeradionica i spremišta, kompresorska stanica, upravna zgrada s laboratorijem, kotlovnica, trafo stanice,porta s kolnom vagom. Ukupna površina poslovnog kruga iznosi približno 24 ha od ega izgra eniobjekti zauzimaju 4 ha, tvorni ko dvorište 3,3 ha, prometnice i parkirališta 2 ha, a zelene površine 14,8ha.

Proizvodnja se s 260 radnika prema potrebi odvija u 4 smjene.

Dokumentacija- Vodopravna dozvola za ispuštanje otpadnih voda, Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za

vodno podru je sliva Save, 2.2.2006. s rokom važenja do 31.12.2010.,

- Rješenje za gra evine i prostore o razvrstanju u IIa kategoriju ugroženosti od požara, Policijskauprava zagreba ka, 29.6.1995..

Tehnološki procesProizvodnja ambalažnog papira i kartona (testliner bijeli i sme i, fluting, premazni karton, nepremaznikarton, kraftliner, semi chemimical) na bazi otpadnog papira i kartonske ambalaže obavlja se uproizvodnom pogonu internog naziva PS 6 (papirni stroj 6) kapaciteta 240 t dnevno odnosno 80.000 tgodišnje.

Otpadna tehnološka voda odvodi se u ure aj za pro iš avanje otpadnih voda.

Ulaz sirovine, energenataPrema predo enim podacima, tijekom razdoblja prosinac 2009. – velja a 2010. proizvedeno je 16.892 tambalažnog papira pri emu je utrošeno 23.650,8 t otpadnog papira i ambalaže te 44,650 t umjetneceluloze (Niklacell P 70 U).



35

Osim otpadnog papira, odnosno kartonske i višeslojne ambalaže te umjetne celuloze, stranka uproizvodnji ambalažnih papira i kartona koristi biocide (aquacid BP), retencijska sredstva (aquaclar),kemikalije za pripremu premaza (despumol 2052, latexia 304, polisaltz, Tinopal, Ukacross, Ukaphob),kemikalije za poboljšanje kvalitete (Ceresan MK 11.1.50.21), omekšiva vode (Dispergan LX 05), punilaza masu (Kaolin Kn 83, Kaolin KVF 90), keljiva za masu (Mareasa 01), ljepilo za hilzne (Mekol 1454),vezivo za ne isto e (natrijevo vodeno staklo), boju za masu (Pergasol Braun F2) te 20% tnu solnukiselinu za reguliranje pH štirke.

Vodoopskrba predmetne lokacije riješena je na dva na ina i to iz javnog vodoopskrbnog sustava GradaZagreba za sanitarne potrebe i vlastitog bunara (B) putem internog vodoopskrbnog sustava zatehnološke potrebe.

Emisije u zrakNa lokaciji se nalaze tri ure aja za loženje od kojih jedan nije u funkciji, te ispusti flekso tiskare i offsettiskare. Offset tiskara nije u funkciji. Obavljena mjerenja emisije one iš uju ih tvari iz ure aja založenje i flekso tiskare, rezultati ispod dopuštene GVE.

BukaNajbliži stambeni objekti su uz sjeveroisto ni dio stroja za izradu papira PS 6. Nije utvr ena razina bukekoja bi zahtijevala izvo enje dokaza putem vješta enja. Sanitarnoj inspekciji posljednjih godina nijepristigla niti jedna predstavka obližnjih stanovnika na prekomjernu buku.

Emisije u vodeRadi recikliranja i obrade tehnoloških voda prije ponovnog korištenja izgra ena su dva ure aja zapredtretman tehnoloških otpadnih voda: Krofta i poli disk.

Koli ina (protok) otpadne vode kre e se u rasponu od 0,9 do 5,6 l/s što je znatno manje od protokaizmjerenih prethodnih godina kada su protoke iznosile do 150 l/s. Na izlaznom oknu ne postojimogu nost mjerenja koli ine vode (protoka).

Emisije otpadStranka vodi o evidnike o nastanku i tijeku otpada obrasci ONTO s pripadaju im prate im listovima zaotpad. Prema predo enoj dokumentaciji, stranka je u razdoblju XII. 2009. – II. 2010. proizvela i predalana zbrinjavanje sljede e vrste i koli ine otpada: a) opasan: neklorirana hidrauli na ulja na bazi minerala(0,92 t); neklorirana maziva ulja za motore i zup anike na bazi mineralnih ulja (0,95 t); b) neopasan:otpad od sortiranja papira i kartona namijenjenog za reciklažu (6,86 t), istrošene gume (1,94 t), željezo ielik (2,58 t).

Tijekom razdoblja XII. 2009. – II. 2010. oporabljeno je 23.650,8 t otpadnog papira.

RiziciGra evina je razvrstana u IIa kategoriju ugroženosti od požara. Stranka e zatražiti izmjenu rješenja okategorizaciji. Op e stanje zaštite od požara zadovoljava.

Predmet nadzora elektroenergetskog inspektora bili su elektroenergetski objekti: glavnatransformatorska stanica 30/6 kV; transformatorska stanica TS1 6/0.4 kV; transformatorska stanica TS26/0.4 kV; transformatorske elije (u sklopu PS6) 7 komada i VN razvod na PS6.

Za tehnološke potrebe proizvodnje te za grijanje upravne zgrade upotrebljava se sljede a oprema podtlakom visoke razine opasnosti: visokotla ni parni kotlovi max. trajnog u inka Q=12 odnosno Q=10 t/hsuhozasi ene pare pri nazivnom radnom tlaku p = 12.5 bar odnosno p = 16.5 bar; izmjenjiva topline



36

ogrijevne površine 20 m2 nazivnog toplinskog u ina P = 180 kW; spremnik zraka volumena V=15 m3,max. radnog tlaka p=10 bar i dva spremnika zraka volumena V=5 m3, max. radnog tlaka p=10 bar

O evidom opreme pod tlakom visoke razine opasnosti nisu uo ena vanjska ošte enja ni nedostaci.Parnim kotlovima rukuju stru no osposobljeni djelatnici.

Osim navedene opreme pod tlakom, unutar tvorni kog kruga se nalaze unajmljeni spremnik za UNP uvlasništvu tvrtke PROPLIN d.o.o., spremnik zraka volumena V=5 m3, max. radnog tlaka p=10 bar koji jeprivremeno van uporabe te parni kotao nazivne toplinske snage P=9 MW koji je trajno van uporabe.

Korisnik je dao na uvid kompletan popis opreme pod tlakom visoke razine opasnosti s nazivima,identifikacijskim i tehni kim podacima, izvješ a o baždarenju sigurnosnih ventila i umjeravanjuinstrumenata obavljenih od ovlaštenih tvrtki.

Povrede propisaIzvještaji o ispitivanjima uzoraka otpadne voda tijekom 2009. i 2010. godine pokazuju stalnaprekora enja vrijednosti KPK koja su se kretala od 1.549 do 8.107,9 mg O2/l i prekora enja vrijednostiBPK5 koja su se kretala od 589 do 3.948,5 mg/l. Izmjerena koncentracija ukupne sušene tvari kretala seu rasponu od 1.264 mg/l do najviše 10.004 mg/l. Vrijednost pH nije iskazana niti u jednom izvještaju.

Gra evina je razvrstana u IIa kategoriju ugroženosti od požara ali do dana nadzora nisu bile provedenemjere propisane za tu kategoriju: osiguranje profesionalnih vatrogasnih dežurstava po smjenama,izrada plana zaštite od požara sukladno propisanoj kadrovskoj i tehni koj popunjenosti.

Stranka nije imala upute za siguran rad pri korištenju i skladištenju zapaljivih teku ina i postupanje uslu aju požara kao ni cjelovitu dokumentaciju o ispravnosti za kotlovnicu na mazut (uklju uju ipretakalište, spremnike i instalacije mazuta) i pogon Rotacije (ba ve s izoproplinim alkoholom) te zakorištenje, držanje i skladištenje zapaljivih teku ina u prostoriji za destilaciju i drugim prostorima.

Stranka u radu koristi opasne kemikalije, a nije ishodila rješenje nadležnog tijela kojim se utvr ujeispunjavanje propisanih uvjete glede prostora, opreme, zaposlenika i zaštite na radu za korištenjeopasnih kemikalija. U prostorijama u kojima se koriste opasne kemikalije, nema propisanih znakovaopasnosti C, Xn i Xi, niti upozorenja o zabrani konzumacije jela i pi a. Na pojedinim kontejnerima ukojima se drže opasne kemikalije nema ili nisu vidno istaknute deklaracije. U prostorijama i namjestima gdje se rukuje opasnim kemikalijama, nisu na vidljiva mjesta stavljene pisane upute koje seodnose na rad ure aja i postupak s ure ajima, na in pripreme opasne kemikalije za korištenje,održavanje higijene i pridržavanje mjera sigurnosti, postupke u slu aju nesre e s osnovnim podacimaza svaku opasnu kemikaliju s kojom se rukuje, iš enje ure aja i pribora te tekstualno objašnjenjeoznaka upozorenja (R) i obavijesti (S).

Nadzorom elektroenergetskog inspektora je utvr eno da nije donijet pravilnik o redovitim pregledima iodržavanju elektroenergetskog dijela postrojenja; korodirali su metalni dijelovi transformatora,transformatori su zauljeni i prašnjavi, Buchholz zaštita neispravna potrebno je izvršiti remont iispitivanje svih energetskih transformatora; oprema pojedinih 30 kV i 6 kV elija u TS 30/6 kV nijeispravna, prekida i zuje, ulje curi; potrebno je izvršiti remont i ispitivanje transformatorske stanice TS30/6 kV, VN razvod u PS6 potrebno je izvršiti remont i ispitivanje prekida a, potrebno je izvršitiispitivanje i održavanje relejne zaštite; baterije u TS 30/6 kV su dotrajale potrebno ih je dovesti utehni ki ispravno stanje ili zamijeniti; gra evinski dio TS 2 je ošte en potrebno je sanirati gra evinskidio TS 2; potrebno je ispitati gromobransku instalaciju i otpor uzemljenja, te povezanost metalnihmasa.

Inspekcijskim nadzorom glede provedbe propisa iz podru ja zaštite na radu utvr eni su nedostaci nakotlovnici postrojenja nema dokumentacije o provedenim ispitivanjima za postavljene kotlove; nemauputstava za rad i rukovanje kotlovima; nema sheme upravljanja; ventili i cjevovodi nisu obilježeni.Stroj za tisak Comexi nema uputstava za rad i rukovanje na hrvatskom jeziku.



37

Upravni postupciSanitarna inspekcija je rješenjem naredila otklanjanje utvr enih nedostataka s rokom izvršenja15.6.2010..

Temeljem obavljenog inspekcijskog nadzora elektroenergetska inspekcija je rješenjem naredilaotklanjanje utvr enih nedostataka, s rokom izvršenja 1.6.2010..

Za kotlovsko postrojenje je sukladno lanka 102. Zakona o zaštiti na radu doneseno rješenje o zabranikorištenja istog dok se postrojenje ne uredi prema propisima i pribavi propisana dokumentacija.

Optužni prijedloziZbog obavljanja djelatnosti oporabe otpada bez propisane dozvole podnesen je optužni prijedlogPrekršajnom sudu stranka proglašena krivom. U me uvremenu stranka je ishodila dozvolu nadležnogtijela.

Kontrolni nadzoriObavljenim kontrolnim nadzorima utvr eno je postupanje po svim nare enim mjerama, a ukontrolnom inspekcijskom nadzoru nadležna Agencija za opremu pod tlakom obavila je preglede iispitivanja opreme pod tlakom visoke razine opasnosti te trajno zabranila uporabu 2 spremnika zrakavolumena V = 5.000 l, a za parni kotao BLOKOPTIMAL 1000, tv. broj 4184 izdala privremenu zabranuuporabe. Parni kotao BLOKOPTIMAL 1200, tv. broj 358 i spremnik zraka volumena V = 15 000 l su dobilidozvolu za daljnji rad.

Unutrašnjost postrojenja tvrtke PAN – TVORNICA PAPIRA ZAGREB d.o.o. u Zagrebu



38

8 LIPIK GLAS d.o.o. Lipik www.lipikglas.hr

Osnovne informacijeTvrtka posluje s 231 zaposlenika u sve tri smjene ovisno o tehnološkom procesu. Kadna pe za taljenjestakla instalirane snage 8,56 MW je ugašena 25.5.2009. kada se zapo elo s ispuštanjem smjese. Pe jeugašena zbog redovnog godišnjeg remonta, me utim zbog stanja na tržištu odlu eno je da se dodaljnjega ne pokre e proizvodnja. Otpo eto je s procesom isho enja objedinjenih uvjeta zaštiteokoliša, a trenutno su u fazi izrade Analize postoje eg stanja i Elaborata o na inu uskla ivanjapostoje eg postrojenja s NRT zahtjevima. Sa tvrtkom EKO MONITORING d.o.o. iz Varaždina potpisan jedana 22.2.2010. Ugovor o poslovnoj suradnji na izradi dokumentacije za utvr ivanje objedinjenihuvjeta zaštite okoliša.

Dokumentacija- Vodopravna dozvola za ispuštanje tehnoloških i sanitarnih otpadnih voda putem 4 ispusta u

vodotok Ili u koji se ulijeva u vodotok Pakru u koli ini do 44.000 m3 godišnje, Hrvatske vode,Vodnogospodarski odjel za vodno podru je sliva Save Zagreb, 4.3.2010. s rokom važenja do4.4.2020. kada prestaju prava iz vodopravne dozvole,

- Rješenje o razvrstanju gra evina u III. kategoriju ugroženosti od požara 20.3.1995.,

- Rješenje o ispunjavanju uvjeta za korištenje opasnih kemikalija u obavljanju djelatnosti bistrenjastakla temeljem Zakona o kemikalijama (“Narodne novine“, br. 150/05 i 53/08),

- Rješenje o odobrenju eksploatacijskog polja Medinac, otkopno polje Jagma 6, Ministarstvogospodarstva, 13.5.1997 i 14.3.2002. i rješenje o dodjeli rudarske koncesije za izvo enje rudarskihradova na eksploatacijskom polju Medinac, otkopno polje Jagma 6, 22.1.1998.,

- Rješenje o odobrenju eksploatacijskog polja kremenog pijeska Vrani , Ministarstvo gospodarstva,14.3.2002. i rješenje od 3.10.1978. o izvo enju rudarskih radova na eksploatacijskom polju Vrani ,prema Glavnom rudarskom projektu,

- Rješenje o odobrenju eksploatacijskog polja kremenog pijeska Branešci, Ministarstvo gospodarstva,6.6.2002.,

- Rješenje o odobrenju eksploatacijskog polja kremenog pijeska Novo Selo, Ministarstvogospodarstva, 6.6.2002..

Tehnološki procesProces proizvodnje se odvija kroz sljede e glavne tehnološke procese:

- skladištenje i miješanje sirovina, rezanje, pakiranje i skladištenje stakla,



39

- obrada stakla, pakiranje, skladištenje i izrada ambalaže,

- održavanje i remont strojeva, ure aja i instalacija,

- separacija i sušenje kremenog pijeska – na lokaciji Jagma i

- fizikalna obrada i transport do filter stanice na crpnoj stanici na Pakri.

Na pogonu za oplemenjivanje kremenog pijeska na separaciji Jagma, sirovina s eksploatacijskog poljase doprema do vibracijskog sita, miješa s vodom i crpkom podiže na hidrociklone.

Jalovina se miješa s flokulantom i ubacuje u taložnik iz kojega se odvaja ista voda (koja se vra a utehnološki proces) i mulj koji se odvozi na stari eksploatacijski kop.

U pe se na temperaturi oko 1.800ºC tali smjesa sirovina i prolazi kroz valjke koji ostavljaju odre eniotisak. Ovisno o valjcima, odnosno uzorku, proizvode se razli ite vrste stakla: solar staklo u debljinama3,2 mm do 4 mm (mali strukturni udio željeza što omogu uje bolju transmisiju svjetlosti).

S obzirom na potrebe tržišta staklo se obra uje na razli ite na ine. Rezanje i brušenje je zajedni ko zasve proizvode. Brušenje se obavlja u mlazu vode ili s lokalnim odsisom staklene prašine koja sepojavljuje kod brušenja. Ostale površinske obrade stakla koje se izvode u tvornici su kaljenje,laminiranje, savijanje, bojenje sitotiskom, pjeskarenje, graviranje i emajliranje.

Ulaz sirovine, energenataUlazna sirovina (2009. godinu): 924 t doma eg pijeska iz pješ are Jagma, 1.160 t uvoznog pijeska izeške, 663 t kalcinirane sode iz Izraela, 404 t – dolomita (iz Njema ke), 245,9 t – dolomita (iz BiH), 24 t

– sulfata, 65.758,69 m2 staklo float (uvoz iz Ma arske) i 80.256,25 m2 solarno staklo (uvoz izTurske).

U smjesu se dodaje i odre ena koli ina izmrvljenog stakla (do 25%) koje se dobiva mrvljenjem u mlinukrša otpadnog stakla.

Opasne tvari koje se koriste su one kod sitotiska (razli ite boje za nanošenje na staklo, razli itih skupinaotrovnosti), te tijekom kontrole kvaliteta (solna kiselina).

Kremeni pijesak kao osnova za dobivanje stakla dobiva se iz dva površinska kopa: Vrani , koji je veduže u uporabi i relativno novi Jagma 6. Proizvodni kapacitet separacije je 4 t/dan.

U 2009. ukupno je utrošeno za potrebe rada staklane 7.778.250 kW el. energije, a za potrebe pješ areJagma 453.070 kW el. energije i 3.368.030,6 m3 plina. Koristi se voda iz rijeke Pakre s k .br. 1415 i k .br.1396 k.o. Lipik i iz vlastitog akumulacijskog jezera na k .br. 1075/2 k.o. Subocka (temeljem Ugovora okoncesiji od 24.1.2005, MPŠVG), te iz gradskog sustava putem Komunalca d.o.o. Pakrac. U 2009. godiniukupno je utrošeno 272.540,00 m3 vode (iz vlastitog vodozahvata iz rijeke Pakre 30.940 m3 i za potrebepješ are Jagma iz jezera 241.600 m3), te od komunalnog poduze a 13.747 m3.

U istom razdoblju je proizvedeno ukupno: 2.305 t lijevanog stakla, 364 t – laminiranog stakla(lamistala), 2.335 t kaljenog stakla i 27.766 t – pijeska za vanjsku prodaju.

Emisije u zrakPrema registru emisija u okoliš u tvrtki je registrirano 6 ispusta iz energetskih postrojenja, od ega sudva u procesnoj tehnologiji (sušara na separaciji kvarcnog pijeska u pješ ari Jagma, i dimnjak pe i zalijevano staklo u krugu tvornice), i 4 kotlovnice za grijanje prostorija i pripremu tople vode. U funkciji jesamo manji dimnjak visine 15 m koji se nalazi na hali lijevanog stakla za kadnu pe . Prema mjerenjuovlaštene tvrtke na ispustu iz kadne pe i za taljenje stakla zagrijavane plamenom s rekuperativnimpovratnim dobivanjem topline (b), izmjereni iznos za dušikove okside izražene kao NO2 ne prekora ujeGVE (1.248 mg/m3). Kako je odnos emitiranog i grani nog masenog protoka ve i od 1, a manji od 2(1,09) , povremeno mjerenje treba provoditi najmanje 1 X u 3 godine.



40

Iz BAT site reporta koji je izra en u suradnji s konzultantima vidljivo je da glavni problem predstavljaemisija NOx (1.248 mg/m3), gdje emisije koje su trenutno u skladu s propisima (GVE 1.500 mg/m3) neodgovaraju BAT preporukama (500 700 mg/m3). U tu je svrhu izra en plan uskla ivanja u dvije glavnefaze:

- smanjenje emisije NOx na postoje em postrojenju (cca 30%) u roku od godine dana korištenjemLow NOx plamenika i eventualno Oxyfuel tehnologijom,

- dodatno smanjenje emisije NOx prilikom hladnog remonta pe i koji se radi svakih 10 godinakorištenjem 3R tehnologije, koji e biti proveden u roku od 4 godine.

Na dimnjak kotlovnice 1. koja se koristi za skladište i zgradu uprave priklju en je 1 mali ure aj založenje snage 0,58 MW. U kotlovnici 2. koja se koristi za halu lijevanog stakla i dio otpreme su 2 kotlasnage 0.6 MW i 0.59 MW. U kotlovnici 3. su 2 kotla snage po 0.58 MW. U kotlovnici 4. nalazi se 1 kotaosnage 0,6 MW. Sva su ložišta prema Uredbi svrstana u mala ložišta koja koriste plinsko gorivo kaoenergent, a sljede e mjerenje je potrebno izvesti do 22.1.2011. (najmanje 1 X u 2 godine). O svimmjerenjima emisije u zrak izra uje se izvješ e o obavljenim mjerenjima, sukladno lanku 13. Uredbe.

Operater je prijavljen pod rednim brojem 473 na obrascu REGVOC u Registar postrojenja u kojima sekoriste organska otapala ili proizvodi koji sadrže hlapive organske spojeve prema lanku 97. navedeneUredbe odnosno lanku 101 na obrascu EHOS je izra eno Izvješ e o emisijama hlapivih organskihspojeva, za ukupnu godišnju koli inu svih otapala od 4,373 t: 0,210 t screen wash K3, 3,791 tizopropilnog alkohola, 0,012 t sika cleaner 205 i 0,360 t nitro razre iva a.

BukaIspitivanje radnog okoliša se redovito obavlja, a uvidom u dokumentaciju o ispitivanju utvr eno je da za2 lokacije ispitivanja nije izdano uvjerenje o udovoljenju potrebnih uvjeta zbog prekora enja razinebuke (izmjerena buka 102 i 99 dB) te je na tim lokacijama propisana uporaba osobnih zaštitnihsredstava za zaštitu sluha.

Emisije u vodeAnaliza kakvo e tehnološke otpadne vode prije ispuštanja u vodotok Ili u Pakru putem 4 kontrolnaokna obavlja se temeljem Ugovora s ovlaštenim laboratorijem IRI Sisak d.o.o. Prema rezultatimaispitivanja 6 predo enih analiza iz 2009. vidljivo je da otpadna voda zadovoljava uvjete propisanevodopravnom dozvolom. S obzirom na to da prijemnik, vodotok Ili a – Pakra ,ima dovoljno protokeoptere enja nastala ispuštanjem voda iz LIPIK GLAS d.o.o. Lipik ne uzrokuju bitnije promjene kakvo evoda u vodotocima.

Ispust 1 i 2 – vodotok Ili a

MDK 11.3.2009 3.9.2009

pH 6,0 – 8,5 7,94 8,50

BPK5 mg O2/l 25 2,78 2,18

KPK mg O2/l 125 5,00 3,00

Ukupna s.tvar 60 43,60 35,60

Ispust 3 i 4 – vodotok Ili a

MDK 11.3.2009 12.6.2009 3.9.2009 11.11.2009

pH 6,0 – 8,5 7,85 8,39 8,32 8,27

BPK5 mg O2/l 25 2,03 8,10 0,00 4,70

KPK mg O2/l 125 3,00 2,00 2,00 8,00

Aluminij mg/l 3 1,69 0,93 0,79 1,36



41

Sanitarno fekalne otpadne vode s lokacije se ispuštaju u trodjelnu sabirnu jamu bez preljeva kojuodržava komunalno društvo Komunalac d.o.o. Pakrac. U planu je spajanje internog odvodnog sustavana odvodni sustav grada Lipika.

Održavanje i iš enje kanala i gra evina na sustavu za odvodnju i pro iš avanje otpadnih voda nalokaciji obavljaju se redovito u vrijeme remonta sukladno propisanoj proceduri.

Sredstva koja se upotrebljavaju na lokaciji a nakon uporabe završavaju u vodi imaju vodopravnedozvole.

Dozvolbenim nalogom otvoreni su rokovi do 1.1.2012. za obavljanje priklju ka odvodnog sustava najavni odvodni sustav grada Lipika, te uskla enje internih akata s novim zakonom i podzakonskimaktima na lokaciji operatera.

Emisije otpadOtpadne akumulatorske baterije se skladište u zatvorenoj, vrstoj prostoriji dimenzija 3 X 3 m, koja jepod klju em, dok se otpadna ulja i zauljena plasti na ambalaža nalaze u improviziranom natkrivenomskladištu s propisno izvedenom tankvanom. U trenutku nadzora, u zatvorenom skladištu se nalazimanja koli ina rabljenih uljnih filtera.

Tvrtka je temeljem lanka 20. Zakona o otpadu (“Narodne novine“, br. 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09)dostavila propisane podatke nadležnom uredu državne uprave u Požeško slavonskoj županiji za 2009.godinu.

Prema prijavnim listovima za proizvo a a/posjednika proizvodnog otpada u 2009. su prijavljenesljede e koli ine opasnog i neopasnog otpada: 0,233 t otpadnih boja i lakova, 0,593 t otpadnih ljepila ibrtvi, 0,02 t nekloriranih mazivih ulja, 0,58 t zauljene vode iz odvaja a, 0,2 t ostalih emulzija, 0,688 tambalaže koja sadrži opasne tvari, 0,031 t filtera za ulje, 0,03 t transformatora s PCB, 0,06 tlaboratorijskih kemikalija, 0,55 t olovnih baterija, 0,329 t ostalih izolacijskih materijala, 10 t otpada odstakla, 4,8 t ambalaže od papira i kartona, 2,4 t ambalaže od plastike, 0,25 t otpadnih guma i 8 tplastike.

RiziciU proizvodnom procesu koriste se opasne kemikalije u tehni kim staklima za tretiranje kaljenog stakla(nanošenja boja) i u lijevanim staklima za bistrenje antimonov trioksid.

Operater je postupio po rješenju o ispunjenju uvjeta za uporabu opasnih kemikalija. Sve kemikalijeimaju sigurnosno tehni ke listove. Na skladištu je u trenutku nadzora evidentirano: 17 l otpadnogamonijaka, 3 l otpadne HCl, 25 l NaOH (50% otopina), 30 kom (á 600 ml) sikaflex 255 FC, 10 praznihboca betaseal 1507 i 1 ba va (á 200 l) otpadnog sika mixer cleanera + manja koli ina otpadneambalaže.

Planom zaštite od požara propisana je organizacija provo enja preventivnih mjera zaštite od požara. Uposljednjih 5 godina u tvrtki su se dogodila 3 požara, kojih uzrok nije neprovo enje mjera zaštite odpožara. Djelatnici su osposobljeni za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara i spašavanje ljudi iimovine ugroženih požarom, što potvr uju Uvjerenja. U prostorima i gra evinama nalaze se ure aji,oprema i sredstava za dojavu i gašenje požara (vatrogasni aparati, hidrantska mreža i sustavi za dojavuprisutnosti zapaljivih plinova i para u plinskim kotlovnicama), te se u radu koriste plinske, elektri ne idimovodne instalacije. Stavljena je na uvid dokumentacija o održavanju i ispitivanju ispravnosti, osim zasustave za dojavu prisutnosti zapaljivh plinova i para u plinskim kotlovnicama. Prijevozni i prijenosnivatrogasni aparati se propisno periodi no, kontrolno i redovno pregledavaju. Mjesta postavljanjavatrogasnih aparata propisno su ozna ena i uo ljiva. Izlazni putovi iz pogona su prohodni i propisno suozna eni, a sigurnosna rasvjeta održava se u ispravnom stanju.



42

Vanjska hidrantska mreža u tehnološkom krugu tvrtke, koja se sastoji od 12 nadzemnih i 2 podzemnahidranta, te unutarnja hidrantska mreža u pogonima, radionicama, skladištima i uredima, koja sesastoji od 38 hidranata propisno se održavaju u ispravnom stanju, o emu postoji dokumentacija oispravnosti. Svi hidranti su vidljivi i dostupni, te razmješteni prema dokumentaciji navedenoj uZapisnicima. Izvor vode za hidrantsku mrežu je iz gradskog vodovoda te iz spremnika vode iz rijekePakre, koji su opskrbljeni crpnim stanicama s 5 centrifugalnih pumpi.

U dvije plinske kotlovnice su postavljeni sustavi za dojavu prisutnosti zapaljivih plinova i para s pojednom osjetnom sondom u svakoj kotlovnici, za koja nije na uvid stavljena dokumentacija o ispitivanjui održavanju u ispravnom stanju.

Gromobranska instalacija izvedena na ve ini gra evina u tehnološkom krugu tvrtke održava se uispravnom stanju, o emu postoji dokumentacija o ispravnosti.

Kontrolom, pregledom i ispitivanjem ispravnosti ukupno 4 plinske kotlovnice u pogonu (mješaonici ianeksu), radionici i skladištu utvr eno je da se održavaju u ispravnom stanju, o emu postojidokumentacija o ispravnosti.

Pregled i iš enje sedam dimovodnih objekata u plinskim kotlovnicama i ostalim objektima (portirnica)provodi se u propisanim rokovima od strane dimnja arskog koncesionara, a iz pregledane ispitnedokumentacije utvr eno je da se održavaju u ispravnom stanju. Ispitivanjem funkcionalnosti elektri neinstalacije niskog napona u pogonima i ostalim gra evinama utvr ena je ispravnost, o emu postojidokumentacija.

Za 2 postrojenja za zapaljive teku ine (nadzemni spremnici s diesel gorivom i istaka kim jedinicama sagregatom) nije na uvid stavljena dokumentacija o održavanju.

Na uo ljivom mjestu u Pogonu tehni kih stakala u prostoriji skladišta zapaljivih teku ina gdje seobavljaju poslovi skladištenja zapaljivih teku ina nema uputa za siguran rad i sprje avanje nastankapožara i eksplozija, te postupanje u slu aju požara i eksplozija.

U prethodno obavljenom koordiniranom nadzoru iz 2009. godine, utvr eni su nedostaci u primjenimjera zaštite na radu koji su po donešenom rješenju i otklonjeni. Osposobljavanje radnika za rad nasiguran na in poslodavac obavlja putem ovlaštene tvrtke, a prema donesenom sustavu i programuosposobljavanja za rad na siguran na in. Uvidom u dokumentaciju o osposobljenosti radnika za rad nasiguran na in (8 radnika), utvr ena je njihova osposobljenost za rad na siguran na in za poslove na kojesu raspore eni. Upute za osiguranje procesa rada kao i tehnološke upute su izra ene i postavljene namjestima rada u proizvodnji. Tijekom 2009. dogodile su se 4 ozljede, a od tog broja je bila jedna teža.Ispitivanje strojeva i ure aja s pove anim opasnostima, elektri ne instalacije, kao i ispitivanje radnogokoliša se redovito obavlja od strane ovlaštene tvrtke (zadnji pregled u lipnju 2009). Revizija procjeneopasnosti je izra ena u sije nju 2007., a nova revizija je u tijeku.

Opremu pod tlakom ine spremnici zraka, odjeljiva i zrak ulje, filteri zraka, razdjelnici zraka ipripadaju i cjevovodi i dva autoklava, a koja je popisana u zapisniku s tehni kim podacima i podacima oizvršenim i zatraženim pregledima i ispitivanjima. Ista je redovno nadzirana od strane nadležneinspekcije posuda pod tlakom. Nadležna inspekcija i Agencija za opremu pod tlakom pravovremeno iredovno su obavještavane o aktivnostima koje utje u na status opreme pod tlakom. Oprema je urednoodržavana u skladu s projektnim i proizvodnim zahtjevima, zakonskim obvezama i pravilima struke.

Predmet nadzora elektroenergetske inspekcije su sljede i objekti i oprema: TS 10/0,4 kV TS 2 2 x 1000kVA, GRO 1, GRO 08, GRO 09, GRO 45 I GRO 50, TS 10/0,4 kV TS 3 2 x 1000 KVA, GRO 15, GRO 18, GRO19 (KOMPRESORNICA) i GRO 33, TS 10/0,4 kV TS 5 3 x 1000 kVA i RO ventilatori (1 6), GRO 21, GRO, 22,RO grijanja, GRO 41 i RO sitotisak.

Za radove održavanja i revizije iznad 1000 V vlasnik koristi usluge revizije tvrtke Tehni ki servis d.o.o.Zagreb.

Predo ena je sljede a Tehni ka dokumentacija: glavni projekt TS 10/0,4kV za TS 1, glavni projekt TS10/0,4kV za TS 2, glavni projekt TS 10/0,4kV za TS 3, glavni elektroprojekt TS 4, Glavni elektroprojektTS 5 3x1000 kVA i Shema razvodnih ormara niskog napona Tehni ka stakla.



43

Predo ena pogonska dokumentacija: karton stroja TS 10/0,4 kV, karton stroja TS 10/0,4 kV s upisanomrevizijom za dan kada je revizija izvršena od strane Tehni kog servisa d.o.o. Zagreb, Izvješ e oizvedenim radovima na reviziji – remontu elektroenergetskih postrojenja, sklopnih aparata 10 kV inisko naponskih aparata TS – 1, Izvješ e o izvedenim radovima na reviziji – remontu elektroenergetskihpostrojenja, sklopnih aparata 10 kV i nisko naponskih aparata TS – 2, Izvješ e o izvedenim radovima nareviziji – remontu elektroenergetskih postrojenja, sklopnih aparata 10 kV i nisko naponskih aparata TS– 3 i Izvješ e o izvedenim radovima na reviziji – remontu elektroenergetskih postrojenja, sklopnihaparata 10 kV i nisko naponskih aparata TS – 5.

Povrede propisaPrethodnim nadzorom rudarske inspekcije utvr eno je da se radovi na eksploatacijskom poljuMedinac, otkopno polje Jagma 6 ne obavljaju u skladu s dodijeljenom rudarskom koncesijom, odnosnoizvode se na zemljištu na kojem nisu riješeni imovinsko pravni odnosi. Na eksploatacijskim poljimaBranešci i Novo Selo se radovi ne obavljaju zbog ega nisu poduzimane nikakve mjere.

Upravni postupciInspektor za zaštitu od požara i eksploziva je rješenjem naredio provo enje ispitivanja ispravnostisustava za dojavu zapaljivih plinova i para u plinskim kotlovnicama, ispitivanje ispravnosti fasadnogplinskog bojlera, ispitivanje ispravnosti 2 postrojenja za zapaljive teku ine, postavljanje pogonskihuputa za siguran rad i sprje avanje nastanka požara i eksplozija, te postupanje u slu aju požara ieksplozija u skladištu zapaljivih materijala i iš enje otvorenog prostora od visoke suhe trave, raslinja igrmlja.

Sanitarna inspekcija je donijela rješenje vezano o ispunjenju uvjeta za zaštitu od buke.

Optužni prijedloziNisu podneseni optužni prijedlozi.

Kontrolni nadzoriUtvr eno je da je postupljeno po rješenju sanitarne inspekcije.

Utvr eno je da je operater postupio po rješenju rudarske inspekcije te je obustavio eksploatacijumineralne sirovine.

Inspektor za zaštitu od požara i eksploziva nije obavio kontrolni nadzor.



44

9 HEP PROIZVODNJA d.o.o. TE Sisak Sisak www.hep.hr

Osnovne informacijeTE Sisak je namijenjena za proizvodnju elektri ne i toplinske energije, smještena u južnoj industrijskojzoni Siska, na desnoj obali Save, 4 kilometra nizvodno od gradskog središta, a ine je dvije tehnološkeenergetske jedinice, Blok 1. i Blok 2 (ranije BLOK A i BLOK B), svaki s po dva parna kotla s pripadnimložištima. Blok 1 pušten je u pogon 1970. a blok 2 1976. godine. Oba bloka, Blok 1 i Blok 2, snage su210 MW. Kao energent za proizvodnju elektri ne energije, i tehnološke pare, koriste se teška loživa ulja(mazut – skladišten u spremnicima: 1 x 60.000 m3, 2 x 2.000 m3) i zemni plin. Tijekom 2009.proizvedeno je ukupno 591 GWhE (na generatoru) i 100.335 t tehnološke pare. Za tu proizvodnjuutrošeno je 56.263 t mazuta i 128 x 106 m3 plina. Tijekom 2009. TE Sisak je planirano (zbog plinske krize– smanjenja kvote plina za HEP) radila s izrazito smanjenim brojem sati rada (Blok 1: 1.951 h rada, aBlok 2: 4751 h rada).

Pri remontu Bloka B zamjenjena je neispravna i dotrajala oprema, unaprije en je sustav upravljanjaprocesom proizvodnje izmjenom regulacijskog sustava upravljanja turbinom i kotlovima, te je ugra ennovi sustav za nadzor i mjerenje emisija u zrak.

Zapo ela je izgradnja bloka C (kombi kogeneracijske elektrane na prirodni plin). Uz novi Blok C zapo elaje i izgradnja novog pogona za kemijsku pripremu vode (2X 65 m3/h) kao zamjena za postoje u (40godišnju) tehnološki zastarjelu kemijsku pripremu vode.

Za hla enje kondenzatora parnih turbina, hladnjaka ulja i zatvorenih rashladnih sustava, TE Sisakkoristi rashladnu vodu zahva enu iz rijeke Save. Nakon obavljene funkcije hla enja ta se voda vra a uSavu, sve sukladno vodopravnoj dozvoli. Modernizacijom tehnološkog procesa ostvareno je optimalnokorištenje kemikalija pri obradi vode automatizacijom procesa, ostvarena je ušteda sirove vode, te jesmanjena koli ina otpadnih voda u odnosu na postoje u kemijsku pripremu vode.

DokumentacijaDozvola za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom (otpadna ulja I i II kategorije), termi kom,MZOPU, 12.10.2009.,

Vodopravna dozvola za ispuštanje otpadnih voda s lokacije TE Sisak putem mješovitog sistemaodvodnje i to: zauljenih otpadnih voda, otpadnih voda od regeneracije ionskih izmjenjiva a,otpadnih voda od pranja regenerativnih zagrija a zraka, rashladnih otpadnih voda, sanitarnihotpadnih voda i oborinskih voda,

Rješenje o kategorizaciji u I h kategoriju ugroženosti od požara.



45

Tehnološki procesTehnološki proces proizvodnje elektri ne i/ili toplinske (para i vrela voda) energije temeljen je napretvorbi kemijske energije sadržane u gorivu (teško i lako loživo ulje, odnosno prirodni plin) uelektri nu i/ili toplinsku energiju pomo u termodinami ke, mehani ke i elektromagnetske pretvorbe.To pretpostavlja sljede e tehnološke cjeline: spremnici goriva, plinski sustav (50/7 bar) s max.dobavnom koli inom od 100.000 m3/h, plinski sustav (50/30 bar) s max. dobavnom koli inom od60.000 m3/h, pumpe teku eg goriva, parne turbine, parni kotlovi, plinske turbine, kotlovi utilizatori,generatori parnih i plinskih turbina, vrelovodni sustav, parovodni sustav, postrojenja za cirkulacijukondenzata, napojne i rashladne vode, elektropostrojenje s transformatorima i rasklopištem,postrojenje za kemijsku pripremu vode.

Ulaz sirovine, energenataProsje ni mjese ni utrošak goriva od cca 29 x 106 prirodnog plina i 10.243 t mazuta (LUT). Zaskladištenje teku eg goriva (LUT) koristi se 5 spremnika (R2, R3, R4, R5 i R6) ukupnog volumena 80.000m3 s tim da je spremnik R3 (10000 m3) namijenjen za državne robne rezerve, a spremnik R1 jeprenamijenjen i skladišti se specijalno lako lož ulje za rad plinskih turbina (SLLU). Tijekom 2009,utrošeno je 56.263 t mazuta i 128 x 106 m3 plina, uz napomenu da je tada TE Sisak radila izrazito sasmanjenim brojem sati rada (Blok 1: 1.951 h rada, a Blok 2: 4751 h rada). Za rad TE Sisak neophodna jei opskrba vodom što je riješeno zahvatom iz rijeke Save (rashladna i/ili tehnološka voda). Sva rashladnavoda vra a se natrag u rijeku Savu. Potrebe za pitkom vodom ostvaruju se preko Sisa kog vodovodad.o.o.

Emisije u zrakS obzirom na to da TE Sisak kao gorivo koristi teško loživo ulje (mazut) i prirodni plin, emisije u zrak, uobliku dimnih plinova, su znatne a TE Sisak je obveznik kontinuiranih mjerenja emisije dimnih plinova.Tijekom 2009, emitirano je 2.180 t SO2, 677 t NOX, 9,2 t CO, 411.700 t CO2 i cca 30 t krutih estica.Dimni plinovi iz bloka A (BLOK 1) ispuštaju se kroz dimnjak fizi ke visine 140 m, a bloka B (BLOK 2) krozdimnjak fizi ke visine 200 m. Za potrebe stalnog pra enja emisije iz TE Sisak, 30.7.2001, ugra ena jeodgovaraju a oprema za kontinuirano mjerenje emisije i to tako da su ugra ena 4 neovisna emisijskamonitoring sustava, na dimnja ama svakog od kotlova (4 ložišta) bloka A (2 sustava) i bloka B (2sustava). Navedeni sustav za kontinuirana mjerenja emisije sastoji se od analizatora Ultramat 23, zamjerenje emisijskih koncentracija CO, SO2, NOx, analizatora “SICK“, OMD 41, za mjerenje emisijskihkoncentracija krutih estica, te osjetnika potrebnih za mjerenje O2, temperature, brzine i/ili protokadimnih plinova, ime je mogu e dobivati podatke o masenom protoku (vremenski i/ili volumno). Uzkontinuirana mjerenja emisije TE Sisak je obveznik obavljanja i povremenih mjerenja emisije.Vrednovanje rezultata, kontinuiranih i povremenih mjerenja emisija, potvr uje da stacionarni izvorudovoljava postavljenim uvjetima prema Uredbi o GVE. Nova mjerenja planirana su uvelja i 2011.

Emisije u vodePotrebe za rashladnom vodom podmiruju se iz rijeke Save preko crpne stanice. Odvod i ispustrashladne vode odvija se zasebnim kanalskim sustavom kojim se sva rashladna voda vra a natrag urijeku Savu. Voda koja se nakon obrade koristi u tehnološkom procesu uzima se iz tehni kog kolektorasirove vode u koji se dobavlja pomo u cirkulacijskih pumpi ili pomo u pumpi za pranje rotacionih sita.Nakon kemijskog tretmana demineralizirana voda se koristi kao napojna voda i kao dopuna ciklusavoda para.

Pitka voda se dobavlja od Sisa kog vodovoda d.o.o., i uglavnom se koristi za pi e i sanitarne potrebe, asamo minimalna koli ina za ostale potrebe pogona.



46

Odvodnja svih otpadnih voda predmetne lokacije (oborinskih, zauljenih, tehnoloških, fekalnih voda)obavlja se putem internog kanalizacijskog sustava odvodnje: kanalizacijskim sustavom odvodnjeoborinskih voda (primarna i sekundarna odvodnja) i sustavom fekalne odvodnje (primarna isekundarna odvodnja).

Otpadne vode se nakon predobrade ispuštaju u Savu. Postrojenje za obradu otpadnih voda se sastojiod: bazena za neutralizaciju, ure aja za pro iš avanje zauljenih voda (TPS separator), retencijskogbazena zauljenih otpadnih voda, ure aja za tretiranje voda od pranja regenerativnog zagrija a zraka,retencijskog bazena otpadnih voda od pranja pješ anih filtera i ure aja za filtraciju karbonatnog mulja imulja hidroksida teških metala.

Prije ispusta otpadnih voda u recipijent rijeku Savu, na mjernom oknu MO II kontrolira se kvalitetaotpadnih voda od strane ovlaštenog laboratorija (4X godišnje), a djelatnici TE Sisak obavljaju i internukontrolu otpadnih voda uz obilazak cijelog sustava odvodnje.

Emisije – otpadU pogonu TE Sisak koriste se sljede e sirovine i pomo ni materijali: razli ite vrste ulja za podmazivanje,hla enje, izolaciju i sl. (hidrauli ko, turbinsko, trafo i motorno ulje), tehni ki plinovi (acetilen, kisik,dušik, argon i sl.), kemikalije – sredstva za odmaš ivanje, epoksidne boje, lakovi, kvarcni pijesak zapjeskarenje i sl., metalni limovi, cijevi, gotove metalne konstrukcije i sl., plasti ni dijelovi, razni otpadizolatori (stakleni, kerami ki, plasti ni), akumulatori, fluorescentne cijevi i sl., uredski materijal iorganske tvari (restoran, ure ivanje okoliša i sl.).

TE Sisak je proizvo a otpada: hidrauli na mineralna ulja, mineralna izolacijska i termi ka ulja, otpadnaulja za motore, pogonske ure aje i podmazivanje, razni zauljeni otpad (ambalaža, filtri, papir, metalnestrugotine), transformatori, olovne baterije, otpad od iš enja raznih uljnih spremnika, mješavine mastii ulja iz odvaja a, fluo cijevi i drugi otpad koji sadrži živu, strugotine i otpiljci, pijesak od pjeskarenja,razna ambalaža, razni filterski materijali, zaštitna odijela, stara oprema, razne baterije, željezo i elik,razni izolacijski materijali, papir i karton, organski otpad, miješani komunalni otpad. Postupanje sotpadom u pogonu TE Sisak (uklju uju i i obradu / zbrinjavanje vlastitih motornih i hidrauli kih ulja, tepostupanje i skladištenje opasnih tvari, propisano je internim dokumentima temeljenim na Zakonu ootpadu i propisima s tim u svezi.

Skladištenje opasnog otpada (i drugog, industrijskog tehnološkog otpada) obavlja se na propisanina in, u odgovaraju im spremnicima i prostorima s propisanim oznakama. Za sve vrste otpada postojeodgovaraju i prate i listovi i Izvješ a o fizikalno kemijskim svojstvima otpada, odnosno prijavni listovi.O navednom TE Sisak vodi propisanu dokumentaciju sukladno Zakonu o otpadu i potrebne podatkedostavlja nadležnim tijelima, kako je to odre eno postoje im propisima.

RiziciU cilju prevencije i/ili umanjenja štetnih posljedica po okoliš izra eni su ili su poduzete mjere:Operativni plan intervencija u zaštiti okoliša (dostavljen županijskom uredu nadležnom za zaštituokoliša), Operativni plan za provo enje interventnih mjera u slu aju izvanrednog zaga enja voda, Plangospodarenja otpadom u pogonu TE Sisak, Projekt zbrinjavanja opasnog proizvodnog otpada na lokacijiTE Sisak.

Skladištenje goriva obavlja se u 6 spremnika ukupnog volumena 80.000 m3 svaki s odgovaraju ombetonskom tankvanom i/ili eli nom tankvanom.

Transformatori su opremljeni sustavima za prikupljanje eventualno iscurjelog ulja a prokapavanje ilicurenje trafo ulja nije zamje enoD

Unutarnja kontrola provo enja mjera zaštite od požara obavlja se cijele godine, a o redovnom iperiodi kom pregledu vatrogasnih aparata vodi se propisana evidencija. Tehni ke mjere zaštite odpožara izvedene su i održavane u skladu s propisima i pravilima struke.



47

Oprema pod tlakom visoke razine opasnosti uredno je održavana, sukladno projektnim i proizvodnimzahtjevima, zakonskim obvezama i pravilima struke.

Ispitivanjem relejne zaštite generator – transformator (blokova 'A' i 'B' TE Sisak), utvr ena jeuskla enost prema zadanim parametrima i funkcionalno djelovanje zaštite.

Povrede propisaVodopravna inspekcija je utvrdila nedostatak dokaza o posljednjem ispitivanju i kontroli ispravnosti(osobito na svojstvo vodonepropusnosti sustava odvodnje, svih objekata i ure aja na njemu, sa svimgrafi kim prilozima) i rezultatima ispitivanja.

Inspekcijskim pregledom od strane sanitarne inspekcije utvr eni su nedostatci koji se odnose naozna avanje skladišta i spremnika u kojima se nalaze kemikalije i nezadovoljavaju u zaštitu od sun evesvijetlosti, sigurnosno tehni ke listove, oznake upozorenja i obavijesti, i higijensko održavanje pogona iskladišta.

Inspekcijskim pregledom od strane inspekcije zaštite na radu utvr eni su nedostaci:

- u sanitarno garderobnom prostoru za žene utvr eno je manje ošte enje prekida a za rasvjetu inedostaje zaštitni poklopac razvodne kutije,

- u pumpnom postrojenju lužine nedostaje zaštitna mreža na rasvjetnom tijelu,

- na ulazu u objekt kemijske pripreme (staklena stijena) napuklo je staklo nadsvjetla.

Upravni postupciU okviru zapisnika usuglašena je obveza (dužnost) pravne osobe za dostavom dokaza o posljednjemispitivanju i kontroli ispravnosti (osobito na svojstvo vodonepropusnosti sustava odvodnje) svihobjekata i ure aja na njemu, sa svim grafi kim prilozima i rezultata ispitivanja u roku od 30 dana.

Sanitarni inspektor je donio odgovaraju a rješenja za otklanjanje gore navedenih nedostataka.

Inspektor zaštite na radu je izdao odgovaraju e rješenje.


Kontrolni nadzoriU kontrolnim nadzorima utvr eno je postupanje po svim nare enim mjerama.



48

10 CEMEX Hrvatska d.d. Tvornica cementa Sv. Kajo Solin www.cemex.hr

Osnovne informacijeTvornica cementa Sv. Kajo s kapacitetom od 1.400 t/dan klinkera, spada u postrojenja za koje jepropisana obveza pribavljanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša.

Planom za izdavanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša odre eno je da se Okolišna dozvola donese do30.9.2012. Dozvola e definirati prijelazna razdoblja, s tim da e potpuno uskla enje s IPPC direktivomnastupiti do 31.12.2015.

Redovni godišnji remont na pogonu Sv. Kajo se odvijao od 12. 28.2. i 4. 31.12.2009. U trenutkunadzora pogon tako er nije radio – zastoj odlukom Uprave od 12.3.2010. U sije nju, ožujku i srpnju2009, pogon nije radio zbog visokih zaliha klinkera. Prema izvještaju o vremenskom korištenjukapaciteta pogona Sv. Kajo u 2009. radilo se 68,71% vremena od ukupnog broja radnih sati (6.018 satirada / 2.741 sati zastoja).

U 2009, u pogonu Sv. Kajo je proizvedeno 350.290 t klinkera (planirana proizvodnja od 448.000 tklinkera), odnosno 424.963 t cementa.

Odobreno eksploatacijsko polje, oblika šesnaesterokuta i površine 334,85 ha, ine površinski kopovi Sv.Juraj, na zapadnoj strani i Sv. Kajo na isto noj strani, koja su u sredini eksploatacijskog polja povezanistarim uskim rudarskim radom. Eksploatacijsko polje se proteže podnožjem Kozjaka u dužini preko 3,3km i širini do 900 m, na vizualno izloženom dijelu.

Sa sjeverne strane eksploatacijskog polja Sv. Juraj nalazi se podru je Kao ina gaj, koje se štitiprostornim planom Splitsko dalmatinske županije, te je predvi en za zaštitu u kategoriji zna ajnogkrajobraza. S obzirom na to da nije izra ena stru na podloga, nije pokrenut postupak stavljanja podzaštitu na temelju Zakona o zaštiti prirode.

Prema Uredbi o proglašenju ekološke mreže (“Narodne novine“, br. 109/07) planirani zahvateksploatacijsko polje Sv. Juraj – Sv. Kajo ima se izvesti unutar me unarodno važnog podru ja za pticeHR 1000027 – Mosor, Kozjak i Trogirska zagora i kopnenog podru ja HR 2001051 Kozjak, pa nijemogu e isklju iti direktne, indirektne i kumulativne utjecaje zahvata na navedena podru ja ekološkemreže. Nadalje, ne mogu se u potpunosti isklju iti niti mogu i utjecaji na to kasti lokalitet HR 2000053Jama pod Malim Kraljevcem i kopneno podru je HR 2000931 Jadro.

Ministarstvu kulture podnesen je zahtjev za provedbu postupka ocjene prihvatljivosti za ekološkumrežu sa Stru nim elaboratom za ocjenu prihvatljivosti zahvata za prirodu. Stru ni elaborat jenaknadno nadopunjen uz mišljenje MZOPUG kako je zahvat planiran županijskim prostornim planom,PPUG om Kaštela, GUP om Kaštela i kona nim prijedlogom Izmjene i dopune PPUG a Grada Solina.Ministarstvo kulture je mišljenjem od 3.5.2010. izvjestilo podnositelja zahtjeva da zbog mogu ihutjecaja na strukturu, funkcije i ciljeve o uvanja podru ja ekološke mreže, nije mogu e u fazi



49

prethodne ocjene sa sigurnoš u isklju iti negativan utjecaj zahvata na navedena podru ja ekološkemreže, te da je potrebno provesti postupak Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, usklopu postupka Procjene utjecaja na okoliš.

Kako rudarski zahvat ve dugo vremena i s velikom proizvodnjom postoji na predmetnoj lokaciji,potrebno je ve sada po eti sa sanacijom dijela devastiranog prostora.

Dokumentacija- Dozvola za obavljanje djelatnosti privremenog skladištenja i termi ke obrade opasnog otpada,

MZOPUG, 19.7.2006.,

- Dopuna dozvole za termi ku obradu neopasnog otpada, otpadnih biljnih tkiva komine od maslina(dodavanjem sirovini u proizvodnji klinkera), MZOPUG, 6.6.2008.,

- Dozvola za oporabu neobra ene šljake, Odjel za zaštitu okoliša SD županije, 4.4.2005.,

- Dozvola za oporabu neopasnog (gra evnog) otpada, Upravni Odjel za zaštitu okoliša Splitskodalmatinske županije, 27.8.2009. dopuna dozvole za trosku iz ljeva ke i visoke pe i i neobra enušljaku, 18.7.2008.,

- Vodopravna dozvola za ispuštanje otpadnih voda za Pogon Tvornica cementa Sv. Kajo Solin ipripadaju i dio Pogona Rudnik, Hrvatske vode, VGO Split, 5.2.2007. Vodopravna dozvola vrijedi do28.2.2013.,

- Rješenje o razvrstavanju gra evina i prostora tvornice Sv.Kajo u III. kategoriju ugroženosti odpožara, PU Splitsko dalmatinske,

- Rješenje o ispunjavanju uvjeta glede prostora, opreme, zaposlenika i zaštite na radu za korištenje iskladištenje opasnih kemikalija, Ured državne uprave u Splitsko dalmatinskoj županiji, Služba zadruštvene djelatnosti, Ispostava Solin, 26.3.2009.,

- Rješenje o dodjeli rudarske koncesije za eksploataciju mineralne sirovine na eksploatacijskom poljuSv. Juraj – Sv. Kajo, MGRP, Uprava za rudarstvo, 4.11.2009..

Tehnološki procesTra nim transporterima sirovina iz rudnika se dovodi u sekundarnu drobilicu gdje se dodatno suši idrobi, te se elevatorom transportira u jednokomorni mlin. Pe enje klinkera se obavlja suhimpostupkom u postrojenju s etverostupanjskim ciklonskim izmjenjiva ima topline, rotacijskom pe i, teroštiljnim hladnjakom. Prije ulaska sirovine u etvrti izmjenjiva dolazi do prijenosa topline s goriva nasirovinu, te dekarbonizacije (otkiseljavanja) sirovine koja ulazi u pe , gdje se ovaj proces nastavlja dosinteriranja i stvaranja klinker minerala u sinter zoni rotacijske pe i. Na izlazu iz pe i, klinker prolazikroz zonu hladenja i pada u hladnjak gdje se naglo hladi.

Izlazni plinovi hladnjaka otprašuju se u otprašiva ima, a odvojena prašina vra a se u lan astitransporter. Nakon meljave, gotovi cementni proizvod se zra nim transporterima i elevatorimatransportira u silose cementa. Cement se distribuira na tržište "uvre an" ili u "rasutom" stanju,kamionima, brodovima ili željeznicom preko tvorni ke pruge.

Ulaz sirovine, energenataSirovina se priprema od dvije osnovne komponente (visokog i niskog sadržaja CaCO3), koje se drobljeneu primarnoj drobilici odvojeno skladište u natkrivenoj hali sirovine. Ovisno o sastavu sirovine dodaju sekomponente pirit i boksit.

Rudarski radovi na eksploataciji mineralne sirovine za proizvodnju cementa na eksploatacijskom poljuSv. Juraj – Sv. Kajo se obavljaju u skladu s dodijeljenom koncesijom za eksploataciju mineralne sirovine,te nisu utvr eni nedostatci.



50

Kao gorivo za proizvodnju klinkera u 2009. je utrošeno 30 t ugljena, 34.618 t petrol koksa, 888 t teškogloživog ulja, 961 t otpadnih ulja, 1.338 t carbalt (niskokalori ni ugljen) i 116 t komine od maslina. Petrolkoks se doprema brodovima (2.100 t) 1 2 X tjedno preko operativne obale sa skladišta u Plo ama. Izmlinice ugljena u tvornici Sv. Juraj, petrol koks se kamionima otprema do drugih dviju tvornica.

Potrošnja vode u 2009. godini u tvornici Sv. Kajo iznosila je 71.590 m3.

Emisije u zrakPrema registru one iš avanja okoliša operater tvornice cementa Sv. Kajo je obveznik mjerenja emisijeone iš uju ih tvari u zrak na 10 industrijskih ispusta (sve vre asti otprašiva i) i jednom energetskomispustu.

Tvrtka je obveznik kontinuiranog mjerenja emisije na 2 pozicije i to na dimnjaku rotacijske pe i i naispustu hladnjaka klinkera. Sva su kontinuirana mjerenja (za sve tri tvornice) dostupna javnosti putemWeb stranice www.cemex.com.hr. Prema izlistu godišnjeg (2009) izvještaja svi monitorirani parametrisu unutar GVE.

Uredno se vodi propisani o evidnik o obavljenim mjerenjima emisije one iš uju ih tvari u zrak. Svapovremena mjerenja emisije se redovito provode od strane ovlaštene tvrtke.

Nema prekora enja ni na jednom ispustu, odnosno sva mjerenja uklju uju i emisiju dioksina i furana(PCDD i PCDF) su u skladu s Uredbom o grani nim vrijednostima emisija one iš uju ih tvari u zrak izstacionarnih izvora.

ImisijeTemeljem SUO smanjenog sadržaja za rekonstrukciju postrojenja, manipulaciju i mljevenje ugljena ipetrol koksa sa skladištenjem i loženjem praha ugljen petrol koks u Dalmacijacementu, definirana jeobveza pra enja kakvo e zraka na tri automatske mjerne postaje i to: Kaštel Su urac AMS 1 (zapadnood tvornice cementa Sv. Juraj), Solin AMS 2 (rubni dio kamenoloma Sv. Kajo) i Split AMS 3.

Zavod za javno zdravstvo Splitsko dalmatinske županije prati kakvo u zraka na podru ju pod utjecajemtvornica cementa CEMEX Hrvatska d.d. u sklopu monitoringa za podru je Splitsko dalmatinskežupanije.

Na postajama se mjere satne koncentracije SO2, dušikovih oksida (NO,NOx, NO2), dima i lebde ihestica promjera 10 i 2,5 μm. Prikupljaju se i 24 satni uzorci ukupnih lebde ih estica i UTT, a u L seodre uje sadržaj metala Pb, Mn i Cd.

Prema Izvještaju Zavoda za javno zdravstvo Splitsko dalmatinske županije, za razdoblje od 1.1. do31.12.2008. prakti ki svi navedeni parametri svrstavaju podru je pod utjecajem tvornica cementaCEMEX Hrvatska d.d. u I kategoriju kakvo e zraka.

BukaNadzorom po pitanju buke u proizvodnom procesu i uvidom u dokumentaciju: Izvještaj o mjerenjubuke u pogonu Sv. Kajo ING ATEST d.o.o. od 23.11.2009, Izvještaj o mjerenju buke iz eksplatacijskogpolja pogona Sv. Kajo i duž transportne trake od polja do pogona ING ATEST d.o.o. od 30.11.2009,Program sanacije buke tvornice cementa pogon Sv. Kajo ING ATEST d.o.o. iz 2007, Stratešku kartubuke tvornice cementa pogon Sv. Kajo ING ATEST d.o.o. svibanj listopad 2008. i Akcijski plan zaštiteod buke tvornice cementa pogon Sv. Kajo ING ATEST d.o.o. svibanj prosinac 2008. utvr eno je dastranka konstantno provodi mjere zaštite od buke prema utvr enim planovima.



51

Emisije u vodePrilikom obavljanja gospodarske djelatnosti nastaju sanitarne i tehnološko rashladne otpadne vode.Sanitarne vode ispuštaju se na isto nom ispustu preko taložnice, zajedno s oborinskim vodama koje sepro iš avaju u separatoru. Sanitarne otpadne vode ispuštaju se i na ispustu broj 1 kolektor. Tijekom2006. uveden je novi rashladni sustav, tako da je potrošnja vode i koli ina ispuštenih rashladnih vodaznatno manja. Prilikom tehnološkog procesa voda se na nekoliko mjesta gubi: kada je temperaturaklinkera previsoka ubrizgava se u mlin, te ugra uje u proizvod, dok dio vode isparava u vodotornju.Koli ina vode koja se gubi isparavanjem ili se ugra uje u proizvod iznosi oko 25% od ukupno utrošenevode. U krugu pogona nalazi se 17.298 m2 zelenih površina, koje se redovito zalijevaju.

U pogonu Rudnik sanitarna voda ispušta se u vodonepropusne sabirne jame, a ostala voda se koristi zazalijevanje prometnica i prskanje u sirovinu radi smanjenja prašenja.

Vodopravna dozvola izdana je za ispuštanje otpadnih voda i to:

a) iz pogona proizvodnje cementa u more III. kategorije:

- sanitarnih otpadnih voda u koli ini od 5.000 m3/god, odnosno 14 m3/dan,

- tehnoloških otpadnih voda (2 ispusta) u koli ini od 98.500 m3/god, 269 m3/dan.

b) iz pripadaju eg dijela pogona Rudnik:

- sanitarnih voda u koli ini od 500 m3/god, odnosno 2 m3/dan u sabirne jame.

Operater je obvezan 4 X godišnje ispitivati kvalitetu i koli ine otpadnih voda putem ovlaštenoglaboratorija na kontrolnim oknima prije ispuštanja i to na oknima 1 – kolektor i 5 – isto ni ispust naparametre iz vodopravne dozvole, prema grani nim vrijednostima i dopuštenim koncentracijama zamore III. Kategorije. Prema rezultatima analiza u 2009. otpadna voda je udovoljavala uvjetima izvodopravne dozvole.

Emisije otpadTijekom 2009. u pogonu Sv. Kajo je proizvedeno opasnog otpada: 8,86 t otpadnih voskova i masti –predano tvrtkama CIAK d.o.o., Kemis Termoclean d.o.o. i CIAN d.o.o., 0,06 t nekloriranih emulzija –suspaljeno u pogonu Sv. Juraj, 4,74 t ostalih mazivih ulja za motore i zup anike suspaljeno u vlastitompogonu i pogonu Sv. Juraj, 1,8 t nekloriranih izolacijskih ulja i ulja za prijenos topline na bazi mineralnihulja suspaljeno u vlastitom pogonu i pogonu Sv. Juraj, 29,68 t zauljene vode iz odvaja a ulje/vodapredano CIAN d.o.o., 12,52 t ostalih goriva predano CIAN d.o.o., 0,44 t ambalaže koja sadrži ostatkeopasnih tvari predano Kemis Termoclean d.o.o., 0,86 t apsorbensa i filtarskog materijala predanoKemis Termoclean d.o.o. i CIAN d.o.o., 0,57 t odba enih organskih kemikalija predano KemisTermoclean d.o.o., 20,91 t otpada koji sadrži ulja predano CIAN d.o.o., 0,83 t ostalih otpadnih tvaripredano CIAN d.o.o. i 61,2 t gra evinskog materijala koji sadrži azbest predano Kemis Termocleand.o.o.

Tijekom 2009. u pogonu Sv. Kajo je preuzeto opasnog otpada na zbrinjavanje suspaljivanjem: 7,51 tnekloriranih hidrauli nih ulja na bazi mineralnih ulja, 0,07 t ostalih hidrauli nih ulja, 1,94 t kloriranihmazivih ulja na bazi mineralnih ulja, 133 t nekloriranih mazivih ulja na bazi mineralnih ulja, 0,19 tsintetskih mazivih ulja za motore i zup anike, 1,7 t biorazgradivih maziva i ulja za motore i zup anike,458 t ostalih mazivih ulja za motore i zup anike, 32,77 t nekloriranih izolacijskih ulja i ulja za prijenostopline, 53,6 t ulja s dna plovila, 13,3 t loživog ulja i diesel goriva, 2,47 t ostalih goriva, 222,4 t zauljenogotpada, 7,56 t mješavine masti i ulja iz odvaja a ulje/voda, 0,57 t teku ina za ko nice, i 1,49 t katrana.

Tako er je suspaljeno i 115,59 t otpadnih biljnih tkiva – komine od maslina.

RiziciMjere zaštite od požara provodi i nadzire služba zaštitnih poslova koja objedinjava cjelinu poslovazaštite (požar, rad). Sve stalno zaposlene osobe su osposobljene za zaštitu od požara. Gra evine imaju



52

ozna ene izlazne putove, me utim dio oznaka je neuo ljiv ili nejasan. Prostor se štiti vanjskom iunutarnjom hidrantskom mrežom.

Izvedeno je 7 pojedina nih sustava dojave požara, od kojih svaka pojedina centrala šalje samo signalgreške/kvara/požara na Centralni dojavni sustav uz koji je osigurano 24 satno dežurstvo. O svakompojedinom vatrodojavnom sustavu se vodi knjiga održavanja u kojoj su upisani podaci o sustavu.Sustavi za dojavu požara ispitani su po ovlaštenoj pravnoj osobi u posljednjoj godini i svi su ufunkcionalnom stanju.

Izvedena gromobranska instalacija na gra evinama je klasi na, na instalaciji ne postoje vidljivaošte enja niti korozija hvataljki i dovoda. Ista je ispitana o emu postoji valjana dokumentacija. Ure ajiizvedeni u protueksplozijskoj zaštiti ne posjeduju za sve ure aje propisana izvješ a i uvjerenja.Vizuelnim pregledom elektri nih instalacija nisu uo eni nedostaci, osim na utovarnoj rampi vagonagdje je dio instalacija (iznad stajališta lokomotive) nagoren s vidljivim karboniziranim dijelovimaizolacije elektri nih kabela.

Za potpaljivanje parnih kotlova koristi se ekstra lako lož ulje smješteno u spremniku bez tankvane nagaleriji kotlovnice. Spremnici za mazut nalaze se u betonskoj tankvani. Skladišta ulja su opremljenaaparatima za po etno gašenje požara.

Mjesta postavljanja vatrogasnih aparata su ozna ena, isti su periodi ni pregledani i imaju sve dijelove,naljepnicu s izbušenim podacima o izvršenom pregledima i podacima o serviseru te vlasnik aparatavodi evidenciju o redovnim pregledima aparata (koja sadrži podatke o tipu, tv. broju, datumupregleda,…).

Transformatorska stanica TS 35/6//0,4 kV, snage 2 X 8 MVA održava se u skladu s odredbama Zakona oenergiji (“Narodne novine“, br. 68/01 i 177/04), Zakona o tržištu elektri ne energije (“Narodne novine“,br. 177/04) i tehni kim propisima preuzetim Zakonom o tehni kim zahtjevima za proizvode iocjenjivanje sukladnosti (“Narodne novine“, br. 20/10).

Povrede propisaNedostaci iz podru ja opreme pod tlakom:

- nisu zadovoljeni uvjeti propisani Pravilnikom o pregledu i ispitivanju opreme pod tlakom (“Narodnenovine“, br. 138/08) za spremnik broj 16253,

- ne postoji dokaz da su pregledani i ispitani spremnici broj 16251, 14921 i 15459,

- ne postoji dokaz o pregledu i ispitivanju sigurnosnih ventila koji su ugra eni na spremnike brojeva16253, 16251, 14921 i 15459,

- ne postoji izvješ e o umjeravanju manometara koji su ugra eni na spremnike brojeva 16253,16251, 14921 i 15459,

- ne postoji dokaz da je pregledan i ispitan spremnik tvorni kog broja 35712102.

Upravni postupciVodopravna inspektorica je izdala rješenje o obvezi kontrole gra evina odvodnje i pro iš avanjaotpadnih voda, u skladu s odredbama lanka 68. Zakona o vodama, a osobito na svojstvovodonepropusnosti. Tako er, potrebno je ishoditi potvrdu o sukladnosti gra evine s tehni kimzahtjevima za gra evinu.

Rješenjem je nare ena provedba mjera zaštite od požara u cilju otklanjanja utvr enih nedostataka.Rokovi izvršenja pojedinih mjera iz rješenja su 30/90 dana po pravomo nosti.

Inspekcija iz podru ja opreme pod tlakom je donijela 2 rješenja (rok izvršenja 30 dana).



53

Optužni prijedloziInspekcija iz podru ja opreme pod tlakom je zbog korištenja postrojenja u suprotnosti s propisanimzahtjevima podnijela dva optužna prijedloga Prekršajnom sudu u Splitu.

Kontrolni nadzoriObavljenim kontrolnim nadzorom inspekcije zaštite od požara i opreme pod tlakom utvr eno jepostupanje po svim nare enim mjerama.

Vodopravna inspekcija nije obavila kontrolni nadzor.

Postrojenja tvrtke CEMEX Hrvatska d.d. Tvornica cementa Sv. Kajo u Solinu



54

12 CMC Sisak d.o.o. Sisak www.cmcsisak.com

Osnovne informacijeCMC Sisak d.o.o. obavlja registriranu djelatnost proizvodnje i prerade elika s 920 zaposlenika. Tvrtka jeu vlasništvu Commercial Metals International AG, Švicarska. Na lokaciji ukupne površine tvorni kogkruga oko 886.898 m2 nalaze se sljede e organizacijske cjeline: eli ana, Bešavne cijevi, Šavne cijevi(nije u radu), Hladna prerada (nije u radu), Tehni ki servisi i Stru ne službe.

Tvrtka je obveznik utvr ivanja OUZO sukladno Uredbi o postupku utvr ivanja objedinjenih uvjetazaštite okoliša (“Narodne novine“, br. 114/08). U tijeku je izrada analize stanja za utvr ivanje OUZO(Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije), temeljem koje je u rujnu predan MZOPUG u zahtjev zadavanje ocjene i mišljenja o analizi stanja eli ane i valjaonice bešavnih cijevi u CMC Sisak d.o.o. iz Siska.

U završnoj fazi je realizacija projekta Proširenja i modernizacije eli ane, izgradnja proizvodnih iinfrastrukturnih objekata u 5 faza, ija je peta faza u okon anju, izgradnja i montaža opreme tepriprema za obavljanje funkcionalnih proba, po ijem e dovršetku, zapo eti probna proizvodnja spredvi enim trajanjem probnog rada od 6 mjeseci.

Tijekom provedbe modernizacije pogona eli ane, osim pove anja proizvodnog kapaciteta pogonaeli ane, eliminirane su sekundarne emisije one iš uju ih tvari u okoliš. Prethodnim je nadzorimautvr eno da tehni ko tehnološke karakteristike elektrolu ne pe i i izvedba sustava za otprašivanje,uzrokuju povremene difuzne emisije praškastih tvari i dimnih plinova u radni prostor te iz njega uokoliš. U tijeku je provedba postupka rekonstrukcije s prenamjenom elektrolu ne pe i u lonac pe i itako odvajanja procesa taljenja i metalurgije (rafinacije).

Dokumentacija- Rješenje o namjeravanom zahvatu modernizacije i proširenja eli ane u CMC Sisak d.o.o.,

MZOPUG, 19.3.2009.,

- Dozvola za obavljanje djelatnosti skupljanja, prijevoza, skladištenja, obrade, oporabe i zbrinjavanjaneopasnog otpada u pogonu eli ana u Sisku, nadležni ured u Sisa ko Moslava koj županiji,22.12.2009.,

- Dozvola za obavljanje djelatnosti obrade neopasnog otpada neobra ene šljake mehani kimpostupkom, nadležni ured u Sisa ko Moslava koj županiji, 18.6.2009.,

- Vodopravna dozvola za ispuštanje otpadnih voda s lokacije u rijeku Savu putem mješovitog sustavaodvodnje kolektorima A, B i C i to: oborinskih voda s natkrivenih površina u stvarnim koli inama,zaga enih oborinskih otpadnih voda s manipulativnih površina u stvarnim koli inama, sanitarnih,tehnoloških i rashladnih otpadnih voda u koli ini od 1.000.000 m3/god. ili 2.738 m3/dan, Hrvatskevode, Vodnogospodarski odjel za vodno podru je sliva Save, 8.4.2008.,

- Rješenje o razvrstavanju u I. g kategoriju MUP a RH, PU Sisa ko moslava ka, 30.4.2010..



