GODIŠNJE IZVJEŠĆE17-'18.pdf · 2018-11-26 · Privatni dječji vrtić „Dječja igra“ Aleja...

Privatni dječji vrtić „Dječja igra“

Aleja Blaža Jurišića 9

10 040 Zagreb

[email protected]

01/2915 334

GODIŠNJE IZVJEŠĆE

O OSTVARENJU PLANA I PROGRAMA RADA

VRTIĆA U PEDAGOŠKOJ GODINI 2017./2018.

Zagreb, 3. rujan 2018.

SADRŽAJ

OSNOVNI PODACI O USTANOVI .............................................................................. 4

USTROJSTVO RADA.................................................................................................. 9

MATERIJALNI UVJETI RADA ................................................................................... 11

RAD NA NJEZI, SKRBI ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE ......................... 13

ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD .................................................................................. 18

KULTURNA I JAVNA DJELATNOST....................................................................... 103

STRUČNO USAVRŠAVANJE ODGAJATELJA ....................................................... 105

SURADNJA S RODITELJIMA I DRUŠTVENOM SREDINOM ................................. 113

UVOD

U pedagoškoj godini 2017/2018., privatni dječji vrtić „Dječja igra“ djelovao je u

kapacitetu od 11 odgojnih skupina. U okviru svoga djelovanja provodili smo redovite

programe njege, odgoja, obrazovanja, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi

djece rane i predškolske dobi koji su prilagođeni razvojnim potrebama djece, te

njihovim mogućnostima i sposobnostima.

U svim objektima ove godine usmjerili smo se na dvije teme internog stručnog

usavršavanja: „Razvoj socioemocionalnih umijeća djece jasličke dobi i timskog učenja

među odgajateljima“ (jaslice) te „Razvoj kulture suradnje među djecom i timskog

učenja među odgajateljima“ (vrtić).

Unapređenje kontekstualnih uvjeta i kvalitete odgojne prakse poduprlo je u svim

objektima i stručno usavršavanje svih djelatnika uključenih u odgojno-obrazovni

proces: interni oblici stručnog usavršavanja u vidu tjednih (na razini odgojne skupine)

i mjesečnih refleksija (na razini objekta), specijaliziranih edukacija i iskustvenih

radionica, te stručna usavršavanja izvan ustanove.

OSNOVNI PODACI O USTANOVI

Naziv Ustanove: Privatni dječji vrtić "Dječja igra", Zagreb

Adresa Ustanove: Aleja Blaža Jurišića 9/ objekt Suncokret

Područni objekti: Klekovačka 32/ objekt Tratinčica

Vile Velebita 8/ objekt Maslačak

Kuzminečka 16-18/ objekt Jaglac

Telefon: 01/ 29 15 334, 091/ 39 15 334

E-mail, web stranica Ustanove: [email protected], www.djecja-igra.hr

OIB: 37394657906

Osnivač Ustanove: Anja Bucković Harapin

Djelatnost: Predškolski odgoj i obrazovanje te skrb o djeci rane i predškolske

dobi od navršenih godinu dana života do polaska u osnovnu školu

Radno vrijeme Ustanove: 6.30 - 18.00

Broj upisane djece: Rujan 2017. - 201 djece

Lipanj 2018. - 217 djece

Broj odgojnih skupina: 11

Broj zaposlenih: 41 (kolovoz 2018.)

mailto:[email protected]

http://www.djecja-igra.hr/

RB

IME I PREZIME

RADNIKA

Radno mjesto

Stupanj

i vrsta

stručne

spreme

Radno vrijeme

puno/nepuno

(broj sati

tjedno)

Radni status – ugovor

o radu na neodređeno

ili određeno vrijeme,

volonterski ugovor,

ugovor o djelu

1.

TEREZIJA NIKOLIĆ

ODGAJATELJ

VŠS

PRV

NEODREĐENO

2.

ŽELJKA BENETA

ODGAJATELJ

VŠS

PRV

NEODREĐENO

3.

ANĐA ČUJIĆ

KUHARICA

SSS

PRV

NEODREĐENO

4.

IVANA ŽARKO

ODGAJATELJ

VŠS

PRV

NEODREĐENO-

porodni dopust

5.

VALENTINA

KRIŽANAC

ODGAJATELJ

VŠS

PRV

NEODREĐENO

6.

SUZANA BARIŠIĆ

ODGAJATELJ

VŠS

PRV

NEODREĐENO

7.

MARIJA ŠIMIĆ

ODGAJATELJ

VŠS

PRV

NEODREĐENO

8.

MARIJA SOKOLIĆ

ODGAJATELJ

VŠS

PRV

NEODREĐENO

9.

ANJA BUCKOVIĆ

HARAPIN

RAVNATELJ

VŠS

PRV

NEODREĐENO

10.

MARTINA LUKAČIĆ-

MUJIĆ

SERVIRKA

SPREMAČICA

SSS

PRV

NEODREĐENO

11.

MARINA IVANOVIĆ

SERVIRKA

SPREMAČICA

NK

PRV

NEODREĐENO

12.

ROMINA GRUBIŠIĆ

ODGAJATELJ

VŠS

PRV

NEODREĐENO

13.

TAJANA LERMAN

ODGAJATELJ

VŠS

PRV

NEODREĐENO -

čuvanje trudnoće

14.

ANĐELKA OJDANIĆ

KUHARICA

KV

PRV

NEODREĐENO

15.

MIRA BASTALEC

SERVIRKA

SPREMAČICA

SSS

PRV

NEODREĐENO

16.

RADMILA

MARINOVIĆ

ADMINISTRATOR

SSS

PRV

NEODREĐENO

17. SAŠA MATIKA PSIHOLOG VSS PRV NEODREĐENO -

porodni dopust

18.

GABRIJELA HODAK

ODGAJATELJ

VŠS

PRV

NEODREĐENO -

porodni dopust

19.

ANDRIJANA SUPINA

ODGAJATELJ

VŠS

PRV

NEODREĐENO

20.

MLADEN BUCKOVIĆ

EKONOM

DOMAR

SSS

PRV

NEODREĐENO

21.

MARTINA VALENTA

ODGAJATELJ

VŠS

PRV

NEODREĐENO

22.

LANA STOJČEVIĆ

ODGAJATELJ

VŠS

PRV

NEODREĐENO-

porodni dopust

23.

ANDREA

KUSAKOVIĆ

ODGAJATELJ

VŠS

PRV

NEODREĐENO

24.

MARTINA BURIĆ

ODGAJATELJ

VŠS

PRV

NEODREĐENO

25.

ANAMARIJA DUBIĆ ODGAJATELJ VŠS PRV NEODREĐENO

26.

KRISTINA ZRILIĆ ODGAJATELJ VŠS PRV NEODREĐENO-

čuvanje trudnoće

27.

SANJA KOLARIĆ

PIPLICA

PEDAGOG VSS PRV NEODREĐENO -

porodni dopust

28.

SVETINKA CABLK ODGAJATELJ -

PRIPRAVNIK

VŠS PRV NEODREĐENO

29.

VERA POLANŠĆAK ODGAJATELJ VŠS PRV NEODREĐENO

30.

ANA ZAJEC ODGAJATELJ VŠS PRV NEODREĐENO

31.

NIKOLINA BURA ODGAJATELJ VŠS PRV NEODREĐENO

32.

HELENA ŠIMUNOVIĆ ODGAJATELJ VŠS PRV NEODREĐENO

33. LANA JUGOVIĆ ODGAJATELJ VŠS PRV NEODREĐENO

34. EMANUELA PAŽIĆ ODGAJATELJ VŠS PRV ODREĐENO- zamjena

Žarko

35. TIHANA ŠEREMET ODGAJATELJ VŠS PRV ODREĐENO

36. MATEJA BATUR ODGAJATELJ VŠS PRV ODREĐENO

37. ANITA MALAŠIĆ PEDAGOG VSS PRV ODREĐENO - zamjena

Kolarić Piplica

38. MILENA GLAVAK ODGAJATELJ -

PRIPRAVNIK

VŠS PRV ODREĐENO

39. NINIĆ OLIVERA SERVIRKA

SPREMAČICA

SSS PRV NEODREĐENO

40. KOMAZLIĆ ANA

KLARA

ODGAJATELJ VSS PRV ODREĐENO

41. SARA MILAVEC PSIHOLOG VSS PRV ODREĐENO - zamjena

Matika

USTROJSTVO RADA

OPSEG I VRSTE PROGRAMA

Privatni dječji vrtić “Dječja igra” djeluje na četiri lokacije s ukupno jedanaest

odgojnih skupina.

LOKACIJA

ODGOJNE SKUPINE

Vile Velebita 8

OBJEKT MASLAČAK

MRKVICE

Aleja ŽABICE

Blaža Jurišića 9

OBJEKT SUNCOKRET

ZEČIĆI

BUBAMARE

Klekovačka 32

OBJEKT TRATINČICA

LOPTICE

Kuzminečka 16-18

OBJEKT JAGLAC

DELFINI

MRAVI

ZVJEZDICE

JEŽIĆI

RIBICE

LAVIĆI

Uz redovni desetosatni program, u vrtiću su se ostvarivali i kraći programi:

• sport: Udruga Športići

• ritmika i ples: Katarina Đurđević (plesni pedagog)

• engleski jezik: odgajateljice Romina Grubišić, Tajana Lerman i Helena

Šimunović

• njemački jezik: Udruga za rano učenje stranih jezika “Cvrčak”

MATERIJALNI UVJETI RADA

Vrtić djeluje u nenamjenskim poslovnim prostorima koji su nakon adaptacije

prilagođeni pedagoškim standardima i potrebama djece. Svi prostori imaju optimalnu

kvadraturu, sve odgojne skupine vlastitu garderobu i prostor dječjih sanitarija. Vrtić

ima dvije opremljene sportske dvorane koje djeca svakodnevno koriste. Jedna dvorana

smještena je u objektu Suncokret u Dubravi dok se druga nalazi u objektu Jaglac na

Vrbanima III.

Jedna profesionalna kuhinja, uređena prema suvremenim zahtjevima koje

potražuje HACCAP, nalazi se u objektu Jaglac na Vrbanima III, dok se druga nalazi u

Dubravi, u objektu Suncokret, iz kojeg se hrana prevozi u objekte Maslačak i Tratinčica.

Prijevoz u objekt Maslačak vrši se dostavnim vozilom kako bi zadovoljili svi uvjeti koje

nalaže HACCAP, a koji se odnose na transport hrane.

Prostori svih soba dnevnog boravka djece opremljeni su primjerenom opremom,

didaktikom i materijalima. Za potrebe odgojno-obrazovnog rada s djecom prostori su

organizirani po centrima aktivnosti i osigurano je dovoljno slobodnog prostora za

zajedničku igru i kretanje djece. Uz stalne, odgojiteljice su povremeno organizirale i

centre aktivnosti sukladno aktualnim interesima i projektima djece, situacijskim

poticajima i događanjima u skupini, društvenom i prirodnom okruženju. Centri

aktivnosti kontinuirano su se nadopunjavali i obogaćivali različitim materijalima,

uporabnim predmetima, prirodninama, slikovnim, pisanim i audio-vizualnim

materijalima te didaktičkim materijalima oblikovanim od strane odgajatelja.

Skupine u objektima Suncokret i Tratinčica koriste gradski park koji je uređen i

prilagođen za boravak djece na zraku, dok djeca jasličke dobi vrijeme boravka na zraku

najčešće provode u kolicima za vožnju djece. Skupina u objektu Maslačak koristi park

iza zgrade koji je također uređen i u funkciji djece. Skupine u objektu Jaglac koriste

ograđeni park napravljen za potrebe vrtića.

RAD NA NJEZI, SKRBI ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE

Rad na njezi, skrbi za tjelesni rast djece i brizi za njihovo zdravlje realiziran

je kroz područja:

1. Rad na praćenju i unapređivanju higijensko-zdravstvenih i sanitarnih uvjeta, te

primjena dobre higijenske prakse i sustava samokontrole (po principima HACCP-a).

2. Praćenje razvoja djece kroz primjenu dostupnih preventivnih mjera i drugih mjerljivih

parametara, te provođenje mjera iz Programa zdravstvene zaštite djece, higijene i

pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima („Narodne novine“ broj 105/02 i 55/06).

3. Vođenje evidencije obvezne zdravstvene i sanitarno-epidemiološke dokumentacije.

4. Planiranje, praćenje i evaluacija prehrane.

1.1. U praćenju i unapređivanju higijensko-sanitarno-zdravstvenih uvjeta u samom

vrtiću sudjeluju radnici tehničke službe, te svi ostali radnici vrtića u suradnji sa

zdravstvenom voditeljicom i ravnateljicom vrtića.

I ove smo godine u cilju ostvarivanja dobre higijenske prakse u području higijensko-

sanitarno-zdravstvenih uvjeta nastavili s primjenom načela HACCP sustava odnosno

dobre higijenske prakse. Isto tako, u slučaju pojačane incidencije zaraznih bolesti,

poduzimamo i odgovarajuće protuepidemijske mjere po preporuci HE službe i prema

važećim protokolima.

Realizirane su sljedeće zadaće:

• Praćenje postupaka čišćenja prema datim planovima (spremačice)

• Praćenje procesa rada u kuhinji, te postupaka čišćenja prema datim planovima

(evidencijske liste)

• Edukacija spremačica o postupcima čišćenja, pranja i dezinfekcije

• Kontrola osnovnih parametara čišćenja

1.2. Organizacija rada tehničkog osoblja

Organizacija rada tehničkog osoblja prilagođavala se fleksibilnoj organizaciji

cjelokupnog procesa rada u vrtiću s ciljem uvažavanja potreba svakog pojedinog

djeteta, te vrtića u cjelini. Kao i ranijih godina, sanitarnim nadzorima od strane

mjerodavnih institucija potvrđena je dobra higijenska praksa u vrtiću, te nije bilo

potrebe za poduzimanjem nikakvih mjera. Tome svakako doprinosi i dobra, te

kontinuirana edukacija osoblja u tom, za vrtiće, jako bitnom segmentu rada.

Provođenjem procesa rada u kuhinji te postupaka čišćenja, pranja i dezinfekcije ostalih

prostorija vrtića u slučajevima nepoštivanja osnovnih parametara čišćenja davale su

se upute u odnosu na primjenu korektivnih mjera, te provodila eukacija tehničkog

osoblja.

2.1. U cilju utvrđivanja/praćenja rasta, razvoja i zdravlja djece realizirane zadaće

odnose se na:

• Utvrđivanje zdravstvenog statusa na osnovu evidencije procijepljenosti, pobola

i dužine izbivanja djece po osnovi pobola, te procjena uspješnosti provedbe

potrebnih postupaka. Rast, razvoj i zdravlje djece prati se i procjenjuje i kroz

analizu antropometrijskih mjerenja i praćenja stanja uhranjenosti.

• Praćenje epidemiološke situacije i uspješnost u preveniranju istih.

• Praćenje i procjena higijensko-sanitarnih i zdravstvenih uvjeta kroz pojedine

segmente procesa rada i suradnja s ostalim sudionicima procesa.

Standardni postupci odgajatelja koje oni u suradnji i po potrebi provode sa

zdravstvenom voditeljicom vrtića u cilju očuvanja zdravlja djece i ove su se godine

uspješno provodili. Jutarnja trijaža djece, provođenje jutarnjih tjelovježbi, svakodnevni

boravak na zraku, pravilna izmjena dnevnih aktivnosti, provođenje i održavanje osobne

higijene djece, poticanje na pravilne kulturno-higijenske navike, poticanje na pravilne

prehrambene navike, pravovremeno uočavanje simptoma bolesti te poduzimanje

odgovarajućih mjera, samo su neki od postupaka u zaštiti zdravlja djece o kojoj

skrbimo. Njihovo pravilno i kontinuirano provođenje te standardiziranje procesa

postupaka, temelj su stvaranja sigurnog i zdravog okruženja za pravilan rast i razvoj

djece, te podrška cjelovitom razvoju djeteta, osobito u području takozvanih diskretnih

podrška.

2.2. Prije dolaska djeteta u skupinu, radi utvrđivanja zdravstvenog statusa svakog

pojedinog djeteta, putem inicijalnih razgovora s roditeljima novoprimljene djece

prikupljeni su svi relevantni podaci. Za svako dijete otvoren je zdravstveni karton i

upisani podaci o procijeljenosti djeteta, podaci o eventualnim zdravstvenim i ostalim

poteškoćama u razvoju, dosadašnje preboljene bolesti, te određene specifičnosti

vezane za zdravlje i razvojni status djeteta.

2.3. Procjena i analiza određenih pokazatelja zdravstvenog statusa djece (iz Programa

mjera zdravstvene zaštite djece...)

