Godišnjak 2009. - MVEP · 2010. 6. 7. · Godišnjak 2009. | Ministarstvo vanjskih poslova i...

Godišnjak 2009.

Republika HrvatskaMinistarstvo vanjskih poslova

i europskih integracija

Godišnjak 2009. | Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 2

SadržajUvodna riječ ministra .......................................................................................................................4

Prva godina članstva u NATO-u ....................................................................................................6

Hrvatska u savezu najutjecajnijih država ....................................................................................6Otvorena nova vrata hrvatskomu gospodarstvu ...................................................................7Informacijsko povezivanje s NATO-om ..............................................................................7

EU – pristupni pregovori .................................................................................................................8

Ubrzan integracijski proces ........................................................................................................8Otvoreno ukupno 28 poglavlja, a 17 privremeno zatvoreno .................................................8Hrvatska nastavila ispunjavati mjerila ..................................................................................9Sedmi Nacionalni program Republike Hrvatske za pristupanje Europskoj uniji ................9Ispunjavanje političkih kriterija – nastavak reformi ............................................................10Završni poslovi: tehnička prilagodba pravne stečevine .......................................................11Prevođenje hrvatskih propisa i pravne stečevine EU-a: naglasak na stručnoj i pravnoj redakturi...............................................................................................................11

Institucionalni odnosi RH i EU ....................................................................................................12

Redovito i aktivno sudjelovanje Hrvatske u europskim politikama .........................................12Važna podrška Europskoga parlamenta ..............................................................................13Suradnja s Odborom regija i Gospodarsko-socijalnim odborom .......................................13Korištenje pretpristupnih programa pomoći .......................................................................13Uključeni u nekoliko novih programa Zajednice ................................................................ 14Pripreme za korištenje fondova EU-a ................................................................................. 14Unija za Mediteran .............................................................................................................15

Informiranje i obrazovanje o EU-u i integracijskom procesu u Hrvatskoj ....................................16

Podijeljeno 148.000 besplatnih publikacija ..............................................................................16Programima obrazovanja obuhvaćeno 2700 državnih službenika ......................................16

Bilateralni odnosi s državama članicama EU-a i EFTA-e ............................................................18

Važna politička i materijalna potpora Hrvatskoj u postizanju europskih standarda ................18

Odnosi sa susjednim zemljama i zemljama regije ..........................................................................25

Mnogobrojni susreti svjedoče o postignutoj suradnji ...............................................................25

Regionalna multilateralna suradnja ...............................................................................................28

Konkretni razvojni projekti ......................................................................................................28

Druga godina u vijeću sigurnosti ...................................................................................................30

Uspješno sudjelovanje u svjetskoj vladi .....................................................................................30Aktivno sudjelovanje visokih državnih dužnosnika ...........................................................30Aktivni i u drugim tijelima UN-a ......................................................................................31

Međunarodna sigurnost .................................................................................................................33

Desetljeće aktivnog sudjelovanja u mirovnim misijama ...........................................................33Dugoročni i provedbeni dokumenti za bolju kontrolu oružja .............................................34Poduzeti koraci za daljnje unapređenje sustavne politike razvojne pomoći .......................34


Sadržaj

Regionalne međunarodne organizacije ..........................................................................................36

Novost u Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju – Krfski proces .................................36Vijeće Europe – 60 godina djelovanja .......................................................................................37

Ljudska prava .................................................................................................................................39

U središtu djelovanja – zaštita žena i djece ...............................................................................39Regionalna i nacionalna razina – trajno rješenje za izbjeglice ...........................................40

Bilateralna postignuća ....................................................................................................................41

Suradnja Hrvatske i svijeta kroz konkretne programe .............................................................41Nova američka administracija – ista visoka razina bilateralnih odnosa ..............................41Istočna Europa – uz pitanje energetike naglašena i turistička suradnja ..............................42Azija i Australija – uz gospodarstvo važne i kulturne veze ................................................43Srednja i Južna Amerika – suradnja poduprta realnim interesima .....................................45Bliski i Srednji istok, Afrika – intenziviranje kontakata .....................................................46

Skrb za hrvatske građane u inozemstvu .........................................................................................47

Zaprimljeno više od 331.000 konzularnih predmeta ...............................................................47U sustav e-putovnice umreženo 30 diplomatsko-konzularnih predstavništava ..................47Hrvatskim manjinama namijenjeno milijun i pol kuna ......................................................48Dodijeljene 393 stipendije iseljenicima ...............................................................................48

Javna diplomacija ............................................................................................................................50

Diplomacija na internetu ..........................................................................................................50Izdavačka djelatnost ...........................................................................................................50Konferencije i predavanja ....................................................................................................50Promidžba putem kulture ................................................................................................... 51

Razvoj i ulaganje ............................................................................................................................53

Useljenje u novi objekt ..............................................................................................................5332 diplomata uspješno završila Diplomatsku akademiju .....................................................54

Kronologija važnijih događaja u 2009. ...........................................................................................55

Siječanj ................................................................................................................................55Veljača .................................................................................................................................56Ožujak .................................................................................................................................57Travanj ................................................................................................................................59Svibanj .................................................................................................................................60Lipanj .................................................................................................................................. 61Srpanj .................................................................................................................................64Kolovoz ...............................................................................................................................65Rujan ...................................................................................................................................65Listopad ..............................................................................................................................67Studeni ................................................................................................................................69Prosinac ...............................................................................................................................70

Međunarodni ugovori i akti sklopljeni 2009. .................................................................................72

Impresum .......................................................................................................................................89


Uvodna riječ ministra

Dragi čitatelji,

pred vama se nalazi peti, već tradicionalni Godišnjak Ministarstva vanjskih poslova i europskih in-tegracija. Vjerujem da ćete i u ovogodišnjem izdanju dobiti kvalitetan uvid u postignuća hrvatske vanjske politike i ukupnost aktivnosti službe vanjskih poslova tijekom 2009. godine.

Na početku bih želio istaknuti kako su vanjsko-političku aktivnost Republike Hrvatske u prošloj godini obilježili značajni događaji i uspjesi. Pritom bih u prvom redu naglasio ostvarivanje jednog od naših najvažnijih vanjskopolitičkih ciljeva – članstva u NATO-u. Proces primanja u članstvo zahvaća sve segmente društva i pretpostavlja provo-đenje širokog spektra reformi. Stoga je naše članstvo u NATO-u potvrda ne samo efikasnosti obrambe-nog sektora Republike Hrvatske, već i priznanje hr-vatskom društvu u cjelini. Danas zasluženo u okvi-ru vojno-političkog kluba zemalja članica NATO-a s drugim državama saveznicama i partnerima rav-nopravno sudjelujemo u svim aktivnostima Sjever-noatlantskog saveza, dajući tako doprinos očuvanju mira i globalne sigurnosti.

