GODISNJA JAVNA OBJAVA BONITETNIH ZAHTJEVA 31.12 JAVNA OBJAV… · U cilju udovoljavanja zakonskih...

GODIŠNJA JAVNA OBJAVA BONITETNIH ZAHTJEVA

ZA 31.12.2012.

Zagreb, svibanj 2013. godine

2

Temeljem Zakona o kreditnim institucijama i Odluke o javnoj objavi bonitetnih zahtjeva kreditnih institucija, Centar banka d.d objavljuje kvalitativne i kvantitativne informacije koje se odnose na:

1. Strategije i politike upravljanja rizicima 2. Jamstveni kapital 3. Kapitalne zahtjeve, procjenjivanje adekvatnosti internog kapitala, stopu

adekvatnosti jamstvenog kapitala, tehnike smanjenja kreditnog rizika 4. Kreditni i razrjeđivački rizik 5. Standardizirani pristup mjerenju kreditnog rizika

Dokument se objavljuje na službenim stranicama Banke.

Strategije i politike upravljanja rizicima

Rizik je prisutan u svim aktivnostima Banke, ali se njime upravlja kroz identificiranje, mjerenje i praćenje limita određenih za pripadajući rizik. Cjelovito upravljanje rizicima je proces planiranja, organiziranja i kontroliranja aktivnosti banke s ciljem minimiziranja utjecaja rizika na kapital i dobit banke.

To zahtjeva temeljito poznavanje poslovnih aktivnosti Banke, tržišta u kojem djeluje, kao i potpuno razumijevanja strateških i operativnih ciljeva, uključujući pri tome faktore koji su ključni za uspjeh, kao i prijetnje i prilike povezane s postizanjem tih ciljeva.

Banka ima usvojeni sustav upravljanja rizicima kojemu je cilj postizanje optimalne razine profitabilnosti uz prihvatljivu razinu rizika. Sustav upravljanja rizicima ima za zadaću aktivno upravljati kreditnim, tržišnim, operativnim rizikom i rizikom likvidnosti kao i ostalim rizicima koji se mogu pojaviti pri redovitom poslovanju Banke. Sustav upravljanja rizicima

Nadzorni odbor Nadzorni odbor ima odgovornost za praćenje cjelokupnog procesa upravljanja rizicima unutar Banke. Uprava Uprava i Nadzorni odbor u dijelu za koji je potrebna njihova suglasnost, kroz odobravanje i usvajanje akata koji definiraju i reguliraju poslovanje Banke, ovlašteni su odrediti postupke i nosioce definiranih politika. Jedan od članova Uprave zadužen je za kontrolu i praćenje svih rizika Banke putem nadležnosti za poslovanje Direkcija upravljanja rizicima.

3

Direkcija upravljanja rizicima

Direkcija upravljanja rizicima odgovorna je za postavljanje temelja efikasnog upravljanja rizikom, te upravljanje i kontrolu odluka povezanih s rizičnom izloženošću Banke. Direkcija upravljanja rizicima dužna je razvijati strategiju i načela upravljanja, postaviti okvire, politike i limite prihvatljive rizične izloženosti, te je zadužena za implementaciju i održavanje procedura koji omogućavaju proces neovisne kontrole. Direkcija upravljanja rizicima dužna je i revidirati akte koji su u njenoj nadležnosti, izvršiti kontrolu primjerenosti i analizu učinaka, te ukoliko je potrebno izvršiti usklađivanje istih za slijedeći period.

Unutarnja revizija Procesi upravljanja rizicima u Banci se redovito revidiraju funkcijom interne revizije, koja pregledava adekvatnost procedura kao i njihovo pridržavanje od strane Banke. Rezultate procjene iznosi Upravi, te izvještava o svojim nalazima i preporukama. Ciljevi sustava upravljanja rizicima koje Banka želi postići su da:

• osobe koje preuzimaju rizik ili upravljaju njime u cijelosti razumiju isti • se izloženosti rizicima banke kreću unutar limita koje je postavila Uprava • su aktivnosti organizacijskih dijelova koji preuzimaju i upravljaju rizicima

usklađene sa strategijama i ciljevima postavljenim od Uprave • su odluke kojima se preuzimaju određeni rizici potpuno jasne i

transparentne • se osigura da povrat bude razmjeran preuzetom riziku • je na raspolaganju dostatan kapital kojim se banka štiti od sadašnjih i

budućih rizika Usklađivanje strategije upravljanja rizicima i poslovne strategije provodi se najmanje jedanput godišnje. Zaštite od rizika i smanjenje rizika definiraju se posebnim organizacijskim, normativno reguliranim i operativnim postupcima (politike i ostali normativni akti;metode i tehnike identifikacije,praćenja i nadzora), potom i primjenom tehnika mjerenja rizika (indikatori izloženosti; pokazatelji uspješnosti, različiti oblici analiza, testiranja i klasifikacije) te na kraju i primjenom različitih metoda upravljanja rizicima (korištenje limita, aktivno upravljanje portfeljem i sl.) Na razini pojedinačnih rizika utvrđuju se konkretni činitelji značajnosti rizika kao pokazatelji (benchmarking) koji ukazuju na oblik i način modifikacije rizike odnosno implementiranja različitih oblika zaštite