55

Tehnološki procesPOGON ELI ANA obuhva a proizvodnju elika i kontinuirano lijevanje elika u okruglice razli itihpromjera. Proces proizvodnje nisko i srednjeuglji nih, nelegiranih i legiranih elika zasniva se nakorištenju elektrolu ne pe i kapaciteta 30 t/šarži koja radi diskontinuiranim bazi nim postupkom.Sirovina za uložak je vlastiti eli ni otpad iz proizvodnje bešavnih cijevi i staro željezo s tržišta RH iuvezeno. POGON BEŠAVNE CIJEVI proizvodi konstrukcijske i kotlovske bešavne toplo valjane cijevi icijevi za naftnu industriju. VALJAONICA BEŠAVNIH CIJEVI sastoji se od dvije tehnološke linije zaproizvodnju toplo valjanih bešavnih cijevi (srednja i teška pruga), te od API odjela za doradu cijevinamijenjenu naftnoj industriji.

TEHNI KI SERVISI CMC Sisak d.o.o. koristi niz razli itih energenata koji su neophodni za proizvodneprocese, a njihovo snabdijevanje zahtjeva složen sustav mreže energetskih medija.

Ulaz sirovine, energenataU proizvodnji se koriste osnovne sirovine: eli ni otpad, poluproizvodi od nelegiranog elika,ferosilikomangan, ferovanadij, ferosilicij, vatrostalna opeka, ostale ferolegure (aluminij u bloku),grafitne elektrode, metalurški koks, livni prahovi.

Osnovni energenti u proizvodnji su elektri na energija, prirodni plin, komprimirani zrak, argon, kisik ivoda.

Emisije u zrak

Na lokaciji je 11 stacionarnih to kastih ispusta u zrak: 6 plinskih kotlovnica malih ure aja za loženje i 5procesnih pe i. U trenutku nadzora u radu je bilo njih 8. Provode se propisana periodi na mjerenjaemisija one iš uju ih tvari prema, kojima nisu utvr ena odstupanja od grani nih vrijednosti propisanihUredbom o GVE.

Tvrtka je dostavila u propisanom roku obrasce za ROO za 2009.

S obzirom na aktivnosti korištenja organskih lako hlapivih otapala u procesima premazivanja, tvrtkaispunjava propisane obveze i provodi propisane mjere, kao i u postupanju s kontroliranim i zamjenskimtvarima, a u postupku je realizacije uklanjanja klima ure aja s freonima. Dodatno smanjenje emisijaostvareno je zbog prestanka rada dvaju pogona Hladna prerada i VŠC.

U zakonskom roku MZOPUG u je poslan zahtjev za izdavanje dozvole za emisije stakleni kih plinova.

Emisije u vodeOtpadne vode CMC Sisak d.o.o. odvode se putem 3 odvojena kanalizacijska kolektora A, B i C putemzajedni kog ispusta u rijeku Savu. Na in odvo enja otpadnih i oborinskih voda provodi se mješovitimsustavom bez kišnih rastere enja, što zna i da se sve vrste voda odvode zajedno jednomkanalizacijskom cijevi. U sustav tehnološke kanalizacije uklju ene su otpadne vode svih pogona ipostrojenja.

Na spoju kolektora B i C otpadne vode se prethodno pro iš avaju na separatoru ulja i masti, a prijespoja s kolektorom A. Otpadne vode iz kolektora A se ne pro iš avaju.

Tvrtka je kao korisnik vodopravne dozvole dužna u trenutnom uzorku odrediti analiti ke pokazatelje:

- na spoju kolektora B i C, a nakon prethodnog pro iš avanja na separatoru ulja i masti, 1 Xmjese no odrediti pH vrijednost, ukupnu suspendiranu tvar, željezo, mineralna ulja, KPKCr i BPK5,

- na zajedni kom ure enom ispustu u otvoreni kanal 1 X mjese no odrediti temperaturu, pHvrijednost, ukupnu suspendiranu tvar, željezo, KPKCr, BPK5 i mineralna ulja.

Otpadne vode na zajedni kom ure enom ispustu u otvoreni kanal moraju zadovoljiti grani nevrijednosti iz Pravilnika o grani nim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim



56

vodama (“Narodne novine“, br. 40/99) i Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnikom o grani nimvrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (“Narodne novine“, br. 6/01).Predo ene analize otpadnih voda nemaju odstupanja od MDK iz to ke 1.1. vodopravne dozvole.Kontrolom izvršenja obveza utvr enih u vodopravnoj dozvoli i dozvolbenom nalogu utvr eno je da sepoštuju u cijelosti. Za izradu glavnog projekta za proširenje i modernizaciju eli ane CMC d.o.o. Sisak,utvr eni su vodopravni uvjeti Hrvatskih voda, Vodnogospodarskog odjela za vodno podru je sliva SaveZagreb.

Emisije otpadOperater je ovlaštenik za oporabu neopasnog eli nog otpada termi kom oporabom u elektrolu nojpe i kapaciteta 30 t u pogonu eli ane Sisak iz RH i uvoza za što ima odobrenja MZOPUG a za uvozneopasnog eli nog otpada, a pri radu se postupa u skladu s dozvolom i rješenjima sukladno zakonskimobvezama. Implementiran je suvremen na in obavljanja pregleda otpadnog elika. Vode se o evidnici onastanku i tijeku otpada za proizvo a a i obra iva a otpada. Izra en je i dostavljen 2007. godinenadležnim tijelima Plan gospodarenja otpadom za proizvo a a opasnog i neopasnog otpada zaetverogodišnje razdoblje. Prijavni listovi proizvo a a, oporabitelja proizvodnog otpada dostavljeni suu propisanom roku za 2009. u nadležni županijski ured.

U radu se koriste maziva i ostala ulja, pri emu se ispunjavaju obveze postupanja s uljima, sukladnoPravilniku o gospodarenju otpadnim uljima. Poštuju se obveze u postupanju posebnim kategorijamaotpada i pripadaju im Pravilnicima otpadnim akumulatorima, gumama, EE otpadom, ambalažom. Savotpad nastao obavljanjem djelatnosti na lokaciji skladišti se u privremenim skladištima otpada kojiudovoljavaju tehni ko tehnološkim uvjetima za skladištenje otpada, a zbrinjava se putem ovlaštenihsakuplja a na propisani na in i uz propisanu dokumentaciju.

Tvrtka je registrirana za obavljanje djelatnosti izvoza i posjeduje potvrdu o upisu u Popis pravnih ifizi kih osoba koje se bave djelatnoš u izvoza neopasnog otpada.

RiziciRedovito se provode vježbe za izvanredne situacije i edukacija zaposlenika zadnja vježba u velja i2010. u pogonu VBC/AKZ (simulacije kemijskog akcidenta, proboj visokotla ne pumpe za nanošenjeantikorozivnih sredstava). Obavijest o prisutnosti opasnih tvari u postrojenju dostavljena je nadležnomtijelu sukladno odredbi Uredbe o sprje avanju velikih nesre a koje uklju uju opasne tvari.

Nije predo eno rješenje o ispunjenosti uvjeta glede zaštite od buke, (predo ena je narudžbenica zamjerenje buke). Tvrtka posjeduje rješenje o ispunjenosti potrebnih uvjeta za korištenje opasnihkemikalija.

Izra ena je Procjena opasnosti od strane ovlaštene tvrtke te zadnja redovna revizija krajem 2008.Osposobljavanje za rad na siguran na in provedeno je za sve zaposlene sukladno propisima.

Radnici na mjestima rada utvr enim kao poslovi s posebnim uvjetima rada (opsluživanje postrojenjakonti lijeva, rukovanje mosnim dizalicama, poslovi topioca na elektrope i) posjeduju urednesvjedodžbe o zdravstvenoj sposobnosti.

Za strojeve i ure aje s pove anim opasnostima na postrojenju konti lijeva i elektrope i obavljeno jeispitivanje postrojenja, o emu svjedo i dokumentacija o ispitivanju kao dokaz o ispravnostipostrojenja.

U pogonu eli ana obavljeno je ispitivanje radnog okoliša odnosno mjerenje fizikalnih imbenika(temperatura, vlažnost, brzina strujanja zraka, buka i osvjetljenje) i kemijskih imbenika (koncentracijaplinova, para i prašina), putem ovlaštene tvrtke. Rezultati mjerenja buke na više mjernih mjesta prelazezakonom dopuštene vrijednosti (kre u se od 84,3 do 101 dB) te svi zaposlenici koriste osobna zaštitnasredstva za zaštitu sluha.



57

Mjerenje osvijetljenosti zadovoljava na postrojenju konti lijeva dok je na postrojenju elektrope i ispodpropisanih vrijednosti zbog neispravnosti rasvjetnih tijela (od ukupno 9 rasvjetnih tijela 5 nije bilo ufunkciji). Po utvr enom nedostatku, izdano je rješenje i nedostatak je otklonjen nakon nadzora.

Mjerenjem kemijskih štetnosti u radnom okolišu (CO2,CO,NO, dimovi sagorijevanja, ozon, prašina iFe2O3) utvr eno je da su u propisanim vrijednostima.

Za pružanje prve pomo i osposobljen je propisan broj radnika.

Inspekcijskim nadzorom u podru ju elektroenergetike obuhva ena je elektrolu na pe u sklopuproširenja i modernizacije eli ane CMC Sisak d.o.o. Nadzorom predmetnog objekta utvr eno je da suu tijeku pripreme za priklju enje predmetne elektrolu ne pe i na trafo stanicu TS 110/35(33)/6,3 kVŽeljezara.

Pregledom opreme pod tlakom visoke razine opasnosti za tehnološke potrebe kod proizvodnjebešavnih eli nih cijevi, a koju ine spremnici zraka i spremnici zrak ulje, prema zakonskim i drugimpropisima iz podru ja opreme pod tlakom nisu uo ena ošte enja, nedostaci niti povrede propisa zapoduzimanje upravnih mjera. Sva oprema pod tlakom je prijavljena nadležnoj Agenciji za opremu podtlakom i redovito se pregledava i ispituje te održava u skladu s projektnim i proizvodnim zahtjevima,zakonskim obvezama i pravilima struke te posjeduje tehni ku dokumentaciju, pogonske upute kao iizvješ a o provedenim popravcima i ispitivanjima te baždarenju sigurnosnih ventila i umjeravanjuinstrumenata putem ovlaštenih tvrtki.

Povrede propisaSanitarna inspekcija je utvrdila nedostatke glede neposjedovanja rješenja o ispunjenosti uvjeta gledezaštite od buke, koje je naknadno u kolovozu 2010. doneseno, po ispunjavanju propisanih uvjeta zazaštitu od buke.

Inspekcija zaštite od požara utvrdila je sljede e nedostatke na predmetnim gra evinama: nijepredo ena dokumentacija o ispitivanju plinske instalacija u plinskoj stanici i od plinske stanice doventila koji se nalaze na ulazu u objekte, osim novoizvedene instalacije do kotlovnica i plinskih bojlera;za dimnjake (dvije kotlovnice) Pogon eli ane i kotlovnice tehni kih servisa predo en je dokument opregledu i iš enju istih od strane ovlaštenog dimnja ara. Za ostale kotlovnice nije predo enadokumentacija iz koje bi bilo vidljivo da se dimnjaci redovito održavaju.

Nakon nadzora otklonjeni su uo eni nedostatci i Inspektoratu unutarnjih poslova PU Sisa komoslava ke dostavljeni su dokazi ovlaštenih osoba: o funkcionalnosti i ispravnosti teplinonepropusnosti glavnog plinskog voda; nalazi dimnja ara o funkcionalnoj ispravnosti dimovodapreostalih kotlovnica su pozitivni.

Na mjestu rada kod elektrope i ocijenjeno je da su prisutne i vibracije kao fizikalni imbenik, ali nijepredo ena dokumentacija o mjerenju, odnosno dokazi da su vibracije u granicama propisanihvrijednosti. Po istom je izdano rješenje o obvezi mjerenja vibracija u radnom prostoru elektrope i.

U pogonu su osigurani ormari i prve pomo i koji nisu bili u potpunosti popunjeni sanitetskimmaterijalom, te je izdano rješenje o otklanjanju navedenog nedostatka i isti je otklonjen drugi dan ponadzoru.

Upravni postupciInspektor zaštite na radu izdao je rješenje o otklanjanju nedostataka i to upisano u Knjigu nadzora: podT. 1. rješenja poslodavcu je nare ena obveza postavljanja ispravnih rasvjetnih tijela i mjerenjeosvijetljenosti na mjestima rada na postrojenju ispred elektrope i, po kojem je postupljeno; pod T. 2.rješenja poslodavcu je nare ena obveza mjerenja vibracija u prostoru elektrope i.



58


Kontrolni nadzoriObavljeni su kontrolni nadzori po rješenjima inspekcije zaštite na radu, kojima je utvr eno postupanjepo nare enom izuzev obveze mjerenja vibracija u prostoru elektro pe i, za ije je izvršenje poslodavacdopisom zatražio odgodu izvršenja zbog rekonstrukcije pe i, koja je prestala s radom 30.4.2010..

Unutrašnjost postrojenja tvrtke CMC Sisak d.o.o. u Sisku



59

13 NAŠICECEMENT d.d. tvornica cementa Zoljani – Našice www.nasicecement.hr

Osnovne informacijeTvornica cementa na lokaciji u Zoljanima, s kapacitetom od 2.400 t/dan klinkera, spada u postrojenja zakoje je propisana obveza pribavljanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša.

Operater je prema Uredbi o sprje avanju velikih nesre a koje uklju uju opasne tvari (“Narodnenovine“, br. 114/08), a temeljem lanka 12, dostavio u MZOPUG, Upravu za gospodarenje okolišemobavijest o prisutnosti opasnih tvari u postrojenju.

Tvornica cementa Našicecement je u fazi izrade Analize stanja postoje eg postrojenja i Elaborata ouskla ivanju postoje eg postrojenja kao podloga za isho enje Objedinjenih uvjeta zaštite okoliša.Tvornica je isto tako sudjelovala u pregovorima MZOPUG s predstavnicima EU za promjenu rokova zaprimjenu mjera koje obveznici isho enja Rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša morajuprovesti. Predvi eni rok za dobivanje Rješenja prema dokumentu iz pregovora je kolovoz 2012.Elaborat o uskla ivanju podrazumijeva razradu mjera za smanjenje emisija NOx, SO2, prašine naispustu hladnjaka klinkera i suspendirane tvari na ispustu tehnološke i oborinske vode.

Potencijalni problem u postupku isho enja Rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša kao iproblem za sam rad tvornice predstavlja promjena u kvaliteti sirovine u smislu pove anja udjelasumpora i organske komponente što se direktno odražava ne emisije iz postrojenja. Vezano uznavedeni problem trenutno se u Našicecementu ne smiju koristiti alternativna goriva (otpadne gume iotpadna ulja).

Tijekom 2009. i 2010. godine do dana nadzora (14.4.2010), redovni godišnji remont je bio od 22.1. do21.2.2009, od 7.12.2009. do 5.2.2010. i od 18.3. do 7.4.2010.

Kapacitet rotacione pe i je 2.400 t/dan klinkera što bi iznosilo približno 1.000.000 t godišnjeproizvedenog cementa.

Dokumentacija- Rješenje o prihvatljivosti zahvata kojim je odobrena rekonstrukcija postrojenja za proizvodnju

klinkera za upotrebu ugljena i petrol koksa u pe i u tvornici cementa uz primjenu mjera zaštiteokoliša i pra enje stanja okoliša – SUO EKONERG Holding iz Zagreba, MZOPU, 28.12.2001.,

- Dozvola za skladištenje otpada (rabljenih guma), Ured državne uprave u Osje ko baranjskojžupaniji, Služba za prostorno ure enje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko pravne poslove,Ispostava u Našicama, 9.2.2005.,

- SUO postrojenja za spaljivanje otpadnih guma i rabljenog ulja SPP d.o.o. Varaždin, MZOPUG,23.3.2005.,



60

- Dozvola za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom za djelatnost termi ke obrade otpadasuspaljivanjem (upotreba otpada u tehnološkom procesu proizvodnje klinkera u rotacionoj pe i) nalokaciji tvornice za materijale, tvari i proizvode ija je uporaba zakonom zabranjena, klju nog brojaotpada 16 03 03* i 16 03 05* (kategorija otpada Q13) – oduzeta opojna sredstva, droge ipsihotropne tvari u krutom stanju u koli ini od 5 t/god. Ista dozvola odnosi se i na termi ku obraduotpadnih biljnih tkiva – sjeme žitarica kojima je istekao rok trajanja klju nog broja otpada 02 01 03,u koli ini od 50 t/god, 1.10.2007.,

- Dozvola za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom za skladištenje i termi ku oporabu otpada(upotreba otpada kao alternativnog goriva) u tehnološkom procesu proizvodnje klinkera urotacionoj pe i na lokaciji tvornice. Dozvola je izdana na vremenski rok do 24.1.2013, a odnosi sena termi ku oporabu otpadnih ulja I. i II. kategorije klju nih brojeva 13 01 10*, 13 02 04*, 13 0205*, 13 02 06*, 13 02 08*, 13 03 07*, 13 08 99* u koli ini od 20.035 t/godišnje, mješavine masti iulja iz odvaja a ulje/voda klju nog broja 19 08 10* u koli ini od 5 t/godišnje, kao i otpadnih gumaklju nog broja 16 01 03 u koli ini od 8.000 t/godišnje i odje e klju nog broja 20 01 10 u ukupnojkoli ini do 1 t/ god, 24.1.2008.,

- Dozvola za skladištenje i oporabu opasnog otpada (dodatak sirovini za proizvodnju klinkera) –lebde i pepeo koji sadrži opasne tvari iz postupka pro iš avanja dimnih plinova, klj. br. 19 91 13*,MZOPUG, 29.12.2009.,

- Dozvola za obavljanje djelatnosti oporabe sljede eg neopasnog otpada: 7.000 t/god otpada odpjeskarenja klj. br. 12 01 17, 2.000 t/god otpada od proizvodnje kerami ke robe klj. br. 10 12 99,1.500 t/god otpada od keramike i cigli klj. br. 10 12 08, 50 t/god muljeva iz biološke obradeindustrijskih otpadnih voda klj. br. 19 08 12, 15 t/god mješavine masti i ulja sa separatora klj.br. 1908 09, Upravni odjel za prostorno ure enje Osje ko baranjske županije, 15.2.2010.,

- Vodopravna dozvola za ispuštanje otpadnih voda u prirodni prijemnik, Hrvatske vode, VGO Osijek,22.4.2009. (rok važenja do 31.5.2014.).,

- Rješenje o razvrstanju gra evina i prostora na lokaciji u Zoljanu, Tajnovac 1 u III kategorijuugroženosti od požara, MUP,

- Rješenje za korištenje opasnih kemikalija, Ured državne uprave u Osje ko baranjskoj županiji,Ispostava Našice, 15.6.2009.,

- Rješenje o dodjeli rudarske koncesije za izvo enje rudarskih radova eksploatacije sirovine zaproizvodnju cementa na eksploatacijskom polju "Bukova Glava Vranovi , Ministarstvogospodarstva, rada i poduzetništva, 30.4.2004..

Tehnološki procesSirovina se priprema od dvije osnovne komponente (visokog i niskog sadržaja CaCO3), koje se nakondrobljenja odvojeno skladište u natkrivenoj hali sirovine. Tra nim transporterima komponente sedovode u rotacijsku sušaru sirovine, te se nakon sušenja ispuštaju u propisanim omjerima iz bunkerasirovine i transportiraju u cijevni mlin s kuglama. Sirovinsko brašno se elevatorom diže u siloshomogenizacije, gdje se kombinacijom ispuštanja iz 2 (do maksimalno 7) elija postiže željeni sastavsirovinskog brašna pogodan za pe enje u rotacijskoj pe i.

Pe enje klinkera obavlja se suhim postupkom u postrojenju s etverostupanjskim ciklonskimizmjenjiva em topline, rotacijskom pe i, te hladnjakom s jednim rostom. Prolaskom sirovine krozizmjenjiva prenosi se toplina s goriva na sirovinu, te se dekarbonizira (otkiseljava). U pe i se procesnastavlja do sinteriranja i stvaranja klinkera u sinter zoni rotacijske pe i. Na izlazu iz pe i, klinker prolazikroz zonu hla enja i pada u hladnjak gdje se upuhivanjem zraka naglo hladi. Preko drobilice klinkera,lan astog, sandu astog i sustava tra nih transportera, tako ohla eni i zdrobljeni klinker dolazi u jedanod tri silosa klinkera. Izlazni plinovi hladnjaka otprašuju se u ciklonima, a odvojena prašina klinkeravra a se u lan asti transporter.



61

Transport plinova iz hladnjaka preko pe i i izmjenjiva a topline obavlja se glavnim ventilatorom. Daljese plinovi jednim dijelom vode preko rashladnog tornja u koji se ubrizgava voda radi kondicioniranjaplina, a drugim dijelom preko ventilatora mlina sirovine kroz sekundarnu drobilicu i mlin sirovine, tepreko vre astog filtera pomo u ventilatora u dimnjak.

Cement se melje u tri cijevna mlina s kuglama doziranjem u odre enim omjerima klinkera, gipsa, troskei tufa. Nakon meljave, gotovi cement se zra no transportira u silose cementa. Cement iz silosa se zatimuvre ava i paletizira (na ukupno dvije automatizirane linije za uvre avanje i paletiziranje) ili ispušta urasutom stanju u auto cisterne. Cement se distribuira na trzište cestovnim transportom – u kamionima(u paletiziranom stanju) ili specijalnim autocisternama (u rasutom stanju).

Ulaz sirovine, energenataOsnovno gorivo za proizvodnju klinkera je ugljena prašina. Ugljen se doprema iz Ukrajine, brodom doluke Osijek odakle se kamionima dovozi do tvornice u Tajnovcu. Godišnje se potroši cca 90.000 tugljena koji se dnevno dovozi iz Osijeka s 12 kamiona (cca 300 t). Utrošak visokokarbonatne iniskokarbonatne sirovine iznosi 1.161.842 t, 83.855 t ugljena, dok je istovremeno suspaljeno 1.489 trabljenih guma i 1.565 t rabljenih ulja. Za proizvodnju 895.881 t cementa odnosno 691.095 t klinkera u2009. potrošeno je 11.008.891 m3 plina i 92.466.682 kWh el. energije.

Vodoopskrba lokacije za sanitarne i tehnološke potrebe riješena je u cijelosti iz javnog vodopskrbnogsustava (cca 55.000 m³/god.).

Emisije u zrakU tehnološkom procesu proizvodnje cementa, a prema registru emisija u zrak registrirana su 41 (38 +3) ispusta u zrak. Svi ispusti su izvedeni preko vre astih ure aja za otprašivanje, osim jednogelektrofiltera koji je ugra en na ispustu sušare dodataka (pozicija 13.09.01.).

Za grijanje prostorija u sklopu cementare postoje 3 kotlovnice (1 x 0,3 MW i 2 x 0,75 MW) koje kaotoplinski energent koriste zemni plin.

Prema omjeru emitiranog i grani nog masenog protoka, tvrtka je obveznik kontinuiranog mjerenjasamo na ispustu vre astog otprašiva a rotacione pe i, povremenog mjerenja jednom u tri godine na 2pozicije, dok je na svim ostalim pozicijama propisana dinamika mjerenja jednom u pet godina.

Od 3.3.2000. provodi se propisano kontinuirano mjerenje praškastih tvari na ispustu rotacione pe i, aod po etka 2009 u funkciji je novi analizator.

Sva izvješ a dnevnih vrijednosti s analizatora plinova rotacione pe i za NO2, SO2 i praškaste tvari a kojese kontinuirano prate, su ispod zakonom propisanih vrijednosti.

Mjerenja tijekom suspaljivanja otpada, 18.3.2009. (gume i otpadna ulja), 28.4.2009. (gume, otpadnaulja i droga klj.br. 16 03 03, 16 03 05) i 24.9.2009. (gume i otpadna ulja) i 23.11.2009. (gume, otpadnaulja i droga klj.br. 16 03 03, 16 03 05) emisije svih mjerenih parametara Hg, Cd+Tl i ukupni metali suispod GVE, a emisije dioksina i furana PCDD/F su <0,0012 ng/m3, <0,00166 ng/m3, <0,0009 ng/m3 i<0,0004 ng/m3, što je višestruko ispod GVE (0,1 ng/m3). Mjerenja metala i PCDD/F je obavio Zavod zazdravstveno varstvo Maribor.

Prema programu mjerenja na imisijskoj stanici (na lokaciji unutar pravca Zoljan Tajnovac, sjeverno odtvornice u smjeru grada Našice, prema uzvisini Strana, 2.5 km udaljeno od tvornice) se kontinuiranomjere ukupne lebde e estice i UTT, dušikovih oksida (NOx) i SO2. Prema Izvještaju za 2009. (IMI), nisuzabilježena prekora enja Pb, Cd, Ni, As ni Hg u UTT, odnosno promatrano podru je spada u I kategorijukakvo e zraka po svim navedenim parametrima, osim po Tl u UTT, ije su koli ine bile izme u GV i TV,tako da je s obzirom na taj parametar okolni zrak bio II kategorije.

Prema godišnjem izvješ u o rezultatima pra enja kakvo e zraka izra enom od strane tvrtke Ekonerg izZagreba, zrak na ovom podru ju je klasificiran kao I kategorije u odnosu na NO2 i SO2, a II kategorije u



62

odnosu na lebde e estice PM10 (u sije nju – sezona grijanja i srpnju – gra evinski radovi na lokalnimcestama).

Od lipnja 2009. podaci sa stanice su dostupni na web stranici AZO.

Tvrtka je na vrijeme ispunila obveze za 2009. prema Pravilniku o registru one iš avanja okoliša(“Narodne novine“, br. 35/08), odnosno dostavlja tražene podatke na propisanim obrascima: PI 1, PI 2,PI Z 1, PI Z 3, …. Podaci su dostavljeni u propisanom roku u Ured državne uprave nadležnom za poslovezaštite okoliša Službi za prostorno ure enje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko pravne poslove uOsijeku i u AZO.

Za potrebe klimatiziranja pojedinih radnih, uredskih prostorija koriste se uobi ajeni, pojedina ni"SPLIT" sustavi snaga 1 5.5 kW, održavani, popravljani i/ili servisirani od strane ovlaštenih servisa, kojiobavljaju sve potrebne radnje ili radove glede postupanja s tvarima koje ošte uju ozonski omota ETSHABUDA elektrotehni ki servis iz Osijeka i ELKON iz Našica. Evidentirano je 56 ure aja koji kaorashladni medij koriste freon R 22 skupina HCFC.

BukaTvornica cementa smještena je izvan naselja te buka koja nastaje pri obavljanju djelatnosti nemaštetnih u inaka na zdravlje stanovništva okolnih naselja zbog velike udaljenosti.

Emisije u vodeIspuštanje otpadnih voda koje se stvaraju na lokaciji riješeno je razdjelnim sustavom unutarnjeodvodnje. Jednim krakom interne kanalizacije odvode se sanitarno fekalne otpadne vode, a drugimtehnološke otpadne vode te se ispuštaju putem 2 (dva) ispusna mjesta u prirodni prijemnik otvorenivodotok p. Jelav. Otpadne vode se prije ispuštanja u recipijent pro iš avaju na postoje im ure ajima zaprethodno iš enje (predtretmani).

Emisije otpadPlan gospodarenja otpadom za etverogodišnje razdoblje sukladno lanku 16. Pravilnika ogospodarenju otpadom je izra en i dostavljen nadležnom uredu i u AZO.

Prikupljeni otpad od vanjskih dobavlja a u 2009 u bitnome:

- lete i pepeo od izgaranja ugljena, 44.038 t,

- troska iz visoke pe i, 77.788 t,

- otpadna hidrauli na ulja, 34,69 t,

- otpadne gume, 1.498,00 t.

Dana 28.4. suspaljeno je 0,65 t, a 23.11.2009. još 0,58 t zaplijenjenih opojnih sredstava.

RiziciNovo postrojenje za prihvat otpadnih ulja I i II kategorije je izgra eno u rujnu 2006. Spremnikkapaciteta 100 m3 je smješten u propisnoj tankvani i nalazi se u zatvorenom, natkrivenom skladištu, uzdeponiju ugljena.

Skladište goriva i maziva je natkriveno i izgra eno iz vrstog materijala te sadrži svu potrebnu opremuza manipulaciju. Pod skladišta je izveden s odgovaraju e ukošenim podnim površinama i odvodom useparator. Oborinske vode se odvode u zaseban sustav odvodnje na lokaciji i ne mogu prodrijeti uprostor skladišta. Na ulazu se nalazi natpis sa svim propisanim podacima. Skladište je opremljenoprotupožarnim ure ajima i aparatima i osvijetljeno umjetnim izvorima svjetla.

Vanjska betonirana površina za prihvat rabljenih guma se nalazi sjeverno od deponije dodataka, apovršine je 600 m2. U trenutku nadzora na deponiji se nalazi 798,59 t otpadnih guma.



63

Odgovorne osobe i njihovi zamjenici imaju propisanu stru nu spremu i odgovaraju i radni staž,sukladno lanku 13., 14. i 15. Pravilnika o gospodarenju otpadom (“Narodne novine“, br. 23/07 i111/07).

Stabilni sustavi za dojavu i gašenje požara održavaju u ispravnom stanju i o tome posjeduju propisanudokumentaciju. Sve instalacije i ure aji koji koriste prirodni plin i elektri nu energiju redovito seodržavaju i o tome posjeduju dokumentaciju. Izlazi i izlazni putovi su slobodni i odgovaraju e ozna eni.

Op im aktom odre ene su mjere koje treba provoditi u svrhu sprje avanja nastajanja i širenja požara, asvi djelatnici su osposobljeni za provo enje preventivnih mjera zaštite od požara.

Neposrednim nadzorom nisu uo eni nedostaci koji bi mogli prouzro iti nastajanje i širenje požara.

Nisu uo ene nepravilnosti vezane uz prostor, ure aje i opremu za držanje i korištenje opasnihkemikalija. Na poslovima na kojima se koriste opasne kemikalije uposleno je 27 djelatnika. Svi djelatnicikoji rade s opasnim kemikalijama poha ali su te aj za stjecanje osnovnog znanja o zaštiti od opasnihkemikalija. Isti djelatnici redovito se upu uju na zdravstvene preglede, sukladno propisima o zaštiti naradu.

Sredstva za pružanje prve pomo i i dekontaminaciju uredno su osigurana, kao i osobno zaštitnaoprema koju radnici uredno nose.

O evidnik o korištenju opasnih kemikalija uredno se vodi na propisanom obrascu, a zbirni godišnjipodaci iz o evidnika dostavljaju se Hrvatskom zavodu za toksikologiju.

Od ukupno 395 radnika na poslovima s posebnim uvjetima rada zaposleno je ukupno 245 radnika na 74radna mjesta. Izra ena je pisana procjena opasnosti sukladno Zakonu o zaštiti na radu.

Osposobljavanje za rad na siguran na in poslodavac je proveo za sve radnike. Uvidom u procjenuopasnosti, utvr eno je da je na 143 radna mjesta potrebno koristiti osobna zaštitna sredstva.

Poslodavac koristi opasne radne tvari i to: kemikalije u analiti kom laboratoriju, tehni ki plin u službiodržavanja, D 2 i ulja za gra evinsku mehanizaciju, odmaš iva e i maziva u postrojenjima proizvodnjecementa i eksploziv za gospodarsku namjenu u odjelu rudokop. Osposobljeno je 11 radnika zarukovanje s otrovima.

Ispitivanje radne okoline je obavljeno na 35 mjesta rada, a ispitivanje strojeva i ure aja s pove animopasnostima je poslodavac obavio u rujnu i listopadu 2009.

Izra en je plan evakuacije i spašavanja.

U zadnjih 2 godine, poslodavac je imao 7 teških i 12 lakših ozljeda na radu. Nisu zabilježeni slu ajeviprofesionalnih bolesti.

Održavanje elektroenergetskih postrojenja spada u djelokrug rada Sektora proizvodnje i tehni kihposlova, Služba održavanja, Odjel elektroenergetike i automatike. Radove održavanja i revizije 110 kVpostrojenja obavlja HEP OPS d.o.o. Osijek a na dijelu 6/0.4 kV postrojenja vlasnik vrši revizije sam uokviru Odjela.

Nadzorom su obuhva eni sljede i objekti i oprema: rasklopno postrojenje 110 kV, zra ni dalekovod 110kV, rasklopno postrojenje 110 kV TS 110/6 kV, transformatori Tr 1 i Tr 2 110/6 kV, Stanica 2 –rasklopno postrojenje 6 kV, Stanica 3 – rasklopno postrojenje 6 kV,TS PT 1 – 6/0,4 kV, TS PT 2 – 6/0,4kV, TS PT 3 – 6/0,4 kV, TS PT 4 – 6/0,4 kV, TS PT 5 – 6/0,4 kV, TS PT 6 – 6/0,4 kV i TS PT 7 – 6/0,4 kV.

Pregledom pogonske dokumentacije i obavljenim o evidom nije bilo uo enih nedostataka inepravilnosti.

Opremu pod tlakom visoke razine opasnosti za tehnološke potrebe kod proizvodnje cementa ine raznispremnici zraka nazivnog radnog tlaka p=8 bar me usobno povezanih cijevnom mrežom i spremnikCO2 volumena V=6.700 l koji služi za gašenje mogu eg požara u bunkeru ugljena.

Sva oprema pod tlakom je prijavljena nadležnoj Agenciji za opremu pod tlakom i redovito sepregledava i ispituje, o emu postoje pisana izvješ a.

Korisnik održava opremu pod tlakom u skladu s projektnim i proizvodnim zahtjevima, zakonskimobvezama i pravilima struke te posjeduje tehni ku dokumentaciju, pogonska uputstva, kao i izvješ a o



64

baždarenju sigurnosnih ventila i umjeravanju instrumenata koja obavljaju ovlaštene tvrtke.

O evidom opreme pod tlakom visoke razine opasnosti na mjestu ugradnje uz nazo nost stranke nisuuo ena ošte enja ni nedostaci.

Povrede propisaPrethodnim inspekcijskim nadzorom utvr eno je da se rudarski radovi na eksploataciji mineralnesirovine na eksploatacijskom polju Bukova Glava Vranovi , ne obavljaju u skladu s dodijeljenomkoncesijom za eksploataciju mineraine sirovine, na na in da su rudarski radovi na odlaganju jalovineizvo eni u skladu s odobrenim rudarskim projektom, ali na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske zakoje nisu riješeni imovinsko pravni odnosi, odnosno na zemljištu za koje nije dodijeljena rudarskakoncesija za izvo enje rudarskih radova, što je suprotno dodijeljenoj rudarskoj koncesiji za izvo enjerudarskih radova.

Upravni postupciTemeljem utvr enog, rudarski inspektor rješenjem je zabranio odlaganje jalovine suprotno dodijeljenojrudarskoj koncesiji za izvo enje rudarskih radova.

Optužni prijedloziTemeljem utvr enog, rudarski inspektor je sukladno zakonu pokrenuo prekršajni postupak nanadležnom Prekršajnom sudu.

Kontrolni nadzoriUtvr eno je da je izvršenik postupio po rješenju rudarskog inspektora i u nare enom roku obustavioeksploataciju mineraine sirovine na eksploatacijskom polju Bukova Glava Vranovi suprotnododijeljenoj koncesiji za eksploataciju mineralne sirovine.

Koordinirani nadzor postrojenja tvrtke NAŠICECEMENT d.d. tvornica cementa Zoljani – Našice



65

14 HEP PROIZVODNJA d.o.o. TE–TO Osijek Osijek www.hep.hr

Osnovne informacijeTE TO OSIJEK je pogon za proizvodnju elektri ne energije za elektroenergetski sustav RepublikeHrvatske i toplinsku energiju za grijanje grada Osijeka, odnosno tehnološku paru za snabdjevanjeindustrije. Pogon izgra en 1976, dogra ivan 1985, situiran je na lokaciji Zeleno polje, na podru juisto ne industrijske zone grada Osijeka, cca 1 km od rijeke Drave, a ine ga sljede e tehni kotehnološke cjeline: Plinsko turbinska elektrana (PTE, s agregatima PTA 1 i PTA 2, snage 2 x 25 MW, kojikao gorivo koriste zemni plin i/ili ekstra lako loživo ulje), i kotlom na otpadnu toplinu (KNOT –kapaciteta 56 t pare/h), Parno turbinski agregat (nazivne elektri ne snage 45 MW i toplinske snage 139MW, s mogu noš u korištenja plina, mazuta i/ili kombinirano), Steamblock kotlovnica (SBK) s 3 parnakotla za proizvodnju pare, u ina 3 x 18 t pare/h (gorivo plin i/ili teško loživo ulje), kemijska pripremavode, skladište i spremnici za teku a goriva, plinska mjerno regulacijska stanica, generatori (3 kom.),energetski transformatori (3 kom. – 1 x 55 MVA, s 13,5 t trafo ulja, i 2 x 6 MVA, svaki s 3,9 t ulja.),rasklopno postrojenje (16 polja s malouljnim prekida ima) i istovarna stanica za pretovar teku ih gorivau skladišne spremnike (1 X 20.000 m3 i 2 x 10.000 m3).

Tijekom 2009. ukupno je proizvedeno 108.434 MWh elektri ne energije, 192.656 MWh ogrjevnetopline i 126.335 t tehnološke pare, što je nešto manje od srednje višegodišnje proizvodnje. Zanavedenu proizvodnju utrošeno je 41.772 t teškog loživog ulja (mazuta) i 14.960.000 m3 plina. Ekstralako lož ulje nije se trošilo (osim za probno paljenje plinskih turbina). Od navedene koli ine utrošenogmazuta (16.758 t), 40% je imalo sadržaj sumpora ispod 1%, dok je 60% mazuta (25.014 t), imalo sadržajsumpora od preko 2%. Tijekom ljeta 2009, u spremnike je utovareno 50 kompozicija mazuta, odnosno38.851 t.

Za hla enje kondenzatora turbina, hladnjaka ulja i zatvorenih rashladnih sustava, TE TO Osijek koristirashladnu vodu zahva enu iz rijeke Drave. Nakon obavljene funkcije hla enja ta se voda vra a u Dravu,sve sukladno vodopravnoj dozvoli. Modernizacijom tehnološkog procesa (novo postrojenje zapripremu tehnološke vode) ostvareno je optimalno korištenje kemikalija pri obradi vodeautomatizacijom procesa, ostvarena je ušteda sirove vode, te je smanjena koli ina otpadnih voda uodnosu na postoje u kemijsku pripremu vode.

DokumentacijaVodopravna dozvola za ispuštanje otpadnih voda u javni odvodni sustav, te u otvoreni vodotok,23.8.1999.,



66

Vodopravna dozvola za ispuštanje tehnoloških otpadnih voda, Hrvatske vode, VGO Osijek,18.12.2009., s rokom važenja do 31.1.2015.,

Rješenje o razvrstavanju pogona TE TO OSIJEK u II A kategoriju ugroženosti od požara, MUP,22.3.2000..

Tehnološki procesPogon TE TO OSIJEK proizvodi elektri nu i toplinsku energiju, odnosno tehnološku paru. Parnoturbinski agregat, nazivne elektri ne snage 45 MW i toplinske snage 139 MW, koristi plin ili mazut,odnosno i plin i mazut istovremeno. “Steamblock“ kotlovnica, s 3 parna kotla za proizvodnju pare,u ina 3 x 18 t pare/h, koristi plin i/ili teško loživo ulje. Plinsko turbinska elektrana (PTE, s agregatimaPTA 1 i PTA 2, snage 2 x 25 MW, i kotlom na otpadnu toplinu kapaciteta 56 t pare/h) koristi zemni plini/ili ekstra lako loživo ulje.

Za potrebe proizvodnje služe i pomo na postrojenja: kemijska priprema vode, skladište i spremnici zateku a goriva, plinska mjerno regulacijska stanica, generatori (3 kom.), energetski transformatori (3kom. – 1 x 55 MVA, s 13,5 t trafo ulja, i 2 x 6 MVA, svaki s 3,9 t ulja), rasklopno postrojenje (16 polja smalouljnim prekida ima), i istovarna stanica za pretovar teku ih goriva u skladišne spremnike.

Tijekom 2008. ve ina proizvedene energije rezultat je prvenstveno rada parno turbinskih agregata i“Steamblock“ kotlovnice, dok su plinske turbine bile u radu 1.469 h ( cca 17 % vremena). Tako jeproizvedeno 125 GWh elektri ne energije, 192 GWh vrele vode i 144.000 t pare s utroškom 49 x 106 m3

plina i 18.000 t mazuta (bez utroška extra lakog loživog ulja), sve s ukupno cca 5.000 h rada. Sadržaj S2u gorivu (mazutu) bio je ispod 1% (64 % goriva), odnosno 2% (36% goriva), ili prosje no 1,35% S2 .

Ulaz sirovine, energenataZa ukupnu proizvodnju tijekom 2009., utrošeno je 41.772 t teškog loživog ulja (mazuta) i 14.960.000 m3

plina. Od navedene koli ine utrošenog mazuta (16.758 t), 40 % je imalo sadržaj sumpora ispod 1 %, dokje 60 % mazuta (25.014 t), imalo sadržaj sumpora od preko 2 %. Tijekom ljeta 2009., u spremnike jeutovareno 50 kompozicija mazuta, odnosno 38.851 t.

Za proizvodnju i/ili održavanje koriste se razna ulja za podmazivanje, hla enje, izolaciju i sl.(hidrauli ko, turbinsko, trafo i motorno ulje), tehni ki plinovi (acetilen, kisik, dušik, argon i sl.),kemikalije za kemijsku pripremu vode i/ili obradu otpadnih voda (hidratizirano vapno, HCl, NaOH,amonija na voda – NH4OH, razna biorazgradiva sredstva za iš enje, apsorpcijsko sredstva za upijanjeloživog ulja i mazuta, razni premazi, boje, razrje iva i, kvarcni pjesak i ionske mase. Ukupna potrošnjavode (sanitarna, tehnološka i rashladna) iznosi cca 350.000 m3/g.

Emisije u zrakPrema registru emisija u okoliš u pogonu TE TO OSIJEK registrirano je 5 ispusta emisije dimnih plinova uzrak i to:

ispust parnog kotla br. 1 s gorivom prirodni plin ili mazut (veliki ure aj za loženje),

ispust parnog kotla br. 2 s gorivom prirodni plin ili mazut (veliki ure aj za loženje),

ispust parnog kotla br. 3 s gorivom prirodni plin ili mazut (srednji ure aj za loženje),

ispust iz plinske turbine PT1 s gorivom (u pravilu) na prirodni plin,

ispust iz plinske turbine PT2 s gorivom (u pravilu) na prirodni plin.

Emisije one iš uju ih tvari u zrak iz stacionarnih izvora prate se kontinuiranim, odnosno povremenimmjerenjima. Za potrebe kontinuiranog mjerenja ugra en je i pušten u pogon CEM sustav (ContinuousEmission Monitoring) koji omogu ava mjerenje, obradu i pohranu podataka, odnosno vrijednostiutvr enih emisijskih veli ina i vrijednosti parametara stanja otpadnih plinova, te dnevno, mjese no i



67

godišnje izvješ ivanje, kako je to odre eno lankom 11. Pravilnika o pra enju emisija one iš uju ihtvari u zrak iz stacionarnih izvora (“Narodne novine“, br. 1/06). Povremena mjerenja emisije u zrakobavljaju se tako er sukladno propisima i to posebno za slu ajeve uporabe plinskog ili teku eg goriva.

Rezultati navedenih mjerenja udovoljavaju grani ne vrijednosti odre ene Uredbom o GVE, svadokumentacija o mjerenjima uredno se vodi a godišnje izvješ e o emisijama dostavljeno je u Agencijuza zaštitu okoliša.

Emisije u vodeU proizvodnom procesu nastaju, te se ispuštaju tehnološke otpadne vode, tako da je prema lanku130. Zakona o vodama potrebna vodopravna dozvola za ispuštanje otpadnih voda s lokacije. Analizeotpadnih voda uzorkovanih tijekom 2008. pokazuju da je kvaliteta ispuštenih otpadnih voda ugranicama dopuštenih vrijednosti (MDK) propisanih u važe oj vodopravnoj dozvoli za upuštanje ovihvoda u sustav javne odvodnje Grada Osijeka (gradsku kanalizaciju), odnosno u otvoreni vodotok. Zapotrebe nadzora predo en je: Operativni plan interventnih mjera u slu aju izvanrednog zaga ivanjavoda, Pravilnik o pro iš avanju i kontroli kvalitete otpadnih voda i održavanju ure aja I Pravilnik opostupanju s opasnim i otpadnim tvarima, te njihovom zbrinjavanju.

Emisije – otpadU pogonu se koriste sljede e sirovine i pomo ni materijali: teško loživo ulje, ekstra lako loživo ulje,zemni plin, razna ulja za podmazivanje, hla enje, izolaciju i sl. (hidrauli no, turbinsko, trafo i motornoulje), tehni ki plinovi (acetilen, kisik, dušik, argon i sl.), kemikalije za kemijsku pripremu vode i/iliobradu otpadnih voda (hidratizirano vapno, HCl, NaOH, amonija na voda – NH4OH, razna biorazgradivasredstva za iš enje, apsorpcijsko sredstva za upijanje loživog ulja i mazuta, razni premazi, boje,razrje iva i, kvarcni pjesak i ionske mase, od kojih, uz ostalo, nastaje proizvodni otpad.

Postupanje s otpadom u pogonu TE TO OSIJEK, i postupanje i skladištenje opasnih tvari, propisano jeinternim dokumentima kao što su: Uputa za postupanje s otpadom u Hrvatskoj elektroprivredi, BiltenHEP a br. 95, Pravilnik o postupanju s opasnim otpadom u pogonu, TE TO OSIJEK, APO, lipanj, 2004,Procjena nultog stanja postupanja s otpadom u HEP Proizvodnji d.o.o., Plan gospodarenja otpadom upogonu TE TO Osijek, za razdoblje 2006. – 2009., APO d.o.o., srpanj, 2006., (obrazac dostavljennadležnom uredu, i Agenciji za zaštitu okoliša).

Tijekom 2009, u pogonu TE TO, proizvedeno je i prikupljeno 15 vrsta opasnog otpada i to 12 vrstapredano na obradu izvan TE TO, a 3 vrste (otpadna ulja I i II kat.) obra eno je u samom pogonuumješavanjem u gorivo i suspaljivanjem, sukladno rješenju MZOPU. Uvidom u predo enudokumentaciju, kao i temeljem izjava odgovornih i stru nih osoba, utvr eno je da pogon TE TO OSIJEKne preuzima, ne skladišti, niti obra uje opasni otpad (otpadna ulja I i II kategorije) drugih proizvo a ai/ili skuplja a opasnog otpada, ve isklju ivo termi ki obra uje vlastiti opasni otpad (otpadna ulja I i IIkategorije), kojih je proizvo a . Koli ine tog, vlastitog, opasnog otpada (otpadnih ulja) znatno su manjeod 1 /1000, u odnosu na uobi ajeno teku e gorivo. Za svaku vrstu otpada vodi se propisanadokumentacija a kona no zbrinjavanje priozvodnog, opasnog i neopasnog otpada regulirano je sovlaštenim skuplja ima i dokumentirano je, kako je to odre eno propisima.

RiziciOd opasnih tvari rabi se (i skladišti) solna kiselina, natrijev hidroksid, vapno, feriklorid, sumpornakiselina, fosfat, amonijak, natrijev hipoklorid. Kao pogonsko gorivo rabi se prirodni plin i/ili mazut(teško loživo ulje) i extra lako loživo ulje. Prirodni plin se dobavlja plinovodom, mazut se skladišti u 3spremnika ukupnog volumena 40.000 m3, a extra lako loživo ulje skladišti se u 1 spremniku volumena1.000 m3. Svi radnici koji rade u tehnološkim procesima u kojima se rabe opasne radne tvariosposobljeni su za taj rad i svi su opskrbljeni s odgovaraju im zaštitnim sredstvima. Radnici koji rade s



68

lako zapaljivim i/ili eksplozivnim teku inama i plinovima osposobljeni su za taj rad, provedene su svepotrebne protupožarne mjere i osigurana je odgovaraju a oprema za gašenje požara. S obzirom napostoje u procjenu opasnosti redovito se provodi ispitivanje radnog okoliša a rezultati pokazujuispunjavanje svih zahtjeva utvr enih propisima. Operativni plan interventnih mjera u slu ajuiznenadnog zaga enja voda je izra en i po istom se postupa.

Spremnici za mazut i/ili ekstra lako loživo ulje opskrbljeni su sustavima za prihvat eventualno iste enogsadržaja. Ulja i maziva, kao i druge opasne tvari skladište se na odgovaraju e na ine. Sve kemikalijeimaju sigurnosno tehni ke listove (Zavod za toksikologiju), a o evidnici o korištenju otrova se voderu no i elktronski. Zbirni o evidnik o opasnim kemikalijama je dostavljen u Zavod za toksikologiju upropisanom roku.

Kemikalije se uvaju u originalnim pakiranjima, u propisno izvedenoj gra evini, a za pripremu sirovinaje osigurana odvojena prostorija s prirodnom i umjetnom ventilacijom. Istaknute su sve propisaneoznake s upozorenjima o pružanju prve pomoži za svaku kemikaliju.

S obzirom na opasnost curenja trafo ulja predo eno je izvješ e o ispitivanju vodonepropusnostiseparatora zauljenih voda i trafo jame. Pogonska dokumentacija potvr uje posjedovanje ispravnedokumentacije vo enja i održavanja elektroenergetskih transformatora pogona TE TO Osijek, odnosnoda su izvedene sve radnje redovnog održavanja predvi ene Planom održavanja u 2009, a korisnikposjeduje sve propisane ispitne protokole.

Povrede propisaInspekcijskim pregledom vodopravne inspekcije zapisni ki su utvr ena povremena prekora enjamaksimalno dozvoljenih koncentracija suspendiranih tvari u tehnološkim otpadnim vodama. Tako erje utvr eno da odre ene ispitane dionice oborinske, sanitarne i tehnološke kanalizacije na lokaciji nezadovoljavaju uvjet vodonepropusnosti te da ih treba sanirati.

Inspekcija zaštite od požara je utvrdila na pogonskom objektu znakove uznapredovale korozije koju jepotrebno sanirati, a pogonski nadzor potrebno je prilago avati utvr enom stanju i promjenama stanjapodzemnog plinskog cjevovoda. Predstavnici Pogona usmeno su pozvani da se u narednom periodupismeno o ituju o mogu nostima i na inu realizacije nadzora stanja i propusnosti podzemnogplinovoda, te da pribave dokaze o ispravnosti i propusnosti.

Upravni postupciNisu pokrenuti upravni postupci.


Kontrolni nadzoriKontrolnim nadzorima vodopravne i inspekcije zaštite od požara utvr eno je postupanje po svimnare enim mjerama.



69

15 LINDE PLIN d.o.o. Mahi no, Karlovac www.lindeplin.hr

Osnovne informacijeTvrtka LINDE PLIN d.o.o. u sastavu je grupacije Linde Group iz Munchena, te se bavi proizvodnjomacetilena, distribucijom i trgovinom tehni kim plinovima (kisik, dušik, ugljik(IV)oksid, amonijakom ifreonima, te spada u postrojenja za koje je propisana obveza pribavljanja objedinjenih uvjeta zaštiteokoliša. Proizvodnja acetilena u 2009. iznosila je 272,8 t. Tvrtka LINDE PLIN d.o.o. je u završnoj faziizrade Analize stanja postoje eg postrojenja.

U Mahi nom se nalazi uprava, postrojenje za proizvodnju acetilena, proto ni spremnik acetilena, bazenprocesne i rashladne vode, taložnica vapna, punionica za kisik, dušik i ugljik(IV)oksid, skladište plinova ubocama, skladište za amonijak u bocama razli itog volumena, spremnici UNP a, ispitna i servisnastanica boca, skladište inventara, mehani ka radiona, trafostanica, kotlovnica na UNP, kotlovnica naLU EL.

Tvrtka tako er obavlja poslove distribucije plinova na lokaciji u Zagrebu, Ulica Grada Gospi a 1.Ukupno je zaposleno 34 djelatnika koji rade u dvije smjene.

Dokumentacija- upis u Registar pravnih i fizi kih osoba koje se bave djelatnoš u uvoza/izvoza i stavljanja u promet

Uredbe o tvarima koje ošte uju ozonski sloj, MZOPUG, 3.2.2006.,

- Rješenje o odobrenju tvrtki LINDE PLIN d.o.o. iz Mahi nog za rekonstrukciju zahvata pogon zaproizvodnju acetilena LINDE PLIN, uz primjenu mjera zaštite okoliša, MZOPU, 23.10.2000.,

- Uporabna dozvola za uporabu punionice tehni kih plinova, plinske kontejnerske kotlovnice,kotlovnice na ekstra lako ulje, nadstrešnicu, skladište kontejnera kalcijevog karbida, vodovodnogpriklju ka i dopune vanjske hidrantske mreže, Ured za prostorno ure enje, stambeno komunalneposlove Karlova ke županije, 25.2.2000.,

- Uvjerenje za uporabu za pogon acetilena, Upravni odjel za prostorno planiranje i graditeljstvograda Karlovca, 29.8.2008.,

- Obrazac obavijesti o prisutnosti opasnih tvari u postrojenju, prema Uredbi o sprje avanju velikihnesre a koje uklju uju opasne tvari,

- Vodopravna dozvola za ispuštanje tehnoloških otpadnih voda u izgra enu vodonepropusnuzemljanu lagunu bez preljeva otpadnih voda u okolni teren, Hrvatske Vode, 15.11.2006. s rokomvaženja do 15.11.2011.,

- Vodopravna dozvola za ispuštanje sanitarno potrošnih, tehnoloških, rashladnih otpadnih voda udvije izgra ene vodonepropusne sabirne jame, Hrvatske vode, 15.11.2006. s rokom valjanosti do15.11.2011.,



70

- Rješenje o ispunjavanju uvjeta za korištenje opasnih kemikalija, Ured državne uprave u Karlova kojžupaniji, 23.5.2007.,

- Rješenje o ispunjavanju uvjeta za promet na malo opasnim kemikalijama, Ured državne uprave uKarlova koj županiji, 28.6.2007..

Tehnološki procesAcetilen se proizvodi reakcijom kalcijevog karbida i vode. Sirovi acetilen pro iš ava se sumpornomkiselinom i natrijevom lužinom. Nakon pro iš avanja pomo u kompresora se komprimira i puni u za topripremljene eli ne boce u kojima se nalazi aceton i porozna masa. Postrojenje acetilena se sastoji odreakcijskog prostora, tornjeva za pro iš avanje, sustava hla enja, kompresora, ure aja za sušenjeacetilena, punionice boca, punionice baterija, punionica trailera, te prostorija za dopunjavanje acetonau boce.

Proizvodni kapacitet reaktora je 100 kg/h, a granulacija kalcijevog karbida je od 4 7 mm.

Kao nusproizvod proizvodnje acetilena nastaje gašeno vapno i 4% natrijeva lužina. Vapnena suspenzijaizlazi iz dna reaktora, te se putem odvodnog kanala ulijeva u prihvatni bazen za taloženje (petbetonskih bazena, kapaciteta cca 50m3). Iz prvog i drugog taložnog bazena voda se prelijeva u lagunu sprocesnom vodom, koja se ponovno koristi u reaktoru (zatvoreni sustav). Gašeno vapno se u prva tribazena miješa pomo u mješalice, te se usisava u traktorske cisterne i odvozi na poljoprivrednepovršine kao poboljšiva kvalitete tla. Istrošena natrijeva lužina dodaje se procesnoj vodi u laguni, te seista koristi ponovno u reaktoru (zatvoreni sustav).

U postupku održavanja boca obavlja se mehani ko struganje vanjske površine boce (stara boja i hr a),te se iste premazuju bojama na bazi organskih otapala. Iz navedenog ure aja izveden je ispust u dvadijela. U jednom dijelu prikupljaju se strugotine u metalnu ba vu, a u drugom dijelu ispusta estice seemitiraju u okoliš pomo u ventilatora.

Ulaz sirovine, energenataUtrošak sirovina i pomo nih materijala u 2009. godini iznosio je: 728 t kalcijevog karbida, 3134 m3

vode; 7,7 t sulfatne kiseline (konc.) i 2,25 t natrijeve lužine (8%), 9,36 t acetona, 194,5 MWh el.energije, 13,37 t ukapljenog naftnog plina i 11,0 m3 ekstra lako loživog ulja.

Za potrebe održavanja pogonskih strojeva tvrtka nabavlja Ina komprina 100 ulje, sintetsko ulje zakompresore. Za potrebe održavanja boca nabavlja se boja na osnovi alkidnog veziva i pigmenata uorganskim otapalima, te sintetski razre iva i.

Emisije u zrakNa lokaciji tvrtke se nalaze dvije kotlovnice: jedna na UNP, a druga na EL lož ulje. U kotlovnici na UNPnalaze se dva toplovodna kotla, snage 106 kW svaki, sa zajedni kim ispustom. U drugoj kotlovnici kojakao energent koristi EL lož ulje, nalaze se dva toplovodna kotla, snage 100 kW, svaki. Operater provodipropisana periodi na mjerenja emisija one iš uju ih tvari u zrak. Prema u nadzoru predo enimIzvješ ima emisijske koncentracije odgovaraju grani nim vrijednostima sukladno Uredbi o grani nimvrijednostima emisija one iš uju ih tvari u zrak iz stacionarnih izvora. Godišnje izvješ e o emisijamadostavljeno je u Agenciju za zaštitu okoliša.

Tvrtka je kao obveznik obavila prijavu i upis u Registar postrojenja u kojima se koriste organska otapalas obzirom na aktivnost premazivanja odnosno bojanja eli nih boca za plin. Vodi se o evidnik smjese nim podacima o vrsti i koli ini potrošenih organskih otapala, podacima o emisijama hlapivihorganskih spojeva, te ostalim podacima prema obrascu EHOS. Izra ena je godišnja bilanca organskihotapala za 2009. i na propisanom obrascu EHOS dostavljena Agenciji za zaštitu okoliša.



71

U sklopu punionice instalirana su dva hladnjaka na CO2 spremnicima s koli inom radne tvari od cca. 10 ltipa R 407C i R 404A. Operater obavlja propisane preglede klimatizacijskih ure aja radi provjerepropuštanja kontrolirane/zamjenske tvari putem ovlaštene osobe.

Emisije u vodeVodoopskrba na predmetnoj lokaciji riješena je priklju kom na sustav javne vodoopskrbe naseljaMahi no. Voda se koristi za tehnološke, sanitarne potrebe, protupožarne te za ostale potrebe(zalijevanje zelenih površina, pranje prostora). Godišnja potrošnja kre e se oko 5.000 m3 vode.

Izgra en je razdjelni sustav odvodnje tehnoloških, sanitarnih i oborinskih otpadnih voda. Tehnološkeotpadne vode iz postupka proizvodnje tehni kog acetilena u koli ini od 77,4 m3/dan odnosno 20.451m3/god izdvojene su u zatvoreni sustav odvodnje. Navedeni sustav koristi vodu u recirkulaciji upostupku proizvodnje acetilena. Poslije izdvajanja acetilenskog vapna u betonskim taložnicima tezemljanoj laguni obloženoj plasti nim materijalom otpadna voda koristi se u novom ciklusu proizvodnjeacetilena i u rashladne svrhe za potrebe hla enja generatora za proizvodnju acetilena i hla enjeeli nih boca za punjenje acetilena.

Sanitarne otpadne vode u koli ini od 2,4 m3/dan odnosno 700 m3/god prikupljaju se u dvije sabirnejame. Njihovo pražnjenje obavlja se, prema potrebi, putem poduze a registriranog za zbrinjavanjekomunalnog otpada.

Oborinske vode s krovnih i asfaltiranih prometno manipulativnih površina ispuštaju se u okolni teren.

Stranka postupa u skladu s uvjetima odre enim vodopravnom dozvolom.

Emisije otpadStranka obavljanjem djelatnosti generira opasni i neopasni otpad. U 2009. ovlaštenim sakuplja imapredane su sljede e vrste otpada: 12,48 t sulfatne i sulfitne kiseline, 0,053 t ambalaže koja sadržiostatke opasnih tvari ili one iš ene opasnim tvarima, 0,60 t nekloriranih mazivih ulja za motore izup anike na bazi mineralnih ulja, 0,067 t otpada od uklanjanja boja ili lakova koji sadrže organskaotapala ili druge opasne tvari, 0,12 t odba ene elektri ne i elektroni ke opreme i 0,72 t papira ikartona.

Obrasci prijava s podacima za 2009. dostavljeni su u Registar one iš avanja okoliša u propisanom roku– obrasci PI 1, PI 2, PI Z 3, kao i prijavni listovi za proizvo a a otpada se dostavljaju Upravnom odjeluza prostorno ure enje, gra enje i zaštitu okoliša Karlova ke županije. Planovi gospodarenja otpadomsu izra eni i dostavljeni nadležnom upravnom odjelu i Agenciji za zaštitu okoliša.

Obilaskom lokacije utvr eno je da mjesta i spremnici za odlaganje opasnog i neopasnog otpada supropisno ozna eni oznakom kategorije i vrste otpada.

RiziciOperater skladišti sljede e opasne tvari: 0,042 t amonijaka, 1,2 t acetona, 0,15 t EL lož ulja, 0,3 t propan– butan plina, 19,0 t kalcij karbida, 2,95 t acetilena, 15,0 t kisika, 1,05 t sulfatne kiseline (96%) i 0,18 tnatrij hiroksid (8%).

Punionica tehni kih plinova sastoji se od spremnika za teku i kisik (26,3m3, teku i dušik (12,6 m3) iteku i ugljik(IV)oksid (25,5m3), te priklju nih mjesta za punjenje boca i baterija. Kisik, dušik iugljik(IV)oksid se ne proizvode ve se dopremaju cisternama u teku oj fazi. Iz cisterni se preta u uvelike spremnike iz kojih se kasnije pune u eli ne boce i baterije.

Na lokaciji se nalazi skladište za amonijak u plinskim bocama volumena 40 i 60 litara te jedne posudeod 500 litara. Skladište je natkriveno, ogra eno betonskim zidovima s dvije strane, te ži anom ogradoms druge dvije strane. Zaklju ano je, te je omogu en pristupom samo ovlaštenim i odgovornimdjelatnicima.



72

S kemikalijama radi pet osoba koje su u propisanom roku obavile potrebne lije ni ke preglede i steklepotrebna znanja o radu s kemikalijama pri Hrvatskom zavodu za toksikologiju. Operater ažurno vodio evidnik kemikalija na propisnom obrascu, a zbirni o evidnik je za 2009. godinu u zakonskom rokudostavljen u Hrvatski zavod za toksikologiju. Osigurana su potrebna zaštitna sredstva i oprema, tesredstva za pružanje prve pomo i, tako er su osigurane propisane oznake i obavijesti.

Inspekcijskim pregledom utvr eno je zadovoljavaju e stanje u provedbi mjera zaštite od požara, uznaznaku da su prilikom nadzora utvr ena dva nedostatka. Kao nedostatak u provedbi mjera zaštite odpožara uo eno je neodržavanje (suha trava i nisko grmoliko raslinje) pojasa uz ogradu (neposredno uzzonu opasnosti – skladište na otvorenom boca s acetilenom) na prostoru pogona za proizvodnjuacetilena (do tvrtke Viševica d.o.o.) na dvije pozicije neposredno uz zonu opasnosti. Uvidom upredo enu dokumentaciju nisu uo ene nepravilnosti.

Elektroenergetski dio kompleksa sastoji se od niskonaponske instalacije s uobi ajenim potencijalnimopasnostima od elektri nog udara, direktnog i indirektnog dodira, nadstruje i prednapona. Objekti senapajaju iz transformatorske stanice 10(20)/0.4 kV. Održavanje je ugovoreno je s tvrtkomZagrebinspekt d.o.o., Zagreb, 2009., a teku e održavanje i, po potrebi, interventno održavanje, obavljazaposlenik operatera. Održavanje transformatorske stanice obavlja se godišnje, iz usluge s vanjskimizvo a ima.

U inspekcijskom nadzoru predo ena je potpuna projektna dokumentacija, jednopolne sheme svihrazvodnih ormara, Ex – priru nik održavanja, uvjerenja o ispitivanju elektroenergetske instalacijeniskog napona, uvjerenja o ispitivanju otpora uzemljenja sustava zaštite od munje, ispitni protokoli opregledu i ispitivanju transformatorske stanice, Ex – dokumenti – tehni ko nadgledanje – klasifikacijaprostora; elektri ne instalacije energetskih ure aja, elektroenergetski ure aji, ostali uzro nici paljenja;elektri ne instalacije instrumentacije, elektroinstrumentacijski ure aji; neelektri ni ure aji, te Nalaz oispunjavanju uvjeta protueksplozjske zaštite S – proizvoda – održavanje S proizvoda. Izravnimpregledom predo ene upravne, tehni ke i atesne dokumentacije, te pregledom elektroenergetskogdijela predmetnog objekta, nisu uo eni bitni tehni ki nedostaci.

Unutar tvorni kog kruga nalaze se dva spremnika za dušik i dva za zrak. Ostalu opremu pod tlakom inespremnici za skladištenje teku ih tehni kih plinova i to: dva spremnika za teku i CO2, spremnik zateku i N2 i spremnik za teku i O2, a za potrebe grijanja dva spremnika za ukapljeni naftni plin. Odpokretne opreme pod tlakom koriste se autocisterna za teku i O2 i autocisterna za teku i CO2.

Unutar tvorni kog kruga nalazi se ispitna stanica gdje se provode redovita periodi ka ispitivanja bocaza tehni ke plinove prema Modulu 1 Pravilnika o pokretnoj tla noj opremi (“Narodne novine“, br.126/08). Sva oprema pod tlakom je redovito pregledavana i ispitivana od strane nadležne inspekcije, ao emu postoje pisana izvješ a. Operater održava opremu pod tlakom u skladu s projektnim iproizvodnim zahtjevima, zakonskim obvezama i pravilima struke te posjeduje tehni ku dokumentacijukao i izvješ a o provedenim ispitivanjima i baždarenju sigurnosnih ventila.

Izra ena je revizija procjene opasnosti od strane ovlaštenog društva. Radni prostori udovoljavajudjelatnosti koja se u objektima odvija. U proizvodnim pogonima izvješena su upozorenja o prisutnimopasnostima i zabranama, upute za rad na siguran na in i upute za pružanje prve pomo i. Radnici suosposobljeni za rad na siguran na in za poslove na kojima rade, te se lije ni ki pregledi obavljaju upropisanim rokovima. Strojevi i ure aji s pove anim opasnostima se ispituju na propisani na in i upropisanim rokovima od strane ovlaštenog društva za što se izdaju propisana uvjerenja. Poslodavac napropisan na in i u propisanim rokovima provodi ispitivanja radnog okoliša i to na fizikalne i kemijskeimbenike. Ispitivanja elektri nih i gromobranskih instalacija vrše se na propisani na in i u propisanimrokovima od strane ovlaštenog društva. U 2009. godini dogodila se samo jedna ozljeda na radu i toprilikom povratka zaposlenika s radnog mjesta. Knjiga nadzora iz podru ja zaštite na radu je osnovana iuredno se vodi.

Operater dobiveni nusproizvod acetilensko vapno nije proglasio otpadom ve se ono primjenjuje napoljoprivrednim površinama poljoprivrednika kao poboljšiva tla, temeljem izvršene analize i mišljenjaAgronomskog fakulteta uz prethodnu suradnju s poljoprivrednom savjetodavnom službom.



73

Pravilnikom o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od one iš enja propisana su op a na ela dobrepoljoprivredne prakse u korištenju gnojiva i poboljšiva a tla posebnim propisom, a s obzirom na to danavedeni propis nije stupio na snagu, poljoprivredna inspekcija e naknadno dostaviti obavijest uslu aju potrebnog poduzimanja zakonom propisanih mjera.

Povrede propisa

Upravni postupciRješenje inspektora zaštite od požara zbog utvr enih nedostataka u provedbi mjera zaštite od požara ito: u provedbi mjera zaštite od požara uo eno je neodržavanje (suha trava i nisko grmoliko raslinje)pojasa uz ogradu (neposredno uz zonu opasnosti – skladište na otvorenom boca s acetilenom) naprostoru pogona za proizvodnju acetilena (do tvrtke Viševica d.o.o.) na dvije pozicije neposredno uzzonu opasnosti.


Kontrolni nadzoriOperater je postupio po rješenju inspekcije zaštite od požara.

Taložnica acetilenskog mulja tvrtke LINDE PLIN d.o.o. u Mahi nom koad Karlovca



74

16 HOLCIM (Hrvatska) d.d. tvornica cementa Koroma no www.holcim.hr

Osnovne informacijeTvornica cementa Holcim (Hrvatska) d.o.o. s kapacitetom od 1.675 t/dan klinkera, spada u postrojenjaza koje je propisana obveza pribavljanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša.

Tvornica cementa Holcim (Hrvatska) d.o.o. je u završnoj fazi izrade Analize stanja postoje egpostrojenja koja se izra uje u suradnji s tvrtkom EKONERG d.o.o.

Planirana proizvodnja klinkera za 2010. je 426.000 t. Redovni godišnji remont rotacione pe i i mlinicecementa (tople linije) je obavljen od 4.1. do 28.1.2010.

Dokumentacija- SUO "Uporaba alternativnih goriva starih guma i rabljenih ulja u postrojenju TCK", rješenje

DUZPO, 30.4.1998.,

- SUO ciljanog sadržaja "Zbrinjavanje spaljivanjem mesno koštanog brašna i mulja iz ure aja zapro iš avanje komunalnih otpadnih voda“, MZOPU, 30.10.2001.,

- SUO ciljanog sadržaja za korištenje RDF (refuse derived fuel) goriva dobivenog iz industrijskog ikomunalnog otpada u rotacionoj pe i, APO d.o.o., velja a 2006.,

- Rješenje o udovoljavanju propisanim uvjetima za termi ku obradu suspaljivanjem neopasnogindustrijskog otpada – otpad od prerade duhana i cigarete kojima je istekao rok, Ured državneuprave u Istarskoj županiji, 2.9.2004.,

- Dozvola za obavljanje djelatnosti privremenog skladištenja i termi ke obrade otpada, MZOPUG od3.7.2008 (izdana na rok do 3.7.2013.),

- Dopuna navedene Dozvole za obavljanje djelatnosti privremenog skladištenja i termi ke obradeotpada, MZOPUG, od 25.11.2009.,

- vodopravna dozvola za ispuštanje otpadnih voda, voda s promijenjenim svojstvima ili otpadnihtvari iz interne kanalizacije pogona za proizvodnju cementa u tlo i javnu kanalizaciju, Hrvatske vodeVGO Rijeka, 10.8.2008. s rokom važenja do 31.12.2022.,

- Rješenje kojim su gra evine i prostori na lokaciji razvrstani u III. kategoriju ugroženosti od požara,MUP PU Istarske, 11.4.1995.,

- Rješenje o korištenju opasnih kemikalija, Ured državne uprave u Istarskoj županiji, 11.7. 2008..

Tehnološki procesPriprema sirovine sirovina se priprema od dvije osnovne komponente (visokog i niskog sadržajaCaCO3), koje se drobljene u primarnoj drobilici odvojeno skladište u natkrivenoj hali sirovine. Tra nim



75

transporterima komponente se dovode u bunkere, te preko dozirnih vaga u vertikalni mlin sirovine.Mljevena sirovina se diže pomo u elevatora u proto ne silose gdje se obavlja homogenizacija. Pe enjeklinkera obavlja se suhim postupkom u postrojenju s etverostupanjskim ciklonskim izmjenjiva imatopline, rotacijskom pe i, te hladnjakom s jednim rostom.

Prije ulaska sirovine u pe dolazi do prijenosa topline s goriva na sirovinu, te dekarbonizacije sirovinekoja ulazi u pe , gdje se ovaj proces nastavlja do sinteriranja i stvaranja klinkerskih minerala u sinterzoni rotacijske pe i. Na izlazu iz pe i, klinker prolazi kroz zonu hla enja i pada u hladnjak gdje se naglohladi.

Preko drobilice klinkera, koritastog transportera i elevatora ohla eni i zdrobljeni klinker dolazi u silosklinkera. Izlazni plinovi hladnjaka otprašuju se u vre astim otprašiva ima, a odvojena prašina klinkeravra a se u koritasti transporter. Transport plinova iz pe i preko izmjenjiva a topline obavlja se glavnimventilatorom. Dalje se plinovi jednim dijelom vode u rashladni toranj (u koji se ubrizgava voda radikondicioniranja plina), a drugim dijelom u mlin sirovine. Obje se frakcije otprašuju u vre astom filteruprije izlaska u dimnjak.

U procesu meljave, klinkeru se dodaju REA gips, vapnenac, lete i pepeo, troska i filterska prašina, agotovi proizvod se transportira u silose cementa. Cement se distribuira na tržiste u vre ama ili urasutom stanju, putem kamiona i brodova.