I u procesu europske integracije ostvarili smo važna postignuća. Nakon gotovo jednogodišnje blokade, postizanjem arbitražnog sporazuma između pred-sjednice hrvatske Vlade Jadranke Kosor i sloven-skog premijera Boruta Pahora, utemeljenog na nače-lima međunarodnog prava, dobrosusjedskih odno-sa i dijaloga, nastavljeni su pregovori o članstvu Hrvatske u EU. O novom zamahu u pregovarač-kom procesu s EU svjedoči činjenica da smo 2009. godinu završili s 28 otvorenih poglavlja, od če-ga smo 17 privremeno zatvorili.

Europska unija je sa svoje strane, odlukom o osnivanju radne skupine za pripremu teksta nacrta Ugovora o pristupanju, te usvajanjem Financijskog paketa od 3,5 milijarde eura za prve dvije godi-ne članstva, pružila dodatan poticaj našim naporima u pristupnom procesu.

Potpuno predani tom procesu intenzivno radimo i provodimo reforme koje osim što proizlaze iz pristupnog procesa Europskoj uniji predstavljaju i neovisno od toga nužne preduvjete za daljnji uspješan razvoj Hrvatske te su na korist našim građanima i društvu u cjelini.

Republika Hrvatska se na međunarodnoj sceni 2009. godine dodatno afirmirala kao zemlja koja svojim djelovanjem pridonosi očuvanju mira i stabilnosti u mnogim dijelovima svijeta. Sa završet-kom 2009. priveli smo kraju dvogodišnje nestalno članstvo u Vijeću sigurnosti UN-a, tijekom ko-jeg smo sudjelovali u svim važnim procesima u okviru Ujedinjenih naroda.

Naša odgovornost kada su u pitanju sigurnosni problemi na globalnoj razini očitovala se i kroz či-njenicu da smo već puno desetljeće pa tako i tijekom prošle godine uključeni u međunarodne mi-rovne operacije. U tom kontekstu sudjelovanje u misiji ISAF u Afganistanu zasigurno je naš naj-vrjedniji doprinos. Upravo u Afganistanu tijekom 2009. postavili smo i temelje za veću aktivnost u procesu pružanja međunarodne razvojne pomoći, financirajući zdravstveni dom u Layobi.

Hrvatski angažman bio je intenzivan i u svim drugim međunarodnim organizacijama u kojima smo kao buduća 28. članica EU svoju vanjsku politiku u velikoj mjeri usuglašavali upravo sa sta-jalištima Europske unije. Istodobno smo bili veoma aktivni u politici prema zemljama Jugoistoč-ne Europe. Konstruktivno ukazujući na potrebe regije i susjednih država koje također žele biti sa-stavni dio procesa europskih i euroatlantskih integracija, isticali smo kako je njihova dogledna in-tegracija u europske strukture dodatan poticaj stabilnosti i sigurnosti ovog dijela Europe ali i sa-

Gordan Jandroković ,ministar vanjskih poslova i eu-ropskih integracija (foto: Vjesnik)

Uvodna riječ ministra


me Europske Unije. Poticali smo uzajamnu suradnju i pomagali zemljama regije u provođenju re-formskih aktivnosti, naglašavajući kako je njihovo članstvo u EU i NATO-u i naš strateški interes.

Tijekom 2009. godine Hrvatska je održavala snažne bilateralne kontakte s ključnim međunarod-nim akterima na globalnoj sceni, od Sjedinjenih Američkih Država i Kanade do Rusije i Kine. U bilateralnim odnosima bilježimo veliki broj susreta s predstavnicima država iz gotovo svih dijelova svijeta, među kojima bih posebno izdvojio susret s američkom državnom tajnicom Hillary Clinton. Na najvišim razinama bilo je gotovo 130 susreta, a često su bili popraćeni i gospodarskim forumi-ma na kojima smo Hrvatsku prezentirali kao sigurnu i perspektivnu destinaciju za strana ulaganja.

Uz aktivnosti na području gospodarske diplomacije u prošloj godini smo u okviru samog Ministar-stva vanjskih poslova i europskih integracija nastavili s unapređivanjem poslovnih procesa i infor-macijskim povezivanjem, ali i s racionalizacijom poslovanja. Posebno je važno istaknuti kako je no-vi objekt Ministarstva omogućio kvalitativni pomak u našem radu s obzirom da su se na jednom mjestu našle gotovo sve službe i druge organizacijske jedinice Ministarstva vanjskih poslova i eu-ropskih integracija. Time su, naravno, smanjeni troškovi i ubrzani organizacijski i radni procesi, a aktivnosti s ciljem jačanja funkcionalnosti, racionalnosti i učinkovitosti cjelokupne službe vanjskih poslova nastavit će se i ubuduće.

Na kraju, imajući u vidu sve što smo postigli u 2009., uvjeren sam da će i 2010. godina u radu hr-vatske službe vanjskih poslova biti izrazito produktivna i dinamična. Time ćemo dodatno osnažiti međunarodni položaj Republike Hrvatske, biti stabilan oslonac našim građanima izvan Hrvatske te dodatno poduprijeti ukupni razvoj i prosperitet naše zemlje.


Prva godina članstva u NATO-u

Hrvatska u savezu najutjecajnijih država

Nakon uspješnog završetka procesa ratifikacije Protokola o proširenju Sjevernoatlantskog ugovo-ra na Republiku Hrvatsku u svim nacionalnim parlamentima zemalja članica NATO-a, hrvatska veleposlanica u Sjedinjenim Američkim Državama Kolinda Grabar-Kitarović položila je 1. trav-nja 2009. godine pri Državnom tajništvu SAD-a instrument potvrde Sjevernoatlantskog ugovora u Hrvatskom saboru. Time je ispunjen pravni okvir pristupanja Republike Hrvatske u punoprav-no članstvo NATO-a.

Hrvatska je prvi put kao punopravna članica su-djelovala na sastanku na vrhu Saveza održanom 3. i 4. travnja u Strasbourgu i Kehlu. Hrvatsko iza-slanstvo vodili su predsjednik Republike Stjepan Mesić i predsjednik Vlade Ivo Sanader i tom prigo-dom američki predsjednik Barrack Obama predao im je u ime Saveza preslike Sjevernoatlantskog ugo-vora. Članstvom u NATO-u međunarodni politič-ki položaj Hrvatske dvostruko je ojačao. Hrvatska je postala ravnopravnim partnerom drugim državama u Savezu te se etablirala kao dio političkoga, sigur-nosnog i gospodarskog kluba zemalja članica NA-TO-a. Stajališta i interesi Hrvatske kao članice Sa-veza uzimaju se s većom težinom u regiji i na širem međunarodnom planu. Budući da je NATO politič-ko-vojni forum koji okuplja SAD, najveće europske zemlje i Hrvatskoj susjedne zemlje, članstvo u Savezu otvorilo je i dodatni prostor za snaženje političkog ugleda i utjecaja Republike Hrvatske.