Kontrola cijepljenja i upućivanje na docjepljivanje izuzetno je važan segment u

preveniranju oboljenja i sprječavanju širenja bolesti. Zato je izuzetno važno da roditelji

već kod upisa djeteta u vrtić daju na uvid cjepnu iskaznicu djeteta radi utvrđivanja

cjepnog statusa, te po potrebi upućivanja na docjepljivanje. Također, i tijekom godine,

a na osnovu uvida u cjepne kartone djece, djeca se upućuju na docjepljivanje. Na taj

način, uz suradnju roditelja i pedijatara imamo bolje pokazatelje stanja procijepljenosti

djece. Podaci o cjepnom statusu djece sastavni su dio zdravstvene dokumentacije

djece u dječjem vrtiću i upotpunjuju se kroz cijelu godinu. Smatramo potrebitim i važnim

voditi evidenciju procijepljenosti djece tijekom godine kako bi zajedno s pedijatrima i

roditeljima bili uspješniji u preveniranju određenih stanja i bolesti djeteta te zaštite

cjelokupne populacije o kojoj skrbimo.

2.4. Praćenje i analiza pobola djece

Tijekom cijele godine kontinuirano se u svim odgojnim skupinama prati

zdravstveno stanje djece, te se evidentiraju izostanci i poboli. Za točniji uvid u stanje

pobola osim ispričnica liječnika, koristimo i podatke dobivene od odgajatelja i roditelja.

Manji postotak izostanaka nema za razlog bolest djeteta, nego su ti izostanci vezani

uz boravak djeteta u obitelji. Prema dobi djece, prisutnost u dobi od 1 do 3 godine

(zdravstveno najugroženija populacija) i ove je godine bila prosječno velika. No, djeca

i dalje često dolaze u jaslice sa simptomima koji evidentno upućuju na bolest (najčešće

su to simptomi bolesti respiratornog trakta i probanog trakta). U takvim situacijama

procjenjivali smo zdravstveni status djeteta, te svoje postupke usmjeravali na pomoć

akutno bolesnom djetetu, a potom i na roditelje i pedijatre djeteta. Kada se radi o

akutnoj potrebi djeteta, vrtić surađuje i s pedijatrom djeteta te zajedno s njim pronalazi

najbrže i najbolje postupke za akutno bolesno dijete, ali i za ostalu djecu u skupini.

Prema analizi pobola najveći broj izostanaka djece je zbog respiratornih infekcija,

različitih virusnih infekcija s osipnim simptomima, te bolesti uha i oka. Ove smo godine

u prosincu i siječnju imali nešto pojačanu incidenciju strptokoknih angina te smo u

suradnji s roditeljima te djece i nadležnom HE službom kontinuirano pratili pobol u svim

skupinama i poduzimali odgovarajuće protuepidemijske mjere (pojačane higijenske

mjere) unutar samog vrtića.

2.5. Antropološka analiza

Analizom mjerenja djece (mjerena je t.t. i t.v.), prema grubom scriningu dobiveni

su zadovoljavajući rezultati.

Iz procesa uočavanja i rješavanja problema kada govorimo o zdravlju naše

populacije o kojoj skrbimo, proizlazi i potreba edukacije, zdravstvenog odgoja i

delegiranje pojedinih zadaća ostalim sudionicima procesa. Pronalaženjem i

stvaranjem različitih strategija jačanja i potpomaganja kompetencija ostalih u procesu

(nezdravstvenih struka) od ravnatelja do tehničke službe, zajedno ostvarujemo,

djelujemo, čuvamo, podržavamo i unaprijeđujemo zdravlje djece i odraslih. Isto tako,

na taj način pomažemo u postupcima rješavanja problema koji nastaju radi bolesti.

Važnost dobre procjene zdravlja djeteta pa samim time i našeg djelovanja, upućuje

sve nas koji skrbimo o djeci u dječjim vrtićima na stalnu doedukaciju u područjima koja

se bave dječjim zdravljem i bolestima, ali i drugim područjima dječjeg razvoja, kako bi

uvijek i na vrijeme, te na adekvatan način zaštitili zdravlje djece o kojoj skrbimo.7

U promicanju novih spoznaja iz područja zaštite zdravlja djece izrađujemo i

edukativne materijale (letke, upute...) za odgojitelje i roditelje, kako bi se u odgojno-

obrazovnom procesu mogli primjenjivati najbolji i najkvalitetniji načini rada. Takvi

materijali pružaju odgojiteljima i roditeljima dovoljnu količinu konkretnih informacija

koje su dio alata prilikom prakticiranja dobre pedagoške prakse u interesu zdravlja

djece.

U odnosu na roditelje, odgajatelje i šire okruženje:

• Informacije i poruke putem kutića za roditelje kod pojave određenih

problema i potrebe poduzimanja određenih mejra

• Izrada stručnih materijala i priloga kao pomoć u lakšem definiranju

određenih postupaka i mjera.

• Suradnja sa vanjskim sustručnjacima po određenim temama.

3. Vođenje evidencije obvezne zdravstvene i sanitarno-epidemiološke dokumentacije

• zdravstveni karton za svako dijete (svi podaci vezani za zdravstveni status

djeteta, pobol, antropološka mjerenja i cijepljenje)

• evidencija epidemioloških indikacija

• evidencija sanitarnog nadzora

• evidencija djece s posebnim potrebama

• evidencija pobola

• evidencija povreda djece

4. Planiranje, praćenje i evaluacija prehrane

U planiranju prehrane primjenjuju se Prehrambeni standardi o planiranju

prehrane djece u dječjem vrtiću – jelovnici i normativi (Vučemilović, Vujić Šisler, 2007).

Kontinuiranim praćenjem prehrane pronalazimo i neke nove mogućnosti u planiranju

za djecu prihvatljivijih kombinacija namirnica ili pak drugačiji način pripremljenih ne

odstupajući od propisanih normativa i vrsta namirnica. Putem kutića informiranja i

putem naše web stranice roditeljima uz jelovnike, u rubrici „Iz našeg kuhinjskog lonca“

dajemo i recepte nekih novih jela, iz tjednih jelovnika Također nastojimo informirati

roditelje i o nutritivnim vrijednostima pojedinih namirnica što je važno znati kada se

planiraju dječji obroci.

I ove smo godine putem kutića informiranja, a vezano za pojedine namirnice i

recepte ponudili roditeljima stručne tekstove o npr. slanutku, prosu, mahunarkama,

heljdi, leći te savjete kako ih pripremati. Kako se radi o namirnicama izuzetne nutritivne

vrijednosti, nastojati ćemo i nadalje upućivati roditelje u korisnost primjene ovih

namirnica u planiranju dječjih jelovnika. Svakodnevno vodimo brigu o kvaliteti

dobivenih namirnica te u slučaju potrebe i mijenjamo dnevni jelovnik. Naše zadaće i

nadalje bit će usmjerene na poštivanje prehrambenog standarda, edukaciji svih koji

sudjeluju u kreiranju, kuhanju, serviranju jela i obroka kako bi zajedno uz roditelje

podizali svijest o važnosti pravilne prehrane za rast i razvoj djece o kojoj skrbimo.

ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD

Primarna usmjerenost naše ustanove jest omogućiti svakom djetetu da ju

osjeća kao drugi dom, da se i samo osjeća dobro i sigurno u njoj te da mu okruženje u

kojem veći dio dana boravi, nudi pregršt različitih mogućnosti za djelovanje, za cjeloviti

razvoj, za ostvarivanje jedinstvenih osobnih potencijala te realizaciju kreativnih zamisli.

Vodeći se ovim ciljem, odgojno-obrazovni proces u svim našim objektima kreiramo i

realiziramo uvažavajući specifičnosti okruženja u kojem se pojedini objekt nalazi,

potrebe i razvojne mogućnosti djece – primarnih subjekata, te kulturu višegodišnjeg

funkcioniranja određenog objekta i svih koji u njemu djeluju. Kako bismo sve ovo

ostvarili, sustavno radimo na unapređivanju i podizanju razine kvalitete odgojno-

obrazovnog rada svih naših djelatnika te na dnevnoj bazi „osluškujemo“ i analiziramo

potrebe prakse u našim objektima. Takvim pristupom i djelovanjem osiguravamo

kontinuitet stalnog promišljanja, dokumentiranja i reflektiranja te djelujemo sukladno

zajednički dogovorenim koracima.

Specifičnost rada u našim objektima i dalje su mješovite skupine zbog

prepoznatog odgojno-obrazovnog potencijala kojim obiluju. Druženje djece različitih

dobi unutar istog prostora skupine rezultira bogatstvom interakcija u kojima je mnogo

veći potencijal socio-emocionalnih situacija, mnogo veća cirkulacija ideja, dječjih

hipoteza i rješenja problema te jače povezivanje među djecom. Stoga nastojimo da

prostor i materijale u skupinama organiziramo i nudimo na način da mogu zadovoljiti

istraživačke, ekspresivne i kreativne apetite djece različite kronološke dobi, da

odgovaraju njihovim razvojnim potrebama i variraju u načinima i razinama korištenja

te omogućuju „penjanje na stepenicu više“.

U pedagoškoj godini 2017./2018. naglasak smo stavili na odnose na svim

relacijama (djeca međusobno, odrasli međusobno, djeca – odrasli) te interno stručno

usavršavanje djelatnika i pojačanu usmjerenost na socijalnu dimenziju u odgojno-

obrazovnom radu obuhvatili temama „Razvoj socioemocionalnih umijeća djece jasličke

dobi i timskog učenja među odgajateljima“ (jaslice) te „Razvoj kulture suradnje među

djecom i timskog učenja među odgajateljima“ (vrtić). Cilj nam je bio pojačano raditi na

razvijanju kulture ustanove u objektu na Vrbanima, koji je ove godine navršio šest

godina od otvorenja i u kojem se odgajateljski kadar dosta stabilizirao, kako bismo

postigli bolju povezanost, jaču sinergiju te timsko razmišljanje i djelovanje

odgajateljskog kolektiva. U objektima u Dubravi, u kojima je kolektiv stabilan već dulji

niz godina, naglasak je također bio na razvoju timskog učenja, ali na višoj razini, u

smjeru jačanja međusobne suradnje i kohezivnog integriranja (povezivanja i

suradničkog planiranja u radu na projektu) te promišljenog i fleksibilnog planiranja

aktivnosti s djecom kako bi se poboljšala fluidnost odgojno-obrazovnog procesa koja

je prostornom organizacijom već od ranijih godina bila postignuta, no, kojoj je manjkava

bila socijalna komponenta.

Kako na početku godine svaki odgajatelj definira svoju tabelu s ciljevima,

zadaćama te konkretnim koracima vezanima za ostvarivanje teme stručnog

usavršavanja, u nastavku prilažem po primjerak tabele vezane za obje teme stručnog

usavršavanja za svaki objekt uz koju slijedi sažeti opis aktivnosti ostvarenih po

skupinama i centrima.

DUBRAVA: OBJEKT - TRATINČICA

ODGOJNA SKUPINA: Loptice ODGAJATELJICE: Suzana Barišić, Mateja Batur, Ivana

Žarko

TEMA PROJEKTA: Razvoj socioemocionalnih umijeća djece jasličke dobi i timskog

učenja između odgajatelja

OSNOVNI CILJ PROJEKTA:

Razvijati kod djece samopoštovanje i samosvijest, sposobnost upostavljanja, razvijanja i

održavanja kvalitetnih odnosa i usklađenog djelovanja s drugom djecom i odraslima.

Jačati refleksivnu praksu, odnosno, razmjene s kolegama odgajateljima i stručnim timom,

kritičke osvrte na međusobni rad uz davanje i primanje konstruktivnih povratnih informacija o

radu u korist planiranja odgojno-obrazovnog procesa usmjerenog na dijete.

BITNE ZADAĆE (u odnosu na dijete, odgajatelje, druge djelatnike i roditelje):

U odnosu na dijete:

Poticati cjeloviti razvoj djeteta u skladu s njegovim interesima, potrebama i razvojnim

mogućnostima.

Posebnu pažnju posvetiti kvaliteti senzomotoričkih iskustava djeteta polazeći od njegove

aktivne, dinamične prirode i potrebe da djelujući razvija svoje potencijale (angažirajući sva

osjetila).

Poticati djecu na pomaganje, toleranciju, empatičnos i solidarnost u komunikaciji i interakciji s

drugima, kao i na razumijevanje drugih.

Poticati djecu na uvažavanje tuđih potreba i povremeno odlagganje vlastitih, ulazak u

zajedničku igru i druženje.

U odnosu na odgajatelje:

Osigurati bogato prostorno-materijalno okruženje koje omogućuje samoorganizirane,

samoinicirane i za djecu svrhovite aktivnosti, odnosno, stimulativnu sredinu, prostor i

raznovrsne elemente kako bi svako dijete moglo pronaći nešto u skladu s njegovim interesima,

trenutnim potrebama i razvojnim mogućnostima.

Poticati kod djece razvoj govorne komunikacije.

Prepoznavati trenutnu razinu djetetova shvaćanja društveno prihvatljivog načina komuniciranja

i ponašanja u socijalnom kontekstu, te sukladno dokumentiranom i uočenom prilagoditi

strategije djelovanja.

U odnosu na roditelje:

Redovito omogućavati roditeljima upoznavanje s aktualnim događanjima unutar skupine te ih

aktivno uključivati u odgojno-obrazovni proces (prikupljanje materijala, sudjelovanje u

projektima, pozivanjem na boravak u skupini i sl.).

KORACI U RADU:

• Inicijalno snimanje potreba i interesa djece (postojećeg znanja djece i načina njihovog

razmišljanja).

• Dogovor oko strategije daljnjeg djelovanja kroz zajedničku refleksiju odgajatelja i

stručnog tima (promišljanje daljnjih aktivnosti, ponude materijala i mogućih intervencija).

• Etapno unošenje promjena u prostorno-materijalni kontekst i praćenje efekata promjena

na proces učenja i spontane igre djece.

• Dokumentiranje procesa učenja i razvoja djece putem bilješki odgajateljica, foto i video-

zapisa, te izrada mapa profesionalnog razvoja odgajateljica.

• Etapne zajedničke refleksije odgajatelja i stručnog tima temeljene na prikupljenoj

dokumentaciji.

• Dogovori oko daljnjeg razvoja projekta.

INSTRUMENTI PRAĆENJA I

PROCJENJIVANJA

POSTIGNUĆA:

Bilješke odgajateljica, foto i video-

zapisi, izjave i stvaralaštvo djece,

mape profesionalnog razvoja

odgajateljica i pedagoška

dokumentacija.

NAČIN DOKUMENTIRANJA:

Pedagoška dokumentacija.

Mape profesionalnog razvoja odgajatelja.

OČEKIVANA POSTIGNUĆA:

Za dijete – razumijevanje i

prihvaćanje drugačijih od sebe,

usvajanje društveno prihvatljivih

normi komuniciranja i ponašanja,

usvajanje humanih vrijednosti

temljenih na empatiji, solidarnosti

i toleranciji.

Za odgajtelja – ostvarivanje

kvalitetne suradnje s kolegicama,

uvažavanje različitosti te

zajedničko promišljanje i

izgrađivanje veće kvalitete

odgojno-obrazovnog procesa.

STRUČNA LITERATURA:

1. Daly, L.; Beloglovsky, M. (2015), Loose Parts:

Inspiring Play in Young Children. St. Paul, MN:

Redleaf Press.

2. Došen Dobud, A. (1995), Malo dijete – veliki

istraživač. Zagreb: Alinea.

3. Katz, L. G.; McClellan, D. E. (1997), Poticanje

razvoja dječje socijalne kompetencije. Zagreb:

Educa.

4. Narodne novine (2015), Nacionalni kurikulum za rani

i predškolski odgoj i obrazovanje. Ministarstvo

znanosti, obrazovanja i sporta, br. 5.

5. Slunjski, E. (2008). Dječji vrtić zajednica koja uči –

mjesto, dijaloga, suradnje i zajedničkog učenja.

Zagreb: Spektar media.

6. Slunjski, E. (2014), Kako djetetu pomoći da... stječe

prijatelje i razvija socijalne vještine. Zagreb:

Element.

OBJEKT TRATINČICA – JASLIČKA SKUPINA

U odgojnoj skupini „Loptice“ (1 – 3 god.) formirano je pet centara aktivnosti

(likovni centar; centar simboličke igre obitelji, centar istraživanja rastresitim

materijalima, centar građenja te centar senzomotorike).

ODGOJNA SKUPINA – Loptice

OBJEKT – Tratinčica

ODGAJATELJICE – Suzana Barišić, Mateja Batur, Ivana Žarko

LIKOVNI CENTAR

Bitne zadaće koje je odgajateljica postavila u ovom centru bile su:

potaknuti djecu na sudjelovanje u različitim vrstama istraživačkih aktivnosti.

osigurati mogućnost samostalnog istraživanja i upoznavanja različitih materijala

i medija izražavanja.

poticati iskustveno učenje o različitim medijima i samostalno korištenje istih

kako bi djeca upoznala karakteristike različitih materijala

razvijati spretnost korištenja i baratanja materijalima i različitim priborom pri

korištenju

poticati na uočavanje iskustava druge djece i dijeljenje vlastitih iskustava s

djecom i odraslima.

poticati na komuniciranje svojih emocija i doživljaja kroz raznovrsne likovne

tehnike i medije.