Ulaz sirovine, energenataKao gorivo za proizvodnju klinkera se upotrebljava smjesa energetskog ugljena i petrol koksa u omjerucca 7,5 : 2,5. Petrol koks se doprema brodovima preko operativne obale (uvoz iz Italije), a kameniugljen dnevno kamionima iz TE Plomin.

Tijekom 2009. ukupno je utrošeno 39.362,55 t ugljena, 7.507 t petrol koksa, 544 t metalurškog koksa,6.687 t srednje teškog loživog ulja, 55.044.266 kWh el. energije. U istom razdoblju utrošeno je 696.584t vapnenca iz vlastitog eksploatacionog polja.

Emisije u zrakOperater je obveznik mjerenja emisije one iš uju ih tvari u zrak na 58 ispusta iz industrijskihpostrojenja + 3 energetska ispusta, a kontinuirano mjerenje emisije je propisano na dimnjaku rotacionepe i. Tijekom 2009. kontinuirano mjerenje emisija obavljalo se pomo u ACF NT ure aja tvrtke ABB,koji je instaliran po etkom 2008. U prvom kvartalu 2010. je obavljeno umjeravanje ure aja zakontinuirano mjerenje emisija prema normi HRN ISO/IEC 17025.

Emisijske koncentracije ukupne praškaste tvari su na svim ispitivanim ispustima u skladu s Uredbom oGVE one iš uju ih tvari u zrak iz stacionarnih ispusta. 4 X tijekom 2009. obavljena su i povremenamjerenja emisije na rotacionoj pe i.

Prosje na emisija praškastih tvari PM10 prema godišnjem izvješ u o kontinuiranom mjerenju emisija za2009. je iznosila 9 mg/m3, 35 mg/m3 SO2 i 911 mg/m3 NO2.

Prema izvještaju o mjerenjima i analizama emisija PCDD i PCDF u zrak iz cementne pe i od 9.9.2009.emisija PCDD i PCDF je iznosila 0,028 ng/m3. Prilikom mjerenja, uz sirovinsko brašno, suspaljivano je:stare gume (0,5 t/h); 4,8 t/h energetski ugljen; 1,2 t/h petrol koks; 0,55 t/h otpadna ulja; 1,0 t/h drvenaprašina i 1,0 t/h RDF.

Po etkom 2009. instaliran je sustav za smanjenje emisije dušikovih oksida (SNCR) pomo u (40% ne)vodene otopine uree. Urea se zaprima autocisternama (u granulama) iz Petrokemije Kutina te skladištiu silosu kapaciteta 50 m3. U spremniku se priprema vodena otopina i prebacuje u radni spremnikvolumena 80 m3.

Od 1982, ZZJZ Istarske županije prati kakvo u zraka na podru ju pod utjecajem tvornice cementa usklopu monitoringa za podru je Istarske županije na imisijskoj stanici u naselju Koroma no.Kontinuirano se mjere imisijske koncentracije SO2, dim, ukupna taložna tvar. Utvr ena je I kategorija



76

kakvo e zraka s obzirom na SO2, dim i taložnu tvar. Godišnje izvješ e za 2009. još nije dostupno na webstranicama županije niti ZZJZ Istarske županije (još nisu obra eni podaci).

Krajem 2006. u naselju Brovinje (udaljenom 1,4 km od tvornice cementa), instalirana je imisijskastanica koja je predana na upravljanje ZZJZ Istarske županije. Kontinuirano se mjere imisijskekoncentracije SO2, NO2/NOx, estice i meteorološki parametri. Podru je koje gravitira mjernoj postajiBrovinje svrstano je tako er u I kategoriju za 2008. za sve promatrane parametre.

BukaMjere zaštite od buke provode se u sklopu redovitih godišnjih mjera sanacija, dakle, kontinuirano.Napravljena je analiza utjecaja i prijedlog idejnog rješenja smanjenja niskofrekventne buke dimnjakamlina cementa; idejni projekt je u tijeku izrade od strane Ing – projekt d.o.o., dok se sanacija realnopredvi a idu e godine, ovisno o sredstvima. Sanacijom izvora zna ajno e se smanjiti utjecajniskofrekventne buke na stanovanje.

Emisije u vodeNa lokaciji pogona ispuštaju se sanitarne otpadne vode, tehnološke i oborinske vode od manipulativnihprostora u javni sustav kanalizacije Koroma no.

Vodopravnom dozvolom za ispuštanje otpadnih voda dozvoljeno je ispuštanje u prirodni prijemnik (tlo)i javni sustav kanalizacije u koli ini od cca:

- sanitarno potrošne i tehnološke vode u javni kolektor naselja Koroma no u koli ini od 45m3/dan, =17.000 m3/god.,

- tehnološke vode od pranja vozila i djelova motora nakon separatora u tlo u koli ini od 2,0 m3/dan,= 700 m3/god..

Ispuštanje otpadnih voda, voda s promijenjenim svojstvima ili otpadnih tvari iz interne kanalizacijetvornice u javnu kanalizaciju, more i tlo dopušta se preko kontrolnih okana s tim da se obaveznomoraju pratiti koli ine ispuštene vode. Otpadne vode koje se ispuštaju u javnu kanalizaciju prekoobilježenog kontrolnog okna (KMM 403229 1) i prije ispusta u tlo (KMM 403229 2) moraju sekontrolirati 2 X godišnje putem ovlaštenog laboratorija na osnovne parametre (osim radioaktivnosti) tena opasne tvari koje se ispuštaju na temelju tehnološkog procesa.

12.3, 23.4, 29.10.2009. i 25.3.2010. uzorkovane su otpadne vode putem ovlaštenog laboratorija ZZJZPula na KMM 403229 1 (sanitarne otpadne vode u javni sustav) što je u skladu s uvjetima izvodopravne dozvole.

Uvidom u analiti ko izvješ e br. 147774 od 2.4.2010. utvr eno je da su koncentracije opasnih i drugihtvari u granicama dozvoljenh vrijednosti po Vodopravnoj dozvoli i Pravilniku o grani nim vrijednostimapokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama koje se smiju ispuštati u sustav javnekanalizacije.

23.4, 29.10.2009. i 25.3.2010. uzorkovane su otpadne vode na KMM 403229 2 (tehnološke otpadnevode od pranja vozila i djelova motora nakon separatora u tlo) a što je u skladu s uvjetovanim brojem izvodopravne dozvole.

Prema analiti kom izvješ u br. 147775 od 2.4.2010. utvr eno je da su koncentracije opasnih i drugihtvari u granicama dozvoljenh vrijednosti po Vodopravnoj dozvoli i Pravilniku o grani nim vrijednostimapokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama koje se smiju ispuštati u tlo.

Izra en je Pravilnik o radu i održavanju objekata za odvodnju i ure aja za obradu otpadnih voda iOperativni plan za provedbu mjera u slu ajevima iznenadnog zaga enja te su isti potpisani od straneUprave u srpnju 2008.

Uvidom u O evidnike o radu i održavanju objekata i ure aja odvodnje i pro iš avanja utvr uje se da suisti stru no i savjesno vo eni te da su u skladu s važe im Pravilnikom. Sastavni dio navedenih



77

o evidnika su i dnevnici radova koje odgovorna osoba uredno radi na na in da su u njima navedene ikoli ine izva enog materijala otpada te otpadna voda za svaki ure aj posebno. iš enja se izvodeputem ovlaštene tvrtke RIJEKATANK d.o.o. Rijeka. Obilaskom separatora i pjeskolova utvr eno je da suisti o iš eni i u funkcionalnom stanju.

Emisije otpadUz klasi no gorivo ugljen i petrol koks, koriste se i rabljene gume, otpadna ulja I i II kategorije i mesnokoštano brašno. U uobi ajenom režimu rada, na 5,9 t/h kamenog ugljena, 1,1 t/h petrol koksa, 0,1 t/hsrednje teško loživog ulja i 0,1 t/h metalurškog koksa, suspaljuje se 0,6 t/h rabljenih guma, 0,5 t/h RDFa i 0,5 t/h MKB a i drvene prašine. Rabljeno ulje I i II kategorije i emulzije suspaljuju se povremeno,ovisno o dobavi na tržištu. Povremeno se suspaljuju i vre e otprašiva a, ceplatin mast i zauljene krpe tefilteri iz vlastitog sustava zbrinjavanja otpada.

Mesno koštano brašno se doprema 1 2 X mjese no, zatvorenim autocisternama te se pneumatskimtransportom direktno prekrcava u silos volumena 145 m3. Silos je opremljen sigurnosnim sustavima tefilterom mirisa s aktivnim ugljenom. Transport MKB a iz silosa prema gorioniku pe i potpuno jezatvoren. Prema predo enoj dokumentaciji 2002, 2003 i 2004, suspaljeno je ukupno 14.150 t MKB a, aod 2005 do 2009. 2.521 t (Koka Varaždin).

Od rujna 2007, po elo se sa suspaljivanjem RDF a (gorive komponente iz otpada – uglavnom se radi opapiru, plastici i tekstilu). Tjedno se dopremi cca 4 kamionskih poluprikolica specijaliziranih za prijevozRDF a u vlasništvu tvrtke ECOREC d.o.o. Trenutno se doprema industrijski RDF od dobavlja a izVaraždina (Univerzal d.o.o.).

Na ulazu sirovine u pe ubacuju se gume, na izlazu iz pe i (breneru) ulja i MKB. Na mlinu cementadodaju se REA gips, lete i pepeo iz Plomina i filterski pepeo (prašina) iz ICI Pula, dok se šljaka i ARAkola miješaju sa sirovinom na drobilici sirovine.

Tijekom 2009. suspaljene su sljede e koli ine i vrste otpada:

- vanjski otpad: 385,62 t MKB a, 2.397,06 t drvene prašine, 463,35 t emulzije, 1.029,87 t otpadnihulja, 3.982,96 t otpadnih guma i 3.436,25 t RDF a,

- interni otpad: 7,69 t filterskih vre a, 10,00 t otpadnog mazivog ulja i 6,50 t zauljenih krpa.

U istom razdoblju je zbrinuto kao dodatak sirovini ili cementu:

- kroz drobilicu sirovine: 3.390,62 t šljake iz TE Plomin i 297,12 t ARA kola a,

- preko mlina cementa: 38.351,66 t lete eg pepela, 24.732,40 t REA gipsa i 281,68 t filterske prašine.

Vanjskom sakuplja u predan je sljede i otpad: 0,40 t kloridne kiseline, 253,86 nespecificiranog otpada,36,28 t otpada koji sadrži ulje, 30,00 t drva, 107,78 t željeza i elika, 20,74 t izolacijskog materijala,70,22 t ulje/voda separator, 16,30 t papira i kartona, 20,06 t zauljene vode, 0,12 t tonera i 0,10 tfluorescentnih cijevi.

Obrasci prijava s podacima za 2009 godinu dostavljeni su u Registar one iš avanja okoliša upropisanom roku – obrasci PI 1, PI 2, PI Z 1, PI Z 3, kao i prijavni listovi za proizvoda a otpada sedostavljaju Upravnom odjelu za prostorno ure enje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Istarske županije.

RiziciOperater upotrebljava opremu pod tlakom visoke razine opasnosti a ine je razni spremnici zrakanazivnog radnog tlaka od 7.5 13 bara me usobno povezanih cijevnom mrežom. Sva oprema podtlakom je prijavljena nadležnoj Agenciji za opremu pod tlakom i redovito je pregledavana i ispitivana, oemu postoje pisana izvješ a. Oprema se održava u skladu s projektnim i proizvodnim zahtjevima,zakonskim obvezama i pravilima struke.

Izra ena je revizija procjene opasnosti od strane ovlaštenog društva, poslodavac je odgovornostiprenio na ovlaštenike, isti su osposobljeni, a odgovornosti su propisane Ugovorima o radu odnosno



78

aneksima Ugovora o radu i Pravilnikom o zaštiti na radu. Poslodavac vodi knjigu nadzora iz podru jazaštite na radu, a osnovan je i odbor za zaštitu na radu.

Najugroženija su radna mjesta u službi kontrole kvalitete – laboratorij zbog korištenja opasnihkemikalija i ionizacijskog zra enja. 5 radnika je osposobljeno za rad na siguran na in za poslove nakojima rade, lije ni ki pregledi se obavljaju u propisanim rokovima, radnici su osposobljeni zaobavljanje poslova za rad s opasnim kemikalijama i završili su izobrazbu iz podru ja zaštite odioniziraju eg zra enja.

Poslodavac na propisan na in i u propisanim rokovima provodi ispitivanja radnog okoliša i to nafizikalne i kemijske imbenike. Za obavljanje djelatnosti ispitivanja gra e tvari rendgenskim ure ajimaima suglasnost Državnog zavoda za zaštitu od zra enja od 7.10.2004.

Organizirana je i osigurana evakuacija i spašavanje za slu aj iznenadnog doga aja. Izra en je Planevakuacije i spašavanja za postupanje u izvanrednim situacijama. Vježba evakuacije i vježba vatrogasneintervencije provedena je 28.4.2010.

Strojevi i ure aji s pove anim opasnostima se ispituju na propisani na in i u propisanim rokovima odstrane ovlaštenog društva. Elektri ne i gromobranske instalacije i panik rasvjeta ispituju se na propisanina in i u propisanim rokovima.

Dopunskim rudarskim projektom predvi ena je sanacija krajobraza etažnim sustavom, nasipavanjemetažnih ravnina i sadnjom autohtonog pionirskog bilja na lokacijama na kojima je završenaeksploatacija. Idejnim projektom sanacije i prenamjene površinskog kopa Koroma no razra ena jesanacija podru ja površinskog kopa nakon završetka sanacije.

Na podru ju Ulike sanirano je cca 10.000 m2 – zatravljeno i posa eno 170 sadnica maslina; rubno uznavedeno podru je razvija se pionirska vegetacija, a na površini od oko cca 2.500 m2 u tijeku jenasipanje zemljom. U zoni utjecaja 5 km od tvornice nema objekata zašti enih temeljem Zakona ozaštiti prirode, dok je u zoni utjecaja od 10 km djelomi no podru je zna ajnog krajobraza Labin PrklogRabac.

Povrede propisaOznake na kontrolnim mjernim mjestima su izbljedile i ne itke. Nakon upozorenja stranka je odmahbojom ozna ila mjerna mjesta s MM 403229 1 i MM 403229 2.

Stranka je putem tvrtke Almes eko d.o.o. Rijeka rekonstruirala mastolov po etkom 2009. na ulazu jeugra en ulazni ventil za regulaciju protoka te odvod viška zaobilaznim cjevovodom. Tijekom probnograda rekonstruiranog separatora – pjeskolova ustanovljeno je da se zbog ve ih koli ina suspendiranihtvari koje dolaze s platoa mehani ke radione kao i mješanja zauljenih voda sa suspenzijama moraizvršiti ve a rekonstrukcija. Dopisom od 3.5.2010. stranka je izvjestila inspekciju o:

1. Holcim (Hrvatska) d.o.o. Koroma no i Almes d.o.o. Rijeka ugovorili su izradu projektnedokumentacije odvajanja autoradionice od postoje eg sustava odvodnje zauljenih voda s platoa ispredautoradionice,

2. Predstavnici tvrtke Almes d.o.o. Rijeka su se obvezali da e dokumentaciju za izvo enje dostavitinajkasnije do konca svibnja. Stranka je u zadanom roku iz zapisnika dopisom od 31.5.2010. izvjestilainspekciju o izvršenju navedene obveze te se obvezala da e odmah i krenuti u rekonstrukcijuseparatora.

Nije izra ena revizija Procjene opasnosti u roku (rujan 2009.) propisana odredbom lanka 13. Pravilnikao izradi procjene opasnosti (”Narodne novine“, br. 48/97, 114/02 i 126/03).

Upravni postupciRješenje inspektora zaštite od požara zbog: osoba zadužena za provedbu mjera zaštite nije ovlaštenasukladno Pravilniku o zaštiti od požara; nisu ispitana tipkala za daljinsko isklju enje el. energijeinstalirana u krugu tvornice; kotlovnica u upravnoj zgradi nije izvedena kao zaseban požarni sektor te



79

nema Uvjerenja o ispravnosti stabilnog sustava za gašenje Drencher (za hla enje silosa ugljeneprašine).

Nadzorom elektroenergetskog inspektora nad sustavom rezervnog napajanja, TS 20/6 kV spripadaju om zaštitnom opremom i ure ajima uo eni su formalni nedostaci, te je doneseno rješenje ootklanjanu istih. Kontrolom izvršenja rješenja 1.6.2010. utvr eno je da je stranka otklonila nedostatkepo rješenju.

Rudarski inspektor je utvrdio eksploataciju mineralne sirovine za proizvodnju cementa na k. .br.2868/12, k.o. Skita a, na zapadnoj strani eksploatacijskog polja Koroma no, na kojoj nije bila odobrenaeksploatacija mineralne sirovine izdatom rudarskom koncesijom, što je suprotno odredbi lanka 45.Zakona o rudarstvu (“Narodne novine“, br. 75/09) i izdatom navedenom rješenju o dodjeli rudarskekoncesije.

Rješenjem od 24.6.2010. zabranjen je rad i eksploatacija mineralnih sirovina na k. .br. 2868/12, k.o.Skita a, te je podnesena Kaznena prijava Op inskom državnom odvjetništvu u Pazinu, kao i prijedlogoduzimanja bespravno ostvarene imovinske koristi.

Doneseno je rješenje inspekcije zaštite na radu kojim se poslodavcu nalaže izrada revizije procjeneopasnosti u roku 30 dana.

Kontrolni nadzoriUtvr eno je da je operater postupio po nare enim mjerama svih inspekcija.

Unutrašnjost postrojenja tvrtke HOLCIM (Hrvatska) d.d. tvornica cementa u Koroma nom



80

17 UTP d.o.o. Pula www.utp.hr

Osnovne informacijeTvrtka UTP d.o.o. nalazi se u sastavu SOL GROUP, a nalazi se na južnom dijelu pulskog zaljeva, površineposlovnog kruga cca 5000 m2 te se isklju ivo bavi proizvodnjom acetilena, distribucijom i trgovinomtehni kim plinovima (kisik, dušik, CO2, argon, mješavine plinova CO2 i argona, te mješavine argona ivodika, te propan butan), medicinskim plinovima (duši ni oksidul i kisik), te spada u postrojenja za kojeje propisana obveza pribavljanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša. Proizvodnja acetilena u 2009.iznosila je 330,93 t. Navedeni plinovi, osim acetilena nabavljaju se iz SOL GROUP iz Italije, Austrije iSlovenije, te iz Siska gdje se nalazi proizvodnja kisika. Tvrtka UTP d.o.o. je u završnoj fazi izrade Analizestanja postoje eg postrojenja.

Poslove distribucije plinova, osim na navedenoj lokaciji obavlja i u Zagrebu, Bani 96 u Buzinu. Ukupnoje zaposlen 31 djelatnik koji rade u 2 smjene, a u sklopu SOL GROUP posluju od 1992.

Dokumentacija- Uporabna dozvola za poslovnu gra evinu – punionicu tehni kih plinova u Puli od 12.04.2004.

izdana od Službe za prostorno ure enje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko pravne poslove,Ureda državne uprave u Istarskoj županiji,

- Vodopravna dozvola za ispuštanje otpadnih voda iz podru ja pogona u Pulskoj luci, 28.1.2005. srokom važenja do 1.5.2015.,

- Rješenje o razvrstavanju u IV kategoriju ugroženosti od požara, MUP, 18.3.2005..

Tehnološki procesProces proizvodnje acetilena odvija se u 3 faze: priprema kalcij karbida za doziranje, proces razvijanjaacetilena i punjenje acetilena u boce.

Uskladišten kalcij karbid pripremno se puni u dozator iz kojeg se pužnim konvejerom doprema ugenerator acetilena. Paralelnim ubacivanjem kalcij karbida ubacuje se i voda prilikom ega dolazi dorazvijanja acetilena. Voda se osim za proizvodnju koristi i za hla enje generatora acetilena. Proizvodnikapacitet svakog generatora je 180 m3/h, a granulacija kalcijevog karbida je od 25 50 mm. Takoproizvedeni plin nakon odvajanja vlage u odvaja ima vlage pohranjuje se u kompenzacijski spremnik izkojeg se cjevovodom dijelom razvodi preko reducira i zaustavlja a plamena prema korisniku, a dijelomprema punionici acetilena (komprimiranje acetilena u boce u kojima se nalazi aceton i porozna masa).Prije komprimiranja acetilen se reducira na niži tlak te se vrši odvajanje vlage i kemijsko iš enje.

Nakon komprimiranja, a prije punjenja u same boce, acetilen prolazi kroz mehani ki te visokotla niodvaja vlage.



81

Kao nusprodukt dobivanja acetilena nastaje vapneni mulj. Isti se prirodnom stagnacijom taloži utaložnicama. Izbistrena voda dodatno se taloži u još dva odnosno tri taložna bazena te recirkuliranatrag u proces. Višak izbistrene vode se nakon obrade ispušta u gradski kolektor. Istaloženi vapnenimulj uz neophodno razbijanje (razrje ivanje) vodom, vakum pumpom se usisava u cisternu te prevozina odlagalište.

U prostorima punionice paralelno se odvijaju dva procesa: punjenje boca uglji nog dioksida i punjenjeboca kisika. Na vanjskim površinama neposredno uz natkriveni objekt punioice nalazi se spremnikukapljenog kisika, uglji nog dioksida i 2 spremnika teku eg dušika. Navedeni plinovi se ne proizvodeve se dopremaju cisternama u teku oj fazi. Proces punjenja uglji nog dioksida odvija se na na in da sestacionarnim pumpnim postrojenjem dobavlja uglji ni dioksid iz spremnika (22 bara i 60ºC) u dogrijakoji diže temperaturu medija na 0 ºC te puni u boce. Boca se prvo stavlja na pripremnu vagu dok se uisto vrijeme prethodna boca puni na radnoj vagi. Boce se nakon punjenja paletiraju u palete od 16komada boca te su spremne za daljnje korištenje. Tehnologija punjenja boca kisikom rezlikuje se odprethodno opisane. Teku i kisik iz vanjskog vertikalnog spremnika na temperaturi od 183 ºC dolazivisokotla nom pumpom do atmosferskog ispariva a te se dalje cjevovodom proslje uje u plinskoj fazido mjesta za punjenje. Punjenje boca je automatsko a istovremeno se pune 4 palete od 16 boca te 4baterije od 20 boca kisika.

Ulaz sirovine, energenataPotrošnja sirovina i pomo nih materijala u 2009. iznosila je: 857 t kalcijevog karbida, 11.058 m3 vode;4.000 l sulfatne kiseline (92%) i 150 l natrijeve lužine (35%), 7.000 l acetona, 23.489 kW NT, 109.990kW VT el. energije, 4.000 l vodikovog peroksida (35%) i 150 l kloridne kiseline (33%), te 300 l uljaHIDRAOL HD 100.

Emisije u zrakNa lokaciji pravne osobe se ne obavljaju aktivnosti iz lanka 76. Uredbe o GVE i nema emisijaone iš uju ih tvari u zrak iz stacionarnih izvora. Zagrijavanje radnih prostora je putem bojlera etažnoplinsko grijanje.

Na lokaciji pravne osobe nalazi se klimatizacijski ure aj koji sadrže zamjensku tvar u koli ini 12 kg sradnom tvari R 407C. Operater osigurava propisane preglede klimatizacijskog ure aja radi provjerepropuštanja zamjenske tvari putem ovlaštene osobe.

Emisije u vodeVodopravna dozvola izdana je za ispuštanje otpadnih voda, voda s promjenjivim svojstvima ili otpadnihtvari iz interne kanalizacije, putem kontrolnih mjernih mjesta u javni sustav odvodnje grada Pule i izinterne kanalizacije, putem kontrolnih mjernih mjesta u obalno more Pulskog zaljeva.

Analize tehnoloških otpadnih voda koje se preko obilježenog kontrolnog mjernog mjesta, upušta umore, mora se obavljati 4 X godišnje uzimanjem trenutnog uzorka, putem ovlaštenog laboratorija, uskladu s Evidencijom o ispuštanju otpadnih voda.

S obzirom na obvezu realizacije rekonstrukcije i uhodavanje tehnologije predpro iš avanja tehnološkihotpadnih voda stranka je dala na uvid odobrenu tehni ku dokumentaciju od 2004. godine, tedokumentaciju iz koje je vidljivo da je uhodavanje ure aja uspješno završilo tijekom 2005. godine kao iobu avanje radnika na ure aju za pro iš avanje.

Analize otpadnih voda su ra ene u ovlaštenom laboratoriju i pokazuju da je kvaliteta ispuštenihotpadnih voda u granicama dopuštenih vrijednosti (MDK) propisanih u važe oj vodopravnoj dozvoli iPravilniku o grani nim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama koje sesmiju ispuštati u sustav javne kanalizacije. O evidnik o u estalosti, koli ini i sastavu ispuštenih otpadnihvoda stranka vodi redovito.



82

O evidnik o iš enju i održavanju odvodnog sustava i objekata na njemu vodi se redovito, što jeutvr eno neposrednim uvidom u O evidnike o radu i održavanju objekata i ure aja odvodnje ipro iš avanja.

Ispitana je vodonepropusnost cjevovoda putem ovlaštene osobe kojim je utvr eno da je cjevovodtehnološke otpadne vode proto an i vodonepropustan.

Dio oborinskih otpadnih voda s manipulativnih prostora spojen je putem internog sustava, slivnika irešetki direktno bez pro iš avanja na sustav javne kanalizacije koji ima ispust u obalno more što je usuprotnosti s Zakonom o vodama.

Obilaskom lokacije utvr eno je da kontrolno mjerno mjesto nije obilježeno kako je to uvjetovanoto kom 2. vodopravne dozvole, te je nakon upozorenja stranka odmah ozna ila mjerno mjesto, te jetime odmah i otklonila uo eni nedostastak.

Operativni plan za provedbu mjera u slu ajevima iznenadnog zaga enja je u ve em djelu izra en uskladu sa stvarno izvedenim stanjem objekata i ure aja infrastrukture interne odvodnje i Državnimplanom za zaštitu voda, ali nedostatak se odnosi na sadržaj uputa o radu te na ina održavanja kao i nanesadržavanja tehni ke dokumentacije koja mora biti sastavni dio Pravilnika. Stranka je izvršila dopunuPravilnika i Opretivnog plana odnosno postupila je po obvezi iz zapisnika.

Emisije otpadStranka obavljanjem djelatnosti generira opasni i neopasni otpad. U 2009. ovlaštenim sakuplja imapredane su sljede e vrste otpada: 7,501 t sulfatne i sulfitne kiseline, 0,35 t nekloriranih mazivih ulja zamotore i zup anike na bazi mineralnih ulja i 12,7 t željeza i elika. Otpadni acetilenski mulj predavan jeneovlaštenoj osobi koja nema isho enu dozvolu za gospodarenje navedenom vrstom otpada.

Obrasci prijava s podacima za 2009. godinu dostavljeni su u Registar one iš avanja okoliša upropisanom roku – obrasci PI 1, PI 2, PI V kao i prijavni listovi za proizvo a a otpada. Na navedenimobrascima su utvr ene nepravilnosti koje su ispravljene u roku danom u zapisniku.

Obilaskom lokacije utvr eno je da mjesta i spremnici za odlaganje opasnog i neopasnog otpada nisupropisno ozna eni oznakom kategorije i vrste otpada.

RiziciOperater skladišti opasne tvari: 2,1 t acetona, 35 t kalcij karbida, 3,1 t acetilena, 18,5 t teku eg kisika,21,9 t kisika, 3,7 t sulfatne kiseline (92%), 50 kg kloridne kiseline i 60 kg natrij hidroksida (49%),vodikovog peroksida 1,1 t, 15 t teku eg CO2 i 1,3 t duši nog oksidula.

Poštuju se svi uvjeti za korištenje štetnih, nagrizaju ih kemikalija iz to ke 9. Zakona o kemikalijama(“Narodne novine“, br. 150/05). Tako er se poštuju odredbe Pravilnika o posebnim uvjetima kojemoraju ispunjavati pravne osobe koje se bave proizvodnjom, prometom ili korištenjem opasnihkemikalija te o uvjetima koje moraju ispunjavati pravne ili fizi ke osobe koje obavljaju promet na maloili koriste opasne kemikalije (“Narodne novine“, br. 68/07) i Pravilnika o na inu vo enja o evidnika oopasnim kemikalijama te o na inu i rokovima dostave podataka iz o evidnika (“Narodne novine“, br.113/06). Izvršen je i nadzor nad provedbom odredbi Zakona o zaštiti pu anstva od zaraznih bolesti(“Narodne novine“, br. 79/07).

Ispitivanje ispravnosti vatrogasnih aparata obavlja se redovno. Putem ovlaštene osobe u propisanomroku obavljena su ispitivanja i utvr eno je zaklju kom da sustavi zadovoljavaju: zapisnici o vizualnompregledu sustava zaštite od munje za acetilensku stanicu proizvodnja i punjenje, za upravnu zgradu ipunionicu kisika; zapisnici o ispitivanju i mjerenju sustava zaštite od munje za acetilensku stanicuproizvodnja i punjenje, za upravnu zgradu i punionicu kisika; izvješ e o ispitivanju funkcionalnostitipkala za daljinsko isklju enje elektri nog napajanja poslovnih prostora; izvješ a o provjeri ispravnostiprotupani ne rasvjete; zapisnici o obavljenom ispitivanju ispravnosti vanjske hidrantske mreže; zapisnik



83

o pregledu i ispitivanju sustava za inertizaciju s CO2 (sustav za gašenje s CO2) i zapisnici o pregledu iispitivanju uzemljenja metalnih masa spremnika kisika, spremnika CO2 i spremnika dušika.

Putovi evakuacije su slobodni i nezakr eni za prolaz i odgovaraju e su ozna eni.

Nadzorom elektroenergetskog postrojenja Acetilenske stanice utvr eno je sljede e: predo ena jepotpuna projektna dokumentacija, nalazi o ispunjavanju uvjeta protueksplozjske zaštite, Ex – priru nik,zapisnik o izvršenom ispitivanju elektri ne instalacije i gromobrana na objektu.

Unutar tvorni kog kruga nalazi se pogon za proizvodnju acetilena, a za tehnološke potrebeupotrebljavaju se od opreme pod tlakom visoke razine opasnosti 4 separatora vlage, 2 suša a vlage ispremnik za zrak. Ostalu opremu pod tlakom visoke razine opasnosti ine spremnici za skladištenjeteku ih tehni kih plinova i to spremnik za teku i uglji ni dioksid, 2 spremnika za teku i dušik i spremnikza teku i kisik.

Tvrtka posjeduje jednu autocisternu koja se koristi za prijevoz teku eg kisika.

Unutar tvorni kog kruga nalazi se ispitna stanica gdje se provode redovita periodi ka ispitivanja bocaza tehni ke plinove prema Modulu 2 i Modulu 1 Pravilnika o pokretnoj tla noj opremi (“Narodnenovine“, br. 126/08).

Sva oprema pod tlakom visoke razine opasnosti je redovito pregledavana i ispitivana od stranenadležne Agencije za opremu pod tlakom, a o emu postoje pisana izvješ a.

Vlasnik održava opremu pod tlakom u skladu s projektnim i proizvodnim zahtjevima, zakonskimobvezama i pravilima struke te posjeduje tehni ku dokumentaciju kao i izvješ a o provedenimispitivanjima, baždarenju sigurnosnih ventila i umjeravanju instrumenata. Utvr enim injeni nimstanjem nisu uo eni nedostaci niti povrede propisa.

Pravna osoba u najve em dijelu provodi pravila i propise zaštite na radu.

Povrede propisaPregledom elektroenergetskog dijela predmetnog objekta utvr eni su nedostaci:

- U upravlja kom ormaru “Acetilenske stanice“ na osigura ima tip D2, nazivne vrijednosti 16Aoznake F7 u strujnom krugu za napajanje elektri nom energijom crpke otpadne vode nijepostavljena zaštita od direktnog dodira dijela pod naponom, kao ni na voltmetru smještenom navratima ormara.

- Signalno tipkalo (zaustavljanje pogona u nuždi, smješteno u postrojenju) upravljanja logikompunjenja kompresora “S05.501“ premošteno je na stezaljkama –X2 :3:4

- U upravlja kom ormaru “Acetilenske stanice“ na vodi ima kojim se spajaju vodovi pod naponomna prednaponsku zaštitu uo eno je ozna avanje žuto zelenom bojom koja nije sukladna pravilniku.

- Alarmna sirena spojena je vodi ima preko redne stezaljke na otvorenom prostoru.

- Na razvodnom ormaru upariva a CO2 oznake tipki i signalizacije su na talijanskom i nisu dodatnoozna ene na hrvatskom jeziku.

Nadzorom inspektora rada utvr en je propust vezano na izradu (doradu) revizije procjene opasnostiprema stvarnom stanju.

Upravni postupciNadzorom inspekcije zaštite okoliša utvr ene su nepravilnosti vezano za vo enje propisanedokumentacije o otpadu te je utvr eno da tvrtka ne vodi propisane evidencije o svim vrstama otpada(o evidnik otpada) i da nije izradila planove gospodarenja otpadom, te je rješenjem nare eno vo enjeo evidnika na propisanim obrascima za sve vrste otpada koje nastaju na lokaciji, te izrada planovagospodarenja i dostava nadležnom upravnom odjelu i AZO.



84

Vodopravna inspekcija s obzirom na utvr ene nedostatke donijela je rješenje kojim je nare ena izradatehni ke dokumentacije rekonstrukcije internog sustava kanalizacije tehnoloških, sanitarnih ioborinskih otpadnih voda.

Rješenjem Policijske uprave Istarske nare eno je otklanjanje utvr enih nedostataka iz razloga štopravna osoba nema zaposlenu odgovornu osobu za poslove zaštite od požara s položenim stru nimispitom za obavljanje poslova zaštite od požara.

Elektroenergetski inspektor donio je rješenje za otklanjanje nedostataka vezano za elektroenergetskapostrojenja i instalacije.

Inspektor rada je donio rješenje kojim je naredio otklanjanje nedostatka iz podru ja zaštite na radu.

Optužni prijedloziInspekcija zaštite okoliša je podnijela optužni prijedlog prekršajnom sudu zbog predavanja proizvodnogotpada – acetilenskog mulja pravnoj osobi koja nema isho enu dozvolu za gospodarenje navedenomvrstom otpada.

Inspekcija za zaštitu od požara je podnijela optužni prijedlog zbog toga jer se u oko vanjskih podzemnihhidranata ne nalazi potrebna oprema propisana Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara(“Narodne novine“, br. 8/06).

Kontrolni nadzoriObavljeni su kontrolni nadzori po svim rješenjima koja su bila u roku, kojima je utvr eno da sunare ene mjere po svim rješenjima izvršene.

Skladišni prostor unutar tvrtke UTP d.o.o. u Puli



85

18 HEP PROIZVODNJA d.o.o. TE Plomin 1 & 2 Plomin www.hep.hr

Osnovne informacijePogon TE Plomin (TE Plomin 1, u 100 % vlasništvu HEP d.d., i pogon TE Plomin blok 2 u vlasništvo RWEPower 50%, i HEP d.d., HEP Proizvodnja d.o.o. 50%), je kondenzacijska termoelektrana s dvijetehnološke energetske jedinice (dva bloka, tj. 2 kotla s 2 pripadne parne turbine), ukupne snage 330MWE (TE Plomin 1, snage 120 MWE, u pogonu od 1969, i TE Plomin 2, snage 210 MWE, u pogonu od2000).

Za postupak utvr ivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša, od strane HEP a d.d. potpisan je ugovor sovlaštenim tvrtkama (konzorcij APO d.o.o. i Ekonerg d.o.o.), za izradu Analize stanja postoje egpostojenja i Elaborata o na inu uskla ivanja postoje eg postojenja, sukladno Uredbi o postupkuutvr ivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (“Narodne novine“, br. 114/08.

Dokumentacija- Dozvola za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom (otpadna ulja I i II kategorije), termi kom

obradom, MZOPUG, 12.10.2009.,

- Vodopravna dozvola za ispuštanje otpadnih voda iz podru ja pogona TE PLOMIN u Plominu zasanitarne otpadne vode, otpadne vode iz kuhinje, sanitarne otpadne vode pristana, tehnološkeotpadne vode, tehnološke otpadne vode od odsumporavanja dimnih plinova, tehnološke otpadnevode kemijske pripreme vode, zauljene otpadne i one iš ene oborinske vode s prometnomanipulativnih, vanjskih radnih površina, zatvorenih servisnih prostora te podru ja oko ure ajaARA i REA, otpadne i oborinske vode s deponije ugljena, zauljene otpadne i oborinske vodepristana i platoa, otpadne i oborinske vode s deponije pepela, kao i ispuštanje rashladne morskevode ukupno u koli ini Qsat= 50.000 m3/sat odnosno Qgod=300x10

6 m3/god, Hrvatske vode, VGORijeka, 1.6.2008. (rok važenja do 31.12. 2018.),

- Rješenje o razvrstavanju gra evine i prostora na lokaciji u Plominu u IIb kategoriju ugroženosti odpožara, MUP, 15.3.1995..

Tehnološki procesTehnološki proces proizvodnje elektri ne energije u pogonu TE Plomin temeljen je na pretvorbikemijske energije sadržane u gorivu (niskosumporni ugljen) u elektri nu energiju pomo utermodinami ke, mehani ke i elektromagnetske pretvorbe. To pretpostavlja sljede e tehnološkecjeline: pristan za prihvat brodova s ugljenom, transportna traka za dopremu ugljena (1.200 t/h),deponij ugljena (220.000 t), napojne pumpe, parne turbine, parne kolove, generatore, transformatorbloka, vlastite i op e potrošnje, postrojenja za cirkulaciju kondenzata, napojne i rashladne vode,



86

elektropostrojenje s transformatorima i rasklopištem, postrojenje za kemijsku pripremu vode,elektrofilteri, postrojenje za odsumporavanje i drugi pomo ni pogoni ili postrojenja.

Ulaz sirovine, energenataEnergent za proizvodnju elektri ne energije u oba pogona je niskosumporni ugljen (ugljen s cca 0,3 –0,7, odnosno do 1,4 % sumpora, ovisno o pogonu 1 ili 2), donje ogrijevne mo i 24 – 29 MJ/kg, sgodišnjom potrošnjom od cca 700.000 – 900.000 t/god., ime TE Plomin ostvaruje godišnju proizvodnju(10 god. prosjek) od cca 2.000 GWh/god. Tijekom 2009., TE Plomin I bio je u radu 7096 h (98 % odplana), uz utrošak ugljena od 311.856 t ugljena, a TE Plomin II bio je u radu 4.542 h, uz utrošak 328.493t ugljena, ime je ostvarena ukupna proizvodnja elektri ne energije od cca 1.661 GWh/god. U vrijemeovog inspekcijskog nadzora elektrana TE Plomin bila je u djelomi nom radu, tj. u normalnom pogonu jeTE Plomin II, dok je TE Plomin I van pogona, odnosno na produljenom remontu zbog dinami kog stanja(vibracija) turbine.

Na skladištu ima oko 180.000 t ugljena.

Emisije u zrakTE Plomin obveznik je kontinuiranih mjerenja emisije dimnih plinova. Dimni plinovi se ispuštaju krozdimnjak fizi ke visine 360 m. Za potrebe stalnog pra enja emisije iz TE Plomin ugra ena je i u stalnomradu je odgovaraju a oprema za kontinuirano mjerenje emisije, ali je (temeljem PUO) odre ena obvezai kontinuiranog mjerenja imisijskih koncentracija. Pra enje emisija u zrak obavlja se uporabomemisijskog monitoring sustava za kontinuirano pre enje emisije, koji se sastoji od:

- mjernog sustava na izlazu dimnih plinova iz kotla, nakon elektrostatskog filtera,

- mjernog sustava na izlazu dimnih plinova, nakon ure aja za odsumporavanje.

Oba mjerna sustava sastoje se od analizatora za mjerenje emisijskih koncentracija krutih estica, SO2 ,NOx , CO, O2, te opreme za mjerenje temperature i protoka dimnih plinova.

Za potrebe kontinuiranog pra enja imisijskih koncentracija odabranih pokazatelja (ili meteopokazatelja) uspostavljen je imisijski monitoring sustav u okolišu TE Plomin. Pra enje kakvo e zrakaobavlja se na podru ju o ekivanog utjecaja TE Plomin. Imisijski monitoring sustav uklju uje automatskemjerne postaje i pra enje pokazatelja: SO2, NO, NO2, NOx, O3, lebde e estice – PM10, taloženje, brzina ismjer vjetra, temperatura zraka.

Vrednovanje rezultata, kontinuiranih i povremenih mjerenja emisija, potvr uje da stacionarni izvorudovoljava postavljenim uvjetima prema Uredbi o GVE.

Emisije u vodePotreba za rashladnom vodom riješena je zahvatom morske vode, koja se sva vra a natrag u more.Potrebe za pitkom vodom ostvaruju se preko postoje eg javnog vodoopskrbnog sustava. Važe omvodopravnom dozvolom dopušteno je i odre ene su koli ine ispuštanja otpadnih voda ili otpadnih tvariu more i to sanitarnih otpadnih voda (Q = 3.600 m3/god.), tehnoloških otpadnih voda (Q = 15.000m3/god.) i rashladne vode (Q = 309,6 x 106 m3/god.).

Na lokaciji postoje pomo ni sustavi i interna infrastruktura na površini oko 70 ha, uklju uju i pristan zaprihvat ugljena, stanicu za rashladnu morsku vodu, deponiju ugljena te deponiju pepela i šljake.Vodoopskrba lokacije riješena je priklju kom na javni vodovod i vodozahvat Bubi jamu. Za odvodnjuotpadnih, zauljenih oborinskih i rashladne morske vode postoji razdjelni interni sustav odvodnje spodsustavima i prate im ure ajima za pro iš avanje te više ispusta u epi kanal i more. Prilikomizgradnje bloka TEP 2 izvedena je rekonstrukcija interne kanalizacije i ure aja za pro iš avanje blokaTEP 1 te objedinjena interna odvodnja iz oba bloka sukladno svim važe im propisima.



87

Emisije – otpadS obzirom na cjelokupnu djelatnost u TE Plomin, koriste se sljede e sirovine i pomo ni materijali: ugljen(u prosjeku manje od 1% S2), ekstra lako loživo ulje (za potpalu), razna ulja i maziva za podmazivanje,hla enje, izolaciju i sl. (hidrauli ko, turbinsko, trafo i motorno ulje), tehni ki plinovi (acetilen, kisik,dušik, argon, vodik i sl.), kemikalije za kemijsku pripremu vode i/ili obradu otpadnih voda (HCl, NaOH,amonija na voda – NH4OH), razna biorazgradiva sredstva za iš enje, apsorpcijsko sredstva za upijanjeloživog ulja i mazuta, razni premazi, boje, razrje iva i, kvarcni pjesak i ionske mase, aktivni ugljen,vapno, FeCl3, flokulante i sl., ime nastaje priozvodni otpad po vrstama i koli ini kako je to navedeno uprijavnim listovima.

Postupanje s otpadom u pogonu TE Plomin, postupanje i skladištenje opasnih tvari, propisano jeinternim dokumentima i sukladno je propisima. O evidom na mjestima predvi enim za privremenoskladištenje proizvodnog otpada (do preuzimanja od strane ovlaštenih skuplja a), inspektor nije uo ionepravilnosti ili nepoštivanje postoje ih propisa. Tako se za svaku vrstu otpada vodi propisanadokumentacija sukladno Zakonu o otpadu, a Plan gospodarenja otpadom dostavljen je Agenciji zazaštitu okoliša i nadležnom županijskom uredu.

RiziciU cilju prevencije i/ili umanjenja štetnih posljedica po okoliš izra eni su ili su poduzete mjere:Operativni plan intervencija u zaštiti okoliša (dostavljen županijskom uredu nadležnom za zaštituokoliša), Operativni plan za provo enje interventnih mjera u slu aju izvanrednog zaga enja voda, Plangospodarenja otpadom u pogonu TE Plomin.

Skladištenje goriva obavlja se na lokaciji deponija ugljena, kapaciteta 220.000 t, s mogu noš uraznošenja ugljene prašine vjetrom.

Inspekcija zaštite prirode u okviru Programa mjerenja i monitoringa u okolici, to kom 7.6. SUO,odre en je program monitoringa stanja šuma i tla, što do sada nije obavljano, te je stranka upozorenana nužnost uspostave navedenog monitoringa.

Transformatori su opremljeni sustavima za prikupljanje eventualno iscurjelog ulja a prokapavanje ilicurenje trafo ulja nije zamije eno,

Unutarnja kontrola provo enja mjera zaštite od požara obavlja se cijele godine, a o redovnom iperiodi kom pregledu vatrogasnih aparata vodi se propisana evidencija. Tehni ke mjere zaštite odpožara izvedene su i održavane u skladu s propisima i pravilima struke.


Ispitivanjem relejne zaštite generator – transformator, utvr ena je udešenost prema zadanimparametrima i funkcionalno djelovanje zaštite.

Povrede propisa

Upravni postupciUpravni postupc nisu pokrenutii.




88

19 ADRIA d.d. Zadar - Gaženica www.adria-zadar.hr

Osnovne informacijeTvrtka Adria d.d. smještena je u zapadnom dijelu industrijske zone Gaženica, odnosno u jugoisto nomdijelu Zadra. Na navedenoj lokaciji se nalazi zgrada hladnja e, trafostanica, agregat i kompresorskastanica za zrak, proizvodne hale (soliona, proizvodnja ribe, pogon ribljeg brašna, pogon za proizvodnjuAl – ambalaže), skladište gotove robe, skladište kartona, garderoba i restoran, skladište ribljeg brašna,skladište u kojem se nalazi otpadno i svježe motorno ulje, upravna zgrada, energetsko postrojenjekotlovnica, radionice (bravarska i elektro radiona), spremnici za mazut i lož ulje.

Kao rashladni medij u hladnja i se koristi amonijak. Sustav se sastoji od 10 kompresora, 2 evaporativnakondenzatora, 2 sabirne posude, 3 separatora plin kapljevina, ispariva a na potroša koj strani (sistem–10oC, sistem –32oC, sistem –42oC) i cjevovoda koji me usobno povezuju navedene posude i pumpi.

DokumentacijaVodopravna dozvola za ispuštanje otpadnih voda u more II. kategorije, Hrvatske vode, VGO Split,12.3.2007. koju su izdale na vrijeme do 31.3.2012.,

Rješenje o razvrstanju gra evina i prostora koje koristi tvrtka ADRIA d.d. Zadar u III. kategorijuugroženosti od požara MUP, 18.9.1996.,

Rješenje za korištenje opasnih kemikalija, Ured državne uprave u zadarskoj županiji, 16.5.2008..

Tehnološki procesADRIA d.d. Zadar u svojim objektima u Gaženici obavlja preradu i konzerviranje ribe, te proizvodnjuribljeg brašna. Proizvodni kapacitet Tvornice za preradu i konzerviranje ribe je cca 180.000 komadakonzervi na dan.

U 2009. prera eno je 6.464,461 t ribe (srdele, tune, lokarde i osli a) i proizvedeno 34.199.549 komadakonzervi. Riblje brašno se proizvodi od nusproizvoda tj. ribljeg otpada koji nastaje prilikomkonzerviranja ribe. U istom razdoblju proizvedeno je 391,9 t ribljeg brašna.

Emisije u zrakIzvori emisije one iš enja zraka nalaze se u kotlovnici (2 ispusta):

- kotao br. 1 BKG 50, tv.br.12337, proizvo a a “TPK“ ZAGREB, snage 2 MW i

- kotao br. 2 tv.br.152, proizvo a “ . AKOVI “ Slavonski Brod, snage 3,25 MW.

Mjerenja emisija one iš uju ih tvari u zrak iz energetskih postrojenja obavio je Zavod za zaštitu naradu, zaštitu od požara i zaštitu ovjekove okoline, Split.



89

BukaIzrada karte buke za podru je Grada Zadra je u tijeku.

Emisije u vodeVodopravnom dozvolom dozvoljava se ispuštanje otpadnih voda u more II. kategorije i to:

- sanitarnih u koli ini od 6.000 m3/god, odnosno 24 m3/dan,

- tehnoloških pro iš enih u separatoru u koli ini od 40.000 m3/god, 160 m3/dan,

- rashladnih otpadnih voda u koli ini od 5.600 m3/god, odnosno 23 m3/dan.

U to ki 2. navedenog vodopravnog akta propisana je obveza ispitivanja kvalitete tehnoloških otpadnihvoda na posljednjem kontrolnom oknu prije ispuštanja u more 4 X godišnje putem ovlaštenoglaboratorija. Zadane su i grani ne vrijednosti pokazatelja one iš enja u otpadnim vodama a rezultateispitivanja, kao i podatke o koli ini ispuštenih otpadnih voda treba dostavljati Hrvatskim vodama, VGOSplit.

ADRIA d.d. je tijekom 2009. godine putem ovlaštenog skuplja a otpada KOMUNALIJE HRGOV I d.o.o.Županja otpremila 23.672 kg masno e separirane iz otpadnih voda. Prema o evidniku i prate imlistovima u 2010. otpremljeno je 87.166 kg separirane masno e (oko 430 ba ava) u GIRK KALUN d.o.o.Drniš.

Predvi a se pražnjenje vakuum crpkama svakih 20 ak dana i izravan odvoz na obradu bez privremenogskladištenja unutar tvorni kog kruga. Ugovor o poslovnoj suradnji s GIRK KALUN d.o.o. potpisan je dana25. 5.2010..

Zavod za javno zdravstvo Zadar sastavio je sljede a analiti ka izvješ a kakvo e ispuštenih otpadnihvoda:

- br. 01490/09 od 26.3.2009. (uzorkovano 17.3.2009.) – u uzorku je sadržaj KPKCr 1.814,15 mg/l, BPK5– 990,0 mg/l, ukupnih ulja i masti 506,10 mg/l,

- br. 07279/09 od 4.11.2009. (uzorkovano 16.10.2009.) u uzorku je sadržaj KPKCr 598,3 mg O2/l,BPK5 – 293,0 mg O2/l, suspendiranih tvari 1.411,0 mg/l, ukupnih fosfata 8,17 mg P/l, ukupnogdušika 49,43 mg N/l, anionskih detergenata 0,32 mg/l, ukupnih ulja i masti 85,9 mg/l,

- br. 02514/10 od 19.5.2010. (uzorkovano 12.5.2010.) u uzorku je sadržaj KPKCr 1.260 mg O2/l, BPK5– 865 mg O2/l, suspendiranih tvari 231,6 mg/l, ukupnih fosfata 9,13 mg P/l, ukupnog dušika 139 mgN/l, anionskih detergenata 0,9 mg/l, ukupnih ulja i masti 64,12 mg/l.

Posljednje uzorkovanje obavljeno je neposredno nakon ugradnje odjeljiva a masno a na kontrolnomoknu sabirnog spremnika s uronjenom crpkom. Uzorkovanje je potrebno ponoviti pri punom radnomkapacitetu ure aja za predobradu otpadnih voda. Kontrolno okno nije ozna eno.

Emisije – otpadPredo eni su o evidnici otpada (obrazac ONTO, ONTOU, ONTOBA s pripadaju im prate im listovima) iizra eni Planovi gospodarenja otpadom za sljede e vrste otpada, osim što nije izra en Plangospodarenja otpadom za otpadna motorna ulja:

1. otpadna motorna ulja u 2009. nastalo je 180 kg ovog otpada no isti do dana nadzora nije prijavljen uROO na PL PPO obrascu, na što je stranka upozorena da nadopuni i ovaj podatak u PL PPO obrascu,

2. metal željezne kovine nastale prilikom rashodovanja starih strojeva i druge metalne opreme u2009. nastalo je 51,22 t ovog otpada. Otpad preuzima tvrtka Maris ekologija i poljoprivreda d.o.o.Šibenik,

3. obojene kovine otpadni aluminij nastao prilikom proizvodnje Al limenki, u 2009. nastalo je 14,15 tovog otpada. Otpad preuzima tvrtka Maris ekologija i poljoprivreda d.o.o. Šibenik,



90

4. ambalaža od plastike, uglavnom razbijene plasti ne kašete za ribu koje preuzima tvrtka Preplam d.d.Zagreb u 2009. u ROO je prijavljeno 25,16 t,

5. papir i karton (200101) zaostao od raspakiravanja sirovine koja se doprema u kartonskoj u 2009. uROO je prijavljeno 29,56 t. Otpad se predaje tvrtki Unija papir d.d. Zagreb,

6. otpad koji nije specificiran na drugi na in otpadne emulzije iz sabirne jame otpadnih voda koje seprije ispuštanja podmorskim ispustom ispuštaju u more, pro iš avaju prolaskom preko separatoramasno a, u 2009. u ROO je prijavljeno 23,7 t. Otpadne ba ve s otpadnim emulzijama su sve predaneovlaštenom sakuplja u Komunalije Hrgov i d.o.o. iz Županje,

7. jestiva ulja i masti nastaju u radni koj kuhinji, u 2009. u ROO je prijavljeno 9,33 t. Otpad se predajetvrtki Vitrex d.o.o. Virovitica,

8. Materijali neprikladni za potrošnju ili preradu, predaju se zajedno s komunalnim otpadom u isto ad.o.o. Zadar u 2009. u ROO je prijavljeno 39,61 t.

RiziciNa lokaciji su uskladištene sljede e opasne tvari: 27 m3 diesel goriva, 40 t ekstra lakog loživog ulja i6.545 litara amonijaka.

Op im aktom iz podru ja zaštite od požara (Pravilnik o zaštiti od požara) propisane su dužnosti iodgovornosti djelatnika glede provedbe mjera zaštite od požara, sprje avanja nastanka i širenja požarai tehnoloških eksplozija. Raspore en je djelatnik za obavljanje preventivnih poslova zaštite od požara, adjelatnici su upoznati s mjerama zaštite od požara na radnom mjestu, kao i za gašenje požara ispašavanje ljudi i imovine.

Instalacije i ure aji za zaštitu od požara su: gromobranska instalacija, sustav uzemljenja za zaštitu odstati kog elektriciteta, hidrantska mreža (unutarnja i vanjska), vatrogasni aparati, sigurnosna – panikrasvjeta.

U zatvorenom sistemu nalazi se cca 7 8 t amonijaka koji se povremeno nadopunjava (maksimalno cca15 t godišnja potrošnja). Prostorije u kojima se koristi amonijak zatvoreni sistem, uvjeti zaštite naradu, oznake upozorenja, te upute o postupanju u slu aju nesre e pri radu s kemikalijama u skladu su sodredbama Pravilnika o posebnim uvjetima koje moraju ispunjavati pravne osobe koje se baveproizvodnjom, prometom ili korištenjem opasnih kemikalija te o uvjetima koje moraju ispunjavatipravne ili fizi ke osobe koje obavljaju promet na malo ili koriste opasne kemikalije (“Narodne novine“,br. 68/07).

Pregledana je sljede a oprema pod tlakom:

- posuda pod tlakom (sterilizator) tv.br.: 18101 A+B (SCHLOTTERHOSE Bremerhaven, proizveden1979, tlak: 5,9 bar, V= 750 L),

- posuda (sušionik) tv.br.: 18105B (SCHLOTTERHOSE Bremerhaven, proizveden 1979, tlak: 5,9 bar,V= 1380 L),

- parni kotao BKG50 tv.br.: 12337 (TPK Zagreb, proizveden 1975, tlak: 13 bar),

- autoklav tv.br.: 129 (HERMASA Vigo Espana, proizveden 1998, tlak: 3 bar),

- autoklav tv.br.: 8331 (JEDINSTVO Zagreb, proizveden 1979, tlak: 4 bar, V= 2700 L),

- autoklav tv.br.: 8341 (JEDINSTVO Zagreb, proizveden 1986, tlak: 4 bar, V= 2700 L).

Inspekcijski nadzor elektroenergetskog postrojenja trafostanice TS 10/0,4 kV “Adria“ obavljen je, sasvrhom da se utvrdi je li održavanje sukladno odredbama Zakona o energiji (“Narodne novine“, br.68/01 i 177/04), Zakona o tržištu elektri ne energije (“Narodne novine“, br. 177/04) i tehni kih propisapreuzetih Zakonom o tehni kim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanje sukladnosti (“Narodne novine“,br. 20/10).

Procjenu opasnosti za poslodavca je izradila u travnju 2010. ovlaštena tvrtka Kontrol biro d.o.o. Zagrebkao i Pravilnik o zaštiti na radu.



91

Radnici su osposobljeni za rad na siguran na in za odgovaraju a (zate ena) radna mjesta. Tako er sviradnici i radnice su prošli i osnovnu obuku iz podru ja zaštite od požara. Sva osposobljavanja suprovedena od strane ovlaštene osobe Kontrol biro d.o.o. Zagreb. Za sve ure aje i strojeve poslodavacposjeduje odgovaraju e pravovaljane zapisnike o ispitivanju, te odgovaraju a uvjerenja jer je uzaklju cima zapisnika utvr eno da predmeti ispitivanja ispunjavaju sve zahtjeve iz podru ja zaštite naradu. Sva ispitivanja su obavljena od strane ovlaštene osobe. Uz strojeve se nalaze pisane upute za radna siguran na in, znakovi sigurnosti i op ih obavijesti, obavijesti i pisane upute o opasnostima ištetnostima.

Zadnje ispitivanje zaštite od indirektnog i direktnog dodira u pogonu za aluminijsku ambalažu i pogonuza preradu sitne plave ribe obavljeno je 15.3.2010. Kontrol biro d.o.o. Zagreb, te je o ispitivanjusastavljen odgovaraju i zapisnik.

Poslodavac je obavio ispitivanje radnog okoliša, a za sve ispitane radne prostorije i prostore isho enasu Uvjerenja.

Povrede propisa

Upravni postupciInspekcija zaštite okoliša donijela je rješenje na temelju Zakona o otpadu kojim je nare ena izradaPlana gospodarenja otpadom za otpadna motorna ulja, te rješenje na temelju Zakona o zaštiti zrakakojim je nare eno da na ispustu ure aja za loženje putem ovlaštene pravne osobe obavi mjerenjeemisije one iš uju ih tvari u zrak

Vodopravna inspekcija donijela je rješenje kojim je pravnoj osobi nare eno sljede e:

- putem ovlaštene pravne osobe o istiti ranije korišteni odjeljiva masno a za obradu otpadnihvoda,

- o istiti betoniranu obalu unutar lu ice od nakupljene masno e,

- obilježiti kontrolno okno za uzorkovanje otpadnih voda,

- putem ovlaštenog laboratorija utvrditi sastav ispuštenih otpadnih voda u more,

- osigurati plutaju u branu za postavljanje oko interventnog obalnog ispusta,

- interne akte o održavanju odvodnog sustava i postupanju s otpadnim tvarima, kao i operativni planinterventnih mjera u slu aju iznenadnog one iš enja voda prilagoditi stanju na lokaciji nakonizvedenih preinaka na odvodnom sustavu.

Inspektor za zaštitu od požara i eksploziva PU Zadarske donio je rješenje kojim su nare ene sljede emjere zaštite od požara:

- djelatnika odre enog za provo enje preventivnih poslova zaštite od požara uputiti na polaganjestru nog ispita pri MUP u,

- zamijeniti stare vatrogasne aparate S50 u kotlovnici novima,

- dovesti u ispravno stanje hidrantsku mrežu, odnosno otkloniti nedostatke navedene u Zapisnikubr:10 165 KONTROL BIRO d.o.o. iz Zagreba, 18.5.2010.,

- otkloniti hr u s instalacije za zaštitu od munja i spojiti prekinute (odspojene) vodi e te instalacije,

- dovesti u ispravno stanje elektroenergetsku instalaciju, odnosno otkloniti nedostatke navedene uZapisniku br:10 O190 21057/51 KONTROL BIRO d.o.o. iz Zagreba, 15.3.2010.,

- dovesti u ispravno stanje panik rasvjetu u hodniku zgrade laboratorija,

- dovesti u ispravno stanje postrojenje parne kotlovnice na lož ulje, odnosno otkloniti nedostatkenavedene u Zapisniku br.10 S 190 21057/48, KONTROL BIRO d.o.o. iz Zagreba, 22.3.2010,

- dovesti u ispravno stanje kompresorsku stanicu, odnosno otkloniti nedostatke navedene uZapisniku br.10 S 190 21057/47, KONTROL BIRO d.o.o. iz Zagreba, 22.3.2010.,



92

- dovesti u ispravno stanje postrojenje za proizvodnju ribljeg ulja i brašna, odnosno otklonitinedostatke navedene u Zapisniku br.10 S 190 21057/45 KONTROL BIRO d.o.o. iz Zagreba,22.3.2010.,

- izraditi instalaciju za zaštitu od stati kog elektriciteta, odnosno sklopku s priklju nim kliještima idovoljnom dužinom vodi a za uzemljenje autocisterne pri pretakanju goriva,

- rješenje broj: 511 18 06 UP/I 443/2 10 BŠ od 21.9.2010. kojim se odobrava produženje roka zaizvršenje naloženih mjera prije navedenim rješenjem.

Oprema pod tlakom ne održava se u skladu s Pravilnikom o pregledu i ispitivanju opreme pod tlakom(“Narodne novine“, br. 138/08) koji se primjenjuje temeljem odredbi lanka 2. i 5. Zakona o tehni kimzahtjevima za proizvode i ocjenjivanje sukladnosti (“Narodne novine“, br. 20/10), pa je doneseno jednorješenje.

Elektroenergetska inspekcija donijela je rješenje za otklanjanje nedostataka na TS 10/0,4 kV “Adria“zbog:

- nije predo ena projektna dokumentacija, a tako er nije predo en ni interni pravilnik o održavanjuelektri nih instalacija i elektroenergetskih postrojenja,

- nisu predo eni protokoli o ispitivanju zaštite transformatora, te otpora izolacije namotaja,

- nije predo en protokol o mjerenju impedancije petlje za NN izvode iz TS,

- nije predo en protokol o mjerenju združenog otpora uzemljenja TS,

- potrebno je postaviti jednopolnu shemu trafostanice,

- nedostaju natpisi – nazivi na vratima VN, NN postrojenja i trafo komora,

- tijekom korištenja trafostanice nije se vodila evidencija o obavljanju revizije ili remonta, a premaizgledu postrojenja o ito je da nije bilo preventivnog održavanja,

- gromobranska instalacija nije pregledana ni ispitana, odnosno nema podataka o tome.

Inspektor zaštite na radu zbog utvr enih nedostataka:

- je u skladu s lankom 102. stavkom 3. podstavkom 2. Zakona o zaštiti na radu (“Narodne novine“,br. 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08 i 75/09), donio rješenje upisom u knjigu nadzoraposlodavca kojim je nare eno poslodavcu da radnika Vinka Mi i a udalji s obavljanja poslova vozavili ara dok ne obavi lije ni ki pregled u Službi medicine rada kako bi se utvrdilo da udovoljavapropisane uvjete u pogledu zdravstvenog stanja za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada,

- je u skladu s lankom 102. stavkom 3. podstavkom 3. Zakona o zaštiti na radu (“Narodne novine“,br. 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08 i 75/09), donio rješenje upisom u knjigu nadzoraposlodavca kojim je poslodavcu zabranjena uporaba 3 faznih uti nica oznake 64., 65. i 66. i 1 fazneuti nice oznake 67. u pogonu za aluminijsku ambalažu, ta 1 fazne uti nice oznake 30 u pogonu zapreradu sitne plave ribe dok se na istima ne uklone nedostatci, te izvrši ispitivanje propisnopravilima zaštite na radu,

- je u skladu s lankom 102. stavkom 3. podstavkom 5. Zakona o zaštiti na radu (“Narodne novine“,br. 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08 i 75/09), donio rješenje upisom u knjigu nadzoraposlodavca kojim je poslodavcu nare eno da u roku od dvadeset (20) dana:

- izradi plan evakuacije i spašavanja za slu aj iznenadnog doga aja,

- odredi i osposobi propisani broj osoba za pružanje prve pomo i, te da

- sustav za zaštitu munje na pogonu za preradu ribe dovede u ispravno stanje, te izvrši ispitivanjepropisno pravilima zaštite na radu.

Optužni prijedloziElektroenergetska inspekcija podnijela je optužni prijedlog protiv odgovorne i pravne osobePrekršajnom sudu u Zadru zbog uo enih nedostataka na TS 10/0,4 kV “Adria“.



93

Oprema pod tlakom ne održava se u skladu s Pravilnikom o pregledu i ispitivanju opreme pod tlakompa je podnesen optužni prijedlog.

Zbog utvr enih nedostataka, inspektor rada je podnio optužni prijedlog s ukupno pet prekršaja protivpravne osobei.

Kontrolni nadzoriU kntrolnim nadzorima je utvr eno da je postupljeno po svim nare enim mjerama, osim po rješenjuinspekcije opreme pod tlakom.

Tvrtka ADRIA d.d. Zadar u Gaženici, Zadar



94

20 MESSER CROATIA PLIN d.o.o. Kutina www.messer.hr

Osnovne informacijeMESSER CROATIA PLIN d.o.o. dio je me unarodne grupacije sa sjedištem u Sulzlbachu, Njema ka, kojase bavi proizvodnjom i prodajom industrijskih i medicinskih plinova. Messer Crotia Plin d.o.o. sasjedištem u Zapreši u, Industrijska 1, s ukupno 222 zaposlenika raspolaže razgranatom mrežomproizvodnih i prodajnih lokacija u svim regijama. Na lokaciji u Kutini, Slavonska 6, površine poslovnogkruga 14.800 m2 proizvodi se uglji ni dioksid i duši ni oksidul, te se distribuiraju tehni ki plinovi(amonijak, dušik, CO2, argon, mješavine plinova CO2 i argona), te medicinski plinovi (duši ni oksidul imedicinski kisik). Na lokaciji se nalazi upravna zgrada, hala za proizvodnju N2O, hala za proizvodnju CO2,pumpna stanica za rashladni sistem CO2, te zgrada punionice SO2, NH3 i CO2, skladište plinova u bocamai tri pretakališta za teku i CO2. Ukupno je zaposleno 30 djelatnika, rad se odvija u dvije smjene.

Proizvodnja CO2 u 2009. iznosila je 18.032.000 t, a N2O 178.190 kg. Operater je u postupku izradeAnalize stanja postoje eg postrojenja.

Dokumentacija- Uporabna dozvola kojom se dozvoljava uporaba rekonstruirane postoje e hale punionice argona i

helija sa skladištem u pogon za proizvodnju, skladištenje i punjenje N2O u Kutini, Ured za prostornoure enje, stambeno komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša, 16.7.1997.,

- Uporabna dozvola za uporabu punionice NH3 i SO2 s rezervoarima, Sisa ko – moslava ka županija,Služba za prostorno ure enje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko – pravne poslove,21.3.2003.,

- Rješenje o upotrebi pogona CO2, Op ina Kutina, Zavod za urbanizam i komunalne poslove,9.3.1976.,

- Rješenje o korištenju opasnih kemikalija, Ured državne uprave Sisa ko moslava ke županije,30.4.2007..

Tehnološki procesProizvodnja CO2 CO2 se dobavlja iz Petrokemije d.d. u zasi enom stanju, a do krajnjeg oblikaiskoristivog za tržište prolazi nekoliko faza proizvodnje uklanjanjem vode. Potpuno suhi CO2 prevodi seu teku i CO2 te skladišti u spremnicima ili u bocama, odnosno iz spremnika na postupak ili obradu usuhi led.

Proizvodnja N2O Cjelokupan postupak dobivanja duši nog oksida je baziran na kontinuiranom procesuproizvodnje. Kao glavna sirovina upotrebljava se amonijev nitrat koji se otapa s vodom uz kontrolirani



95

dovod topline. Nastala otopina se ubrizgava u reaktor na temperaturi 250oC gdje nastaje dušikov oksidi para. Para se protustrujno hla ena vodom, kondenzira i odlazi u kanalizaciju, dok plin odlazi nakemijsko pro iš avanje. Pro iš eni plin se akumulira u plinskom mjera u gdje se obavlja kompresija ihla enje. Suhi plin se prevodi u teku e stanje rashladnom vodom u specijalnom visokotla nomtoplinskom izmjenjiva u i skladišti u teku em obliku u visokotla nom spremniku.

Punionica tehni ki plinova U prostoru punionice se odvijaju dva procesa: punjenje boca SO2 i punjenjeboca NH3, a u drugom dijelu punionice se obavlja punjenje CO2 u boce.

Ulaz sirovine, energenataU 2009. godini utrošeno je 302 t NH4NO3, 4.550.976 kWh el. energije i 15.951 m3vode.

Emisije u zrakU sklopu proizvodnog pogona nalaze se tri rashladna ure aja: Bitzer Kuhlmaschinenbau Gmbh srashladnim medijem R 22 u koli ini 9 kg, Bitzer Kuhlmaschinenbau Gmbh s 13 kg radne tvari R 404 iDWM Copeland s rashladnom medijem R 22 u koli ini 9 kg. Operater obavlja propisane pregledeklimatizacijskih ure aja radi provjere propuštanja kontrolirane/zamjenske tvari putem ovlašteneosobe.

BukaStranka je obavila mjerenja nivoa buke u proizvodnim pogonima 12.2.2009.

Emisije u vodeVodoopskrba predmetne lokacije riješena je putem dva vodomjera, priklju kom na javni sustavvodoopskrbe grada Kutina, kojim rukovodi komunalno društvo MOSLAVINA d.o.o. za komunalnogospodarstvo, Kutina.

Evidentirana potrošnja na oba vodomjera u 2009. bila je 14.839 m3 vode, a u I kvartalu 2010. godine3.811 m3.

Voda se upotrijebljava za sanitarne potrebe zaposlenih i za tehnološke potrebe hla enja postrojenja. Uovom dijelu industrijske zone nije izgra en sustav javne kanalizacije grada Kutine.

Odvodnja predmetne lokacije riješena je za sanitarne vode u dvije sabirne jame koje moraju bitizatvorene (bez preljeva), te za preostale tehnološke (rashladne vode) i oborinske vode, koje se odvodemješovitom internom kanalizacijom putem pet ispusta u cestovni jarak i dalje u melioracijski kanal.

Zbrinjavanje sanitarnih otpadnih voda te neopasnog otpada (papir i karton) obavlja se putemkomunalnog poduze a MOSLAVINA d.o.o., Kutina.

Emisije otpadTvrtka je proizvo a opasnog i neopasnog otpada i kao obveznik je dužna dostaviti nadležnom tijeluobrasce za Registar one iš enja okoliša za 2009. Stranka je obrasce dostavila u nadležno tijelo, alinakon propisanog roka. Pregledom dokumentacije vezane uz postupanje s otpadom utvr eno je da sene vode o evidnici o nastanku i tijeku otpada za proizvo a a otpada. Nije izra en Plan gospodarenjaotpadom za proizvo a a opasnog otpada za etverogodišnje razdoblje.

RiziciOperater skladišti sljede e opasne tvari: duši nog oksidula – 50 t, amonijaka – 3,3 t, sumpornogdioksida – 3 t i amonijevog nitrat – 20 t, te je obveznik izrade Obavijesti o prisutnosti malih koli ina



96

opasnih tvari u postrojenju na što je zapisni ki upozoren. Stranka je obavijest nakon upozorenja izradilai dostavila Ministarstvu.

S kemikalijama rade tri osobe koje su u propisanom roku obavile potrebne lije ni ke preglede i steklepotrebna znanja o radu s kemikalijama pri Hrvatskom zavodu za toksikologiju. Operater vodi o evidnikkemikalija.

Elektroenergetski dio kompleksa sastoji se od transformatorske stanice niskonaponske instalacije suobi ajenim potencijalnim opasnostima od elektri nog udara, direktnog i indirektnog dodira, nadstrujei prenapona po objektima, S zone u punionoci V, 2 UPS ure aja u komandnoj sali Proizvodnje iskladištenja CO2 – I. i II. faza. Operater nije donio Pravilnik o redovitim pregledima i održavanjuelektroenergetskog dijela postrojenja, niti Plan redovnog održavanja elektroenergetskih objekata.Teku e održavanje, u što spadaju i redoviti preventivni pregledi instalacija i postrojenja, te interventnoteku e održavanje nije organizirano. Interventno održavanje, po doga aju, na poziv, obavlja se svanjskim suradnicima. Imenovana je odgovorna osoba za tehni ku ispravnost i teku e održanjeelektroenergetskog dijela objekata. Redovito održavanje transformatorske stanice nije organizirano, ainterventno održavanje obavlja se iz usluge, s vanjskim izvo a ima. Godišnje revizije i ispitivanja nisuorganizirane.

Predo ena je projektna dokumentacija, jednopolne sheme svih razvodnih ormara, uvjerenja oispitivanju elektroenergetske instalacije niskog napona i transformatorske stanice, uvjerenja oispitivanju otpora uzemljenja sustava zaštite od munje.