4

Kreditni rizik Postupci Banke za određivanje i mjerenje kreditnog rizika, te procedure za primjenu utvrđenih postupaka i načina mjerenja, kao i postupci nadzora istih, definirani su kreditnim politikama i procedurama, donesenima za svaki od glavnih procesa upravljanja kreditnim rizikom: odobravanje plasmana, praćenje plasmana, analiza kreditnog portfelja, postupanje s problematičnim plasmanima, sustav ranog otkrivanja povećanog rizika i proces klasifikacije plasmana prema stupnjevima rizičnosti Sukladno navedenim aktima Banka:

• vrši selekciju kreditnih zahtjeva, unutar procesa odobravanja kredita, u pravcu minimiziranja kreditnog rizika. Kod selekcije kreditnih zahtjeva koristi se vlastita metodologija procjenjivanja kreditne sposobnosti, boniteta, urednosti i kvalitete instrumenata osiguranja, uključivo i interni sustav raspoređivanja plasmana. Time se utvrđuju i kumulativne ocjene rizika koje ukazuju na gradaciju/stupnjevanje rizika o čemu se vodi računa kod odobravanja plasmana

• unutar procesa praćenja i prepoznavanja signala ranog upozorenja o

povećanju kreditnog rizika, primjenjuje zaštitne klauzule kojima se sprječava takvo ponašanje dužnika koje bi u toku trajanja kreditnog odnosa pogoršalo njihovu kreditnu sposobnost. Ukoliko bi dužnici prekršili neku od zaštitnih klauzula, banka ima pravo promptno zahtijevati otkaz daljeg korištenja kredita Banke

• tijekom procesa odobravanja i praćenja kreditne izloženosti smanjuje

kreditni rizik putem kolaterala ili drugih oblika odnosno instrumenata i tehnika kreditne zaštite kojima se izravno smanjuju kreditni rizici.

• primjenjuje sustav limita u smislu određivanja maksimalnog iznosa kredita

koji se može odobriti određenom dužniku ili zemlji ili grani djelatnosti u odnosu na kapital banke; limiti zatim određuju maksimalne pragove odnosa između ukupne aktive i rizikom ponderirane aktive; minimalne omjere likvidne aktive u odnosu na ukupnu imovinu

• vrši diversifikaciju svoje kreditne aktive, čime se izravno smanjuje njezin

rizik portfelja. Ovaj oblik zaštita primjenjuje se prije, tijekom i nakon analize kreditnog portfelja banke

Upravljanje poslovima praćenja i analize kreditnog portfelja primarno je fokusirano na kreiranje informacija i pokazatelja namijenjenih ostvarenju slijedećih ciljeva banke na području upravljanja kreditnim rizikom :

5

a) preuzimanje rizika unutar granica raspoloživog kapitala (analiza usmjerena na praćenje kapitalnih limita kreditnog rizika)

b) učinkovita kontrola rizika koncentracije (analizom se dobivaju podloge za kreiranje limita izloženosti i za njihovu kontrolu)

c) uravnoteženost rizika i povrata (analiza je dio procesa određivanja optimizacije odnosa ovih parametara)

d) smanjivanje problematičnih kredita (analiza usmjerena primarno na preventivno djelovanje kako ne bi dolazilo do osjetnijeg pogoršanja ove kategorije izloženosti)

Valutni rizik Upravljanje valutnim rizikom u Banci provodi se u skladu s:

• podzakonskim propisima Hrvatske narodne banke - Odlukom o ograničavanju izloženosti banaka valutnom riziku propisana je metodologija izračuna otvorene devizne pozicije, kao i ograničenje izloženosti ukupne otvorene devizne pozicije (bez pozicije u opcijama i s pozicijom u opcijama) u odnosu na jamstveni kapital u visini od najviše 30%, koja se utvrđuje na dnevnoj osnovi;

• internim limitima – Banka dodatno ograničava dnevnu izloženost ukupne otvorene devizne pozicije i otvorene devizne pozicije u pojedinima valutama

Direkcija upravljanja rizicima provodi analizu izloženosti valutnom riziku na tromjesečnoj osnovi te istu uključuje u izvješća za Upravu Banke. Direkcija upravljanja rizicima jednom godišnje provodi revidiranje adekvatnosti interno propisanih limita izloženosti valutnom riziku.

Kamatni rizik

Kamatni rizik je izloženost financijskog položaja banke nepovoljnim kretanjima kamatnih stopa što može imati negativni utjecaj na zaradu (neto kamatni prihod) ili ekonomsku vrijednost knjige banke.