Likovni centar zamišljen je kao prostor raznovrsnih mogućnosti i podijeljen u tri

međusobno povezane cjeline. U dijelu s likovnim tehnikama nalazile su se standardne

likovne tehnike koje su najčešće u jaslicama (tempere, glinamol, glina, plastelin,

pastele, bojice, kolaž) koje su služile za bazično upoznavanje s tehnikama, kao i

načinima njihovog korištenja. U drugom dijelu likovnog centra nalazili su se po

policama bogato i pomno raspoređeni i promišljeni poticaji i raznovrsni materijali za

istraživanje svim osjetilima koji su djeci bili na dohvat i obilovali različitim načinima

upotrebe (kao dodatak likovnim tehnikama, kao sredstvo izražavanja i stvaranja ili za

istraživanje). Treći dio likovnog centra bio je otvorenog tipa i namijenjen za aktivnosti

s tzv. „mokrim“ i „prljavim“ tehnikama (kombinacija brašno – voda, gustin, gel kuglice i

sl.).

Slabija ponuda materijala u početku godine rezultirala je i slabijim interesom

djece za aktivnosti pa su materijali pojačani, kvantitativno pojačani i kvalitativno

obogaćeni, što je privuklo svu djecu u centar ili neki njegov dio. U prvoj polovici godine

primjetili smo kako su pojedina djeca zazirala od interakcije s određenim materijalima

(npr. „prljavim“ i „mokrim“) što smo interpretirali razvojno uvjetovanim te uvažili njihovu

potrebu da budu aktivni promatrači u tim aktivnostima. U drugom dijelu godinu sva

djeca sudjelovala su u spomenutim aktivnostima koje su se pokazale najprivlačnijima

i koja su ih angažirala u najvećoj mjeri. Od likovnih tehnika, tempera te smjese za

modeliranje (plastelin, glinamol i glina) također su postepeno privukle djecu, dok su

otvoreni materijali različitih vrsta, oblika, boja, veličina i tekstura, prvi privukli djecu koja

su ih u prvo vrijeme koristila za istraživanje, a koje je uz promišljeno i dozirano vođenje

odgajatelja prerastalo u ekspresiju i stvaranje dječjih kompozicija.

Aktualnosti aktivnosti u sva tri dijela dodatno je doprinjeo svjetleći stol koji je

nudio mogućnost drugačijih aktivnosti ili nadogradnje postojećih. U aktivnostima su

bile zastupljene radnje mješenja, gnječenja, utiskivanja, istiskivanja, presipavanja,

razvlačenja i dr., koje su im omogućavale da ponuđene materijale istraže i upoznaju

na njima svojstven način.

CENTAR SIMBOLIČKE IGRE OBITELJI


Postaviti igrovni kontekst za preradu i projekciju osobnih iskustava djece, uz

pomoć predmeta i simbola koje mogu koristiti u zajedničkoj igri uloga

Uključivati se kao suigrač (na poziv ili nenametljivim pravovremenim

intervencijama), te koristiti igrovne situacije i scenarije za odgojno djelovanje i

usmjeravanje, kao i za razgovor o emocijama, doživljajima i potrebama drugih.

Poticati na razvoj govorne komunikacije i socijalno prihvatljivo izražavanje želja,

potreba i emocija.

Centar simboličke igre od samog je početka postavljen kao igrovni kontekst s

ponudom materijala koje djeca mogu koristiti kao simbole ili u obliku u kojem oni i jesu

u realnom životu. Kako je simbolička igra obitelji djeci bliska radi iskustva s radnjama i

aktivnostima koje se zbivaju u obiteljskom domu, oni ju svakodnevno biraju kao

aktivnost i u njoj se dulje vrijeme zadržavaju. Kako je s početkom godine odgajateljica

koja je postavila igrovni kontekst centra, otišla na porodiljni dopust, kolegice su

preuzele brigu za njen centar te ga vodile i dokumentirale aktivnosti u njemu. S obzirom

na narav simboličke igre koja je u prvom periodu aktualna te nakon toga gubi radi

aktualnost zbog zasićenja djece korištenjem prvotnoponuđenih materijala, centar je

tijekom godine u nekoliko navrata obogaćivana novim materijalima za igru, a u drugom

dijelu godine i djelomično restrukturiran u centar liječnika s obzirom na to da je

simbolička igra liječnika također vrlo aktualna među djecom jasličke dobi, posebno radi

vrijednosti koju ima (projekcija bolnog iskustva nad kojim dijete nema kontrolu –

liječnička ordinacija, te prerada tog iskustva u sigurnim uvjetima jaslica, nad kojima

dijete ima kontrolu i autorstvo). Nije pretjerano reći kako se na momente, zbog

uživljenosti djece u uloge u kontekstu ordinacije i liječničkog pregleda, čini kao da se

radi o nekom tipu dječje rehabilitacije nakon bolnog iskustva.

CENTAR ISTRAŽIVANJA RASTRESITIM MATERIJALIMA


osigurati nišu za istraživanje sipkim i rastresitim materijalima, lišeno opterećenja

zbog rasapa sitnog materijala po ostatku prostora

osigurati dovoljno vremena za istraživanje i uživanje u istraživanju materijala

kao što su riža, kukuruzna krupica, sitna tjestenina

osigurati poticaje i materijale te alatke koje istraživanje mogu pojačati i

nadograditi aktivnosti u centru

Centar je oformljen početkom pedagoške godine u manjoj prostoriji koja je

uvučena i koju smo nazvali „nišom za istraživanje“. Istraživački kontekst prostorije

osmišljen je na način da pruža mogućnosti djelovanja u cijelom prostoru, kao i u

kombinaciji s tuljcima koji su pozicionirani na zid i kroz koje se mogu provlačiti cijevi za

prolazak sipkog materijala. Na ulaz u nišu postavljen je prag kako bi se rastresiti

materijali što manje raznosili po ostatku prostora. U središtu niše postavljena su bila

dva bazena s rastresitim materijalima, a na okolnim policama ponuđeni su poticaji i

alati za kombiniranje s rastresitim materijalima. Centar je svakodnevno bio

najatraktivniji jer je omogućavao djeci da neometeno istražuju na načine koje žele, a

bez da brinu o urednosti prostora. Ta spoznaja očitovala se u njihovim aktivnostima

prilikom kojih su se izmjenjivala stanja energičnog i bunog istraživanja i stanja

polumeditacije zbog osjećaja prolaska rastresitog materijala kroz prste, hodanje bosim

nogama po materijalu te presipavanje materijala iz posude u posudu, kao i zvuka

prolaska materijala kroz gumene i plastične cijevi. U aktivnostima u ovom centru

primjetili smo da se dječak s poremećajem iz autističnog spektra vrlo lako umiruje i

dulje vrijeme provodi u solitarnim aktivnostima uz kratkotrajne interakcije s prisutnim

djetetom.

U drugom dijelu godine, odgajateljica je u centar unijela poticaje za istraživanje

protočnosti materijala što je dodatno privuklo djecu i zadržalo im koncentraciju i interes

u aktivnostima. To je rezultiralo i većom suradnjom između djece te dijeljenjem užitka

u zajedničkim aktivnostima.

CENTAR GRAĐENJA


poticati razvoj prostorne koordinacije i uočavanje prostornih odnosa

vježbati manipuliranje većim i manjim kockama od različitih materijala i

promišljenje njihovog smještanja u prostor

osigurati kontekst za razumijevanje i istraživanje pojma ravnoteže, statike i

kosina

osigurati igrovni kontekst grada s prometnicama i prometalima kao sastavni dio

aktivnosti u centru građenja.

promatrati i dokumentirati igru i aktivnosti te intervenirati po potrebi

Centar je zamišljen u dva dijela – manji dio za sitno građenje i konstruiranje s

elementima na povišenoj podlozi i veći dio za krupno građenje na tepihu te dio za

istraživanje kosina na pregradama koje omeđuju centar. Aktivnosti u centru sitnog

građenja obuhvaćale su građenje u vis, nizanje elemenata prema zajedničkom

svojstvu (boja, oblik, veličina, tekstura), spajanje elemenata posredstvom magneta u

konstrukciju i dr. Aktivnosti krupnog građenja odvijale su se duž cijelog centra, obično

u solitarnoj aktivnosti ili u grupnoj aktivnosti prilikom čega je povremeno bila potrebna

intervencija odgajatelja radi „potaknutog“ urušavanja građevine, a što je svrhovito

iskorišteno za razgovor o vrijednosti tuđe aktivnosti, o zajedništvu i suradnji tijekom

igre. Djeca su duž ceste pozicionirane uz parapet vozila autiće te drvenim elementima

gradila svoju maketu grada i razvijala vlastite scenarije za koje je u prvo vrijeme trebao

poticaj i dozirano vođenje i usmjeravanje odgajatelja.

CENTAR SENZOMOTORIKE


osmisliti kontekst za multisenzoričke aktivnosti djece, odnosno, aktivnosti djece

koje će razvijati sva njihova osjetila i pružati im bogatstvo mogućnosti interakcije

s različitim materijalima

osigurati mjesto za istraživanje u osami tzv. kućice-skrivalice

poticati djecu na uočavanje razlika među materijalima i njihovu poredbu

(mekano – tvrdo, glatko – hrapavo, malo – veliko, oblo – plošno...)

U prvim danima, djeca su u centru najveću pažnju posvećivala kućici-skrivalici

u kojoj su voljela boraviti, a samo bi se usputno bavila istraživanjem materijala koji su

se unutar i oko kućice nalazili, te je stoga odgajateljica vrlo vrzo svojom prisutnošću i

poticanjem na uočavanje razlika i svojstva materijala, postigla da se djeca zaintersiraju

i za okolne materijale u centru. Kako su se neki materijali preklapali s materijalima

ponuđenima u dijelu likovnog centra, dogovoreno je da se u ovom centru usmjerimo

na istraživanje svjetlosti i sjene i da dio postojećih materijala i poticaja prenamjenimo

u kombinaciju materijala za plošno i stolno-manipulativne aktivnosti kako se ne bi

duplali. Tako da su ostale mirisne vrećice, šuškalice, zvečke, bočice s tekućinama u

boji, umetaljke, poklapaljke, poticaji sa svjetlosnim efektima i poticaji koji omogućuju

istraživanje refleksije, dok je centar likovnog obogaćen taktilnim poticajima. S bočne

strane kućice postavljen je i grafoskop za svjetlosne prikaze sjena i uzoraka te za

dramske aktivnosti sa gestama i štapićima, koji su djeca koristila uz nadzor i

usmjeravanje odgajatelja.

DUBRAVA: OBJEKTI – SUNCOKRET, MASLAČAK

ODGOJNE SKUPINE:

Bubamare, Zečići, Žabice,

Mrkvice

ODGAJATELJICE: Romina Grubišić, Marija Sokolić,

Svetinka Cablk; Valentina Križanac, Željka Beneta,

Emanuela Pažić, Terezija Nikolić

TEMA PROJEKTA: Razvoj kulture suradnje među djecom i timskog učenja među

odgajateljima


Razvoj kulture suradnje i razvoj socijalne inteligencije i kompetencija kod djece te suradničkih

odnosa među djecom.

Istraživanje i unapređivanje kvalitete prakse povezivanjem i suradnjom praktičara.


U odnosu na dijete:

Omogućiti bogatu i poticajnu sredinu koja će raznolikošću sadržaja i aktivnosti

zadovoljavati dječju radoznalost kroz intervencije u prostoru kao rezultat praćenja

interesa djeteta.

Podržati kreativnost u izražavanju misli, ideja i osjećaja, te zajedničko dogovaranje u igri

i realizaciji ideja.

Poticati na inicijativnost i poduzetnost u iznošenju vlastitih ideja te realizaciji vlastitih i

zajedničkih zamisli.

Poticati diejte na stvaralačko izražavanje i razmjenu vlastitih ideja, iskustava i emocija

kroz zajedničke refleksije na aktivnosti (prikazivanje video zapisa, zajedničko istraživanje

literature i podataka na internetu).

Razvijati i podržavati interes za komunikaciju na engleskom jeziku kroz zanimljive i

poticajne aktivnosti.


Pratiti aktivnosti djece, dokumentirati i analizirati odgojno-obrazovni proces u svrhu

uočavanja interesa djeteta, nadgradnje aktivnosti te praćenja potreba i specifičnosti

svakog djeteta.

Uključivati se u dječje aktivnosti kako bi se djecu potaknulo na bogatije i slobodnije

verbalno i neverbalno izražavanje te podiglo razinu simboličke igre na viši nivo.

Svakodnevno po skupinama i periodički (po dogovoru) sa stručnim timom i kolegicama

iz drugih skupina razmjenjivati iskustva u radu s djecom i dogovarati sljedeće korakeu

radu te na temelju dokumentiranih aktivnosti raditi na razvoju svoje prakse.


Poticati boravak roditelja u skupini, sudjelovanje u aktivnostima u ulozi suigrača.

Informirati roditelje o vrijednosti kreativnih načina izražavanja, te upoznati ih s načinima

dječjeg ovladavanja komunikacijskim vještinama kroz pripremu pano-dokumentacije u

predvorju, roditeljskim sastancima te svakodnevnom komunikacijom.

KORACI U RADU:

Inicijalno snimanje potreba i interesa djece (postojećeg znanja djece i načina njihovog

razmišljanja).

Dogovor oko strategije daljnjeg djelovanja kroz zajedničku refleksiju odgajatelja i


Etapno unošenje promjena u prostorno-materijalni kontekst i praćenje efekata promjena


Dokumentiranje procesa učenja i razvoja djece putem bilješki odgajateljica, foto i video-


Tjedni i mjesečni sastanci s drugim odgajateljima i stručnim timom.

Dogovori oko daljnjeg razvoja projekta.


PROCJENJIVANJA

POSTIGNUĆA:

Bilješke odgajateljica, foto i

video-zapisi, izjave i stvaralaštvo

djece, mape profesionalnog

razvoja odgajateljica i pedagoška

dokumentacija.


Osobne mape odgajatelja.



Za dijete – razvijanje socijanu

kompetenciju i inteligenciju

ovladavanjem socijalnim

vještinama te pomoći djetetu u

ostvarivanju i gradnji kvalitetnih

prijateljstava i odnosa s drugima.

Za odgajatelje – osposobljavanje

za istraživanje i aktivno

promišljanje vlastite odgojno-

obrazovne prakse u smjeru

daljnjeg razvoja i podizanja

kvalitete refleksivne prakse.


Ariel, S. (2002), Children´s Imaginative Play: A Visit

to Wonderland.

Katz, L. G.; McClellan, D. E. (1999), Poticanje


Educa.

Maleš, D.; Stričević, I. (2005), Odgoj za

demokraciju u ranom djetinjstvu. Zagreb: Udruženje

Djeca prva.

Narodne novine (2015), Nacionalni kurikulum za

rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Ministarstvo


Silić, A. (2007), Prirodno učenje stranoga

(engleskoga) jezika. Zagreb: Mali profesor.

Slunjski E. (2008), Rad na projektu i razvoj

kompetencija djece (interni radni materijal).

Slunjski, E. (2014), Kako djetetu pomoći da... stječe


Element.

Slunjski, E. (2014), Kako djetetu pomoći

da...postane kreativno i da se izražava jezikom

umjetnosti. Zagreb: Element.

OBJEKT MASLAČAK – STARIJA JASLIČKA SKUPINA

U odgojnoj skupini „Bubamare“ (2 - 3 god.) formirano je pet centara aktivnosti

(cjelina od tri centra simboličke igre – centar simboličke igre liječnika, centar simboličke

igre restorana i centar njege beba; zatim centar pokreta + centar ranog učenja

engleskog jezika + centar putovanja svijetom, te centar dramskih aktivnosti).

ODGOJNA SKUPINA – Bubamare

OBJEKT – Suncokret

ODGAJATELJICE – Romina Grubišić, Marija Sokolić, Svetinka Cablk

CENTAR SIMBOLIČKE IGRE LIJEČNIKA / CENTAR SIMBOLIČKE IGRE

RESTORANA / CENTAR NJEGE BEBA

Bitne zadaće koje je odgajateljica postavila u ovIm centrima bile su:

Koristiti kontekst simboličke igre za razvoj suradničkih odnosa među djecom, za

komunikaciju na materinjem jeziku, za razgovor o osjećajima, stanjima i

iskustvima djece.

Poticati djecu na učenje i razumijevanje novih pojmova kroz aktivnosti grafičkog

bilježenja i osmišljavanje monetarnog sustava za korištenje u igri restorana,

kroz korištenje preparata za njegu beba (puder, mast, prematalica, krevetić,

baldahin...), te kroz korištenje medicinskih termina (uputnica, injekcija, nalaz,

rendgenska slika, infuzija...).

Poticati dogovor oko podjele i realizacije uloga u igri, rješavanje nesporazuma

mirnim putem i razgovorom te ravnopravnu i uvažavajuću podjelu odgovornosti

za zajednički igrovni scenario.