Potrebno je donijeti Pravilnik o održavanju elektroenergetskog dijela objekata i u skladu s njimorganizirati održavanje, te je potrebno pribaviti Ex – dokument.

Operater upotrebljava opremu pod tlakom visoke razine opasnosti za tehnološke potrebe kodproizvodnje duši nog oksidula i uglji nog dioksida te za skladištenje duši nog oksidula, uglji nogdioksida i amonijaka. Kod proizvodnje duši nog oksidula u uporabi su dva kuglasta spremnika duši nogoksidula i dva suša a duši nog oksidula.

U pogonima tehnološke obrade uglji nog dioksida u uporabi je raznovrsna oprema pod tlakom visokerazine opasnosti kao što su izmjenjiva i topline i procesne posude.

Uglji ni dioksid se skladišti pothla en i ukapljen u osam spremnika, a amonijak se skladišti u dvaspremnika. Sva oprema pod tlakom je prijavljena nadležnoj Agenciji za opremu pod tlakom i redovito jepregledavana i ispitivana od strane prije nadležne Inspekcije posuda pod tlakom Državnoginspektorata, a o emu postoje pisana izvješ a.

Korisnik održava opremu pod tlakom u skladu s projektnim i proizvodnim zahtjevima, zakonskimobvezama i pravilima struke te posjeduje tehni ku dokumentaciju proizvo a a kao i izvješ a obaždarenju sigurnosnih ventila i umjeravanju instrumenata obavljenih od ovlaštenih tvrtki. O evidomopreme pod tlakom visoke razine opasnosti na mjestu ugradnje uz nazo nost stranke nisu uo enaošte enja ni nedostaci.

Inspekcijskim nadzorom inspektora rada nisu utvr eni propusti.

Povrede propisaDržavna vodopravna inspekcija je zapisni ki utvrdila sljede e nedostatke:

- Pravna osoba obavlja djelatnost na lokaciji bez potrebne vodopravne dozvole,

- Pravna osoba ne ispituje otpade vode prema propisanim vrijednostima iz Pravilnika o grani nimvrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (“Narodne novine“, br.94/08),

- Posljednje uzimanje trenuta nih uzoraka otpadne vode bilo je 26.3.2001, putem ovlaštenoglaboratorija Petrokemija d.d. Kutina, Sektor kontrole kvalitete, Služba procesne kontrole,Laboratorij za vodu,



97

- Pravna osoba ne vodi O evidnik o u estalosti, koli ini i sastavu opasnih tvari ispuštenih u vode, štoje obveza po lanku 80. Zakona o vodama,

- Pravna osoba nije podvrgla ispitivanju vodonepropusnosti internog kanalizacijskog sustava iobjekata na njemu, što je obvezna temeljem lanka 68. Zakona o vodama.

Upravni postupciNadzorom inspekcije zaštite okoliša utvr ene su nepravilnosti vezano za vo enje propisanedokumentacije o otpadu te je utvr eno da tvrtka ne vodi propisane evidencije o svim vrstama otpada(o evidnik otpada) i da nije izradila planove gospodarenja otpadom, te je rješenjem nare eno vo enjeo evidnika na propisanim obrascima za sve vrste otpada koje nastaju na lokaciji, te izrada planovagospodarenja i dostava nadležnom upravnom odjelu i AZO.

Rješenjem inspektora zaštite od požara nare eno je otklanjanje nedostataka s dvije nare ene mjere.Prva mjera odnosi se na uskla enje Op eg akta iz podru ja zaštite od požara u roku od 30 dana, tedruga mjera koja se odnosi na izdavanje Ex – dokumenta u roku od 6 mjeseci.

Sanitarna inspekcija je naredila isho enje rješenja o ispunjenosti uvjeta za zaštitu od buke odMinistarstva zdravstva i socijalne skrbi.

Elektroenergetski inspektor donio je rješenje za otklanjanje nedostataka vezano za elektroenergetskapostrojenja i instalacije (pribaviti Ex – dokument, te donijeti Pravilnik o održavanju elektroenergetskogdijela objekata i u skladu s njim organizirati održavanje)

Optužni prijedloziElektroenergetski inspektor podnio je optužni prijedlog zbog povrede zakona i propisa iz podru jaelektroenergetike.

Kontrolni nadzori

Operater je postupio po rješenju inspekcije zaštite okoliša, sanitarne inspekcije, elektroenergetskeinspekcije te inspekcije za zaštitu od požara vezano na mjeru koja se odnosi na uskla ivanje Op eg aktaza što je pravna osoba poslala dokaze iz kojih je vidljivo da je postupljeno po rješenju.

Tvrtka MESSER CROATIA PLIN d.o.o. u Kutnii



98

21 Eksploatacijsko polje Jelenje Vode Hidrel d.o.o. PP Medvednica

Osnovne informacijeHIDREL d.o.o. za proizvodnju i promet gra evnim materijalom, sa sjedištem u Velikoj Gorici, Novo i ebb na izdvojenoj lokaciji eksploatacijskom polju kamenolomu Jelenje Vode u PP Medvednica kodKraljevog Vrha je do 10.12.2009. obavljalo djelatnost eksploatacije tehni ko gra evnog kamena dijabazte preradu u drobili no separacijskom postrojenju do 24.12.2009., kada se proizvodnja prekida, sobzirom na okolnost isteka odobrenja (24.1.2010) po rješenju o izvo enju rudarskih radova sanacijekamenoloma Jelenje Vode u Kraljevom Vrhu odnosno koncesije za eksploataciju mineralne sirovinetemeljem Zakona o rudarstvu.

Kamenolom Jelenje Vode kod Kraljevog Vrha, op ina Jakovlje otvoren je prije II svjetskog rata. Godine1963. kamenolom je preuzela tadašnja tvrtka Jugokeramika (danas Inker). Jugokeramika jeeksploataciju kamena obavljala na eksploatacijskom polju na južnom i jugoisto nom dijelukamenoloma. Tvrtka IGM Hidroelektra–Zagreb je eksploataciju zapo ela 1971. na eksploatacijskompolju na SI strani kamenoloma, a od 1990. do navedenog datuma, Hidrel d.o.o. kao pravni slijednik popitanju eksploatacijskog polja i kamenoloma Jelenje Vode u katastarskoj op ini Kraljev Vrh.

Gra evine na lokaciji su: postrojenje za predrobljavanje i klasiranje dijabaza, separacija s izmjestivimpostrojenjem za pro iš avanje tehnološke vode kamenoloma Jelenje Vode, upravna zgrada skotlovnicom i spremnikom ekstra lako loživog ulja bez tankvane, radionice, skladište svježih ulja saspremnikom diesel goriva u betonskoj takvani, skladište ekstra lakog loživog ulja s dva povezananadzemna spremnika s tankvanom.

U vrijeme nadzora nema eksploatacije niti prerada agregata. Zate ena su 3 uvara.

Za eksploatacijsko polje nije proveden postupak procjene utjecaja na okoliš i prihvatljivosti zahvata naekološku mrežu (zaštita prirode), a tvrtka je predo ila Idejni projekt koji je sastavni dio traženjaproduljenja roka za eksploataciju koja izlazi iz utvr enih granica polja navedenih Projektom sanacije, teje potrebno mišljenje MZOPUG o potrebi provo enja postupka procjene utjecaja na okoliš.

Dokumentacija- Rješenje kojim se Gra evnom poduze u Hidroelektra OOUR Kameni i šljun ani proizvodi Zagreb,

Vesla ka bb odobrava eksploataciono polje za eksploataciju kamena dijabaza u kamenolomuJelenje Vode Kraljev Vrh, Op ina Donja Stubica, Sekretarijat za poslove uprave, Odsjek za upravnopravne poslove, 20.2.1979.,

- Rješenje o odobrenju izvo enja rudarskih radova sanacije kamenoloma Jelenje Vode, Op ina DonjaStubica, Op inski komitet za privredu, 24.1.1991.,



99

Tehnološki procesVa enje mineralne sirovine kamena dijabaza obavljalo se dubinskim bušenjem udarno – rotacijskombušilicom. Punjenje minskih bušotina i masovno miniranje izvo eno je putem podizvo a a ovlaštenetvrtke. Odminirana masa se pomo u buldozera preguravala na osnovni plato gdje se tovarila utransportna sredstva. Odminirani i usitnjeni materijal odvožen je do postrojenja za oplemenjivanje.

Na drobili nom postrojenju obavljala se prerada kamena dijabaza, materijal se predrobljavao, prao iklasirao na više komercijalnih granulata u tri stupnja oplemenjivanja – primarnom, sekundarnom itercijarnom te deponirao na ogra enu deponiju (boksove).

Tehnološka voda se pro iš avala od mulja i ponovo koristila u proizvodnji kao recirkulacijska voda imese sprje avao utok muljevite tehnološke vode one iš ene glinom u potok Bistru te smanjivala potrošnjaiste vode iz potoka. Zamuljena voda od pranja kamenog agregata na sitima se preko klasifikatora,spremnika centrifugalnom pumpom i cjevovodima odvodila na toranj za pro iš avanje (zgušnjiva –taložnik). U lamelarnom zgušnjiva u dolazilo je do sedimentacije vrstih estica, zgusnutog mulja –smjese vode, gline i preostalih estica koja se odvodila u filtar prešu. U filtar preši pritiskom seobavljalo dodatno odvajanje vode od krutih estica produkt ega je bilo dobivanje glinenih kola a.Iscije ena voda od prešanja se odvodila natrag u taložnik gdje se miješala sa suspenzijom iz procesa.

Ulaz sirovine, energenataProjektirana godišnja proizvodnja iznosila je 80.000 m3 u sraslom stanju. Proizvodnja za 2009. iznosilaje 55.101,00 m3 u sraslom stanju.

Stanje eksploatacijskih B rezervi s 31.12.2009. iznosilo je 811.466 m3.

Osnovni energenti u proizvodnji bili su elektri na energija, ekstra lako loživo ulje, nafta D2 (za radnestrojeve), voda, komprimirani zrak.

Emisije u vodeTehnološke otpadne vode sa separacije u kamenolomu pro iš avale su se na izmjestivom postrojenjuza pro iš avanje, te ponovo koristile kao recirkulacijska voda, ime se sprje avao utok muljevitetehnološke vode one iš ene glinom u potok Bistru.

Postrojenje (kada je radilo) radi automatski, istovremeno kad i drobili no postrojenje, a upravljano jecentralnim upravlja kim ure ajem. Opisanom tehnologijom pro iš avanja tehnološke vode pro iš enavoda ponovo se vra a u proces, bez ikakvog ispuštanja u potok Bistru. Dio vode, koji ostaje zarobljen uproizvedenom agregatu i isprešanim glinenim kola ima, nadokna uje se iz potoka Jelenje Vode.

Vodoopskrba predmetne lokacije: za pi e i sanitarne potrebe zaposlenika koristi se kaptirani izvor,iznad objekta radionice, koji puni dva plasti na rezervoara koji su gravitaciono spojeni do ispusnihmjesta, dok se za tehnološke potrebe zahva a voda iz potoka Jelenje Vode u godišnjoj koli ini oko5.000 m3, ovisno o proizvodnji agregata.

Sanitarne otpadne vode pro iš ene putem septi ke jame ispuštaju se u potok Bistru.

RiziciOp i izgled okoliša zadovoljavaju eg je i urednog izgleda, nema vidljivog one iš enja tla, niti vidljivogzamu enja potoka, na postrojenjima za preradu kao i samom eksploatacijskom polju tijekom nadzoranije utvr eno obavljanje nikakvih radova.

Nadzorom inspekcije zaštite prirode utvr eno je sljede e stanje:

- stanje na lokaciji je uredno i stalno se održava,

- pristupna cesta je prohodna i održavana,



100

- stanje i kakvo a vodotoka je dobra, voda je ista, biološka raznolikost nije ugrožena.

Situacija na površinskom kopu je:

- na platou na koti 400 m ima neiskorištenog materijala,

- od platoa do najviše to ke kote 510 nalaze se prilazni putovi za radne strojeve i izgra eno je 6etaža,

- dio je izgra en prema projektu, a dio je neizgra en,

- u rubnom dijelu primije ena je prirodna sukcesija šumske vegetacije (grmlje i prizemno raslinje).

Na lokaciji se skladište opasne tvari diesel D2 gorivo u spremniku kapaciteta 14 t, ekstra lako loživo uljeu spremniku 6,5 t, hidrauli ka i motorna ulja 2 t, kisik 0,01 t i acetilen 0,01 t. Na lokaciji se ne skladišteeksplozivi.

Operater je upu en na ispitivanje fizikalno – kemijskih svojstava filtar kola a putem ovlašteneustanove, s obzirom na korištenje kationskog flokulanta kako bi se utvrdio eventualni u inak za tlo ivode s obzirom na odloženi filtar kola na osnovnom platou koji je trenutno prekriven otkrivkompovršinskog materijala kopa. Obavljenim ispitivanjem mulja nije utvr ena nedopuštena prisutnostopasnih tvari odnosno zadovoljavaju e su dobivene vrijednosti propisane Pravilnikom o gospodarenjumuljem iz ure aja za pro iš avanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (“Narodnenovine“, br. 38/08).

Nadzorom u podru ju zaštite od požara i tehnoloških eksplozija temeljem predo enih zapisnika oispitivanju elektri nih instalacija za upravnu zgradu radionicu, drobili no postrojenje i separaciju,postrojenje za pro iš avanje vode, utvr eno je da instalacije zadovoljavaju propisane uvjete.Vatrogasni aparati pregledani su od strane ovlaštenog servisera.

Povrede propisaInspekcijskim nadzorom zaštite okoliša utvr en je neprijavljen stacionarni to kasti izvor iz kojeg je bioizveden ispust u zrak, u vremenu kada se radilo tijekom 2009 – mali ure aj za loženje Termogen zagrijanje radione ekstra lakim loživim uljem. Mjerenja emisija one iš uju ih tvari u zrak nisu provo ena.Propisani obrasci za Registar one iš enja okoliša za 2009. nisu dostavljeni nadležnom tijelu

Utvr ene su i nepravilnosti vezane na odredbe Zakona o otpadu, nevo enja dokumentacije o evidnikaproizvo a a otpada, o evidnika za posebne kategorije otpada, obveze izrade i dostave planagospodarenja otpadom proizvo a a opasnog otpada te prijavnog lista proizvo a a otpada, kao inepropisno odlaganje i skladištenje otpada dok je spremnik za gorivo bez tankvane.

Tako er, utvr eni su i nedostatci vezani za provedbu obveza temeljem Zakona o zaštiti okoliša, izrade idostave podataka u Registar one iš avanja okoliša te obavještavanja o prisutnosti opasnih tvari.

Inspekcijskim nadzorom vodopravne inspekcije utvr ene su sljede e povrede propisa: izostanakispitivanja vodoneprospusnosti septi ke jame te neposjedovanje Operativnog plana interventnih mjerau slu aju iznenadnog one iš enja voda.

Nadzorom protupožarne inspekcije utvr eno je da tvrtka nije predo ila sljede e nalaze:

- ispitivanja kotla u upravnoj zgradi kao oru a s pove anom opasnoš u za rad,

- dokaza o održavanju dimovodnih kanala u kamenolomu Jelenje Vode,

- dokaza o obuci radnika iz rukovanja vatrogasnim aparatima,

- ispitivanja gromobranske instalacije u kamenolomu Jelenje Vode.

Sanitarnim pregledom ustanovljeni su nedostaci glede kona nog sakupljanja fekalnih i drugih otpadnihvoda, kao i nedostatak dokaza o zdravstvenoj ispravnosti vode za pi e koja se koristi za potrebezaposlenika.

Nadzorom rudarske inspekcije je utvr eno da je prema projektnom rješenju, temeljem kojeg jedodijeljena koncesija za eksploataciju mineralne sirovine od 24.1.1991, ostalo neeksploatirano 811.466m3mase mineralne sirovine, a u periodu od sije nja 2007. do prosinca 2009, trgova ko društvo HIDREL



101

d.o.o. obavilo je eksploataciju 32.042 m3 mineralne sirovine tehni ko gra evnog kamena izvan granicakoncesije.

Upravni postupciTemeljem utvr enih nepravilnosti u vo enju dokumentacije postupanja s otpadom i skladištenjaotpada na lokaciji, inspekcija zaštite okoliša donijela je dva rješenja kojima je nare eno propisnovo enje o evidnika otpada, izrada i dostava propisane dokumentacije postupanja s otpadom iuklanjanje nepropisno odloženog otpada uz propisano zbrinjavanje istog.

Donesena su tri rješenja temeljem Zakona o zaštiti okoliša: propisana izrada i dostava to nih podatakau registar one iš avanja okoliša nadležnom tijelu na propisanim obrascima za 2009. te poduzimanjepotrebnih mjera u skladu s provedbenim propisom Uredbom o sprje avanju velikih nesre a kojeuklju uju opasne tvari – obavještavanja nadležnih tijela o prisutnosti opasnih tvari, kao i traženjemišljenja MZOPUG a o potrebi provedbe postupka procjene utjecaja na okoliša za planirani zahvatnastavka sanacije kamenoloma.

Vodopravna inspekcija donijela je rješenje kojim se nare uje ispitivanje vodonepropusnosti internogkanalizacijskog sustava septi ke jame putem ovlaštene tvrtke i izrada i donošenje Operativnog planainterventnih mjera u slu aju iznenadnog one iš enja voda.

Inspekcija zaštite od požara donijela je rješenje kojim je nare eno izmještanje spremnika 3.000 l beztankvane, sukladno Pravilniku o zapaljivim teku ina i plinovima.

Sanitarni inspektor je izdao usmeno rješenje glede otklanjanja utvr enih nedostataka.

Optužni prijedloziTemeljem Zakona o zaštiti zraka podnesen je optužni prijedlog zbog neobavljanja obveze mjerenjaemisija one iš uju ih tvari iz stacionarnog izvora, na osnovi kojeg je donesena Presuda suda kojim suokrivljenici proglašeni krivima i kojom je izre ena nov ana kazna u iznosu 33.000,00 kn za pravnu i7.000,00 kn za odgovoru osobu u pravnoj osobi.

Temeljem utvr enih nedostataka inspekcije zaštite od požara podnesen je prekršajni nalog.

Kazneni postupakRudarska inspekcija je protiv tvrtke Hidrel d.o.o. nadležnom državnom odvjetništvu, podnijela kaznenuprijavu radi pokretanja postupka naknade štete po injene RH u vrijednosti od 867.537,30 kuna.

Kontrolni nadzoriObavljenim kontrolnim nadzorima inspekcije zaštite okoliša i protupožarne inspekcije utvr eno jepostupanje po svim nare enim mjerama.

Vodopravna inspekcija nije provela kontrolni inspekcijski nadzor. Me utim, sukladno to ki 3. rješenja,pravna osoba je o izvršenju dispozitiva rješenja u roku izvijestila inspekciju te dostavila: Izvješ e oispitivanju vodonepropusnosti septi ke jame sa zaklju kom da ista zadovoljava uvjetevodonepropusnosti i Operativni plan interventnih mjera u slu aju iznenadnog one iš enja voda.

Kontrolnim sanitarnim pregledom, ustanovljeno je da su otklonjeni utvr eni nedostaci, odnosno da jesabirna jama izvedena na na in kojim su osigurani sanitarno tehni ki uvjeti, te je ispitana voda za pi eputem ovlaštene ustanove s dva to e a mjesta u objektu koji se koristi za potrebe zaposlenika.Navedeno upu uje da su osigurani sanitarno tehni ki i zdravstveni uvjeti u objektu u smislu mogu nostizaga enja okoliša, kao i osiguranje zdravstvenih uvjeta za boravak zaposlenih djelatnika.

Kontrolnim inspekcijskim nadzorom rudarske inspekcije utvr eno je da na eksploatacijskom poljuJelenje Vode rudarski radovi nisu nastavljeni.



102

22 ALUFLEXPACK d.o.o. Zadar www.afp.hr

Osnovne informacijeNadzor je obavljen u proizvodnom objektu u Murvici u kojem operater obavlja proizvodnju ambalažeod lakih metala (aluminija) za potrebe prehrambene i farmaceutske industrije. Tvornica s petproizvodnih hala, tri kotlovnice, upravnom zgradom s restoranom za zaposlene, pomo nimradionicama i trafostanica nalaze se na nekretnini od 22.670 m2. Na lokaciji je 200 zaposlenih.

DokumentacijaRješenje o razvrstanju gra evina i prostora u III. kategoriju ugroženosti od požara, MUP PUZadarska.

Tehnološki procesGlavna djelatnost operatera je proizvodnja tiskane ambalaže od lakih metala. Ciklus stvaranja gotovogproizvoda po inje dopremom rola iste Al folije debljine 30 do 37 μ težine 300 do 1000 kg u glavnoskladište, koje je smješteno u hali 5, u sklopu koje se nalazi i pogon za rezanje velikih aluminijskih rola umanje role koje odgovaraju dimenzijama strojeva za flexotisak.

Nakon razrezivanja role Al folije se odvoze u halu 4 gdje se nalazi pogon flexotisak. U pogonu se nalazeetiri tiskarska stroja, od ega dva rade s UV bojama, dok druga dva stroja koriste tzv. Solventne boje(boje na bazi otapala). Svi strojevi flexotiska imaju odmota na koji se postavlja folija za tiskanje, grupeboja za nanošenje tiska sa sistemom za sušenje boja, te namota a za tiskanu foliju. Boje na strojevima sUV bojama se suše UV lampama, dok se na strojevima koji rade sa solventnim bojama boja sušipomo u strujanja toplog zraka zagrijanog grija ima uz pomo termo ulja.

Otisnuta Al folija se otprema u halu 5 gdje se reže na dimenzije potrebne da se iste mogu postaviti nastroj za štancanje, na kojem se dobiva kona an proizvod (aluminijski poklopci razli itih dimenzija zaprehrambenu industriju).

Godišnja proizvodnja tiskanih proizvoda u 2009. je 2.385.271 TKOM (tisu a komada).

U 2009. godini za proizvodnju tiskanih proizvoda potrošeno je 76,92 t UV boja, 9,934 t solventnih boja i71.545 t otapala i 2.626.747 kg Al folije. Maximalna koli ina Al folije koju je mogu e obraditi u godinidana je 4.000.000 kg.

Emisije u zrakUkupan broj ispusta iz industrijskih postrojenja je 17, od ega su 4 energetska i 13 iz procesnetehnologije.



103

Nadzorom je utvr eno da tvrtka u tehnološkom procesu posjeduje trinaest izvora emisije one iš uju ihtvari (etil acetat, etanol, metoksi propanol i ukupna organska tvar) u zrak:

E 1 Mala lakirka , 2 tiskovna jedinica, E 2 Mala lakirka, 1 tiskovna jedinica, E 3 Op a odsisna ventilacijaHALE 1, zapadni izlaz, E 4 Op a odsisna ventilacija HALE 1, isto ni izlaz, E 5 Stroj za tiskanje BHS intro,Lakirka, E 6 Stroj za tiskanje BHS intro, grupa boja, E 7 Praona Aster, E 8 Stroj za tiskanje ARSOMAPREG, E 9 Stroj za tiskanje BHS LAKIRKA, E 10 Op a odsisna ventilacija hale IV, E 11 Stroj za tiskanjeARSOMA 510 B LAKIRKA, E 12 Stroj za tiskanje ARSOMA 510 B, GRUPA BOJA i E 13 Stroj za izraduklišea.

Prema Zapisniku o mjerenjima ovlaštene tvrtke, emisije one iš uju ih tvari iz izvora E 2, E 5, E 7, E 9, E11 su iznad grani nih vrijednosti emisije (GVE) propisanih Uredbom o grani nim vrijednostima emisijaone iš uju ih tvari u zrak iz stacionarnih izvora, te su navedeni ure aji izvan funkcije od travnja 2007.

Emisije iz svih ure aja za loženje su u skladu s Uredbom o grani nim vrijednostima emisijaone iš uju ih tvari u zrak iz stacionarnih izvora.

Tvrtka u Tvornici za proizvodnju ambalaže od plastike i ambalaže od lakih metala u Murvici obavlja“tiskanje“, aktivnost iz lanka 76. Uredbe o grani nim vrijednostima emisija one iš uju ih tvari u zrak izstacionarnih izvora (“Narodne novine“, br. 21/07).

Za navedenu aktivnost koristi etil acetat (R11, R36, R66, R67), etanol (R11), metietilketon (R11,R36/37), metoksipropanol (R11, R36, R37, R38), toluendiizocijanat (R23 36/37/38 42), izopropil acetat(R11, R36, R66, R67), n propanol (R11, R41, R67), cikloheksan (R11, R38, R50/53, R65, R67)dekahidronaftalen (R20 34), benzil alkohol (R20/22), petrolej – teška frakcija (R38), odnosno organskaotapala uporabom kojih dolazi do emisije hlapivih organskih spojeva a grani ne vrijednosti emisije(GVE) propisane su u poglavlju VI Uredbe ograni nim vrijednostima emisija one iš uju ih tvari u zrak izstacionarnih izvora.

Tvrtka Aluflexpack d.o.o. Zadar je prijavila postrojenje u kojem koristi navedena hlapljiva organskaotapala tj. vrši aktivnost fleksografija.

Prema podacima iz EHOS obrasca ukupna godišnja koli ina korištenih organskih otapala po aktivnosti je71,53 t/god, emisija u otpadnim plinovima je: 386/247 (mg C/m3), fugitivne emisije (% od unosaotapala): 67,8, ukupne emisije (t/god): 48,6.

S obzirom na to da tvornica Aluflexpack d.o.o. Zadar na ve ini ispusta iz stacionarnih izvora neudovoljava GVE hlapivih organskih spojeva, te da je referentna godišnja emisija VOC ova u 2007.(194,25 t otapala godišnje) premašivala ciljanu emisiju (48,6 t otapala godišnje) do 31.12.2009. i ciljanuemisiju na dan 31.12.2015. Uprava društva odlu ila se na smanjivanje emisija na na in da se otpadniplinovi iz pogona suspaljuju, a rok za rekonstrukciju odnosno ugradnju sustava za suspaljivanje paraotapala je 31.12.2009. Program smanjivanja emisija hlapivih organskih spojeva poslan je u MZOPGkrajem rujna 2008. godine, a suglasnost na isti tvrtki još uvijek nije dostavljena. Tvrtka nije postupilaprema naprijed navedenom programu smanjivanja emisije ve je izmijenila tehnologiju tj. smanjilaproizvodnju odnosno tiskanje s bojama na bazi otapala, premda prema podacima iz EHOS obrascaproizlazi da postrojenje ne udovoljava zahtjevima iz lanka 98. Uredbe o GVE, te je od operaterazatraženo da dostavi godišnju bilancu potrošnje otapala izra enu sukladno prilogu 1. Uredbe o GVE.

Tvornica ima ukupno osam instaliranih rashladnih ure aja kako slijedi:

- rashladni ure aj za klimu hale IV tip KTK punjen s 100 kg rashladne tvari, plin R 407 C ( etirirashladna kruga s po 25 kg plina),

- rashladni ure aj za tehnološku vodu stroja BHS FS 650—9F–UV u hali IV, tip FRIGOSISTEM u kojemse nalazi 120 kg plina R 22 (4 kruga s po 30 kg plina R22),

- rashladni sustav za tehnološku vodu stroja BHS INTRO, tip CIAT punjen s 78 kg plina R410 A,

- rashladni sustav za upravnu zgradu, tip FRIGOSYSTEM punjen s 20 kg plina R22 (dva rashladnakruga s po 10 kg plina R22),

- rashladni ure aj za klimu hale tip FRIGOSYSTEM punjen s 20 kg plina R22 (dva rashladna kruga s po10 kg plina R22),



104

- rashladni ure aj za štancaonu tip CLIVET punjen s 10 kg plina R22, (dva rashladna kruga s po 10 kgplina R22),

- rashladni ure aj za klimu kontejnera s elektronikom tip YORK s 6,3 kg rashladnog medija plin R 407C,

- rashladnik vode u hali br. 5 tip FRIGOSYSTEM punjen s 30 kg plina R22 (dva rashladna kruga s po 15kg plina R22).

U svim navedenim ure ajima ima više od 3 kg odnosno 30 kg kontroliranih i zamjenskih tvari, te tvrtkaima obvezu polugodišnjeg odnosno godišnjeg ispitivanja nepropusnosti ure aja, sukladno lanku 31.Uredbe o tvarima koje ošte uju ozonski sloj (“Narodne novine“, br. 120/05), što uredno i ispunjava.

Emisije u vodeObavljanjem djelatnosti u tvornici za proizvodnju aluminijske ambalaže ne nastaju tehnološke otpadnevode, a koli ina sanitarnih otpadnih voda je manja od 30 m3/dan. Uz uvjet prethodnog pro iš avanjapreko mastolova, sukladno lanku 13. Pravilnika o izdavanju vodopravnih akata (“Narodne novine“, br.28/96), za ispuštanje navedenih koli ina sanitarnih otpadnih voda u sabirnu jamu, nije potrebnavodopravna dozvola.

Emisije – otpadTvrtka je za 2008. i 2009 godinu prijavila na PL PPO obrascu Zadarskoj županiji sljede e koli ine otpada:

proizvedeni otpad 2008. 2009.

otpadno otapalo 22,220 t 24,790 t

ostaci fotopolimera 1,613 t 1,095 t

ambalaža od opasnih tvari 7,535 t 9,145 t

otpadne boje i lakovi 1,290 t 4,285 t

fluorescentne cijevi 0,001 t 0,017 t

aluminij 1.180,000 t 710,160 t

otpad koji nije specif. na dr. na in 45,000 t 35,615 t

Izra en je Plan gospodarenja opasnim otpadom koji je na propisanom obrascu PGFO PO dostavljenUredu državne uprave u Zadarskoj županiji u Zadru i u AZO.

Opasan i neopasan otpad se skladište u ogra enom i natkrivenom prostoru u kojem je u trenutkunadzora bilo oko 0,683 t otpadnih boja, 2,055 t prazne metalne ambalaže one iš ene opasnim tvarima,0,930 t otpadnog otapala i 0,460 t otpada od stroja za izradu klišea i 320 kg neklorirane emulzije k.br.130101*. Posude u kojima se skladišti otpad su propisno ozna ene, odnosno na istima je istaknutnatpis s nazivom i klju nim brojem otpada.

RiziciZa proizvodnju ambalaže u predmetnom objektu koriste se sljede e kemikalije oznaka Xi i Xn(nagrizaju e i nadražuju e): 81 500202 7 UV 37 11PMS GREEN Xi; 81 110546 9 UV 54 PMS REFLEXBLUE Xi; 81 010198 0UV 43 2 OPAQUO WHITE Xn; 80 300314 3 UV253 PROCESS YELLOW C Xn; 80300640 7 UV 253PROCES MAGENTA C Xn; 80 110503 2 UV 253 PROCESS CYAN C; 80 900188 6 UV 253PMS BLACK C Xn; 81 8006667 8 UV 253 PMS WARM RED C Xi; 81 500210 0 UV 253 PMS GREEN C X IETIL ACETAT Xi.

Sve navedene kemikalije imaju sigurnosno tehni ke liste. Prostorije u kojima se skladište i koristekemikalije, uvjeti zaštite na radu, oznake upozorenja, te upute o postupanju u slu aju nesre e pri radu



105

s kemikalijama u skladu su s odredbama Pravilnika o posebnim uvjetima koje moraju ispunjavatipravne osobe koje se bave proizvodnjom, prometom ili korištenjem opasnih kemikalija te o uvjetimakoje moraju ispunjavati pravne ili fizi ke osobe koje obavljaju promet na malo ili koriste opasnekemikalije (“Narodne novine“, br. 68/07).

Op im aktom iz podru ja zaštite od požara (Pravilnik o zaštiti od požara) propisane su dužnosti iodgovornosti djelatnika glede provedbe mjera zaštite od požara, sprje avanja nastanka i širenja požarai tehnoloških eksplozija. Raspore en je djelatnik za obavljanje preventivnih poslova zaštite od požara.Djelatnici su upoznati s mjerama zaštite od požara na radnom mjestu, kao i za gašenje požara ispašavanje ljudi i imovine. Instalacije i ure aji za zaštitu od požara su: gromobranska instalacija, sustavuzemljenja za zaštitu od stati kog elektriciteta, hidrantska mreža (unutarnja i vanjska), vatrogasniaparati, sigurnosna – panik rasvjeta.

Procjenu opasnosti za poslodavca, revizija 4, kao i Pravilnik o zaštiti na radu je izradila u sije nju 2010.godine ovlaštena tvrtka ING ATEST d.o.o. Split.

Zate eni radnici osposobljeni su za rad na siguran na in za odgovaraju a radna mjesta. Tako er sviradnici i radnice su osposobljeni za rad na siguran na in od strane ovlaštene osobe Indikator d.o.o.Labin.

Za sve ure aje i strojeve poslodavac posjeduje odgovaraju e pravovaljane zapisnike o ispitivanju, teodgovaraju a uvjerenja jer je u zaklju cima zapisnika utvr eno da predmeti ispitivanja ispunjavaju svezahtjeve iz podru ja zaštite na radu. Sva ispitivanja su obavljena od strane ovlaštene osobeZagrebinspekt d.o.o. Zagreb. Uz strojeve se nalaze pisane upute za rad na siguran na in, znakovisigurnosti i op ih obavijesti, obavijesti i pisane upute o opasnostima i štetnostima.

Zadnje ispitivanje zaštite od indirektnog i direktnog dodira u pogonu štancaone hala 2 obavljeno je9.1.2010. od strane ovlaštene osobe Zagrebinspekt d.o.o. Zagreb, te je o ispitivanju sastavljenodgovaraju i zapisnik.

Poslodavac je obavio ispitivanje radnog okoliša, a za sve ispitane radne prostorije i prostore isho enasu Uvjerenja da radni okoliš zadovoljava primijenjena pravila zaštite na radu. Poslodavac je utvrdio planevakuacije i spašavanja za slu aj iznenadnog doga aja.

Inspekcijskim nadzorom pregledana je sljede a oprema pod tlakom:

1. posuda pod tlakom spremnik zraka tvorni kog broja: 2942, godina proizvodnje: 1988, radni tlak: 10bar, volumen: 4000 L, proizvo a : Energoinvest Doboj),

2. sigurnosni ventil tv.br.: 46883 (ugra en na posudu tv.br.: 2942),

3. manometar u svezi o itavanja tlaka u posudi tv.br.: 2942.

Inspekcijski nadzor elektroenergetskog postrojenja trafostanice TS 10/0,4 kV “Briševo 4“ obavljen je, sasvrhom da se utvrdi je li održavanje sukladno odredbama Zakona o energiji (“Narodne novine“, br.68/01 i 177/04), Zakona o tržištu elektri ne energije (“Narodne novine“, br. 177/04) i tehni kih propisapreuzetih Zakonom o tehni kim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanje sukladnosti (“Narodne novine“,br. 20/10). Utvr eno je da se postrojenje održava u skladu s odredbama navedenih Zakona, pa nije bilopotrebe za donošenjem upravnih mjera.

Povrede propisaUo eni su nedostaci iz podru ja opreme pod tlakom kako sljedi: 1.) posuda pod tlakom spremnikzraka tvorni kog broja: 2942. Zapisnikom od 27.4.2007. o obavljenom pregledu, upotreba se odobravado dana 27.4.2010. Rok za ponovni pregled protekao je dana 27.4.2010.; 2.) sigurnosni ventil tv.br.:46883 ugra en na posudu br.:2942, stranka nije dala na uvid dokaz o obavljenom pregledu i ispitivanju(Izvješ e o pregledu od strane ovlaštene tvrtke), pa se smatra da je protekao propisani rok zapregled/ispitivanje istog; 3.) manometar za o itanje tlaka u posudi tv.br.: 2942, stranka nije dala nauvid dokaz o obavljenom umjeravanju (Izvješ e o pregledu od strane ovlaštene tvrtke/ovlaštenoglaboratorija), pa se smatra da je protekao propisani rok za pregled/ispitivanje istog.



106

Upravni postupciVodopravna inspekcija donijela je rješenje kojim je nare eno da na odvodnom sustavu tvorni kogobjekta za proizvodnju ambalaže od lakih metala izvrši sljede e: putem ovlaštene pravne osobeprovede kontrola vodonepropusnosti sabirnih jama i ishodi potvrda o sukladnosti gra evine stehni kim zahtjevima za gra evinu; ugradi mastolov za predobradu otpadnih voda iz restoranskekuhinje prije ispuštanja u sabirnu jamu; ugradi odjeljiva naftnih derivata/mineralnih ulja u odvodnisustav oborinske odvodnje s manipulativnog prostora tvorni kog kruga kako bi se sprije ilo unošenjeopasnih tvari u podzemne vode III. zaštitne zone vodocrpilišta.

Na zamolbu operatera dopunskim rješenjem državnog vodopravnog inspektora od 23.9.2010.,odobreno je produženje roka za ugradnju mastolova u odvodni sustav restoranske kuhinje i odjeljiva anaftnih derivata/mineralnih ulja u odvodni sustav oborinske odvodnje do 30.11.2010.

Oprema pod tlakom ne održava se u skladu s Pravilnikom o pregledu i ispitivanju opreme pod tlakom(“Narodne novine“, br. 138/08), pa je doneseno Rješenje.

Optužni prijedloziTijekom nadzora sanitarne inspekcije nije predo eno rješenje Ureda državne uprave u Zadarskojžupaniji za korištenje i skladištenje opasnih kemikalija koje su zate ene u objektu, zbog ega jepodnesen optužni prijedlog Prekršajnom sudu u Zadru protiv tvrtke, te odgovorne osobe u pravnojosobi.

Oprema pod tlakom ne održava se u skladu s Pravilnikom o pregledu i ispitivanju opreme pod tlakom(“Narodne novine“, br. 138/08), pa je podnesen optužni prijedlog.

Kontrolni nadzoriKontrolnim nadzorima utvr eno je postupanje po svim nare enim mjerama.

Unutrašnjost postrojenja tvrtke ALUFLEXPACK d.o.o. Zadar



107

23 KISIKANA d.o.o. Sisak www.kisikana.hr

Osnovne informacijeKISIKANA d.o.o. je lanica SOL INA grupe od 1999. godine, a bavi se proizvodnjom, distribucijom iprodajom svih vrsta tehni kih, medicinskih i specijalnih plinova. Postrojenje za separaciju zraka je prviput pušteno u rad 1963. godine s ciljem zadovoljavanja internih potreba Željezare Sisak. Strankatrenutno ima zaposleno 34 djelatnika. Na lokaciji Bra e Kavuri a 12, Sisak, površine poslovnog kruga17.000 m2 nalazi se proizvodnja dušika, kisika i argona, te distribucija i trgovina tehni kim plinovima,dok se sjedište pravne osobe nalazi u Sisku, Stjepana i Antuna Radi a 17.

Dokumentacija- Uporabna dozvola Upravnog odijela za prostorno ure enje i graditeljstvo Sisa ko moslava ke

županije, kojom se dozvoljava Kisikani d.o.o. iz Siska upotreba rekonstruiranog cjevovodaplinovitog kisika,

- Uporabna dozvola Upravnog odjela za prostorno ure enje i graditeljstvo Sisa ko moslava kežupanije, kojom se dozvoljava Kisikani d.o.o. iz Siska upotreba rekonstruirane poslovne gra evine –punionica i skladište argona u skladište ukapljenih plinova iz zraka,

- Rješenje Op inskog komiteta za gra evinarstvo, urbanizam, stambene i komunalne poslove kojimse izdaje dozvola za upotrebu izgra enog objekta: DUŠIKOVODA od MK “Željezara Sisak” do INA –rafinerija nafte Sisak,

- Rješenje Republi kog sekretarjata za urbanizam, gra evinsrstvo, stambene I komunalne poslovekojim se izdaje dozvola za upotrebu izgra enih objekata: kisikana 3500 Nm3O2/h u MK “ŽeljezariSisak” u Sisku, mosna diza ica 20Mp, 11 m u hali Kisikane u MK “Željezari Sisak” u Sisku,transformatorske stanice 35/6 kV u MK “Željezari Sisak” u Sisku,

- Rješenje o ispunjenosti uvjeta za zaštitu od buke, MZSS, 15.6.2010.

Tehnološki procesProizvodnja kisika, dušika i argona iz atmosferskog zraka odvija se u tri faze:

A. PRO IŠ AVANJE ZRAKA I PREDHLA ENJE

Iz zraka se odstranjuju voda i CO2, a predhla ivanje suhog i dekarboniziranog zraka se provodi u“toplom“ izmjenjiva u, protustrujanjem, gdje proizvod izlazi iz ure aja za frakcioniranje u drugeprolaze ovog izmjenjiva a.



108

B. PROIZVODNJA HLADNO E

Predhla enje i ukapljivanje zraka se postiže dodavanjem rashladne energije: “hladne“ kalorije ili“frigorije“ su dodane ulaznom zraku preko odvojenih izlaznih produkata, te proizvedene slobodnomekspanzijom preko ekspanzijskih ventila.

C. KOLONE ZA FRAKCIONU DESTILACIJU

Da bi odvojili kisik i dušik, zrak se mora pretvoriti u teku e stanje i tada se destilira u destilacijskimkolonama koje omogu avaju separaciju mješavine pomo u tava (posuda tanjura). Navedena separacijai destilacija se odvijaju pri vrlo niskim temperaturama (izme u 170°C i 196°C).

Kolona za argon koristi se za izdvajanje mješavine argona. Ne isti argon s odre enom koli inom kisikakoji dolazi iz kolone prelazi preko izmjenjiva a, te dolazi do kompresora argona. Iz kompresora argonprelazi u deoxo u kojem s dodatkom vodika nastaje voda. Argon izlazi iz sušioca i ulazi u kolonu gdje sepro iš uje od vodika i dušika koji se izvla i na vrhu kolone. isti argon iz kolone se skuplja u posudi tese preko nje puni u kriogene spremnike.

PROCES PUNJENJA PLINOVA

Iz spremnika teku i kisik se pumpom preko ispariva a kao plinoviti odvodi u punionicu gdje se puni uboce. Iz spremnika teku i kisik se preko ispariva a kao plinoviti odvodi u CMC Sisak. Iz spremnika teku iargon se preko pumpe i ispariva a odvodi u punionicu gdje se obavlja punjenje u boce. Iz spremnikateku i argon se preko pumpe puni u autocisterne. Dobiveni plinoviti dušik iz kolone se komprimira iodvodi cjevovodima prema Ina Rafineriji Sisak. Teku i CO2 se skladišti u spremniku odakle se prekopumpi puni u boce.

Ulaz sirovine, energenataU 2009. godini utrošeno je 21.972.099 kWh elektri ne energije, 2.412.000 m3 rashladne vode i 4.110,7kg vodika.

Emisije u zrakNa lokaciji pravne osobe se ne obavljaju aktivnosti iz lanka 76. Uredbe o GVE i nema stacionarnihizvora emisija one iš uju ih tvari u zrak. Zagrijavanje radnih prostora je putem bojlera etažno plinskogrijanje.

U proizvodnom pogonu pravne osobe nalaze se dva rashladna ure aja koji sadrže više od 3 kilogramazamjenskih tvari R407C. Operater putem ovlaštene osobe obavlja propisane preglede ure aja radiprovjere propuštanja zamjenske tvari.

BukaInspekcijskim nadzorom su obuhva eni strojevi i ure aji koji predstavljaju izvore buke: postrojenje zaseparaciju zraka (kompresor, rashladni ure aji, sušioc i kolone), kompresor kisika, dušika; sustav zadistribuciju plinovitih medija, transformatorske stanice. Mjerenje buke koja se širi u okoliš je izvršilaovlaštena ustanova i utvrdila da pri maksimalnom radu svih ure aja buka ne prelazi propisimaodre ene granice buke, ni u dnevnom, ni no nom periodu. Sanitarna inspekcija je izdala rješenje oispunjenosti uvjeta za zaštitu od buke.

Emisije u vodeVodoopskrba i odvodnja riješena je priklju kom na vodoopskrbni kanalizacijski sustav cijelog“industrijskog“ podru ja kojim gospodari CMC Sisak d.o.o. za proizvodnju i usluge Sisak, Bra e Kavuri a12. Voda se koristi za tehnološke, sanitarne potrebe, protupožarne te za ostale potrebe. Godišnjapotrošnja kre e se oko 1.200 m3 vode za pi e i cca 2.500.000 m3 industrijske vode. Spremnici sotpadnim uljem i svježa maziva ulja smještena su tankvani, a sve je ogra eno i onemogu en je pristup



109

neovlaštenim osobama. CMS Sisak d.o.o. je vlasnik kanalizacijskog sustava te time i obveznik pla anjanaknade za zaštitu voda za ukupno ispuštene otpadne vode svih gospodarskih subjekata s cijelogkompleksa, kao i obveznik isho enja svih potrebnih vodopravnih akata. Isto je definirano posebnimUgovorom. Istim ugovorom ure uju se uzajamna prava, obveze i odgovornosti u prometu energetskihmedija te korištenja kanalizacijskog sustava.

Nije predo ena dokumentacija o ispitivanju na vodonepropusnost i operativni plan interventnih mjerau slu aju iznenadnog one iš enja voda koji su, temeljem Državnog plana za zaštitu voda, dužne izraditisve fizi ke i pravne osobe koje svojom djelatnoš u mogu izazvati iznenadno one iš enje površinskih ipodzemnih voda.

Emisije otpadO evidnike o nastanku i tijeku otpada za 2010. godinu vode se na propisanim obrascima ONTO. Vodi seevidencija o nabavci svježih ulja i o evidnik o otpadnim uljima na propisanom obrascu ONTOU. Prate elistove za otpad stranka ispunjava te ga predaje ovlaštenim skuplja ima uz izvješ e o fizikalnokemijskim svojstvima otpada za opasni otpad (otpadna motorna ulja). Obilaskom lokacije utvr eno jeda su mjesta i spremnici za odlaganje opasnog i neopasnog otpada propisno ozna eni vrstom i klju nimbrojem otpada. Spremnik za otpadna ulja postavljen je na tankavani, ali nije propisno ozna en oznakomkategorije ulja. Zapisni ki je nare no ozna avanje istog, što je stranka i u inila. Izra en je Plangospodarenja otpadom za proizvo a a opasnog i neopasnog otpada za etverogodišnje razdoblje.Budu i da je stranka u 2009. proizvela manje od 2.000 kg/god neopasnog otpada i manje od 50 kg/godopasnog otpada nije bila obveznik dostave podataka u Registar one iš enja okoliša.

RiziciMaksimalni kapacitet opasnih tvari na lokaciji su: 308 t teku eg kisika, 120 t teku eg dušika, 45 tteku eg argona, 20 t ugljik(IV) oksida, 0,450 t vodika, 0,250 t acetilena i 2,61 t mineralnih ulja. Tvrtka jedostavila Obavijest o prisutnosti opasnih tvari u postrojenju na propisanom obrascu iz Priloga II,Uredbe o sprje avanju velikih nesre a koje uklju uju opasne tvari (“Narodne novine“, br. 114/08).

Sagledana je aktivnost trgova kog društva KISIKANA d.o.o. u provedbi mjera zaštite od požara premanadzornim pregledima i rješenjima inspekcije zaštite od požara PU sisa ko moslava ke prilikom ranijihpregleda, pri emu je utvr eno da su u danim rokovima provedene sve nare ene mjere. Trgova kodruštvo KISIKANA d.o.o. razvrstana je u III. kategoriju opasnosti od požara i sukladno tome ispunjavazakonom propisane obveze (op i akt o zaštiti od požara i djelatnik koji neposredno organizira i brine oprovo enju mjera zaštite od požara).

Neposrednim pregledom, kao i pregledom dokumentacije, nisu uo eni nedostaci koji predstavljajuopasnost od izbijanja požara ili tehnološke eksplozije.

Operater upotrebljava opremu pod tlakom visoke razine opasnosti za tehnološke potrebe kodproizvodnje duboko pothla enih ukapljenih tehni kih plinova nastalih razlaganjem zraka te za njihovoskladištenje. Kod proizvodnje tehni kih plinova upotrebljava se raznovrsna oprema pod tlakom visokerazine opasnosti kao što su: ispariva i, hladnjaci, filteri, procesne posude, procesne posude scjevovodima unutar kolona i spremnika i dr.

Za skladištenje tehni kih plinova u uporabi su 2 spremnika za teku i dušik, 2 spremnika za teku i argon,spremnik za teku i kisik, spremnik za teku i CO2, 2 spremnika za plinoviti kisik. Od pokretne tla neopreme u uporabi su: autocisterne za teku i kisik, argon i dušik. Sva oprema pod tlakom visoke razineopasnosti je prijavljena nadležnoj Agenciji za opremu pod tlakom i redovito se pregledava i ispituje.Pokretna tla na oprema je prijavljena nadležnom tijelu za ocjenjivanje sukladnosti i tako er se redovitopregledava i ispituje. O tome su predo ena pisana izvješ a. Korisnik održava opremu pod tlakom uskladu s projektnim i proizvodnim zahtjevima, zakonskim obvezama i pravilima struke te posjedujetehni ku dokumentaciju proizvo a a, kao i izvješ a o baždarenju sigurnosnih ventila i umjeravanju



110

instrumenata koja obavljaju ovlaštene tvrtke. O evidom opreme pod tlakom visoke razine opasnosti ipokretne tla ne opreme uz nazo nost stranke nisu uo ena ošte enja, ni nedostaci.

Ovlašteno društvo izradilo je reviziju procjene opasnosti od strane. U proizvodnim pogonima izvješenasu upozorenja o prisutnim opasnostima i zabranama, upute za rad na siguran na in i upute za pružanjeprve pomo i. Radnici su osposobljeni za rad na siguran na in za poslove na kojima rade, te se lije ni kipregledi obavljaju u propisanim rokovima. Strojevi i ure aji s pove anim opasnostima ispituje napropisani na in i u propisanim rokovima ovlašteno društvo, za što se izdaju propisana uvjerenja.Poslodavac na propisan na in i u propisanim rokovima provodi ispitivanja radnog okoliša i to nafizikalne i kemijske imbenike. Ispitivanja elektri nih instalacija vrši na propisani na in i u propisanimrokovima ovlašteno društvo. Osnovana je knjiga nadzora iz podru ja zaštite na radu i uredno se vodi.

Povrede propisaNadzorom elektroenergetskih postrojenja i instalacija transformatorske stanice TS 35/6 kv ielektroenergetske opreme i instalacija utvr eno je sljede e:

TS 35/6kV – nedostaje natpis na ulaznim vratima TS s nazivom i podacima TS a, u pogonskimprostorijama TS nedostaje uokvirena jednopolna shema izvedenog stanja elektroenergetske opreme skarakteristi nim podacima, te potpisom stru ne i odgovorne osobe, kao i plo e s pet pravila za siguranrad pri korištenju el. energije i upute za pružanje prve pomo i kod udara el. struje. Nazive vodnih polja35kV i 6kV treba uskladiti s nazivima iz jednopolne sheme izvedenog stanja. Nedostaje jednopolnashema istosmjernog razvoda 24V i 48V te zapisnici o ispitivanju i selektivnosti istosmjernog razvoda.Nisu predo eni zapisnici o ispitivanju zaštite od indirektnog dodira dijelova pod naponom i otporapetlje elektri ne instalacije TS a. Nedostaju trajni nazivi na energetskim transformatorima. NaBUCHOLZ relejima energetskih transformatora nisu spojeni prvi stupnjevi prorade zaštite (alarmi), uzapisnicima o pregledu i udešenju relejnih zaštita na 35kV i 6kV postrojenju nije navedeno prema kojimreferentnim dokumentima (projekti ili elaborati) je zaštita udešena te djeluje li ista selektivno i u skladus mrežnim pravilima elektroenergetskog sustava. Nije predo ena tehni ka dokumentacija podešenja ikoordinacije zaštite TS 35/6kV u skladu s mrežnim pravilima elektroenergetskog sustava.

Postrojenje za proizvodnju kisika, dušika i argona: nisu predo eni zapisnici o ispitivanju zaštite odindirektnog dodira dijelova pod naponom i otpora petlje elektri ne instalacije predmetnog postrojenja,s dokazima o selektivnosti predmetne instalacije, nisu predo eni zapisnici o udešenju termomagnetskihlanova glavnih prekida a niskonaponskih razvoda, nije predo en pravilnik pregledu, održavanju iispitivanju elektroenergetskih postrojenja i instalacija.

Upravni postupciVodopravna inspekcija donijela je rješenje kojim su nare ene sljede e mjere:

- ispitivanje vodonepropusnosti internog kanalizacijskog sustava,

- izraditi Operativni plan interventnih mjera u slu aju iznenadnog one iš enja voda.

Elektroenergetski inspektor donio je rješenje za otklanjanje nedostataka vezano za elektroenergetskapostrojenja i instalacije.

Optužni prijedloziElektroenergetski inspektor podnio je optužni prijedlog zbog povrede zakona i propisa iz podru jaelektroenergetike.

Kontrolni nadzoriVodopravna inspekcija nije provela kontrolni inspekcijski nadzor, ali je pravna osoba poslala dokaze izkojih je vidljivo da je postupila po rješenju, dok je nadzorom elektroenergetske inspekcije utvr enopostupanje po rješenju.



111

24 CUPOVZ Zagreba ke otpadne vode - upravljanje i pogon d.o.o. Zagreb www.zov-zagreb.hr

Osnovne informacijeCentralni ure aj za pro iš avanje otpadnih voda grada Zagreba gradio se u dvije faze od kojih se drugasastoji od 4 etape, kako su to Hrvatske vode izrijekom dozvolile u vodopravnim uvjetima:

I. faza Tehni ko tehnološki dio CUPOVGZ a kojim su obuhva eni objekti za mehani ku obraduotpadnih voda i priklju ci na komunalnu infrastrukturu,

II. faza Tehni ko tehnološki dio CUPOVGZ a kojim su obuhva eni objekti za biološku obradu otpadnihvoda te za obradu i deponiranje mulja.

Osim navedenih faza tehnološkog dijela ure aja sastavni dio CUPOVGZ a su i gra evine upravnopogonskog dijela, kao i objekt ispusta biološki pro iš enih otpadnih voda.

Kapacitet ure aja je 1.2 mil. ES (1.5 mil. ES) s prosje nim dnevnim dotokom od 330.080 m3/d (442.370m3/d). Ure aj je dimenzioniran na vršno satno optere enje u kišnom razdoblju od 30.510 m3/h i nabiološko optere enje BPK5 od 72.000 kg/dan, odnosno u kona noj fazi na vršno satno optere enje ukišnom razdoblju od 37.790 m3/h i na biološko optere enje BPK5 od 90.000 kg/dan.

Po etak gradnje ure aja bio je u srpnju 2002, s tim da se s mehani kim pro iš avanjem zapo elo utravnju 2004, 1. stupnjem biološkog pro iš avanja (25%) u listopadu 2006, 2. stupnjem biološkogpro iš avanja (50%) u prosincu 2006, 3. stupnjem biološkog pro iš avanja (75%) u travnju 2007 u 4.stupnjem biološkog pro iš avanja (100%) u kolovozu 2007.

Dokumentacija- Vodopravna dozvola za ispuštanje otpadnih voda, 28.12.2006. važi do 31.12.2010.

- Vodopravna dozvola za korištenje vode iz etiri vlastita bunara za potrebe održavanja CUPOVGZ a,21. 3.2002. s rokom važnosti do 16. 9.2018.,

- Rješenje o korištenju opasnih kemikalija, Gradski ured za zdravstvo i branitelje, Odjel zazdravstvenu ekologiju, Zagreb, 23.7.2010..

Tehnološki procesCentralni ure aj za pro iš avanje otpadnih voda grada Zagreba, kao jedinstvenu funkcionalnu cjelinu,ine:

- ulazna precrpna stanica s pužnim crpkama,

- prvi, mehani ki stupanj pro iš avanja otpadnih voda s grubim i uskim rešetkama (10 mm),pjeskolovom, mastolovom i prethodnim taložnicima (3 kom),



112

- drugi, biološki stupanj pro iš avanja otpadnih voda postupkom “aktivnog mulja“ s naknadnimtaložnicima (12 kom),

- stati ko zgušnjavanje primarnog mulja i strojno zgušnjavanje sekundarnog mulja,

- mezofilna anaerobna digestija mulja s proizvodnjom biološkog plina,

- strojno odvodnjavanje mulja.

Emisije u zrakPrema registru emisija u zrak na lokaciji je evidentirano 7 ispusta i to:

1. 0010 – kotlovnica u upravnoj zgradi, nazivna snaga 0,2 MW, prirodni plin,

2. 1011 – kotlovnica u mehani koj obradi, nazivna snaga 0,41 MW, prirodni plin,

3. 3011 – kotlovnica na obradi mulja, nazivna snaga 1,4 MW, prirodni + bio plin,

4. 3012 kotlovnica na obradi mulja, nazivna snaga 1,4 MW, prirodni + bio plin,

5. 3021 generator na obradi mulja, nazivna snaga 1,586 MW, prirodni + bio plin,

6. 3022 generator na obradi mulja, nazivna snaga 1,586 MW, prirodni + bio plin,

7. 4010 – kotlovnica višenamjenskog objekta (radionica), nazivna snaga 0,105 MW, prirodni plin.

BukaMjerenja buke, kao i mjerenje kvalitete zraka u okolišu izradila je tvrtka “Sonus“ d.o.o., iz Zagreba.Izvještaj o mjerenju buke, Broj:N 09058 1, od prosinca 2009, izra en po “Sonus“ d.o.o. iz Zgreba,obuhvatio je mjerenja tokom cijele godine, ovisno o godišnjem dobu, sa Zaklju kom: Razine buke kojese u okolišu javljaju kao posljedica rada CUPOVGZ a su niže od zakonom dopuštenih.

Emisije u vodeBiološki pro iš ena voda se putem transportnog spojnog kanala upušta u GOK (glavni odvodni kanal)kojim se u mjestu Hruš ica upušta u rijeku Savu. Postoci smanjenja pokazatelja te najve e izmjerenevrijednosti tih pokazatelja u skladu su s vrijednostima utvr enim u vodopravnoj dozvoli.

Emisije otpadMehani kim i biološkim postupkom obrade otpadnih voda u 2009. godini nastalo je:

- 1.510,57 t otpada s grubih i finih rešetki, koji odvozi tvrtka isto a na odlagalište Prudinec –Jakuševac,

- 669,36 t otpadnog pijeska iz pjeskolova koji odvozi tvrtka isto a na odlagalište Prudinec –Jakuševac,

- 49.877,25 t otpadnog mulja koji nastaje tako što u objektima predhodnih taložnika dolazi doformiranja primarnog mulja koji se vodi na daljnju obradu u objekte predhodnih zgušnjiva a. Muljuse dodaje vapno radi higijenizacije te u kona nici nastaje stabilizirani, dehidrirani i higijeniziraniotpadni mulj koji se preko pokretnih traka ubacuje u spremnike i privremeno skladišti unutar krugatvrtke. Prosje no hidrauli ko optere enje centralnog ure aja za pro iš avanje otpadnih voda jeoko 110 milijuna m3/godišnje, ime posljedi no nastane oko 50.000 t otpadnog mulja/godišnje.Budu i da se s privremenim odlaganjem otpadnog mulja zapo elo u velja i 2007, iz evidencije jeutvr eno da je do 31.05.2010. privremeno odloženo 168.262,04 t otpadnog mulja. Odlagalište sesastoji od 4 asfaltirane plohe, površine od cca. 2 ha svaka, na šljun anoj podlozi s monolitnimpotpornim zidovima od armiranog betona u vodonepropusnoj izvedbi, dimenzija 200 X 100m. Prvaploha se zapunjavala tijekom 2007. i prva tri mjeseca 2008. godine u ukupnoj koli ini od 55.449,39t, druga ploha ostatak 2008. godine i prva dva mjeseca 2009. u ukupnoj koli ini od 48.573,22 t,



113

tre a ploha ostatak 2009. i prva dva mjeseca 2010. u ukupnoj koli ini od 49.307,91 t, a trenutno sezapunjava posljednja, etvrta ploha (do 31.5.2010. odložena je koli ina od 14.931,52 t). PremaIzvještaju o ispitivanju otpada br. 149/2010 TO (Cemtra d.o.o., Zagreb, 31.3.2010) za mulj odobrade otpadnih voda, eluat ne zadovoljava uvjete za odlagalište zbog znatnog prekora enja TOC(13.442 mg/kg s.t.),

- 5,1 t nekloriranih mazivih ulja za motore i zup anike, ovlaštena tvrtka Kemis Termoclean d.o.o.odvozi na suspaljivanje u tvornice cementa Našicecement d.d., Holcim d.o.o. Koroma no i Sašapromet ciglana Blatuša d.o.o.,

- 0,239 t filtera za ulje, koje preuzima ovlaštena tvrtka Kemis Termoclean d.o.o.,

- 0,237 t otpadnog antifriza, koje preuzima ovlaštena tvrtka Kemis Termoclean d.o.o.,

- 0,21 t stare elektro opreme koja sadrži opasne komponente, koje preuzima Flora VTC d.o.o.Virovitica – Spectra media d.o.o. Zagreb i

- 0,061 t otpadnog tiskarskog tonera, koje preuzima ovlaštena tvrtka Kemis Termoclean d.o.o..

U 2010. do 31.5. generirano je:

- 657,59 t otpada s grubih (134,61 t) i finih rešetki (522,98 t),

- 149,57 t otpadnog pijeska iz pjeskolova i

- 22.924,26 t otpadnog mulja.

RiziciPlan zaštite od požara je izradio Atest control d.o.o. iz Zagreba, a usvojen je 12.11.2007. Nijeizra ena Procjena ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije niti Pravilnik o zaštiti odpožara.

Svih 59 djelatnika su osposobljeni prema Pravilniku o programu i na inu osposobljavanjapu anstva za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje požara i spašavanjeljudi i imovine ugroženih požarom (”Narodne novine“, br. 61/94).

Predo enom dokumentacijom o funkcionalnosti i redovitom ispitivanju vatrogasnih aparata, unutarnjei vanjske hidrantske mreže, sustava stabilnog vatrogasnog baca a voda (za hla enje 2 spremnika bioplina), sustava za dojavu požara, sustava za sprje avanje širenja požara protupožarnih zaklopki (6komada p.p. zaklopki K 90), sustava za odimljavanje protupožarnih žaluzina, sustava za ventilaciju, 5plinskih kotlovnica (1400 kW, 200 kW, 71 kW, 55 kW, 200 kW), plinskih bojlera (3 komada po 44kW), plinske baklje, plinskih trošila u kuhinji, protupani ne rasvjete tipkala za isklju enje struje u nuždi,gromobranske instalacije (spremnik plina 1 i 2, PMR stanica, toranj s digestorima, objekt zaodvodnjavanje mulja i ostale objekte), nepropusnosti plinske instalacije (8 kom.), elektri ne instalacije(otpor izolacije elektri nih vodi a i zaštita od indirektnog dodira napona) vidljivo je da se napredmetnoj lokaciji provode zakonom propisane mjere zaštite od požara.

Tako er, predo eni su pozitivni nalazi o stanju protueksplozijske zaštite iz poglavlja: klasifikacijaprostora, elektri ne instalacije energetskih ure aja, elektri ne instalacije instrumentacije,elektroenergetski, elektroinstrumentacijski i neelektri ni ure aji, i ostali uzro nici paljenja, izdani odEx Agencije od 21.4.2008. do 14.7.2008. za biološki dio s obradom mulja.

Predo eni su pozitivni nalazi o stanju protueksplozijske zaštite i iz poglavlja: klasifikacija prostora,elektri ne instalacije energetskih ure aja, elektroenergetski ure aji i ostali uzro nici paljenja, izdani odEx Agencije od 4.7.2006. (naru eno tehni ko nadgledanje od 1.6.2010.) za mehani ki dio.

Popis i utrošene koli ine opasnih kemikalija u 2009.:

Željezo (III) klorid FeCl3 oznaka opasnosti C godišnja potrošnja 607,93 t,

Zetag 8848 FS (polimer za trakasti zgušnjiva ) Xi, Xn 44,22 t,

H2SO4 (neutralizacija pogonskog zraka u biofilteru) C 1,568 t.



114

Upotrebljava se sljede a oprema pod tlakom visoke razine opasnosti: 4 membranske kompenzacijskeposude na hidroforskom sustavu tehnološke vode volumena V = 3.000 l i max. radnog tlaka p = 10 bar;2 membranske kompenzacijske posude u toplovodnoj kotlovnici volumena V = 300 l i max. radnog tlakap = 10 bar; 1 membranska kompenzacijska posuda u sustavu za gašenje požara spremnika za bioplin,volumena V = 300 l i max. radnog tlaka p = 10 bar i spremnik zraka volumena V = 1.000 l, max. radnogtlaka p = 11 bara.

Energetski priklju ak svih objekata vrši se iz transformatorske stanice 10(20)/0.4 kV NTS 2033 uvlasništvu HEP ODS d.o.o., Elektra Zagreb. Kabelski priklju ak dolazi u TS 2079 – Mehani ka obrada,prolazi preko TS 2240 Puhala, TS 2239 – Povratni mulj, TS 2238 – Visoke vode i vra a se preko TS 2237– biološka obrada u kojem dijelu postoji i proizvodnja elektri ne energije preko 2 generatora od 1,2MW, sve u posjedu nadzirane pravne osobe.

Teku e održavanje, u što spadaju i redoviti preventivni pregledi instalacija, te interventno teku eodržavanje organizirano je preko pogonskih elektri ara.

Predo ena je potpuna projektna dokumentacija, jednopolne sheme svih razvodnih ormara, pravilnik oodržavanju, Ex – priru nik održavanja, uvjerenja o ispitivanju elektroenergetske instalacije niskognapona, uvjerenja o ispitivanju otpora uzemljenja sustava zaštite od munje, ispitni protokoli o pregledui ispitivanju transformatorskih stanica, Ex – dokumenti – tehni ko nadgledanje – klasifikacija prostora;elektri ne instalacije energetskih ure aja, elektroenergetski ure aji, ostali uzro nici paljenja; elektri neinstalacije instrumentacije, elektroinstrumentacijski ure aji; neelektri ni ure aji, te Nalaz oispunjavanju uvjeta protueksplozijske zaštite S – proizvoda – održavanje S proizvoda.

Pregledom predo ene upravne, tehni ke i atestne dokumentacije, te pregledom elektroenergetskogdijela predmetnog objekta, nisu uo eni bitni tehni ki nedostaci.

Procjena opasnosti izra ena je 2005. te se redovito obavljaju revizije procjene opasnosti i to odovlaštenog trgova kog društva za zaštitu na radu. Organizacija provedbe zaštite na radu u pisanomobliku utvr ena je donošenjem Pravilnika o zaštiti na radu iz 2006. godine. Za radnike koji su, tijekomobilaska radnih prostorija i prostora od strane inspektora rada, zate eni na pojedinim mjestima rada,utvr eno je da su osposobljeni za rad na siguran na in te da ispunjavaju potrebne posebne uvjete zaradna mjesta s posebnim uvjetima rada (stru na osposobljenost i zdravstvena sposobnost).

Poslodavac je obavio ispitivanje radnog okoliša, a za sve ispitane radne prostorije i prostore isho enasu Uvjerenja.

Povrede propisaPrema lanku 31. Zakona o otpadu, otpadni mulj se može privremeno skladištiti na navedenomprostoru unutar svog poslovnog kruga najduže godinu dana, iznimno do tri godine uz prethodnopribavljenu suglasnost MZOPUG.

Nalazom sanitarne inspekcije utvr eno je da u rješenje sudskog registra nije upisana djelatnostskladištenje i korištenje opasnih kemikalija. Tako er, potrebno je ishoditi rješenje o ispunjavanjupropisanih uvjeta glede prostora, opreme, zaposlenika, zaštite na radu i zaštite od požara, za davanjeodobrenja za skladištenje i korištenje opasnih kemikalija.

Podnesen je zahtjev za pregled i ispitivanje opreme pod tlakom visoke razine opasnosti koja je uuporabi nadležnoj Agenciji za opremu pod tlakom.

Upravni postupciPU zagreba ka je pokrenula upravnu mjeru rješenje o razvrstavanju gra evina i prostoraCUPOVZ a u jednu od kategorija ugroženosti od požara u skladu s odredbama Pravilnika orazvrstavanju gra evina, gra evinskih dijelova i prostora u kategorije ugroženosti od požara (“Narodnenovine“, br. 62/94 i 32/97.



115

Optužni prijedloziPodnesen je optužni prijedlog protiv poslodavca i direktora jer nije obavljeno ispitivanje strojeva iure aja s pove anim opasnostima (za utovariva Volvo, tip L60E) što su bili dužni prema lanku 52.Zakona o zaštiti na radu (prekršaj kažnjiv po lanku 110. stavku 1, podstavku 4. i stavku 2. istogZakona).

Kontrolni nadzoriKontrolnim nadzorima sanitarne inspekcije, inspekcije opreme pod tlakom i zaštite na radu utvr eno jeotklanjanje svih nepravilnosti dok inspekcija zaštite okoliša nije obavila kontrolni nadzor.

CUPOVZ Centralni ure aj za pro iš avanje otpadnih voda grada Zagreba



116

25 Eksploatacijsko polje Pliš Mališ ak Veli ki kamen d.o.o. PP Papuk

Osnovne informacijeVELI KI KAMEN d.o.o. sa sjedištem u Velikoj, osnovana je s ciljem nastavka djelatnosti u postupkurješavanja ste aja Kamen Ingrad d.d. u ste aju u Velikoj. Tvrtka je preuzela proizvodne cjelineste ajnog dužnika putem javne dražbe po pravomo nosti s 15.6.2009, a 8.6.2010. sklopljen je ugovor oosnivanju prava služnosti, dok u vremenu obavljanja nadzora, postupak dobivanja rudarske koncesijenije bio okon an. Na izdvojenoj lokaciji društva, eksploatacijskom polju Pliš Mališ ak kamenolomu kojise nalazi unutar zašti enog podru ja Parka prirode Papuk, od trenutka preuzimanja nema obavljanjaeksploatacije iz ležišta tehni ko gra evnog kamena Veli anka II. Tvrtka je tijekom 2009. obavljalapreradu kupljene sirovine u postrojenju za separaciju, a danom 16.6.2009. zapo ela je s radomTvornica suhih mješavina.

Popis gra evina na lokaciji kamenoloma: Separacijsko postrojenje i Tvornica suhih mješavina,Mehani ke radione, Upravna zgrada i ostali objekti.

Na lokaciji kamenoloma radi 32 djelatnika u proizvodnji (prerada) i 10 djelatnika u tvornici suhihmješavina, a u sjedištu društva 90 tak.

Površina obuhva ena eksploatacijskim poljem je 34,21 ha, od toga je za eksploataciju predvi eno 22,56ha.

Za eksploatacijsko polje i tvornicu suhih mješavina ima Studiju utjecaja na okoliš izra enu od Geološkogkonzaltinga d.o.o. iz Zagreba i Rješenje o prihva anju zahvata za okoliš eksploatacija tehni kogra evnog kamena u eksploatacijskom polju Pliš Mališ ak i tvornice suhih mješavina od 18.2.2008.

Navedenim rješenjem MZOPUG spomenuti zahvat je prihvatljiv za okoliš uz primjenu zakonompropisanih i Rješenjem utvr enih mjera zaštite okoliša i provedbe programa pra enja stanja okoliša. Sobzirom na to da je rije o eksploataciji unutar zašti enog podru ja, u lokacijsku dozvolu inkorporiranisu i uvjeti zaštite prirode izdani od strane Ministarstva kulture, te dodatni posebni uvjeti zaštiteprirode.

Dokumentacija- Rješenje o prihva anju zahvata za okoliš eksploatacija tehni ko gra evnog kamena u

eksploatacijskom polju Pliš Mališ ak i tvornice suhih mješavina nositelja zahvata Kamen Ingradd.d. u ste aju, MZOPUG, 18.2.2008.,

- Vodopravna dozvola za ispuštanje tehnoloških i sanitarnih otpadnih voda putem jednog ispusta uvodotok Veli anka u koli ini do 55.000 m3 godišnje, izdana na pravnog prednika Kamen Ingrad d.d.Velika, Hrvatske vode,VGO za vodno podru je sliva Save Zagreb, s rokom važnosti do 26.9.2011.,

- Rješenje o razvrstavanju u IV kategoriju ugroženosti od požara, MUP, 24.4.1996.,



117

- Uvjeti zaštite prirode Ministarstva kulture, 1.12.2008, te dodatni uvjeti zaštite prirode, 31.3.2009.,

- Rješenje kojim je odobreno je eksploatacijsko polje Pliš Mališ ak i odre ene graniceeksploatacijskog polja, Ured državne uprave u Požeško slavonskoj županiji, 11.11.1996., arješenjem istog Ureda 14.9.2009. preneseno na Veli ki Kamen d.o.o..