Članstvom u Savezu Republika Hrvatska uključila se u sve vojne, političke i druge aktivnosti NA-TO-a. Hrvatski predstavnici sada redovito sudjeluju u radu svih tijela i odbora NATO-a, što omo-gućuje da se dodatno profilira i osnaži hrvatska politika u nizu pitanja koja su predmet rasprava u NATO-u. Primjerice, u pitanjima vezanim za države jugoistočne Europe Hrvatska se već namet-nula kao jedan od vodećih saveznika, čija stajališta bitno utječu na cjelokupnu politiku Saveza pre-ma regiji.

Ulazak Republike Hrvatske u NATO poklopio se i s početkom izrade novoga Strateškog koncepta NATO-a, temeljnog dokumenta koji određuje svrhu Saveza, glavne sigurnosne izazove i odgovore na njih. Hrvatska se tako uključila u razgovore o tome kako uskladiti ulogu NATO-a kao tradicio-nalnoga političko-vojnog obrambenog saveza s ulogom organizacije koja se suočava s globalnim si-gurnosnim izazovima, pri čemu poduzima i operacije izvan euroatlantskog područja. U tom okvi-ru raspravljalo se i o drugim pitanjima među kojima su nastavak proširenja Saveza, suradnja s Ru-sijom i ostalim partnerskim zemljama te buduća uloga nuklearnog oružja.

Hrvatska je nastavila sudjelovati u mirovnim operacijama NATO-a: u operaciji ISAF u Afga-nistanu (u kojoj uz vojno sudjeluje i policijsko i diplomatsko osoblje), koja je važan doprinos Repu-blike Hrvatske ukupnoj međunarodnoj sigurnosti i stabilnosti, te u operaciji KFOR na Kosovu (u koju se Hrvatska vojno uključila polovicom 2009. godine), koja je politički veoma važna za regio-nalnu stabilnost.

Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković sudjelovao je na neformal-nim sastancima ministara vanjskih poslova NATO članica u ožujku i u prosincu te na sastanku Vi-jeća NATO-Rusija na Krfu krajem lipnja. U svibnju je u oproštajnom posjetu Hrvatskoj boravio glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer kojemu je predsjednik Vlade Ivo Sanader uručio visoko hrvatsko odličje.

Hrvatsko izaslanstvo na sastanku na vrhu NATO-a 3. travnja u Strasbourgu (foto: Hina)

Prva godina članstva u NATO-u


Otvorena nova vrata hrvatskomu gospodarstvuNa nacionalnoj razini Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija je radi informiranja gospodarstvenika o poslovnim prilikama koje su se otvorile ulaskom u NATO 19. lipnja organi-ziralo gospodarski seminar pod nazivom »Kako poslovati s NATO-om«. Na seminaru je bilo više od 120 hrvatskih gospodarstvenika. Radi podrške hrvatskim gospodarstvenicima u poslovanju s NATO-om, u rujnu je osnovano Povjerenstvo za koordinaciju i podršku u ostvarenju izvoznih mo-gućnosti i infrastrukturnih projekata iz programa NATO-a. Transparentnost i pristup informaci-jama povećani su dizajniranjem specijalizirane internetske stranice (http://www.natonatjecaji.hr/) na kojoj se nalaze sve relevantne informacije o NATO-ovim natječajima, detalji o uvjetima sudje-lovanja te postupku prijavljivanja na natječaje.

Prvi susret hrvatskoga gospodarstva s čelnicima NATO-ove Agencije za održavanje i nabavu (NAMSA je glavna logistička agencija NATO-a) održan je 28. listopada u sjedištu NAMSA-e u Luxembourgu. Croatian Industry Day organizirali su Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzet-ništva, Hrvatska gospodarska komora i Misija Republike Hrvatske pri Sjevernoatlantskom save-zu. Svoja dostignuća, proizvode i usluge predstavilo je 27 hrvatskih tvrtki (unutar vojne, tekstilne, pre-hrambene industrije, građevinske i uslužne djelat-nosti te informatičke tehnologije) koje su se ujedno i informirale o načinu djelovanja NAMSA-e. Time je učinjen prvi korak k otvaranju vrata za sudjelovanje u budućim natječajima unutar Saveza i prepoznava-nju hrvatskoga izvoznog branda.

Ulazak Hrvatske u NATO zahtijevao je i novu kva-litetu koordinacije pojedinih elemenata nacionalne vanjske i sigurnosne politike. Odlukom Vlade Re-publike Hrvatske 22. rujna 2009. godine osnova-no je Međuresorno povjerenstvo za NATO. Glav-ne zadaće Povjerenstva su analizira nje, predlaganje i koordiniranje aktivnosti vezanih uz članstvo Re-publike Hrvatske u Savezu te općenito jačanje ra-da cjelokupne državne uprave u vezi s NATO-om. Radi učinkovitijeg rada Povjerenstva osnovan je i Savjet Međuresornog povjerenstva, kao uže političko i operativno tijela samog Povjerenstva. Članovi Savjeta su predstavnici Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, Ministar-stva obrane, Glavnog stožera Oružanih snaga, Ureda predsjednika Republike i Ureda predsjedni-ce Vlade RH. Savjet raspravlja o aktualnim temama u vezi s NATO-om i o njima donosi zaključ-ke, vodeći računa o njihovoj usklađenosti s ostalim komponentama hrvatske vanjske politike – pri-je svega o odnosima s EU-om i bilateralnim odnosima s drugim državama. Savjet se sastaje najma-nje jedanput mjesečno, a njegov rad koordinira državni tajnik Ministarstva vanjskih poslova i eu-ropskih integracija.

Informacijsko povezivanje s NATO-om Tijekom 2009. godine stvarani su organizacijsko-tehničkih uvjeti nužni za uspostavljanje komuni-kacijskih sustava za razmjenu podataka s NATO-om. Ispunjavanjem zadanih uvjeta pušten je u rad NATO-ov »Secret« informacijski sustav (CRO NS WAN).

Najprije je u veljači formiran Odsjek za registre, čime je Ministarstvo dobilo posebnu ustrojstvenu jedinicu zaduženu za prijam i distribuciju klasificiranih i neklasificiranih NATO-ovih i EU-ovih dokumenata. Nakon toga tehnički su se opremale nove prostorije Odsjeka za registre u novom ob-jektu Ministarstva kako bi se zadovoljili traženi standardi. Predstavnici NATO-ova ureda za si-gurnost proveli su u studenome službeni nadzor i ocijenili da se s klasificiranim i neklasificiranim NATO-ovim dokumentima u Ministarstvu postupa dobro te da su ispunjeni svi uvjeti nužni za akreditaciju Odsjeka za registre Ministarstva za stupanj CTS (Cosmic Top Secret).