Sva tri centra nalazila su se u centralnom dijelu prostora te imala direktne ulaze

jedan u drugi kako bi se omogućila fluidnost odgojno-obrazovnog procesa i dječjih

aktivnosti, te povezivanje igrovnih scenarija što je omogućilo pregrš sadržajnih i

bogatih aktivnosti većeg broja djece. Najaktualniji je bio centar liječnika jer je bio

smješten u veliki kostur bolničkih kola što je dodatno oplemenjivalo igru djece. Centar

za njegu beba svoju aktualnost duguje činjenici da je djeci iskustvo njege i skrbi za

zdravlje i higijenu intimno i aktualno te ga vole ponavljati i brinuti jedni o drugima. Stoga

su vrlo često i starija djeca boravila u centru te u igrovnim scenarijima koristila ili lutke

ili razvijala simboličku igru s mlađom djecom igrajući se „kao da...“ ih premataju,

uređuju, spremaju na spavanje, hrane i sl. Igra u centru simboličke igre restorana imala

je svoje periode stagnacije zbog slabe ponude materijala radi manjkavog angažmana

pripravnice koja se spremala za polaganje stručnog ispita pa su ostale kolegice

periodičnim bogaćenjem materijala pokušavale unijeti živost u centar. Centar je u

drugom dijelu godine djelomično restrukturiran što je malo pojačalo aktivnosti u njemu.

Uloge u kojima su se odgajateljice često u ovim centrima nalazile bile su uloga

promatrača, suigrača (na poziv ili diskretnim uključivanjem po potrebi) i oplemenjivača

centara. Najčešće intervencije odgajatelja bile su potrebne u trenucima kada je

prepoznato opadanje interesa ili opetovano proigravanje istih i ustaljenih scenarija igre.

Takvim intervencijama aktivnosti simboličke igre na momente su se nadograđivale u

aktivnosti istraživanja, primjerice, krvožičnog sustava, funkcije dišnih puteva i pluća te

kostiju i organa.

Centar simboličke igre liječnika krajem je godine pretvoren u centar simboličke

igre vatrogasaca s obzirom na prepoznati interes djece te suradnju s roditeljem djeteta

čiji otac radi u vatrogasnoj postaji. Igra se proširila po cijelom prostoru skupine i

doprinijela je dinamičnosti odgojno-obrazovnog procesa.

CENTAR POKRETA / CENTAR ENGLESKOG JEZIKA / CENTAR PUTOVANJA

SVIJETOM


Poticati djecu na istraživanje, otkrivanje, aktivno i multisenzoričko učenje, koje

uključuje više različitih kanala učenja (vid, sluh, pokret...)

Poticati djecu na stvaralačko izražavanje i ekspresiju cijelim tijelom

Poticati suradničku igru, interakciju i komunikaciju među djecom

Razvijati igrovne aktivnosti na stranom (engleskom jeziku) radi lakšeg usvajanja

elementarnih jezičnih čestica, pojmova, izgovora i svakodnevnih formulacija

Omogućiti kontekst za razvoj rada na projektu i kohezivno integriranje teme u

suradnji s drugim odgajateljima

Uključiti roditelje čiji je materinji jezik engleski te s njima razvijati suradnju

Ovaj centar je imao svoju evoluciju kroz pedagošku godinu i u nekoliko se

navrata u potpunosti transformirao. Djelomično kao rezultat tražnje djece i odgajateljice

u njegovoj inicijalnoj ideji i postavi, a djelomično kao rezultat odgovaranja na interese

djece. Inicijalno je zamišljen kao centar pokreta no kako se vrlo brzo pokazalo da služi

za okupljanje većeg broja djece i njihovu slobodnu igru koja je nekad bila u obliku

bučnijih aktivnosti bez konkretnog konstruktivnog smjera, odgajateljica je s obzirom na

ostvarivanje integriranog programa engleskog jezika, centar prenamjenila u centar

ranog učenja engleskog jezika te s djecom u njemu provodila aktivnosti u vidu različitih

jezičnih igara (brojalice, pjesmice, društvene igre i sl.). U njenom odsustvu, djeca su

centar nekad koristila u namijenjenu svrhu, a ponekad su se vraćala prvotnoj njegovoj

ideji (pokret). Kako bi učenje negleskog dobilo svoju integriranu formu, odgajateljica je

centar još jednom prenamijenila u centar istraživanja i putovanja svijetom potaknuta

pričama djece o putovanjima na kojima su s roditeljima bila i što su sve tamo vidjela.

Ta se odluka pokazala ispravnom jer su se aktivnosti u centru počele svrhovito

razvijati, olakšano je i povezivanje s drugim centrima aktivnosti, kao i odgajateljima koji

ih vode te su se aktivnosti integrirale u početni oblik rada na projektu. Tako je s

odgajateljicom iz ateljea ostvarena suradnja u likovnom prikazu aktivnosti vezanih uz

proučavanje Zemlje, putovanja na različite lokacije, iscrtavanje plana putovanja na

kartu Svijeta, povezivanje određenih država sa sportom i sl. Također je razvijena i

suradnja s kolegicom iz centra dramskih aktivnosti na temu Afrike te s kolegicom iz

centra građenja na temu Egipta (građenje piramida i zamki koje su skrivale).

Djecu je učenje engleskog privuklo jer se odvijalo u igrovnom kontekstu, a kako

su mnoga imala određeno predznanje (iz škola stranih jezika koje izvan vrtića pohađaju

ili zbog iskustva slušanja i kontekstualnog razumijevanja putem medija), odgajateljica

se individualno prilagođavala svakom djetetu u pripremi sadržaja koji bi njegovo

razumijevanje i govor mogli podići na višu razinu. Stoga je pripremala materijale u

obliku kartica s pojmovima o kojima se onda razgovaralo u kontekstu dječjih iskustava,

a prilikom čega je odgajateljica većinu komunikacije vršila na engleskom jeziku u

kombinaciji s hrvatskim (verbaliziranje upita ili radnje na engleskom jeziku – prijevod

na hrvatski – ponovljeno verbaliziranje na engleskom jeziku). Razvijena je i suradnja s

majkom djevojčice iz Engleske koja je izvorna govornica engleskog jezika i koja je

jedan dan boravila u skupini te pričaka s djecom na engleskom, čitala im priču te se

zajedno sa svojom djecom i njihovim prijateljima poigrala u centrima aktivnosti.

CENTAR DRAMSKIH AKTIVNOSTI


Kroz poticajno okruženje omogućiti spontano izražavanje djeteta kroz različite

dramske kreacije

Podržati kreativnost u oživotvorenju ideja, viđenja i osjećaja djece

Poticati inicijativan i poduzetnički duh pri korištenju raspoloživih materijala u

centru.

Razvijati komunikacijske vještine djece te suradnju, dogovaranje, uz

istovremeno uvažavanje individualnih karakteristika pojedinog djeteta.

Centar dramskih aktivnosti za odgajateljicu je bio zaokret u profesionalnom

razvoju jer se posvetila području u kojem je imala vrlo malo iskustva. Centar je

postavila otvoreno (bez stroge strukture) i osigurala mogućnosti nadogradnje aktivnosti

i igrovnih scenarija. Grafoskop, koji je djeci bio svakodnevno na raspolaganju dodatno

je, uz različite vrste lutaka (ginjolke, na štapu, mini lutke i sl.), obogatio aktivnosti djece

jer je igrovne scenarije prenosio na razapeto platno iza kojeg su se odigravale scene

iz bajki i dječjih priča. Djeca su izrađivala svoje lutke i kostime, razrađivala vlastite

scenarije, dogovarala podjelu uloga, međusobno si pomagala i usmjeravala se.

Odgajateljica s povremeno uključivala u ulogu suigrača te preuzimala ulogu nekog lika

kako bi potaknula na sudjelovanje i komunikaciju djecu koja su bila u aktivnostima

zadržanija. U sklopu centra nalazila se i kućica s mini lutkama koja je pomogla

razbijanju rodnih stereotipa jer su u njoj najčešće igru razvijali dječaci. Djeca su

izrađivala svoje strip-priče, docrtavala sebe u postojeće slikovne scenarije te tako

razvijala zajedničku priču.

OBJEKT SUNCOKRET – MJEŠOVITE SKUPINE

U odgojnim skupinama „Zečići“ (3 – 4 god.), „Žabice“ (4 -7 god.) i „Mrkvice“ (3 –

5 god.) formirana su četiri centra aktivnosti (centar flore i faune; centar građenja +

centar istraživanja magnetima; centar početnog pisanja, čitanja i računanja; atelje).

ODGOJNE SKUPINE –Zečići, Žabice, Mrkvice

OBJEKT – Suncokret

ODGAJATELJICE – Željka Beneta, Terezija Nikolić; Valentina Križanac, Emanuela

Pažić

CENTAR FLORE I FAUNE


Pripremiti prostorno-materijalni kontekst koji će pozivati na istraživanje,

oplemeniti ga pregrštom raznovrsnih materijala koji će nuditi mogućnost

simboličke igre na različitim biljnim i životinjskim staništima, te alatkama za

proučavanjem interesnih tema.

Podržati rad na projektu

Poticati razvoj dječjih socijalnih kompetencija i njihovih socijalnih i

komunikacijskih vještina kroz refleksije na realizirane aktivnosti i rasprave.

Razvijati suradnju s kolegicama iz drugih centara aktivnosti, a u vidu

oplemenjivanja rada na projektu i upotpunjavanja dječjih aktivnosti.

Centar flore i faune zamišljen je kao centar s više funkcija – istraživačkom,

simboličkom i stvaralačkom. Koncipiran je od dva dijela, od kojih se u prvom nalazila

nivelacija u obliku radne površine uz koju se na policama nalazio materijal za aktivnosti

(prirodni i umjetni elementi i materijali koji odgovaraju temi centra), dok se u drugom

dijelu nalazila kadica s pijeskom te elementima i materijalima na temu dinosaura što je

krajem prethodne godine prepoznato kao veliki interes djece. U početno vrijeme, djeca

su najčešće osmišljavala okruženja za suživot različitih vrsta životinja i pri tome bila

vrlo kreativna i domišljata.

Veći dio pedagoške godine u centru se odvijao i razvijao projekt „Dinosauri“ o

kojemu je vođena detaljna etnografska dokumentacija iz koje su proizašli brojni dječji

artefakti i radovi. Projekt je rezultirao povezivanjem odgajatelja i centara aktivnosti što

je dodatno obogatilo aktivnosti u projektu.

Tako su se djeca bavila arheologijom te iskopavanjem kostiju iz pješčanika te

njihovim organiziranjem kostura dinosaura, osmišljavala su svoje enciklopedije i knjige

o dinosaurima koje su sadržavale mnoštvo detaljnih i zanimljivih crteža, zatim

društvene igre na temu dinosaura, izrada kostura dinosaura u ateljeu pomoću likovnih

tehnika i reciklažnog materijala, i dr. Pritom su se često koristila digitalnom

tehnologijom (računalom, virtualnim naočalama) te proučavala knjige, enciklopedije,

časopise, u situacijama kada su željela doći do odgovora na konkretna pitanja; crtala

su dinosaure prema promatranju što je rezultiralo vrlo realističnim crtežima, pratila su

lijeganje dinosaura iz umjetnog jajeta, izrađivala otiske fosila i dr.

Dokumentacija o aktivnostima izlagana je bila tijekom cijele godine u ulaznom

holu vrtića kako bi roditelji bili kontinuirano informirani i u tijeku s aktivnostima djece,

pozvani da se u njih uključe.

Djeca različite dobi su se u aktivnostima dobro povezivala i gradila odnose što

je doprinijelo vrlo ugodnoj klimi i složnosti djece te velikom angažmanu u aktivnostima.

Pokretač mnogih aktivnosti bio je jedan dječak koji je iskazao poseban interes za temu

dinosaura i čiji su radovi redovno bili najdetaljniji. Djeca su također zajedno održavala

prostor centra čistim.

CENTAR POČETNOG PISANJA, ČITANJA I RAČUNANJA


Stvoriti prostorno-materijalni kontekst za praćenje i prepoznavanje trenutačnog

interesa djece za pismo i brojeve s ciljem planiranja poticaja i aktivnosti daljnjeg

razvoja vještina početnog pisanja, čitanja i računanja

Razvijati grafomotoriku i finu motoriku djece radi slobodnog pokreta ruke

potrebnog za fluidno pisanje slova i brojeva

Poticati djecu na pravilan izgovor riječi te na imenovanje slova koja prepoznaju

u svojoj okolini

Poticanje korištenja slova i brojeva za bilježenje ideja i teorija u radu na projektu

i ostalim aktivnostima.

Centar je zamišljen kao otvoreni prostor koji će pozivati djecu na bolje upoznavanje s

pismom i brojevima, nudeći poticaje koje će moći koristiti na individualnoj razini

interesa i razumijevanja. Cilj je razvijati početne vještine pisanja, čitanja i računanja te

postići da djeca razumiju pojam pisma, slova kao zasebnog znaka, riječi, knjige kao

ukoričenje i napisane priče, pojam količine i jednostavnih operacija zbrajanja i

oduzimanja. U centru su se odvijale i aktivnosti integrirane predškole gdje su se djeca

susrela s vježbenicom („Školica sveznalica“) sa zadacima različitog tipa, a koji

pokrivaju vježbe grafomotorike, prepoznavanja i pisanja slavo te brojeva i količina s

početnim računskim operacijama. Odgajateljica je sukladno interesima, individualnim

potrebama i afinitetima, mijenjala stare poticaje novima, nadograđivala i otežavala

razinu pojedinih aktivnosti, što je rezultiralo neprekidnim interesom djece za centar. U

svojoj ulozi je s njima svakodnevno razgovarala, artikulirajući jasno slova i izgovor kako

bi djecu naviknula na uočavanje istog i potencijalnu korekciju neizravnim putem,

poticala ih je na razgovor, na zapisivanej svojih ideja te dokumentirala njihove

samoinicirane i samovođene aktivnosti u tom ili drugim centrima, a koje su uključivale

rad s pismom i brojevima.

CENTAR GRAĐENJA + CENTAR ISTRAŽIVANJA MAGNETIMA


Osigurati prostorno-materijalni koncept s otvorenim materijalima koji će

omogućavati različite igrovne scenarije (simbolički, stvaralački, konstruiranje)

Podržavati ideje djece te početne aktivnosti za koje postoji veći interes, razvijati

u aktivnosti višeg reda (rad na projektu)

Poticati i omogućavati suradničko učenje te podržavati komunikaciju među

djecom u vidu razmjene mišljenja i viđenja, te testiranja pretpostavki i ideja

Dokumentirati razvoj ideja i nacrta te koristiti dokumentaciju za educiranje

roditelja te za podsjećanje djece na ranije razine promišljanja i evaluaciju

postignutog.

Centralni dio centra građenja činila je dvoetažna nivelacija u vidu podijuma za

građenje i razvoj aktivnosti, a uz okolne zidne površine nalazili su se otvoreni materijali

na policama (kocke i tuljci različitih oblika, veličina, materijala i boja, umjetno raslinje,

igračke automobili i strojevi te prometni znakovi za razvoj simboličke igre, mostovi,

tuneli i nadvožnjaci, dizalica te odjeća za simboličku igru gradilišta, stol – kadica s

pijeskom za igru iskopa, kamenje različitog oblika, teksture i veličina te mnoštvo

drvenih ploča različitih dimenzija na kojima su bile iscrtane prometnice. U desnom

dijelu prostora nalazio se manji dio obložen metalnim plohama za konstruiranje

magnetima, a u poličaru su se u mnoštvu pretinaca nalazili sortirani materijali koji su

složili za konstruiranje.

Centar je bio jedan od pedagoški jačih i nije gubio na aktualnosti cijele godine

te je zbog naravi i broja kvalitetnih aktivnosti u njemu, odgajateljica zajedno s

kolegicama bila u prilici dokumentirati pregršt etnografskih foto i video zapisa o kojima

je u provcesu razgovarala s djecom i kolegicama u svrhu nadogradnje aktivnosti ili

promjene smjera, te ih koristila za informiranje i educiranje roditelja preko newslettera,

panoa u holu ili preko FB stranice vrtića.

Neke od aktivnosti koje su se u centru odvijale bile su: građenje gradova,

prometnica, uvećanih prometala (plovila), mostova, simbolička igra gradilišta,

istraživanja statike i ravnoteže, mjerenje, izrada nacrta i građenje po nacrtu,

integriranje aktivnosti iz rada na projektu niknulog u drugom centru, gradnja svjetski

poznatih građevina, gradnja skrovišta i utvrda, konstruiranje i istraživanje magnetima

(kompozicije, roboti, labirinti...).

Zbog prepoznatog interesa djece, u manji dio centra krajem je godine integriran

i zatamnjen dio sa svjetlećim stolom koji je aktivnosti konstruiranja dodatno obogatio.

Suradnja djece u aktivnostima bila je izražena – dogovarala su se o podjeli uloga

i zaduženja, vodila računa o urednosti centra te o vitalnosti građevine ili konstrukcije

do povratka u vrtić drugi dan, rješavala konfrontacije i nesuglasice mirnim putem i

razgovorom.

ATELJE


Osmisliti prostor koji će biti izvor mogućnosti djelovanja posredstvom različitih

materijala i medija te likovnih tehnika

Poticati korištenje što većeg broja izražajnih medija za olakšavanje

međusobnog razumijevanja djece

Poticati slobodni dječji likovni izričaj kao preduvjet za razvoj samopouzdanja, da

bi svoje ideje moglo iznijeti kroz likovno stvaralaštvo te u suradnji s drugom

djecom

Zajedno s djecom otkrivati mogućnosti raznovrsnih medija i materijala

Njegovati kulturu dijaloga i kvalitetne komunikacije među djecom i s odraslima.