Tehnološki procesVeli anka II: Eksploatacija mineralne sirovine obavlja se na eksploatacijskom polju Pliš – Mališ akbušenjem i miniranjem na razvijenim etažama kamenoloma (7 etaža).

Odminirana stijenska masa tovari se utovariva em ili bagerom u dampere, te se transportira dousipnog koša primarne eljusne drobilice.

Primarno drobili no postrojenje je instalirano na radnom platou etaže na koti +355 m. Uz drobili nopostrojenje instalirana je i klasirnica tampona. Za transport odminiranog materijala s visinskih etaža doklasirnice koristi se transportna traka koja je montirana od etaže na koti +405 m do etaže drobili nogpostrojenja.

Materijal zdrobljen u primarnoj drobilici na krupno u do 150 mm transportira se tra nimtransporterom preko ceste i potoka na lokalitet Veli anka I.

Veli anka I: U postrojenju za separaciju nastavlja se oplemenjivanje sirovine. Materijal s deponijenajprije prolazi kroz sekundarnu udarnu drobilicu gdje se dodatno drobi, te ide na pranje i prosijavanjena rezonantna sita.

Tako prosijane dolomitne kamene frakcije deponiraju se u eli ne bunkere iz kojih se ispuštaju utransportna sredstva i odvoze na tržište, kao sirovina za proizvodnju betona, betonskih elemenata(Tvornica betonskih proizvoda Velika), asfalta, te gra evinskih suhih i mokrih mješavina.

Voda se, nakon pranja agregata na sitima, cjevovodom transportira u sustav taložnica. Kad se ne isto eistalože, ve i dio te vode pumpom se vra a nazad u sustav pranja agregata. U separaciji se mokrimpostupkom, uz kapacitet od 100 m3/sat, proizvode standardne frakcije tehni ko gra evnog kamena.

U separaciji suhim postupkom, suficitarne frakcije iz mokre separacije se suše, usitnjavaju utercijarnom dijelu separacije (mlinovi) i klasiraju na situ u frakcije, te kao takve predstavljaju ulaznusirovinu za Tvornicu suhih mješavina – Velika.

Kameno brašno se transportira u silos Tvornice suhih mješavina, dok se višak odvozi autocisternama dodrugih potroša a. Najfinije preostale estice zra na struja odnosi u filtar s vre ama. Prašina izdvojena ufiltru odlazi u zra ni klasifikator, a isti zrak se ispušta u atmosferu. Raspoloživi kapacitet proizvodnje ukamenolomu Veli anka ukupno iznosi 130 – 180 t/sat.

Ulaz sirovine, energenataOsnovne sirovine su dolomitni filer, dolomitne frakcije, cement, vapno, gips, perlit. Rezerve mineralnihsirovina iznose 4.600.126 m3 u sraslom stanju, a projektirana godišnja proizvodnja je 350.000 m3 usraslom stanju.

Stanje eksploatacijskih rezervi s 31.12.2009. iznosilo je 4.314.550 m3.

Osnovni energenti u proizvodnji u kamenolomu su elektri na energija, ekstra lako loživo ulje, nafta D2(za radne strojeve), voda i komprimirani zrak.

Emisije u zrakNa nadziranim lokacijama po provedenim rekonstrukcijama postoje sljede i stacionarni to kasti ispusti:kamenolom Veli anka s 3 industrijska ispusta, tvornica suhih mješavina s 2 ispusta od kojih je 1energetski i u sjedištu društava 2 energetska ispusta.



118

Proces proizvodnje prerade kamenog agregata je djelomi no zatvoren s izvedenim sustavima zaotprašivanje, a s obzirom na to da separacija nije radila u trenutku nadzora, ne može se pretpostavitida li pri radu dolazi do emisija. Inspekcijskim nadzorom zaštite okoliša, utvr ena je obveza ponovnogmjerenja emisija one iš uju ih tvari u zrak iz preuzetih te rekonstruiranih stacionarnih izvora.

Emisije u vodeNa lokaciji kamenoloma se obavlja djelatnost pri kojoj se ispuštaju otpadne vode, te koristi voda izvodotoka Veli anka od najviše 255.375 m3/god vode. Izra en je Operativni plan interventnih mjera uslu aju zaga enja koji je uskla en s Državnim planom za zaštitu voda (“Narodne novine“, br.8/99).Upotrebljavaju se sredstava koja nakon uporabe završavaju u vodi, te ista imaju vodopravne dozvole.Ustrojen je i uredno se vodi o evidnik na osnovu Pravilnika o radu i održavanju sustava odvodnjeotpadnih voda.

Analiza kakvo e tehnološke otpadne vode prije ispuštanja u vodotok Veli anku putem kontrolnog oknaobavlja se temeljem Ugovora s ovlaštenim laboratorijem.

Temeljem predo ene 4 analize iz 2009. i 2 analize iz 2010. i njihovih rezultata ispitivanja, utvr eno je daotpadna voda zadovoljava uvjete propisane vodopravnom dozvolom.

Emisije otpad

Tvrtka je proizvo a opasnog i neopasnog otpada, posjeduje o evidnike o nastanku i tijeku otpada napropisanim obrascima ONTO i prate e listove o zbrinjavanju otpada, ali ne za sve vrste otpada izdjelatnosti. Ba ve od ulja na lokaciji sjedišta društva nalaze se na mjestima koja nisu predvi ena zaodlaganje otpada.

RiziciOp i izgled okoliša urednog je izgleda, nema vidljivog one iš enja tla u eksploatacijskom poljukamenolomu, niti vidljivog zamu enja potoka. Tijekom nadzora na postrojenjima za preradu kao isamom eksploatacijskom polju tijekom nadzora nije utvr eno obavljanje proizvodnje.

Tvrtka je od dana preuzimanja lokacije zapo ela s provo enjem propisanih mjera i programa pra enjastanja okoliša po utvr enim mjerama zaštite okoliša iz akata procjene utjecaja na okoliš Rješenja oprihva anju zahvata za okoliš za predmetnu lokaciju eksploatacijsko polje Pliš Mališ ak i tvornicesuhih mješavina.

Rudarski radovi na eksploataciji mineralne sirovine se ne izvode, te nisu utvr ene povrede Zakona orudarstvu. Veli ki kamen d.o.o. kupio je eksploatirani neprera eni materijal, tehni ko gra evni kamenod tvrtke Kamen Ingrad d.d. u ste aju koji je otpreman s eksploatacijskog polja Pliš Mališ ak ležišteVeli anka II. Radi utvr ivanja to nih koli ina, naložena je trgova kom društvu Veli ki kamen d.o.o.izrada situacijske karte stanja spomenutog eksploatacijskog polja putem ovlaštenog geodeta i u odnosuna po etno stanje, obra un otpremljenih kupljenih koli ina tehni ko gra evnog kamena. Izdostavljenog obra una i situacijske karte postoje eg stanja radova utvr eno je da po obustavljajuradova na eksploataciji mineralne sirovine od strane Kamen Ingrada d.d. u ste aju, tvrtka Veli ki kamend.o.o. nije obavljala eksploataciju mineralne sirovine.

Koncesija za eksploataciju mineralne sirovine predmetnog ležišta dodijeljena je Odlukom o odabirunajpovoljnijeg ponuditelja Ureda državne uprave Požeško slavonske županije 7.7.2010, za eksploatacijumineralne sirovine tehni ko gra evnog kamena na rok do 8.6.2020, a s 9.7.2010. Veli ki kamen d.o.o.sklopio je ugovor o koncesiji za eksploataciju sa pomenutim Uredom, ime su ste eni uvjeti zaizvo enje rudarskih radova na eksploataciji mineralne sirovine na eksploatacijskom polju Pliš Mališ ak,ležište Veli anka II, sukladno zakonu o rudarstvu.



119

Nadzorom inspekcije zaštite prirode nisu utvr ene povrede propisa, a utvr eno je da za razliku odranijih godina, stranka u Idejnom projektu posjeduje važe u lokacijsku dozvolu, za eksploatacijugra evinskog kamena u svrhu sanacije kamenoloma “Veli anka II“. Projekt sanacije kamenoloma je upostupku izrade sukladno uvjetima zaštite prirode iz lokacijske dozvole, a rok završetka istog je31.12.2010. Za biološku sanaciju kamenoloma stranka je predvidjela autohtone biljne vrste, aterenskim obilaskom utvr ena je realizacija pilot projekta sanacije, na plohi krajnje gornje to kekamenoloma, gdje više nema eksploatacije i gdje su posa ene mladice autohtonih biljnih vrsta. Plohaje cca 4.000 m2 (100m X 40m), gdje su posa ene mladice stabala, od kojih se uspjelo primiti oko 90%.

Na lokaciji se skladište opasne tvari diesel gorivo D2, ekstra lako loživo ulje, acetilen, kisik, a koli inene prelaze grani ne koli ine prema Uredbi o sprje avanju velikih nesre a koje uklju uju opasne tvari(“Narodne novine“, br. 114/08). Na lokaciji nema skladištenja eksploziva.

Na razini tvrtke doneseni su: Plan zaštite od požara, kojim se propisuje organizacija provo enjapreventivnih mjera zaštite od požara, Pravilnik o sigurnosnim mjerama pri prometu, uporabi,skladištenju, uništavanju i rukovanju eksplozivnim tvarima i Plan postupanja u slu aju nesre e ili drugihizvanrednih doga aja.

Tvrtka nema važe e rješenje MUP a za obavljanje poslova nadzemnog miniranja, a s obzirom na to daje u tijeku dobivanje rudarske koncesije, nisu se obavljali poslovi nadzemnih miniranja. Za potrebeminiranja tvrtka eksplozivne tvari skladišti u skladištu kamenoloma Vetovo za koje je izdano odobrenjeza uporabu.

U kamenolomu Veli anka zaposlena su tri palitelja mina koji su osposobljeni za navedene poslove. Uposljednjih 5 godina nije bilo požara. Djelatnici su osposobljeni za provedbu preventivnih mjera zaštiteod požara, gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom. Tvrtka je imenovaladjelatnika zaduženog za poslove zaštite od požara, ali isti još nije položio stru ni ispit u MUP u.

Predmet nadzora sanitarne inspekcije odnosio se na utjecaj buke na najbliže stambene objekte, teuvjete korištenja opasnih kemikalija u tehnološkom procesu. Nadzorom nad bukom utvr eno je daudaljenost najbližih stambenih objekata od kamenolom iznosi oko 1000 m, a na temelju izvršenogmjerenje buke od strane ovlaštene tvrtke utvr eno je da buka koja se širi iz kamenoloma ne prelazidopuštene razine propisane Pravilnikom o najve im dopuštenim razinama buke u sredinama u kojimaljudi rade i borave. Korištenje opasnih kemikalija je samo u Tvornici suhih mješavina pri proizvodnjiljepila za gra evinarstvo pri emu se koriste uvezene sirovine oznaka Xi R36, R36/38.

Povrede propisaNadzorom inspekcije zaštite okoliša utvr ene su nepravilnosti nepotpunog vo enja dokumentacijeo evidnika proizvo a a otpada, o evidnika za posebne kategorije otpada, obveze izrade i dostaveplana gospodarenja otpadom proizvo a a opasnog otpada kao i nepropisnog odlaganja otpada teosiguravanja ponovljenih mjerenja emisija one iš uju ih tvari u zrak te nakon rekonstrukcija.

Utvr eni su nedostatci vezani za provedbu obveza temeljem Zakona o zaštiti okoliša; dostave to nihpodataka u Registar one iš avanja okoliša te obavještavanja o prisutnosti opasnih tvari.

Utvr eni su nedostatci vezani na vodopravnu dozvolu i interne akte, koje je potrebno uskladiti spromjenama u sudskom registru Trgova kog suda u Slavonskom Brodu.

Utvr eni su nedostaci vezani za provedbu mjera zaštite od požara; provo enja ispitivanja ispravnostidvije kotlovnice na ulje za loženje, ispitivanja niskonaponske elektri ne instalacije i postrojenja zazapaljive teku ine, izostanak oznaka u svezi zaštite od požara i eksplozija uz nadzemne spremnikezapaljivih teku ina, dostatnih prijenosnih vatrogasnih aparata, osposobljavanja djelatnika koji rukujezapaljivim teku inama te dotrajale gumene cijevi na ure ajima za plinsko zavarivanje i rezanje.

Sanitarnim inspekcijskim pregledom je utvr ena je neuskla enost s odredbama Zakona o kemikalijama(“Narodne novine“, br. 150/05, 53/08).



120

Upravni postupciTemeljem utvr enih nepravilnosti u vo enju dokumentacije postupanja s otpadom i na ina odlaganjaotpada na lokaciji, inspekcija zaštite okoliša donijela je rješenja kojima je nare eno propisano vo enjeo evidnika otpada, izrada i dostava propisane dokumentacije postupanja s otpadom te uklanjanjenepropisno odloženog otpada uz propisano zbrinjavanje istog.

Rješenjima je temeljem Zakona o zaštiti zraka nare eno ponovno obavljanje mjerenja emisija izrekonstruiranih stacionarnih izvora.

Donesena su dva rješenja temeljem Zakona o zaštiti okoliša propisana izrada i dostava to nihpodataka u registar one iš avanja okoliša nadležnom tijelu na propisanim obrascima za 2009. teobavještavanja nadležnih tijela o prisutnosti opasnih tvari i otklanjanja nedostataka i provedbupropisanih preventivnih i zaštitnih mjera zaštite okoliša s ciljem sprje avanja one iš enja naftnimenergentom iz nadzemnog spremnika na lokaciji Kamenoloma.

Vodopravna inspekcija donijela je rješenje kojim je nare eno otklanjanje nedostataka uskla enjevodopravne dozvole i internih akata s obzirom na promjene u sudskom registru Trgova kog suda uSlavonskom Brodu.

Inspekcija zaštite od požara donijela je rješenje kojim je nare eno provo enje mjera zaštite od požara;provo enje ispitivanja ispravnosti dvije kotlovnice na ulje za loženje, ispitivanje niskonaponskeelektri ne instalacije i postrojenja za zapaljive teku ine, postavljanje oznaka u svezi zaštite od požara ieksplozija uz nadzemne spremnike zapaljivih teku ina, dodatno postavljanje prijenosnih vatrogasnihaparata, osposobljavanje djelatnika koji rukuje zapaljivim teku inama i zamjena gumenih cijevi naure ajima za plinsko zavarivanje i rezanje.

Sanitarna inspekcija je naredila uskla ivanje poslovanja s odredbama Zakona o kemikalijama ipodzakonskim propisima donesenim na temelju Zakona.

Rudarska inspekcija je naredila izradu situacijske karte stanja spomenutog eksploatacijskog poljaputem ovlaštenog geodeta i u odnosu na po etno stanje, obra un otpremljenih kupljenih koli inatehni ko gra evnog kamena.

Optužni prijedloziNisu podneseni optužni prijedlozi, ali je sanitarna inspekcija naplatila mandatnu kaznu u iznosu od1000,00 kn radi neuskla enosti poslovanja s odredbama Zakona o kemikalijama (“Narodne novine“, br.150/05, 53/08).

Kontrolni nadzoriObavljenim kontrolnim nadzorima inspekcije zaštite okoliša utvr eno je postupanje po nare enimmjerama iz izvršnih rješenja.

Kontrolnim inspekcijskim nadzorom vodopravne inspekcije utvr eno je da su provedene mjerenare ene rješenjem.

Provedenim kontrolnim inspekcijskim nadzorom iz podru ja zaštite od požara utvr eno je da suprovedene mjere nare ene rješenjem.

Temeljem dostavljene dokumentacije, obra una i situacijske karte postoje eg stanja radova, rudarskainspekcija utvrdila je postupanje po nare enom.

Sanitarna inspekcija nije obavila kontrolni nadzor.



121

26 DRVENJA A d.d. Fužine www.drvenjaca.hr

Osnovne informacijeOsnovna djelatnost DRVENJA E d.d. je proizvodnja drvenja e (mehani ke celuloze), piljne gra e,transportnih paleta te proizvodnja peleta (prešanih drvnih ostataka vlažnosti manje od 10% koji sekoriste kao gorivo).

Djelatnost se obavlja na lokacijama:

1. Pogon “Drvenja a Fužine“, Fužine, Donje selo 62 – proizvodnja drvenja e,

2. Pogon “Pilana Mrkopalj“, Mrkopalj, Pilanska 6 – proizvodnja jelove i bukove piljene gra e, peleta itransportnih paleta,

3. Pogon “Pilana Vrata“, Vrata, Vrata bb – proizvodnja jelove piljene gra e.

Proizvodnja drvenja e obavlja se kontinuirano na lokaciji u Fužinama od 1975. godine, u sve tri smjenes ukupno zaposlenih 102 radnika.

Tvornica ima zonu utjecaja na podru ja ekološke mreže u radijusu od 2,5 km od tvornice nalazi sepodru je Lepenica i jezero Bajer (HR 2000663), a u zoni utjecaja radijusa 5 km od tvornice je cretLepenica (HR 200068) i speleološki objekt špilja Vrelo.

Rubno uz obale laguna u koje se ispuštaju otpadne vode iz ure aja za obradu otpadnih voda razvila setipi na mo varna vegetacija uz prevladavaju i rogoz (Typha litofolia). Izvan zone naplave uo ava se ucvijetu: stolisnik, raven, mrtve koprive, i ak i dr. Od ptica uo ena su dva odvojena jata pataka. Uprolje e prisutan je veliki broj žaba (period razmnožavanja), esto se uo avaju i zmije. Tijekom zimevi ene su sive aplje, rode, šljuke i divlja guska, te je za pretpostaviti da mo varna površina služi ovimpticama kao privremeno odmorište tijekom seobe.

Dokumentacija- Vodopravna dozvola za ispuštanje pro iš enih tehnoloških i sanitarnih otpadnih voda te

potencijalno one iš enih oborinskih voda, Hrvatske vode, VGO Rijeka, 21.4.2010.,

- Rješenje o razvrstanju gra evina i prostora u IIa kategoriju ugroženosti od požara, Policijska upravaPrimorsko – goranska, 4.12.1998.,

- Rješenje o udovoljavanju propisanim uvjetima za korištenje štetnih, nagrizaju ih i nadražuju ihkemikalija, Ured državne uprave u Primorsko – goranskoj županiji, 22.10.2009..

Tehnološki procesProizvodnja drvenja e sastoji se od sljede ih faza: dovoz sirovine, skladištenje sirovine, otkoravanje,prepiljavanje, nastajanje sje ke, pranje i potapanje sje ke, mljevenje, separacija, izbjeljivanje (prema



122

potrebi), odvodnjavanje, trganje trake i upahuljavanje, sušenje, formiranje bale, prešanje bale,omatanje bale i skladištenje gotovog proizvoda.

Glavna sirovina za proizvodnju drvenja e su etinari: pilanski otpaci, žilišta, jelovo rudno i celuloznodrvo, stabla etinara koja su se osušila i gdje su zapo eli procesi raspada i truljenja.

Izbjeljivanje je zadnji puta ra eno u travnju 2009, a radilo se s vodikovim peroksidom u lužnatommediju (natrijev hidroksid), uz korištenje vodenog stakla kao stabilizatora, natrijeve soli dietilentriaminpentaoctene kiseline (Na5DTPA) za vezivanje metalnih kationa i sumporne kiseline za neutralizaciju.

Proizvodni kapacitet je 140 t drvenja e dnevno, a najve a godišnja proizvodnja u zadnje etiri godinebila je 46.761 t.

Ulaz sirovine, energenataTijekom 2009. godine je za proizvodnju 46.694 t gotovih proizvoda utrošeno 116.465 m3 etinara.

Za pro iš avanje otpadnih voda u 2009. godini utrošeno je 4,245 t uree, 3,4 t (NH4)2HPO4, 1,025 tNaCl, 2,450 t sredstva za flokulaciju mulja Aquafloka 5860V i 0,65 t pripravka za prehranu bakterija uaerobnom pro iš avanju Aquatopa.

Tako er je utrošeno 1.041.240 litara loživog ulja srednjeg i 61.598.207 kWh elektri ne energije, azahva eno je 217.317 m3 tehnološke i rashladne vode.

Emisije u zrakStacionarni izvori emisije su:

- Bioenergana – termouljna kotlovnica na biomasu, 6,9 MW, za dobivanje toplog zraka za sušenjevlakanca drvenja e, u funkciji od 8.7.2009, 1 ispust u zrak visine 22 m. Mjerenje emisije obavljeno,rezultati ispod GVE,

- Cikloni sušenja i hla enja: 3 ciklona sušenja i 2 ciklona hla enja, svaki sa svojim ispustom u zrak.Mjerenje emisije obavljeno, rezultati ispod GVE,

- Baklja za spaljivanje metana nastalog uslijed razgradnje otopljene organske tvari u anaerobnomreaktoru (UASB Upflow Anaerobic Sludge Blanket).

Tijekom 2009. je uslijed izgaranja 27.486 m3 bioplina u zrak ispušteno 32,4 t CO2, a u prvih šest mjeseci2010. godine je uslijed izgaranja 20.196 m3 bioplina u zrak ispušteno ukupno 23,8 t CO2.

Emisije u vodeDrvenja a d.d. ima izgra eni ure aj za pro iš avanje otpadnih voda koji se sastoji od mehani kog ibiološkog dijela kapaciteta 200.000 ES (ekvivalent stanovnika). Na ure aj dolazi i otpadna voda iznaselja Fužine. Postupaju i po prethodno donijetom rješenju vodopravne inspekcije stranka je obavilakontrolu ispravnosti na vodonepropusnost sustava interne, sanitarne i tehnološke kanalizacije spripadaju im oknima. S obzirom na to da je na temelju Izvještaja br. 8976/kan 18/09 od prosinca 2009.utvr eno da su odre ene dionice tehnološke i sanitarne kanalizacije neispravne, tvrtka je, premadostavljenom o itovanju, pristupila sanaciji istih odnosno izradila novu tehnološku kanalizaciju tenakon ponovljenog ispitivanja putem ovlaštene tvrtke dokazala da ista kanalizacija udovoljavatehni kim zahtjevima za gra evinu glede vodonepropusnosti.

Emisije otpadStranka vodi o evidnike o nastanku i tijeku otpada, napravljen je plan gospodarenja otpadom do 2011.godine. Prema predo enoj dokumentaciji, obavljanjem djelatnosti nastaju sljede e vrste otpada:



123

a) opasni otpad: otpadni tiskarski toneri koji sadrže opasne tvari; neklorirana maziva ulja za motore izup anike, na bazi mineralnih ulja; ostala maziva ulja za motore i zup anike; zauljena voda izseparatora ulje/voda; ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je one iš ena opasnim tvarima;apsorbensi, filtarski materijali (uklju uju i filtere za ulje koji nisu specificirani na drugi na in), tkanine isredstva za brisanje i upijanje i zaštitna odje a, one iš eni opasnim tvarima; filtri za ulje; odba enaoprema koja sadrži opasne komponente, a koja nije navedena pod 16 02 09 do 16 02 12; laboratorijskekemikalije koje se sastoje od opasnih tvari ili ih sadrže, uklju uju i mješavine laboratorijskih kemikalija;olovne baterije; nikal kadmij baterije; otpad koji sadrži ulja; fluorescentne cijevi i ostali otpad kojisadrži živu,

b) neopasni otpad: pepeo s rešetke ložišta, talog i prašina iz kotla od suspaljivanja, koji nisu navedenipod 10 01 14; istrošene gume; ostale baterije i akumulatori; željezo i elik.

RiziciNapajanje proizvodnih pogona elektri nom energijom osigurano je preko transformatorskih stanica TS35/6/0,4 kV i TS 35/20 kV. Predmet nadzora bila je TS 35/6/0,4 kV s transformatorima 2x35/6,3 kV; 8MVA. Nema utvr enih povreda propisa iz nadležnosti elektro energetske inspekcije.

Inspekcijskim nadzorom opreme pod tlakom je utvr eno da stranka u radnim prostorima kao diotehnološkog postrojenja svakodnevno koristi 5 tla nih posuda za stla eni zrak visoke razine opasnosti,za koje je predo ila dokaze, odnosno propisanu tehni ku dokumentaciju o obavljenim i ovjerenimredovnim pregledima od strane nadležnog državnog tijela OPT Agencije važe a dopuštenja za radpredmetne opreme pod tlakom.

Nisu utvr ene povrede Zakona iz nadležnosti sanitarne inspekcije.

Povrede propisaUtvr eni su manji nedostaci u odnosu na zaštitu od požara: potrebno je o istiti pojas uokolo spremnikaplina CH4 i metalne baklje od korova i narasle trave, osigurati od prevrtanja metalne boce s tehni kimplinovima u prostoru bravarske radionice, u prostoriji s radnim pultom pogonskog laboratorija postavitijoš jedan ru ni vatrogasni aparat, te dostaviti na uvid dokumentaciju o ispravnosti dimovodnog sustavapogona bioenergane i ispravnosti IPR tipkala uga enog ispred ulaza u skladište kemikalija.

Nije izra ena revizija pisane procjene opasnosti sukladno odredbama lanka 13. Pravilnika o izradiProcjene opasnosti (“Narodne novine“, br. 05/97, 10/02).

Upravni postupciRješenjem PU primorsko goranske od 7.7.2010. nare eno je otklanjanje utvr enih nedostataka u roku30 dana.

Inspektor rada – ZNR donio je rješenje prema kojem je poslodavac dužan izraditi reviziju pisaneprocjene opasnosti.

Kontrolni nadzoriKontrolnim nadzorom inspektora zaštite od požara utvr eno da je stranka postupila po rješenju.

Kontrolnim nadzorom inspektora rada – ZNR utvr eno da je poslodavac u propisanom roku izradioreviziju procjene opasnosti.



124

27 DIV tvornica vijaka d.o.o. Knin www.div.com.hr

Osnovne informacijeDIV tvornica vijaka d.o.o., na lokaciji Podružnice u Kninu, proizvodi vij anu robu i površinsku zaštituiste. Navedenu djelatnost tvrtka je zapo ela obavljati tijekom 2002. u prostoru tvrtke TVIK d.d.,(Ugovor o kupoprodaji imovine ste ajnog dužnika, od 30.10.2003, tvrtka DIV d.o.o. Samobor kupila jeprostor i opremu bivše tvornice TVIK d.d., ukupne površine 101.342 m2). Stalno je zaposlenih 120djelatnika.

Operater spada u postrojenja za koja je propisana obveza pribavljanja objedinjenih uvjeta zaštiteokoliša. Do trenutka obavljanja koordiniranog nadzora, tvrtka nije izradila Analizu stanja postoje egpostrojenja na lokaciji Podružnice Knin, niti je izradila Elaborat o na inu uskla ivanja s odredbamaZakona o zaštiti okoliša, u svrhu pribavljanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša.

Dokumentacija- Vodopravna dozvola za ispuštanje otpadnih voda i to:

- tehnoloških otpadnih voda pro iš enih u ure aju za pro iš avanje otpadnih voda, u koli iniod 38.000 m3 /god., u vodotok Orašnice,

- rashladnih otpadnih voda pro iš enih u ure aju za pro iš avanje otpadnih voda, u koli niod 8.400 m3 /god., u vodotok Orašnice,

- sanitarnih otpadnih voda u koli ini od 500 m3/god., u sustav javne odvodnje,

Hrvatske vode, VGO Split, 18.11.2009, vrijedi do 30.11.2012.,

- Rješenje o razvrstavanju gra evina i prostora na lokaciji u Kninu, IV Gardijske brigade 44, u III.kategoriju ugroženosti od požara, PU zadarsko kninska, 1.4.1997.,

- Rješenje za uporabu otrova, Ured državne uprave Šibensko kninske županije, 21.6.2004..

Tehnološki procesGodišnja proizvodnja vij ane robe kre e se oko 4.000 t, odvija se na 100 strojeva s 40 linija. Proizvodnikapacitet pogona za izradu vijaka je 300 600 t/mj, a teoretski kapacitet pogona vij are je 1.000 1.500t/mjese no.

Kemijska priprema sirovine odvija se na liniji s ukupno 8 kada svaka zapremine 11,52 m3 (7 + 1 kada;radni volumen svake kade je 7 m3). Kapacitet linije je 10 t/h.

Površinska zaštita – galvanizacija se odvija na liniji s ukupno 8 kada: 2 X 1.000 l za kemijskoodmaš ivanje i dekapiranje; 2 X 800 l za elektroodmaš ivanje i aktiviranje; 1 X 4.200 l za elektrolit i 3 X



125

800 l za osvjetljavanje, pasivizaciju plavu i pasivizaciju žutu. Proizvodni kapacitet je 650 kg/h – rad u trismjene.

Površinska zaštita – toplo cin anje kapaciteta 250 kg/h stara linija (zapremina kada: 1 X 1,3 m3 zakemijsko odmaš ivanje; 1 X 1,2 m3 za dekapiranje; 1 X 1,3 m3 za ispiranje vodom, 1 X 0,78 m3 zafluksiranje; 1 X 8,2 t za elektroliti ki cink. Nova linija koja je u pripremi kapaciteta je 1.000 kg/h, a usklopu ega je u tijeku i instalacija plinske stanice s etiri spremnika svaki zapremine 4,8 m3 .

U tijeku su pripremni radovi za izgradnju novih proizvodnih hala za pove anje kapaciteta osnovneproizvodnje vijaka (vij ara, termi ka obrada, konzervacija vijaka).

Ulaz sirovine, energenataU 2009. utrošeno je 4.238 t eli na žice, klorovodi na kiselina – utrošeno 124,1 t, sumporna kiselina –utrošeno 22,75 t, BIS M 340 – natrijev hidroksid – utrošeno 4,055 t, amonijev klorid – utrošeno 2,15 t,cinkov klorid – utrošeno 5,495 t, NaOH surtec 179 – utrošeno 2,2 t, surtec 662 680 – nitratna kiselina 15% utrošeno 0,93 t, surtec 752, 675 – klorovodi na kiselina, kromna kiselina – utrošeno 1,685 t, phorilZ 84 A,E – fosfatna kiselina, cinkov oksid – utrošeno 2,620 t, phoril Z 102 – ACT 15 – natrij pirofosfat,natrij hidroksid – utrošeno 1,430 t.

Ukupna potrošnja ulja i emulzije u 2009. godini: hidraola, rezanola, kalenola iznosi 25,050 t, ukupnapotrošnja ulja za emulzije BU 7 je 2,0 t.

Kao osnovni energent u proizvodnim pogonima koristi se elektri na energija – u 2009. godini jepotrošeno 3,4 MWh, dok je za kotlovnicu utrošeno 300 t srednje teškog ulja.

Emisije u zrakNa lokaciji se nalazi 10 stacionarnih to kastih izvora emisija u zrak: u pogonu kemijske pripremesirovine – 1 ventilacijski ispust iznad linije; u pogonu izrade vijaka – 4 ispusta iznad radnih linija; upogonu toplog cin anja – 3 ispusta; iz ure aja za loženje – 2 ispusta. U pogonu galvanizacije nisuizvedeni ventilacijski ispusti iznad linije (u planu je izvesti 2 ispusta).

Zadnja mjerenja iz ispusta u proizvodnim pogonima obavljena su 15. i 16.6.2005, a naredno povremenomjerenje iz istih ispusta trebalo je biti obavljeno najkasnije do 16.6.2010, što nije obavljeno u zadanomroku. Zadnje mjerenje iz ispusta ure aja za loženje obavljeno je 5.2.2010. a izmjerene vrijednosti suunutar dozvoljenih granica.

BukaS obzirom na to da je objekt u industrijskoj zoni i posluje dug niz godina (više od 50 godina), a nije bilopritužbi gra ana na buku iz pogona, nisu utvr eni nedostaci prema Zakonu o zaštiti buke (“Narodnenovine“, br. 30/09).

Emisije u vodeNa lokaciji Podružnice Knin u Kninu nastaju tehnološke otpadne vode (koncentrati i ispirne vode),rashladne otpadne vode i sanitarne otpadne vode. Tehnološke otpadne vode i rashladne otpadne vodeispuštaju se preko ure aja za pro iš avanje otpadnih voda i laguna u vodotok rijeke Orašnice.Sanitarne otpadne vode ispuštaju se u sustav javne odvodnje Grada Knina. Oborinske zauljene vode smanipulativnih površina i iz tankvane sa zauljenim željeznim otpadom odvode se do separatora ulja, tepreko zajedni kog okna i laguna zajedno s tehnološkom otpadnim vodama u Orašnicu.

Iz razloga uskla enja radnji i ponašanja korisnika Vodopravne dozvole s Vodopravnom dozvolom, uzVodopravnu dozvolu izdan je Dozvolbeni nalog, temeljem kojeg je izme u ostalog stavljen u funkcijuure aj za pro iš avanje otpadnih voda i izvršena i djelomi na sanacija kanalizacije za oborinske vode.



126

Emisije – otpadOperater je proizvo a opasnog i neopasnog otpada. U 2009. nastalo je 10 vrsta opasnog otpada ilisveukupno 14,1 t i 4 vrste neopasnog otpada ili 352 t. U 2010. do trenutka nadzora proizvedeno je25,44 t opasnog i 463,6 t neopasnog otpada.

Opasni otpad predaje se sakuplja ima:KEMIS TERMOCLEAN d.o.o. Zagreb, KEMOKOP d.o.o. Dugo selo,CIAK d.o.o. Zagreb.

Neopasni otpad predaje se sakuplja ima: UNIJA SABIRA d.d. Šibenik, EKO FLOR plus d.o.o. GornjiStupnik, te izvozi u inozemstvo (DIV d.o.o. Samobor upisan je u o evidnik izvoznika neopasnog otpada).

U tijeku su radovi na izgradnji gra evine – skladišta otpada.

Izra eni su Planovi gospodarenja otpadom na propisanim PGO PO obrascima za otpad: istrošenaemulzija, metalni mulj, galvanski mulj, otpadno ulje za obradu metala, plasti na ambalaža odkemikalija, dehidratizirani mulj iz ure aja za otpadne vode, plasti na folija, ambalaža od papira ikartona, te za komunalni otpad.

U 2010. obavljena je online prijava otpada proizvedenog u 2009. u Registar one iš enja okoliša premaAgenciji za zaštitu okoliša, na propisanom PL PPO obrascu. U ROO dostavljeni su i sljede i obrasci: PI 2za Podružnicu Knin, PI Z 1 X 8 obrazaca za stacionare ispuste u zrak u proizvodnim pogonima, PI Z 3 X 2obrasca za ispuste iz kotlovnice i PI V obrazac za otpadne vode.

RiziciOne iš enja na lokaciji Podružnice/crne to ke – ošte eni spremnik mazuta zapremine 250m3 stankvanom, tvorni ka kanalizacija i okolni prostor one iš eni mazutom, taložnice s galvanskim muljem,one iš ene zemljane lagune/taložnice za otpadne vode, te one iš enje mineralnim uljima prostora uzisto nu ogradu tvorni kog kruga.

Navedena one iš enja, kao zaga enja okoliša nastala ratnim djelovanjem na bivšu tvornicu TVIK Knin(osim one iš enja uz isto nu ogradu tvorni kog kruga) uvrštena su u projekt PHARE – 2006. i u sklopuprojekta bi trebala biti sanirana.

Operativni plan intervencija u zaštiti okoliša je izra en u sije nju 2004, ažuriran u velja i 2009. Premaizra enoj specifikaciji uskladištenih opasnih tvari, koja je sastavni dio ažuriranog Operativnog planaintervencija u zaštiti okoliša i stanju na terenu, DIV d.o.o. – Podružnica Knin nije obveznik izradeIzvješ a o sigurnosti i/ili Obavijesti o prisutnosti malih koli ina opasnih tvari, sukladno Uredbi osprje avanju velikih nesre a koje uklju uju opasne tvari (N.N. br.114/08). Srednje teško lož ulje ikemikalije nisu prisutne o koli inama za koje je potrebna izrada Izvješ a o sigurnosti i/ili Obavijesti oprisutnosti malih koli ina opasnih tvari, prema prilogu 1 i 2 Uredbe. Me utim, s obzirom na to da su upripremi radovi za izgradnju novih proizvodnih hala za pove anje proizvodnog kapaciteta osnovneproizvodnje vijaka, za o ekivati je promjenu postoje e situacije u svezi s istim obvezama. U tom smisluse izvode radovi na instaliranju plinske stanice za ukapljeni naftni plin (4 X 4,8 m3).

Djelatnici tvrtke su osposobljeni za zaštitu od požara, sukladno Pravilniku o programu i na inuosposobljavanja pu anstva za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara, gašenje požara ispašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom (“Narodne novine“, br. 61/94). Tvrtka ima važe iPravilnik o zaštiti od požara i jednog djelatnika zaposlenog za obavljanje poslova preventivnih mjerazaštite od požara. Redovito se obavljaju periodi ki pregledi vatrogasnih aparata kao i ispitivanjaelektri nih i gromobranskih instalacija. Osiguran je pristup vatrogasnoj tehnici do svih gra evina iprostora ime je omogu eno spašavanje osoba i gašenje požara.

Povrede propisaSkupljanje i skladištenje otpada na mjestu nastanka: tvrtka nije osigurala propisno skladištenje otpada(otpad se sakuplja u metalne ba ve od 200 litara ili u spremnike od 1000 l, koji se nalaze na više lokacijana otvorenom prostoru u krugu tvornice i pod utjecajem su atmosferilija.



127

Protuzakonito zbrinjavanje otpadnog mulja iz ure aja za pro iš avanje otpadnih voda.

Nije izvršeno mjerenje emisije iz stacionarnih izvora u proizvodnim pogonima.

Izvršenje obveza prema dozvolbenom nalogu: tvrtka nije u cijelosti izvršila obveze prema dozvolbenomnalogu, tj. nije u cijelosti izvršila sanaciju oborinske kanalizacije i nije uskladila pravilnike s Zakonom ovodama, kojih se sukladno vodopravnoj dozvoli dužna pridržavati: natkriti i staviti u funkciju ure aj zapro iš avanje otpadnih voda s rokom 31.12.2009; sastaviti novi ugovor s ovlašetnim laboratorijem oispitivanju otpadnih voda do 31.12.2009; sanirati kanalizaciju za oborinske vode s manipulativnogprostora izme u pogona toplog cin anja i pogona pripreme sirovine i svesti na separator masno a, srokom do 30.6.2010; odvojiti odvodnju istih krovnih voda od zauljenih oborinskih voda smanipulativnih površina izme u termi ke obrade i nadstrešnice i prije dispozicije ih pro iš avati naseparatoru, s rokom do 30.9.2010; separator masno a koji se nalazi uz bazene za neutralizacijutehnoloških otpadnih voda u initi vodonepropusnim, rok 15.0.2010; ažurirati Pravilnik o radu iodržavanju objekata za odvodnju i pro iš avanje otpadnih voda i Pravilnika o zbrinjavanju otpada, srokom 15.1.2010; dostaviti prate e listove za opasni otpad s ispunjenim podacima o obra iva u, srokom do 15.1.2010..

Do trenutka koordiniranog inspekcijskog nadzora u cijelosti je postupljeno po to kama 1. i 5., te jedjelomi no postupljeno po to ci 3. Dozvolbenog naloga.

Pravilnici koji su sastavni dio to ke 1. vodopravne dozvole i kojih se korisnik vodopravne dozvole dužanpridržavati, nisu uskla eni sa Zakonom o vodama i Pravilnikom o izdavanju vodopravnih akata, niti suažurirani. Pravna osoba redovito je vršila ispitivanja kvalitete otpadnih voda putem ovlaštenoglaboratorija, prema to ci 2. vodopravne dozvole. Prema rezultatima ispitivanja otpadnih voda,utvr eno je da pravna osoba svoju gospodarsku djelatnost na lokaciji Podružnice Knin u Kninu,odnosno ispuštanje otpadnih voda iz sustava interne odvodnje u vodotok Orašnice, ni nakon puštanjaure aja za pro iš avanje tehnoloških otpadnih voda u rad, nije uskladila s grani nim vrijednostima idopuštenim koncentracijama za površinske vode prema važe oj vodopravnoj dozvoli, odnosno premaPravilniku o grani nim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (“Narodnenovine“, br. 94/08).

Od stabilnih sustava za gašenje požara na lokaciji je instalirana vanjska i unutarnja hidrantska mreža zakoju nema dokaza o ispravnosti i funkcionalnosti, odnosno nisu izvršena potrebita ispitivanja.

Inspekcijskim nadzorom od strane elektroenergetskog inspektora u predmetu nadzora stanjeelektroenergetskih postrojenja i instalacija: TS 10/0,4 kV “TS 1“ i TS 10/0,4 kV “TS 2“, utvr eni sunedostaci: jednopolne sheme trafostanica TS 1 i TS2 nisu dobro itljive, te ih je potrebno ažurirati; nauvid nisu predo ena uputstva za reviziju objekata i postrojenja trafostanica TS1 i TS2; nedostaju nazivitrafostanica na objektima s vanjske strane (TS1 i TS2), te nazivi na ulaznim vratima pojedinih pogonskihprostorija (VN, NN, TR1, TR2,.). Isto vrijedi za TS1 i TS2. Tako er je uo eno, temeljem dokumentacije oreviziji TS 1 i TS 2, da se u elijama kompenzacije trafostanice TS 1 nalaze kompenzacijski kondenzatoris PCB om, koji nisu zamijenjeni.

Inspektor opreme pod tlakom obavio je nadzor u prostoru kotlovnice (parni kotao tv.broja 13412 sopremom i parni kotao tv.broj 8064 s opremom), plinske stanice ( etiri spremnika za UNP tv. brojeva:2398, 2403, 2396 i 2389) i zgrade održavanja (spremnik komprimiranog zraka vertikalni/stabilni tv.broj827 i sigurnosni ventil na spremniku, te spremnik komprimiranog zraka položeni/prenosivi tv. broj 3365i sigurnosni ventil na spremniku) te utvrdio nedostatke: Spremnik komprimiranog zraka tv.br.: 827(vertikalni, stabilni) – proizvo a ENERGOINVEST, Trudbenik Doboj; tvorni ki broj: 827; godinaproizvodnje: 1988; radni tlak: 10 bar; radna temperatura: 100 °C ; volumen: 10.000 L; medij: zrak);Stranka nije dala na uvid dokaz o obavljenom pregledu i ispitivanju, odnosno propisanu dokumentacijuu svezi navedenog spremnika (O EVIDNIK PREGLEDA OPREME POD TLAKOM visoke razine opasnosti,ZAPISNIK o pregledu i ispitivanju opreme pod tlakom, EVIDENCIJSKI LIST opreme pod tlakom visokerazine opasnosti; koje se izdaje od strane ovlaštenog tijela AGENCIJA ZA OPREMU POD TLAKOM);Sigurnosni ventil s utegom tv.br.: (ugra en na spremnik tv.br.: 827); stranka nije dala na uvid dokaz opregledu i ispitivanju (Izvješ e o pregledu/ispitivanju) navedenog sigurnosnog ventila koje se izdaje od



128

strane ovlaštene tvrtke; Spremnik komprimiranog zraka tv.br.: 3365 (položeni, prenosivi) – proizvo aGBM – G.B. MARTINIS SIRONE; tvorni ki broj: 3365; godina proizvodnje: 1987; radni tlak: 11,77 bar;radna temperatura: od 10°C do +50°C ; volumen: 500 L; medij: zrak); Stranka nije dala na uvidpropisanu dokumentaciju u svezi navedenog spremnika (O EVIDNIK PREGLEDA OPREME POD TLAKOMvisoke razine opasnosti, ZAPISNIK o pregledu i ispitivanju opreme pod tlakom, EVIDENCIJSKI LISTopreme pod tlakom visoke razine opasnosti koje se izdaje od strane ovlaštenog tijela AGENCIJA ZAOPREMU POD TLAKOM); Sigurnosni ventil tv.br.: (ugra en na spremnik tv.br.: 3365); stranka nijedala na uvid dokaz o pregledu i ispitivanju (Izvješ e o pregledu/ispitivanju) navedenog sigurnosnogventila koje se izdaje od strane ovlaštene tvrtke.

Inspektor rada Državnog inspektorata obavio je nadzor u predmetu provo enje mjera zaštite na radu iutvrdio povrede propisa: poslodavac nije obavio ispitivanje radnog okoliša na kemijske štetnosti, a uprocesu proizvodnje se koriste opasne radne tvari kao što su: solna kiselina, cinkov fosfat, fosfatnakiselina itd.; poslodavac nije izradio plan evakuacije i spašavanja za slu aj izvanrednog doga aja.

Stranka posjeduje rješenje Ureda državne uprave Šibensko kninske županije za uporabu otrova iz 2004.godine, koje nije uskla eno sa Zakonom o kemikalijama (“Narodne novine“, br. 150/05). Radnici kojirade s opasnim kemikalijama obavljaju propisane zdravstvene preglede i položili su te aj iztoksikologije za uporabu opasnih kemikalija, s tim da dio radnika treba ponoviti zdravstvene preglede ite aj iz toksikologije jer je istekao rok valjanosti potvrda, a dio novih radnika prijavljen je HZT zapolaganje te zavod (HZT) garantira organiziranje te aja u odgovaraju em roku. Po pitanju skladištenja iuporabe opasnih kemikalija te postavljanja oznaka i upozorenja nisu utvr eni ve i nedostaci (diokemikalija skladišti se u bivšem restoranu jer je novo skladište u izgradnji te e o završetku i preseljenjubiti obavještena sanitarna inspekcija).

Inspekcijskim nadzorom obavljenim od strane inspektora zaštite prirode utvr eno je da je najzna ajnijištetni utjecaj tvornice na prirodu uzrokovan nedostatnim pro iš avanjem otpadnih voda iz proizvodnje.Otpadne vode ispuštaju se u zemljane lagune. Na površini vode u zemljanih lagunama i na okolnomraslinju vidljivi su tragovi masno a, koje najvjerojatnije potje u od ošte enog tanka mazuta spripadaju om kanalizacijom. Lagune se nalaze uz vodotok Orašnice i nemaju spoja s vodotokomOrašnice, ali se otpadne vode iz laguna procje uju u podzemlje (lagune se nisu nikad istile).

Upravni postupciRješenjem inspekcije zaštite okoliša nare eno mjerenje emisije one iš uju ih tvari u zrak iz svih ispustau proizvodnim pogonima u roku 20 dana od dana dostave rješenja.

Rješenjem vodopravne inspekcije nare eno otklanjanje nedostataka i nepravilnosti u roku do1.10.2010..

Rješenjem sanitarne inspekcije nare eno otklanjanje nedostataka.

Rješenjem DI elektroenergetske inspekcije nare eno je otklanjanje nedostataka na TS 10/0,4 kV “TS 1“i TS 10/0,4 kV “TS 2“, u roku 30 dana od dana dostave rješenja.

Rješenjem DI inspekcije opreme pod tlakom nare eno otklanjanje nedostataka.

Rješenjem DI inspekcije zaštite na radu nare eno otklanjanje nedostataka na temelju lanka 102.stavka 3. Zakona o zaštiti na radu, putem knjige nadzora iz podru ja zaštite na radu.

Optužni prijedloziInspekcija zaštite okoliša podnijela je optužni prijedlog zbog po injenje prekršaja iz lanka 39. stavka 1.Zakona o otpadu.

Inspekcija zaštite požara podnijela je optužni prijedlog zbog po injenja prekršaja, sukladno lanku 48.stavku 1. to ki 6. i stavku 2. istog lanka Zakona o zaštiti od požara (“Narodne novine“, br. 58/93,33/05, 107/07 i 38/09).



129

Elektroenergetska inspekcija podnijela je optužni prijedlog zbog po injenja utvr enih prekršaja poZakonu o tehni kim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti.

Inspekcija opreme pod tlakom podnijela optužni prijedlog zbog po injenja utvr enih prekršaja poZakonu o tehni kim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti.

Inspekcija zaštite na radu podnijela optužni prijedlog zbog po injenja prekršaja iz lanka 50. i 61.Zakona o zaštiti na radu.

Kontrolni nadzoriU kontrolnim nadzorima utvr eno je da je postupljeno po svim rješenjima.

Unutrašnjost postrojenja tvrtke DIV tvornica vijaka d.o.o. u Kninu



130

28 HEP PROIZVODNJA d.o.o. EL–TO Zagreb Zagreb www.hep.hr

Osnovne informacijePogon EL TO Zagreb je termoelektrana namijenjena za proizvodnju elektri ne i toplinske energije, usklopu HEP Proizvodnje d.o.o., HEP d.d., situiran je na parceli površine cca 70.000 m2, gotovo u središtugrada, unutar naglašene stambeno poslovne zone. Zahvaljuju i visokom dimnjaku (200 m), pretežitoplinovitom gorivu (cca 70 %) i optimiziranom upravljanju s kontinuiranim emisijskim i imisijskimnadzorom, utjecaj rada EL TO na okoliš prihvatljiv je i minimiziran. To potvr uje i godišnje Izvješ e orezultatima pra enja kakvo e zraka na lokaciji Vrhovec, za 2009., gdje je zrak s obzirom na pra enipokazatelj (NO2) bio I kategorije.

Proizvodni pogon EL TO Zagreb sastoji se od više proizvodnih jedinica, Blok A (12 MW el. e. + 55 t/htehnološke pare + 40 MW vrele vode), Bloka B (30 MW el. e. + 150 t/h tehnološke pare + 55 MW vrelevode), Blok H1 i H2 (52 MW el. e. + 120 t/h tehnološke pare + 16 MW vrele vode), te pomo ni parnikotao K7, vrelovodni kotao VK3 i novi vrelovodni kotao VK4 (u vrlo visokoj fazi završenosti), sve tosadržano u instaliranih 7 kotlovskih postrojenja i 2 plinskoturbinska kombi agregata, što ukupno inicca 305 MWT i cca 90 MWE. EL TO Zagreb je namijenjena kombiniranoj proizvodnji elektri ne itoplinske energije, odnosno prvenstveno proizvodnji toplinske energije za zapadni dio grada gdje je ismještena. Kao gorivo koristi se teško loživo ulje (mazut, smješten u spremnike volumena 13.500 i15.000 m3) cca 30 %, i/ili zemni plin cca 70 %. Ispust dimnih plinova obavlja se kroz zajedni ki dimnjakvisine 200 m, odnosno 2 dimnjaka od 2 plinskoturbinska kombi agregata, svaki visine 60 m. Uz ostalo,na lokaciji pogona EL TO nalazi se ukupno 23 transformatora od ega su 2 snage ve e od 30 MVA. U 2velika transformatora nalazi se cca 41 t trafo ulja. Transformatori su opremljeni sustavima zaprikupljanje eventualno iscurjelog ulja, sve bez vidljivih ošte enja. U cilju energetski i okolišnou inkovitijeg i kvalitetnijeg rada tijekom 2009. i/ili 2010., u injeno je: u mjesecu 2009. puštena u probnirad nova KPV – 3 X 150 m3 demineralizirane vode; radom postrojenja nove KPV postignuto je znatnosmanjenje koli ine otpadnih voda i utroška kemikalija za regeneraciju ionskih izmjenjiva a; prilikomizgradnje nove KPV izvršena rekonstrukcija interne kanalizacije na mjestu izgradnje nove KPV i ugra enseparator zauljenih voda u seriji s postoje im separatorom zauljenih voda; sanirana i ispitana internakanalizacija u krugu pogona EL TO Zagreb; u bazenima za predobradu otpadnih voda (B2.0, B2.1 5, B1 iB2) napravljena nova zaštitna obloga na nepropusnost i bazeni su atestirani na vodonepropusnost; utoku 11. mjeseca 2009. puštena u rad obnovljena GMS kao dora en CEM sustav za pra enje emisije iztri dimnjaka – GMS, PLT1 i PLT2.



131

DokumentacijaVodopravna dozvola za korištenje vode iz crpilišta na lokaciji Horva anska cesta, Hrvatske vode,Vodnogospodarski odjel za slivno podru je Grada Zagreba, 27.9.2000. s rokom važenja do17.3.2019.,

Vodopravna dozvola za ispuštanje otpadnih voda iz sustava interne odvodnje putem dva priklju kau sustav javne odvodnje Grada Zagreba, 21.10.2005.,

Rješenje o kategorizaciji ugroženosti od požara u I h kategoriju ugroženosti od požara,

Rješenje o ispunjavanju propisanih uvjeta glede prostora, opreme, zaposlenika, zaštite na radu izaštite od požara za korištenje opasnih kemikalija, Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnuzaštitu i branitelje.

Tehnološki procesTehnološki proces proizvodnje elektri ne i/ili toplinske (para i vrela voda) energije u pogonu EL TOZagreb temeljen je na pretvorbi kemijske energije sadržane u gorivu (teško i lako loživo ulje, odnosnoprirodni plin) u elektri nu i/ili toplinsku energiju pomo u termodinami ke, mehani ke ielektromagnetske pretvorbe. To pretpostavlja sljede e tehnološke cjeline: spremnici goriva, plinskisustav (25 bar), plinski sustav (6/1,8 bar), pumpe teku eg goriva, parne turbine, parni kotlovi, plinsketurbine, kotlovi utilizatori, generatori parnih i plinskih turbina, vrelovodni sustav, parovodni sustav,postrojenja za cirkulaciju kondenzata, napojne i rashladne vode, elektropostrojenje s transformatorimai rasklopištem i postrojenje za kemijsku pripremu vode.

Za razliku od drugih termoelektrana, EL TO nema mogu nost hla enja velikim koli inama vode (izrijeke ili mora) ve se hla enje obavlja oduzimanjem pare i/ili vrele vode (samo malim dijelom pomo u4 rashladna tornja s cca 150 m3 rashladne vode), što zna i da rad EL TO gotovo isklju ivo ovisi okonzumu pare i/ili vrele vode.

Ulaz sirovine, energenataEL TO Zagreb kao gorivo koristi teško loživo ulje mazut, smješten u spremnike volumena 13.500 i15.000 m3 i/ili zamni plin i to u omjeru cca 30 / 70 %. Prema Izvješ u o radu (sije anj – prosinac 2009.)utrošeno je kumulativno 37.907 t mazuta (1.530.108 GJ) i 131.886.996 m3 plina (energetskiekvivalentno 4.396.894 GJ) za proizvodnju 365 GWh el. energ., 3.287.061 GJ toplinske energije(tehnološke pare i/ili ogrijevne topline), što predstavlja uobi ajenu godišnju proizvodnju i utrošakgoriva.

Emisije u zrakKao stacionarni izvor, pogon EL TO Zagreb, obveznik je i ispunjavanja obveza glede kontinuiranogobavljanja emisijskih i imisijskih mjerenja.

Oprema za kontinuirano mjerenje emisije na 200 – metarskom (glavnom) dimnjaku je ugra ena uvelja i 2002, razmještena je na 4 mjerne postaje (mjerna mjesta) tako da se emisijska mjerenjaobavljaju na dimnjacima kotlova br. 1 i 2 (UT1 i UT2 MS1 i MS2), na dimovodnom kanalu kotlova K6,WK1 i WK3, (MS3 KMS kontrolna mjerna stanica), te mjerna stanica MS4, glavna mjerna stanica(GMS KMS + K7, K8, K9), situirana na I platformi glavnog dimnjaka (kota + 35 m). Na svim mjernimstanicama (mjernim mjestima) mjere se sljede i pokazatelji: CO, SO2, NOx, dimni broj, krute estice, O2,temperatura dimnih plinova, a na glavnoj mjernoj stanici – GMS, mjeri se i brzina dimnih plinova takoda se dobivaju podaci i o masenom protoku (vremenski i/ili volumno).

Uz emisijska mjerenja, temeljem SUO, EL TO je obveznik obavljanja i kontinuiranih imisijskih mjerenja.Postaja za kontinuirana imisijska mjerenja situirana je na lokaciji Vrhovec, a sastoji se od analizatora za



132

mjerenje NO, NO2 , NOx, ure aja za kalibraciju, meteo opreme za mjerenje brzine i smjera vjetre,temperature i relativne vlažnosti zraka.

Emisije u vodeZa potrebe pogona EL TO Zagreb zahva aju se i koriste vode, te nastaju i ispuštaju se otpadne vode, svesukladno odgovaraju im vodopravnim dozvolama i/ili koncesijama. Tehnološki proces proizvodnjezapo inje kemijsko tehnološkom pripremom vode za što se koriste ionski izmjenjiva i i kemikalije(natrijev fosfat, hidrazin hidrat, amonijev hidroksid, HCl, NaOH i NaCl) za kondicioniranje tehnološkihvoda i para. Otpadne vode se putem sustava interne odvojene odvodnje odvode u sustav javneodvodnje putem 2 ispusta. Potencijalno zauljene oborinske vode odvode se putem separatora ulja.Rashladne vode se ispuštaju u betonski bazen iz kojeg se ponovno koriste za hla enje popostrojenjima. Otpadne vode od regeneracije ionskih izmjenjiva a odvode se u bazene zaneutralizaciju, nakon ega se ispuštaju.

Emisije – otpadS obzirom na cjelokupnu djelatnost, u pogonu EL TO Zagreb koriste se sljede e sirovine i pomo nimaterijali: razna ulja za podmazivanje, hla enje, izolaciju i sl. (hidrauli ko, turbinsko, trafo i motornoulje), tehni ki plinovi (acetilen, kisik, i sl.), kemikalije – sredstva za odmaš ivanje (SC 131, SC 500 – svodopravnom dozvolom), epoksidne boje, lakovi, kvarcni pjesak za pjeskarenje i sl., metalni limovi,cijevi, gotove metalne konstrukcije i sl., akumulatori (aku baterije, elektrolitske i suhe), fluorescentnecijevi i ostalo.

Slijedom toga, i tehni ko – tehnoloških osobitosti djelatnosti, EL TO Zagreb proizvo a je otpada kakosljedi: hidraulu na mineralna ulja, mineralna izolacijska i termi ka ulja, otpadna ulja za motore,pogonske ure aje i podmazivanje, razni zauljeni otpad (ambalaža, filtri, papir, metalne strugotine),transformatori, olovne baterije, otpad od iš enja raznih uljnih spremnika, mješavine masti i ulja izodvaja a, fluo cijevi i drugi otpad koji sadrži živu, strugotine i otpiljci, pijesak od pjeskarenja, raznaambalaža, razni filterski materijali, zaštitna odijela, stara oprema, razne baterije, željezo i elik, razniizolacijski materijali, papir i karton, organski otpad, mješani komunalni otpad, odnosno sve kako jenavedeno i predvi eno Planom i/ili Pravilnikom o gospodarenju otpadom u EL TO Zagreb. Kona nozbrinjavanje opasnog proizvodnog otpada (industrijskog – tehnološkog) EL TO Zagreb regulirano je sovlaštenom pravnom osobom – APO, Zagreb, a komunalnog sa Zagreba kim holdingom d.o.o.,Podružnica isoto a Zagreb. Sva propisana dokumentacija s podacima o vrsti, koli ini, mjestu nastanka,na inu i mjestu skladištenja, obra ivanja i odlaganja, sistematizirani su i vode se sukladno propisima.Za potrebe skladištenja proizvodnog otpada (opasnog i neopasnog) koriste se odgovaraju i spremnicii/ili za to odre ena, propisna mjesta s propisnim oznakama i klju nim brojevima.

EL TO Zagreb posjeduje Rješenje MZOPUG, kojim se utvr uje da EL TO Zagreb ispunjava uvjete zaobavljanje djelatnosti skladištenja i obra ivanja opasnog otpada termi kom obradom otpadnih ulja I i IIkategorije, no EL TO Zagreb ne preuzima na obra ivanje opasni otpad drugih proizvo a a. Iz postoje edokumentacije i prema dosadašnjim podacima, vidljivo je da EL TO Zagreb godišnje na propisani na inzbrine cca 6 8 t vlastitog opasnog otpada (otpadnih ulja I i II kategorije, i sl.), što u odnosu na ukupnoutrošeno teku e gorivo (cca 30.000 t mazuta) godišnje iznosi cca 0,002 %.

RiziciIzra eni su Operativni plan intervencija u zaštiti okoliša (dostavljen županijskom uredu nadležnom zazaštitu okoliša), Operativni plan za provo enje interventnih mjera u slu aju izvanrednog zaga enjavoda, Plan gospodarenja otpadom i Projekt zbrinjavanja opasnog proizvodnog otpada na lokaciji EL TOZagreb.



133

Transformatori su opremljeni sustavima za prikupljanje eventualno iscurjelog ulja a prokapavanje ilicurenje trafo ulja nije zamje eno.

Pogon EL TO Zagreb razvrstan je u I h kategoriju ugroženosti od požara, a unutarnja kontrolaprovo enja mjera zaštite od požara obavlja se cijele godine, a o redovnom i periodi kom pregleduvatrogasnih aparata vodi se propisana evidencija. Tehni ke mjere zaštite od požara izvedene su iodržavane u skladu s propisima i pravilima struke (sukladno zahtjevima iz lokacijske, gra evne iuporabne dozvole).

Oprema pod tlakom uredno je održavana, sukladno projektnim i proizvodnim zahtjevima, zakonskimobvezama i pravilima struke.

Povrede propisaNisu utvr ene povrede propisa.

HEP PROIZVODNJA d.o.o.EL–TO Zagreb u Zagrebu



134

29 Zagreba ka pivovara d.d. Zagreb www.ozujsko.com

Osnovne informacijeProizvodnje piva obavlja se s 362 zaposlenika na lokaciji Ilica 224 u Zagrebu. Tvrtka je u vlasništvuStarBev Grupe.

Unutar proizvodnog kruga tvornice u sjedištu Zagreba nalaze se: proizvodne zgrade u kojoj su smješteniproizvodni pogoni i administrativni objekti; skladišta sirovina i gotove robe; spremnici sirovina,spremnik tropa; toplinska stanica; rashladna i kompresorska stanica; CO2 stanica;pogon za pripremuvode; ure aj za mehani ku predobradu otpadnih voda i egalizacijski bazen; separatori ulja; skladištepropan butan boca; skladišta opasnog i neopasnog otpada; mosna vaga.

Tvrtka je obveznik utvr ivanja OUZO sukladno Uredbi o postupku utvr ivanja objedinjenih uvjetazaštite okoliša, Prilogu I to ki 6.4.(b) alineji 2. kao postoje e postrojenje za obradu i preradunamijenjena za proizvodnju hrane iz sirovina biljnog podrijetla, kapaciteta proizvodnje gotovihproizvoda preko 300 t/dan. Tvrtka je u kolovozu 2010, predala MZOPUG u Zahtjev za ocjenu i mišljenjeo Analizi stanja i Elaboratu u postupku dobivanja dozvole za objedinjene uvjete zaštite okoliša. Analizastanja izra ena je putem Hrvatskog centra za istiju proizvodnju.

DokumentacijaVodopravna dozvola za ispuštanje otpadnih voda iz mješovitog sustava interne odvodnje putemdva ispusta, u sustav javne odvodnje Grada Zagreba, do najviših dopuštenih koli ina Q=1.300.000m3/god., odnosno cca Q=4.335 m3/dan + oborinske vode i to:

putem ispusta u Vukasovi evoj ulici u koli ini do Q=1.298.000 m3/god., odnosno cca Q=4.328m3/dan i

putem ispusta u Ilici u koli ini do Q=2.000 m3/god., odnosno cca Q=7 m3/dan,

Hrvatske vode VGO za slivno podru je Grada Zagreba, 3.1.2007. s rokom važenja do 31.12.2010.,

Rješenje o razvrstavanju u III kategoriju ugroženosti od požara, MUP a RH, 5.10.1995.,

Rješenje o ispunjavanju uvjeta glede prostora, opreme, zaposlenika, zaštite na radu i zaštite odpožara, za korištenje opasnih kemikalija uklju uju i otrovne i nagrizaju e oznake 35, tekancerogene, mutagene, reproduktivno toksi ne opasne kemikalije kategorije 1 i 2, osim vrlootrovnih opasnih kemikalija, 8.2.2010.



135

Tehnološki procesProizvodne faze tehnološkog procesa:

1. PROIZVODNJA PIVA: proizvodnja sladovine; vrenje i odležavanje; obrada piva,

2. PUNJENJE PIVA: puniona boca; ba vi,

3. ENERGETIKA I FLUIDI: proizvodnja CO2; obrada vode; rashladno postrojenje; sustav komprimiranogzraka.

Ulaz sirovine, energenataU proizvodnji se koriste osnovne sirovine: pivarski slad, kukuruzna krupica ili maltozni sirup, hmelj,kvasac, voda, aditivi.

Osnovni energenti u proizvodnji su elektri na energija, tehnološka para iz gradske toplane, voda, CO2

za sprje avanje kontakta proizvoda sa zrakom te korekciju nivoa CO2 u proizvodu, komprimirani zrak,rashladni mediji dvaju zatvorenih rashladnih sustava amonija ni i glikolni.

Emisije u zrakNa lokaciji postoji 14 stacionarnih to kastih ispusta u zrak iz industrijskih postrojenja. Tvrtka obavljapropisana mjerenja putem ovlaštenih osoba i sve emisijske koncentracije odgovaraju grani nimvrijednostima prema odredbama Uredbe o grani nim vrijednostima emisija one iš uju ih tvari u zrak izstacionarnih izvora.

Tvrtka je kao obveznik dostavila nadležnom gradskom tijelu u propisanom roku obrasce za Registarone iš enja okoliša za 2009. godinu.

Tvrtka ispunjava propisane obveze i provodi propisane mjere u postupanju s kontroliranim (freon R22) izamjenskim tvarima.

Emisije u vodeVodoopskrba je iz javnog sustava putem jednog vodomjera. Voda se koristi za pi e i za sanitarnepotrebe, te za potrebe proizvodnje kao tehnološka voda i rashladna voda. Dio voda se ugra uje uproizvod, a dio vode se isparava (ukupno cca 15%).

Odvodnja otpadnih voda riješena je mješovitim internim kanalizacijskim sustavom putem dvapriklju ka. Predobra ene tehnološke otpadne vode i otpadne vode iz procesa hla enja zajedno sdijelom sanitarnih otpadnih voda i oborinskih voda, upuštaju se u javni sustav odvodnje putem ispusta1 (KO 1 u Vukasovi evoj ulici), dok se preostali dio sanitarnih otpadnih voda i oborinskih voda upušta uisti prijemnik putem ispusta 2 (KO 2 u Ilici). KO 1 ima mjerenje protoka na dnevnoj bazi od stranetvrtke HIDROING d.o.o.

U tehnološkim procesima u kojima nastaju otpadne vode, za korištena kemijska sredstva i njihovepripravke izdane su vodopravne dozvole.

Na lokaciji se uz egalizacijski bazen nalazi i separator ulja na sjevernom platou ispred servisa vili ara,kao i novi separator ulja kod novog odlagališta neopasnog i komunalnog otpada, te na prvom katuPunionice boca. Separatori se kontroliraju na mjese noj bazi, o emu se vodi evidencija, te istejednom godišnje.

Operativni plan interventnih mjera u slu aju iznenadnog one iš enja je ažuriran i dopunjen 2010. kao iPravilnik o postupanju sa svim vrstama otpada iz tehnološkog procesa, te muljem iz procesa obradeotpadnih voda, te Pravilnik o radu i održavanju sustava za odvodnju i ure aja za predtretman otpadnihvoda.

Korisnik je dužan voditi evidenciju o koli ini vode ugra ene u proizvod i isparene u tehnološkomprocesu, a podatke o tome dostavljati u Službu zaštite voda pri Vodnogospodarskom odjelu za slivno



136

podru je Grada Zagreba, koje tvrtka dostavlja. U kontrolnom mjernom oknu (okno 1) prije priklju ka najavni sustav odvodnje, obvezno je mjerenje protoka i uzimanje kompozitnih uzoraka za kontrolukakvo e otpadnih voda za vrijeme trajanja tehnološkog procesa i ispuštanja otpadnih voda.

Uzorkovanje i ispitivanje kakvo e otpadnih voda koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje putemispusta, mora se obavljati najmanje šest puta godišnje putem ovlaštenog laboratorija, uzimanjemkompozitnih uzoraka. Ispitivanja moraju obuhvatiti pokazatelje: mjerodavni protok, sadržaj otopljenogkisika, suhi ostatak, ukupnu suspendiranu tvar, vidljivu otpadnu tvar, miris i boju. Uz naprijed navedenepokazatelje u otpadnoj vodi treba ispitati i koncentraciju sulfata putem ovlaštenog laboratorija. Usustav javne odvodnje ne smiju se ispuštati otpadne vode iznad tre eg stupnja agresivnosti sukladnoodredbi lanka 3. Pravilnika o agresivnosti otpadnih voda koje se smiju upuštati u javnu kanalizaciju napodru ju Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba br. 5/05).

Uzorkovanje i ispitivanje otpadnih voda obavlja, temeljem Ugovora, EUROINSPEKT–TEHNOKEMpoduze e za kontrolu robe i inženjering d.o.o. Zagreb. Uvidom u rezultate analiza ispitivanja uzorakaotpadnih voda, vidljivo je da su u svim uzorcima vrijednosti KPKCr, BPK5, ve e od dopuštenihkoncentracija dok su ostali ispitivani parametara u skladu s vodopravnom dozvolom odnosnoPravilnikom o grani nim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama.

Zbog nesuglasja sa Zakonom o vodama “Hrvatske vode” VGO za slivno podru je Grada Zagreba izdalesu dozvolbeni nalog.

Ispitivani objekti zadovoljavaju uvjete vodonepropusnosti.

Tvrtka postupa u skladu s uvjetima odre enim vodopravnom dozvolom, tijekom nadzora nisunare ene mjere.

Emisije otpadVode se o evidnici o nastanku i tijeku otpada za proizvo a a opasnog i neopasnog otpada i propisno jepostupanje s otpadom.

Tvrtka je u prethodnim nadzorima inspekcije zaštite okoliša upu ivana na uspostavu zbrinjavanjaproizvodnog neopasnog otpada – kiselgura (filtracija piva) i otpadnog kvasca (mokri iz odjela obrade –djelomi no se prodaje) sukladno Dozvolbenom nalogu, radi eliminacije ispuštanja u javni sustavodvodnje. Tvrtka je u Analizi stanja u cilju uskla ivanja prema NRT smjernicama predvidjela investicijuu cilju realizacije planiranih tehnologija i tehnika za smanjenje emisija u vode, izdvajanje kiselgura namjestu ispuštanja i osiguravanja spremnika za prihvat otpadnog kvasca, ija se realizacija planira 2012.

Izra en je i dostavljen 2007. godine nadležnim tijelima Plan gospodarenja otpadom za proizvo a aopasnog i neopasnog otpada za etverogodišnje razdoblje. Prijavni listovi proizvo a a proizvodnogotpada dostavljeni su u propisanom roku za 2009. godinu u nadležni gradski ured.

U radu se koriste ulja za podmazivanje zatvorenih zup anika, hidrauli na ulja, kompresorska ulja, priemu se ispunjavaju obveze postupanja s uljima, sukladno ZOO u i Pravilniku o gospodarenju otpadnimuljima. Poštuju se obveze u postupanju posebnim kategorijama otpada i pripadaju im Pravilnicima zaEE otpad, ambalažu i ambalažni otpad. Opasni i neopasni proizvodni otpad na lokaciji skladišti se uprivremenim skladištima otpada koji udovoljavaju tehni ko tehnološkim uvjetima za skladištenjeotpada, a otpad se zbrinjava putem ovlaštenih sakuplja a na propisani na in i uz propisanudokumentaciju.

Procesom proizvodnje piva nastaju nusproizvodi pivski trop te otpadna prašina (umiješana u trop) kojise prodaju za sto nu hranu kao i djelomi no pivski kvasac, uz obavljanje ispitivanja zdravstveneispravnosti namirnica i predmeta op e uporabe kojima je utvr eno da analizirani uzorci udovoljavajupropisima Pravilnika o kakvo i hrane, za što se tvrtka registrirala kao subjekt u poslovanju hranom zaživotinje – pivskim tropom i pivskim kvascem kod Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnograzvoja.



137

RiziciPrethodno su redovito izra ivane revizije Operativnih planova intervencija u zaštiti okoliša, a na lokacijinisu zabilježeni izvanredni doga aji. Redovito se provode vježbe za izvanredne situacije i edukacijazaposlenika, zadnja vježba evakuacije provedena je u rujnu 2010. godine za slu aj izvanrednogdoga aja propuštanja amonijaka.

Obavijest o prisutnosti opasnih tvari u postrojenju dostavljena je nadležnim tijelima sukladno odredbiUredbe o sprje avanju velikih nesre a koje uklju uju opasne tvari. Koli ine ne prelaze grani ne koli ine.

Inspekcijskim nadzorom sanitarne inspekcije utvr eno je korištenje opasnih kemikalija – kiselina, lužinadeterdženata putem “CIP“ stanica za automatsko pranje instalirane procesne opreme. Sustav punjenjaboca i ba ava je pod automatskim nadzorom u smislu dezinfekcije i sterilizacije ambalaže. Opasnakemikalija koji se koristi u procesima hla enja je amonijak (uz transfer glikol). Postavljeni su alarmnisustavi po kriti nim to kama, u slu aju istjecanja amonijaka. Provode se ispitivanja sustava za detekcijuamonijaka kao i vodonepropusnosti tankvana koje se nalaze ispod 3 spremnika.