Ministar Gordan Jandroković na zasjedanju ministara vanjskih poslova država članica NATO-a u ožujku prvi se put susreo s američkom državnom tajnicom Hillary Clinton (foto: NATO)


EU – pristupni pregovori

Ubrzan integracijski proces

Pregovori o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji nastavili su se i u 2009. godini. Kra-jem godine dodatni optimizam i poticaj pregovaračkom procesu dala je činjenica da je na razini EU-a osnovana Radna skupina za pripremu teksta nacrta Ugovora o pristupanju i da je prihva-ćen Financijski paket za pristupanje Republike Hrvatske EU-u u iznosu od 3,5 milijardi eu-ra za prve dvije godine članstva pod pretpostavkom da će Republika Hrvatska ući u EU 1. siječ-nja 2012. godine.

Rezultati ostvareni na putu prema članstvu u Europskoj uniji dobivaju pravo značenje tek kad se sagledaju u kontekstu bitno promijenjenih političkih okolnosti u kojima se vode pristupni pre-govori. Posebnu složenost pregovorima daju dodatne sadržajne, tehničko-metodološke i vremen-ske dimenzije cjelokupnog procesa, što se ponajprije odražava u pri mjeni mehanizma mjerila, koje su re-zultat iskus tva Europske unije stečenog u pregovori-ma s državama petog vala proširenja. Dovršetak pri-stupnih pregovora te finalizacija Ugovora o pristu-panju Republike Hrvatske Europskoj uniji do kraja 2010. godine, kao i što skorije punopravno članstvo u Europskoj uniji, ostaje jedan od najvažnijih stra-teških ciljeva Republike Hrvatske.

U 2009. godini stvorene su pretpostavke za otvara-nje i zatvaranje niza poglavlja osobito važnih za gos-podarstvo i njegovu konkurentnost, poput financij-skih usluga, energetike, poljoprivrede, poreza i ca-rinske unije te za poglavlja koja čine stupove unutarnjeg tržišta, a odnose se ponajprije na četiri te-meljne slobode kretanja – usluga, radnika, roba i kapitala. Nadalje, Republika Hrvatska posebnu je važnost pridavala stvaranju odgovarajuće administrativne strukture za učinkovito upravljanje pri-stupnim fondovima kako bi u potpunosti iskoristila potencijal budućih investicija EU-a.

Otvoreno ukupno 28 poglavlja, a 17 privremeno zatvorenoNakon jednogodišnje slovenske blokade na sastanku međuvladine konferencije u listopadu učinjen je veliki proboj – otvoreno je i privremeno zatvoreno 11 pregovaračkih poglavlja. Ipak, tijekom ci-jele godine radilo se na ostalim poslovima u okviru pregovaračkog procesa, odnosno ispunjavala su se mjerila po pojedinim poglavljima, tako da je na kraju godine bilo otvoreno 28 poglavlja, a 17 i privremeno zatvoreno. Dostavljena su i pregovaračka stajališta za 31 poglavlje.

U 2009. godini održane su tri međuvladine konferencije, dvije na razini voditelja izaslanstava (mi-nistara vanjskih poslova) i jedna na razini zamjenika voditelja izaslanstava (glavnih pregovarača). U tom je kontekstu potrebno napomenuti da je u istom razdoblju odgođeno održavanje četiriju me-đuvladinih konferencija, triju tijekom češkog i jedne za vrijeme švedskog predsjedništva. Tijekom češkog predsjedništva EU-om, zbog slovenske blokade pregovora, nije formalno otvoreno ni privre-meno zatvoreno nijedno poglavlje.

Na međuvladinoj konferenciji 2. listopada u Bruxellesu otvoreni su pregovori u šest poglavlja: »4. Sloboda kretanja kapitala« (za zatvaranje su utvrđena tri mjerila), »11. Poljoprivreda i ruralni raz-vitak« (tri mjerila), »12. Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna politika« (tri mjerila), »16. Oporezivanje« (tri mjerila), »22. Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata« (se-dam mjerila) i »24. Pravda, sloboda i sigurnost« (šest mjerila). Na istoj sjednici privremeno su zatvo-

Glavni pregovarač Vladimir Drobnjak u Europskom par lamentu



reni pregovori u pet poglavlja: »2. Sloboda kretanja radnika«, »6. Pravo trgovačkih društava«, »18. Statistika«, »21. Transeuropske mreže« i »29. Carinska unija«.

Na sjednici međuvladine konferencije 27. studenoga, također u Bruxellesu, privremeno su zatvore ni pregovori u poglavljima »9. Financijske usluge«, »15. Energetika« i »28. Zaštita potrošača i zdravlja«.

Ukupno deveta sjednica međuvladine konferencije održana je 21. prosinca u Bruxellesu. Tada su zatvoreni pregovori u poglavljima »3. Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga« i »19. So-cijalna politika i zapošljavanje«.

Hrvatska nastavila ispunjavati mjerilaOd početka pregovaračkog procesa zaprimljena su ukupno 23 mjerila za otvaranje jedanaest po-glavlja pregovora. Republika Hrvatska dostavila je tijelima EU-a sve relevantne dokumente o is-punjavanju zaprimljenih mjerila za otvaranje pregovora. Do kraja 2009. godine potvrđena je ispu-njenost 16 mjerila za otvaranje devet poglavlja. Za ta je poglavlja Republika Hrvatska dobila po-ziv da dostavi pregovaračka stajališta. Preostao je još završetak procesuiranja mjerila za otvaranje u poglavljima »23. Pravosuđe i temeljna prava« i »8. Tržišno natjecanje«. U tom je kontekstu u Vijeću EU-a vođena rasprava o ispunjavanju mjerila za otvaranje poglavlja »23. Pravosuđe i temeljna pra-va«. Iako je Europska komisija dala pozitivnu ocjenu o ispunjavanju mjerila za njegovo otvaranje i predložila početak pregovora, zbog nepostizanja jednoglasnosti država članica o kvaliteti suradnje Republike Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju, to poglavlje nije otvo-reno. U pogledu poglavlja »8. Tržišno natjecanje« uspješno su dovršene konzultacije s Europskom komisijom oko preostalog mjerila za otvaranje poglavlja koje se tiče brodogradnje. Na kraju 2009. godine još su se vodile dodatne konzultacije s Europskom komisijom zbog drugoga kruga privati-zacije hrvatskih brodogradilišta.

Republika Hrvatska zaprimila je ukupno 82 mjerila za zatvaranje 26 poglavlja. U 2009. godini zaprimljena su mjerila za zatvaranje šest poglavlja: »4. Sloboda kretanja kapitala«, »11. Poljoprivre-da i ruralni razvitak«, »12. Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor«, »16. Oporeziva-nje«, »22. Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata« i »24. Pravda, sloboda i si-gurnost«. Tijelima EU-a dostavljeni su relevantni dokumenti o ispunjavanju ukupno 45 mjerila za zatvaranje 16 poglavlja, odnosno u 2009. godini 29 mjerila za zatvaranje osam poglavlja: »2. Slobo-da kretanja radnika«, »3. Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga«, »9. Financijske uslu-ge«, »15. Energetika«, »18. Statistika«, »19. Socijalna politika i zapošljavanje«, »28. Zaštita potroša-ča i zdravlja« i »32. Financijski nadzor«.