U cilju udovoljavanja zakonskih propisa i odluka HNB- a, uvažavanja načela sigurnosti i stabilnosti te ostvarivanja planirane profitabilnosti poslovanja, u Banci se primjenjuje sustav mjerenja, limita i izvještavanja o riziku promjene kamatnih stopa. Osim tromjesečnih Izvješća o kamatnom riziku u knjizi banke za potrebe HNB sukladno Odluci o upravljanju kamatnom riziku u knjizi banke (NN 2/2010; 34/2010; 37/2012) za potrebe upravljanja kamatnim rizikom, Banka utvrđuje i prati neusklađenost aktive i pasive s obzirom na mogućnost promjene kamatnih stopa te

6

utvrđuje i prati utjecaj promjene kamatnih stopa na neto prihod Banke, s ciljem zaštite neto kamatnog prihoda. Mjerenje, praćenje i izvještavanje o kamatnom riziku u knjizi banke odgovornost je Direkcije izvješćivanja i kontrolinga.

Direkcija upravljanja rizicima, temeljem dobivenih izvještaja i analiza, predlaže strateške mjere Upravi Banke za smanjenje izloženosti kamatnom riziku.

Organizacijski dijelovi koji zauzimaju kamatonosne pozicije u knjizi banke dužni su provoditi mjere za smanjenje kamatnog rizika koje je, na prijedlog Direkcije upravljanja rizicima usvojila Uprava.

Kamatni rizik u knjizi banke (u 000 kuna i %)

POZICIJA Oznaka valute

Iznos

Neto ponderirana pozicija (FKS, PKS, AKS) EUR (7.736)

Neto ponderirana pozicija (FKS, PKS, AKS) HRK 5.604

Neto ponderirana pozicija (FKS, PKS, AKS) ostale valute (66)

Promjena ekonomske vrijednosti 2.198

Promjena ekonomske vrijednosti/jamstveni kapital

0,85%

Rizik likvidnosti

Upravljanje rizikom likvidnosti regulirano je: • eksternim propisima • internim propisima.

Propisi koji reguliraju područje rizika likvidnosti obuhvaćaju:

• obveznu pričuvu (kunsku i deviznu) koju Banka obračunava, izdvaja i održava u skladu s odredbama relevantnih podzakonskih akata Hrvatske narodne banke,

• deviznu likvidnost, definiranu kao odnos minimalno potrebnih deviznih potraživanja i deviznih obveza, koju Banka održava u skladu s odredbama relevantnih podzakonskih akata HNB-a,

7

• izvješća o likvidnosnom riziku koji obuhvaća izvješća o koeficijentu likvidnosti koje banka održava u skladu s Odlukom o upravljanju likvidnosnim rizikom

Interni akti obuhvaćaju metode, postupke i limite koji omogućavaju mjerenje, praćenje i izvještavanje o riziku likvidnosti na dnevnoj, tjednoj, mjesečnoj i godišnjoj razini:

• plan novčanih tokova – utvrđuje se dnevno, tjedno, mjesečno i godišnje

• minimalne rezeve likvidnosti i redovne rezerve likvidnosti – prate se zasebno kunske i devizne rezerve

• ročna neusklađenost aktive i pasive – utvrđuje se i prati tomjesečno

• diverzifikacija depozitne osnovice – izloženost riziku koncentracije depozita i usklađenost s internim pokazateljima koncentracije utvrđuje se i prati mjesečno

• pokazatelji likvidnosti – utvrđuju se i prate tromjesečno

Dnevne, tjedne i mjesečne planove novčanih tokova izrađuje Direkcija riznice, a godišnji plan Direkcija izvješćivanja i kontrolinga u sklopu pripreme budžeta.. Pokazatelje likvidnosti izrađuje Direkcija izvješćivanja i kontrolinga, a izvješće o iskorištenosti limita likvidnosti izrađuje Direkcija upravljanja rizicima, te ga dostavlja Odboru za likvidnost i Upravi Banke. Uprava Banke određuje dinamiku usklađenja za svako pojedinačno prekoraćenje navedenih limita. Pokazatelji likvidnosti moraju u načelu zadovoljiti slijedeće uvjete:

• da su postavljeni na način da pravodobno upozore na eventualne probleme s likvidnošću ali da u isto vrijeme omoguće profitabilnost poslovanja,

• da su usklađeni sa regulatornim omjerima likvidnosti. Sustav izvješćivanja omogućuje:

• pravodobno i relevantno informiranje Uprave o likvidnosnoj poziciji Banke • praćenje poštivanja donesenih politika, internih akata i limita • praćenje likvidnosne pozicije u kunama i stranim valutama • praćenje rezultata testiranja otpornosti na stres.