Skladište opasnih kemikalija je u zasebnoj vrstoj gra evini. Osigurana je atestirana zaštitna oprema(odjela, cjedila) i sredstva za dekontaminaciju.

Pregledom gra evina, prostora i postrojenja na predmetnoj lokaciji, dokaza o kvaliteti propisanihfunkcionalnih ispitivanja, te uvidom u izvedene mjere zaštite od požara i eksplozija na predmetnimgra evinama utvr eno je da se na dijelu elektri nih instalacija vrši popravak i otklanjanje nedostatakautvr enih prilikom ispitivanja i pregleda ovlaštene tvrtke; da još nije izvršeno tehni ko nadgledanje odstrane “Ex agencije“ na instalacijama izvedenim u protueksplozijskoj zaštiti odnosno u tijeku su završneaktivnosti na izradi projektne dokumentacije s izvedenim stanjem.

Mjere zaštite od požara u nadziranoj tvrtki provode u skladu s važe im propisima uz obvezi završetkazapo etih aktivnosti na dijelu elektri nih instalacija.

Inspekcijskim nadzorom zaštite na radu obuhva ena su tri mjesta rada: voza vili ara na plin, operaterstrojar rashladnog postrojenja, i skladištar kemikalija. Nadzorom je pregledano mjesto rada, opremakoja se koristi u radu, te je izvršen uvid u dokumentaciju o osposobljavanju radnika za rad na siguranna in, stru noj osposobljenosti radnika, zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje poslova s posebnimuvjetima rada, ispitivanju kemijskih štetnosti u pogonu rashladnog postrojenja (amonijak), ispitivanjukemijskih štetnosti u skladištu kemikalija, ispitivanju elektroinstalacija, ispitivanju radne opreme,ispitivanju radnog okoliša. Za radnike u pogonu rashladnog postrojenja provjereno je korištenjezaštitne opreme u slu aju curenja amonijaka.

Energetski priklju ak svih objekata vrši se iz transformatorskih stanica 10(20)/0.4 kV 1TS 556 i 10/0.4kV 1TS 916 u vlasništvu nadzirane osobe. Tvrtka nema pristup u SN dio transformatorskih stanica, osimdijela 1TS 556. U gra evinskim objektima postoji niskonaponska instalacija na koju su priklju eniure aji i strojevi.

Donesen je Pravilnik o redovitim pregledima i održavanju elektroenergetskog dijela postrojenja. Teku eodržavanje, u što spadaju i redoviti preventivni pregledi instalacija i NN dio transformatorskih stanica,interventno teku e održavanje, organizirano je unutar Odjela elektroodržavanja. Redovita periodi kaispitivanja i održavanje obavljaju se iz usluge. Predo ena je potpuna upravna dokumentacija, projektnadokumentacija, jednopolne sheme svih razvodnih ormara, pravilnik o održavanju, Ex – priru nikodržavanja, uvjerenja o ispitivanju elektroenergetske instalacije niskog napona, uvjerenja o ispitivanjuotpora uzemljenja sustava zaštite od munje, ispitni protokoli o pregledu i ispitivanju transformatorskihstanica, Ex – dokumenti – tehni ko nadgledanje – Linija za skladištenje i distribuciju slada i krupice.

Tvrtka upotrebljava opremu pod tlakom visoke razine opasnosti za tehnološke potrebe kod proizvodnjepiva, a ine je razni spremnici vru e vode, kotlovi komine, grija u kotlu sladovine, hidrofori i razvodnikpare u pogonu varionice piva, spremnici piva u procesu obrade piva, filtri piva, spremnici obnovekvasca i propagacije u pogonu kvasca, filtar aktivnog ugljena, spremnici i fermentori u pogonuodležavanja i fermentacije piva, spremnici piva i kompenzaciona posuda u pogonu punionice boca,spremnici zraka, separatori ulja, suša i zraka i kompenzaciona posuda u pogonu komprimiranog zraka,



138

spremnici uglji nog dioksida, sakuplja uglji nog dioksida, kondenzator uglji nog dioksida, kondenzatorfreona R22, suša i uglji nog dioksida i filtri aktivnog ugljena u stanici za rekuperaciju uglji nog dioksida,sakuplja amonijaka, separatori amonijaka, evaporativni kondenzatori i sakuplja i ulja u pogonurashlade i izmjenjiva topline u sustavu centralnog grijanja.

Sva oprema pod tlakom je prijavljena nadležnoj Agenciji za opremu pod tlakom i redovito jepregledavana i ispitivana. Održava se u skladu s projektnim i proizvodnim zahtjevima, zakonskimobvezama i pravilima struke, posjeduje se tehni ka dokumentacija, pogonske upute kao i izvješ a obaždarenju sigurnosnih ventila i umjeravanju instrumenata obavljenih od ovlaštenih tvrtki.

Povrede propisa

Upravni postupciInspekcijskim rješenjem sanitarne inspekcije nare eno je uklanjanje utvr enih nedostataka odnosno:

- osiguravanje na svim mjestima gdje se koriste i skladište opasne kemikalije; propisanih oznaka,uputa za rad, postavljanje telefonskih brojeva za obavješ ivanje, ormari a za prvu pomo ,

- osiguravanja vodonepropusnih tankvana u CIP stanicama i skladištu opasnih kemikalija, namjestima gdje ih nema,

- sanacija prekomjerne buke koja se širi u okoliš.


Kontrolni nadzoriKontrolnim nadzorima sanitarne inspekcije utvr eno je uklanjanje svih nedostataka po nare enimmjerama, izuzev sanacije buke ije izvršenje je u ostavljenom roku (30.6.2012).

Unutrašnjost postrojenja tvrtke Zagreba ka pivovara d.d. u Zagrebu



139

30 HEP PROIZVODNJA d.o.o. TE Rijeka Kostrena, Urinj bb www.hep.hr

Osnovne informacijeTE Rijeka je smještena cca 10 km JI od centra Rijeke, na podru ju Kostrene, neposredno uz samorafinerijsko postrojenje Rafinerije, s površinom tvorni kog kruga od cca 123.000 m2, izgra ena 1978, uredovitoj proizvodnji od 1979. godine. Instalirana snaga TE Rijeka je 320 MW, a osobitost te elektraneje visoka pogonska spremnost, s posebnom mogu nosti brze regulacije optere enja, u širokom rasponu(100 – 320 MW), po emu je TE Rijeka regulacijska termoelektrana, jedina takve vrste u RepubliciHrvatskoj. Za skladištenje goriva postoje 2 spremnika volumena 20.000 m3 (svaki s po 1 odušnikompromjera 50 cm) i jedan volumena 60.000 m3, sve s odgovaraju im betonskim tankvanama i eli nomtankvanom (veliki). Na lokaciji pogona TE Rijeka nalazi se ukupno 6 transformatora s ukupno cca 130tona trafo ulja. Transformatori su opremljeni sustavima za prikupljanje eventualno iscurjelog ulja.

Za postupak utvr ivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša, od strane HEP a d.d. potpisan je ugovor sovlaštenim tvrtkama (konzorcij APO d.o.o. i Ekonerg d.o.o.), za izradu Analize stanja postoje egpostojenja i Elaborata o na inu uskla ivanja postoje eg postojenja, sukladno Uredbi o postupkuutvr ivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša.

DokumentacijaDozvola za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom (otpadna ulja I i II kategorije), termi komobradom, MZOPUG, 12.10.2009.,

Vodopravna dozvola za ispuštanje otpadnih voda s lokacije TE Rijeka, 31.12.2009.

Tehnološki procesProizvodnja elektri ne energije u pogonu TE Rijeke temeljena je na pretvorbi kemijske energijesadržane u gorivu (teško i lako loživo ulje) u elektri nu energiju pomo u termodinami ke, mehani ke ielektromagnetske pretvorbe. To pretpostavlja sljede e tehnološke cjeline:

- spremnici goriva (2 x 20.000 m3 i 1 x 60.000 m3, sve s odgovaraju im tankvanama),

- napojne pumpe,

- parna turbina,

- parni kotao,

- generator,

- transformator bloka, vlastite i op e potrošnje,

- postrojenja za cirkulaciju kondenzata, napojne i rashladne vode,



140

- elektropostrojenje s transformatorima i rasklopištem,

- postrojenje za kemijsku pripremu vode.

Ulaz sirovine, energenataProsje na višegodišnja proizvodnja iznosi 790 GWh/god, s prosje nim utroškom goriva od cca 190.000 tloživog ulja/god, uz trend pove anja godišnje proizvodnje. U razdoblju od 1.1. do 31.8.2010, zbogizrazito povoljne hidrološke situacije odlukom dispe era bila je u pogonu tek 168 sati (cca 3 % odmogu eg broja sati rada).

Emisije u zrakS obzirom na to da TE Rijeka kao gorivo koristi teško loživo ulje (mazut), emisije u zrak su znatne a TERijeka je obveznik kontinuiranih mjerenja emisije dimnih plinova. Dimni plinovi se ispuštaju krozdimnjak visine 234 m. Za potrebe stalnog pra enja emisije iz TE Rijeka ugra ena je i u stalnom radu jeodgovaraju a oprema za kontinuirano mjerenje emisije (CO, NOx,SO2 i krute estice). Uz kontinuiranamjerenja emisije TE Rijeka je obveznik obavljanja i povremenih mjerenja emisije. U periodu rada TERijeka (1.1. do 31.8.2010), sva kontinuirana mjerenja dimnih plinova (CO, NOx,SO2 i krute estice) subila u radu a izmjerene emisijske vrijednosti za sve pokazatelje (SO2, NOx, CO, K ,) udovoljavale su GVEodre ene Uredbom o GVE (“Narodne novine“, br. 21/07). Pojedina no mjerenje emisija glavnog kotlaobavljeno je 16.12.2009. (Tehni ki fakultet iz Rijeke), a pojedina na mjerenja emisija pomo nih kotlovaPK 100, PK 200 i PK 300 obavila je firma Ekonerg. Mjerenja su izvršena 12. i 13.11.2009. Obavljena je iprovjera kompletnog sustava s umjeravanjem ure aja (Siemens). Gravimetrijsko mjerenje krutihestica tijekom 2010. nije obavljeno zbog nedovoljnog broja sati rada, a posljednje umjeravanjeobavljeno je 15.9.2008. U cilju objektiviziranja utjecaja emisije TE Rijeka na kakvo u zraka u okolišu,Tehni ki fakultet iz Rijeke je izradio sustav za pripremu, prora un i vizualizaciju imisija kao posljediceemisije iz dimnjaka TE Rijeka, a nabavljena je i vlastita meterološka stanica iji e se podaci koristiti uizra unu imisijskih koncentracija one iš uju ih tvari. Puštanje u rad mjernog sustava planira se uvrijeme kontinuiranog rada elektrane u trajanju od najmanje 10 – 15 dana.

Emisije u vodePotreba za rashladnom vodom riješena je zahvatom morske vode, koja se sva vra a natrag u more.Potrebe za pitkom vodom ostvaruju se preko postoje eg javnog vodoopskrbnog sustava. Važe omvodopravnom dozvolom dopušteno je i odre ene su koli ine ispuštanja otpadnih voda ili otpadnih tvariu more i to sanitarnih otpadnih voda (Q = 3.600 m3/god), tehnoloških otpadnih voda (Q=15.000m3/god.) i rashladne vode (Q=309,6 x 106 m3/god).

Odvod i ispust rashladne morske vode odvija se zasebnim kanalskim sustavom. Za tehnološke potrebekoristi se voda iz javnog vodoopskrbnog sustava, koja se nakon obrade koristi u tehnološkom procesu.Nakon kemijskog tretmana demineralizirana voda se koristi kao napojna voda i kao dopuna ciklusavoda para.

Pitka voda se dobavlja iz javnog vodoopskrbnog sustava i uglavnom se koristi za pi e i sanitarnepotrebe.

Odvodnja svih otpadnih voda predmetne lokacije (oborinskih, zauljenih, tehnoloških, fekalnih voda)obavlja se putem internog kanalizacijskog sustava odvodnje: kanalizacijskim sustavom odvodnjeoborinskih voda (primarna i sekundarna odvodnja) i sustavom fekalne odvodnje (primarna isekundarna odvodnja).

Otpadne vode prikupljene na lokaciji TE Rijeka, nakon odgovaraju e pred obrade, ispuštaju u prirpdniprijemnik – more II kategorije.



141

Emisije – otpadU pogonu TE Rijeka koriste se sljede e sirovine i pomo ni materijali:

- razna ulja za podmazivanje, hla enje, izolaciju i sl. (hidrauli ko, turbinsko, trafo i motorno ulje),

- tehni ki plinovi (acetilen, kisik, dušik, argon i sl.),

- kemikalije – sredstva za odmaš ivanje, epoksidne boje, lakovi, kvarcni pijesak za pjeskarenje i sl.,

- metalni limovi, cijevi, gotove metalne konstrukcije i sl.,

- plasti ni dijelovi,

- razni otpad izolatori (stakleni, kerami ki, plasti ni), akumulatori, fluorescentne cijevi,

- uredski materijal i organske tvari (restoran, ure ivanje okoliša i sl.).

TE Rijeka je proizvo a otpada kako sljedi: hidrauli na mineralna ulja, mineralna izolacijska i termi kaulja, otpadna ulja za motore, pogonske ure aje i podmazivanje, razni zauljeni otpad (ambalaža, filtri,papir, metalne strugotine), transformatori, olovne baterije, otpad od iš enja raznih uljnih spremnika,mješavine masti i ulja iz odvaja a, fluo cijevi i drugi otpad koji sadrži živu, strugotine i otpiljci, pijesak odpjeskarenja, razna ambalaža, razni filterski materijali, zaštitna odijela, stara oprema, razne baterije,željezo i elik, razni izolacijski materijali, papir i karton, organski otpad, miješani komunalni otpad.Postupanje s otpadom u pogonu TE Rijeka (uklju uju i i obradu / zbrinjavanje vlastitih motornih ihidrauli kih ulja, te postupanje i skladištenje opasnih tvari, propisano je internim dokumentimatemeljenim na Zakonu o otpadu i propisima s tim u svezi. Skladištenje opasnog otpada (i drugog,industrijskog tehnološkog otpada) obavlja se na propisani na in, u odgovaraju im spremnicima iprostorima, s propisanim oznakama. Za sve vrste otpada postoje odgovaraju i prate i listovi i Izvješ a ofizikalno kemijskim svojstvima otpada, odnosno prijavni listovi. TE Rijeka ispunjava sve obveze u svezi svo enjem o evidnika o postupanju s otpadom i otpadnim uljima, propisanim prijavljivanjem (kaoproizvo a tehnološkog neopasnog otpada i obra iva opasnog otpada, za 2009.), odnosno propisnimkona nim zbrinjavanjem, kao i obveze glede popunjavanja i/ili dostave propisanih podataka, izradeOperativnog plana intervencija u zaštiti okoliša i Plana gospodarenja otpadom (za razdoblje 2010.2014. godine).

RiziciU cilju prevencije i/ili umanjenja štetnih posljedica po okoliš izra eni su: Operativni plan intervencija uzaštiti okoliša (dostavljen županijskom uredu nadležnom za zaštitu okoliša), Operativni plan zaprovo enje interventnih mjera u slu aju izvanrednog zaga enja voda, Plan gospodarenja otpadom upogonu TE Rijeka.

Skladištenje goriva obavlja se u 3 spremnika ukupnog volumena 100.000 m3 svaki s odgovaraju ombetonskom tankvanom i/ili eli nom tankvanom, transformatori su opremljeni sustavima zaprikupljanje eventualno iscurjelog ulja a prokapavanje ili curenje trafo ulja nije zamije eno.

Unutarnja kontrola provo enja mjera zaštite od požara obavlja se cijele godine, a o redovnom iperiodi kom pregledu vatrogasnih aparata vodi se propisana evidencija (Pogon TE Rijeka razvrstan je uII b kategoriju ugroženosti od požara). Tehni ke mjere zaštite od požara izvedene su i održavane uskladu s propisima i pravilima struke (u vrijeme izdavanja lokacijske, gra evne i uporabne dozvole).


Ispitivanjem relejne zaštite generator – transformator, utvr ena je udešenost prema zadanimparametrima i funkcionalno djelovanje zaštite.



142

Povrede propisa

Upravni postupciInspekcijskim pregledom od strane inspekcije zaštite od požara, eksploziva i vatrogastva, utvr ena jepotreba provedbe kratkoro nih mjera zaštite od požara (temeljem revizije procjene ugroženosti odpožara).

Inspekcijskim pregledom od strane sanitarne inspekcije utvr eni su nedostatci koji se odnose naozna avanje skladišta i spremnika u kojima se nalaze kemikalije i nezadovojavaju u zaštitu od sun evesvijetlosti, sigurnosno tehni ke listove, oznake upozorenja i obavijesti, i higijensko održavanje pogona iskladišta, te je slijedom toga donijeto rješenje.


Kontrolni nadzoriSanitarna inspekcija i inspekcija zaštite od požara obavile su kontrolne nadzore i utvrdile da jepostupljemno po svim nare enim mjerama.

HEP PROIZVODNJA d.o.o.TE Rijeka Kostrena, Urinj



143

31 Sladorana d.d. Županja www.sladorana.hr

Osnovne informacijeTvornica za proizvodnju še era Sladorana d.d. u Županji dnevno proizvodi 850 900 t še era (prosje nakvartalna vrijednost) te je sukladno Uredbi o postupku utvr ivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša(“Narodne novine“, br. 114/08) obveznik isho enja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša.

Osnovni proizvodi tvrtke su: še er, rezanac še erne repe (suhi peletirani ili suhi rastresiti) za prehranustoke, alkohol (rafinirani etilni alkohol min. 96,3% i tehni ki etilni alkohol min. 93%) za proizvodnjujakih alkoholnih pi a u prehrambenoj i prera iva koj industriji proteinski prah (sto ni kvasac) zadodatak u prehrani stoke i melasa.

DokumentacijaVodopravna dozvola za korištenje vode iz rijeke Save godine, Hrvatske vode, VGO za vodnopodru je sliva Save, 15.1.2001.,

Vodopravna dozvola za ispuštanje tehnoloških i sanitarnih otpadnih voda, Hrvatske vode, VGO zavodno podru je sliva Save, 1.2.2008..

Tehnološki procesProizvodnja še era je kontinuirani proces, a odvija se po me usobno povezanim fazama. Odvija se u 6faza: repno dvorište (prihvat repe); ekstrakcija še era difuzijom iz rezanaca; iš enje difuznog soka;uparavanje rijetkog soka; kristalizacija saharoze i dorada kristalnog še era.

Pomo ni pogoni neposredno vezani za proces proizvodnje še era su: pogon za proizvodnju pare ielektri ne energije – energana; pogon za proizvodnju vapnenog mlijeka i saturacijskog plina; pogon zadoradu izluženih rezanaca sušara rezanca.

Osim še era, na lokaciji Sladorane d.d. proizvodi se alkohol te proteinski prah (sto ni kvasac) zadodatak u prehrani stoke. Kao osnovna sirovina za proizvodnju alkohola koristi se melasa, nusproizvodzaostao kod proizvodnje še era. Melasa se automatiziranim procesom pripreme doprema u spremnikmelase te se u daljnjem tehnološkom procesu pod kontroliranim uvjetima kontinuiranog alkoholnogvrenja razgra uje u alkohol i nusproizvode (kvasac i CO2). Višak biomase (kvasac) se izdvaja iz procesate se odvozi na termolizu sušenje, a nastali CO2 se odvodi u kolonu gdje se protustrujno ispire s vodom iispušta u atmosferu. Dnevno se proizvede 33.000 l rafiniranog i oko 4.500 l tehni kog alkohola.

Proizvodnja vapna i saturacijskog plina u vapnenoj pe i predstavlja pomo ni pogon, neposredno vezanza proizvodnju še era, gdje se u fazi iš enja difuznog soka pomo u kalcijevog hidroksida (gašenogvapna) i uglji nog dioksida uklanjaju ne isto e. Prema kapacitetu, proizvodnja vapna (> 50 t/dan)tako er je obuhva ena Uredbom o postupku utvr ivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (“Narodnenovine“, br. 114/08), Prilog 1., to ka 3.1.9.



144

Ulaz sirovine, energenataTijekom kampanje prerade še erne repe prosje no se preradi oko 560.000 t repe. U ovogodišnjojkampanji prera eno je 611.407 t repe. Utrošeno je 17.112.003 kWh elektri ne energije, 21.097.352 m3

plina, 25.648 t vapnenca, 1.803 t koksa i 150 t antracita.

Emisije u zrakPrema Registru one iš avanja okoliša tvrtka je obveznik mjerenja emisije one iš uju ih tvari u zrak na 5industrijskih ispusta (sušara rezanaca, vapnena pe ) te 3 energetska ispusta. Kao pogonsko gorivokoristi se zemni plin i Lus II (mazut), a instalirana su dva kotla pojedina ne snage 44 MW gdje se kaopogonsko gorivo koristi plin, te jedan kotao pojedina ne snage 6 MW. Prema Uredbi o grani nimvrijednostima one iš uju ih tvari u zrak (“Narodne novine“, br. 21/07) isti spadaju u srednje ure aje založenje te je obveza mjerenja emisija svake godine. Iz izvješ a ovlaštene pravne osobe Dvokut Ecrod.o.o. Zagreb izra enog u ožujku 2010. vidljivo je da nisu prekora ene grani ne vrijednosti emisija.

Emisije u vodeVodoopskrba je riješena zahvatom iz rijeke Save, korištenjem vode iz vlastitih bunara te priklju kom navodoposkrbni sustav grada Županje. Za korištenje vode tvrtka posjeduje ugovor o koncesiji zazahva anje voda u koli ini 800 l/s odnosno do 1.300.000 m3/god. i iz tri vlastita bušena bunara ukoli ini 40 l/s odnosno 130.000 m3/god..

Na temelju Ugovora Korisnik koncesije stje e pravo na crpljenje vode u koli ini od Q= 1 430.000m3/godišnje.

Rezultati izvješ a o rezultatima ispitivanja otpadnih voda pretraženih uzoraka ukazuju na prekora enjevrijednosti MDK, odre ene Vodopravnom dozvolom, tj. pove ane vrijednosti nitrita, pH, BPK5, KPK,suspendirane tvari, ukupnog fosfora i nitrata, za što je osim proizvedene koli ine otpadnih voda iosnovica za obra un naknade za zaštitu voda.

Operativni plan interventnih mjera u slu aju zaga enja na lokaciji Sladorana d.d., Naselje Še erana 63izra en je u sije nju 2009. temeljem Državnog plana za zaštitu voda.

Kontrolom pla anja vodne naknade, tvrtka je dala na uvid rješenja kojima je utvr ena visina pla anjanaknade za korištenje voda, naknade za zaštitu voda, naknade za ure enje voda i obveze po ugovoru okoncesiji na lokaciji Sladorana d.d.

Naknada za korištenje voda su pla ene u cijelosti.

Emisije otpadSljedom navedenih tehnoloških procesa te tehni ko tehnoloških osobina djelatnosti Sladorana d.d. jeproizvo a otpada kako sljedi: otpadne gume, otpadne baterije i akumulatori, otpadne drvene palete,gra evinski materijal koji sadrži azbest, otpadne marame s PKF preše (plastika), otpadni papir i karton,otpadne zauljene krpe (garaža za servis vozila), otpadne boje i lakovi koje sadrže organska otapala,otpadni metal, stara oprema koja sadrži opasne tvari, odba ena elektri na i elektroni ka oprema,fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu, ambalaža one iš ena opasnim tvarima (otpadnezauljene ba ve, otpadna ambalaža od laboratorijskih kemikalija), otpadna maziva ulja za motore izup anike, otpadna jestiva ulja, otpadno gašeno vapno, zauljeni filteri, otpadni kamen nakonseparacije, mulj sa separatora ulje/vode, nesukladni rezanac.

O evidnike o nastanku i tijeku otpada za 2009. i 2010. godinu, za proizvedene vrste otpada, stranka jepredo ila i vodi ih na propisanim obrascima ONTO, sukladno odredbi lanka 20. stavka 1. Zakona ootpadu (”Narodne novine“, br. 178/04, 111/06 i 60/08) i odredbi lanka 17. Pravilnika o gospodarenjuotpadom.



145

Prate e listove za otpad stranka ispunjava te ga predaje ovlaštenim skuplja ima uz izvješ e o fizikalnokemijskim svojstvima otpada za opasni otpad (otpadna motorna ulja) ili deklaraciju o fizikalnokemijskim svojstvima otpada.

Stranka proizvodi ukupno više od 2.000 kg/god. neopasnog otpada i više od 50 kg /god. opasnogotpada te je obveznik dostave podataka na propisanim obrascima – prijavnim listovima za proizvo a aotpada u nadležno upravno tijelo za zaštitu okoliša u Vukovarsko srijemskoj županiji sukladno odredbilanka 7. Pravilnika o registru one iš avanja okoliša (”Narodne novine“, br. 35/08).

Sukladno lanku 16. Pravilnika o gospodarenju otpadom (“Narodne novine“, br. 23/07) tvrtka jedostavila Plan gospodarenja otpadom na PGO PO obrascima u nadležno upravno tijelo županije i uAgenciju za zaštitu okoliša.

RiziciOperater skladišti opasne tvari: sumporni dioksid (stanica sumpornog dioksida), 3 t, formalin (položenu zaštitnu tankvanu, 17 t), sulfatna kiselina 20 t, natrijeva lužina 7 t, kloridna kiselina, 10 t, podzemnoskladište nafte 8 t, etilni alkoholl 145 t, rafinirani alkohol 3.000 t, tehni ki alkohol 260 t, mazut 5.300 t.

Poštuju se svi uvjeti korištenja štetnih i nagrizaju ih kemikalija, a prema odredbama Zakona okemikalijama (“Narodne novine“, br.150/05).

Zbog korištenja navedenih opasnih radnih tvari tvrtka je izradila Operativni plan intervencija u zaštitiokoliša 2005. godine te je isti dostavljen u nadležni županijski ured, a sukladno Uredbi o sprje avanjuvelikih nesre a koje uklju uju opasne tvari (“Narodne novine“, 114/08) tvrtka je u Ministarstvo zaštiteokoliša, prostornog ure enja i graditeljstva uputila obavijest o malim koli inama opasnih tvari kako jepredvi eno Uredbom.

Op e stanje zaštite od požara, na gra evinama, prostorima, postrojenjima i instalacijama posebnougroženim od požara i tehnoloških eksplozija, sagledano je kroz pregled dokumentacije i dokaza o:

- održavanju ure aja, sustava i drugih elemenata za mjerenje, upravljanje i nadziranje tehnološkogprocesa, sprje avanje nastanka i širenja požara i eksplozije ili drugih akcidenata te za vatrodojavu igašenje požara,

- osposobljavanju i upoznavanju djelatnika s opasnostima od požara te mjerama zaštite od požaravezanim za radno mjesto prema uputama za siguran rad i postupanje u slu aju požara i

- provedbi organizacijskih i tehni kih mjera zaštite od požara koje su utvr ene op im aktima,procjenama ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija i planovima zaštite od požara.

Pregledom tla ne opreme utvr eno je da je oprema raspore ena u 3 osnovne tehnološke cjeline i to:energanu, tehnološki odjel za proizvodnju še era i strojarski odjel pneumatike. U energani se nalazedva parna kotla za proizvodnju pregrijane pare t = 380 ºC, tlaka p=30 bar, nazivnog u ina P = 44 MW imax. proizvodnje pregrijane pare D = 60 t/h koji se koriste osim za tehnološke potrebe u proizvodnjiše era, alkohola i suhog kvasca i za pogon turbo generatora za proizvodnju elektri ne energije kojomse opskrbljuje itava tvornica. U energani se nalazi i blok kotao za proizvodnju suho zasi ene pare tlakap = 10 bar, nazivnog u ina P = 9 MW i max. proizvodnje pare D = 12 t/h. Navedena 3 kotla su u radu tese nadziru od stru no osposobljenih djelatnika.

U tehnološkom odjelu za proizvodnju še era nalazi se 8 hidrofora prve saturacije volumena V = 1.630 lsvaki, max. tlaka p = 5 bar i 4 spremnika kondenzata volumena V = 6.000 l svaki, max. tlaka p = 3.5 bar.

U strojarskom odjelu pneumatike nalazi se ukupno 23 spremnika za zrak razli itih volumena, od V = 75 ldo V = 15.000 l i razli itih nazivnih tlakova, od p = 10 bar do p = 16 bar, a koji se koriste za pokretanjestrojeva i ure aja kao i druge tehnološke svrhe. Od navedena 23 spremnika za zrak van uporabe su 2spremnika koji su privremeno odjavljeni kod nadležne Agencije za opremu pod tlakom.

Sva oprema pod tlakom je redovito pregledavana i ispitivana od strane nadležne Agencije za opremupod tlakom, a o emu postoje pisana izvješ a.



146

Povrede propisaPregledom gra evina za proizvodnju, pretakanje i skladištenje zapaljivih teku ina (etilnog alkohola),zatim proizvodnih pogona, skladišta, pumpne stanice i hidrantske mreže te sustava za dojavu i gašenjepožara uo eni su nedostaci koji se odnose na izostanak dokumentacije o novo izvedenomvatrodojavnom sustavu s uputama za rad i održavanje te o osposobljavanju djelatnika za korištenje ipostupanje.

Sanitarna inspekcija utvrdila je nepravilnosti iz podru ja svoje nadležnosti u dijelu koji se odnosi naispunjavanje uvjeta za korištenje opasnih kemikalija koje tvrtka nije ishodila od nadležnog upravnogtijela.

Upravni postupciInspekcija zaštite požara donijela je rješenje o otklanjanju uo enih nedostataka koji se odnose naobvezu:

- izrade cjelovitog sustava za upravljanje i nadziranje sigurnog odvijanja tehnološkog procesa uPogonu proizvodnje i skladištenja etilnog alkohola u smislu preciziranja opasnih tehnološkihparametara, kao i mjera i radnji vezanih za automatsko, poluautomatsko ili ru no popravljanjetijeka odnosno zaustavljanje tehnološkog procesa radi sprje avanja požara ili eksplozije, sukladnoZakonu o zapaljivim teku inama i plinovima.

- izradu cjelovite dokumentacije novoizvedenog (rekonstruiranog) vatrodojavnog sustava sinstalacijama alarmnog sustava (skladište i pakirnica še era, silos še era, vadrodojavna centrala idr) s uputama za rad i održavanje te o osposobljavanju djelatnika za korištenje i postupanje.

- preciziranja u radnim uputama, odnosno u pravilniku o zaštiti od požara, na ina i rokova iš enjaše erne prašine iz pogona, silosa, transportnih sustava i drugih mjesta, provedbe unutarnje kontrole,te obveza i odgovornosti u svezi s tim, kao elementarne mjere zaštite od tehnoloških eksplozija.

Sukladno gore utvr enom sanitarna inspekcija je donijela rješenje o otklanjanju nedostataka.


Kontrolni nadzoriinspekcija zaštite od požara je utvrdila postupanje po svim nare enim mjerama, dok sanitarnainspekcija još nije obavila kontrolne nadzore.



147

32 IVANAL tvornica aluminija d.o.o. Lozovac www.ivanal.hr

Osnovne informacijeIVANAL tvornica aluminija d.o.o. Lozovac nalazi se na Lozova kom platou izvan granica Nacionalnogparka Krka. Tvornica na ovoj lokaciii ne radi od 17.8.2009. od kada se proizvodnja preselila na drugulokaciju – Gospodarska zona Podi Šibenik, Gori ka 19. U tvornici IVANAL u Lozovcu u pogonu Tla nogljeva proizvodili su se Al odljevci, a u Pogonu sekundarne prerade proizvodile su se Al slitine izsekundarnih sirovina.

Proizvodnja se od 1937. godine odvijala u Pogonu za proizvodnju glinice koji je bio u radu dosedamdesetih godina i u pogonu elektrolize aluminija koji je bio u radu do 1987. godine. Pogonsekundarne prerade aluminija (Talionica aluminija s pogonom pripreme sirovine uklju uju i ipostrojenje za separaciju Al šljake) sagra en je i stavljen u rad 1979. godine i bio je u radu do lipnja2005. godine (postrojenje za separaciju Al šljake zaustavljeno u listopadu 2004. godine). Proizvodnjapogona za sekundarnu preradu iznosila je oko 9.000 t Al legura godišnje u periodu do Domovinskograta. Tijekom rata pogon je radio povremeno s 10% kapaciteta, da bi dostigao maksimum za vrijemeIVANALA (2003. do 2005.) od 1.800 t godišnje.

Pogon tla nog ljeva sagra en je i stavljen u funkciju 1987. i bio je u radu do 17.8.2009. nakon ega jeproizvodnja, uklju uju i i opremu, preseljena na novu lokaciju – Gospodarska zona Podi u Šibeniku.

Od 1964. godine do kolovoza 2003. godine, tvornica aluminija Lozovac djelovala je u sustavu TLM a kaosamostalna organizacijska jedinica TLM –TAL Lozovac, a u kolovozu 2003. tvornica je vra ena uvlasništvo gosp. dr. sc. Marku Ivanovi u – ovlašteniku povrata konfiscirane imovine, putem njegovetvrtke IVANAL d.o.o. iz Varaždina, te od 2003. do 2009. godine tvornica posluje kao tvrtka IVANALd.o.o. Lozovac.

Dokumentacija- Rješenje za obavljanje djelatnosti skladištenja i obrade opasnog otpada otpadnih ulja I i II

kategorije, DUZPO, 29.3.1999.,

- Rješenje za obavljanje djelatnosti skupljanja opasnog otpada, MZOPU, 18.9.2000.,

- Dozvola za obavljanje djelatnosti skupljanja, privremenog skladištenja i termi ke obrade otpada(otpadnih ulja I i II kategorije) kao alternativnog goriva u tehnološkom procesu proizvodnjeljeva kih Al slitina na svojim proizvodnim pe ima koje sadrže plamenike snage 3,4 MW na lokacijitvornice Lozovac, MZOPUG, 29.1.2007.,

- Rješenje kojim se tvrtci IVANAL d.o.o. tvornica aluminija Lozovac, kao pravnom slijedniku TLM TALd.o.o. Lozovac, utvr uje pravo za obavljanje djelatnosti skladištenja i obra ivanja tehnološkogneopasnog otpada, Služba za prostorno ure enje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko pravneposlove, Ureda državne uprave u Šibensko kninskoj županiji, 9.12.2003.,



148

- Potvrda o upisu tvrtke u Popis pravnih i fizi kih osoba koje se bave djelatnoš u izvoza neopasnogotpada pod rednim brojem u Popisu 0063, 29.1.2004.,

- Vodopravna dozvola za korištenje voda u tehnološke svrhe iz vlastitog vodozahvata – Kaptaža V sizvorišta Jaruga na rijeci Krki u koli ini od 15 l/s, Vodoprivredna radna organizacija Split, 14.3.1991.,

- Vodopravna dozvola za ispuštanje otpadnih voda, Hrvatske vode, VGO Split, 3.2.2009. Vodopravnadozvola vrijedi do 28.2.2014..

Tehnološki procesProizvodnja tla nih odljevaka odvijala se u Pogonu tla nog ljeva na ljevalicama/prešama: «BUHLER»: H800B, H 400B i H 250B i «TEBOWA»:TST 800. Tehnolški proces Tla nog ljeva sastojao se od pripremeteku eg metala odgovaraju e legure u pe i TP 6 (Talionica II), transporta teku eg metala do Pogonatla nog ljeva i doziranja u elektrootpornu pe ljevalice, lijevanje odljevaka u lijevalicama/prešama,obrada odljevaka i kontrola (krzanje, turpijanje, brušenje, pjeskarenje). Pomo ni tehnološki proces jeproizvodnja eli nih umetaka matica koja se realizirala u Pogonu strojne izrade eli nih umetaka.

Pe TP 6 u Talionici II, za pripremu teku eg metala – legure, koristio se mazut kao energent, ali iotpadno ulje I i II kategorije.

Kompletna oprema iz pogona tla nog ljeva preseljena je na novu lokaciju u novi pogon – Gospodarskazona Podi u Šibeniku – Gori ka 19 (kolovoz 2009.)

Proizvodnja Al slitina odvijala se u pogonu sekundarne prerade u Talionici I, koji je bio u radu do lipnja2005. godine, a pogon za separaciju Al šljake, kao sastavni dio pogona sekundarne prerade, bio je uradu do listopada 2004.

Ulaz sirovine, energenata1. SIROVINE:

- Al poluge, utrošak u 2009. godini oko 280 t (za proizvodnju od 256 t).

2. ENERGENTI:

- mazut – u 2009. utrošeno 84,315 t,

- otpadno ulje I i II kategorije (vlastito) – u 2009. utrošeno 56,210 t,

- LUEL – u 2009. utrošeno 7,974 t.

3. ULJA I EMULZIJE

- maziva i hidrauli na ulja – u 2009. ukupno utrošeno 56 t,

- vodotopni premazi – emulzije, u 2009. ukupno utrošeno 2 t (koncentrat).

Emisije u zrakTvornica je prestala s radom na lokaciji Lozovac 17.8.2009. odnosno stacionarni izvori emisija nisu ufunkciji (dimnjak kotlovnice i ispust talioni ke pe i TP6).

Emisije u vodeNa lokaciji su prilikom obavljanja gospodarske djelatnosti nastajale rashladne, oborinske i sanitarneotpadne vode. Rashladne i oborinske vode ispuštale su se preko mastolova i retencijskog bazena uzugra ene automatske mjera e s alarmnim ure ajem za mjerenje pH vrijednosti i koncentracijemineralnih ulja. Sanitarne otpadne vode su se nakon pro iš avanja u bio disku (ES 500), skupljale usabirnoj jami iz koje su se prema potrebi koristile za nadopunu rashladnih voda koje su bile urecirkulaciji ili su se odvozile putem ovlaštene tvrtke na sustav javne odvodnje. Na lokaciji nemanikakvih ispuštanja otpadnih voda u vode. Vodozahvat za tehnološke vode se ne koristi. Naknada za



149

zaštitu voda, naknada za ure enje voda, naknada za korištenje voda te koncesijska naknada su urednopodmirene.

Emisije – otpadU 2009. godini do kolovoza mjeseca proizveden je i prijavljen u ROO sljede i otpad:

- neklorirana maziva ulja I i II kategorije, u 2009. proizvedeno 56,2 t i zbrinuto obradom u pe i TP6Talionice II u Lozovcu (pomiješan s mazutom),

- antifriz, u 2009. proizvedeno 2 t i obra eno na postrojenju za obradu emulzije na lokaciji novogpogona na Podima tvrtke IVANAL,

- šljaka iz talioni ke pe i, u 2009. proizvedeno 22 t i predano tvrtci Unija Sabira d.d. Šibenik,

- strugotine i otpiljci, u 2009. proizvedeno 25 t i predano tvrtci Unija Sabira d.d. Šibenik.

Uz podatke o otpadu za 2009. godinu u ROO za lokaciju Lozovac dostavljeni su i obrasci: PI 1 obrazac zaoperatera, PI 2 za organizacijsku jedinicu Tla ni ljev i PI Z 1 za dimnjak pe i TP6, te Te PI 2 zaorganizacijsku jedinicu Održavanje, PI Z 3 x 2 za emisije iz ispusta kotlovnice. (U ROO za 2009. godinudostavila je i obrazac PI Z 1 za ispust iz talioni ke pe i Bota u novom pogonu na Podima u Šibeniku).

Tijekom 2010. ispražnjeno je ulje iz dvaju transformatora u ispravlja kom postrojenju bivšeg pogonaelektrolize preuzela ga je tvrtka ADRIATIC BLIZNA d.o.o. iz Trogira u svojstvu ovlaštenog prijevoznikaza ovlaštenog sakuplja a EKOL d.o.o. iz Žakanja, obra iva je SAŠA PROMET CIGLANA BLATUŠA d.o.o.,Topusko. Tvrtka EKOL d.o.o. iz Žakanja preuzela je u srpnju 2010. godine i 3.500 kg otpadnog motornogulja 13 02 05.

Prestankom rada tvornice na lokaciji Lozovac prestaje i nastajanje proizvodnog otpada, ali lokacija jeostala optere ena industrijskim/proizvodnim otpadom, budu i je cjelokupna koli inaindustrijskog/proizvodnog otpada koji je nastao tijekom rada tvornice od 1937. godine do trenutkapotpunog gašenja tvornice u kolovozu 2009., deponiran na interni deponij unutar ograde krugatvornice. Navedeni “Interni deponij” zauzima Zapadni dio tvorni kog kruga na k. . 913/65, ija jeukupna površina 57.390 m2; Sjeverni dio tvorni kog kruga na k. . 913/66, ija je ukupna površina64.653 m2; te Južni i Jugozapadni dio tvorni kog kruga na k. . 913/62, ija je ukupna površina 123.390m2 i na manjem dijelu k. . 913/1 (ukupna površina k. . je 1434.503 m2), K.O. Lozovac.

Na navedenom internom deponiju deponiran je otpad: crveni mulj nastao radom pogona zaproizvodnju glinice u periodu od 1937. do sedamdesetih godina prošlog stolje a (prema procjenideponirano je najmanje oko 300.000 t crvenog mulja pretežno na zapadnom i sjeverozapadnom dijeludeponija, koji više nije aktivan); otpadni Al prah nastao u pogonu za separaciju Al šljake iz primarneproizvodnje aluminija u periodu od 1979. do 2004. (prema procjeni deponirano je najmanje oko 35.000t otpadnog Al praha uglavnom na zapadnom i jugozapadnom dijelu deponija); šljaka iz sekundarneproizvodnje koja sadrži soli nastala u pogonu sekundarne prerade u periodu od 1979. do 2005. (premaprocjeni, na sjeverozapadnom dijelu deponija iza pogona sekundarne prerade bilo je deponiranonajmanje oko 50.000 t tog otpada, koji je tijekom 2008. godine preba en u cijelosti na Južni diotvorni kog kruga na k. . 913/62, gdje je mehani ki obra en, odnosno postupkom mljevenja i separacijeiz istog je dobiveno 422 t Al granula koje su izvezene u Njema ku, a ve inski ostatak u vidu praha ili“otpad od obrade šljake koji sadrži soli“ ostao je “privremeno deponiran“ na istoj lokaciji na k. .913/62. Obrada šljake iz sekundarne proizvodnje koja sadrži soli vršena je na zakupljenom postrojenjuza separaciju metalnih frakcija, temeljem ugovora i anexa ugovoru s tvrtkom GS d.o.o. društvo zaservisne usluge zaštite okoliša i energije iz Kuckukstein 12, D 78253 Eingeltingen, Republika Njema ka,o zakupu postrojenja u navedenu svrhu. Postoji mogu nost da se dobiveni otpad ili “otpad od obradešljake koji sadrži soli“ upotrijebi za lake betone.

Na sjevernom dijelu deponija iza pogona elektrolize deponirao se otpad iz Elektrolize (otpadne katode,anode, šamot). Osim navedenog otpada na interni deponij tvornice deponirane su i druge vrste otpadakoji je nastajao obavljanjem osnovne i pomo nih djelatnosti – u prvom redu otpadne šamotne opeke iliobloge nastale pri remontu proizvodnih pe i u pogonima.



150

Prema Izvješ u ZZJZ Grada Zagreba o ispitivanju otpada – crne solne šljake, analiti ki broj: 052010549/07, od 11.8.2007. ovaj otpad spada u opasni otpad klju nog broja 10 03 29*. Prema Izvješ u ZZJZGrada Zagreba o ispitivanju otpada – Al praha, analiti ki broj: 05201 0550/07, od 11.8.2007. ovaj otpadspada u opasni otpad klju nog broja 10 03 21*. Prema Izvješ u ZZJZ Grada Zagreba o ispitivanju otpada– Al šljaka iz talioni ke Pe i TP 6, analiti ki broj:05201 0551/07, od 11.8.2007. ovaj otpad spada uopasni otpad klju nog broja 10 03 04*.

U rujnu 2010. tvrtka IVANAL d.o.o. sklopila je Ugovor s tvrtkom Odlagalište sirovina d.o.o. Zadar odemontaži, rezanju, otkupu i odvozu svih željeznih materijala i opreme iz tvorni kog kruga IvanalLozovac, ugovor Ur.br: 3500/10, od 6.9.2010.

O evidnik otpada – tvrtka je vodila o evidnik otpada za otpad nastao tijekom rada tvrtke napropisanom ONTO obrascu i na ONTOU obrascu za otpadna ulja. Ista je izradila plan gospodarenjaotpadom na propisanim PGO PO obrascima za tvornicu Lozovac i dostavila ga u AZO i nadležnom tijeluu županiju (11.8.2007).

RiziciOperativni plan intervencija u zaštiti okoliša za lokaciju Lozovac ažuriran je 20.12.2007. Prestankomrada tvornice na lokaciji Lozovac ne skladište se zapaljive i opasne teku ine – naftni derivati ili sli neopasne tvari s popisa iz priloga I i priloga II Uredbe o sprje avanju velikih nesre a koje uklju uju opasnetvari.

Spremnici za mazut (1X500 t, 1X150 t) i spremnici za LUEL (2X12 t) su prazni.

Tvornica aluminija Lozovac nalazi se unutar me unarodno važnog podru ja za ptice i smještena je narubu kanjona rijeke Krke koja je zbog njenog izuzetno bogatog biljnog i životinjskog svjeta obuhva enaNacionalnom ekološkom mrežom (HR 2000918).

Nakon što je obustavljena i posljednja proizvodnja, na samoj granici s Nacionalnim parkom, pogonskehale su prazne, od kojih najve i dio datira iz tridesetih godina prošlog stolje a, kao i zna ajne koli ineotpadnih materijala. Nedvojbeno je da ova slika umanjuje doživljaj boravka u o uvanoj, izvornojprirodi, te u odre enoj mjeri predstavlja estetsko zaga enje, a nije za isklju iti s obzirom naraznorazne otpatke koji su u njenom krugu desetlje ima deponirani na kraški teren ni njihov utjecajna kvalitetu podzemnih voda, kao i na biljni i životinjski svjet rijeke Krke.

Cjelokupna koli ina otpada koja je godinama nastajala za vrijeme rada tvornice od 1937. do 2009.godine, deponirana je na internom odlagalištu otpada koje obuhva a k. . 913/65, k. . 913/66, k. .913/62 i manji dio k. . 913/1, K.O. Lozovac. Navedeni interni deponij ne zadovoljava uvjete utvr enePravilnikom o na inima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada(“Narodne novine“, br. 117/07), te bi sukladno odredbama istog Pravilnika trebao biti sanirannajkasnije do 31.12.2011..

Realno o ekivano je one iš enje tla i podzemlja, površinskih i podzemnih voda otpadom odloženim nainternom Odlagalištu bivše tvornice odnosno u pitanju je šteta u okolišu uzrokovana dugogodišnjimodlaganjem otpada nastalog pri proizvodnji aluminija od 1937. do 2009. godine (od 1937. do 1941.tvornica u privatnom vlasništvu, od 1941. do 2003. tvornica u državnom vlasništvu i od 2003. do 2009.tvornica u privatnom vlasništvu – tvrtka IVANAL d.o.o.) što zahtjeva izradu sanacijskog programasukladno Zakonu o zaštiti okoliša (“Narodne novine“, br. 110/07) i Pravilniku o mjerama otklanjanjašteta u okolišu i sanacijskim programima (“Narodne novine“, br. 145/08).

Program sanacije prostora bivše tvornice u Lozovcu, kao ni Plan sanacije internog odlagališta ne postojiniti su za to osigurana financijska sredstva, a tvornica se nalazi uz samu granicu NP KRKA, na cca 1000m udaljena od vodocrpilišta pitke vode Jaruga i u II zoni sanitarne zaštite izvorišta pitke vode Jaruga(prema važe oj Odluci o zaštiti izvorišta Jaruga i Torak Šibensko kninske županije), te na oko 800 mudaljenosti od prvih stambenih objekata u naselju Lozovac.

Prema podacima iz vlasni kog lista (zemljišno knjižni izvadak od 10.11.2009., K.O. Lozovac, ZKU 522)IVANAL d.o.o. je u posjedu k. . 913/33, k. . k. . 913/59, k. . 913/60 i k. . 913/66, K.O. Lozovac, s



151

pripadaju im gra evinama/objektima. Tvrtka IVANAL radi na planovima za demontažu svih postoje ihobjekata na lokaciji, a jedno od razmišljanja je i prodaja svoje imovine na lokaciji Lozovac, na na in dabi budu i kupac preuzeo u obavezu i sanaciju iste lokacije.

IVANAL d.o.o. nije u posjedu k. . 913/65, K.O. Lozovac, koja je cijelom svojom površinom zauzetaodlaganjem industrijskog otpada bivše tvornice u Lozovcu (prema podacima iz prikaza z.k. uloška 522.K.O. Lozovac – neslužbena kopija) na k. . 913/65 K.O. Lozovac uknjižena je tvrtka ADRIAL PLUS d.o.o. zausluge i trgovinu Šibenik, Ul. Narod. Preporoda 12 (jedna od novosnovanih tvrtki nakon privatizacijetvrtke TLM Tvornica lakih metala d.d. Šibenik).

Povrede propisa

Upravni postupciNisu pokrenuti upravni postupaci.

Optužni prijedloziOptužni prijedlozi nsu podneseni.

Napušteni pogon tvrtke IVANAL tvornica aluminija d.o.o. u Lozovcu



152

33 EUGEN KVATERNIK vojni poligon Slunj www.morh.hr

Osnovne informacijeVojno vježbalište je smješteno na južnom dijelu Karlova ke županije, 50 km udaljeno od Karlovca, a 3km od Slunja. Zauzima površinu od 24.000 ha odnosno 240 km2.

Vježbalište služi za uvježbavanje bojnih, ispitnih i pokusnih ga anja. U sklopu vojnog vježbališta EugenKvaternik nalaze se taborske prostorije, takti ka polja, strelišta, vježbališta i tereni za specijalnu obuku.

DokumentacijaStudiju utjecaja na okoliš ciljanog sadržaja, Urbanisti ki institut Hrvatske d.d. iz Zagreba, MZOPUGje rješenjem od 27.4.2004. ocijenio prihvatljivom za okoliš uz primjenu mjera zaštite okoliša iprograma pra enja stanja okoliša.

MonitoringTemeljem Studije utjecaja na okoliš ciljanog sadržaja za vojni poligon Eugen Kvaternik propisan jeProgram pra enja stanja okoliša – monitoring:

- Biomonitoring i monitoring divlja i se kontinuirano provodi a uzorci mahovine s podru ja ciljevauzimaju se kvartalno,

- Monitoring tla je realiziran s firmom Geotehni ki studio unutar zona ciljeva. Odabir lokacija zauzorkovanje je izvršen u skladu s preporu enim lokalitetima po SUO na lokacijama gdje su pojediniuzorci prekora ivali MDK vrijednosti prema Pravilniku o zaštiti poljoprivrednog tla od one iš enjaštetnim tvarima (“Narodne novine“, br. 15/92), te su uzeti uzorci s položaja ciljeva, s UBS a i snekoliko lokacija van poligona radi usporedbe. Po Rješenju MZOPUG potrebno je obavljatimonitoring tla svake dvije godine. Zadnje uzorkovanje obavljeno je 2007. za vrijeme održavanjame unarodne vojne vježbe NOBLE MIDAS 07,

- Monitoring kvalitete voda i stanja podzemnih voda provodi se kontinuirano 4 X godišnje od straneovlaštene tvrtke od 2006. – zadnji je proveden temeljem Ugovora s tvrtkom ECOINA iz Zagreba.Prema Izvješ u o provedenim istražnim radovima na lokaciji VV E. Kvaternik, Slunj u 2009.laboratorijske analize potvr uju da se radi o izuzetno kvalitetnim vodama, te se mogu potvrditiraniji zaklju ci da vojne aktvnosti ne utje u na kvalitetu vode. Uzorkovanje je provedeno nasljede im lokacijama: Vrelo Mrežnice, Novakovi a most, i in most, te ponor Dretulje i ponor Li keJesenice,

- Monitoring zraka – monitoring kemijskog i fizikalnog stanja atmosfere na lokaciji što bliže UBS u jeugovoren s ovlaštenom tvrtkom DHMZ. Na poligonu je instalirana AMP Slunj, lokacija Debela glavakoja je puštena u rad u rujnu 2007. od kada se kontinuirno vrši monitoring zraka. Prema analizi



153

rezultata pra enja kvalitete zraka za 2009. srednja godišnja vrijednost ukupne taložne tvari ikoli ina Pb i Cd u njoj bila je ispod GV, ime je podru je pod utjecajem vojnog vježbališta svrstano uI ktg kakvo e zraka,

- Seizmološki monitoring je ugovoren s ovlaštenom tvrtkom PMF. U tijeku su stalna mjerenja na obamjerna mjesta. Mjerenja se vrše kontinuirano od 2006. Prema rezultatima pra enja lokalneseizmi ke aktivnosti u 2008. na podru ju vojnog vježbališta nije bilo potresa koji bi semakroseizmi ki izraženije manifestirali na širem podru ju Slunja, te zato nije bilo potrebeanaliziranja i dokazivanja uzoka eventualnih šteta u okolici.

Emisije u vodeOpskrba vodom je riješena priklju kom na javni sustav vodoopskrbe Grada Slunja kojim upravljaKOMUNALAC d.o.o. Slunj. Za potrebe tehnološke vode (pranje vozila i oru a) izgra en je internivodovod koji se sastoji od vodozahvatne gra evine na rijeci Mrežnici, usisnog voda, crpne stanice,tla nog voda, rezervoara i gravitacijskog voda do prališta. Isti vodovod nije u funkciji zbog kvara nacrpkama u crpnoj stanici. Poduzimaju se radnje na reparaciji/zamjeni crpki.

Nije izvedena kanalizacijska mreža za odvodnju otpadnih voda. Sanitarno/fekalne otpadne vodeodvode se u sabirne i septi ke jame dok se uvjetno one iš ene oborinske vode s betoniranih iasfaltiranih manipulativno prometnih površina upuštaju u okolni teren. Crpljenje i odvoz iz sabirnih isepti kih jama obavlja ovlašteni Ugostiteljski obrt Mirna Dolina. Uredno se vodi evidencija “Pregledpražnjenja septi kih jama“ iz kojeg je vidljivo da se mjese no, isprazni 250 300 m3 fekalnog sadržaja iz“malih jama“ i “nove kuhinje“. Novoizgra eni objekti (2009/10, Objekt 549 stambeni objekt i kuhinja srestoranom) imaju internu kanalizaciju s objektima odvodnje ispitanu na vodonepropusnost.

Prema dostupnim informacijama u sklopu izrade PP Grada Slunja definira se i priklju ak vježbalištaEugen Kvaternik na magistralni odvod otpadnih voda grada Slunja. Planiranim rješenjem, unutarpoligona izvršit e se retencija za otpadne vode, a potom priklju ak na budu u kanalizacijsku mrežu.

U sklopu objekta bivše pilane koji je obnovljen i prenamijenjen u tehni ku radionicu za interneinterventne potrebe na popravcima motornih vozila nalazi se sanitarni vor koji je spojen na sabirnujamu.

Interna benzinska postaja je sanirana i rekonstruirana, a prostor je ogra en. Unutar prostora su 4ukopana dvostijenska spremnika nepoznatog volumena, a temeljem ugovora s INA d.d. snabdijeva se stri vrste goriva (D 2, Eurosuper 95 i Super 98). iš enje spremnika odvija se kao i na svim ostalimlokacijama putem ugovora s ovlaštenim tvrtkama, za spremnike postoji važe i atest ovodonepropusnosti. 4 crpna agregata su postavljena na betonskoj podlozi, pod nadstrešnicom.

Na betonskom platou pralište tenkova i vozila izgra ene su 4 betonske navozne rampe za tenkoveodnosno motorna vozila. Izveden je betonski kanal za sakupljanje i odvodnju one iš enih voda izprocesa pranja koje se odvode na ugra eni separator ulja i masti (TEHNIX). Pro iš ene vode upuštajuse putem upojnog bunara u okolni teren. Prema dobivenim informacijama pralište nije korišteno uzadnje dvije godine. Planira se kompletna rekonstrukcija i sanacija prališta.

Stari objekt kuhinje, kod kojeg je bio izražen problem ispuštanja nepro iš enih otpadnih voda (upojnibunar) napušten je. Izgra en je novi objekt kuhinje s restoranom za koji je 2009. godine obavljentehni ki pregled i izdana uporabna dozvola. Otpadne vode iz objekta kuhinje i restorana upuštaju seputem ugra enog separatora ulja i masti (TEHNIX) u vodonepropusnu sabirnu jamu.

Emisije otpadSve koli ine komunalnog otpada prikupljaju se u za to predvi ene spremnike, a otpad se odvozi naodlagalište I. kategorije. Sav opasni otpad zbrinjava se putem ovlaštenih tvrtki uz propisanudokumentaciju.



154

Otpisana vozila i drugi metalni otpad, te ostale sekundarne sirovine predaju se ovlaštenimkoncesionarima.

Za potrebe prijave podataka u Registar one iš enja okoliša potpisani su ugovori s tvrtkama APO,Zagreb i Dvokut Ecro, Zagreb koje e u naredne 4 godine unositi podatke MO i OS RH u Bazu ROO. Za2009. godinu, podaci za lokaciju vojnog poligona Eugen Kvaternik za ROO su dostavljeni u pisanomobliku u nadležni županijski ured.

RiziciUništavanje UBS za potrebe MORH a (Zapovjedništvo za potporu – ZZP) i MUP a, obavlja se napodru ju Oštarijskih Dolova. Lokacija Oštarijskih Dolova se nalazi izme u brda Vinogradište,Bršljenovica, Veliki Humac, Cerik i Srednja Gora, na nadmorkoj visini od cca 500 m. Od 22. rujna 2005.do rujna 2007. godine se nisu uništavala otpisana bojeva sredstva.

Uništavanje otpisanih UbS a i MES a se obavlja sukladno Uputstvu za uništavanje municije, minskoeksplozivnih sredstava i drugih eksplozivnih materijala od 26.3.1980. i prema Priru niku za Skladištenje,uvanje i održavanje ubojitih sredstava od 17.10.1997. Temeljem istih, dozvoljeno je dnevnouništavanje u 6 fugasa, s maximalno 50 kg istog eksploziva po fugasi.

Tijekom 2010. godine u prva tri kvartala (do 1.10.2010), otpisani UbS i MES su se za potrebeZapovjedništva za potporu – ZZP uništavala 34 dana. U 207 fugasa uništeno je 11,229 t istogeksploziva, odnosno 55,711 t ukupne mase.

U istom razdoblju, za potrebe MUP a otpisani UbS i MES su se uništavali tijekom 10 dana kroz 19fugasa u ukupnoj koli ini od 1,153 t ukupne mase.

Ulaz na UBS je osiguran ogradom s lokotom tako da je onemogu en pristup neovlaštenim osobama.

Po završetku svakog uništavanja obavlja se detaljni pregled i iš enje terena.

U planu je izgradnja novog uništavališta emu e se pristupiti nakon što se precizno definira lokacija(više prema sredini poligona).

Sve pregledane lokacije dovedene su u primjereno stanje pa se stanje o uvanosti prirode ocjenjujeodli nim. ak i na podru ju UBS, gdje se osloba aju velike energije, zate eni su tragovi divljih životinjakoje obitavaju na tom podru ju. Posve uje se pažnja zaštiti prirode s propisanom dokumentacijom:važe e šumskogospodarske, lovnogospodarske i ribolovne osnove te programi zaštite životinja.Preporuka je inspekcije zaštite prirode uspostavljanje šumske gospodarske jedinice tamo gdje ih nema,izrada inventarizacije zašti ene flore i faune radi lakšeg monitoringa i katastar speleoloških objekata naprostoru poligona kako je to i predvi eno Zakonom o zaštiti prirode.



155

34 VIRO tvornica še era d.d. Virovitica www.secerana.hr

Osnovne informacijeŠe erana u Virovitici puštena je u rad 1980. godine, a projektirana je za dnevni kapacitet preradeše erne repe od 4.000 t uz proizvodnju 950 t gotovog še era dnevno te je sukladno Uredbi o postupkuutvr ivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (“Narodne novine“, br. 114/08) obveznik isho enjaobjedinjenih uvjeta zaštite okoliša, odnosno pripada u tzv. IPPC postrojenja prema Europskoj direktivi96/61/EC (Integrated Pollution Prevention and Control). Tvornica je smještena na sjevernom rubugrada Virovitice, te se prostire na ukupnoj površini od 92,7 ha.

Dokumentacija- Dozvola za obradu i privremeno skladištenje neopasnog otpada, Upravni odjel za prostorno

ure enje, graditeljstvo, komunalne poslove i zaštitu okoliša Viroviti ko podravske županije,15.03.2010.,

- Vodopravna dozvola za korištenje voda iz vlastitih zdenaca za tehnološke potrebe, Hrvatske vode,Vodnogospodarski odjel za vodno podru je sliva Drave i Dunava, Osijek, 23.9.2004, s rokomvaženja do 18.9.2021.,

- Vodopravna dozvola za ispuštanje otpadnih voda s lokacije tvornice, Hrvatske vode VGO Osijek,28.4.2005. s rokom važenja do 30.6.2010.,

- Rješenje o razvrstanju objekata i prostora na lokaciji u Virovitici, M. Gupca br. 254 u I h kategorijuugroženosti od požara, MUP, 14.11.1994..

Tehnološki procesTehnološki postupak proizvodnje še era je kontinuirani proces, a odvija se po me usobno povezanimfazama.

Nusproizvodi dobiveni u tehnološkom postupku prerade repe su briketirani rezanac i melasa. Izluženise rezanac sa stanice ekstrakcije preša i suši u bubnju za sušenje rezanca. Osušeni rezanac se briketira itransportira u skladište briketa u rasutom stanju ili se puni u vre e te se koristi kao dodatak za sto nuhranu.

Proizvodnja vapna i saturacijskog plina u vapnenoj pe i predstavlja pomo ni pogon, neposredno vezanza proizvodnju še era, gdje se u fazi iš enja difuznog soka pomo u kalcijevog hidroksida (gašenogvapna) i uglji nog dioksida uklanjaju ne isto e. Prema kapacitetu, proizvodnja vapna (> 50 t/dan)



156

tako er je obuhva ena Uredbom o postupku utvr ivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (“Narodnenovine“, br. 114/08, Prilog 1, to ka 3.1.9.).

Ulaz sirovine, energenataTijekom kampanje prerade še erne repe prera eno je 593.837 t repe. Utrošeno je 16.924.354 kWhelektri ne energije, 18.707.924 m3 plina, 21.420 t vapnenca, 1.377 t koksa i 242 t antracita.

Emisije u zrakPrema Registru one iš avanja okoliša tvrtka je obveznik mjerenja emisije one iš uju ih tvari u zrak na 3industrijskih ispusta (otprašiva i na velikoj i maloj pakirnici, sušara rezanaca) te 3 energetska ispusta.Kao pogonsko gorivo koristi se zemni plin, a instalirana su dva kotla pojedina ne snage 46,6 MW i parnikotao snage 9,8 MW. Prema Uredbi o grani nim vrijednostima one iš uju ih tvari u zrak (“Narodnenovine“, br. 21/07) isti spadaju u srednje ure aje za loženje te je obveza mjerenja emisija svake godine.Iz izvješ a ovlaštene pravne osobe Inspekt d.o.o. Zagreb izra enog u listopadu 2009. vidljivo je da nisuprekora ene grani ne vrijednosti emisija propisane Uredbom.

Emisije u vodeVodoopskrba je omogu ena vodozahvatom iz 5 vlastitih dubinskih bunara (zdenaca) za tehnološkepotrebe te iz javnog vodoopskrbnog sustava Grada Virovitice za sanitarne potrebe. Tijekom 2009.godine zahva eno je iz vlastitih zdenaca za tehnološke potrebe ukupno 132.956 m³ vode, dok je izjavnog vodoopskrbnog sustava u istom periodu isporu eno ukupno 49.411 m vode za sanitarnepotrebe. U 2010. godini iz vlastitih zdenaca do trenutka nadzora utrošeno je ukupno 30.856 m³ vode, aiz javnog vodoopskrbnog sustava za sanitarne potrebe ukupno 29.926 m³ vode. Na bunarima jeugra en jedan zajedni ki vodomjer.

Na lokaciji še erane primjenjuje se postupak biološke obrade otpadnih voda. Otpadna voda kojanastaje prilikom pranja repe zasi ena je muljem te se nakon taloženja u taložniku mulja, zajedno sotpadnim vodama od pranja pogona i otpadnim vodama od iš enja soka odvodi u taložnice (taložnapolja). Nakon taloženja, bistra faza se crpkama dovodi u ure aj za biološko pro iš avanje otpadnihvoda. Postupak pro iš avanja sastoji se od dva odvojena procesa: anaerobnog i aerobnog. Anaerobnidio ure aja (anaerobni tank) se koristi za prethodno pro iš avanje tehnoloških otpadnih voda tvorniceše era za vrijeme kampanje. Izvan kampanje radi samo aeracijski dio ure aja koji pro iš avatehnološke otpadne vode tvornice še era ali i komunalne otpadne vode grada Virovitice. Taj se dioure aja sastoji od aeracijskih bazena i sekundarnih taložnica. Bioaktivni mulj koji se izdvaja usekundarnim taložnicama uglavnom se kao povratni mulj vra a u bioaeracijski bazen, dok se preostalimulj vra a u anaerobni tank. Iz sekundarnih taložnica se pro iš ena voda ispušta u prirodni recipijent,kanal Mante .

Uzorkovanje i analizu tehnoloških otpadnih voda obavlja ovlašteni laboratorij Zavoda za javnozdravstvo Sveti Rok, Viroviti ko podravske županije 12 X godišnje na dva mjesta (kontrolna okna) iuzorcima koji su uzeti kao trenutni. Pravna osoba u skladu s obvezom utvr enom isteklomvodopravnom dozvolom tako er ispituje kakvo u ispuštenih otpadnih voda s lokacije i to svakodnevnote o tome vodi posebni O evidnik.

Rezultati ispitivanja kakvo e ispuštenih tehnoloških otpadnih voda pokazuju da kakvo a ovih voda popokazateljima udovoljava uvjetima navedenim u to ki 1.0. istekle vodopravne dozvole za ispuštanjetehnoloških otpadnih voda u prirodni prijemnik (otvoreni vodotok), odnosno da su rezultati analiza uskladu s grani nim vrijednostima i dopuštenim koncentracijama utvr enih Pravilnikom o grani nimvrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (“Narodne novine“, br. 94/08).Analize ispuštenih voda koje je korisnik vodopravne dozvole dužan svakodnevno obavljati u vlastitom



157

laboratoriju, a koje su predo ene prilikom inspekcijskog nadzora, pokazuju rezultate koji se neznatnorazlikuju od rezultata ovlaštenog laboratorija.

Emisije otpadVIRO tvornica še era d.d. je proizvo a otpada kako slijedi:

otpadne gume, otpadni papir i karton, zemlja od iš enja i ispiranja repe, karbonatni mulj, otpadnabiljna tkiva, otpad od kalciniranja i hidratizacije vapna, ambalaža od plastike, željezo i elik, miješanikomunalni otpad, istrošeni voskovi i masti, otpadna maziva ulja za motore i zup anike na bazi minerala,otpadna otapala i mješavine otapala, otpadne kemikalije, baterije i akumulatori, fluorescentne cijevi iostali otpad koji sadrži živu, odba ena elektri na i elektroni ka oprema koja sadrži opasnekomponente.

O evidnike o nastanku i tijeku otpada za 2009. i 2010. godinu, za proizvedene vrste otpada, stranka jepredo ila i vodi ih na propisanim obrascima ONTO.

Prate e listove za otpad stranka ispunjava te ga predaje ovlaštenim skuplja ima uz izvješ e o fizikalnokemijskim svojstvima otpada za opasni otpad (otpadna motorna ulja) ili deklaraciju o fizikalnokemijskim svojstvima otpada.

Stranka proizvodi ukupno više od 2.000 kg/godišnje neopasnog otpada i više od 50 kg /godišnjeopasnog otpada te je obveznik dostave podataka na propisanim obrascima – prijavnim listovima zaproizvo a a otpada u nadležno upravno tijelo za zaštitu okoliša u Osije ko baranjskoj županiji sukladnoodredbi lanka 7. Pravilnika o registru one iš avanja okoliša (”Narodne novine“, br. 35/08). Stranka jedostavila prijavne listove u nadležni ured u ožujku 2010. godine.


RiziciOperater skladišti opasne tvari: sumporni dioksid (stanica sumpornog dioksida) 25 t, formadehid(položen u zaštitnu tankvanu 70 t), sulfatna kiselina 300 t, natrijeva lužina 12 t, spremnik mazuta –7.200 t.

Poštuju se svi uvjeti korištenja štetnih i nagrizaju ih kemikalija, a prema odredbama Zakona okemikalijama (“Narodne novine“, br.150/05).

Sukladno Uredbi o sprje avanju velikih nesre a koje uklju uju opasne tvari (“Narodne novine“, br.114/08) tvrtka je u velja i 2009. u MZOPUG uputila obavijest o malim koli inama opasnih tvari kako jepredvi eno Uredbom.

Redoviti inspekcijski pregledi iz podru ja zaštite od požara provode se dva puta godišnje poinspektorima zaštite od požara Policijske uprave Viroviti ko podravske.

Unutar tvorni kog kruga nalazi se oprema pod tlakom visoke razine opasnosti. Dva parna kotla zaproizvodnju pregrijane pare nazivnog tlaka p = 51 bar, max. proizvodnje pregrijane pare D = 50 t/h sekoriste osim za tehnološke potrebe u proizvodnji še era i za pogon turbo generatora za proizvodnjuelektri ne energije kojom se opskrbljuje itava tvornica. Kotlovi su u normalnom pogonu i nadzirani suod stru no osposobljenih djelatnika. U energani se nalazi i blok kotao za proizvodnju suho zasi enepare nazivnog tlaka p = 11 bar, max. proizvodnje pare D = 15 t/h koji je trenutno izvan pogona radipregleda i ispitivanja od strane nadležne Agencije za opremu pod tlakom. Ostalu opremu pod tlakomvisoke razine opasnosti ine ekspanziona posuda volumena V = 4.000 l, nazivnog tlaka p = 10 bar,izmjenjiva topline voda/para nazivnog tlaka p = 3,6 bar, hidroforska posuda volumena V = 5.000 l,nazivnog tlaka p = 10 bar i 10 spremnika za zrak razli itih volumena, od V = 2.000 l do V = 15.000 l,nazivnog tlaka p = 10 bar, a koji se koriste za pokretanje strojeva i ure aja kao i druge tehnološkesvrhe.



158


Povrede propisaRashladno klimatizacijski ure aji koji sadrže rashladne medije R407C i R410A u koli inama ve im 3odnosno 30 kg, nisu ispitivani na nepropusnost ure aja.

Upravni postupciInspekcija zaštite okoliša donijela je rješenje kojim je nare eno u initi provjeru nepropusnosti ure ajakoji sadrže više od 3 kg kontrolirane ili zamjenske tvari svakih 12 mjeseci putem ovlaštene pravneosobe, te u initi provjeru nepropusnosti ure aja koji sadrže više od 30 kg kontrolirane ili zamjensketvari svakih 6 mjeseci.

Inspekcija zaštite požara donijela je rješenje o otklanjanju uo enih nedostataka koji se odnose naobvezu zapošljavanja odre enog broja profesionalnih vatrogasaca koji je propisan pravilnikom.

Optužni prijedloziNisu podnešeni optužni prijedlozi.

Kontrolni nadzoriInspekcija zaštite okoliša i zaštite od požara nisu obavile kontrolne nadzore.

Postrojenje tvrtke VIRO tvornica še era d.d. u Virovitici



159

35 TANG tvornica alata d.d. Nova Gradiška www.tang.hr

Osnovne informacijeTang TVORNICA ALATA d.d. u Novoj Gradiški, obavlja djelatnost mehani ke obrade metala iproizvodnje alata sa 86 zaposlenika. Na lokaciji se nalaze sljede i objekti koji su u funkciji: Objekt novekova nice; Objekt alatnice; Objekt skladišta sirovina i rezaonice materijala; Objekt skladišta gotoverobe; Garaže i Objekt žarne pe i.

Tvrtka je obveznik utvr ivanja OUZO sukladno Uredbi o postupku utvr ivanja objedinjenih uvjetazaštite okoliša (“Narodne novine“, br. 114/08) s obzirom na hidrauli ki eki mehani kog rada 125kJprema bazi obveznika što ju je kreirao Centar za istiju proizvodnju.