Kostur ateljea postavljen početkom godine djeca su s odgajateljicom od početka

godine razvijala i u nekoliko navrata redizajnirala. U njemu su se nalazili i krasili ga

dječji radovi i artefakti koji su svjedočili o naravi aktivnosti koje su se tamo odvijale, o

razini kreativnosti i angažmana djece i odgajatelja, o dubini dječjeg promišljanja i

razigranosti originalnih ideja, o odgajateljicinoj slici o djetetu i njegovim potencijalima.

Odgajateljica se posvećivala svakom djetetu ponaosob iščitavajući njegove potencijale

s ciljem razvoja jedinstvenog likovnog jezika djeteta. Razvijala je suradnju s drugim

odgajateljicama najčešće u kontekstu rada na projektu pa se tako u ateljeu odvijao dio

aktivnosti iz projekta Dinosauri i Afrika.

Osim rada na projektu, razvijale su se i odvijale i svakodnevnih aktivnosti koje

su najvećim dijelom inicirala djeca (inje, kompozicije od reciklažnog materijala,

modeliranje u glini, slikanje doživljaja voća uz prethodno iskustvo promatranja teksture

na svjetlećem stolu, istraživanje i uvježbavanje različitih likovnih tehnika...). Kako je

narav ateljea da može egzistirati samostalno, kao zaseban mini mundus individualne i

grupne kreative ili kao podrška drugim centrima, njegov je pedagoški potencijal velik,

a uloga ateljerista vrlo bitna jer traži kontinuirano promišljanje, osmišljavanje,

reflektiranje, povezivanje, suradnju, razmatranje mogućnosti i dr.

OBJEKT JAGLAC – JASLIČKE SKUPINE

U odgojnoj skupini „Lavići“ (1 – 2 god.) formirano je pet centara aktivnosti (centar

građenja, manipulativni centar; likovni centar; centar simboličke igre obitelji,

multisenzorni centar), a u odgojnoj skupini „Ribice“ (2 – 3 god.) pet centara aktivnosti

(centar građenja; likovni centar, centar simboličke igre liječnika, centar simboličke igre

obitelji, centar istraživanja rastresitim materijalima).

ODGOJNE SKUPINE: Lavići,

Ribice

ODGAJATELJICE: Ana Zajec, Ana Haramustek, Ana Klara

Komazlić; Nikolina Bura, Vera Polanšćak, Milena Glavak

TEMA PROJEKTA: Razvoj socioemocionalnih umijeća djece jasličke dobi i timskog

učenja između odgajatelja


Omogućiti djeci različita iskustva pomoću kojih će moći razvijati socijalne vještine, prerađivati

svoja emocionalna iskustva, učiti kako svoja stanja iskazivati na društveno prihvatljiv način te

vježbati rješavanje problema na konstruktivan način.

Kroz svakodnevne razmjene, tjedne i mjesečne refleksije s kolegicama i stručnim timom

osvještavati vlastitu zonu razvoja i jačati fond znanja kroz zajedničke rasprave, analize

dokumentacije te projekciju mogućnosti djelovanja.


U odnosu na dijete:

Osigurati stimulativnu sredinu, prostor i raznovrsne materijale između kojih svako dijete može

birati i naći ono što je u skladu s njegovim aktualnim potrebama i mogućnostima.

Omogućiti djeci dovoljno vremena za rad sa svakim materijalom, kako bi mogla eksperimentirati,

izabrati i iskusiti rezultate svojeg djelovanja.

Pratiti dječju igru te kroz razne intervencije pomoći djeci da se nose sa svojim osjećajima da

razviju empatiju, da surađuju i nauče rješavati svoje probeme putem dogovora, suradnje i

dijeljenja.

Povezati aktivnosti kroz različite centre u sobi kako bi mogli nadograđivati

svoja znanja i iskustva.


Osmisliti i pripremiti materijale koji će djecu zainteresirati i potaknuti na istraživanje

Omogućiti djeci da nesmetano istražuju svojim tempom: ne prekidati ih, prepoznati njihove

želje i potrebe

Pristupiti svakom djetetu individualno i nuditi prijedloge u toplom i prijateljskom kontekstu

U interakciji s kolegicom kritički raspravljati o aktualnostima i na taj način dogovarati daljne

kreiranje prostora i dopunu materijala

Poticati razvoj zajedničkog razumijevanja i zajedničke vizije razvoja odgojno- obrazovne

ustanove


Putem dokumentacije (fotografija) i svakodnevnih razgovora pokušati roditeljima približiti

složene procese koji se događaju u vrtiću (čime se njihova djeca bave, što iz zanima, kako

surađuju s drugom djecom i sl.)

KORACI U RADU:


razmišljanja).








dokumentaciji.



PROCJENJIVANJA

POSTIGNUĆA:





dokumentacija.





Za dijete – usvajanje društveno

prihvatljivih normi komuniciranja i

ponašanja, razvoj suradnje,

dogovora i komunikacijskih

vještina, samostalno rješavanje

problema verbalizacijom svojih

osjećaja i želja.








1. Daly, L.; Beloglovsky, M. (2015), Loose Parts:

Inspiring Play in Young Children. St. Paul, MN:

Redleaf Press.

2. Došen Dobud, A. (1995), Malo dijete – veliki

istraživač. Zagreb: Alinea.

3. Došen Dobud, A. (2016) Dijete – istraživač i

stvaralac: igra, istraživanje i stvaranje djece rane i

predškolske dobi, Zagreb: Alinea



Educa.




6. Slunjski, E. (2008). Dječji vrtić zajednica koja uči –

mjesto, dijaloga, suradnje i zajedničkog učenja.

Zagreb: Spektar media.

7. Slunjski, E. (2014), Kako djetetu pomoći da... stječe


Element.

ODGOJNA SKUPINA – Lavići

OBJEKT – Jaglac

ODGAJATELJICE – Ana Zajec, Ana Haramustek, Ana Klara Komazlić

CENTAR GRAĐENJA


Osigurati raznovrsne materijale koji će poticati istraživački i otkrivački potencijal

djece

poticati dodavanje, izmjenjivanje i dijeljenje materijala s drugom djecom u svrhu

razvoja socijalnih vještina

poticati uspostavljanje, razvijanje i održavanje kvalitetnih odnosa djeteta s

drugom djecom i odraslima

poticati razumijevanje namjere i ponašanja drugog djeteta i usklađivanje igre

Centar je bio koncipiran u sredini SDB s materijalima na okolnim policama i

pregradama. Cilj je bio ponuditi raznovrsne gradbene elemente koji će omogućiti

gradnju u vis, makro i mikro kompozicije, istraživanje kosina te ravnoteže i statike, te

predstavljati poligon za razvoj suradničkih odnosa među djecom.

U periodu adaptacije, centar je služio za građenje socioemocionalne veze djece

i odgajateljica jer je bio najprostraniji, a zbog potrebe privrženosti djece odgajateljici,

omogućavao je boravak većeg broja djece okupljenih oko odgajateljica. Stoga je

adaptacija djelomično realizirana inicijativama za zajedničkim građenjem s

odgajateljicine strane pri čemu je mogla uočavati i individualni ritam svakog djeteta, ali

i grupnu dinamiku više djece. Aktivnosti u centru kroz godinu su nadograđivane te se

mjenjao njihov intenzitet, paralelno s razvojem vještina djece. Razvijala se i

socioemocionalna kompetencija djece te su suradnički odnosi i osjetljivost za

međusobna stanja i potrebe postajali sve rafiniraniji i uspješniji.

MANIPULATIVNI CENTAR


Jačanje kombinatorike, fine i grube motorike, logičkog mišljenja i zaključivanja,

uočavanje mogućnosti djelovanja i rješavanja problema u interakciji i

manipulaciji materijalima

Pozivanje na „penjanje stepenicu više“ u razvoju rješavanjem problema koji su

malo iznad trenutačne razine sposobnosti

Manipulativne aktivnosti djece jasličke dobi vrlo su važne i potrebno ih je

postaviti i osmisliti svrhovito kako bi omogućile konstruktivno djelovanje djece, ali i

njihov razvoj. U centru su se nalazili poticaji u obliku poklapaljki, umetaljki, kosina,

multipraktičnih kompleta koji su nudili patente različitog tipa, zatim poticaji za

uočavanje teksture, boje, oblika i veličine materijala, poticaji za pridruživanje i sl.

Djeca su materijale rado koristila pa ih je potrebno bilo često nadograđivati,

mijenjati i nadopunjavati kako centar ne bi gubio na atraktivnosti i zanimljivosti. Kako

se odgajateljica nije baš najbolje snašla u ovom centru, on nije ispunio svoj puni

potencijal pa je odgajateljica malo izmijenila narav materijala te ponudila više

specijaliziranih materijala (labirinti, spuštalice, logički zadaci) kako bi angažirala djecu.

U ovom centru odvijale su se (radi njegove naravi i naravi osmišljenih poticaja) većinom

solitarne aktivnosti.

LIKOVNI CENTAR


Poticati razvoj dječje mašte, kreativnosti i radoznalosti

Upoznati djecu s različitim likovnim tehnikama i njihovim svojstvima

Podržavati individualni izričaj djeteta te mu to pokazivati i pohvaljivati njegov rad

i aktivnosti kako bi se kod djeteta jačala pozitivna slika o sebi.

Kroz likovne aktivnosti djeca eksperimentiraju, istražuju, susreću se s novim

poticajem, novim materijalom, uočavaju različite mogućnosti manipulacije i djelovanja,

imaju kontrolu nad procesom te mu pristupaju postepeno. Uloga ogajatelja je da ih

postepeno uvodi u proces istraživanja svake likovne tehnike te osigura dovoljno

vremena za njeno istraživanje, a prije samog ulaska u korištenje likovne tehnike.

Jednako tako, potrebno je da djecu i roditelje pripremi na uvjete za nesmetano

djelovanje djeteta i eliminira strah od zaprljanje odjeće, kako bi djeca bez straha i

psiholoških barijera istraživala vrijedan materijal. Likovne tehnike koje su djeca imala

prilike kroz pedagošku godinu istražiti bile su tempera, glina, plastelin, kolaž, bojice,

olovke, pastele te krede. Najupečatljiviji dojam ostavila je tempera koja ima specifičnu

vodenastu, sklisku i koliristički jaku komponentu, a njenea sposobnost miješanja i

stvaranja novih boja, dodatno je zanimljiva djeci.

CENTAR SIMBOLIČKE IGRE OBITELJI


Stvaranje igrovnog konteksta za razvoj simboličke funkcije

Osiguravanje prilika za preradu emocionalnih iskustava iz djetetovog života u

sigurnom okruženju nad kojim dijete ima kontrolu

Osiguravanje punog autorstva nad procesom igre

Prepoznavanje i korištenje socijalnih situacija za razgovor o emocijama i

stanjima te učenje vještina koje će djeci pomoći da se s emocijama i situacijama

nose na društveno prihvatljiv način

Ideja centra bila je ponuditi kontekst obiteljskog doma s kuhinjom, dnevnim

boravkom, kućicom za osamu te vrtom kao dodatkom i poveznicom s kuhinjom.

Početni postav centra djecu je pozivao na igru, ali su radi manjkavo ponuđenog

materijala, djeca u centru proigravala iste scenarije. Nadopunom materijala, igra je

dobila neku jaču formu. Djeca su najčešće proigravala radnje pripreme obroka, oko

čega su surađivala i dijelila uloge, zatim su voljela čitanje priča, s odgjateljicom ili bez

nje, u društvu prijatelja radi bliskosti i stvaranja MI-identiteta skupine. Mjesto za osamu

su u centru koristila kada bi usred odgojno-obrazovnog procesa osjetila umor pa su se

udobno smjestila među jastuke u taj mirni kutak. U centru su često pjevali i plesali na

pjesmice koje su pjevale ili odgajateljice ili su bile puštene na radiju.

MULTISENZORNI CENTAR


Stvaranje okruženja koje će bogatstvom i ranovrsnošću poticaja nuditi

multisenzorička iskustva djeci

Omogućiti eksperimentiranje novim materijalima i njihovo kombiniranje

Svrha multisenzornog centra jest otkriti djeci mogućnosti za djelovanje, probuditi

u njima poriv za stvaranjem, odgovoriti na njihovu potrebu za istraživanjem i

eksperimentiranjem te angažirati sva njihova osjetila kako bi se upotpunio doživljaj.

Aktivnosti koje su se u centru odvijale uključivale su materijale poput gel kuglica,

mirisnih vrećica, konfeta, filtera i različitih elemenata u boji, kukuruzne krupice,

kinetičkog pijeska i dr. Djeca su najčešće istraživala materijale u tišini jer su na njih

djelovali vrlo umirujuće. Odgajateljica je pritom s njima razgovarala o svojstvima

materijala, poticala ih na uočavanje razlika i kompariranje s materijalima iz

svakodnevnog okruženja i dr.

ODGOJNA SKUPINA – Ribice

OBJEKT – Jaglac

ODGAJATELJICE – Nikolina Bura, Vera Polanšćak, Milena Glavak

CENTAR GRAĐENJA


osigurati prostorno-materijalni kontekst koji će nudi bogatstvo materijala za

djelovanje

poticati djecu na donošenje vlastitih odluka o izboru materijala, aktivnosti i

prijatelja za igru

razvijati suradničke oblike učenja i razvijanja zajedničkih aktivnosti

kroz intervencije i razgovor pomoći djeci da se nose sa svojim osjećajima ljutnje,

bijesa i frustracije.

Kako se radi o starijoj jasličkoj skupini, materijali u centru građenja nadogradnja

su i viša razina materijala koji se nalaze u mlađoj jasličkoj skupini. Neki su djeci već

bili poznati, a drugi su ih pozivali na razmatranje mogućnosti korištenja. Najčešće

aktivnosti tijekom godine bile su građenje u vis uz pomoć stolice ili odgajateljicine

visine, građenje igrovnih kompozicija grada, promatnice i mostova za simboličku igru,

građenje transparentnim kockicama u boji te projekcija građevine uz pomoć

grafoskopa uz grafičko iscrtavanje oblika. Do sredine godine se zadržavala praksa da

svoju građevinu po završetku gradnje, zajedno sruše i ponovo grade ili se prebacuju u

neku drugu aktivnosti u preostalim centrima.

Kako je u isto vrijeme počela jačati praksa izdvajanja mlađe djece iz igre od

strane starije djece, dogovoreno je da pomoću slikovnica koje pokrivaju temu

prijateljstva i socijalnih situacija s djecom proradimo svakodnevne situacije iz skupine.

U tu intervenciju uključili smo i tzv. bebu Saru. Ideja je bila da afroamerička beba boravi

po tjedan dana u obitelji svakog djeteta i u stilu simboličke igre, i djeca i roditelji bebu

dožive članom obitelji te ju uključuju u sve radnje i aktivnosti koje i sami tijekom dana

poduzimaju.

Ta se intervencija i ideja pokazala izvrsnom jer su se roditelji zaista posvetili

zadatku te nam slali foto i video dokumentaciju o bebinim pustolovinama i aktivnostima

na temelju čega je napravljen zajednički album. Tim aktivnostima uspjeli smo postići

veću grupnu koheziju djece te sanirali praksu izuzimanja mlađe djece iz igre te se

ukupna klima skupine znatno popravila.

LIKOVNI CENTAR


osigurati poticajan likovno-istraživački kontekst za izražavanje različitim

likovnim tehnikama i medijima

pružiti djeci iskustvo neopterećenog i neometenog stvaralačkog djelovanja i

eksperimentiranja

osigurati multisenzorička iskustva kao bazu za preradu doživljaja i njegovo

oživotvorenje u vidu krosmodalne reprezentacije

Centar se sastojao od tri dijela – dijela za istraživanje na svjetlosnom stolu gdje

su se svakodnevno nudili različiti kruti, meki i tekući materijali za istraživanje (gustin,

pjena za brijanje, tempera i dr.), dijela za suhe grafičke tehnike (crtanje kredom,

bojicama, flomasterima i olovkom), te dijela za slikanje temperom. Kako su to djeca

starije jasličke dobi koja iz prošle godine imaju iskustvo rada s likovnim tehnikama,

faza početnog istraživanja trajala je kraće pa se odgajateljica mogla usmjeriti na

konkretne aktivnosti s djecom. Tijekom godine naglasak se zadržavao primarno na boji

pa su realizirane aktivnosti koje su bile usmjerene na različite mogućnosti korištenja

pojedinačne boje, zatim miješanje boja, pa uočavanje komplementarnih parova,

razgraničavanje na tople i hladne boje i sl.

U drugom dijelu godine, na prijedlog kolegice iz mješovite skupine, razvijena je

suradnja djece jasličke dobi i starije djece u ovoj odgojnoj skupini. Kao poticaj za

aktivnost bili su agrumi, a aktivnost je obilovala pedagoškim potencijalom zbog

međusobne suradnje djece različitih dobi prilikom koje je starijoj djeci imponiralo voditi

mlađe kroz etape aktivnosti i pomoći im u pripremnim radnjama za aktivnost, dok su

mlađi pokazivali visok stupanj suradnje i prepustili se vođenju starijih.