8

Operativni rizik Operativni rizik je rizik direktnog ili indirektnog gubitka koji je posljedica neadekvatnih ili neuspjelih unutarnjih procesa, ljudi, sustava ili vanjskih događaja. Operativni rizik se razlikuje od ostalih vrsta rizika jer se on ne preuzima u zamjenu za očekivanu dobit već je prisutan u procesu obavljanja aktivnosti. Odgovornost za proces praćenja i evidentiranja događaja operativnog rizika ima Direkcija upravaljanja rizicima. Zadaci Direkcije za upravljanje rizicima obuhvaćaju sljedeće:

• pregled i kontrola kvalitete prikupljenih podataka • mjerenje izloženosti Banke prema operativnim rizicima • izrada izvještaja o učestalosti i težini operativnih rizika, njihovim uzrocima,

karakteristikama i posljedicama, • sastavljanje «check liste» za procjenu rizičnosti novih proizvoda koji u sebi

sadrže komponentu operativnog rizika • razvijanje i implementacija kvantitativnih i kvalitativnih modela za

upravljanje operativnim rizicima kao elemenata u procesu poslovnog odlučivanja.

• uvođenje indikatora koji pokazuju utjecaj na izloženost Banke operativnim rizicima,

• unapređivanje metoda procjene i mjerenja operativnih rizika. Ostali rizici U skupini ostalih rizika nalaze se upravljački rizik reputacijski rizik, strateški rizik, rizik vanjskih činitelja i rizik zarade. Od utjecaja ostalih rizika banka se štiti primarno putem kontinuiranog procjenjivanja i praćenja njihovog utjecaja, učestalosti i snage djelovanja na ukupno poslovanje banke, uspostavivši strategije i tehnike zaštite uređene normativnim aktima za upravljanje ovom skupinom rizika

9

Jamstveni kapital Jamstveni kapital izračunat je sukladno Odluci o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija. Ukupan iznos jamstvenog kapitala predstavlja zbroj osnovnog kapitala i dopunskog kapitala I, umanjeno za odbitne stavke. Osnovni kapital Osnovni kapital uključuje:

� uplaćene redovne i povlaštene dionice (osim kumulativnih povlaštenih dionica)

� rezerve i zadržanu dobit/gubitak � rezerve za opće bankovne rizike

Stavke koje umanjuju osnovni kapital:

• iznos nerealiziranog gubitka s osnove vrijednosnog usklađivanja financijske imovine raspoložive za prodaju u iznosu od 4,1 mil. kuna.

• nematerijalna imovina (od 31.12.2012.) – 1,9 mil. kuna

Dopunski kapital I U dopunski kapital I uključeni su hibridne instrumenti – financijski instrumenti koji služe za prikupljanje izvora sredstava, a imaju karakteristike kapitala i obveza. Ukupan iznos hibridnih instrumenata na dan 31.12.2012. godine je 14,1 mil. kuna. Odbitne stavke

• ulaganje u CEBA invest, društvo u 100%-nom vlasništvu Banke - 0,65 mil. kuna

10

Jamstveni kapital 31.12.2012.

OPIS u 000 kuna

1. OSNOVNI KAPITAL 246.150

Redovne i nekumulativne povlaštene dionice 203.177

Uplaćene redovne dionice 188.100

Uplaćene povlaštene dionice (osim kumulativnih povlaštenih dionica)

15.625

(-) Vlastite dionice (548)

Rezerve i zadržana dobit 36.923

Rezerve 87.771

Kapitalna dobit od kupovine i prodaje vlastitih dionica 91

(-) Kapitalni gubitak od kupovine i prodaje vlastitih dionica

0

Zadržana dobit 25.311 Dobit tekuće godine 0 (-) Gubitak tekuće godine (76.250) (-) Neto dobici od kapitaliziranog budućeg prihoda od sekuritizirane imovine

0

Rezerve za opće bankovne rizike 12.044 (-) Nematerijalna imovina (1.891)

(-) Neotplaćeni iznos kredita odobrenih za kupnju dionica kreditne institucije

0

(-) Nerealizirani gubitak s osnove vrijednosnog usklađivanja financijske imovine raspoložive za prodaju

(4.103)

2. DOPUNSKI KAPITAL I 14.106 3. ODBITNE STAVKE (650)

(-) Izravna ili neizravna ulaganja u druge kreditne i financijske institucije (više od 10% kapitala)

(650)