Sedmi Nacionalni program Republike Hrvatske za pristupanje Europskoj uniji

U koordinaciji Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija i u suradnji sa svim tijelima dr žavne uprave izrađen je sedmi Nacionalni program Republike Hrvatske za pristupanje Eu-ropskoj uniji (NPPEU 2009) koji je prihvaćen na sjednici Vlade Republike Hrvatske 29. prosin-ca 2008. godine. U njemu su detaljno određene sve obveze tijela državne uprave i drugih instituci-ja uključenih u proces priprema za pristupanje Europskoj uniji.

Osnovna struktura NPPEU-a 2009 temelji se na kriterijima za članstvo u EU-u: ispunjavanje poli-tičkih kriterija, gospodarske prilagodbe te sposobnost preuzimanja obveza iz članstva u EU-u. Uz velik broj zakonodavnih akata NPPEU sadržava pregled provedbenih mjera za učinkovito ispunja-vanje preuzetih obveza i postizanje spremnosti za članstvo. Sastavni dio NPPEU-a je i Pregled za-konodavnih aktivnosti za 2009. godinu koji je, u skladu s utvrđenom praksom, prihvaćen u Hrvat-skome saboru 13. veljače 2009. godine. Sukladno tome, u 2009. godini prihvaćena su 82 zakona, 241 podzakonski akt i 125 provedbenih mjera.

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija nacionalni je koordinator za provedbu pro-grama tehničke pomoći Europske komisije – TAIEX, namijenjenog procesu usklađivanja nacio-



nalnog zakonodavstva. Taj je program i u 2009. godini vrlo uspješno ispunjavao svoju namjenu pru-žanja tehničke pomoći Republici Hrvatskoj, u skladu s prioritetima definiranim na temelju obve-za koje proizlaze iz procesa pregovora Republike Hrvatske za punopravno članstvo u EU-u. Osim tijela državne uprave, interes za taj oblik suradnje iskazali su i drugi korisnici iz Hrvatske (regula-torne agencije, nevladine udruge, HGK i drugi). Predstavnici Ministarstva sudjelovali su na redo-vitim sastancima TAIEX-ovih koordinatora država članica i država korisnica TAIEX-ove tehnič-ke pomoći radi rezimiranja rezultata postojeće suradnje i definiranja najkorisnijih modaliteta su-radnje u budućnosti.

Ispunjavanje političkih kriterija – nastavak reformiRepublika Hrvatska je u 2009. godini u okviru predviđenih mehanizama nastavila provoditi Spo-razum o stabilizaciji i pridruživanju. Na sastancima tijela osnovanih Sporazumom (vijeća, odbora te njihovih pododbora) razmijenjena su stajališta o postignućima Republike Hrvatske u ispunjava-nju svih obveza preuzetih u okviru pristupnih pregovora i Sporazuma o stabilizaciji i pridruživa-nju. U tom kontekstu europski partneri upoznati su sa svim aktivnostima koje Republika Hrvat-ska poduzima u cilju ispunjavanja političkih, gospo-darskih i kriterija vezanih uz usklađivanje s prav-nom stečevinom.

Hrvatska je doista uložila znatne napore u provedbu zadanih političkih kriterija, odnosno u važne druš-tvene reforme. Rezultati se vide i kroz 89-postotnu realizaciju Akcijskog plana za reformu pravosuđa: uveden je objektivan i transparentan sustav zapošlja-vanja, školovanja, imenovanja i unapređivanja suda-ca; sudski zaostaci smanjeni su 51 posto; pripremlje-ne su i provedene izmjene svih najvažnijih procesnih zakona čime se smanjuje trajanja sudskih postupaka. I smanjenje broja sudova te državnih odvjetništava također je pridonijelo većoj učinkovitosti pravosuđa.

Uspostavljen je i snažan zakonodavni te organizacij-ski mehanizam za suzbijanje korupcije. Provedba antikorupcijskih mjera nadzire se s najviše političke razine. Procesuiran je niz slučajeva korupcije visoke razine, a provedene mjere pridonijele su povećanju broja presuda u 2009. godini za 138 po-sto. Posebna pozornost posvećena je suzbijanju korupcije u javnim tvrtkama. Uspostavljena je i do-bra suradnja u regiji na suzbijanju organiziranog kriminala i Hrvatska će ustrajati na njezinu dalj-njem jačanju.

Republika Hrvatska je i u 2009. ostala privržena punoj suradnji s Međunarodnim kaznenim su-dom za bivšu Jugoslaviju. Osnovana je posebna Radna skupina koja je poduzela niz dodatnih ak-cija, o čijim je aktivnostima Hrvatska redovito izvješćivala Sud u Haagu. Mjerodavna državna tije-la nastavila su provoditi istragu, podizati optužnice i voditi postupke protiv počinitelja ratnih zlo-čina, u skladu s europskim standardima.

U reformi državne uprave poseban naglasak stavljen je na razvoj potrebnih kapaciteta za njezino provođenje. Sustavni napori uloženi su u razvoj ljudskih potencijala i stručnu izobrazbu državnih službenika na svim razinama.

Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda također je bila u središtu pozornosti. U potpunosti se primjenjuju Zakon o antidiskriminaciji i Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći. Posebna je pozor-nost posvećena zaštiti prava djece i žena. Pozornost se također pridaje zapošljavanju i zastupljeno-sti manjina na nacionalnoj te lokalnoj i regionalnoj razini. Republika Hrvatska nastavila je ohra-brivati dobrovoljni povratak izbjeglica i raseljenih osoba. Mjere i aktivnosti iz Akcijskog plana za ubrzanu provedbu programa stambenog zbrinjavanja bivših nositelja stanarskog prava redovito su se provodile.

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor sastala se u Bruxel-lesu s predsjednikom Europske komisije Joseom Ma-nuelom Barrosom



Završni poslovi: tehnička prilagodba pravne stečevineU listopadu je počela tehnička prilagodba pravne stečevine Europske unije. Riječ je o tehničkom postupku unošenja hrvatskih naziva i mjerodavnih institucija za pojedina područja, tehničkih i usko stručnih termina i definicija na hrvatskome i ponekad na engleskome jeziku u propise Europ-ske unije. Rad na tehničkoj prilagodbi pravne stečevine EU-a metodološki slijedi način primije-njen kod pristupanja Bugarske i Rumunjske. Stoga izvršene tehničke prilagodbe neće biti sastavni dio Ugovora o pristupanju, kao što je to bio slučaj kod deset država koje su pristupile 2004. godine, već će se prihvaćati kroz uobičajenu zakonodavnu proceduru te objaviti u Službenom listu Europ-ske unije neposredno prije pristupanja Republike Hrvatske EU-u.