Dokumentacija- Vodopravna dozvola za ispuštanje tehnoloških i sanitarnih otpadnih voda putem dva izljevna

mjesta u kanalizaciju Nove Gradiške u koli ini do 1.357,00m3 godišnje, Hrvatske vode,Vodnogospodarski odjel za vodno podru je sliva Save, 28.4.2008. s rokom važnosti do 8.4.2018.,

- Rješenje o razvrstavanju u III kategoriju ugroženosti od požara, MUP, 12.11. 1997..

Tehnološki procesREZAONICA – priprema i sje enje materijala.

KOVA NICA mehani ka prerada metala kovanjem i prešanjem na kova kim prešama i eki ima.Materijal se zagrijava u indukcionim i plinskim pe ima. U kova nici se od zagrijanih eli nih komada natemperaturama do 1200oC, kovanjem i prešanjem na eki ima i prešama izra uju izradci premagravurama alata u kova kim prešama.

ALATNICA – mehani ka obrada metala na CNC i klasi nim strojevima, izrada alata.

TERMI KA OBRADA – termi ka obrada materijala u ulju i vodi, putem elektri nih pe i i plinskih pe i.

Ulaz sirovine, energenataU proizvodnji se koriste legirani i nelegirani elici u šipkama raznih profila te alatni elici. Osnovnienergenti u proizvodnji su elektri na energija, prirodni plin, propan butan.

Emisije u zrakNa lokaciji postoje 3 stacionarna to kasta izvora za koja je propisana obveza mjerenja emisijaone iš uju ih tvari u zrak: plinske pe i (2) u alatnici i kova nici (1) za koje se ne provode propisanaperiodi na mjerenja emisija one iš uju ih tvari stoga nisu utvr ene ni poznate koncentracijskevrijednosti one iš uju ih tvari.



160

Tvrtka je kao obveznik dostavila, po obavljenoj korekciji nadležnom županijskom tijelu u propisanomroku obrasce za Registar one iš enja okoliša za 2009. godinu.

U postupanju sa zamjenskim tvarima u klima ure ajima i ure ajima za hla enje provode se propisanemjere obavljanja provjere nepropusnosti putem ovlaštene tvrtke.

Emisije u vodeNa lokaciji se obavlja djelatnost pri kojoj nastaju, te se ispuštaju otpadne vode, za što je prema Zakonuo vodama potrebna vodopravna dozvola za ispuštanje voda. Koristi se voda iz gradskog vodoopskrbnogsustava.

Ustrojen je o evidnik na osnovu Pravilnika o radu i održavanju sustava odvodnje otpadnih voda izra enu studenom 2008, u koji se redovito upisuju podaci o održavanju.

Evidencija za tehnološki otpad koji nastaje na lokaciji predmetne tvornice ustrojena je prema Pravilnikuo zbrinjavanju svih vrsta otpada iz tehnološkog procesa koji je donesen u studenom 2008.

Analiza kakvo e tehnološke otpadne vode prije ispuštanja u kanalizacijski sustav Nove Gradiške putemkontrolnog okna obavlja se temeljem Ugovora s ovlaštenim laboratorijem Zavoda za javno zdravstvoBrodsko posavske županije. Prema rezultatima ispitivanja vidljivo je da otpadna voda zadovoljavauvjete propisane vodopravnom dozvolom.

Operativni plan interventnih mjera u slu aju zaga enja na predmetnoj lokaciji izra en je u studenom2008. godine, te je uskla en s Državnim planom za zaštitu voda.

Predo en je u nadzoru popis sredstava koja se upotrebljavaju na predmetnoj lokaciji, a nakon uporabezavršavaju u vodi, ista imaju vodopravne dozvole.

Emisije otpadTvrtka je proizvo a opasnog i neopasnog otpada. Otpad koji je zbrinjavan putem ovlaštenih sakuplja azbrinjava se na propisani na in i uz propisanu dokumentaciju. Vode se o evidnici o nastanku i tijekuotpada za proizvo a a, ali ne za sav otpad koji nastaje obavljanjem djelatnosti.

Plan gospodarenja otpadom je izra en i dostavljen 2007. godine nadležnim tijelima, ali nije izra en zaotpad koji nastaje djelatnoš u na propisani na in i za sve vrste otpada. Prijavni listovi proizvo a aproizvodnog otpada za dvije organizacijske jedinice na lokaciji dostavljeni su u propisanom roku za2009. godinu u nadležni županijski ured.

U radu se koriste hidrauli ka, kompresorska i motorna ulja, pri emu se ne ispunjavaju obveze vo enjaevidencije o nabavljenim koli inama svježeg ulja i evidencije o koli inama prikupljenog otpadnog ulja tena inima postupanja s otpadnim uljima na propisanim obrascima ONTOU temeljem Pravilnika ogospodarenju otpadnim uljima. Tako er ne provode se obveze u postupanju prema Pravilnicima oposebnim kategorijama otpada EE otpadom, ambalažom.

RiziciInspekcijskim nadzorom sanitarne inspekcije po obavljenom nadzoru i sastavljenom zapisniku tvrtka jepostupila i dostavila traženu dokumentaciju.

Inspekcijski nadzor zaštite od požara je obavljen temeljem ovlasti opisanih Zakonom o zaštiti od požarate odredbi Zakona o zapaljivim teku inama i plinovima i to u pogledu provedbe mjera zaštite od požarate prometa, skladištenja/držanja zapaljivih teku ina i plinova. Provedenim inspekcijskim nadzorom teutvr enim injeni nim stanjem nisu uo ene nepravilnosti za daljnje postupanje.

Nadzor nad primjenom propisa iz zaštite na radu je obavljen na okolnosti:

- izrade procjene opasnosti i revizije procjene opasnosti iz zaštite na radu,



161

- obavljanja ispitivanja strojeva/ure aja/ postrojenja s pove anim opasnostima na propisani na in i upropisanim rokovima (postrojenja linije kovanja, motorni vili ari, CNC tokarski strojevi – na kojimasu radili radnici pri obavljanju nadzora),

- obavljanja ispitivanja radne okoline u pogonima na propisani na in i u propisanim rokovima(kova nica, alatnica),

- ispravnosti sredstava rada,

- postavljanja znakova sigurnosti i uputa za rad na siguran na in na strojeve i ure aje s pove animopasnostima,

- da li su radnici osposobljeni za rad na siguran na in za poslove koje su obavljali prilikom obavljanjanadzora (kova , prešer, rukovatelj vili arom, tokar, operater na CNC stroju),

- ispunjavanja posebnih uvjeta rada u pogledu stru ne osposobljenosti i posebnih uvjeta u pogleduzdravstvenog stanja i psihi kih sposobnosti za poslove koje su obavljali pri obavljanju nadzora(kova , prešer, rukovatelj vili arom),

- korištenja propisanih osobnih zaštitnih sredstava prema poslu koji obavljaju (obu a, odje a, zaštitasluha, zaštita o iju, zaštita ruku),

- da li su ovlaštenici poslodavca osposobljeni za ovlaštenike iz zaštite na radu,

- Nadzorom elektro energetskih objekata i postrojenja obuhva eni su energetski transformatori, 10kV vodna polja te niskonaponski razvod do pripadnih razvodnih ormara uklju uju i i ormare, Objektnove kova nice, Objekt alatnice, Objekt skladišta sirovina i rezaonice materijala, Objekt skladištagotove robe, Garaže (kamion), Objekt žarne pe i.

Nadzor inspekcije opreme pod tlakom obuhvatio je pregled opreme pod tlakom visoke razine opasnostiza tehnološke potrebe prema zakonskim i drugim propisima iz podru ja opreme pod tlakom. Operaterupotrebljava opremu pod tlakom koju ini 11 spremnika zraka volumena V = 180 l do V = 15.000 l inazivnog tlaka p = 5,9 bar do p = 16 bar te 2 spremnika zrak/ulje + voda, volumena V = 340 l i nazivnogtlaka p = 9 bar.

Korisnik je dao na uvid kompletan popis opreme pod tlakom visoke razine opasnosti s identifikacijskim itehni kim podacima te datumima zadnjih inspekcijskih pregleda. Sva oprema pod tlakom je prijavljenanadležnoj Agenciji za opremu pod tlakom i redovito je pregledavana i ispitivana, a o emu postojepisana izvješ a. Korisnik održava opremu pod tlakom u skladu s projektnim i proizvodnim zahtjevima,zakonskim obvezama i pravilima struke te posjeduje tehni ku dokumentaciju kao i izvješ a oprovedenim popravcima i ispitivanjima te baždarenju sigurnosnih ventila i umjeravanju instrumenataobavljenih od ovlaštenih tvrtki.

Povrede propisa

Upravni postupciTemeljem utvr enih nepravilnosti i nedostataka prema Zakonu o otpadu inspekcija zaštite okolišadonijela je dva rješenja kojima je nare eno:

- propisano vo enje o evidnika otpada, o evidnika ulja, izrada i dostava plana gospodarenjaproizvo a a otpada, vo enje i dostava evidencija za uvoznike EE opreme i vo enje o evidnika ovrsti i koli ini ambalaže od pakiranja proizvoda koji se stavljaju na tržište,

- uklanjanje nepropisno odloženog opasnog i neopasnog otpada uz propisano zbrinjavanje istog tesanaciju one iš enog tla.

Dvama rješenjima temeljem Zakona o zaštiti zraka je nare eno:

- obavljanje mjerenja emisija iz stacionarnih izvora,

- ispunjavanje obveza u vo enju propisanih evidencija vezanih za lako hlapiva organska otapala.



162

Rješenjem temeljem Zakona o zaštiti okoliša, nare eno je obavještavanje nadležnih tijela o prisutnostiopasnih tvari.

Rješenjem elektroenergetske inspekcije po obavljenom nadzoru, tvrtki e se narediti otklanjanjenedostataka:

- prostor transformatora u kojem su smještene vodne 10 kV elije i glavnog niskonaponskog razvodazakr en je raznom opremom koja nije predvi ena za smještaj u tom prostoru,

- u prostoru transformatorske stanice smještene su jednopolne sheme no iste ne odražavaju stvarnostanje,

- prilikom pregleda nije se moglo jednozna no utvrditi na koji na in je elektroenergetski razvodizveden, uklju uju i kabelske trase te niskonaponske razvodne ormare po pogonskih prostorima,

- na razvodnim ormarima svih prostora ne postoje oznake ormara, kao ni ispravne jednopolnesheme,

- prema predo enim izvještajima od 2006. godine nije vršen pregled, revizije i remont 10 kVpostrojenja i transformatora.

U nadzoru nad primjenom propisa iz zaštite na radu izdana su rješenja o otklanjanju nedostataka zbogne provo enja mjera zaštite na radu:- rješenjem o zabrani, upisanom u knjigu nadzora iz podru ja zaštite na radu poslodavca temeljem

Zakona o zaštiti na radu, nare eno je poslodavcu da radniku za kojeg nema dokaz da ispunjavatražene posebne uvjete za poslove s posebnim uvjetima rada zabrani rad na tim poslovima dok sene pribave ti dokazi,

- rješenjem o zabrani, upisanom u knjigu nadzora iz podru ja zaštite na radu poslodavca, nare enoje poslodavcu da zabrani dvojici radnika samostalan rad na poslovima za koje nisu osposobljeni zarad na siguran na in, dok se ne provede postupak osposobljavanja za rad na siguran na in za teposlove,

- rješenjem o otklanjanju nedostataka, upisanom u knjigu nadzora iz podru ja zaštite na raduposlodavca, nare eno je poslodavcu da se u roku od 15 dana na propisani na in obavi ispitivanjeradnog okoliša u pogonu kova nice i alatnice.

Optužni prijedloziTemeljem Zakona o zaštiti zraka podnesen je optužni prijedlog inspekcije zaštite okoliša zbog neprovo enja propisanih mjerenja emisija one iš uju ih tvari iz stacionarnih izvora, na osnovi kojeg jedonesen Prekršajni nalog suda kojim su okrivljenici proglašeni krivima i kojom je izre ena nov anakazna u iznosu 120.000,00 kn za pravnu i 25.500,00kn za odgovoru osobu u pravnoj osobi.

Temeljem Zakona o zaštiti na radu zbog utvr enih nedostataka inspekcija zaštite na radu, podnijela jeprotiv poslodavca i odgovorne osobe Prekršajnom sudu optužni prijedlog za pokretanje prekršajnogpostupka zbog tri utvr ena prekršaja:- poslodavac je rasporedio radnika na poslove s posebnim uvjetima rada, a prethodno na propisani

na in nije utvr eno da radnik ispunjava potrebne uvjete,- poslodavac je dopustio trojici radnika samostalno obavljanje poslova, a radnici nisu osposobljeni za

rad na siguran na in za te poslove,- poslodavac je propustio na propisani na in obaviti ispitivanja radne okoline u pogonu kova nice i

alatnice, a proces rada utje e na mikroklimu i u procesu rada nastaje buka.

Kontrolni nadzoriObavljenim kontrolnim nadzorima inspekcije zaštite okoliša i zaštite na radu, utvr eno je uklanjanjenedostataka po to kama svih naloženih mjera. Time je uskla eno provo enje mjera zaštite na raduosim za radni okoliš, za koja nisu izdana uvjerenja jer je mjerenjem utvr eno da izmjerena razina bukene zadovoljava propisane uvjete. Elektroenergetska inspekcija još nije obavila kontrolni nadzor.



163

36 GIRK Kalun d.d. Drniš www.kalun.hr

Osnovne informacijeTvrtka GRA EVINSKA INDUSTRIJA RUDARSTVO KAMENARSTVO d.d. nalazi se u industrijskoj zoni gradaDrniša na zapadnoj strani u smjeru Šibenika i Nacionalnog parka Krka, a u II. zoni sanitarne zaštiteizvorišta Jaruga i Torak. Djelatnost proizvodnje vapna, tehni kog kamena i betona se odvija sa 120zaposlenika i to na kamenolomu, pogonu vapnare, pogonu hidratizacije i na betonari. Nazivni kapacitetpe i za proizvodnju vapna je 380 t/dan.

Dokumentacija- Dozvola za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom prema kojoj se mogu obavljati djelatnosti

privremenog skladištenja i termi ke obrade/zbrinjavanja otpada kao alternativnog goriva utehnološkom procesu proizvodnje vapna i dodatka otpada u procesu hidratizacije vapna na lokacijitvornice, MZOPUG, 6.11.2008. Dozvola je izdana na vremenski rok do 6.11.2013. RješenjemMZOPUG od 20.7.2009. dozvola je dopunjena,

- Pravilnik o radu i održavanju objekata za odvodnju i ure aja za obradu otpadnih voda,

- Pravilnik o zbrinjavanju svih vrsta otpada iz tehnološkog procesa i mulja iz procesa obrade otpadnihvoda,

- Operativni plan interventnih mjera u slu aju izvanrednog zaga enja voda.

Tehnološki procesDjelatnost tvrtke se odvija sa 120 zaposlenika i to na kamenolomu, pogonima vapnare, hidratizacije i nabetonari:

- Na kamenolomu

- bušenje i miniranje,

- utovar i transport odminiranog materijala,

- drobljenje i

- klasiranje kamenih frakcija.

Drobljenje se obavlja u primarnoj i sekundarnoj drobilici nakon ega se jedan dio, uz pomo sita, odvajadirektno za proizvdnju (4 8 mm, 8 16 mm i 16 32 mm), a jedan dio se odvozi uz pomo tra nihtransportera na mlin tercijarni pogon gde se proizvodi frakcija 0 4 mm. Primarno, sekundarno itercijarno postrojenje je opremljeno sustavom za otprašivanje. Tako er se sa sekundarne drobiliceodvaja i materijal 31,5 63 mm).

U sklopu kamenoloma djeluje radionica za održavanje i popravak radnih strojeva.



164

- Na pogonu vapnare:

Proizvodnja vapna se odvija u dvije šahtne pe i na radnoj temperaturi od 1.300oC kojaudovoljava propisima o uporabi/suspaljivanju alternativnog goriva (ulja, drvo) i zauljenogvapnenca kao dodatne sirovine u procesu pe enja (proizvodnje) vapna. Zbog stanja na tržištuuslijed pada prodaje, u pogonu je samo jedna pe .

Živo vapno proizvedeno u pe ima za proizvodnju vapna se pomo u tra nog transportera odvozina sito, s kojega se jedan dio odvaja direktno za prodaju (20 50 mm isporu uje sekamionima), a jedan dio se odvozi u betonske bunkere iz kojih se dalje šalje prvo na mlin, azatim na sijanje. Dio prosijanog materijala se direktno prodaje kao 0 2 mm (isporu uje secisternama) ili 2 8 mm (isporu uje se kamionima), a dio ide u reaktor za hidratizaciju.

- Na pogonu hidratizacije:

Materijal iz reaktora za hidratizaciju se dalje odvodi na separatore, a iz njih u silose. Hidratiziranovapno se isporu uje ili cisternama ili uvre ano. Pogon hidratizacije je tako er opremljen sustavom zaotprašivanje (vre asti filter).

Ulaz sirovine, energenataProizvodnja vapnenca iz vlastitog kamenoloma za potrebe proizvodnje vapna u 2009. je bila 86.346 t.Uz potrošnju vode od cca 20.000 m3, godišnja proizvodnja živog vapna je iznosila 50.946 t, ahidratiziranog 50.128 t.

Nazivni kapacitet pe i za proizvodnju vapna je 380 t/dan. Kao osnovno gorivo koristi se naftni koks, kojise skladišti u zatvorenom skladištu. Naftni koks se kamionima doprema u krug tvornice. Naftni koks seiz skladišta tra nim transporterom odvozi u dozirni silos iz kojega se dozira u mlin za mljevenje.Samljeveni koks se skladišti u silosu, a iz njega se dozira na pe i za proizvodnju vapna.

U planu je prelazak na biomasu koja bi u cijelosti zamijenila naftni koks kao energent. U svrhu probnogsuspaljivanja, naru eno je od Hrvatskih šuma 500 t ogrjevnog drva i 30 t otpadnih željezni kih pragovaod HŽ (Drniš). Za potrebe istog nabavljen je mobilni shreder (Caterpillar) kapaciteta 150 t/sat kaoprimarni usitnjava , na koji e se nastaviti sekundarni i tercijarni mlinovi. Drvena sje ka e se skladištitiu dosadašnjem skladištu naftnog koksa.

Emisije u zrakPredan je zahtjev za izdavanje dozvole za emisije stakleni kih plinova, kojemu je priložen Plan pra enjaemisija stakleni kih plinova iz postrojenja izra en sukladno uputama iz lanka 26. stavka 5. Uredbe oemisijskim kvotama stakleni kih plinova i na inu trgovanja emisijskim jedinicama (“Narodne novine“,142/08).

Prema lanku 29. Uredbe o grani nim vrijednostima emisija one iš uju ih tvari u zrak iz stacionarnihizvora (“Narodne novine“, br. 21/07) GVE kod tehnološkog procesa žarenja vapnenca za praškaste tvariiznosi 50 mg/m3 a oksida dušika izraženih kao N02 iznosi 1.500 mg/m3.

Stacionarni izvori emisija u zrak kod operatera su prema ROO:

1. ispust iz pe i za pe enje vapna br. 1,

2. ispust iz pe i za pe enje vapna br. 2 (nije u pogonu),

3. ispust iz pogona hidratizacije i

4. ispust iz kotlovnice TERMOPAC (nije u pogonu).

Mjerenja emisija u zrak iz navedenih stacionarnih izvora se redovito obavljaju. Stacionarni izvori iemisije se redovito prijavljuju nadležnom uredu državne uprave.

1. pe za pe enje vapna br. 1. Prema Izvješ u o mjerenju emisije (KONTROL BIRO d.o.o. iz Zagreba) od14.7.2009, emisije su udovoljavale uvjetima iz Uredbe o grani nim vrijednostima emisija one iš uju ihtvari u zrak iz stacionarnih izvora. Srednja emisijska koncentracija krutih estica je iznosila 58,5 mg/m3



165

što je unutar dozvoljenog trostrukog prekora enja sukladno lanku 163. Uredbe, dok je emisijskakoncentracija N02 90 mg/m3.

Prema lanku 152. Uredbe o grani nim vrijednostima emisija one iš uju ih tvari u zrak iz stacionarnihizvora, pra enje emisije S02, N02, CO, krutih estica, TOC, HCI, HF, temperature, volumnog udjelakisika, tlaka, emitiranog masenog protoka i udjela vodene pare u otpadnim plinovima kod postrojenjakod kojih se suspaljuje otpad prati se i utvr uje kontinuiranim mjerenjima. Vezano za navedeno,operater je u listopadu 2009. instalirao ure aj za kontinuirano mjerenje marke GAS MT CEM SYSTEMkojega mu je isporu ila tvrtka ANSYCO GmbH Njema ka. Ure aj je bio instaliran na liniji mljevenjanaftnog koksa jer u to vrijeme nije postojao filter za odvajanje praškaste tvari iz dimnih plinova nape ima za proizvodnju vapna. Filter je prema ugovoru s tvrtkom KIM Slovenija trebao biti instaliran uprosincu 2009., me utim zbog problema u navedenoj tvrtci radovi su kasnili, te je isti instaliran tek usrpnju 2010. Filter je poliesterski vre asti, ukupne površine 820 m2. Broj filtarskih vre a je 390,smještenih u jednoj filterskoj komori. Nekoliko dana od instalacije filtera došlo je do požara na istom,te se ure aj za kontinuirano mjerenje sastava dimnih plinova nije mogao instalirati na predvi enomjesto. Sanacija filtera je planirana za kraj listopada 2010. Zbog navedenih razloga operater nesuspaljuje opasni otpad, a kontinuirano mjerenje se provodi na dimnjaku nakon filtera na linijimljevenja krutih goriva, što je omogu eno time što se jedan dio dimnih plinova iz pe i za proizvodnjuvapna koristi za sušenje goriva na liniji mljevenja krutih goriva tako da je koncentracija polutanataizmjerena na trenutnom mjernom mjestu, identi na koncentraciji polutanata u ukupnim dimnimplinovima pe i za proizvodnju vapna.

Uvidom u dnevne rezultate mjerenja, prosje na dnevna koncentracija CO je 41,21 mg/m3, Nox je111,26 mg/m3, S02 je 94,24 mg/m3, a prašine je 3.25 mg/m3,

2. pe za pe enje vapna br. 2 (nije u pogonu). Prema posljednjim mjerenjima srednja emisijskakoncentracija krutih estica izmjerena 28.4.2008. iznosi 118,5 mg/m3, dok je emisijska koncentracijaN02 330 mg/m3,

3. pogon hidratizacije Prema Izvješ u o mjerenju emisije (KONTROL BIRO d.o.o. iz Zagreba) od14.7.2009, emisije su udovoljavale uvjetima iz Uredbe o grani nim vrijednostima emisija one iš uju ihtvari u zrak iz stacionarnih izvora. Srednja emisijska koncentracija krutih estica na ispustu iz pogonahidratizacije iznosi 51,75 mg/m3 što je unutar dozvoljen trostrukog prekora enja sukladno lanku 163.Uredbe. Dana 12.10.2010. nova mjerenja je obavila ovlaštena tvrtka METROALFA iz Zagreba, me utimrezultati mjerenja još nisu obra eni, tako da e se naknadno dostaviti,

4. kotlovnica TERMOPAC (nije u pogonu) proizvo a a Ðuro Ðakovi iz 1979, tv. Br. 6/46, snage 0,696MW, kao energent troši lako loživo ulje (180 t/god) trenutno se ne koristi zbog upotrebe krutog gorivakoje ne zahtijeva predgrijavanje (za koju svrhu se ina e koristi kotlovnica).

Prema omjeru Qem/Qgr koji je > 2 a < 5, obveza mjerenja emisija iz navedenih ispusta je 1 putagodišnje.

BukaProizvodni pogon GIRK Kalun je najudaljeniji pogon industrijske zone i nalazi se na udaljenosti od oko 1km od prvih stambenih objekta. Buka koja nastaje radom strojeva kontrolira se na pojedinim radnimmjestima i u nadležnosti je inspekcije zaštite na radu.

Emisije u vodeVoda koja se koristi u proizvodnji hidratiziranog vapna dijelom se ugra uje u proizvod, a dijelomisparava uslijed osloba anja topline u reakciji živog vapna i vode, pa tehnoloških otpadnih voda u ovompogonu, kao i u pogonu za proizvodnju kamenog agregata nema.



166

Otpadne vode koje nastaju prilikom pranja miješalice u pogonu betonare se recirkuliraju, odnosno,nakon pro iš avanja u trokomornoj taložnici ponovo se koriste u procesu. U proizvod se ugra uje cca200 l vode/m3 betona.

Tehnološke otpadne vode koje nastaju prilikom pranja vozila na platou kod servisne radionicepro iš avaju se te se ponovo koriste u tehnološkom procesu.

Sanitarne otpadne vode ispuštaju se u 4 sabirne jame koje se prazne putem ovlaštene pravne osobe, aoborinske vode s manipulativnih površina pro iš avaju se preko separatora.

Kako je na lokaciji došlo do izmjena u internom sustavu odvodnje, odnosno više nema ispuštanjatehnoloških otpadnih voda, a sanitarne otpadne vode ispuštaju se u vodonepropusne sabirne jame uukupnoj koli ini manjoj od 30 m3/dan, prema lanku 152. i 153. Zakona o vodama, vodopravna dozvolaza ispuštanje otpadnih voda nije potrebna.

Emisije – otpadPredvi ena koli ina otpada koji se može zbrinuti kao dodatak u procesu hidratizacije vapna (kalcijevhidroksid) je 40.000 t/god.

Napravljen je Plan gospodarenja otpadom na propisnom obrascu PGO PO. Prema navedenom Planupredvi ena je oporaba otpadnih ulja, acetilenskog mulja i drva. Vode se propisani o evidnici onastanku i tijeku otpada prema lanku 17. Pravilnika o gospodarenju otpadom na obrascu ONTO.

Prema podacima iz prijavnog lista PL OPKO za 2009. godinu, ukupna koli ina preuzetog i suspaljenogotpadnog drva je 372,8 t, kalcij hidroksida (acetilenskog mulja) je 34,7 t, emulzija 104 t, otpadnoghidrauli nog ulja 4,6 t, nekloriranih mazivih ulja 66,1 t, ostalih ulja 68,5 t i ostalog gra evinskog otpadau koli ini od 3.310,7 t. Sve su koli ine popra ene prate im listovima.

U istom razdoblju prema prijavnom listu PL PPO generirane su sljede e vrste otpada: 0,17 t metalneambalaže predano Hidroizolacija Katran u Zagrebu, 0,05 t apsorbensa i 0,43 t uljnih filtera i zauljenihkrpa oboje predano na zbrinjavanje Kemis Termoclean.

Izra en je Program smanjenja emisije CO2, a prema kojemu se uz suspaljivanje drveta, planira irecikliranje/obnavljanje acetilenskog mulja i to u reaktoru za hidratizaciju. Obavljeni su razgovori shrvatskim brodogradilištima koja su proizvo a istoga, prema kojima se godišnje proizvede oko 11.000t. itavu proizvedenu koli inu acetilenskog mulja tvrtka bi u svom pogonu mogla reciklirati. Sastavacetilenskog mulja je isti kao i sastav hidratiziranog vapna, a koji je jedan od glavnih proizvoda tvrtke.Tijekom 2010. godine preuzeto je od tvrtke UTP d.o.o. iz Pule 687 t acetilenskog mulja.

RiziciOperater je predao Obrazac obavijesti o prisutnosti opasnih tvari 6.3.2009. u MZOPUG, AZO i DUZS,sukladno lanku 12. Uredbe o spre avanju velikih nesre a koje uklju uju opasne tvari (“Narodnenovine“, br. 114/08). Prema tablicama iz Priloga I. kod operatera su na skladištu prisutne sljede eopasne tvari u maksimalnim koli inama:

- extra lako loživo ulje u podzemnom spremniku zapremnine 10 m3,

- extra lako loživo ulje u nadzemnom spremniku zapremnine 24 m3,

- dieselsko gorivo Dl i D2 u podzemnom spremniku zapremnine 20 m3,

- dieselsko gorivo Dl i D2 u nadzemnom spremniku zapremnine 20 m3,

- srednje lako loživo ulje u nadzemnom spremniku zapremnine 500 m3 X 2 kom.

Ukupna maksimalna koli ina ulja u spremnicima iznosi 1.074 m3 odnosno 966,6 t.

Otpadna ulja se skladište u spremniku volumena 500 m3 smještenom uz skladište naftnog koksa, uzspremnik iste zapremnine za ekstra lako loživo ulje. Oba spremnika se nalaze unutar propisnetankvane, a fizi ki je odijeljeno od osnovne djelatnosti. Oborinske vode se odvode u zaseban sustav



167

odvodnje na lokaciji i ne mogu prodrijeti u prostor skladišta koje je osvijetljeno umjetnim izvorimasvjetla uz organiziranu uvarsku službu 24 sata dnevno.

Prostor za manipulaciju i preuzimanje otpadnih ulja iz auto cisterni u spremnik je betoniran, spripadaju om tankvanom.

Transformatorska stanica TS 10/0,4 kV, snage 4 X 630 kVA se održava u skladu s odredbama Zakona oenergiji (“Narodne novine“, br. 68/01 i 177/04), Zakona o tržištu elektri ne energije (“Narodne novine“,br. 177/04) i tehni kim propisima preuzetim Zakonom o tehni kim zahtjevima za proizvode iocjenjivanje sukladnosti (“Narodne novine“, br. 20/10).

Povrede propisaInspekcijskim nadzorom opreme pod tlakom uo eni su nedostaci zbog:

- proteka propisanog roka za pregled/ispitivanje posuda pod tlakom tv.br. 116 55, tv.br. 21542 itv.br. 70079,

- proteka propisanog roka za pregled/ispitivanje sigurnosnog ventila tv.br. 33244 (ugra en na posuditv.br. 540717),

- neposjedovanja propisane dokumentacije, odnosno dokaza o obavljenom pregledu/ispitivanjuposude pod tlakom tv.br. 556489, sigurnosnog ventila tv.br. (ugra en na posudi tv.br. 556489) idokaza o obavljenom umjeravanju manometra tv.br. (ugra en na posudi tv.br. 556489).

Upravni postupciInspektor opreme pod tlakom je donio rješenje radi otklanjanja prije navedenih nedostataka.

Zbog toga što nije osnovan odbor za zaštitu na radu, doneseno je rješenje o otklanjanju nedostataka natemelju lanku 102. stavku 3. Zakona o zaštiti na radu, putem knjige nadzora iz podru ja zaštite naradu.

Optužni prijedloziInspekcija iz podru ja opreme pod tlakom je podnijela optužni prijedlog zbog prije navedenihnedostataka.

Kontolni nadzoriInspektor opreme pod tlakom obavio je kontrolni inspekcijski nadzor 22.2.2011. te je utvr eno da jestranka postupila po Rješenju, te je osigurala obavljanje pregleda i ispitivanja po ovlaštenom tijelu, ipotom ishodila propisanu dokumentaciju sljede eg:

1. posuda pod tlakom spremnik zraka tvorni kog broja: 116 55,

2. posuda pod tlakom spremnik zraka tvorni kog broja: 21542,





7. manometar br.: CA762 (ugra en na posudu tv.br.: 556489).

Inspekcija zaštite na radu nije obavila kontrolni nadzor.



168

37 Kandit Premijer d.o.o. Osijek www.seceranaosijek.hr

Osnovne informacijeŠe erana u Osijeku je najstarija hrvatska še erana, a odluka o po etku izgradnje datira još iz 1905.,kada je dnevni kapacitet prerade še erne repe bio 700 t. Danas tvornica dnevno može preraditi 7.000 trepe i proizvesti oko 1.000 t gotovog še era te je sukladno Uredbi o postupku utvr ivanja objedinjenihuvjeta zaštite okoliša “Narodne novine“, br. 114/08 obveznik isho enja objedinjenih uvjeta zaštiteokoliša, odnosno pripada u tzv. IPPC postrojenja prema Europskoj direktivi 96/61/EC (IntegratedPollution Prevention and Control). Tvornica je smještena u gradu Osijeku u središtu Osje ko baranjskežupanije, gdje u istom tvorni kom dvorištu posluje i tvrtka KANDIT d.o.o. za proizvodnju konditorskihproizvoda.

DokumentacijaVodopravna dozvola za crpljenje vode iz rijeke Drave i ispuštanje otpadnih voda s lokacije, Državnauprava za vode, 3.5.1995. s rokom važenja do 30.6.1997..

Tehnološki procesTehnološki postupak proizvodnje še era je kontinuirani proces, a odvija se po me usobno povezanimfazama.

Nusproizvodi dobiveni u tehnološkom postupku prerade repe su briketirani rezanac i melasa. Izluženise rezanac sa stanice ekstrakcije preša i suši u bubnju za sušenje rezanca. Osušeni rezanac se briketira itransportira u skladište briketa u rasutom stanju ili se puni u vre e te se koristi kao dodatak za sto nuhranu.

Po etak kampanje prerade še erne repe zapo inje potpalom vapnenih pe i za proizvodnju vapna isaturacijskog plina koji su neophodni u procesu prerade še erne repe odnosno u fazi iš enja difuznogsoka pomo u kalcijevog hidroksida (gašenog vapna) i uglji nog dioksida. Dnevni kapacitet proizvodnjevapna u Osje koj še erani je više od 160 t/dan, te je prema Uredbi o postupku utvr ivanja objedinjenihuvjeta zaštite okoliša (“Narodne novine“, br. 114/08), Prilog 1, to ka 3.1.9. za ovakvo postrojenjetako er propisana obveza isho enja rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša.

Ulaz sirovine, energenataTijekom kampanje prera eno je 564 443 t še erne repe, za što je utrošeno 19 725 091 kWh elektri neenergije, 31 155 t vapnenca, 2 731 t koksa , 39 872 t ugljena i 8 518 t mazuta, 3 563 402 m3 plina.



169

Emisije u zrakPrema Registu one iš avanja okoliša tvrtka je obveznik mjerenja emisije one iš uju ih tvari u zrak na 6industrijskih ispusta (sušara rezanaca 4 ispusta, vapnena pe 2 ispusta) te energetskih ispusta. Kaopogonsko gorivo koristi se ugljen, mazut, i zemni plin, a instalirana su tri kotla na ugljen pojedina nesnage 19,2 MW, 19,5 MW, 15 MW te kotlovi na mazut snage 30 i 9 MW. Prema Uredbi o grani nimvrijednostima one iš uju ih tvari u zrak isti spadaju u srednje ure aje za loženje te je obveza mjerenjaemisija svake godine. Iz izvješ a ovlaštene pravne osobe Zavoda za unapre ivanje sigurnosti d.d. Osijekvidljivo je da nisu prekora ene grani ne vrijednosti emisija propisane Uredbom.

Emisije u vodeVodoopskrba objekata riješena je priklju kom na javni vodoopskrbni sustav grada Osijeka ivodozahvatom na rijeci Dravi. Tijekom 2009. godine zahva eno je 1.250.000 m3 vode iz rijeke Drave.

Tehnološke otpadne vode koje nastaju u tehnološkom postupku ispuštaju se u sustav javne odvodnjeotpadnih voda grada Osijeka bez pro iš avanja. Sanitarne otpadne vode ispuštaju se u sustav javneodvodnje otpadnih voda grada Osijeka.

Predo ene su analize iz 2007. godine obavljene od ovlaštenog laboratorija Vodovod Osijek d.o.o.Osijek. Tvrtka nije provodila daljnje analize ispitivanja otpadnih voda od strane ovlaštenog laboratorija.Pravna osoba ne obavlja uzorkovanje i ispitivanje sastava otpadnih voda što je u obavezi prema lanku65. stavku 1. Zakona o vodama.

Obilaskom lokacije Kandit Premijera d.o.o. Osijek, utvr eno je uredno stanje odvodnog sustava iispusnog kanala.

Emisije otpadTvornica Kandit Premijer d.o.o. proizvo a je otpada kako sljedi: otpadne gume, otpadne baterije iakumulatori, otpadne marame s PKF preše, otpadni papir i karton, otpadne zauljene krpe, otpadnimetal, odba ena elektri na i elektroni ka oprema, fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu,ambalaža one iš ena opasnim tvarima (otpadne zauljene ba ve, otpadna ambalaža od laboratorijskihkemikalija), otpadna maziva ulja za motore i zup anike, otpadno gašeno vapno, zauljeni filteri, otpadnikamen nakon separacije, nesukladni rezanac, zemlja od iš enja i ispiranja repe, kabokalk (nuzproizvodnastao filtracijom i isla ivanjem muljnog soka).

O evidnike o nastanku i tijeku otpada za 2009. i 2010. godinu, za proizvedene vrste otpada, strankavodi na propisanim obrascima ONTO, sukladno odredbi lanku 20. stavku 1. Zakona o otpadu i lanku17. Pravilnika o gospodarenju otpadom.

Prate e listove za otpad stranka ispunjava, ali pojedine vrste otpada ne predaje ovlaštenim skuplja ima(otpadna šljaka iz kotlovnica i pe i, zemlja od iš enja i ispiranja repe, mješani komunalni otpad, otpadod kalciniranja i hidratacije vapna, opadni kamen nakon separacije). Navedeni otpad stranka samasvojim kamionima bez propisane dozvole odvozi na nelegalno odlagalište “Nemetin“ ili predajeneovlaštenim osobama, uz prate e listove gdje se upisuje kao skuplja /prijevoznik premda nemapropisane dozvole. Ostali otpad predaje se uz propisanu dokumentaciju ovlaštenim sakuplja ima(izvješ e o fizikalno kemijskim svojstvima otpada za opasni otpad, deklaracija o fizikalno kemijskimsvojstvima otpada).

Stranka proizvodi ukupno više od 2.000 kg /godišnje neopasnog otpada i više od 50 kg /godišnjeopasnog otpada te je obveznik dostave podataka na propisanim obrascima – prijavnim listovima zaproizvo a a otpada u nadležno upravno tijelo za zaštitu okoliša u Osje ko baranjskoj županiji(dostavljeni u ožujku 2010).




170

RiziciOperater skladišti opasne tvari: sumporni dioksid (stanica sumpornog dioksida), 700 kg, formaldehid 23t, natrijeva lužina 23 t, kloridna kiselina 17 t, spremnik mazuta 3.000 t, eurodiesel 40 t, sulfatna kiselina40 t.

U energani se nalazi 8 parnih kotlova za proizvodnju pregrijane pare koji se koriste osim za tehnološkepotrebe u proizvodnji še era i za pogon turbo generatora za proizvodnju elektri ne energije kojom seopskrbljuje itava tvornica. U radu su 3 parna kotla ložena ugljenom max. proizvodnje pregrijane pareD = 64/80 t/h i 2 x (28/32) t/h, radnog tlaka p = 41,2 bar i p = 40,2 bar i 1 parni kotao ložen srednjeteškim uljem max. proizvodnje pregrijane pare D = 50/64 t/h, radnog tlaka p = 40 bar. Kotlovima rukujui nadziru ih stru no osposobljeni djelatnici. U tehnološkom odjelu za proizvodnju še era nalazi seukupno 12 spremnika za zrak razli itih volumena, od V = 200 l do V = 10.000 l i razli itih nazivnihtlakova, od p = 8 bar do p = 17 bar i 4 razdjelnika zraka, a koji se koriste za pokretanje strojeva i ure ajakao i druge tehnološke svrhe.


Povrede propisaUtvr eno je nepropisno skladištenje otpadnih mazivih ulja pri emu je došlo do one iš enja okolnogtla. Na lokaciji su odložena 4 otpadna transformatora (proizvedeni prije 1976.). Sukladno lanku 22.stavku 1. Zakona o otpadu otpad se smije skladištiti samo u gra evinama i ure ajima odre enima za tunamjenu koje prema l. 8. Pravilnika o gospodarenju otpadom moraju zadovoljavati posebne tehni kotehnološke uvjete, a za skladištenje teku eg otpada mora se osigurati tankvana.

Operater obavlja djelatnost gospodarenja otpadom, odnosno obavlja prijevoz i odlaganje proizvodnogotpada na nelegalno odlagalište Nemetin, te na druge lokacije izvan tvorni kog kruga tvrtke, a bezvaže e dozvole, što je u suprotnosti s odredbom lanku 41. stavku 1. Zakona o otpadu.

Upravni postupciInspekcija zaštite okoliša donijela je rješenje kojim se zabranjuje obavljanje djelatnosti gospodarenjaotpadom i to prijevoz i odlaganje svih vrsta proizvodnog otpada na nelegalno odlagalište otpadaNemetin.

Tako er, inspekcija zaštite okoliša je donijela dva rješenja kojim se nare uje ukloniti otpadno mazivoulje iz podzemnog spremnika otpadnih ulja putem ovlaštene osobe te provesti sanaciju one iš enog tlakoje okružuje podzemni spremnik otpadnih ulja putem ovlaštene osobe i ukloniti 4 otpadnatransformatora koja se nalaze odložena unutar i izvan tzv. skladišta cijevi na lokaciji tvrtke KanditPremijer d.o.o. putem ovlaštene osobe i uz prethodno izra eno izvješ e o fizikalno kemijskimsvojstvima otpada.

Poljoprivredna inspekcija donijela je mjeru zabrane stavljanja u promet tvari koja nastaje kaonusproizvod u djelatnosti proizvodnje še era pod nazivom saturacijski mulj.

Optužni prijedloziVodopravna inspekcija utvrdila je nepravilnosti prema lanku 65. Zakona o vodama, te je sukladnoutvr enom podnesen optužni prijedlog.

Kontolni nadzoriInspekcija zaštite okoliša, vodopravna i poljoprivredna inspekcija nisu obavile kontrolne nadzore.



171

38 Maziva - Zagreb d.o.o. Zagreb www.maziva.hr

Osnovne informacijeMAZIVA–ZAGREB d.o.o. za proizvodnju i trgovinu mazivima i srodnim proizvodima na lokaciji sjedišta uZagrebu, Radni ka cesta 175, obavlja djelatnost proizvodnje i trgovine mazivima i srodnim proizvodimaza industriju i vozila, te sakupljanja i privremenog skladištenja opasnog otpada, uklju uju i i zauljenuambalažu u kojoj su se nalazili proizvodi MAZIVA ZAGREB d.o.o., vra enu od kupaca, zatim energetskeoporabe otpadnih ulja, obrade emulzija i zauljenih voda sa 278 zaposlenika. Tvrtka je u vlasništvu INAIndustrije nafte d.d., Zagreb, a djeluje kao samostalna tvrtka unutar INA Grupe.

Unutar proizvodnog kruga ukupne površine 15,4 ha u korištenju od tvrtke nalaze se: proizvodni pogoni(odjel mješaonice proizvodnja mazivih ulja, odjel punionice proizvodnja rashladnih teku ina, odjelmasti proizvodnja mazivih masti), proizvodni pogon odjela ambalaže, proizvodni pogon odjel aditivaproizvodnja aditiva za maziva ulja i obrada otpadnog ulja, pogon energane (kotlovnice), pogon obradeotpadnih voda, rezervoarski prostor sa spremnicima raspore enim u 6 betonskih tankvana, skladištasirovina, skladišta gotove robe, skladište opasnog otpada, uredske prostorije, istakalište željezni kihcisterni i punilište autocisterni LUEL i euro diesel goriva, vatrogasnica, centralni ispitni laboratorij,razvoj proizvoda.

Tvrtka je uputila MZOPUG u, Odjelu za objedinjene uvjete zaštite okoliša dopis u kojem se navodi daMaziva Zagreb d.o.o. nije prepoznala obvezu isho enja rješenja o objedinjenim uvjetima zaštiteokoliša, te je u istom, zatraženo o itovanje nadležnog tijela, vezano za utvr ivanje obveza premaPrilogu I Uredbe o postupku utvr ivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (“Narodne novine“, br.114/08).

Tvrtka prema djelatnosti koja se trenuta no obavlja na predmetnoj lokaciji nije rafinerijsko postrojenje,a na lokaciji postoje konzervirana postrojenja za destilaciju i rafinaciju, koja su prestala s radom 2002.

Dokumentacija- Vodopravna dozvola za ispuštanje otpadnih voda do ukupne koli ine koja se smije ispustiti u sustav

javne odvodnje grada Zagreba 350.000 m3/god, odnosno 1.250 m3/dan uve ano za oborinske vode,Hrvatske vode, 14.10.2005. vrijedi do 31.1.2011.,

- Rješenje o ispunjavanju propisanih uvjete glede prostora, opreme, zaposlenika, zaštite na radu izaštite od požara za proizvodnju i promet na veliko opasnih kemikalija, Ministarstvo zdravstva isocijalne skrbi, 18.5.2007..

Tehnološki procesMješaonica je proizvodna jedinica gdje se tehnologijom namješavanja i punjenja proizvoda u ba ve iautocisterne proizvode ulja i teku ine za motore, motorna vozila i traktore, maziva i srodni proizvodi za



172

industriju, maziva i teku ine za specijalnu primjenu, teku ine i sredstva za obradu metala i sredstva nabazi vode kao otapala.

Punionica je proizvodna jedinica gdje se tehnologijom namješavanja proizvode teku ine za rashladnesisteme, te ulja i teku ine za ko nice. Proizvodi se u punionici pune u ba ve, autocisterne i sitnuambalažu, a ostali proizvodi koji se u mješaonici namješavaju, u punionici se pune u sitnu ambalažu.

Masti su proizvodna jedinica gdje se tehnologijom sinteze sapuna u baznom ulju pod pritiskom,dehidratacije sapuna, miješanja s ostatkom baznog ulja, kristalizacijom sapuna, homogenizacijom,odzra ivanjem i filtracijom, te punjenjem gotovih proizvoda u ba ve i sitnu ambalažu proizvode mazivemasti. Tehnologijom namješavanja proizvode se neka od maziva i srodnih proizvoda za industriju,sredstva za privremenu zaštitu od korozije.

Aditivi su proizvodna jedinica gdje se tehnologijom polimerizacije akrilnih monomera u baznom uljuproizvode aditivi za maziva ulja.

Ulaz sirovine, energenataU proizvodnji se koriste osnovne sirovine: bazna ulja, aditivi, kemikalije. Osnovni energenti uproizvodnji su elektri na energija, LUS IIP (smjesa srednje loživog ulje LUS II i otpadnog ulja I i IIkategorije do maks. 30%), zemni plin (isklju ivo za potpaljivanje pri po etku rada kotlova),komprimirani zrak, vodena para, voda. Godišnja potrošnja vode za pi e i sanitarne potrebe iz javnogvodoopskrbnog sustava grada Zagreba iznosila je 2009. godine 4035 m3/god. Godišnja potrošnjatehnoloških vode za proizvodnju tehnološke pare te za hla enje strojeva i spremnika te dopunu vrelevode iz vlastitog vodoopskrbnog sustava u 2009. godini iznosi 191.259 m3/god..

Emisije u zrakNa lokaciji postoji 9 stacionarnih to kastih ispusta u zrak. Provode se propisana periodi na mjerenjaemisija one iš uju ih tvari prema kojima nisu utvr ena odstupanja od grani nih vrijednosti propisanihUredbom o GVE.

Tvrtka je kao obveznik dostavila nadležnom Gradskom tijelu u propisanom roku obrasce za Registarone iš enja okoliša za 2009. te obavila naknadne korekcije.

Tvrtka ispunjava propisane obveze i provodi propisane mjere u postupanju s kontroliranim izamjenskim tvarima. Provedena je obveza postupnog smanjivanja potrošnje kontroliranih tvarizabrana potrošnje halona, tako su u propisanom vremenu i na propisani na in uklonjene i zamijenjenezamjenskom tvari sve koli ine halona 1301 u stabilnim sustavima na lokaciji.

U zakonskom roku MZOPU u je poslan zahtjev za izdavanje dozvole za emisije stakleni kih plinova uzdostavljen Plan pra enja emisija stakleni kih plinova.

BukaPogon prilikom uobi ajenog rada proizvodi buku, me utim s obzirom na smještaj objekta po procjeniinspektora izvo enje akusti nih mjerenja nije potrebno.

Emisije u vodeVodoopskrba se odvija iz javnog vodoopskrbnog sustava grada Zagreba te iz vlastitog vodoopskrbnogsustava iz jednog bunara.

Korisnik koncesije stekao je pravo zahva anja vode u koli ini od najviše 1.300.000 m3 godišnje (41,2l/s)iz vlastitog bunara.

O evidnik o zahva enim koli inama vode iz vlastitog bunara uredno se vodi, podaci o iskorištenojkoli ini vode se dostavljaju Hrvatskim vodama, a izvršena je redovna zamjena vodomjera.



173

Odvodnja sanitarnih, rashladnih, tehnoloških i procesnih otpadnih voda odvija se djelomi norazdjelnim sustavom interne odvodnje u javni odvodni sustav grada Zagreba. Na javni sustav postojijedan priklju ak na kojem je izgra eno kontrolno okno. Otpadne vode se moraju precrpljivati u javniodvodni sustav. Koli ina ispuštene vode mjeri se posredno preko podatka o vremenu rada crpki.

Procesne, oborinske i sanitarne vode odvode se odvojenim kanalima. Na odvodnom sustavu izgra enoje više gra evina (slivnika sa sabirnim jamama, precrpna stanica, dva separatora i aerator koji jepreure en u separator).

Stranka posjeduje Operativni plan interventnih mjera u slu aju iznenadnog zaga enja voda, O evidniko radu i održavanju internog sustava odvodnje i gra evina, Pravilnik o zbrinjavanju svih vrsta otpada iztehnološkog procesa i iz procesa obrade otpadnih voda.

Na kontrolno mjernom oknu godišnje se provodi 6 uzorkovanja ispuštene vode za potrebe analizasastava ispuštenih voda. Ispitivanja se provode na trenuta nim uzorcima za vrijeme trajanjatehnološkog procesa. Analize uzoraka radi Zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar iz Zagreba.Predmet analiza je 21 organolepti kih i fizikalno kemijskih svojstava i tvari u otpadnoj vodi što je višeod broja parametara odre enih vodopravnom dozvolom. Sva predo ena izvješ a o ispitivanjimapokazuju da otpadne vode prije ispuštanja u sustav javne odvodnje ispunjavaju uvjete propisanevodopravnom dozvolom.

Osim ispitivanja putem vanjskog ovlaštenog laboratorija, MAZIVA ZAGREB d.o.o. provode jednomtjedno internu kontrolu kakvo e ispuštene vode kako je to odre eno u to ci 2.5. vodopravne dozvole.Prilikom internih analiza utvr uju se vrijednosti pH, temperatura i koncentracija mineralnih ulja u vodi.Predo ene analize pokazuju da su svi izmjereni parametri u granicama dozvoljenih. Nadzorom jeutvr eno da MAZIVA ZAGREB d.o.o. u cijelosti postupaju po vodopravnoj dozvoli.

Za pranje i iš enja na lokaciji se koriste sredstva koja nakon upotrebe dospijevaju u vode, a za koja suprilikom inspekcijskog nadzora predo ene vodopravne dozvole.

Emisije otpad

Tvrtka je ovlašteni sakuplja i oporabitelj opasnog otpada sukladno dozvolama za obavljanje djelatnostigospodarenja opasnim otpadom – sakupljanja, prijevoza opasnog otpada, privremenog skladištenjasakupljenog opasnog otpada i zbrinjavanja/oporabe odnosno obrade i energetske oporabe opasnogotpada u svojim objektima i ure ajima i posjeduje koncesiju za obavljanje djelatnosti skupljanjaotpadnih mazivih ulja na podru ju RH kao i koncesiju za obavljanje djelatnosti materijalne/energetskeoporabe otpadnih mazivih ulja na podru ju RH. Tvrtka kao ovlaštenik koncesija za sakupljanje i oporabuotpadnih mazivih ulja i imatelj dozvola za gospodarenje odre enim kategorijama (vrstama) opasnogotpada, postupa u skladu s obvezama propisanim Zakonom o otpadu i podzakonskim propisima isukladno ovlaštenju iz dozvola za gospodarenje otpadom i koncesija. Vode se propisani o evidniciotpada i posjeduju pripadaju i prate i listovi kao i evidencije o vrstama, koli inama, nazivu tvrtki odkojih se otpad preuzima.

Na obra ivanje se preuzima sljede i opasni otpad: otpadna ulja I i II kategorije; otpadne emulzije izauljena voda za koji se prethodno obavlja uzorkovanje i analiza fizikalno kemijskih svojstava otpada uCentralnom ispitnom laboratoriju, akreditiranom prema zahtjevima hrvatske norme HRN EN ISO/IEC17025:2007 za ru no uzorkovanje i ispitivanje odabranih svojstava naftnih proizvoda, otpadnih ulja ivoda.

Tvrtka kao proizvo a otpada vodi propisani o evidnik otpada za opasni i neopasni otpad, posjedujeONTO obrasce i pripadaju e prate e listove te preostalu propisanu dokumentaciju izvješ a/deklaracijeo fizikalno kemijskim svojstvima opasnog otpada. Otpad se zbrinjava putem ovlaštenih sakuplja a napropisani na in i uz propisanu dokumentaciju.

Izra en je i dostavljen 2007. godine nadležnim tijelima Plan gospodarenja otpadom za proizvo a aopasnog i neopasnog otpada za etverogodišnje razdoblje. Prijavni listovi proizvo a a, sakuplja ,



174

oporabitelja dostavljeni su u propisanom roku za 2009. godinu u nadležni gradski ured, te naknadnonakon obavljene korekcije.

Poštuju se obveze u postupanju posebnim kategorijama otpada i pripadaju im Pravilnicima za otpadnaulja, ambalažu.

Stranka kao sakuplja i oporabitelj vodi propisanu evidenciju postupanja s uljima, sukladno Pravilniku ogospodarenju otpadnim uljima.

Tvrtka kao proizvo a koji stavlja u promet maziva ulja i srodne proizvode ispunjava zakonske obvezekoje se odnose na postupanja s otpadnim uljima i za svježa ulja.

Opasni i neopasni proizvodni otpad na lokaciji skladišti se u priru nim skladištima otpada kojiudovoljavaju tehni ko tehnološkim uvjetima za skladištenje otpada. Preuzeti opasni otpad skladišti seu skladištu opasnog otpada, za koje stranka posjeduje propisanu dozvolu. Spremnici – odstojnici zasakupljanje otpadnog mazivog ulja su u skladu s lankom 8. i 9. Pravilnika o gospodarenju otpadnimuljima nepropusni i zatvoreni i smješteni u tankvane odnosnio podru ju pokrivenim procesnomkanalizacijom.

Tvrtka u akreditiranom Centralnom ispitnom laboratoriju obavlja ispitivanja fizikalnih i kemijskihsvojstava otpada otpadnih ulja, emulzija, zauljene vode.

RiziciRedovito se provode vježbe za slu ajeve izvanrednih doga aja, (zadnja u listopadu 2010.) za slu ajcurenja i zapaljenja LUEL goriva u tehnološkoj kanalizaciji. Obavijest o prisutnosti opasnih tvari upostrojenju i obavijest o prisutnosti malih koli ina opasnih tvari sukladno lanku 12. Uredbe osprje avanju velikih nesre a koje uklju uju opasne tvari (“Narodne novine“, br. 114/08) dostavljena jenadležnim tijelima MZOPUG, DUZS, AZO za opasne tvari kategorije 4.1. – eurodiesel 8.600 t, LUEL 5.100t i 500 t LUS. Unutarnji plan prema Prilogu V je u fazi izrade.

Opasne kemikalije se dijele na one koje se koriste kao sirovine i na gotove proizvode, sljede ih oznakaopasnosti: Xn štetne, Xi nadražuju e i C–nagrizaju e. Jedina opasna kemikalija s oznakom T otrovno sekoristi u pogonu pripreme vode. Proizvodnja je podijeljena na prepakiravanje velikih na mala pakovanja(rashladne teku ine), namješavanje proizvoda u procesnim posudama (maziva ulja) i kemijske sinteze(aditivi i masti). Opasne kemikalije se uvaju u skladištima (neki aditivi i kemikalije, kloridna kiselina,natrijev hidroksid, hidrazin, loživo ulje ekstra lako i eurodiesel). Loživo ulje ekstra lako i eurodieselnalaze se u rezervoarima smještenim u tankvanama u rezervoarskom prostoru. Sve kemikalije uoriginalnom su pakiranju. Na mjestima primjene kemikalija kao i u skladišnim prostorima izvješeni suznakovi otrovnosti kao i oznake opasnosti i upozorenja.

Za sve opasne kemikalije i opasni otpad vode se kompjutorski o evidnici. U skladištima i pogonimaosigurane su ba ve s pijeskom za slu aj eventualnog izlijevanja, kao i ormari i s priborom za pružanjeprve pomo i. Radnici koji prilikom rada dolaze u kontakt s opasnim kemikalijama kao i odgovornaosoba položili su te aj za stjecanje osnovnih znanja za zaštitu od opasnih kemikalija u Hrvatskomzavodu za toksikologiju i izvršili zdravstveni pregled za rad s opasnim kemikalijama.

Uvidom u Rješenje Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi vidljivo je da tvrtka udovoljava uvjetima zaproizvodnju i promet na veliko opasnih kemikalija (osim opasnih kemikalija u obliku plina).

U cilju utvr ivanja provedbe mjera zaštite od požara i tehnoloških eksplozija propisanih Zakonom ozaštiti od požara i Zakonom o zapaljivim teku inama i plinovima te propisa donesenih na temelju ovihzakona utvr eno je sljede e:

- op e stanje zaštite od požara, na gra evinama, prostorima, postrojenjima i instalacijama posebnougroženim od požara i tehnoloških eksplozija, sagledano je kroz pregled aktualne dokumentacije idokaza o: održavanju u ure aja, sustava i drugih elemenata za mjerenje, upravljanje i nadziranjetehnološkog procesa, sprje avanje nastanka i širenja požara i eksplozije ili drugih akcidenata te zavatrodojavu i gašenje požara, osposobljavanju i upoznavanju djelatnika s opasnostima od požara te



175

mjerama zaštite od požara vezanim za radno mjesto prema uputama za siguran rad i postupanje uslu aju požara i provedbi organizacijskih i tehni kih mjera zaštite od požara koje su utvr ene op imaktima, procjenama ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija i planovima zaštite od požara,

- obavljen je neposredni pregled na gra evinama za pretakanje i skladištenje zapaljivih teku ina, teproizvodnim pogonima maziva i ulja, pregledi pumpne stanice, hidrantske mreže, sustava dojavu igašenje požara te rasporeda vatrogasnih aparata.

Nisu uo eni nedostaci koji predstavljaju neposrednu opasnost od izbijanja požara ili tehnološkeeksplozije, tako da nema mjesta donošenju rješenja o nare ivanju mjera zabrana niti pokretanjaprekršajnog postupka. Tvrtka posjeduje Procjenu ugroženosti od požara izra enu 2007. od straneVELTEH d.o.o., prema kojoj su provedene sve predložene mjere sanacije, a u fazi je pregleddostavljenog prijedloga nove procjene ugroženosti od požara koja treba zamijeniti navedenu. Skrenutaje pozornost da procjena treba sadržavati elemente vezane za sustav zaštite od požara kako jenavedeno u lanku 2. stavku 1. podstavku 28. Pravilnika o zapaljivim teku inama (“Narodne novine“,br. 54/99). U Procjeni ugroženosti od požara i u Proceduri procjena i upravljanje rizicima u sustavuupravljanja zaštitom zdravlja i sigurnosti predvi eno je da ukoliko se pojedenim postupkom, u tijekuodržavanja ure aja, sustava i drugih elemenata kojima se mjeri, upravlja i nadzire tehnološki proces,umanjuje njihova funkcionalnost ili ako se radi o kvaru, tada se poduzimaju dodatne mjere zaštite odpožara za sve mjere dok se ure aji, sustavi i drugi navedeni elementi ne dovedu u prvobitno ispravnofunkcionalno stanje, a što je i propisano lankom 12. stavkom 4. Pravilnika za zapaljive teku ine nana in da se za svaki rizik opasnosti propisuju i provode mjere za smanjenje rizika prije izvo enja samihaktivnosti.

Inspekcijski nadzor iz podru ja zaštite na radu odnosi se na primjenu propisa iz podru ja zaštite na radui obilazak radnih prostorija i prostora; ozljede na radu i profesionalna oboljenja; ure ivanje i provedbuzaštite na radu; procjena opasnosti; pravilnik o zaštiti na radu; obavljanje poslova zaštite na radu;ovlaštenici poslodavca za provedbu mjera zaštite na radu; povjerenik radnika za zaštitu na radu; odborzaštite na radu; osposobljavanje za rad na siguran na in; poslovi s posebnim uvjetima rada; strojevi iure aji s pove anim opasnostima; radni okoliš; opasne radne tvari; elektri ne i gromobranskeinstalacije; osobna zaštitna sredstva; evakuaciju i spašavanje i pružanje prve pomo i. Nisu utvr eninedostaci niti nepravilnosti u radu.

Elektroenergetski dio kompleksa sastoji se od transformatorske stanice 10(20)/0.4 kV TS 500, 2x1000kVA iji niskonaponski dio je u vlasništvu nadzirane pravne osobe, niskonaponske instalacije suobi ajenim potencijalnim opasnostima od elektri nog udara, direktnog i indirektnog dodira, nadstrujei prenapona po objektima, Ex zone, te diesel agregat 645 kVA. Redovito teku e održavanje, periodi koispitivanje, revizije i remonti opreme i instalacija u Ex – okruženju, održavanje instrumentacijskeopreme i mjerno regulacione tehnike organizirano je preko tvrtke STSI – Integrirani tehni ki servisid.o.o., lan INA grupe, Zagreb. Izravnim pregledom predo ene upravne, tehni ke i atestnedokumentacije, te djelomi nim pregledom elektroenergetskog dijela predmetnih objekata, nisu uo enibitni tehni ki nedostaci.

Unutar tvorni kog kruga nalaze se 2 parna kotla za proizvodnju suhozasi ene pare nazivnog tlaka p =12,7 bar, max. proizvodnje pregrijane pare D = 16 t/h, nazivnog toplinskog u ina N = 10,5 MW i 1 parnikotao za proizvodnju suhozasi ene pare nazivnog tlaka p = 13 bar, max. proizvodnje pregrijane pare D= 8 t/h, nazivnog toplinskog u ina N = 5,229 MW koji se koriste osim za tehnološke potrebe i zacentralno grijanje upravne zgrade. Navedeni kotlovi su u normalnom pogonu i nadzirani su od stru noosposobljenih djelatnika. Ostalu opremu pod tlakom visoke razine opasnosti ine 3 posude za toplinskuobradu maziva tzv. “kuha i“ nazivnog tlaka p = (0,5/10) bar, volumena V = (5/0,6) m3, 1 autoklavnazivnog tlaka p = (10/5) bar, volumena V = (4,15/0,57) m3, razdjeljiva pare nazivnog tlaka p = 12 bar,volumena V = 700 l, 2 spremnika za zrak nazivnog tlaka p = 7 bar i p = 8 bar, volumena V = 10m3 svaki i1 spremnik za zrak nazivnog tlaka p = 7 bar, volumena V = 20m3. Vlasnik održava opremu pod tlakom uskladu s projektnim i proizvodnim zahtjevima, zakonskim obvezama i pravilima struke te posjedujetehni ku dokumentaciju kao i izvješ a o provedenim ispitivanjima, baždarenju sigurnosnih ventila iumjeravanju instrumentacije.



176

Povrede propisaInspektor zaštite od požara ukazao je na nedostatke vezano uz evidenciju za periodi ne pregledesustava za vatrodojavu, kako je to predvi eno u uputama proizvo a a i na nedostatke vezano zavo enje knjiga evidencije nadzora i ispitivanja ispravnosti sustava za gašenje i hla enje.

Nadzorom elektroenergetske inspekcije utvr eno je da je potrebno dopuniti Postupak održavanja br.1004 2400 005 iz 2008., konkretnim rokovima za provo enje pregleda, periodi kih ispitivanja,održavanja, remonta i revizija, te opisima potrebnih aktivnosti.

Upravni postupciElektroenergetska inspekcija je pokrenula upravni postupak u kojem je rješenjem nare ena dopunaPostupka održavanja u roku do 1.3.2011.


Kontolni nadzoriElektroenergetska inspekcija je utvrdila postupanje po nare enoj mjeri.

Unutrašnjost postrojenja tvrtke Maziva – Zagreb d.o.o. u Zagrebu



177

39 INA d.d. Zagreb CPS MOLVE www.ina.hr

Osnovne informacijeNa procesnom postrojenju Centralno plinske stanice (CPS) Molve prihva a se i oplemenjuje pridobiveniplin i plinski kondenzat s eksploatacijskih polja Molve, Kalinovac, Stari Gradac i Gola Duboka.

Instalirani kapacitet proizvodnje postrojenja je za:

CPS Molve I 1.000.000 m3/dan – ne radi,

CPS Molve II 3.000.000 m3/dan – ne radi,

CPS Molve III 5.000.000 m3/dan.

Godišnja proizvodnja u 2009. prirodnog plina iznosi 720.000.000 m3, 135.000 t plinskog kondenzata i110.000 t C2+ komponente.

DokumentacijaAnaliza stanja postoje eg postrojenja Pogona CPS Molve prema Uredbi o objedinjenim uvjetimazaštite okoliša,

Plan pra enja emisija stakleni kih plinova u skladu s odredbama Uredbe o emisijskim kvotamastakleni kih plinova i na inu trgovanja emisijskim jedinicama,

Vodopravna dozvola za ispuštanje otpadnih voda s lokacije korisnika CPS Molve i tehnološkogkruga Podravina u potok Komarnicu preko sustava za obradu otpadnih voda CPS Molve, Hrvatskevode, 28.5.2007..

Vodopravna dozvola za crpljenje vode iz vlastitog bunara za tehnološke potrebe kojom sedozvoljava crpljenje 148 lit/s, tj. 1.150.000 m3/god, Ured za gospodarstvo, Koprivni ko križeva kežupanije, 9.11.1999. s rokom važenja do 16.9.2019.,

Glavni rudarski projekt za otvaranje, razradu i eksploataciju plinskog polja Molve, III/1979. (u kojemje sadržan i CPS I),

Odobrenje za izvo enje rudarskih radova odnosno gra enje rudarskih objekata, postrojenja iure aja na eksploatacijskom polju Molve, 9.12.1980.,

Dopunski rudarski projekti ra eni su za odstupanja od izvo enja rudarskih radova kao i za izgradnjurudarskih objekata koji su dijelovi Postrojenja CPS Molve u godinama kako slijedi: I/1985, II/1990,XI/2006, XII/2006, X/2007, III/2007, 10.8.1994. na osnovu kojih projekata su isho ena odobrenja zaizvo enje rudarskih radova,

Posljednja izmjena i Dopunski rudarski projekt odnosi se na izgradnju kompresorske stanice s ciljemproizvodnje do tlaka napuštanja ležišta na eksploatacijskom polju ugljikovodika Molve, IV/2009..



178

Tehnološki procesPrirodni plin iz ležišta “Duboke Podravine“ pored ugljikovodika u svom sastavu sadrži i niz štetnihprimjesa (CO2, H2S, RSH, HG, voda) koje je radi zadovoljenja kvalitete izlaznog proizvoda i sigurnostisamih procesnih postrojenja, potrebo izdvojiti i na kraju zbrinuti bez štetnog utjecaja na okoliš. Plin seiz 37 proizvodne bušotine, preko 6 plinskih stanica (Molve istok, PS IP Kalinovac, Kalinovac istok,Kalinovac zapad, Stari Gradac, Gola) sabirno transportnim sustavom doprema na obradu na CPS MolveI/II/III. CPS Molve I (puštena je u rad 1980) ulaznog kapaciteta 1X106 m3/dan sirovog plina, CPS Molve II(1984), 3X106 m3/dan i 1992. u rad je pušteno postrojenje CPS Molve III kapaciteta 5X106 m3/dan.Tehnološki proces obrade obuhva a: separaciju ulaznog plina, uklanjanje Hg, izdvajanje CO2/H2S,dehidraciju plina, ekstrakciju C2+ komponente, oksidaciju H2S iz struje CO2 u elementarni sumpor ispaljivanje preostalog H2S regenerativnom termi kom oksidacijom.

Slojna voda koja se zajedno s plinom i plinskim kondenzatom pridobiva iz ležišta izdvaja se postupkomseparacije. Separirana voda, sustavom klipnih pumpi i cjevovoda utiskuje se u utisne bušotine poljaMolve, Kalinovac i Gola duboka. U tu namjenu na polju Molve opremljeno je 7 utisnih bušotina, a napolju Kalinovac i Gola duboka jedna. Slojna voda utiskuje se na dubinu oko 1300 m, iznad kojih se nalazibarijera nepropusnih slojeva.

Za uklanjanje žive koristi se aktivni ugljen impregniran sumporom. Živa se uklanja kemisorpcijom priemu se živine pare adsorbiraju na površini ugljena, a potom živa reagira s impregniranim sumporomtvore i netopivi živin sulfid.

Izdvajanje kiselih plinova (CO2/H2S) na CPS Molve III obavlja se aminskim postupkom (aMDEA proces).Tako izdvojeni kiseli plinovi obra uju se u Lo Cat postrojenju. Da bi se uklonio preostali H2S iz strujeCO2, izgra eno je postrojenje za regenerativnu termi ku oksidaciju (RTO Regenerative ThermalOxidiser). RTO jedinica ugra ena je na CPS Molve III tako da su ispusti sa sva tri Lo cat apsorera spojenina nju. Nakon termi ke oksidacije pri 850oC kroz ispust (visine 60 m) se ispušta struja o iš enog CO2 saSO2 i NOx.

O iš eni plin ulazi u NGL sekciju gdje se pothla ivanjem na 104 oC izdvaja C2+ frakcija koja se otpremana etansko postrojenje, a metan nakon rekomprimiranja u distributivni plinovod.

Ulaz sirovine, energenataSirovina i energent na pogonu CPS Molve je prirodni plin.

Emisije u zrakNa pogonu je utvr eno 18 stacionarnih ispusta u zrak. Prema izvještaju o mjerenju emisijaone iš uju ih tvari u zrak iz ure aja za loženje Broj E052 09 od ožujka 2010. (DVOKUT ECRO d.o.o. izZagreba) svi stacionarni ispusti koji su u radu na Pogonu ne prekora uju dopuštene vrijednosti emisijasukladno Uredbi o grani nim vrijednostima emisije one iš uju ih tvari u zrak iz stacionarnih izvora(“Narodne novine“, br. 21/07).

Ukupne koli ine CO2, SO2 i NOx emitirane u 2008. s Pogona CPS Molve iznose: CO2 – 661.046.391 kg,za SO2 – 83.150 kg i za NOx – 257.903 kg.

BukaPogon nije smješten u neposrednoj blizini naselja, a mjere zaštite od buke provedene su uglavnomvezano za propise o zaštiti na radu.



179

Emisije u vodeOpskrba vodom lokacije CPS Molve je iz 10 vlastitih bunara koji se nalaze na lokaciji CPS Molve. Koli inacrpljene (proizvedene) vode u mjesecu listopadu 2010. je 46.382 m3.

Odvodnja sanitarnih, oborinski, rashladnih i tehnoloških voda s lokacije CPS Molve je u potok Komarica,nakon obrade tih voda na vlastitom ure aju za pro iš avanje. U polju Molve utiskuju se slojne vodekoje nastaju kao nusprodukt proizvodnje ugljikovodika. Slojne vode se utiskuju na dubinu od oko 1300m u slojeve iznad kojih su nepropusne barijere te se ne utje e na vodni režim jer su dubine utiskivanjaznatno ispod vodonosnika i izolirane od ostalih dijelova, a što je dokazano rudarskim projektima.O evidnik o u estalosti, koli ini i sastavu opasnih tvari u vodi iz retencijskog bazena prije njihovogispuštanja u vodotok Komarica se uredno vodi. Sukladno vodopravnoj dozvoli godišnje se provodeetiri analize trenutnih uzoraka vode u kontrolnom oknu prije ispuštanja u prirodni prijemnik. Izvještajo ispitivanju nepropusnosti br. 011 STS 09 14 rev.1, izra en od tvrtke AEKS d.o.o. Ivani Grad,Laboratorij za ispitivanje kanalizacijskih cjevovoda i kanala, proveden 8.12.2009. godine zaklju uje darezultati na svih 12 dionica udovoljavaju zahtjevima HRN EN 1610:2002. Izvješ e o ispitivanjunepropusnosti istog laboratorija br. 008 CRO 10 14, rev. 1 na temelju ispitivanja provedenih 29.7.2010.godine zaklju uje da rezultati na dionici 3 i dionici 5 ne udovoljavaju zahtjevima HRN EN 1610:2002.Budu i da neke dionice cjevovoda odvodnje otpadne vode, na lokaciji pogona CPS Molve nisuvodonepropusne, stranci je vodopravni inspektor izdao rješenje kojim se obvezuje izvestirekonstrukciju sustava odvodnje i izvršiti ponovno ispitivanje vodonepropusnosti.