4. JAMSTVENI KAPITAL 259.606

11

Kapitalni zahtjevi i procjena adekvatnosti internog kapitala

Kapitalni zahtjev za kreditni rizik Banka za izračun kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik koristi standardizirani pristup na način kako je to propisano Odlukom o adekvatnosti jamstvenog kapitala. Standardizirani pristup mjerenja kreditnog zahtjeva razvrstavanje svih izloženosti iz knjige banke i knjige trgovanja u 15 kategorije izloženosti. Za svaku kategoriju izloženosti Odlukom o adekvatnosti jamstvenog kapitala propisan je način pridruživanja pondera rizika kao i njegova visina. U skladu s Odlukom, Banka može pojedinoj izloženosti dodijeliti ponder rizika na osnovu kreditnog rejtinga vanjske institucije za procjenu kreditnog rizika (VIPKR). Banka koristi rejtinge agencije Moody's za izloženosti prema:

a) središnjim državama i središnjim bankama b) institucijama

Kapitalni zahtjev za kreditni rizik iznosi 12% rizikom ponderirane aktive. Kapitalni zahtjev za valutni rizik Banka je obvezna izračunavati kapitalni zahtjev za valutni rizik ako ukupna otvorena devizna pozicija, uvećana za poziciju u zlatu, prelazi 2% jamstvenog kapitala. Inicijalni kapitalni zahtjev iznosi 8% ukupne otvorene devizne pozicije. Kapitalni zahtjev je iznos inicijalnog kapitalnog zahtjeva uvećanog za 50%. Kapitalni zahtjev za operativni rizik Kod izračuna kapitalnog zahtjeva za operativni rizik Banka koristi jednostavan pristup - metodologija relevantnog pokazatelja. Relevantni pokazatelj računa se kao zbroj propisanih stavki ukupnog prihoda sa svojim pozitivnim ili negativnim predznakom. Relevantni pokazatelj izračunava se na osnovi revidiranih podataka za financijsku godinu. Prema jednostavnom pristupu inicijalni kapitalni zahtjev za operativni rizik jest 15% prosjeka posljednja tri relevantna pokazatelja. Kapitalni zahtjev je iznos inicijalnog kapitalnog zahtjeva uvećanog za 50%.

12

IZLOŽENOST 31.12.2012.

Izloženosti prema središnjim državama ili središnjim bankama

0

Izloženosti prema lokalnoj i regionalnoj samoupravi 0

Izloženosti prema javnim državnim tijelima 7

Izloženosti prema multilateralnim razvojnim bankama 0

Izloženosti prema međunarodnim organizacijama 0

Izloženosti prema institucijama 1.886

Izloženosti prema trgovačkim društvima 7.985

Izloženosti prema stanovništvu 45.170

Izloženosti osigurane nekretninama 1.932

Dospjela nenaplaćena potraživanja 137.975

Visokorizična potraživanja 0

Izloženosti u obliku pokrivenih obveznica 0

Sekuritizacijske pozicije 0

Izloženosti u obliku udjela u investicijskim fondovima 2.234

Ostale izloženosti 7.348

Ukupni kapitalni zahtjev za kreditni rizik 204.537

Pozicijski rizik 0

Rizik namire 0

Valutni rizik 1.101

Robni rizik 0

Ukupan iznos kapitalnih zahtjeva za tržišne rizike 1.101

Ukupan iznos kapitalnih zahtjeva za rizik druge ugovorne strane

0

Ukupan iznos kapitalnih zahtjeva za prekoračenje dopuštenih izloženosti

0

Ukupni kapitalni zahtjev za operativni rizik 15.028

UKUPAN IZNOS KAPITALNIH ZAHTJEVA 220.666

Stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala na dan 31.12.2012. iznosi 14,12%, što je iznad minimalne propisane stope od 12%.

13

Procjena adekvatnosti internog kapitala Postupak procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala (ICAAP) uspostavljen je sukladno odredbama Odluke HNB o postupku procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala, te odgovarajućem internom aktu Banke. Procjena internog kapitala i utvrđivanje njegove adekvatnosti ima za cilj osigurati primjerenu razinu kapitala koja može podržati očekivani rast plasmana, budućih izvora sredstava i korištenja njima, politiku dividendi, kao i svaku promjenu minimalnog iznosa jamstvenog kapitala. Takav način upravljanja omogućava da se buduće aktivnosti banke odvijaju dosljedno i kontrolirano; poboljšava proces donošenja odluka, planiranja i određivanje prioriteta kroz sveobuhvatno i strukturirano razumijevanje poslovnih aktivnosti banke; doprinosi efikasnijem korištenju/alokaciji kapitala na pojedine organizacijske dijelove odnosno poslovne procese; štiti i povećava imovinu i ugled banke.

Proces procjene adekvatnosti internog kapitala obuhvaća:

1. Utvrđivanje rizika,

2. Mjerenje ili procjena pojedinog rizika i određivanje pripadajućih iznosa internih kapitalnih zahtjeva,

3. Izračun ukupnog internog kapitala te njegovo uspoređivanje s izračunatim potrebnim jamstvenim kapitalom Banke

4. Uspoređivanje potrebnog jamstvenog i internog kapitala

Utvrđivanje rizika je postupak identifikacije svih rizika kojima je banka izložena ili bi mogla biti izložena, čiji je rezultat rizični profil Banke. Profil rizika predstavlja temeljni koncept koji banka treba implementirati radi učinkovitijeg poslovanja iz perspektive upravljanja rizicima i ostvarenja poslovne dobiti.