CENTAR SIMBOLIČKE IGRE LIJEČNIKA I CENTAR SIMBOLIČKE IGRE OBITELJI


osigurati kontekst za proradu životnih iskustava kroz simboličku funkciju

ponuditi bogatstvo poticaja, simbola za igru uloga

uključivati se kao suigrač te igrovni kontekst koristiti za razgovor o emocijama,

ponašanju i za saniranje rodnih stereotipa.

Centri simboličke igre su tijekom cijele pedagoške godine bili najzastupljeniji u

igri djece, vrlo ih je malo potrebno bilo nadopunjavati ili mijenjati jer su djeca u njima

razvijala raznovrsne i jezgrovite scenarije. Proigravala su posjet doktoru i postupke

liječenja i pregleda, propisivanja terapije i lijekova, zatim su proigravali kućanske

poslove, uređivanje, njegu i odijevanje beba, pripremu obroka, proslave rođendana i

blagdana i sl. Pritom je uočljivo bilo sudjelovanje gotovo sve djece, fluidna podjela

uloga, laki dogovori oko radnji i tijeka aktivnosti te posvećenost detaljima u djelovanju

i komunikaciji gdje se vrlo dobro moglo vidjeti koji modus komunicirianja i

funkcioniranja svaka od obitelji njeguje u svom domu. Odgajateljice su koristile te

situacije za razgovor o različitim temama poput rodnih stereotipa i ideologije,

jednakosti dječaka i djevojčica, bontonu, slici o sebi o drugima.



ponuditi raznovrsne mogućnosti istraživanja rastresitim materijalima

nadograđivati poticaje i posložnjavati aktivnosti djece radi “penjanja na

stepenicu više” u razvoju i učenju

promatrati i dokumentirati proces dječjeg učenja radi daljnjeg planiranja ponude

poticaja i aktivnosti

Centar je osmislila i vodila pripravnica i koncipirala ga u kružnom dijelu SDB koji

je arhitekturalno zatvoreniji, što je u slučaju centra rastresitih materijala bilo povoljno

radi što manjeg rasapa i raznošenja materijala po ostatku prostora. U njemu su se

nalazila četiti stola (po boji) od kojih je svaki imao kadicu i drugačiji filter za propusnost

materijala. Na sredini je pozicioniran bio bazen s rasipnim materijalom i konstrukcijom

s cijevima za prolazak materijala, dok su se uz zidove nalazile kosine od različitih vrsta

materijala te je rasipni materijal u svakoj od njih, prilikom prolaska, proizvodio drugačiji

zvuk. Centar je kontinuirano privlačio svu djecu koaj su uživala u neometenoj igri i

istraživanju. Pripravnica je dokumentirala aktivnosti te uz vođenje svoje mentorice,

učila kako da dokumentaciju interpretira i upotrebljava za planiranje novih koraka i

daljnjeg razvoja aktivnosti u centru.

Rasipni materijal u centru je u početku bila riža obojana u se četiri boje stolova,

a naknadno su dodavane kukuruzna krupica i sitna tjestenina te poticaji poput zvečki,

mlina, dodatnih filtera i dr. Radnje i aktivnosti koje su u centru bile zastupljene su:

presipavanje, punjenje bočica, vaganje, prosijavanje, filtriranje, protočnost, zvučnost

materijala. Za urednost centra djeca su brinula sama i činila su to s užitkom.

OBJEKT JAGLAC – SREDNJA I MJEŠOVITA SKUPINA

U odgojnoj skupini „Mravi“ (3 - 4 god.) formirano je šest centara aktivnosti

(centar simboličke igre obitelji, centar simboličke igre tržnice i slastičarnice, atelje,

centar istraživanja rasipnim materijalima, centar građenja i konstruiranja, centar

početno pisanja, čitanja i računanja), a u mješovitoj odgojnoj skupini

„Delfini“/“Ježići“/“Zvjezdice“ (4 – 7 god.) devet centara aktivnosti (atelje, centar

upoznavanja svijeta, centar redakcije, dramski centar, centar dizajna, centar

simboličke igre restorana i centar simboličke igre veterinara, centar građenja i

konstruiranja, centar početnog pisanja, čitanja i računanja).

ODGOJNE SKUPINE: Mravi,

Delfini, Zvjezdice, Ježići

ODGAJATELJICE: Martina Burić, Kristina Zrilić, Tihana

Šeremet; Lana Jugović, Helena Šimunović, Tajana Lerman,

Martina Valenta, Andrijana Supina, Andrea Kusaković

TEMA PROJEKTA: Razvoj kulture suradnje između djece i timskog učenja između

odgajatelja


Osigurati poticajno socijalno okruženje za razvoj socijalne inteligencije i kompetencija djece te

suradničkih odnosa među djecom.

Unaprijediti refleksivnu praksu jačanjem profesionalnog povezivanja, zajedništva i suradnje

praktičara.


U odnosu na dijete:

Poticati dijete da iznosi svoje teorije, stavove, te da ostvaruje svoje ideje posredstvom

raznovrsnih materijala.

Što više poticati na verbalnu komunikaciju, na iznošenje vlastitog mišljenja s ciljem

osnaživanja djetetovog samopouzdanja i JA identiteta (slika o sebi i svojim

mogućnostima).

Uključivati djecu u planiranje i organiziranje vlastitih aktivnosti te potaknuti i omogućiti

suradničko učenje i interakciju među djecom

Građenje kulture dijaloga na razini cijele odgojne skupine.

Poticati kod djece odgovorno ponašanje, te ih osposobljavati za samoprocijenu

vlastitog djelovanja, mišljenja, učenja, komunikacije s drugima.

Poticati na razvoj demokratskih odnosa na način da uključimo i potaknemo djecu da

aktivno sudjeluju u donošenju nekih važnih odluka vezanih za život u vrtiću.

Omogućiti svakom djetetu ponaosob da ima percepciju sebe kao člana zajednice

koju ima priliku i mogućnost pružanja doprinosa zajednici.


o Pratiti i dokumentirati aktivnosti (fotografije,video zapisi,dječji radovi,plakati) u

svrhu refleksije i samorefleksije ( odgajatelja i djece ) te razumijevanja i

podržavanja dječjeg razvoja

o Postavljati dobro promišljena pitanja kojima ću dijete potaknuti na razmišljanje o

tome što čini i što trenutačno zna (razvoj metakognitivnih sposobnosti i

osvještavanje procesa vlastitog učenja).

o Stvoriti poticajno okruženje među kolegicama kako bi mogle slobodno

komunicirati i iznositi osobna mišljenja te kako bi preuzimale odgovornost za svoje

postupke i poštivale tuđe mišljenje.

o Povezivanje s ostalim odgajateljima tako što ćemo kroz dnevne refleksije upoznati

jedna drugu s tematikom aktivnosti koja se odvija u pojedinom centru, te

eventualnim idejama i prijedlozima ojačati cjelokupan odgojno-obrazovni proces.


Osigurati kvalitetnu komunikaciju između odgajatelja i roditelja s ciljem nesmetanog i

dvosmjernog cirkuliranja informacija.

Prepoznati i odgovoriti na potrebe roditelja koje su im u određenoj fazi roditeljstva

prioritet.

Na roditeljima razumljiv način, približiti i pojasniti ciljeve i dobrobiti procesa za njihovo

dijete.

Poticati roditelje na provođenje vremena sa svojom djecom u odgojnim skupinama,

praćenje i sudjelovanje u neposrednom odgojno – obrazovnom procesu, te upoznavanje

vlastite djece u drugačijem kontekstu od onoga obiteljskoga.

Kontinuirano stvarati suradnički odnos s roditeljima, upoznati ih s temom kojom ćemo se

baviti kroz ovu pedagošku godinu naglašavajući im kako su i oni važan dio tima „dijete-

roditelj-odgajatelj“.

KORACI U RADU:


razmišljanja).








dokumentaciji.



PROCJENJIVANJA

POSTIGNUĆA:





dokumentacija.




Polugodišnja i godišnja izvješća


Za dijete – razumijevanje i

prihvaćanje drugačijih od sebe,

usvajanje društveno prihvatljivih

normi komuniciranja i ponašanja,

usvajanje humanih vrijednosti

temljenih na empatiji, solidarnosti

i toleranciji.








1. Balić Šimrak, A. (2010/2011), Predškolsko dijete i

likovna umjetnost. Dijete, vrtić, obitelj, br.

62/32, str. 2-8.

2. Belamarić, D. (1987), Dijete i oblik. Zagreb: Školska

knjiga

3. Duran, M. (1995), Dijete i igra. Jastrebarsko:

Naklada Slap

4. Gandini, L. i dr. (2005) In the spirit of the studio.

Teachers Collage, Columbia University

5. Hansen, K. A., Kaufmann, R. K., Saifer, S. (1999),

Odgoj za demokratsko društvo. Zagreb: Mali

profesor



Educa.

7. Maleš, D.; Stričević, I. (2005), Odgoj za demokraciju

u ranom djetinjstvu. Zagreb: Udruženje

Djeca prva.




9. Slunjski, E. (2008), Rasprava kao temeljni modalitet

suradničkog učenja odgajatelja i stručnih suradnika

vrtića. Pedagogijska istraživanja, 5(1), str. 22-35

10. Slunjski, E. (2012), Tragovima dječjih stopa. Zagreb:

Profil

ODGOJNA SKUPINA – Mravi

OBJEKT – Jaglac

ODGAJATELJICE – Martina Burić, Kristina Zrilić, Tihana Šeremet

CENTAR SIMBOLIČKE IGRE OBITELJI, TRŽNICE I SLASTIČARNICE


Poticati razvoj komunikacijskih vještina, te socijalnih kompetencija kako bi mogli

rješavati situacijske probleme te kako bi inicirali i održali zadovoljavajuće,

recipročne odnose s vršnjacima.

Razvijati samopouzdanje i pozitivnu sliku o sebi kroz različite aktivnosti

(uključujući one gdje se čeka na red ili gdje dolazi do odgode svojih želja).

Različitim poticajima buditi radoznalost i maštu te razvijati samostalnost djece.

Simbolička igra u SDB bila je koncipirana u sklopu tri centra aktivnosti – obitelji,

tržnice i slastičarnice. Početkom godine, nakon prvotnog praćenja načina na koji su

djeca koristila centar i materijale u njemu, napravljene su preinake te je maknut

makadamski puteljak s obzirom na to da je ometao igru djece. Centar simboličke igre

obitelji malo je prestrukturiran i pretvoren jednim dijelom u centar simboličke igre

liječnika. Svi centri su tijekom godine doživjeli manje preinake i bili su kontinuirano

atraktivni među djecom. U njima su se najčešće odvijale aktivnosti prodaje i kupovine,

naplate, „konzumacije“ sladoleda i kolača, pripreme obroka, preodijevanja i

uljepšavanja, posjeta liječniku, pregleda, operacije i liječenja, proslave rođendana i sl.

Dokumentiranjem je uočena dominacija dviju sestara u aktivnostima te smo

stoga razmatrali moguće intervencije koje bi njima ostavljale određen dio zadovoljenja

potrebe za moći, a stvarale više prostora emancipaciji druge djece u zajedničkoj

aktivnosti. U igri su do izražaja dolazili odnosi između djece pa su odgajateljice koristile

te socijalne situacije da s djecom pričaju o važnim temama prijateljstva, suradnje,

kolegijalnosti, empatičnosti i uvažavanja različitosti.

ATELJE


Podržavati individualne dječje potrebe i interese u razvoju vještina potrebnih za

samostalno korištenje likovnih materijala i sredstava (olovka, tempera, glina )

kroz upoznavanje, istraživanje i isprobavanje njihovih različitih stvaralačkih

mogućnosti

Poticati dijete na verbalizaciju i izražavanje vlastitog doživljaja i slobodu

vlastitog mišljenja u istraživačkim aktivnostima

Uključivati djecu u planiranje i organiziranje vlastitih aktivnosti te potaknuti i

omogućiti suradničko učenje i interakciju među djecom

Razvijati samopoštovanje, samopouzdanje i pozitivnu sliku o sebi kroz poticanje

samoorganiziranih i samoiniciranih aktivnosti te uvažavanje i prihvaćanje

slobode, znatiželje i individualnog dječjeg likovnog rada

Atelje je zamišljen i osmišljen kao nadogradnja likovnom centru iz mlađih

skupina, čime se naglasak želi maknuti samo s likovnih tehnika, nego se želi

apostrofirati bogatstvo poticaja i medija za djelovanje koji nadilaze mogućnosti

korištenja standardnih likovnih tehnika. U sklopu centra nalazi se svjetleći stol kao i

reflektori koji omogućuju istraživanje boja, njihovo miješanje, istraživanje

transparentnosti materijala, uočavanje strukture prirodnina i sl. Drugi (veći) dio centra

obuhvaća radne površine za rad s likovnim tehnikama. Atelje posjeduje i visoku

estetsku dimenziju te svojom organizacijom i estetikom odgaja kod djece osjećaj za

lijepo.

Aktivnosti koje su tijekom godine realizirane u ateljeu bile su: sjene grana

drveća, duga, krugovi, rad s filterima u boji i u oblicima, aktivnosti s mokrim

supstancama na svjetlećem stolu (pjena za brijanje, gustin, želatin, brašno, gel

kuglice), aktivnosti s ogledalima, Mondrian kao poticaj za likovno izražavanje,



Kroz igru i ponuđene poticaje, poticati na stjecanje znanja kroz aktivno

istraživanje i otkrivanje osobina materijala, njihovih svojstava rasipnosti i

protočnosti

Razvijati socijalnu inteligenciju i građansku kompetenciju djeteta kroz

međusobno pomaganje, dogovaranje, uvažavanje i prihvaćanje tuđih stavova,

ali i iznošenje vlastitih

Najveća vrijednost rastresitog materijala u SDB jest u tome što omogućuje da

se ono što se obično radi na otvorenom, prenese u odgojnu skupinu i da se u tome

maksimalno uživa. Jedno od svojstva rasipnog materijala jest i da umiruje svojim

zvukom slobodnog pada pa djeca u istraživanju i igri njime, provode veliki dio vremena.

U početno vrijeme tu se obično odvijaju radnje presipavanja iz posudice u posudicu,

aktivnosti popunjavnja zapremnine neke boce ili zdjele, prosijavanje, a uvođenjem

dodatnih alatki i poticaja, aktivnosti se nadograđauju pa prelaze u radnje provjeravanja

protočnosti materijala, filtriranja kombinacije materijala, vaganja, ali i simboličke igre

gradilišta. Rasipnog materijala bilo je dovoljno i o urednosti centra su učila brinuti djeca.

CENTAR GRAĐENJA


Stvoriti prostorno-materijalne uvjete za odvijanje aktivnosti građenja i

konstruiranja različitim materijalima (manjim i većim) radi razvoja prostorne

inteligencije djece, kombinatorike i istraživanja problema ravnoteže, statike i

kosina.

Razvijati socijalne odnose među djecom, a posebice uvažavanje tuđeg

mišljenja kroz adekvatne intervencije kao što su usmeno usmjeravanje na

slušanje mišljenja drugog djeteta te refleksije pomoću videa kroz koji dijete

može samostalno promišljati i procjenjivati vlastite postupke

Centar su dvije odgajateljice vodile zajedno, nadopunjujući se u radu,

promišljanju i planiranju aktivnosti. Djeca su gradila u vis, slagala građevine i

kompozicije od većih i manjih kocaka različitog materijala, umetala raznovrsne oblike

u pripadajuće praznine na pregradi. Na ulaznim pregradama centra nalazili su se

poticaji i materijali za konstruiranje štapićima, magnetima te su omogućavali nastajanje

raznovrsnih kompozicija. Naknadnim unošenje stolne površine u centar te elemenata

uza gradnju grada i prometnica, zaživjela je i simbolička igra.

Odgajateljice su zajedno dokumentirale aktivnosti u centru te ih koristile kao

poligon za poticanje razvoja komunikacijskih vještina koje će djeci pomoći da iznesu

svoje mišljenje, uvaže tuđe, podijele uloge te konstruktivno surađuju.



Poticati na zamišljanje i stvaranje riječi, rečenica i priča na osnovi mašte . (

uporaba monološkog govora kod pričanja, prepričavanja, opisivanja i

pripovijedanja)

Poticati na prepoznavanje slova, te pravilan izgovor glasova.

Obogaćivati i proširivati aktivni dječji rječnik novim riječima.

Prihvaćati drugoga u zajedničku aktivnost

U manjem dijelu prostora oformljen je tzv. centar početnog pisanja, čitanja i

računanja. Prvotna njegova funkcija bila je čitanje i listanje slikovnica u udobnosti

centra kako bi se djeca zainteresirala za pismo, naraciju i krenula u upoznavanje slova

i brojeva. U centru su također bili ponuđeni poticaji za razvoj fine i grafomotorike koja

je preduvjet za neopterećeno pisanje i bilježenje. Poticaji za razvoj grafomotorike bili

su djeci zanimljivi , a aktivnosti su se odvijale na svim površinama – stolnim, podnim,

svjetlećem stolu, projekcijskom platnu. U drugom dijelu godine veći je naglasak

stavljen na samo pismo i pojam količine kod broja. To je bio i svojevrstan uvod u ono

što slijedi na jesen, a to je prelazak djece u prostor mješovite skupine u kojem ima

mnogo dokumentacije uz bilješke djece i odgajatelja i gdje se sa slvima i brojevima

susreću na svakom koraku.