Prevođenje hrvatskih propisa i pravne stečevine EU-a: naglasak na stručnoj i pravnoj redakturi

Pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji hrvatski će postati jedan od službenih jezika, a hrvatska inačica europske pravne stečevine, sukladno načelu višejezičnosti, postat će vjerodostojnim i služ-benim tekstom pravnih propisa. Stoga prevođenje na hrvatski jezik ugovora, uredbi, direktiva, od-luka i preporuka koji predstavljaju pravne propise Europske unije traži ne samo jezičnu nego i stručnu te pravnu redakturu prevedenog teksta. Ipak valja naglasiti da se u Hrvatskoj pripremaju samo radne verzije, a službe Europske unije stvaraju službene dokumente koji će se obja-viti u Službenom listu Europske unije na dan stupanja države u članstvo Europske unije.

Ukupan broj stranica Službenog lista koje tre ba prevesti i na njima izvršiti sve ili neke od redaktura veći je od 100.000. Ukupno je u 2009. na hrvatski prevedeno oko 15.000 stranica. Kako je već prevedena većina pravne steče-vine s prioritetne liste Europske unije, posebna pozornost tijekom godine posvećena je redakturi i ujednačavanju terminologije. U završnoj su fazi i prijevodi primarnoga zakonodavstva pravne ste-čevine koji su predviđeni kao privitak Ugovoru o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Za potrebe pregovaračkog procesa na engleski je jezik u 2009. godini prevedeno oko 14.000 stra-nica hrvatskih propisa, pregovaračkih stajališta, mjerila, akcijskih planova, strategija, a oko 2000 stranica poslano je na lekturu izvornim govornicima.

Radne verzije prijevoda hrvatskih pravnih propisa na engleski jezik objavljuju se na internetskoj stranici Ministarstva (http://www.mvpei.hr/zakoni/). Trenutačno se na stranici nalazi oko pet sto-tina prevedenih zakona i podzakonskih akata.

Vlada Republike Hrvatske na posljednjoj sjednici u 2009. godini donijela je odluke o ustupanju hrvatsko-ga prijevoda pravne stečevine Europske unije zainte-resiranim državama jugoistočne Europe.


Institucionalni odnosi RH i EU

Redovito i aktivno sudjelovanje Hrvatske u europskim politikama

Visok stupanj usklađenosti hrvatske vanjske politike sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom po-litikom EU-a bio je jasno vidljiv i u 2009. godini tijekom koje se Hrvatska redovito pridruživala izjavama, stajalištima i deklaracijama EU-a u Bruxellesu i u drugim sjedištima međunarodnih or-ganizacija. Hrvatska je sudjelovala na neformalnim sastancima ministara vanjskih poslova država članica EU-a i država kandidatkinja za članstvo, sastancima glavnih direktora za europske poslo-ve, organiziranima u okviru češkoga, odnosno šved-skog predsjedanja, sastanku EU-trojke s političkim direktorima država zapadnoga Balkana (na margi-nama zasjedanja Opće skupštine UN-a), a održava-ne su i konzultacije s EU-trojkom o temama s dnev-nog reda UN-a i o zaštiti ljudskih prava.

Poglavlje »31. Vanjska, sigurnosna i obrambena poli-tika« ostalo je blokirano i u 2009. godini, unatoč vi-sokoj razini pripremljenosti hrvatske strane za pre-govore u tom poglavlju. No, Hrvatska je nastavila unapređivati zakonski i institucionalni okvir potre-ban za učinkovito sudjelovanje u mehanizmima Za-jedničke vanjske i sigurnosne politike i Zajedničke sigurnosne i obrambene politike, pa je tako u rujnu donesena Nacionalna strategija za kontrolu maloga i lakog oružja s pripadajućim akcijskim planom, a po-čele su i pripreme za nužna institucionalna usklađi-vanja s potrebama koje proizlaze iz punopravnog članstva u EU-u. Pozorno su se pratile i promje-ne koje je na području tih politika izazvalo stupanje na snagu Lisabonskog ugovora krajem godi-ne, kao i prvi koraci ka izgradnji nove, zajedničke službe vanjskih poslova (European External Ac-tion Service).

Premda Hrvatska još nije punopravna članica EU-a, njezino sudjelovanje u mehanizmima Zajed-ničke sigurnosne i obrambene politike daleko nadmašuje njezin trenutačni status. Osim u najza-htjevnijem segmentu – sudjelovanju u misijama – Hrvatska redovito sudjeluje i na neformalnim sa-stancima ministara obrane država članica EU-a, sastancima EU-trojke s ministrima obrane drža-va kandidata za članstvo u EU-u i članica NATO-a koje nisu u Uniji. Također sudjeluje na sastan-cima proširenoga Vojnog odbora EU-a, kao i na sastancima Političko-sigurnosnog odbora na koji-ma se raspravlja o misijama u koje je i Hrvatska uključena.

Misije u kojima je Hrvatska sudjelovala u 2009. godini bile su: EUPOL – policijska misija u Afga-nistanu (dva policijska službenika), EULEX na Kosovu (četiri policijska i jedan pravosudni djelat-nik) i EUNAVFOR Atalanta koji suzbija piratstvo u vodama ispred somalijske obale. U okviru te misije jedan je hrvatski časnik boravio na francuskom, drugi na belgijskom brodu, dok je treći bio smješten u operativno zapovjedništvo misije u Northwoodu u Velikoj Britaniji.

Uz sudjelovanje u misijama, Hrvatska se priprema i za angažman u tzv. borbenim skupinama EU-a (EU Battlegroups). Hrvatski predstavnici bit će uključeni u borbenu skupinu koju čine predstavnici još triju država članica EU-a: Njemačka, Austrija i Češka. Skupina će biti spremna za djelovanje u 2012. godini.

U Hlubokoj na Vltavi 28. ožujka održan je neformal-ni sastanak ministara vanjskih poslova članica EU-a na koji su pozvani i ministri država kandidatkinja (foto: MVP Češke Republike)



Važna podrška Europskoga parlamentaU 2009. godini održana su dva sastanka Zajedničkoga parlamentarnog odbora koji čine zastupnici Hrvatskoga sabora i članovi Europskoga parlamenta, prvi krajem veljače u Zagrebu, a drugi krajem studenoga u Strasbourgu. Parlamentarci su pozdravili napredak Republike Hrvatske u pristupnim pregovorima i prestanak blokade u pregovorima te izrazili nadu u zaključenje pregovora krajem 2010. godine. Pohvalili su napredak Hrvatske u provedbi reformi na području pravosuđa, držav-ne uprave te jačanja administrativnih kapaciteta za upravljanje europskim fondovima. Hrvatska je dodatno ohrabrena da nastavi s provedbom reformi i ispunjavanjem političkih kriterija za članstvo.