Izvješće o primjeni postupka procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala izrađuje Direkcija upravljanja rizicima jednom godišnje. Uz rizike za koje se izračunavaju minimalni kapitalni zahtjevi (kreditni, valutni i operativni rizik) Banka je na 31.12.2012 izdvojila i interne kapitalne zahtjeve za:

• Valutno inducirani kreditni rizik (metodologija Banke) • Rezidualni rizik – stres porasta DNP (metodologija Banke) • Kamatni rizik u knjizi banke (pojednostavljeni izračun sukladno metodologiji

HNB) • Koncentracijski rizik (metodologija Banke)

14

Interni kapitalni zahtjevi 31.12.2012.

Vrsta rizika Minimalni kapitalni zahtjev

Interni kapitalni zahtjev

Kreditni rizik 204.537 204.537

Valutni rizik 1.101 1.101

Operativni rizik 15.028 15.028

Kamatni rizik u knjizi banke 2.198

VIKR* 1.100

Rezidualni rizik - stres porasta DNP

11.124

Koncentracijski rizik 17.654

UKUPNO 220.666 252.742

*valutno inducirani kreditni rizik

Kreditni i razrjeđivački rizik Kreditni rizik je rizik neplaćanja glavnice i kamate u punoj svoti na dan dospijeća sukladno ugovoru, odnosno rizik gubitka do kojeg dolazi uslijed neispunjenja dužnikove obveze prema banci. Potraživanja koja nisu plaćena sukladno ugovorenim rokovima, klasificiraju se kao dospjela nenaplaćena potraživanja. Dospjela nenaplaćena potraživanja su izloženosti kod kojih je utvrđeno kašnjenje u plaćanju duže od 90 dana. Bez obzira da li je dužnik u zakašnjenju dužem od 90 dana za dio obveze koja proizlazi iz određenog ugovornog odnosa ili sve obveze koje proizlaze iz tog ugovornog odnosa, cjelokupno potraživanje koje banka ima prema tom dužniku, a koja proizlaze iz tog ugovornog odnosa smatrati će se dospjelim nenaplaćenim potraživanjem. Slijedom ovakvog pristupa, ukoliko se evidentira kašnjenje duže od 90 dana po osnovi kamate, u tom se slučaju i cjelokupno potraživanje po osnovi nedospjelih glavnica, smatra dospjelim nenaplaćenim potraživanjem. Kriteriji temeljem kojih se vrši klasifikacija plasmana u rizične skupine na pojedinačnoj osnovi raspoređuju se prema rezultatima analize slijedećih kriterija:

• dužnikovoj kreditnoj sposobnosti • dužnikovoj urednosti u podmirivanju obveza i • kvaliteti instrumenata osiguranja tražbina banke

Za dio izloženosti koji pripadaju „portfelju malih kredita“ (ukupna izloženost prema jednoj osobi je do 300.000 kuna) kriterij za raspoređivanje u rizične skupine je isključivo na temelju urednosti dužnika u podmirivanju obveza prema Banci. Za sve ostale izloženosti iz „portfelja malih kredita“ procjena rizičnosti vrši se na pojedinačnoj osnovi prema gore navedenim kriterijima. Razrjeđivački rizik nije relevantan za Banku s obzirom na vrstu i opseg poslovanja.

Kvantitativne informacije Ukupan i prosječan iznos izloženosti razvrstan prema različitim kategorijama izloženosti

- u 000 kn-

Bruto iznos izloženosti kreditnom riziku po kategorijama izloženosti

Ukupna izloženost

Krediti, depoziti, potraživanja po

kamatama i ostala potraživanja

Dužnički vrijednosni papiri

Klasične izvanbilančne

stavke Ostala imovina *

ukupan iznos

prosječan iznos

ukupan iznos

prosječan iznos

ukupan iznos

prosječan iznos

ukupan iznos

prosječan iznos


237.504 163.139 150.397 74.365 68.867

Izloženosti prema lokalnoj i regionalnoj samoupravi

140 140 131

Izloženosti prema javnim državnim tijelima 5.556 5.556 5.811

Izloženosti prema multilateralnim razvojnim bankama i međunarodnim organizacijama

0 0

Izloženosti prema institucijama (kreditnim institucijama i investicijskim društvima)

44.038 43.690 48.311

348 423

Izloženosti prema trgovačkim društvima 257.065 224.675 206.836

29.810 28.885

Izloženosti prema stanovništvu uključujući MSD

1.275.874 1.104.722 1.124.788 25.511 23.722 145.641 148.356

Izloženosti u obliku pokrivenih obveznica

Izloženosti u obliku udjela u investicijskim fondovima

18.615

18.615 17.680

Ostale izloženosti 65.648 8.105 7.854

158 146 59.965 60.834

UKUPNO: 1.904.440 1.550.027 1.471.227 118.491 117.269 175.957 168.150 59.965 63.396

* U ostalu imovinu uključen je gotov novac u blagajnama i trezoru, materijalna i nematerijalna imovina, prolazne stavke te ostala aktiva.