ODGOJNE SKUPINE – Delfini, Ježići, Zvjezdice

OBJEKT – Jaglac

ODGAJATELJICE – Lana Jugović, Tajana Lerman, Andrea Kusaković, Helena

Šimunović, Andrijana Supina, Martina Valenta

ATELJE


Poticati na razvoj individualnosti.

Kroz postepeno upoznavanje i ovladavanje likovnim tehnikama, graditi čvrste

temelje za rad s materijalima i likovnim tehnikama u sklopu budućeg rada na

projektu.

Djecu usmjeravati na doživljavanje različitih poticaja koji će ih potaknuti na

likovno izražavanje.

Omogućiti djeci da što više koriste izražajne medije jer će im upravo oni olakšati

međusobno razumijevanje.

Ideja ateljea bila je da bude oaza za kreativno djelovanje, istraživanje i

stvaranje, da bude bogatstvo pomno osmišljenih i organiziranih materijala (prirodnih i

umjetnih) te da omogućuje ovladavanje likovnim tehnikama, ali i rad na projektu kao

oblikom integriranog učenja i odrednicom integriranog kurikuluma. Realiziran je u tri

međusobno povezane cjeline – dio za likovne tehnike, dio za modeliranje plastičnim

masama te dio s prirodninama i svjetlećim stolom. Na početku godine, odgajateljica je

uočila ustaljenu praksu šabolnizacije i shematizacije u dječjim crtežima pa je svoj rad

djelomično orijentirala na saniranje te negativne prakse u korist odgajanja autentičnog

likovnog izraza djece.

Realiziran je veliki broj vrijednih projekata u kojima su djeca razvijala svoje

promišljanje, sposobnost rješavanja problema te učila tehnička svojstva materijala i

tehničke vještine potrebne za manipulaciju istim. Neke od tema projekata koji su

realizirani bile su: Bicikl, Mostovi, Park, Osjećaji, Brod. Odgajateljica je svojim

otvorenim i zanimljivim pristupom uspjela privući dječake kojima likovni nije bio u

žarištu interesa, da su vrlo rado koristili temperu za izražavanje te ju sami počeli tražiti

„slikati“.

Odgajateljica je dokumentaciju na dvotjednoj bazi izlagala za roditelje u holu

ispred ulaza u skupinu i roditelji su ju pažljivo pregledavali. Pritom je pripremala i

tematsku cjelinu s likovnim tehnikama gdje je pojasnila vrijednost i način korištenja

određene tehnike, uz što je onda kao potvrdu o mogućnostima izložila i dječje radove.

Dokumentaciju za djecu ažurirala je redovito na pregradama i zidovima u ateljeu te je

često s djecom koristila digitalnu tehnologiju za refleksije o proteklim aktivnostima u

projektu i za planiranje daljnjih smjerova.

Inicirala je i suradnju s kolegicama iz ostalih centara i skupina u vidu

nadogradnje ili proširenja aktivnosti u radu na projektu te s njima dogovarala način

realizacije aktivnosti s ciljem svrhovitosti i konstruktivnosti.

CENTAR ISTRAŽIVANJA SVIJETA


poticati djecu na istraživanje, proučavanje, pitanje o svijetu koji nas okružuje

poticati korištenje različitih izvora informacija te digiatlne tehonologije u svrhu

dolaska do odgovora na pitanja

omogućiti reurse za oživotvorenje i provjeru dječjih ideja i teorija

poticati suradnju prilikom pristupanja problemu i njegovog rješavanja, s

naglaskom na vježbanje komunikacijskih vještina te međusobno uvažavanje.

Centar je od početka postavljen vrlo otvoreno radi ideje da djeca otkrivaju teme

od interesa – potaknuti vlastitim pitanjima, idejama ili iskustvima ili ih pronalaze u

enciklopedijama, dokumentarcima ili novinama. Teme koje su realizirane u centru

pokrivale su svemir, kulturu različitih naroda, građevine i specifinosti različitih turističkih

destinacija (egipatske piramide, Kina), vulkane, dinosaure, izradu nastambi i staništa,

upoznavanje karte svijeta i smještaja različitih država. Narav aktivnosti je često

zahtijevala suradnju s drugim odgajateljicama i razvoj aktivnosti u susjednim centrima.

Uloga odgajateljice ovdje je bila rafinirana i vrlo važna, primarno iz razloga jer

je trebalo voditi računa da aktivnosti u centru ne prijeđu u podučavanje i školifikaciju

nego ostanu u duhu filozofije ranog i predškolskog dgoja i obrazovanja. U tome je bila

uspješna uz pomoć kolegica iz SDB koje su ju kontinuirano usmjeravale i savjetovale

o alternativama i mogućim smjerovima razvoja aktivnosti i projekata.

Djeca su se u centru izvrsno snašla i slagala, dok su tek manje intervencije

odgajateljice bile potrebne u trenutku kada se u centru nalazio veliki broj djece zbog

čega se nije mogao normalno odvijati proces istraživanja i rada.

CENTAR REDAKCIJE


poticati vrednovanje različitosti ideja, viđenja i načina funkcioniranja

omogućiti kreativno izražavanje i stvaranje kroz izradu i osmišljavanje vlastitih

priča

Redakcija je prvotno zamišljena kao mjesto na kojem bi se djeca bavila izradom

svojih novina, slikovnica, priča, održavala intervjue, snimala emisije te integrirala i

prezentirala aktivnosti iz dramskog centra i centra dizajna. Njena se svrha tijekom

godine modificirala i centar je bio manje ili više aktivan jer je najveća saturacija interesa

i djecebila u susjednim centrima s obzirom na kreativnu narav svih triju. U centru su

veći dio vremena boravile djevojčice koje su uz manju pomoć odgajateljice svaka u

svoju bilježnicu osmišljavale i iscrtavale priče i bajke. Odgajateljica ih je pritom poticala

na razradu priče i posvećenost detaljima te na čitanje tih priča prijateljima. Do izražaja

su dolazili kreativni kapaciteti svake djevojčice te maštovitost u osmišljavanju fabule.

U redakciji su se također održavali intervjui pa su tako djeca napravila intervju

s tetom Radom iz ureda u sklopu epizode o ljudima koji u vrtićima rade. Za tu svrhu,

djeca su odjeću i obuću iz dramskog centra koristila kako bi se uživjela u simboličku

ulogu novinara ili intervjuiranog. Pritom su vodila računa o načinu postavljanja pitanja,

pazeći na autentičnog kontekst koji su gledali na televizijskim emisijama.

U dijelu centra nalazio se šator koji je služio za udobno čitanje knjiga, dok su se

preko puta nalazili minijaturni materijalni scenariji (brod, kućica na drvu,svemirski brod)

koji su djeci služili za razvoj priča u kojima su koristili čovječuljke sa svojim likom.

DRAMSKI CENTAR


poticati djecu na suradnju, zajedničko učenje, altruističke oblike ponašanja

omogućiti djeci cjeloviti razvoj u kontekstu u kojem se mogu slobodno izraziti

koristeći lutke kao medije izražavanja stavova, emocija,mišljenja i sl. kao i

proigravanje međuljudskih interakcija i odnosa radi njihovog boljeg

razumijevanja

poticati djecu na kreativno i kritičko mišljenje, orginalnost kroz rasprave s

drugom djecom i odgajateljima

poticati djecu na refleksije nakon aktivnosti i smišljanje sljedećih koraka u

kreativnom izražavanju (gluma) i stvaranje (kreiranje )

Dramski centar činio je cjelinu s centrom redakcije i centrom dizajna, ali je

najbolju poveznicu imao upravo s centrom dizajna jer su u njemu djeca gotovo

svakodnevno dizajnirala i osmišljavala kostime od koji su se mnogi naknadno koristili

u tzv. centru kazališta (dramski centar) za osmišljavanje i proigravanje različitih

scenarija. Djeca su su uživljavala u igru uloga u vidu predstava, glume ili korištenjem

ginjolki i likova na štapićima. Proigravale su se poznate bajke, ali i spontani scenariji

prilikom čega je odgajateljica mogla pratiti i iščitati odnose među djecom i s njima o

tome pričati. Aktivnosti su omogućavale svakom djetetu da se ostvari, izrazi, da svoj

kreativni doprinos, pritom koristeći svoje potencijale, afinitete, istražujući gestikulaciju

i mimiku.

Centar je imao u mini kućicu za lutkice s kojom su se voljela igrati djeca tijekom

adaptacije jer se kućica nalazila u bočnom dijelu centra, izdvojena od centralne

pozornice za glumu. U dramskom centru podjednako su se zadržavali dječaci i

djevojčice te je vidljiva nadogradnja aktivnosti, ali i razumijevanje svoje uloge i uloge

dramskog stvaralaštva od strane odgajateljice s obzirom na prošlu godinu kada je

odgajateljica tek počela proučavati područje dramskog izražavanja.

CENTAR DIZAJNA


omogućiti kontekst za ispunjenje kreativnih potencijala i poriva djece

osigurati mnoštvo raznovrsnih materijala za realizaciju zamisli i vizija

poštivati i poticati jedinstveni kreativni izričaj svakog djeteta

prepustiti djeci autonomiju u razvoju vlastitih aktivnosti te poticati

međusobnu suradnju

Centar dizajna uz atelje je činio žarište interesa i angažmana djece jer je nudio

realizaciju širokog spektra ideja. Tako su djeca u njemu dizajnirala robote s različitim

funkcijama, zatim odjeću i obuću različitih krojeva osmišljavajući uzorke ili kopirajući

uzorke iz životinjskog ili prirodnog svijeta. Ta ista odjeća bila je izložena na

postamentima pri samom ulazu u SDB kako bi roditelji vidjeli radove svoje djece, a dio

odjeće koristio se u dramskom centru. Uloga odgajateljice bila je uloga koordinatora

po potrebi, tj. u situacijama kada je trebalo obratiti djeci pažnju na potrebu planiranja i

predviđanja etapa procesa izrade haljine ili cipela te uloga etnografa koji je pratio sve

etape procesa. Dio haljina i cipela uvršten je u izložbu u tunelu Grič krajem pedagoške

godine, u sklopu Dana dječjih vrtića Grada Zagreba, koju su mogla posjetiti djeca i

roditelji te šira javnost.

CENTAR SIMBOLIČKE IGRE RESTORANA I VETERINARA


upoznati, pratiti i podržati interes djece prilagođavanjem prostorno-materijalnog

konteksta te primjerenim interveniranjem odgajatelja tijekom aktivnosti

omogućiti djeci da iznose vlastite misli, ideje i pretpostavke te da ih ostvaruju i

nadograđuju u suradnji s drugima

podržavati razvoj svih kompetencija poticanjem interakcije između djece te

omogućavanjem i podupiranjem suradničkog učenja primjerenim strategijama

odgajatelja

Simbolička igra se u starijoj dobi od one u mlađoj razlikuje po širini scenarija i

aktivnosti u njemu, po detaljnijem uživljavanju u uloge te autentičnijoj preradi životnih

iskustava djece jer je i govor razvijeniji pa je komunikacija jezgrovitija. Odgajateljica je

prvotno postavljeni igrovni prostorni scenarij (tržnica, restoran) mijenjala te tijekom

godine oformila centar veterinara smanjivši nepotrebno veliki centar restorana i tržnice.

Oba centra djeci su bila zanimljiva. Odgajateljica se tijekom godine povremeno tražila

u svojoj ulozi u centrima, ai je uz pomoć i savjete kolegica uspjela ostvariti interakcije

s djecom u ulozi suigrača, dokumentirati njihove aktivnosti i usmjeriti se na uočavanje

bitnog u komunikaciji između djece kako bi znala kada treba intervenirati s ciljem

preusmjeravanja sižea igre ili njegovog nadograđivanja i razrađivanja.

CENTAR GRAĐENJA I KONSTRUIRANJA


Poticati cjeloviti razvoj djece u skladu s njihovim interesima i potrebama.

Poticati aktivnosti koje omogućuju postavljanje hipoteza, otkrivanje i rješavanje

problema, istraživanje te konstruiranje znanja i razumijevanja.

Poticati djecu na aktivno sudjelovanje, pregovaranje i konstruktivno rješavanje

problemskih situacija te zajedničko djelovanje djeteta s drugima (djecom i

odraslima).

Centar je bio podijeljen na dva dijela – na dio s krupnim i dio sa sitnim

materijalima. Svojom postavom je omogućavao aktivnosti šireg spektra, od

istraživačkih (statika, ravnoteža, kosine) do rada na projektu. Odgajateljica je aktivnosti

djece izvrsno procesno dokumentirala pa su se djeca vrlo lako mogla pratiti evoluciju

u svom djelovanju i promišljanju, a roditelji su i bez teksta mogli razumjeti vrijednost

aktivnosti svog djeteta. Najčešće su djeca gradila u vis s tuljcima jer im je bilo

zanimljivo vidjeti dokle mogu segnuti da još malo produlje visinu svog tornja, pri čemu

im je u pomoć uskala pedagoginja i odgajateljice. Svoje su domete grafički bilježili na

ploču u centru te ih preračunavali u brojevne oznake katova. Razrađivali su i svoje

nacrte labirinata te često gradili plovila i strojeve. Također su u različitim medijima

realizirali robote s različitim mogućnostima. Pri građenju su se često koristila zrcalnom

simetrijom uočavajući refleksiju sagrađenog objekta. U centru se nalazio i manji dio s

magnetima koji je služio za konstruiranje, a obilovao je raznovrsnim elementima koji

su nudili širi raspon mogućnosti korištenja.



poticati i razvijati interes za pismo i brojeve

poticati na bilježenje i grafičko izražavanje prilikom aktivnosti, te im pružati

mogućnosti za bolje razumijevanje te bilježenje vlastitih zaključaka/spoznaja.

Razvijati suradnju s kolegicama u drugim centrima aktivnosti, a s ciljem

svrhovite upotrebe pisma

Centar je koncipiran iz dva dijela – centar za početno pisanje i čitanje i centar

za početno računanje. Cilj je bio ponuditi svakodnevni kontekst koji će biti baza za

razvoj vještina početnog pisanja, čitanja i računanja, kojima će mala škola (dvaput

tjedno) biti nadopuna u smislu provjere razumijevanja i trenutačnih vještina djece

putem vježbenica sa zadacima. Pritom je naglasak stavljen na prirodan interes djece i

potrebu za samoiniciranim i samovođenim aktivnostima te na izbjegavanje bilokakvog

oblika školifikacije.

Stoga su u centru ponuđeni poticaji u obliku poklapaljki, umetljaki, tetrisa,

društvenih igara, tangrama, aktivnosti pridruživanja i spajanja, vaganja (lakše – teže i

omjeri), kosine s količinama i dr. Djeca su izrađivala vlastite društvene igre s brojevima

te osmišljavala i zapisivala vlastita pravila.

KULTURNA I JAVNA DJELATNOST

Kulturna i javna djelatnost vrtića bila je usmjerena na obogaćivanje života

djeteta u vrtiću, otvaranje vrtića roditeljima i neposrednoj društvenoj sredini,

prezentaciju iskustava i postignuća prakse roditeljima i sustručnjacima.

Program odgojnih skupina obogaćen je različitim događanjima za djecu:

Vrsta događanja: Datum: Mjesto: Objekt:

Kazalište 27.11.17. Mala sirena, Žar

ptica

Jaglac

01.02.18. Crvenkapica,

Trešnja

Svi objekti

02.05.18. Malena i Klepetan,

Žar ptica

Jaglac

25.05.18. Malena i Klepetan,

Žar ptica

Suncokret i

Maslačak

Posjete u vrtiću 10.10.17. Priča koja drži vodu,

AntunTun

Svi objekti

06.11.17. Jozo Bozo,

mađioničar

Svi objekti

19.12.17. Božićni san male

Ane

Svi objekti

07.02.18. Doktor od

životinjica, Teatar

Gavran

Svi objekti

27.02.18. Prvo more, Artmobil Svi objekti

13.03.18. Japa, mađioničar Svi objekti

26.03.18. Ninin svijet

mjehurića, Smješko

Svi objekti

04.06.18. Europica, Mali grad Suncokret i

Maslačak

05.06.18. Europica, Mali grad Jaglac

20.04.18. Znakovi za

najmlađe, Smješko

Svi objekti

Sportska

događanja

07.-11.05.18. Rolanje Suncokret

21.-25.05.18. Plivanje Suncokret

21.-25.05.18. Rolanje Jaglac

Ostalo 18.12.17. Božićni vlak, Glavni

kolodvor

Svi objekti

26.05.18. Završna svečanost

na Jarunu

Jaglac

06.06.18. Završno druženje

roditelja i

odgajateljica iz

odgojne skupine

jasličke dobi u

Zoološkom vrtu

Tratinčica

15.06.18. Završna svečanost

u Kulturnom centru

Dubrava

Suncokret i

Maslačak

STRUČNO USAVRŠAVANJE ODGAJATELJA

Cilj stručnih usavršavanja odgajatelja u ovoj pedagoškoj godini odnosio se na

podržavanje razvoja osobnih potencijala, jačanje njihove stručne kompetencije kroz

edukaciju, iskustveno učenje i timski rad na istraživanju i unapređivanju odgojne

prakse, a ostvarivao se kroz sljedeće oblike:

EKSTERNI OBLICI STRUČNOG USAVRŠAVANJA

Tijekom godine, odgajatelji i stručni suradnici sudjelovali su u sljedećim stručnim

skupovima, seminarima, radionicama i predavanjima izvan vrtića:

ODGAJATELJ/STRUČNI

SURADNIK

NAZIV STRUČNOG

USAVRŠAVANJA

DATUM

Barišić Suzana Konferencija "Sigurno

djetinjstvo: prevencija nasilja

od predškolske dobi"

17. 5. 2018.