Emisije otpadOperater tijekom obavljanja djelatnosti proizvodi vrste otpada prema obrazcu PL PPO, a tijekom 2009.predano je ovlaštenim sakuplja ima: 0,4 t jestivih ulja i masti, 0,14 t fluorescentnih cijevi i ostalogotpada koji sadrži živu, 1,66 t olovnih baterija, 28 t otpada koji nije specificiran na druga iji na in, 77 totpada koji sadrži živu, 8 t muljeva iz odvaja a ulje/voda, 44,04 t otpada koji nije specificiran na drugina in, 8 t muljeva od obrade efluenata na mjestu nastanka koji sadrže opasne tvari, 1,88 t papira ikartona, 865 t ispla nih muljeva koji sadrže slatku vodu i otpad, 1.951 t muljeva iz ostalih obradaindustrijskih otpadnih voda i 0,4 t stare opreme koja sadrži opasne komponente.

Izra en je Plan gospodarenja otpadom za razdoblje 2007. do 2012. za otpadne gume, papir i karton,metale, zasi ene i istrošene smole ionskih izmjenjiva a, elementarnu nerafiniranu živu, visokotla neživine žarulje, neonske žarulje, filteri uljni aMDEA i TEG, muljevi nastali iš enjem postrojenja, baterije iakumulatori i aktivni ugljen zasi en živinim sulfidom

Vodi se o evidnik o nastanku i tijeku otpada u skladu s odredbama Pravilnika o gospodarenju otpadom.

U procesu oplemenjivanja plina nastaje elementarni sumpor (sumporni mulj) koji je poslijednji putotpremljen kao sirovina u Petrokemiju 2.7.2009. Trenutno se u privremenom skladištu nalazi 250 telementarnog sumpora za koji se razmatraju mogu e opcije zbrinjavanja ukoliko se ne prona u na ininjegovoga korištenja kao sirovine. Jedna opcija je zbrinjavanje putem ovlaštenih osoba, a druga jeutiskivanjem u utisnu bušotinu Kal 6 što je projektirano DRP om koji je ovjeren, te je u postupkuisho enje koncesije.

U postupku oplemenjivanja nastaje i elementarna živa za koju se tako er traži namjena. Trenutnekoli ine elementarne žive su 723 kg i uvaju se u odvojenom i zaklju anom prostoru CPS Molvenamijenjenom za uvanje žive u zatvorenom spremniku.

Gra evina za prihvat i obradu teku eg i krutog tehnološkog otpada na pogonu Molve je u faziizgradnje.

RiziciZzJZ Koprivni ko križeva ke županije provodi za operatera monitoring okoliša koji se prezentira najavnoj raspravi u organizaciji operatera koja se održava svake godine.



180

Postrojenje po prora unu iz upute uz dio 2. Uredbe o sprje avanju velikih nesre a koje uklju ujuopasne tvari ne sadrži koli ine opasnih tvari kod kojih postoji obveza obavješ ivanja prema odredbamanavedene Uredbe.

Na Pogonu se vodi knjiga (rudarskog) nadzora za Polje Molve otvorena 17.11.1980. godine. U knjigu seupisuju nare enja za uklanjanje nedostataka iz podru ja tehni kih mjera i zaštite na radu i to: Broj ipredmet rješenja inspekcijskih organa i rješenja Službe zaštite na radu; Broj i predmet uputstvarukovode e osobe; Nedostatak iz tehni kih mjera ili zaštite na radu koji se ima hitno ukloniti, odnosnopozitivni nalaz, ako je zate eno stanje uredno.

Od posljednjeg inspekcijskog nadzora dogodila su se dva manja propuštanja priklju nog plinovoda kojasu sanirana na na in da je izmjenjen dio cjevovoda.

Dana 6.4.2010. pri pokušaju kra e došlo je do ošte enja kondenzatovoda na trasi DN 250 o kojem jesa injeno žurno izvješ e u prilogu zapisnika kao i Završno stru no izvješ e sanacije propuštanjamagistralonog kondezatovoda DN 250 od vorišta Budrovac do OS Šandrovac.

Ex Agencija je obavila tehni ko nadgledanje Pumpaonice aMDEA na CPS Molve III 15.07.2009,Kompresornice kaptažnog plina C 3202/B na CPS Molve III 17.6.2009 te Pogona Molve CPS Molve III18.12.2009.

Operater posjeduje i Izvještaj o otklanjanju nedostataka navedenih u to ki 17. Ex dokumenta. UPogonu su odre ene zone opasnosti od eksplozije.

Na pogonu se nalazi stanica za zaštitu od štetnih i opasnih plinova u kojoj se nalazi sljede a oprema:Izolacijski aparati s rezervnim bocama (koristi se pri ulasku u procesne posude i u slu aju izvanrednihdoga aja kod one iš enja atmofsere), Plinske maske s pripadaju im maskama (koristi se kod nižihkoncentracija štetnih i opasnih plinova), Indikatorske cjev ice za CO2 i H2S, Pumpice za indikatorskecjev ice, Nosila za prvu pomo , Kompesori za punjenje boca izolacijskog aparata i Oprema za prvupomo .

Unutar Pogona Molve se nalazi ukupno 204 jedinica opreme pod tlakom visoke razine opasnosti odkojih je trenutno u radu 168 jedinica, a 36 jedinica je privremeno odjavljeno. Opremu pod tlakomvisoke razine opasnosti ine razni separatori plina, razne kolone, molekularna sita, razni absorberi,tla ne posude, suša i zraka, spremnici zraka, spremnici ulja, razni izmjenjiva i, razni filteri, spremniciglikola, ekspanzione posude, parni kotlovi, kotlovi utilizatori i dr. Korisnik je dao na uvid kompletanpopis opreme pod tlakom visoke razine opasnosti s identifikacijskim i tehni kim podacima te datumimazadnjih inspekcijskih pregleda. Sva oprema pod tlakom je prijavljena nadležnoj Agenciji za opremu podtlakom i redovito je pregledavana i ispitivana, a o emu postoje pisana izvješ a. Korisnik održavaopremu pod tlakom u skladu s projektnim i proizvodnim zahtjevima, zakonskim obvezama i pravilimastruke te posjeduje tehni ku dokumentaciju, pogonska uputstva kao i izvješ a o baždarenju sigurnosnihventila i umjeravanju instrumenata obavljenih od ovlaštenih tvrtki. O evidom opreme pod tlakomvisoke razine opasnosti na mjestu ugradnje nisu uo ena ošte enja ni nedostaci.

Elektorenergetski inspektor pregledao je energetske objekte: Sinhroni generator 4, 4, 4.5 i 6.25 MVA;Transformatorska stanica 35/6 kV s dva energetska transformatora 8 MVA; Razvodno postrojenje TS35/6/0.4 kV s vodnim poljima 35 kV i 6 kV s prekida ima i rastavlja ima te pripadaju om zaštitom; ZDV35 kV Molve ur evac Kalinovac, ZDV 35 kV Molve Janaf, ZDV 35 kV Molve Virje.

Svi elektro energetski objekti naprijed navedeni nalaze se na lokaciji u CPS 3 Molve. Održavanje elektroenergetskih postrojenja obavlja se na nivou Okrug Podravina, Pogona CPS Molve.

Inspekcija zaštite od požara i eksploziva obuhvatila je sve sustave za dojavu i gašenje požara na svimlokacijama Pogona (unutarnje i vanjske hidrantske mreže, vatrogasni aparati, mobilni baca i vodepjene, sustavi za detekciju zapaljivih plinova, stabilni sustavi za hla enje i gašenje, vatrodojava), kao idruge sustave bitne za zaštitu od požara (panik rasvjeta, uzemljenja, plinske kotlovnice, sustavprotueksplozijske zaštite). Izvršen je uvid u Ex Dokument br. 09689 od 18.12.2009. izdan od strane ExAgencije, a koji dokument se odnosi na osnovni pregled stanja protueksplozijske zaštite na elektri niminstalacijama energetskih ure aja (EIE) i elektroenergetskim ure ajima (URE) na CPS Molve III.Predmetni dokument, uz naznaku manjih nedostataka, sadrži pozitivnu ocjenu glede uskla enosti



181

protueksplozijske zaštite nadzirane gra evine sa zahtjevima Pravilnika o najmanjim zahtjevimasigurnosti i zaštite zdravlja radnika te tehni kom nadgledanju postrojenja, opreme instalacija i ure ajau prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom, te na isto nema primjedbi. Izvršen je uvid u ExDokument br. 09689 od 21.12.2009.god. izdan od strane Ex Agencije, a koji dokument se odnosi naosnovni pregled stanja protueksplozijske zaštite na elektri nim instalacijama instrumentacije (EII) ielektroinstrumentacijskim ure ajima (URI) na CPS Molve III. Predmetni dokument sadrži negativnuocjenu glede uskla enosti protueksplozijske zaštite nadzirane gra evine sa zahtjevima Pravilnika onajmanjim zahtjevima sigurnosti i zaštite zdravlja radnika te tehni kom nadgledanju postrojenja,opreme instalacija i ure aja u prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom.

Povrede propisaEx Dokument br. 09689 od 21.12.2009. izdan od strane Ex Agencije, a koji dokument se odnosi naosnovni pregled stanja protueksplozijske zaštite na elektri nim instalacijama instrumentacije (EII) ielektroinstrumentacijskim ure ajima (URI) na CPS Molve III sadrži negativnu ocjenu glede uskla enostiprotueksplozijske zaštite nadzirane gra evine sa zahtjevima Pravilnika o najmanjim zahtjevimasigurnosti i zaštite zdravlja radnika te tehni kom nadgledanju postrojenja, opreme instalacija i ure ajau prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom. Inspektor zaštite od požara i eksploziva utvrdio jenedostatke u podru ju certificiranja ure aja.

Upravni postupciVodopravni inspektor je stranci izdao rješenje kojim se obvezuje izvesti rekonstrukciju sustavaodvodnje i izvršiti ponovno ispitivanje vodonepropusnosti budu i da neke dionice cjevovoda odvodnjeotpadne vode, na lokaciji pogona CPS Molve nisu vodonepropusne.

Inspektor zaštite od požara i eksploziva izdao je rješenje kojim se nare uje otklanjanje odre enihnedostataka na protueksplozijskoj zaštiti, te se s tim u svezi planira obaviti i kontrolni nadzor po etkom2011.


Kontolni nadzoriVodopravna inspekcija i inspekcija zaštite od požara nisu obavile kontrolne nadzore.



182

40 INA d.d. Pogon ETAN Ivani Grad www.ina.hr

Osnovne informacijeU Etanskom postrojenju obavlja se obrada prirodnog plina, izdvajanje etana i transport u postrojenjeEtilen u Zagrebu, izdvajanje ukapljenih naftnih plinova propana i butana te proizvodnja primarnogbenzina. Pogon Etan sastoji se od tri procesna postrojenja: etansko postrojenje, postrojenje za doraduizomera butana i pentana i postrojenje za stabilizaciju prirodnog benzina (ne radi). Godišnjaproizvodnja u 2009. iznosila je 50.000 t etana, 60.000 t ukapljenog naftnog plina i 30.000 t prirodnogbenzina i pentana. Etan se transportira u Etilensko postrojenje u Zagrebu, a koristi se kao sirovina zaproizvodnju etilena i polietilena. Propan i butan isporu uju se ukapljeni i otpremaju na skladište INAPLINA u Zagrebu. Prirodni benzin se transportira u rafineriju Sisak. Metan se komprimira u distributivnumrežu.

Dokumentacija- Dopunski rudarski projekt etanskog postrojenja, 1993.,

- Rješenje Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva KLASA: UP/I 310 01/96 03/71; URBROJ:526 04 96 02 od 14.06.1996. godine, kojim se odobravaju rudarski radovi prema dopunskomrudarskom projektu iz 1993.,

- Dopunski rudarski projekt za komprimiranje, hla enje, pumpanje i transport CO2 s Etanskogpostrojenja u Ivani Gradu do eksploatacijskih polja Ivani i Žutica broj: 0342 00565/06 od19.04.2006.,

- Rudarska koncesija za izvo enje rudarskih radova KLASA: UP/I 310 01/07 03/192, URBROJ: 526 0402 08 14 od 25.08.2008.,

- Uporabna dozvola za etansko postrojenje broj 02/2 UP/I 937/4 1980, Ivani Grad od 19.02.1982.,

- Postrojenje degazolinaže –uporabna dozvola broj: 04 2554/1 1964, Ivani Grad od 28.05.1964.,

- Postrojenje za stabilizaciju kondenzata – uporabna dozvola KLASA: UP/I 361 04/90 02 12 ;URBROJ: 2131 09 04/05 90 3, Ivani Grad od 26.10.1990.,

- Projekt “Zamjena spremnika G15 do G18, dogradnja skladištenja i otpreme proizvoda“ – uporabnadozvola KLASA: UP/I 361 05/07 02/08; URBROJ: 238 04 02/2 07 05 od 02.07.2007.,

- Popravak mjernih mjesta: ulaz, izlaz i interna potrošnja plina na voru Ivani Grad (Etan), rujan2003. godine – uporabna dozvola broj 50000221 157/08 od 8.4.2008.,

- Studija o utjecaju na okoliš tehnoloških objekata Ina industrija nafte – Naftaplin na podru juOp ine Ivani Grad (1993. – 1994.).



183

Tehnološki procesEtansko postrojenje

Rad etanskog postrojenja baziran je na eksplanziji prirodnog plina pri emu se plinska smjesapothla uje i ukapljuje. Ukapljeni se ugljikovodici u zoni frakcionacije razdvajaju na iste komponente –etan, propan, butan i stabilizirani prirodni benzen. Budu i da se radi na veoma niskim temperaturamaiz smjese se prije frakcionacije uklanjaju CO2 i H2S apsorpcijom u vodenoj otopini apsorbensa, a vlagaadsorpcijom na molekularnim sitima. Ovako pripremljeni plin se preko sustava izmjenjiva a topline iekspander ure aja podvrgava hla enju do temperatura od –106oC. Nakon toga se frakcioniraju istekomponente: metan, etan, propan, butan i prirodni benzin.

Postrojenje za doradu izomera butana i pentata

Smjesa butana i smjesa pentana dobivena s etanskog postrojenja razdvaja se na N i I butan te N i Ipentan u posebnim frakcionacijskim kolonama postrojenja.

Ulaz sirovine, energenataSirovina i energent na pogonu Etan je prirodni plin.

Emisije zrakPostrojenje Etan ima 11 stacionarnih ispusta u zrak. Mjerenje emisije obavila je tvrtka Dvocut ecrod.o.o. iz Zagreba na pet stacionarnih ispusta koji se koriste, a rezultati mjerenja su unutar propisanihvrijednosti Uredbe o GVE.

Izvještaj o pojedina nom mjerenju emisija one iš uju ih tvari u zrak iz stacionarnih izvora ne sadržipodatke propisane Pravilnikom o pra enju emisija one iš uju ih tvari u zrak iz stacionarnih izvora(“Narodne novine“, br. 1/06)

Ukupne koli ine CO2, SO2 i NOx emitirane u 2008. godini s Pogona Etan iznose: CO2 – 18 012 185 kg, SO2

– 360 kg i NOx – 234 930 kg.

BukaPogon Etan nema rješenje o ispunjenim uvjetima glede zaštite od buke prema lanku 9. Zakona o zaštitiod buke (“Narodne novine“, br. 30/09), kao ni rješenje o korištenju neopasnih kemikalija prema lanku43. Zakona o kemikalijama (“Narodne novine“, br. 150/05 i 53/08).

Emisije otpadOperater obavljanjem djelatnosti proizvodi sljede e vrste otpada 15 02 02* (2,94 t), 15 01 10* (1,64 t),20 01 25 (1,3 t), 16 06 01* (0,8 t) i 20 01 01 (0,96 t). Izra en je plan gospodarenja otpadom za otpad k.b.15 02 02* za razdoblje 2008. 2012. godine i za otpad k.b. 15 01 10* za razdoblje 2009. 2013. godine.

RiziciPostrojenje sadrži velike koli ine opasnih tvari te je operater obveznik izrade Izvješ a o sigurnosti.Operater je putem Obavijesti o prisutnosti opasnih tvari prijavio postrojenje u Registar postrojenja ukojima je utvr ena prisutnost opasnih tvari. Izvješ e o sigurnosti, koje je izradila ovlaštena osoba uzakonskom roku dostavljeno je u nadležno Ministarstvo.

Operater je izradio Operativni plan zaštite i spašavanja za postrojenje.

Ex Agencija je obavila tehni ki pregled postrojenja te utvrdila da su rezultati tehni kog pregledasukladni propisanim zahtjevima.



184

Na pogonu se nalazi stanica za zaštitu od štetnih i opasnih plinova u kojoj se nalazi sva potrebnaoprema u slu aju izvanrednog doga aja i oprema za prvu pomo . Tijekom inspekcijskog nadzoraelektroenergetski inspektor je utvrdio da se u Pogonu Etan nalaze sljede i odjeli: otprema proizvoda,automatika i tehnika mjerenja, tehnološki cjevovodi, proces i energetika, elektroenergetskapostrojenja.

Redovito teku e održavanje, periodi ko ispitivanje, revizije i remonti opreme i instalacija u Ex –okruženju organizirano je preko tvrtke STSI – Integrirani tehni ki servisi d.o.o.. Održavanjeinstrumentacijske opreme i mjerno regulacione tehnike organizirano je preko vanjskih dobavlja a.Teku e održavanje, redoviti preventivni pregledi, periodi ka ispitivanja, revizije i remontitransformatorskih stanica organizirano je preko tvrtke STSI – Integrirani tehni ki servisi d.o.o.

Unutar Pogona Etan se nalaze ukupno 192 jedinice opreme pod tlakom visoke razine opasnosti. Svaoprema pod tlakom prijavljena je nadležnoj Agenciji za opremu pod tlakom i redovito je pregledavana iispitivana o emu postoje pisana izvješ a. Operater održava opremu pod tlakom u skladu s projektnim iproizvodnim zahtjevima, zakonskim obvezama i pravilima struke te posjeduje tehni ku dokumentaciju,pogonska uputstva kao i izvješ a o baždarenju sigurnosnih ventila i umjeravanju instrumenataobavljenih od ovlaštenih tvrtki. O evidom opreme pod tlakom visoke razine opasnosti na mjestuugradnje uz nazo nost stranke nisu uo ena ošte enja ni nedostaci.

Inspektor zaštite od požara i tehnoloških eksplozija uvidom u predo enu dokumentaciju i neposrednimpregledom objekata na prostoru Pogona Etan nije utvrdio bitne tehni ke nedostatke vezane za stanjeputova evakuacije i održavanje vatrogasne opreme. Nisu utvr eni nedostaci koji se odnose na pregled iodržavanje vatrogasnih aparata, te ispravnost i funkcionalnost stabilnih sustava za dojavu i gašenjepožara.

Povrede propisaInspekcijskim nadzorom u podru ju zaštite okoliša utvr eno je da Izvještaj o pojedina nom mjerenjuemisija one iš uju ih tvari u zrak iz stacionarnih izvora ne sadrži podatke propisane Pravilnikom opra enju emisija one iš uju ih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (“Narodne novine“, br. 1/06).

Inspekcijskim nadzorom u podru ju zaštite od požara i tehnoloških eksplozija uo eni su nedostaci kojise odnose na stanje pogonske opreme i ure aja, odnosno nepotpuno održavanje: uznapredovalakorozija na tehnološkoj opremi i cjevovodima, propusnost zapaljivih medija (teku ih ugljikovodika imotornih ulja) ispod kompresora i ventila na tehnološkim cjevovodima, nepotpunost oznaka natehnološkoj opremi koja je stavljena van funkcije, odnosno s jasnom oznakom privremenog ilidugotrajnog (trajnog) isklju ivanja iz pogona, gra evinska dotrajalost dijelova postrojenja koji su izvanfunkcije ili su samo manjim dijelom u uporabi, nepotpuno ažurirana prostorna dispozicija Pogona Etan inepotpuno ažurirana tehnološka shema Pogona ETAN s obzirom na stvarno pogonsko stanje, odnosnoozna avanja dijelova koji privremeno ili kroz duži period vremena nisu u radu. Navedeni nedostacipredstavljaju pove an i nepotreban rizik nastanka požara i tehnološke eksplozije na postrojenju koje utehnološkom postupku koristi zapaljive teku ine i plinove.

Sanitarni inspektor je utvrdio da Pogon Etan ne posjeduje rješenje o ispunjenim uvjetima glede zaštiteod buke prema lanku 9. Zakona o zaštiti od buke (“Narodne novine“, br. 30/09) niti rješenje okorištenju neopasnih kemikalija prema lanku 43. Zakona o kemikalijama (“Narodne novine“, br.150/05 i 53/08).

Elektroenergetski inspektor je utvrdio da je Upute za rad i održavanje potrebno revidirati, te dopunitikonkretnim rokovima za provo enje pregleda, periodi kih ispitivanja, održavanja, remonta i revizija,navedenim u Uputama za održavanje elektri nih i neelektri nih postrojenja, instalacija i ure ajanamijenjenih za rad u eksplozivnoj atmosferi.



185

Upravni postupciInspektor za zaštitu od požara i eksploziva je, s obzirom na pove an i nepotreban rizik nastanka požara itehnološke eksplozije na postrojenju ETAN, u zapisniku inspekcijskog nadzora zatražio de se operaterpisanim putem o ituje na utvr ene nedostatke navedene u zapisniku te predloži program i planaktivnosti za otklanjanje nedostataka kojim se rizik postrojenja dovodi u granice uobi ajenogpogonskog stanja postrojenja.

Tako er je zatraženo da se obavi ispitivanje nepropusnosti tehnoloških cjevovoda i opreme napostrojenju i dostave dokazi o istom te je operater 26. prosinca 2010. dostavio tražene podatke.

Kontrolni nadzoriKontrolnim nadzorom inspekcije zaštite od požara utvr eno je postupanje po rješenju.

Postrojenje tvrtke INA d.d. Pogon ETAN u Ivani Gradu



186

41 SELK d.d. Kutina www.selk.hr

Osnovne informacijeSELK d.d. posluje od 1976. i osnovna djelatnost mu je proizvodnja višeslojnih kerami kih kondenzatora,varistora, termo osjetljivih otpornika te piezo aktora. U njemu je do sada provedeno nekoliko pretvorbivezano uz privatizaciju i promjenu vlasni ke strukture te se danas proizvodnja obavlja u tri sektora (ML,PI, SAW) sa 1083 djelatnika.

Kao pravni subjekt prihvatio je i implementirao sustav upravljanja kvalitetom (ISO 9001) te specifi nesustave vezane uz tehni ke specifikacije u proizvodnji automobila (ISO/TS 16949:2002) odnosnoupravljanja okolišem (ISO 14001).

Cjelokupni proizvodni program SELKA se izvozi odnosno nalazi primjenu u svim sferama automobilske,tele i radio komunikacijske te informati ke industrije odnosno ostalim industrijama “konzumneelektronike“.

Dokumentacija- Elaborat o analizi stanja te uskla enosti s Uredbom o postupku utvr ivanja objedinjenih uvjeta

zaštite okoliša, ZIRS, Zagreb, listopad 2010.,

- Vodopravna dozvola za ispuštanje otpadnih voda putem djelomi no razdjelnog sustava odvodnje,Hrvatske vode, VGO za vodno podru je sliva Save, s rokom važenja do 19.10.2017..

Tehnološki procesProizvodni kompleks operatera obuhva a etiri pogona u kojima se kao sirovine rabe poluproizvodi, t.j.kerami ki blokovi odnosno sinterirane kerami ke komponente koje se dobavljaju iz EPCOS –Deutschlandberg (Austrija).

Proizvodnja je na tehnološki vrlo visokoj razini i razumijeva niz operacija u kojima se koristi sofisticiranate vrlo moderna i pouzdana oprema odnosno specifi ne kemikalije. Od tehnoloških operacija osobitose isti u: brušenje, pasiviranje, jetkanje, metalizacija galvanizacija, lakiranje, lemljenje, sitotisak, pranje,mjerenje (elektri no odnosno opti ko), kapsuliranje te ozna avanje. Pojedine operacije su vrlozahtjevne kako vezano uz osposobljenost i stru nost djelatnika tako i uz radne uvjete osobito gledeisto e atmosfere te primjene kemikalija.

Kontrola procesa je tako er iznimno zahtjevna i obavlja se prema Sixsigma SPC smjernicama iji je cilj,vezano uz kupce “nula“ pogrešaka i ispada (zero defect).



187

Ulaz sirovine, energenataPrimarne proizvodne sirovine su neobra eni piezo elementi za Siemens i Bosch te neobra enivišeslojni kerami ki elementi. U 2009. godini je potrošeno 56.628 t piezo Siemens, 48.195 t piezoBosch te 70.000 t kerami kih elemenata.

Osim sirovina u proizvodnji se rabe: aceton, Coloradol (diklormetan), izopropanol, Ag pasta zametalizaciju, sredstva za lemljenje, pasiviranje i lakiranje, emulzije za brušenje, fosforna kiselina,natrijeva lužina, nikal i otopine za niklove kupke, kositar i otopine za kositrene kupke, paste zametalizaciju na osnovi bakra, silicijev karbid, dušik, koagulanti.

Od energenata se koriste prirodni plin te el. Energija, a u 2009. godini je potrošeno 69.941 GJ energije.

Voda za potrebe proizvodnje se dobavlja isklju ivo iz vodovodne mreže grada Kutine i razvrstava se natehnološku, sanitarnu odnosno protupožarnu vodu. U tehnološkim procesima se koristi samodemineralizirana voda, a najviše vode se troši u proizvodnji višeslojnih kerami kih elemenata oko 63%. U 2009. godini je ukupno potrošeno 117.499 m3 vode.

Emisije u zrakSELK je vlasnik 2 stacionarna ispusta iz energetskih procesa te 14 stacionarnih ispusta iz proizvodnihprocesa.

Mjerenje emisije se provodi redovito na svim ispustima sukladno utvr enoj u estalosti: 1X u dvijeodnosno 1X u pet godina. Dokumenti vezano uz emisije u zrak se uredno vode a izvješ a o mjerenjudostavljaju u AZO.

Za ovog operatera je od osobitog zna aja uporaba hlapivih organskih spojeva u procesima pranja kojisu integrirani u pojedine proizvodne cikluse. Uz emisije ovih spojeva u zrak se vežu posebne obvezekoje su u potpunosti ispoštivane; prijava u Registar, dostava obrazaca EHOS u MZOPUG te vo enjeo evidnika otapala za potrebe izrade godišnje bilance otapala. U okviru mehanizama smanjivanjaemisije hlapivih organskih spojeva u zrak u 2008. godini je izra en “Program smanjenja emisijeorganskih otapala u zrak“, a njegova dosljedna primjena danas osigurava udovoljavanje svim grani nimemisijskim iznosima s obzirom na ove spojeve.

Vezano uz površinsku obradu te godišnju potrošnju otapala (> 200 t) SELK d.d. je putem ovlaštenetvrtke izradio “Elaborat o analizi stanja te uskla enosti s Uredbom o postupku utvr ivanja objedinjenihuvjeta zaštite okoliša“ te ga u roku dostavio u MZOPUG.

U vlasništvu SELK d.d. je 10 ure aja sa 30 i više kilograma kontroliranih tvari (R 407C i R 134A)odnosno 9 ure aja sa 3 i više kilograma kontrolirane tvari R 407C. Sve aktivnosti vezano uz ove ure ajese obavljaju sukladno propisima i putem ovlaštenih servisera.

BukaIsho eno je Rješenje MZSS Uprave za sanitarnu inspekciju, Odjela za središnju Hrvatsku o provedenimmjerama za zaštitu od buke.

Emisije u vodeVodopravna dozvola za ispuštanje otpadnih voda vezana je uz na in ispuštanja ovih voda u kanalmelioracijske odvodnje Goilac (kontrolno okno K1) te kanalizacijski sustav grada Kutine (kontrolno oknoK2). Ispuštanje se obavlja putem djelomi no razdjelnog sustava odvodnje zauljenih oborinskih voda bezprethodnog pro iš avanja te tehnoloških i sanitarnih otpadnih voda nakon prethodnog pro iš avanja.

U dozvoli su odre ene obveze operatera vezane uz kakvo u vode u trenutnim uzorcima i to: za K1 sobzirom na pH, KPKCr, Al, Co, Ni, Sn, ukupni Cr, Cr

+, Cu, Zn, Pb, Fe i B, odnosno za K2 s obzirom na BPK,KPKCr te ukupna ulja i masti.



188

U dozvolbenom nalogu iz 2008. godine SELK d.d. je obvezan na izgradnju kontrolnog mjernog okna naispustu tehnoloških otpadnih voda u kanal Goilac odnosno izgradnju skladišta opasnih i štetnih tvari.

Operater postupa u skladu sa svim uvjetima te obvezama odre enim vodopravnom dozvolom odnosnodozvolbenim nalogom i pridržava se rokova danih u ovim aktima.

Emisije otpadTijekom proizvodnje nastaje proizvodni opasni i neopasni otpad te komunalni otpad.

Od opasnog otpada u 2009. godini je nastalo: 40,1 t ostalih halogeniranih otapala i mješavine otapala,21,6 t muljeva i filtarskih kola a koji sadrže opasne tvari, 5,5 t apsorbensa, filtarskih materijala, tkaninate sredstva za brisanje i zaštitne odje e one iš ene opasnim tvarima, 9,9 t ostalog otpada koji sadržiopasne tvari, 4,1 t ambalaže koja sadrži ostatke opasnih tvari, 18,4 t vodene teku ine koja sadržiopasne tvari, 2 t otpadnih kiselina koje nisu specificirane na drugi na in, 0,9 t emulzija i otopina zaobradu koje ne sadrže halogene, 2,5 t stare opreme koja sadrži opasne komponente, 2,5 t nekloriranihmazivih ulja za motore i zup anike te 13,1 t ostalih otapala i mješavine otapala, a od neopasnogotpada: 0,6 t apsorbensa, filtarskih materijala te tkanina koje nisu one iš ene opasnim tvarima, 12,8 tanorganskog otpada odnosno 26,1 t ambalaže od papira i kartona.

Svi dokumenti o otpadu se vode sukladno Zakonu o otpadu te propisima donesenim temeljem njega;o evidnici o otpadu se vode u elektronskom obliku i redovito se ažuriraju, gospodarenje otpadom seprovodi sukladno planovima postupanja s otpadom a podaci o godišnjim koli inama otpada sedostavljaju u nadležno tijelo.

Privremeno skladište otpada unutar poslovnog kruga operatera udovoljava svim tehni ko tehnološkimuvjetima skladištenja opasnog i neopasnog otpada.

Sav otpad se zbrinjava na propisani na in, i to: opasni otpad se izvozi u Njema ku i Austriju, a neopasnise zbrinjava putem ovlaštenih obra iva a u RH.

RiziciU tehnološkom procesu se rabe zapaljive tvari te su objekti i prostor operatera razvrstani u III.kategoriju ugroženosti od požara. Za dojavu o požaru izvedena su dva zasebna sustava: vatrodojavnecentrale te kontrolni signalni paneli. Zapaljive tvari se skladište u sjevernom dijelu skladišta opasnihtvari te u 7 tipskih, uzemljenih kovinskih ormara smještenih u proizvodnim halama te spojenim naventilacijski sustav.

Prostor skladišta je zašti en vatrogasnim aparatima te sa 2 nadzemna hidranta vanjske hidrantskemreže, a proizvodne hale te prostori kotlovnica se štite unutarnjom i vanjskom hidrantskom mrežomodnosno vatrogasnim aparatima. U pogonima odnosno kotlovnicama ugra ene su instalacije ustandardnoj te protueksplozijskoj izvedbi (hala 2, hala 3 te skladište kemikalija). U kotlovnicama sutako er ugra ena osjetila za detekciju plina s dojavom izvan kotlovnica.

Od atmosferskog pražnjenja objekti su zašti eni sustavom zaštite od munje.

Na prostoru SELKA, izme u ostalog, se rabi oprema pod tlakom visoke razine opasnosti, a ine ju 4spremnika zraka nazivnog radnog tlaka p = 10 bara. Sva oprema pod tlakom je prijavljena u nadležnuAgenciju za opremu pod tlakom i redovito se pregledava te ispituje. Oprema se održava sukladnoprojektnim i proizvodnim zahtjevima, zakonskim obvezama te pravilima struke i za nju operaterposjeduje tehni ku dokumentaciju, pogonske upute te izvješ a o baždarenju i umjeravanju.

Glavni elektroenergetski priklju ak SELKA vezan je uz 3 transformatorske stanice od kojih je jedna ucijelosti u vlasništvu operatera a dvije samo dijelom. Napajanje je osigurano kabelskim vezama prekorazvodnih ormara a na lokaciji postoji i pomo ni diesel agregat.

Periodi ko održavanje, ispitivanje, revizije te remont opreme odnosno investicijsko održavanjeorganizirano je preko vanjskih dobavlja a i redovito se provodi. Isto vrijedi i za teku e održavanje



189

odnosno redovite preventivne preglede, periodi ka ispitivanja te revizije i remonte transformatorskihstanica odnosno redovite periodi ke preglede te održavanje opreme u Ex izvedbi.

Nema bitnih nedostataka vezano uz dokumente o opskrbi energijom, tehni ke i atestne dokumente teelektroenergetske objekte.

Tvrtka nije obveznik poduzimanja mjera prema Uredbi o sprje avanju velikih nesre a koje uklju ujuopasne tvari, jer iste ne koristi u koli inama ve im od propisanih Prilogom I navedene Uredbe.

Nema nedostataka vezano uz primjenu propisa iz podru ja Zakona o zaštiti na radu.

Povrede propisa

Upravni postupciElektroenergetska inspektorica pokrenula je upravni postupak radi otklanjanja nepravilnosti vezanih uzUpute za rad br. 6.3 A06 KT HR koje je potrebno nadopuniti konkretnim rokovima za provo enjepregleda, periodi kih ispitivanja te održavanja niskonaponske instalacije te revizije i remontatransformatorske stanice; rok 1.2.2011..


Kontolni nadzoriElektroenergetska inspekcija je utvrdila postupanje po nare enim mjerama.

Unutrašnjost postrojenja tvrtke SELK d.d. u Kutini



190

42 Pliva Hrvatska d.o.o. Pogon Savski Marof www.pliva.hr

Osnovne informacijePLIVA HRVATSKA d.o.o. za razvoj, proizvodnju i prodaju lijekova i farmaceutskih proizvoda, sa sjedištemu Zagrebu, Prilaz baruna Filipovi a 25, na izdvojenoj lokaciji pogona Savski Marof (SM) u sklopuindustrijskog kompleksa u Savskom Marofu, Prigorje Brdove ko, Prudni ka cesta 98, obavlja djelatnostproizvodnje farmaceutskih pripravaka, s 216 zaposlenika. Lokacija se nalazi približno 20 km SZ odZagreba, zapadno od Zapreši a, na podru ju op ine Brdovec, izme u Prudnica i Drenja Brdove kog.

Na lokaciji se nalaze dva pogona za proizvodnju aktivnih farmaceutskih proizvoda (API) te prate askladišta za sirovine, skladišta gotove robe i energetska postrojenja.

Šaržna proizvodnja se obavlja u pogonima Višenamjenske sinteze (VNS) i Sintezi SM1.

U krugu lokacije nalaze se i drugi pravni subjekti koji nisu obuhva eni predmetnim nadzorom: Adriaservis d.o.o. (u objektima koji su u vlasništvu Plive Hrvatska d.o.o. najam restorana), Hospira Zagrebd.o.o. i Kvasac d.o.o.

Tvrtka je obveznik utvr ivanja OUZO sukladno Uredbi o postupku utvr ivanja objedinjenih uvjetazaštite okoliša, Prilogu I to ki 4.5. – kao postoje a postrojenja Pogon VNS i Sinteza SM1 u kojima seobavljaju djelatnosti u kojima se za proizvodnju osnovnih farmaceutskih proizvoda koriste kemijskiprocesi. Tvrtka je 3.11.2010. predala MZOPUG u Zahtjev za ocjenu i mišljenje o Analizi stanja zautvr ivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša u postupku dobivanja dozvole za objedinjene uvjetezaštite okoliša i Elaboratu, izra enih od strane ovlaštenika APO d.o.o. i Hrvatskog centra za istijuproizvodnju. U cilju uskla ivanja prema NRT smjernicama predvi ene su investicije u cilju realizacijeplaniranih tehnologija i tehnika za smanjenje emisija u vode te zrak.

Dokumentacija

- Vodopravna dozvola za korištenje voda iz vlastitih bunara za tehnološke potrebe, Hrvatske vode,6.2.2002, s rokom važnosti do 18.5.2018..

- Vodopravna dozvola za ispuštanje voda i to:

- otpadnih i sanitarnih voda putem jednog ispusta u sustav javne odvodnje grada Zapreši a,

- rashladnih i oborinskih voda otvorenim kanalom u potok Gorjak vodotok II. kategorije,

- Rješenje o razvrstavanju gra evina i prostora na lokaciji Savski Marof u Ih kategoriju ugroženosti odpožara i tehnoloških eksplozija, MUP RH, PU zagreba ka, 27.6.1995.,

- Rješenje u vezi ispunjavanja propisanih uvjeta glede prostora uposlenika i zaštite na radu zakorištenje opasnih kemikalija koji se koriste u proizvodnji farmaceutskih supstanci u pogonu VNS,



191

Sinteza SM1 i Skladištu sirovina za proizvodnju TAPI Hrvatska na lokaciji Savski Marof, Ured državneuprave u Zagreba koj županiji, Služba za društvene djelatnosti, Ispostava Zapreši , 20.3.2007.,

- Rješenje za korištenje vrlo otrovnih kemikalija, osim opasnih kemikalija u plinovitom stanju zalokaciju Savski Marof, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, 13.7.2007..

Tehnološki procesTehnološki postupak proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda (API) odvija se po me usobnopovezanim fazama: Prijem i pripremu sirovina i otapala; Prijem teku ih sirovina; Reakcija; PogonVNS:redukcija – reduktivno cijepanje, diazotacija supstitucija, kopulacija, Friedel –Crafts reakcija,oksimacija, Beckmannova pregradnja, hidriranje Eschweiler Clark reakcija, oksidacija; Pogon SintezaSM1: redukcija – reduktivno cijepanje, amidacija, diazotacija supstitucija, kopulacija, Michaelovaadicija, kloriranje, kondenzacija, oksidacija.

Za svaki API reakcije su odre ene proizvodnim postupkom: Kristalizacija, Izolacija, Regeneracija otapalaiz procesa kristalizacije i izolacije, Sušenje, Mljevenje / mikronizacija i Pakiranje.

Procesi su neposredno vezani za proizvodnje API a: postrojenje za proizvodnju i distribuciju pare,bunarske vode, deionizirane i pro iš ene vode te skladište sirovina.

S obzirom na razli ite zahtjeve skladištenja ovisno o agregatnom stanju ( vrste, teku e i plinovite)sirovine, njihovim svojstvima (lakozapaljive, agresivne, otrovne) cjelokupni skladišni prostor podijeljenje na više skupina objekata.

Ulaz sirovine, energenataU proizvodnji se koriste organske i anorganske kemikalije. Osnovni energenti pri obavljanju djelatnostisu elektri na energija, prirodni plin, rezervno gorivo ekstra lako loživo ulje, te vodena para ikomprimirani zrak.

Emisije u zrakStacionarni to kasti izvori za koja je propisana obveza mjerenja emisija one iš uju ih tvari u zrak su: 6industrijskih i 2 energetska. Pregledom izvješ a o mjerenjima emisija, utvr uje se prekora enje GVE ana ispustu iz postrojenja za obradu plinova Fattinger, kod pojedinih proizvodnih operacija, vezano naodstupanja od GVE vrijednosti za pojedina lako hlapiva organska otapala (HOS), ali trenutno unutardopuštenih granica te stoga potrebom osiguranja ugradnje ure aja za smanjivanje emisija HOS otapala.

Tvrtka je kao obveznik obavila prijavu i upis u REGVOC Registar postrojenja u kojima se koristeorganska otapala s obzirom na aktivnosti proizvodnje farmaceutskih proizvoda proizvodnje aktivnihsupstanci pri emu se koriste lako hlapiva organska otapala.

S obzirom na navedene aktivnosti vezane na HOS, utvr eno je ispunjavanje propisanih obveza vo enjao evidnika i dostava propisanih izvještaja, koja su ispravno sa injena po provedenim korekcijama idopunama. Mogu e su emisije HOS otapala fugitivnog tipa.

S obzirom na to da stranka koristi tvar koja nosi oznaku upozorenja R61 upu ena je na odredbu lanka77. stavka 2. Uredbe o grani nim vrijednostima emisija one iš uju ih tvari u zrak iz stacionarnih izvora,kojom se one moraju zamijeniti u najve oj mjeri i što je mogu e prije s manje štetnim tvarima ilipripravcima.

U postupanju s kontroliranim i zamjenskim tvarima u klima i rashladnim ure ajima te protupožarnimsustavima i aparatima, provode se propisane mjere obavljanja provjere nepropusnosti putemovlaštenih tvrtki.

Provedena je obveza postupnog smanjivanja potrošnje kontrolirane tvari zabrana potrošnje halona,kojom je uklonjen i zamijenjen zamjenskom tvari halon 1301 u koli ini od 335 kg iz stabilnog sustava zagašenje požara na lokaciji.



192

Tvrtka je dostavila nadležnom županijskom tijelu u propisanom roku obrasce za Registar one iš enjaokoliša za 2009, te naknadno po obavljenoj korekciji.

U MZOPUG je poslan zahtjev za izdavanje dozvole za emisije stakleni kih plinova, premda je 31.3.2009.prestalo s radom kogeneracijsko postrojenje plinska turbina, koja se planira premjestiti na drugulokaciju, tako je trenuta no na lokaciji instalirana snaga ispod 20 MW, o emu je obaviještenoMZOPUG.

Emisije u vodeIspitivanja ispuštenih voda provodi Škola narodnog zdravlja “Andrija Štampar“. Rezultati analiza odnosese na uzorke nastale kao mješavine kompozitnih uzoraka pripremljenih u omjeru ukupnih dnevnihispuštenih koli ina otpadnih voda obje pravne osobe Pliva Hrvatska d.o.o. i Kvasac d.o.o. Uzorci suuzeti: 27/28.1, 25/26.3, 26/27.5, 8/9.7, 30.9/1.10. i 2/3.12. 2009, 24/25.2, 28/29.4, 29/30.6, 25/26.8 i20/21.10.2010.

Pliva Hrvatska d.o.o. provodi jednom tjedno interna ispitivanja sanitarno tehnoloških otpadnih vodaispuštenih iz dva okna. Predo eni su rezultati 52 ispitivanja u 2009. te 47 ispitivanja u 2010. godini. Usvim predo enim rezultatima analiza utvr ene su pove ane koncentracije BPK5 i KPK te povremenopove ane koncentracije drugih parametara.

Emisije otpad

Tvrtka je proizvo a opasnog i neopasnog otpada. Otpad koji je zbrinjavan, zbrinjava se na propisanina in i uz propisanu dokumentaciju.

Plan gospodarenja otpadom za opasni i neopasni otpad je izra en i dostavljen 2008. nadležnimtijelima. Prijavni listovi proizvo a a proizvodnog otpada za organizacijsku jedinicu predmetne lokacije,dostavljeni su u propisanom roku za 2009. u nadležni županijski ured.

U radu se koriste svježa ulja za podmazivanje zatvorenih zup anika, hidrauli na ulja, kompresorska imotorna ulja, pri emu se ne vode na propisani na in evidencije o nabavljenim koli inama svježeg ulja ievidencije o koli inama prikupljenog otpadnog ulja.

Tvrtka je upisana u Popis pravnih i fizi kih osoba koje se bave djelatnoš u izvoza neopasnog otpada zasve vrste neopasnog otpada propisane Zelenom listom otpada MZOPUG a, a izvozi neopasni otpadistrošene katalizatore na regeneraciju u inozemstvo.

Poštuje se obveza u postupanju s posebnim kategorijama otpada ambalažom, a uspostavljeno jeprovo enje obveza uvoznika EE opreme.

RiziciDostavljena je obavijest o prisutnosti malih koli ina opasnih tvari s obzirom na kumulativne koli inekombinacija kategorija 1.,2.,9. sukladno lanku 12. Uredbe o sprje avanju velikih nesre a koje uklju ujuopasne tvari, MZOPUG i DUZS u te AZO po provedenoj korekciji i dopuni. Postrojenja su upisana uRPOT, me utim nije izra en Unutarnji plan premda postoje operativne procedure za postupanje primogu im slu ajevima izvanrednih doga aja te je tvrtka upu ena na izradu istog. Na lokaciji nije biloizvanrednih doga aja, a redovito se provode operativne vježbe simulacija za slu aj izvanrednogdoga aja, zadnja u lipnju 2010. godine simulacije curenja otapala iz pogona VNS i vježba sanacijeistjecanja metanola.

Izra en je Pravilnik o zaštiti od požara, Procjena ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije kao iPlan zaštite od požara i tehnoloških eksplozija, sukladno odredbama Pravilnika o izradi Procjeneugroženosti od požara i tehnološke eksplozije i Pravilnika o sadržaju Plana zaštite od požara itehnoloških eksplozija. Zaposlenici su osposobljeni za zaštitu od požara, sukladno Pravilniku oprogramu i na inu osposobljavanja pu anstva za provedbu preventivnih mjera zaštite od požara,



193

gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom, o emu se vodi evidencija.Osposobljavanje zaposlenika tvrtka obavlja samostalno temeljem odobrenja MUP a RH Odjela zavatrogastvo. Uvidom u dokumentaciju o ispitivanju ispravnosti tehni kih sustava zaštite od požara,elektri nih instalacija, gromobranskih i plinskih instalacija, nisu utvr eni nedostaci.

Automatski ra unalno vo eni procesi odvijaju se u zatvorenim sustavima, ime je smanjen rizik odkontakta radnika sa štetnim tvarima. Tvrtka ima kvalitetno organiziranu službu zaštite i sigurnosti naradu, a posjeduje Rješenje kojim je ovlaštena da može obavljati osposobljavanje vlastitih radnika za radna siguran na in.

Redovito se obavljaju revizije procjene opasnosti od strane ovlaštenog trgova kog društava zaobavljanje poslova zaštite na radu. Procjene opasnosti izra ene su za svaku organizacionu jedinicu.Radnici na poslovima s posebnim uvjetima rada redovno obavljaju lije ni ke preglede, sukladnoPravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada.

Radnici na radu sa štetnim tvarima osposobljeni su za rad i rukovanje otrovima u Hrvatskom zavodu zatoksikologiju.

Ispitivanje strojeva ili ure aja s pove anom opasnosti obavlja ovlašteno trgova ko društvo, sukladnoPravilniku o listi strojeva i ure aja s pove anim opasnostima. Redovito se obavlja ispitivanje radnogokoliša sukladno lanku 50. Zakona o zaštiti na radu, kao i ispitivanje elektro te plinskih instalacija.

Napajanje lokacije elektri nom energijom vrši se preko TS1 Pliva, 10(20)/0.4 kV, 10 MVA. TS1 napajanaje iz TS 110/20 kV Zapreši zra nim vodom u vlasništvu nadzirane pravne osobe, duljine 6 km, 24metalna stupa tipa "jela".

Rezervno napajanje osigurano je preko zra nog voda TS Klju u vlasništvu Elektre Zagreb, PogonZapreši . Iz TS1 napaja se sedam transformatorskih stanica. Dopušteno vršno optere enje je 6700 kWpreko DV za 4TS Zapreši , a rezervno 5000 kW preko DV TS Klju . Maksimalno godišnje optere enje je3895 kW, a prosje no cca 3200 kW.

Potroša i se napajaju preko razvodnih ormara, kabelskim vezama iz postoje ih transformatorskihstanica. U gra evinskim objektima postoji niskonaponska instalacija na koju su priklju eni ure aji istrojevi. U Ex izvedbi su svi pogoni, podijeljeni u 3 cjeline: skladište lakozapaljivo – ulaznih sirovina;sinteza SM1; VNS – višenamjenska sinteza. Na lokaciji postoje tri diesel agregata snage 460 kVA, 560kVA i 250 kVA.

Održavanje elektroenergetskih postrojenja, ure aja i instalacija organizirano je kroz organizacijskujedinicu Proizvodne operacije, radna jedinica Održavanje i opskrba energijom. Interventno održavanjeobavlja vanjski izvo a . Redovito preventivno održavanje i periodi ko održavanje (ispitivanja) NNI kojenisu u Ex izvedbi obavljaju Energozavod zaštita d.o.o., Zapreši i Zagrebinspekt d.o.o. Ispitivanje iodržavanje NNI i ure aja u Ex izvedbi obavlja Zagrebinspekt d.o.o.

Izra eno je idejno rješenje elektroenergetskog razdvajanja napajanja Plive od Kvasca, Hospire idoma instava, te je, u suradnji s HEP ODS d.o.o., Elektra Zagreb i Hospira Zagreb d.o.o., zapo etpostupak razdvajanja potroša a na lokaciji Savski Marof, na ra un Pliva Hrvatska d.o.o.

Usuglašena je izgradnja nove TS 250 kVA na zemljištu Plive Hrvatska d.o.o., za potrebe napajanjapostoje ih ku anstava te je Pliva Hrvatska d.o.o. dala je pravo gra enja i pravo služnosti 2 NTS 227Savski Marof – Naselje Pliva u korist HEP ODS d.o.o.

Pregledom upravne, tehni ke i atestne dokumentacije, te djelomi nim pregledom elektroenergetskogdijela predmetnih objekata, nisu uo eni bitni tehni ki nedostaci.

Opremu pod tlakom visoke razine opasnosti ine spremnici za teku e sirovine, reaktori s miješalicom,odmjerne predloške, predloške za destilat i lugove, spremnici za procesne teku ine, striper kolone,rektifikacijske kolone, spremnici s miješalicom, ekspanzione posude, razni filtri, separatori ulja, sabirneposude, odvaja i ulja, zagrija i, ispariva i, kondenzatori, spremnici zraka, parni kotlovi BKG 100a i LUZI,kotao reaktor i dr.

Korisnik posjeduje popis opreme pod tlakom visoke razine opasnosti s identifikacijskim i tehni kimpodacima te datumima zadnjih inspekcijskih pregleda.



194

Sva oprema pod tlakom je prijavljena nadležnoj Agenciji i redovito je pregledavana i ispitivana, o emupostoje pisana izvješ a. Korisnik održava opremu pod tlakom u skladu s projektnim i proizvodnimzahtjevima, zakonskim obvezama i pravilima struke te posjeduje tehni ku dokumentaciju, pogonskauputstva kao i izvješ a o baždarenju sigurnosnih ventila i umjeravanju instrumenata obavljenih odovlaštenih tvrtki.

Povrede propisaInspekcija zaštite okoliša utvrdila je nepropisnu obradu opasnog otpada KB 150110* postupcimacije enja, pranja bez dozvole MZOPUG, te nevo enja na propisani na in o evidnika otpada i o evidnikaza sav otpad koji nastaje obavljanjem djelatnosti i nevo enja o evidnika nastanka i tijeka otpadnih uljana propisani na in.

U ve ini predo enih analiza rezultata utvr ene su pove ane koncentracije BPK5 i KPK: BPK5 (dozvoljenonajviše 250 mg/l) izmjereno izme u 243 do 1.445 mg/l; KPK (dozvoljeno najviše 700 mg/l) izmjerenoizme u 884 do 2.445 mg/l. Utvr ene su povremeno pove ane koncentracije mineralnih ulja, nitrita,sulfida, sulfita, sulfata i aromatskih ugljikovodika.

1. Kako je u rujnu 2010. bilo poplavljeno i podru je gdje su locirani bunari i kako je došlo do zamu enjavode u bunarima i mreži, potrebno je obaviti C analizu s naznakom na mogu e one iš enje vodesadržajem potoka Gorjak,

2. Osoblje koje je zaposleno na vodocrpilištu, odnosno koje je zaduženo za distribuciju vode napredmetnoj lokaciji Savski Marof treba biti stavljeno pod zdravstveni nadzor sukladno odredbamaZakona o zaštiti pu anstva od zaraznih bolesti u zadanom roku,

3. Glede dugogodišnjeg ispuštanja otpadnih voda iz pogona PLIVA HRVATSKA d.o.o. i Kvasac d.o.o.,lokacija Savski Marof u potok Gorjak, koji se nalazi u blizini naselja, potrebno je u slu aju akcidentnihsituacija (poplave) utvrditi od strane nadležnih institucija da li i kako sadržaj u potoku Gorjak možeutjecati na okoliš odnosno zdravlje korisnika stambenih objekata u okolišu.

Temeljem nare enog ad 1. djelatnici ZZJZ Dr. Andrija Štampar iz Zagreba obavlili su uzorkovanje ianalizu uzoraka vode uzetih na nekoliko mjesta (sirova voda i voda kvalitete za pi e). Rezultatiispitivanja sirove vode i vode kvalitete za pi e (nakon obrade) – analiza ABC ukazuju da je voda sobzirom na dobivene rezultate sukladna uvjetima koji su propisani Pravilnikom o zdravstvenojispravnosti vode za pi e; ad 2. osobe zaposlene na vodocrpilištu, odnosno zadužene za distribucijuvode za pi e na lokaciji Savski Marof, obavile su zdravstveni pregled sukladno odredbama lanka 26. i28. Zakona o zaštiti pu anstva od zaraznih bolesti; ad 3. glede mogu nosti utjecaja na okoliš i zdravljestanovništva sadržaja iz potoka Gorjak i mogu nosti akcidentnih situacija u okolišu (npr. poplave)sanitarni inspektor upoznat e MZSS, po ijem nalogu je obavio koordinacijski inspekcijski nadzor.

Nadzorom elektroenergetske inspekcije utvr eni su sljede i nedostaci:

- Predo ene Upute o tehni kom nadzoru elektri nih postrojenja, instalacija i ure aja namijenjenih zarad u prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom potrebno je preto iti u Ex – priru nik te gauskladiti sa zahtjevima Ex Agencije,

- Potrebno je izvršiti tehni ko nadgledanje sustava el. grija a, sustav plinodojave i instrumentacije naobjektu Azitromicin, prema terminskom planu,

- Potrebno je izvršiti elektroenergetsko razdvajanje napajanja, Plive Hrvatska d.o.o. od Kvasca d.o.o.,Hospire Zagreb d.o.o. i 13 doma instava.

Inspekcija zaštite na radu tijekom nadzora utvrdila je sljede e nedostatke poslodavca u primjeni mjerazaštite na radu: u gra evini skladišta robe za doma e tržište, oznake putova evakuacije ne osiguravajujasno i nedvosmisleno put prema sigurnom prostoru; u pogonu kotlovnice ormari prve pomo i sasanitetskim materijalom nije bio ovješen na zidu radi lakšeg odabira materijala; na vratima pogonaenergane (rashladne jedinice i kompresor za zrak) nema oznake “izlaz“ s unutarnje strane i oznake“zabrana pristupa neovlaštenim osobama s vanjske strane“.



195

Do završetka nadzora poslodavac je otklonio navedene nedostatke.

Upravni postupciSlijedom utvr enih nepravilnosti i nedostataka temeljem Zakona o otpadu inspekcija zaštite okolišadonijela je dva rješenja, kojima je zabranjeno obavljanje djelatnosti gospodarenja opasnim otpadomambalažom koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je one iš ena opasnim tvarima, dok ne pribavipropisanu dozvolu, i vo enje o evidnika otpada i o evidnika za ulja na propisani na in.

Elektroenergetska inspekcija pokrenula je upravni postupak u kojem se rješenjem nare uje otklanjanjeutvr enih nedostataka u roku do 1.8.2011..

Optužni prijedloziNisu podnseni optužni prijedlozi.

Kontrolni nadzoriKontrolnim nadzorom inspekcije zaštite okoliša utvr eno je postupanje po svim nare enim mjeramapo oba rjršenja, dok elektroenergetska inspekcija nije obavila kontrolni nadzor.

Postrojenja tvrtke Pliva Hrvatska d.o.o. u Savskom Marofu



196



197

III. ZAKLJU AK



198

3. ZAKLJU AK Koordiniranim inspekcijskim nadzorima u podru ju okoliša obavljenim tijekom 2010. godine nastavljenoje unapre enje rada i stjecanje iskustava inspekcijskih službi u provo enju propisa u podru ju zaštiteokoliša u vezi složenijih postrojenja i s utjecajem na okoliš koji može ugroziti kakvo u života i zdravlja tesigurnost ljudi u okruženju.

U koordiniranim nadzorima provedenim u 2010. godini nisu utvr ene povrede propisa u nadzoru tvrtkiVALOVITI PAPIR DUNAPACK d.o.o. iz Zaboka, VETROPACK STRAŽA d.o.o. iz Huma na Sutli, HEP EL TOZagreb, IVANAL d.o.o. iz Lozovca te vojnog poligona “Eugen Kvaternik“ kod Slunja, dok su kod svih ostalihoperatera utvr ene povrede propisa. Pritom se posebno isti e rad operatera PAN tvornica papira d.o.o.Zagreb, kod kojeg su sve inspekcijske službe utvrdile povredu propisa iz podru ja svoje nadležnosti, te radoperatera ADRIA d.d. iz Zadra, DIV d.o.o. iz Knina i operatera na nadziranim eksploatacijskim poljima(Jelenje Vode Hidrel d.o.o. i Pliš Mališ ak PP Papuk), kod kojih su ve inom sve inspekcijske službe tijekomnadzora utvrdile povrede propisa, za koje valja istaknuti i da je koordinirani inspekcijski nadzor ovihoperatera obavljen prvi put u 2010. godini.

Tako er, kod 17 operatera utvr ene su povrede propisa i to iz jednog (8), odnosno dva podru ja (9), doksu za sve ostale operatere utvr ena tri ili više podru ja za koja je utvr eno da nisu uskla eni s nadziranimpropisima. Slijedom tih injenica je:

- Inspekcija zaštite okoliša (IZO) utvrdila propuste kod 14 operatera, od kojih je kontrolom izvršenjautvr eno uskla enje s propisima u 11, dok za 3 operatera nije obavljena kontrola. Naime, operateri(še erane VIRO d.d. Virovitica i KANDIT PREMIER d.o.o. Osijek) su u remontu tako da e se kontrolaobaviti u rujnu 2011. godine, isto kao i kontrolni nadzor CUPOVZ a,

- Vodopravna inspekcija (VOD) utvrdila probleme vezane za ispitivanje vodonepropusnosti i rješavanjetehnoloških otpadnih voda, uskla ivanje kakvo e ispuštenih otpadnih voda, te zabranila ispuštanjaotpadnih voda iz interne kanalizacije kod 15 operatera, od kojih 11 je prostupilo po rješenjima, dokkod operatera (HEP proizvodnja d.o.o. TE TO Zagreb) nisu otklonjene uo ene nepravilnosti niti dokraja ostavljenog roka, a kod 3 još nije obavljen kontrolni nadzor,

- Inspekcija za zaštitu od požara (ZP) utvrdila neodržavanje instalacija dimnjaka i ventilacije,neprovo enje mjera zaštite od požara i osposobljavanja djelatnika za preventivne mjere zaštite odpožara kod 20 operatera, a kontrolnim nadzorima je utvr eno otklanjanje svih propusta osim kod 2operatera,

- Sanitarna inspekcija (SAN) utvrdila neispunjavanje uvjeta za korištenje opasnih kemikalija kod 12operatera, a kontrolnim nadzorima (10) je utvr eno da su svi operateri postupili po nare enimmjerama, dok kontrolni nadzor treba obaviti kod 2 operatera,

- Inspekcija zaštite prirode (PRI) provela je nadzor kod 11 operatera kojom prilikom nisu utvr enenepravilnosti,

- Veterinarska (VET), odnosno poljoprivredna (POLJ) inspekcija su sudjelovale u 5 nadzora, a povredapropisa je utvr ena samo kod 1 operatera, a kontrolni nadzor nije obavljen zbog remonta postrojenjatvrtke KANDIT PREMIER d.o.o. Osijek

- Elektroenergetska inspekcija (EL) je vezano za nepoštivanje propisa iz podru ja elektroenergetike(nepostojanje Ex priru nika) utvrdila povrede propisa kod 13 operatera, a kontrolnim nadzorima kod11 operatera je utvr eno da je postupljeno po rješenjima, a kontrolni nadzor 2 operatera nijeobavljen,

- Inspekcija posuda pod tlakom (OPT) utvrdila je povrede propisa kod 8 operatera, a kontrolnimnadzorom je utvr eno uskla enje s propisima 7 operatera, dok 1 operater (Adria d.d. Zadar) nijepostupio prema nare enim mjerama,



199

- Rudarska inspekcija (RI) je u 7 koordiniranih nadzora utvrdila izvo enje rudarskih radova suprotnododijeljenoj koncesiji kod 5 operatera za koje je kontrolnim nadzorima utvr eno uskla ivanje spropisima,

- Inspekcija rada (ZNR) utvrdila kod 13 poslodavaca nepravilnosti vezane uz primjenu zakona i propisaiz podru ja zaštite na radu, a kontrolnim nadzorima je kod 12 operatera utvr eno uskla enje spropisima, dok kod 1 operatera (GIRK Kalun d.d.) nije obavljen kontrolni nadzor.

U odnosu na sve utvr ene nezakonitosti/nepravilnosti pokrenuti su upravni i/ili prekršajni postupci, arudarska inspekcija je podnijela 2 kaznene prijave nadležnim državnim odvjetništvima uz prijedlogoduzimanja bespravno ostvarene imovinske koristi za operatere Holcim (Hrvatska) d.o.o. Koroma no iHidrel d.o.o..

U zajedni kim inspekcijskim nadzorima, kao i prethodnih godina, utvr ene nepravilnosti naj eš e seodnose na formalne propuste, koje u pravilu nije mogu e povezati s izravnim one iš avanjem okoliša.Ujedno manje nepravilnosti, kao npr. iz nadležnosti inspekcije za zaštitu od požara otklonjene su ve utijeku obavljanja inspekcijskog nadzora.

Me utim, valja naglasiti da je pra enjem i usporedbom podataka o postupanju inspekcijskih službi u2008,. 2009. i 2010. godini uo ena pojavnost da se odre ene povrede propisa ponavljaju iz ega proizlazii potreba njihovog sankcioniranja. Tako er, i u estalost povreda najviše utvr uju vodopravna inspekcija,inspekcija zaštite od požara, inspekcija zaštite okoliša, sanitarna inspekcija, elektroenergetska, teinspekcija rada za zaštitu na radu. Takvi rezultati upu uju na nužnost detaljnijeg upu ivanja operatera navažnost primjene pojedinih odredbi propisa koje oni ne sagledavaju na takav na in, a u pojedinimslu ajevima i na druge oblike inspekcijskog postupka radi njihova uskla ivanja s propisima. U tome jevažno primjetiti i da se pravovremenim kontrolnim nadzorima može doprinijeti bržem prihva anju irazumijevanju propisa. S obzirom na veliki broj obveza u odnosu na kapacitet inspekcijskih službi to nijeuvijek mogu e ostvariti, ali se poja anom koordinacijom i planiranjem razli itih pomo nih aktivnostidijelom ta nedostatnost može ublažiti.

Dosadašnje iskustvo u provo enju zajedni kih nadzora pokazalo je i potrebu nastavka daljnjeg stalnogusavršavanja znanja inspektora u vezi s primjenom najboljih raspoloživih tehnika, kao i pra enjaregulative koja se obimno i esto nadopunjuje i uskla uje sa zahtjevima Europske unije. To zahtijevastalnu pozornost i vlastitu kontinuiranu edukaciju, koja se provodi sudjelovanjem inspektora uaktivnostima u okviru me unarodnih projekata s ciljem ja anja kapaciteta i unapre enja rada, kao irazmjenom me usobnih stru nih i prakti nih iskustava. Pritom je u potpunosti vidljivo da je u odnosu nanadzore iz prijašnjih godina, unaprije en na in rada inspektora u smislu ujedna avanja detaljnostinadzora i na ina izvješ ivanja o utvr enom stanju te poduzetim i provedenim mjerama.

U vezi s pitanjem usavršavanja rada inspekcijskih službi potrebno je istaknuti i okolnost da se svidosadašnji koordinirani nadzori odnose u pravilu na mogu e obveznike objedinjenih uvjeta zaštiteokoliša, iako im takvi akti još nisu izdani. Naime, rješenja o tim uvjetima i to za nova postrojenja po ela suse izdavati od rujna 2010. godine (KEPOL terminal d.o.o. Zadar, cementara Br i Fassa, Kruševo, farmesvinja Haljevo i Gaj, TE na biomasu, E Two Energy, d.o.o. Koprivnica i tvornica za proizvodnju materijala ugraditeljstvu Croaton, Sesvete), tako da ti operateri nisu mogli biti uklju eni u zajedni ke inspekcijskenadzore. Iz tog razloga tek e provjera ispunjavanja uvjeta temeljem izdanih akata i uskla enosti rada snajboljim raspoloživim tehnikama postoje ih postrojenja biti cjelovito iskustvo inspektora u procjeniutjecaja operatera na okoliš.



200



201

IV. PRILOZI



202

4.1. INSPEKTORI KOJI SU SUDJELOVALI U KOORDINIRANIM INSPEKCIJSKIM NADZORIMA U 2010. GODINI

MZOPUG Inspektori zaštite okoliša Belamari , Ante Mifka, Elizabeta Ra ki, Diana Bu an, Sandra Mrvelj e atka, Brigitte Šimuni , Snježana Krni , Živana Pajkin Tu kar, Dubravka Tadi , Lidija Krstelj, Jadranka Papišta, Danko Zub i , Rajna MRRŠVG Vodopravni inspektori Avdi , Dženan Foreti , Snježana Povija , Željko Bek, Željka Herent, Josip Radman, Božo Butina, ur ica ikoti , Slavica

Makvi , Željko Marko , Tea

Rogi , Vlado Vargek, Stjepan

anko, Zvonimir Mayer, Zvonimir MUP Inspektori za zaštitu od požara Bajs, Marinko Kacijani, Moreno Picek, Krešo Božuli , Nevenka Kopsa, Damir Nikoli , Aleksandar Bukša, Tomislav Kosanovi , Milan Paškvan, Davor op, Matija Kramari , Saša Pavlovi , Željko ur i , Marijan Križani , Nenad Radeljevi , Tihomir

Fišter, Stjepan Kuliši , Miranda Rustja, Darij Forempoher, Rajko Ljubi i , Bože Vazdar, Željko Gadanec, Gordan Matijevi , Drago Vu kovi , Mladen Grubiši , Siniša Mejaši , Marin Vukovi , Mile Jakši , Andrea Mesec, Damir Zebi , Sanda Jakup i , Mladen Mišura, Marija Zorko, Gordan MZSS Sanitarni inspektori Antoli , Vlado Frani , Božidar Ov ari , Lidija Bariši , Anka Godini , Ivan Soli , Marko Bariši , Ivan Hui , Borislav Škugor, Vedrana Blaževi , Blaženka Janžeti , Dražen Topi , Jure Braj i , Marijana Knapi , Maja Vlahovi , Branka Brki , Zdenka Kramari , Zvonimir Vodanovi , Slavica Bulat, Nada Kuric, Željko Zlosa, Branka eberica, Anka Mihelj Županec, Ljiljana upi , Bosiljka Nalis, Dražen

MK Inspektori zaštite prirode Cukrov, Davor Lindi , Vladimir Stunkovi , Hrvoje Jeleni , Ivanka Posari , Juraj Vukovi , Željko



203

MPRRR Poljoprivredni inspektori Galovi , Ana Varga, Franjo Besten, Mirjana Veterinarski inspektori Voji , Emilija DI Elektroenergetski inspektori Brada , Božidar Jurkovi , Zlatko Tomi , Ksenija Grubiši , Boris Padovan, Mirjana Vuki evi , Sr an Hanže–Hanzlin, Zvonko Inspektori opreme pod tlakom Bašnec, Ivan Kova evi , Kruno Peri , Vesna Bui , Eol Rudarski inspektori Katana, Marija Pavkovi , Tihomir Prce, Željko Pavi i , Vinko Inspektori rada (zaštite na radu) Abramovi , Vlado Gotštajn, Dario Ribari , Svetislav Aždaji , Miroslav Horvat, Damir Slavica – Dobrani , Ivana Bator, Vinko Jai , Stjepan Stani , Brankica Bauer, Mladen Klobu i , Boris Šegota, Darko Beroš, Goran Kova evi , Oliver Šepelj, Nenad Biuk, Domagoj Marini , Nenad Vargek-Smoljan, Mladenka Breški odan, Božica Maruna, Damir Vidovi , Jadranka Buti , Katica Mijatovi , Mihovil Vlahov, ur ica Coha, Stjepan Petrovi , Janja Vukmani , Nini Dominkovi , Mirko Relji , Duje Žufika, Vladimir



204

4.2. PRIKAZ UTVR ENIH POVREDA PROPISA U PODRU JU OKOLIŠA

Tuma :

u nadzoru nisu utvr ene povrede propisa

X

u nadzoru su utvr ene povrede propisa koje su otklonjene – utvr eno u kontrolnom nadzorom

X

u nadzoru su utvr ene povrede propisa koje nisu otklonjene – utvr eno u kontrolnom nadzorom

X u nadzoru su utvr ene povrede propisa – kontrolni nadzor nije obavljen ili je stranka još u ostavljenom roku

koordinirani nadzor nije obavljen

Kratice: izo inspekcija zaštite okoliša vod vodopravna inspekcija zp inspekcija za zaštitu od požara san sanitarna inspekcija pri inspekcija zaštite prirode vet veterinarska inspekcija polj poljoprivredna inspekcija el DI elektroenergetska inspekcija opt DI inspekcija opreme pod tlakom rud DI rudarska inspekcija znr DI inspekcija rada za zaštitu na radu



205

Br. OPERATER izo vod zp san pri vetpolj

el opt rud znr

1. VALOVITI PAPIR – DUNAPACK d.o.o. Zabok

2. VETROPACK Straža tvornica stakla d.d. Hum na Sutli

3. HEP proizvodnja d.o.o. TE-TO Zagreb

X

X

X

X

4. JADRAN GALENSKI LABORATORIJ d.d. Rijeka

X

X

X

X

5. PLINACRO d.o.o. Zagreb, dionica Rogatec - Zagreb

X

6. VETERINA d.o.o. Kalinovica (GENERA d.d.) Kalinovica

X

7. PAN - TVORNICA PAPIRA d.o.o. Zagreb

X

X

X

X

X

X

X

8. LIPIK GLAS d.o.o. Lipik

X

X

X

9. HEP proizvodnja d.o.o. TE Sisak

X

X

X

10. CEMEX Hrvatska d.d. Sv. Kajo

X X

X

11. 3. MAJ MID d.d. Rijeka

12. CMC Sisak d.o.o. Sisak

X

13. NAŠICECEMENT d.d. Našice

X

14. HEP proizvodnja d.o.o. TE-TO Osijek

X

X

15. LINDE PLIN d.o.o. Mahi no

X

16. Holcim (Hrvatska) d.o.o. Koroma no

X

X

X

X

X



206


el opt rud znr

17. UTP d.o.o. Pula

X

X

X

X

X

18. HEP proizvodnja d.o.o. TE Plomin 1. & 2.

19. ADRIA d.d. Zadar – Gaženica

X

X

X

X

X

X

20. MESSER CROATIA PLIN d.o.o. Kutina

X

X

X

X

21. Ekspl. polje Jelenje Vode Hidrel d.o.o.

X

X

X

X

X

22. ALUFLEXPACK d.o.o. Zadar – Murvica bb

X

X

X

23. SOL-INA grupa, KISIKANA d.o.o. Sisak

X

X

24. CUPOVGZ Zagreb

X X

X

X

25. Ekspl. polje PLIŠ MALIŠ AK Veli ki kamen d.o.o.

X

X

X

X

X

26. DRVENJA A d.d. Fužine

X

X

27. DIV d.o.o. Knin

X

X

X

X

X

X

X

28. HEP proizvodnja d.o.o. EL-TO Zagreb

29. ZAGREBA KA PIVOVARA d.d. Zagreb

X

30. HEP proizvodnja d.o.o. TE Rijeka

X

X

31. SLADORANA d.d. Županja

X

X

32. IVANAL d.o.o. Lozovac



207


el opt rud znr

33. EUGEN KVATERNIK Vojni poligon Slunj

34. VIRO d.d. Virovitica

X

X

35. TANG tvornica alata d.d. Nova Gradiška

X

X

X

36. GIRK Kalun d.d. Drniš

X

X

37. KANDIT PREMIER d.o.o. Osijek

X X

X

38. MAZIVA ZAGREB d.o.o. Zagreb

X

39. INA d.d. pogon CPS Molve

X X

40. INA d.d. pogon ETAN Ivani Grad

X

41. SELK d.d. Kutina

X

42. PLIVA Hrvatska d.o.o. pogon Savski Marof

X

X

Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u ...

Documents

Transcript of Godišnje izvješće o koordiniranim inspekcijskim nadzorima u ...