Geografska podjela izloženosti - u 000 kn -

Geografska područja


kamatama i ostala

potraživanja

Dužnički vrijednosni

papiri


stavke

Zagrebačka 86.720 1.317 7.600 Krapinsko-Zagorska 30.510 275 7.818 Sisačko-Moslovačka 6.690 1.165 Karlovačka 91.421 900 673 Varaždinska 14.473 109 26.532 Koprivničko-Križevačka 32.338 3.441 Bjelovarsko-Bilogorska 49.177 152 Primorsko-Goranska 38.437 7.903 Ličko-Senjska 91 Virovitičko-Podravska 2.557 Požeško-Slavonska 842 45 Brodsko-Posavska 41.081 433 Zadarska 6.192 4.696 Osječko-Baranjska 27.489 701 Šibensko-Kninska 367 36 Vukovarsko-Srijemska 17.201 94 677 Splitsko-Dalamtinska 28.562 4.635 Istarska 21.952 532 Dubrovačko-Neretvanska 478 365 Međimirska 2.638 889 Grad Zagreb 1.025.814 84.564 112.360 Austrija 598

Italija 341

Španjolska 267

Njemačka 9.950 10.171

Belgija 9.498

Nizozemska 779

Švicarska 2.813 16.365

Ostale države 751

UKUPNO 1.550.027 118.491 175.957

17

Podjela izloženosti prema vrsti djelatnosti ili druge ugovorne strane razvrstanih prema kategorijama izloženosti

- u 000 kn -

Glavne vrste djelatnosti


kamatama i ostala potraživanja

Dužnički vrijednosni

papiri


stavke

Poljoprivreda,šumarstvo i ribarstvo 34.549 181 1.258 Rudarstvo i vađenje 30.026 Prerađivačka industrija 255.083 3.902 43.444 Građevinarstvo 191.461 1.409 19.395 Trgovina na veliko i na malo 364.500 11.848 30.731 Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 94.508 Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 40.846 2.433 241 Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

30.571 4.970 35.118

Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja

70.433 18.615 20.773

Poslovanje nekretninama 43.429 Ostale djelatnosti 58.051 768 17.372 Stanovništvo 164.783 7.625

Središnja država ili središnja banka

171.787 74.365

UKUPNO 1.550.027 118.491 175.957

Preostalo dospijeće

- u 000 kn -

Preostalo dospijeće do 1

mjesec 1- 3

mjeseca 3-12

mjeseca preko 12 mjeseci

Ukupno

Krediti, depoziti, potraživanja po kamatama i ostala potraživanja

903.385 52.328 200.392 393.922 1.550.027

Dužnički vrijednosni papiri 25.003 12.432 36.616 44.440 118.491

Klasične izvanbilančne stavke 41.348 24.665 77.120 32.824 175.957

UKUPNO 969.736 89.425 314.128 471.186 1.844.475

Izloženosti kod kojih je izvršeno umanjenje vrijednosti, dospjela nenaplaćena potraživanja i promjene u ispravcima vrijednosti prema vrsti druge ugovorne strane - u 000 kn -

Vrsta druge ugovorne

strane

Iznos plasmana kod kojih

je izvršeno umanjenje (ispravak) vrijednosti

Stanje ispravaka vrijednosti plasmana

Troškovi ispravaka vrijednosti

Prihodi od ukinutih

ispravaka vrijednosti

Otpisi plasmana na teret

ispravaka vrijednosti

Prihodi od

naplate plasmana otpisanih

u proteklim godinama

Dospjela nenaplaćena potraživanja

*

Iznos izvanbilančnih obveza za koji su izdvojena rezerviranja

za identificirane

gubitke

Stanje rezerviranja

za identificirane

gubitke s osnove

izvanbilančnih obveza

Troškovi rezerviranja

za identificirane

gubitke s osnove

izvanbilančnih obveza

Prihodi od ukidanja

rezerviranja za

identificirane gubitke s

osnove izvanbilančni

h obveza

Stanovništvo 83.711 32.544 19.093 14.045 55 23 108.117 Trgovačka društva i MSD

306.176 114.209 68.896 1.929 109 257 557.351 7.588 822 709

UKUPNO 389.887 146.753 87.989 15.974 164 280 665.468 7.588 822 709 0

* Ukupna potraživanja koja nisu izvršena sukladno ugovorenim rokovima

Promjene u ispravcima vrijednosti i rezervacijama za izloženosti kod kojih je izvršeno umanjenje vrijednosti