Europski parlament prihvatio je 12. ožujka 2009. godine Rezoluciju o Izvješću o napretku Repub-like Hrvatske za 2008. godinu u kojoj se pozdravlja napredak koji je Hrvatska ostvarila na gotovo svim područjima, kao i ojačana sposobnost Hrvatske da preuzme obveze koje proizlaze iz članstva. Rezolucijom je podržana i inicijativa Europske komisije za formiranje radne skupine zadužene za izradu hrvatskoga Ugovora o pristupanju.

Suradnja s Odborom regija i Gospodarsko-socijalnim odboromRadna skupina za Republiku Hrvatsku pri Odboru regija održala je u rujnu 2009. godine sastanak u Bruxellesu. Glavne teme sastanka bile su primjena principa supsidijarnosti u Republici Hrvat-skoj te uloga turizma u lokalnom i regionalnom razvoju. Sastanku je predsjedao Isidoro Gottar-do, predsjednik Radne skupine za Hrvatsku i predsjednik skupine Europske pučke stranke unutar Odbora regija. U hrvatskom izaslanstvu bili su Vojko Obersnel, riječki gradonačelnik i predsjed-nik Udruge gradova RH, Božo Galić, župan Vukovarsko-srijemske županije i predsjednik Udru-ge županija, i dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić.

Inicijativu Hrvatske zajednice županija i Udruge gradova za uspostavu višeg oblika institucional-ne suradnje hrvatskih predstavnika lokalne i regionalne razine s Odborom regija podržao je i Luc Van den Brande, predsjednik Odbora regija EU-a. Vlada RH složila se s navedenim prijedlogom u prosincu. Zatim je Biro Odbora regija donio odluku o podizanju Radne skupine u Zajednički sa-vjetodavni odbor u kojem će sudjelovati isti broj hrvatskih i europskih predstavnika. Takav sastav dodatno će osnažiti partnerski odnos i dijalog između predstavnika lokalnih i regionalnih vlasti u RH i EU-u.

Na sastanku Zajedničkoga savjetodavnog odbora RH-EU, u okviru suradnje s Europskim gospo-darsko-socijalnim odborom, u svibnju u Pragu glavne teme bile su »fleksigurnost« i komunikacij-ska strategija u procesu proširenja. Na drugom sastanku toga tijela u listopadu u Zagrebu govorilo se o prometnoj politici i održivom razvoju.

Korištenje pretpristupnih programa pomoćiRepublika Hrvatska korisnica je pretpristupnih programa CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD te jedinstvenog instrumenta pretpristupne pomoći IPA, koji zamjenjuje dosadašnje programe u fi-nancijskoj perspektivi 2007. – 2013., a sastoji se od pet komponenti: Komponenta I. – Pomoć u tranziciji i izgradnja institucija, Komponenta II. – Prekogranična suradnja, Komponenta III. – Re-gionalni razvoj, Komponenta IV. – Razvoj ljudskih potencijala i Komponenta V. – Ruralni razvoj.

Ukupno su do 31. prosinca 2009. godine zatražena sredstva za programe Europske komisije u izno-su 347,12 milijuna eura, a doznačeno je 296,61 milijun eura. Razlika između zatraženih i doznače-nih sredstava nastaje zbog interne procedure Europske komisije za odobravanja zahtjeva za koju je potrebno tri do četiri mjeseca prije uplate na račun Nacionalnog fonda. Ugovaranje je završeno za prvu generaciju pretpristupnih programa CARDS, PHARE i SAPARD, a u završnoj je fazi ugo-varanje za program ISPA. Dodijeljena sredstva uspješno su korištena, što potvrđuju postotci ugo-varanja pojedinih programa koji premašuju 90 %.



Za provedbu programa IPA uspostavljen je vrlo zahtjevan sustav upravljanja i kontrole, što je i pri-prema za buduće korištenje kohezijskih i strukturnih fondova. Hrvatske institucije dobile su do-zvolu za rad sa sredstvima EU-a u programu IPA u kratkom roku, a potpisivanje Financijskog spo-razuma o dodjeli sredstava iz programa IPA 2009 između Republike Hrvatske i Europske komisi-je očekuje se tijekom 2010. godine. Prema trenutačno odobrenim projektnim sažecima IPA 2009 pokriva 18 projekata i sveukupno 39 komponenti putem kojih se planira financirati nabava opreme, pružanje usluga, twinning, izvođenje radova te dodjela bespovratnih sredstava.

Uključeni u nekoliko novih programa ZajedniceInstitucije Republike Hrvatske uključene su u korištenje programa Zajednice. Članarine se finan-ciraju iz programa IPA (ranije iz programa PHARE) i dijelom iz nacionalnih sredstava. Koristi za Republiku Hrvatsku su višestruke jer se kroz programe Zajednice omogućuje izravno povezivanje institucija RH s institucijama zemalja članica na konkretnim projektima, otvara se pristup dodat-nim fondovima, osiguranim za provedbu svakog programa, te omogućuje dobivanje bespovratnih sredstava, kao i poticajnih sredstava u pojedinim programima.

Članarine se sufinanciraju iz I. komponente programa IPA, s time da ukupna svota sufinanciranja za programe Zajednice ne može prijeći 10 % godišnje alokacije (pri čemu programi istraživanja i raz voja ne ulaze u tih 10 %) te ne može biti veća od 90 % vrijednosti doprinosa za određeni pro-gram. U programu IPA 2007 za plaćanje članarina u 2008. i 2009. osigurano je ukupno 4,60 mi-lijuna eura, od čega je do 31. prosinca 2009. isplaćeno 4,27 milijuna eura, dok je u programu IPA 2008 za plaćanje članarina Programa Zajednice u 2009. osigurano ukupno 5,42 milijuna eura, od čega je do 31. prosinca 2009. isplaćeno ukupno 5,03 milijuna eura.

Potpisani su Memorandumi o razumijevanju za sudjelovanje u sljedećim programima Zajednice, za koje se članarina plaća iz IPA-ine I. komponente 2007 i 2008:

1. Sedmi okvirni program Europske zajednice za istraživanje, tehnološki razvoj i demonstracij-ske aktivnosti

2. Carine 20133. Fiscalis 20134. Program Zajednice za zapošljavanje i socijalnu solidarnost (PROGRESS)5. Kultura 2007. – 2013.6. Europa za građane 7. Posebni program za poduzetništvo i inovacije (EIP) 8. Inteligentna energija u Europi (IEE) 9. Program podrške politikama za primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT

PSP) 10. Program aktivnosti Zajednice u području zdravlja11. Marco Polo II12. Financijski instrument za civilnu zaštitu i Mehanizam Zajednice za civilnu zaštitu13. Media 200714. IDABC.

Pripreme za korištenje fondova EU-aEuropska komisija predložila je financijsku omotnicu za Republiku Hrvatsku u iznosu od 1,5 mi-lijardi eura u 2012. i dvije milijarde eura u 2013. godini. Određen je institucionalni okvir za pro-vedbu Kohezijskog i strukturnih fondova kojim su obuhvaćene institucije koje su dobile dozvolu za rad u programu IPA.