Batur Mateja / /

Beneta Željka Konferencija "Sigurno



17. 5. 2018.

Bucković Anja (ravnateljica) "Povezivanje i razmjena

primjera odgojne prakse

različitih vrtića II"

5. 2. 2018.

Državni stručni skup za

odgajatelje "Cjeloživotnim

učenjem do kvalitetnoga

profesionalnog razvoja

odgojitelja"

18. - 20. 4. 2018.

Bura Nikolina “Kvalitetna analiza

pedagoške dokumentacije i

rasprava kao osnova

unapređivanja odgojno-

obrazovne prakse"

28. 2. 2018.

Burić Martina Državni stručni skup za




odgojitelja"

18. - 20. 4. 2018.

Cablk Svetinka / /

Dubić Anamarija / /

Glavak Milena "Stručno-metodička priprema

za polaganje stručnog ispita"

11. 10. 2017.

Grubišić Romina “Kvalitetna analiza


rasprava kao osnova


obrazovne prakse"

28. 2. 2018.

Jugović Lana "Stručno-metodička priprema


11. 10. 2017. – aktivni

izlagač

"Povezivanje i razmjena



5. 2. 2018. – aktivni izlagač

Dani predškolskog odgoja -

Čakovec 2018.: "Zajedno

rastemo - redefiniranje

prakse i teorije ranog i

predškolskog odgoja"

12. - 13. 4.





odgojitelja"

18. - 20. 4. 2018. – aktivni

izlagač

Komazlić Ana Klara "Pedagoška uloga

ravnatelja/pedagoga i odnosi

u vrtiću"

24. 11. 2017.

"Mentorska uloga pedagoga

u radu sa sudionicima

odgojno-obrazovnog

procesa"

7. 6. 2018. - 09:00 h

Križanac Valentina "Likovno stvaralaštvo u

dječjem vrtiću uoči božićnih

blagdana"

29. 11. 2017.






12. - 13. 4. – aktivni izlagač





odgojitelja"





odgojitelja"

18. - 20. 4. 2018.

Kusaković Andrea “Kvalitetna analiza


rasprava kao osnova


obrazovne prakse"

28. 2. 2018.

Lerman Tajana "Razvoj znanstvene

pismenosti u ustanovama za

rani i predškolski odgoj i

obrazovanje"

22. 9. 2017.





odgojitelja"

18. - 20. 4. 2018. – aktivni

izlagač

Malašić Anita (pedagoginja) "Razvoj znanstvene



obrazovanje"

22. 9. 2017. – aktivni

izlagač

"Stručno-metodička priprema


11. 10. 2017.

"Pedagoška uloga

ravnatelja/pedagoga i odnosi

u vrtiću"

24. 11. 2017.




5. 2. 2018. – aktivni izlagač

"Kvalitetna analiza


rasprava kao osnova


obrazovne prakse"

21. 2. 2018.






12. - 13. 4.





odgojitelja"

18. - 20. 4. 2018.

"Mentorska uloga pedagoga

u radu sa sudionicima

odgojno-obrazovnog

procesa"

7. 6. 2018. - 09:00 h

Nikolić Terezija "Stvaranje boljeg

razumijevanja i prohodnosti

na prijelazu iz predškolskog

u školski dio odgojno-

obrazovnog sustava"

24. 4. 2018.

Pažić Emanuela "Razvoj znanstvene



obrazovanje"

22. 9. 2017.




5. 2. 2018.

Saša Matika (psihologinja) / /

Polanšćak Vera "Likovno stvaralaštvo u

dječjem vrtiću uoči božićnih

blagdana"

29. 11. 2017.

Sokolić Marija Radionica "Agresivno dijete -

što činiti?"

2. 2. 2018.

Supina Andrijana Radionica "Agresivno dijete -

što činiti?"

2. 2. 2018.

Šeremet Tihana "Kvalitetna analiza


rasprava kao osnova


obrazovne prakse"

21. 2. 2018.

Šimunović Helena "Kvalitetna analiza


rasprava kao osnova


obrazovne prakse"

21. 2. 2018.

Varga Danijela "Stručno-metodička priprema


11. 10. 2017.

Valenta Martina "Stvaranje boljeg



24. 4. 2018.


obrazovnog sustava"

Zajec Ana Konferencija "Sigurno



17. 5. 2018.

Zrilić Kristina "Uvod u Brain Gym" 24. 2. 2018.

"Stvaranje boljeg




obrazovnog sustava"

24. 4. 2018.

Žarko Ivana / /

Stažiranje odgajatelja pripravnika obuhvaćalo je:

•izradu izvedbenog plana i programa stažiranja

•boravak pripravnika u matičnim i drugim odgojnim skupinama

•nazočnost pripravnika radu mentora i individualne konzultacije s mentorom i ostalim

članovima povjerenstva za stažiranje

•ogledne aktivnosti pripravnika- snimanje video kamerom

•stručni aktivi za pripravnike - analiza pisane pripreme, analiza pisanih eseja,

samorefleksija pripravnika o realizaciji aktivnosti uz prezentaciju video-zapisa, grupna

rasprava o postignućima i deficitima u radu, razmjena iskustva i dogovor oko

unapređenja rada

•Tjedni radni dogovori djelatnika: individualne i grupne konzultacije vezane uz

rješavanje aktualne problematike u pojedinim aspektima odgojnog procesa, odgojnih

ili razvojnih problema djece, unapređenja suradnje s roditeljima, planiranje kalendara

događanja, dogovaranje oko sudjelovanja u eksternim manifestacijama

•Edukacije: pedagoginja je za četiri odgajateljice (mentorice pripravnicima)

organizirala i pripremila edukaciju o vođenju i mentoriranju pripravnika u dva dijela. U

prvom dijelu su mentorice dobile uvid u dijelove stručnog ispita te smjernice za vođenje

pripravnika, dok je u drugom dijelu edukacije veći naglasak bio na izazovima u radu s

pripravnicima, te na analizi konkretnih situacija.

SURADNJA S RODITELJIMA I DRUŠTVENOM SREDINOM

SURADNJA S RODITELJIMA

Dobra suradnja s roditeljima od neprocjenjive je važnosti za stvaranje kvalitetnih

uvjeta za život i učenje djece u našem vrtiću. Odvijala se u intenzitetu sukladno

potrebama odgojno-obrazovnog procesa, a u odgojnim skupinama prakticirali su se

različiti oblici suradnje:

Ciljani individualni razgovori odgajatelja i roditelja te psihologinje i roditelja vođeni su u

svrhu informiranja roditelja o općem razvoju i postignućima djeteta, pružanja pomoći

roditeljima u pogledu odgojnih problema u obitelji, razvojnih izazova i poteškoća u

razumijevanju njihova djeteta, zajedničkog rješavanja djetetovih problema u vrtiću,

razgovor o spremnosti djece za školu, procesu prilagodbe na vrtić i dr. Uz svakodnevnu

razmjenu informacija s roditeljima vezanih uz njihovu djecu, ciljani individualni

razgovori o pojedinim problemima vođeni su po želji roditelja ili procjeni odgajatelja i

stručnog tima. Prema potrebi su vođene konzultacije s roditeljima na kojima su

prisustvovali odgajatelj i psihologinja zajedno, a u situacijama u kojima je bila potrebna

veća intervencija vrtića, prisustvovala je i ravnateljica.

Kroz 2017./2018. godinu odgajatelji su u objektu na Vrbanima proveli 28

indvidualnih konzultacija s roditeljima, od kojih je psihologinja bila prisutna u devet

razgovora. U objektu na Vrbanima psihologinja je imala 42 individualna savjetodavna

razgovora, a ravnateljica je sudjelovala u tri razgovora. Kroz 2017./2018. godinu u

objektu u Dubravi provedeno je šest individualnih razgovora odgajatelja i roditelja (od

kojih je psihologinja bila prisutna u pet razgovora). U Dubravi je psihologinja imala 25

individualnih savjetodavna razgovora, a ravnateljica je sudjelovala u jednom

razgovoru.

Informativni, edukativni, komunikacijski roditeljski sastanci u skupinama odvijali su se

u dinamici od dva do tri puta godišnje. Na informativnim roditeljskim sastancima roditelji

su dobili uvid u dnevni ritam u skupini, zdravstvenu skrb, tijek prilagodbe.

Edukativno-komunikacijski roditeljski sastanci bavili su se temama: početak

pedagoške godine, proces prilagodbe na vrtić, polazak u školu.

Početkom pedagoške godine održan je roditeljski sastanak pod nazivom "igra +

Istraživanje + Stvaralaštvo = Učenje", na kojem su roditelji mogli saznati više o tome

kako njihova djeca uče, kojim aktivnostima se bave, koliko su prostor i materijali koji

se u njemu nalaze važni za učenje te o ulogama odgajatelja u procesu učenja djece.

Na roditeljskom sastanku u jaslicama naziva ˝Knjiga je dar - čitanje je prava stvar"-

razgovarali smo o važnosti čitanja djeci od najranije dobi, kako i kada čitati djetetu,

kakve su slikovnice primjerene za određenu razvojnu dob, kako pomiriti čitanje i nove

moderne tehnologije.

S obzirom na to da je naš vrtić sudjelovao u projektu Hrabrog telefona "Siguran

vrtić", i za roditelje je bila organizirana edukacija pod nazivom "Odgojni izazovi u

predškolskoj dobi - i roditeljima treba podrška". Cilj edukacije bio je upoznati roditelje

s odgojnim metodama koje potiču pozitivan djetetov razvoj, osvijestiti izvore

roditeljskog stresa, razmijeniti iskustva u problemima u odgoju s kojima se susreću

roditelji djece predškolske dobi te osvijestiti izvore podrške u okolini.

Vizualno pisana komunikacija obuhvaćala je različite informacije za roditelje o

događanjima u vrtiću postavljene u kutiću za roditelje. Na roditeljskim sastancima

roditelji su dobili brošure vezane za razvoj i odgoj djece (˝Prilagodba na vrtić˝, ˝Izbor

igara za roditelje i budućeg đaka˝). Tijekom godine edukativne tekstove o djetetovom

razvoju i izazovima u odgoju roditelji su čitali u rubrici ˝SOS kutak za roditelje˝ u okviru

vrtićkog biltena (newslettera) kojeg su dobivali e-mailom, a u kojem su pedagoginja i

psihologinja pisale o sljedećim temama- "Idemo u školu", "Aktivnosti u centru

građenja" i "Vrijeme za tebe, vrijeme za mene, vrijeme za nas", o važnosti provođenja

zajedničkog vremena roditelja i djeteta, ali i o tome kako pomoći djetetu da osmisli

samostalnu igru.

Roditeljsko sudjelovanje u odgojnom procesu ostvarilo se u vidu boravka

roditelja u skupini (u periodu prilagodbe, spontana igra djece i roditelja), pratnje djece

u posjetama (kazališne predstave i božićni vlak) te zajedničkih druženja. U objektu

Vrbani u skupini Ribice, odgajatelji su odlučili više uključiti roditelje u odgojno-

obrazovni proces te su organizirale druženje pojedinog roditelja s djecom u skupini.

Roditelji su zamoljeni da pokažu djeci što rade na svom poslu ili da igraju igre koje

najčešće proigravaju doma s vlastitom djecom. Velik broj roditelja se odazvao pozivu

odgajatelja te su bili jako zadovoljni da mogu boraviti s nama u vrtiću, vidjeti naš rad

kroz "drugu perspektivu", što njihovo dijete najviše voli i tko su im prijatelji o kojima

svakodnevno pričaju. Tako smo ugostili majku veterinarku, koja je došla izliječiti njihove

plišane životinje, majku fizioterapeutkinju koja je vježbala s djecom i masirala ih, majku

stomatologinju koja im je pričala priču o Gricu i Grecu, a zatim pokazala djeci kako

pravilno prati zube i pregledala njihove zubiće. S drugim roditeljima su još slagali

tračnice po cijeloj sobi, igrali se skrivača, čitali priče, bojali itd.

Dvije majke koje su pritom i odgajateljice našega vrtića su u dvorani imale zanimljivu

aktivnost gdje su ponudile različita multisenzorna iskustva i doživljaje, od tempere,

brašna, krupice, pjene za brijanje, vodenih kuglica, reflektora.

Kraj pedagoške godine u objektu na Vrbanima obilježili smo tradicionalnim

druženjem na Jarunu gdje su sportaši, zajedno sa svojim voditeljem, roditeljima

pokazali što su tijekom godine učili, organizirano je i natjecanje između roditelja i djece.

Završno druženje objekta u Dubravi održano je u kino dvorani Kulturnog centra

Dubrava u kojoj su roditelji i djeca imali priliku pogledati film u kojem su predškolci

govorili o različitim iskustvima provedenih u vrtiću. Završne svečanosti je dodatno

začinio mađioničar Luka Vidović koji nas je sve nasmijao do suza. A suze ponosa su

bile u na svima nama kada smo zajedno pozdravili predškolce i uručili im diplome za

uspješne dane provedene u vrtiću. Djeca iz jaslica iz Dubrave su zajedno s roditeljima

i odgajateljima kraj pedagoške godine proslavila u Zoološkom vrtu.

U cilju prezentacije programa rada skupine, načina rada s djecom, napretka i

postignuća djece, odgajatelji su koristili plakate o događanjima u skupini, fotografije i

video-zapise aktivnosti s djecom (CD za roditelje, putem web stranice). Također,

roditelji su redovito izvještavani o događanjima u vrtiću i radu u skupinama putem

biltena (newslettera) koji je pripremao stručni tim.

SURADNJA S ČIMBENICIMA DRUŠTVENE SREDINE

Suradnja s čimbenicima društvene sredine u ovoj pedagoškoj godini bila je

usmjerena na:

Dijete: bogaćenje života djeteta u vrtiću različitim istraživačko-spoznajnim aktivnostima

u neposrednoj okolini, kulturno-umjetničkim doživljajima i događanjima, športsko-

rekreativnim programima, društveno-zabavnim aktivnostima i susretima s drugom

djecom i odraslima.

Odgajatelje: stručno usavršavanje i razmijenjivanje iskustava sa sustručnjacima,

suradnja s nadležnim i stručnim institucijama u rješavanju aktualne problematike vrtića

i individualnih problema u razvoju djeteta, prezentacija postignuća djece, rada

odgajatelja i djelovanja vrtića roditeljima i široj društvenoj sredini (drugim vrtićima,

Agenciji za odgoj i obrazovanje itd.).

Roditelje: osvješćivanje značenja i poticanje aktivnog sudjelovanja roditelja u kulturnoj

i javnoj djelatnosti vrtića i razvijanje osjećaja pripadnosti vrtiću.

ČIMBENICI NOSITELJI SURADNJE SVRHA SURADNJE

Stručne institucije Ministarstvo znanosti,

obrazovanja i športa,

Agencija za odgoj i

obrazovanje, Gradski ured

za obrazovanje, kulturu i

šport

Stručna pomoć u radu,

posebice u području

stručnog usavršavanja,

poboljšanja materijalnih

uvjeta i unapređenja odgojne

prakse, prikazivanje razvoja

vlastite prakse

Odgojno-obrazovne

ustanove i strukovne udruge

Filozofski Fakultet u

Zagrebu, Učiteljski fakultet u

Čakovcu

DV Kustošija, DV “Rožica”

(Veliko Trgovišće), OŠ

Alojzija Stepinca, OŠ Mate

Lovrak, Hrabri telefon, Dječja

kuća Borovje

Izlaganja na stručnim

skupovima na gradskoj,

županijskoj i državnoj razini;

razmjena iskustva između

vrtića; razmjena iskustva

između vrtića i škola u

lokalnoj zajednici; pozvano

predavanje za studente 1.

godine diplomskog studija

pedagogije na temu „Razvoj

suradnje s roditeljima“;

sudjelovanje u projektu

prevencije zlostavljanja nad

djecom

Kulturne i športske ustanove Kazališta (Žar ptica, Gavran

Teatar, Trešnja), Jarun,

Glavni kolodvor, Kulturni

centar Dubrava, Zagrebački

klizački savez

Organizacija predstava i

posjeta

GODIŠNJE IZVJEŠĆE17-'18.pdf · 2018-11-26 · Privatni dječji vrtić „Dječja igra“ Aleja...

Documents

Transcript of GODIŠNJE IZVJEŠĆE17-'18.pdf · 2018-11-26 · Privatni dječji vrtić „Dječja igra“ Aleja...