- u 000 kn -

Opis Ispravak

vrijednosti plasmana

Rezerviranja za

izvanbilančne obveze

Ukupno

Promjene u ispravcima vrijednosti plasmana i rezerviranjima za identificirane gubitke po izvanbilančnim obvezama

Početno stanje (završno stanje prethodne godine) 74.902 113 75.015

Povećanje ispravaka vrijednosti / rezerviranja 87.989 709 88.698

Smanjenje ispravaka vrijednosti/ rezerviranja 15.974 15.974 Otpisi plasmana na teret ispravaka vrijednosti tijekom izvještajnog razdoblja 164 164

Završno stanje 146.753 822 147.575

Promjene u ispravcima vrijednosti i rezerviranjima za identificirane gubitke na skupnoj osnovi

Početno stanje (završno stanje prethodne godine) 12.727 1.661 14.388

Promjena rezerviranja tijekom izvještajnog razdoblja -1.379 -229 -1.608

Završno stanje 11.348 1.432 12.780

Naplata plasmana otpisanih u proteklim godinama 280 280

20

Standardizirani pristup mjerenju kreditnog rizika Kategorije izloženosti prema ponderima rizika Središnje države i središnje banke

u 000 kuna

PONDER RIZIKA (%)

Neto izloženost prije primjene

tehnika smanjenja

kreditnog rizika

Neto izloženost nakon primjene

tehnika smanjenja kreditnog rizika

0% 237.504 237.504

UKUPNA IZLOŽENOST 237.504 237.504

Lokalna uprava u 000 kuna

PONDER RIZIKA (%)





50% 4 4

75%

100% 0 0

150% 55 55

UKUPNA IZLOŽENOST 59 59

Javna državna tijela u 000 kuna

PONDER RIZIKA (%)





0% 5.299 5.299

10%

20% 0 0

35%

50% 126 126

75%

100% 0 0

150% 131 131 UKUPNA IZLOŽENOST 5.556 5.556

21

Institucije u 000 kuna

PONDER RIZIKA (%)





0% 0 0

10%

20% 27.848 23.980

35%

50% 81.152 21.812

75%

100% 14 14

150% 3.057 3.057 UKUPNA IZLOŽENOST 112.071 48.863

Odbitna stavka od jamstvenog kapitala

650

Trgovačka društva u 000 kuna

PONDER RIZIKA (%)





35% 226 226

50% 0 0

75%

100% 94.466 72.569


22

Stanovništvo i MSD* u 000 kuna

PONDER RIZIKA (%)




tehnika smanjenja

kreditnog rizika

35% 1.908 1.908

50% 37.660 30.701

75% 33.990 25.510

100% 562.068 497.278

150% 506.719 506.719 UKUPNA IZLOŽENOST 1.142.345 1.062.116

Udjeli u investicijskim fondovima

u 000 kuna

PONDER RIZIKA (%)





100% 18.615 18.615

150% 0 0 UKUPNA IZLOŽENOST 18.615 18.615

Ostale izloženosti

u 000 kuna

PONDER RIZIKA (%)





0% 9.574 38.230

10% 0 0

20% 0 54.786

35% 0 0

50% 0 0

75%

100% 50.584 50.324


23

Tehnike smanjenja kreditnog rizika Banka se u okviru primjene standardiziranog pristupa, za potrebe smanjenja kreditnog rizika, koristi metodom jednostavnog financijskog kolaterala.

Tehnike smanjenja kreditnog rizika u 000 kuna

Kategorije izloženosti

Materijalna kreditna zaštita

Nematerijalna kreditna zaštita

Financijski kolateral

Ostali kolaterali

Garancije/ jamstva


0 0 0

Izloženosti prema lokalnoj i regionalnoj samoupravi 0 0 0

Izloženosti prema javnim državnim tijelima 0 0 0

Izloženosti prema institucijama 63.040 0 0

Izloženosti prema trgovačkim društvima 965 0 0

Izloženosti prema stanovništvu 14.249 0 0

Izloženosti u obliku udjela u investicijskim fondovima 0 0 0

Ostale izloženosti 189 0 0

UKUPNO 78.443 0 0

Napomena sukladno članku 6. Stavak 2. Odluke o javnoj objavi bonitetnih zahtjeva kreditnih institucija: Sve ostale kvalitativne i kvantitativne informacije koje ne sadrži ovaj dokument, objavljene su u Godišnjem financijskom izvještaju za 2012 godinu, dostupan na internetskim stranicama Banke i Zagrebačke burze.

GODISNJA JAVNA OBJAVA BONITETNIH ZAHTJEVA 31.12 JAVNA OBJAV… · U cilju udovoljavanja zakonskih...

Documents

Transcript of GODISNJA JAVNA OBJAVA BONITETNIH ZAHTJEVA 31.12 JAVNA OBJAV… · U cilju udovoljavanja zakonskih...