Hrvatska Vlada radi na ispunjavanju uvjeta za povlačenje dodijeljenih joj sredstava tako da pripre-ma potrebne strateške dokumente i projekte. Sukladno uredbama Europske unije izrađuje se Naci-onalni strateški referentni okvir koji služi kao okvirni strateški dokument za povlačenje sredstava iz strukturnih fondova i Kohezijskog fonda. Pripremu vodi Središnji državni ured za razvojnu strate-giju i koordinaciju fondova Europske unije, a pojedina ministarstva zadužena su za izradu proved-benih dokumenata te strategije – sektorskih operativnih programa. Kroz te dokumente hrvatska će Vlada utvrditi opseg ulaganja u područjima prometa, zaštite okoliša, gospodarske konkurentno-sti, regionalnog razvoja, obrazovanja i zapošljavanja te jačanja kapaciteta javne uprave i pravosuđa.

Također, pojedina tijela državne uprave (Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaci-ju fondova Europske unije, Ministarstvo financija i Središnja agencija za financiranje i ugovaranje) kontinuirano organiziraju i provode obuku državnih službenika koji rade na programima Europ-ske unije s namjerom daljnjeg razvijanja i provedbe obrazovnih modula kako bi se osiguralo da oso-be u sustavu EU-ovih fondova imaju potrebna znanja i vještine.

Unija za MediteranKao zemlja partner Republika Hrvatska je u 2009. godini aktivno sudjelovala u uspostavljanju no-vih institucionalnih struktura Unije za Mediteran. Unatoč blokadi procesa na političkoj razini od siječnja do srpnja, koju je uzrokovala skupina arapskih zemalja članica zbog sukoba u pojasu Gaze, suradnja je nastavljena na tehničkoj razini. Ustrojena je Radna skupina za izradu Statuta Tajništva koja je tijekom godine radila na definiranju mandata budućeg Tajništva sa sjedištem u Barceloni. Tajništvo Unije imat će ubuduće ključnu ulogu u promicanju projekata i mobiliziranju financijskih sredstava i partnera za provedbu projekata koji će se u tom okviru odvijati. Nakon deblokade poli-tičke razine procesa u drugoj polovici godine zemlje članice radile su na pripremi osnivanja Euro-mediteranske skupštine lokalnih i regionalnih vlasti – ARLEM (Assemblée Régionale et Locale Euro-Méditerranéenne), što je na tragu inicijative Odbora regija EU-a koja je dobila podršku mi-nistara vanjskih poslova Unije za Mediteran na sastanku u Marseilleu.

U 2009. godini predstavnici Republike Hrvatske sudjelovali su na četirima ministarskim konferen-cijama (o održivom razvoju u Parizu, o financijama u Luxembourgu, o ulozi žena u društvu u Ma-roku te o trgovini u Bruxellesu). U ožujku je iskazana namjera Hrvatskoga sabora za pristupanje Euromediteranskoj parlamentarnoj skupštini – EMPA (Euro-Mediterranean Parliamentary As-Euro-Mediterranean Parliamentary As-sembly).

Civilno društvo u Hrvatskoj pokazalo je iznimno zanimanje za suradnju na Mediteranu kroz aktiv-nosti Euromediteranske zaklade za dijalog kultura Anna Lindh. Hrvatska mreža Anna Lindh, ko-ordinator koje je nacionalna Zaklada za razvoj civilnog društva, od osnutka u siječnju 2009. uklju-čila je pedesetak organizacija civilnog društva i ocijenjena je kao najbrže rastuća nacionalna mreža. Na tragu zalaganja Ministarstva za puno integriranje nevladinih organizacija u aktivnosti Unije za Mediteran, osnovan je i Euromediteranski forum koji okuplja nezavisne multidisciplinarne znan-stvenike i intelektualce posvećene praćenju, promišljanju i predlaganju različite suradnje na Medi-teranu. Vrijedi spomenuti i suradnju hrvatske znanstvene zajednice na projektu Francuskog institu-ta za gospodarska predviđanja na Mediteranu u pripremi strategije »Mediteran 2030«.


Informiranje i obrazovanje o EU-u i integracijskom procesu u Hrvatskoj

Podijeljeno 148.000 besplatnih publikacija

I u 2009. godini nastavljene su aktivnosti prema Komunikacijskoj strategiji za informiranje hrvat-ske javnosti o Europskoj uniji i pripremama za članstvo.

Projekt Europa u Hrvatskoj – mreža Euro infotočaka obogaćen je s 18 novih točaka (u Zadru, Splitu, Grubišnom Polju, Opatiji, dvjema točkama u Zagrebu, Čazmi, Garešnici, Pitomači, Kar-lovcu, Prelogu, Osijeku, Novom Vinodolskom, Gospiću, Vukovaru, Trnovcu, Bednji i Turčinu). Mreža se sastoji od 128 infotočaka raspoređenih diljem Hrvatske. Drugi važan projekt u tom kon-tekstu je infotelefon Halo EU, koji građanima omogućuje da pozivom na besplatni telefonski broj (0800 622 622) dobiju informacije o Europskoj uniji i integracijskom procesu u Hrvatskoj. U 2009. godini zabilježeno je 24.500 poziva. Nastavljena je i suradnja s elektroničkim i tiskanim mediji-ma na nacionalnoj i lokalnoj razini u predstavljanju tema iz područja Europske unije i pristupnog procesa u RH. Redovito se surađivalo s radij-skim postajama u okviru emisije »EU vijesti« i s Vjesnikom u pripremi tjednog priloga »Hr-vatska i EU«. U okviru suradnje s organizaci-jama civilnoga društva Ministarstvo je finan-ciralo 15 projekata informiranja i obrazova-nja građana o EU-u i integracijskom procesu te sudjelovalo u projektima udruga kao što su seminari i predavanja.

Središnja proslava Europskoga tjedna kojim je obilježen 9. svibnja – Dan Europe održa-na je na Cvjetnom trgu i na jezeru Bundeku u Zagrebu. Kao i prijašnjih godina Ministarstvo je sudjelovalo i u projektu Delegacije Europske ko-misije EU bus koji je posjetio 10 hrvatskih gradova (Supetar, Knin, Opatiju, Krapinu, Karlovac , Ča-kovec, Koprivnicu, Viroviticu, Vinkovce i Zagreb). U suradnji sa županijskim savjetima za europ-ske integracije i organizacijama civilnoga društva organizirano je obilježavanje Europskoga tjedna prigodnim programima, distribucijom publikacija i emitiranjem posebnih priloga u lokalnim me-dijima. Ministarstvo je i 2009. godine sudjelovalo u organizaciji konferencije »Dani EU-a« na Eko-nomskom fakultetu u Zagrebu pod naslovom Pet godina nakon proširenja – iskustva novih država članica EU-a. Za vrijeme Europskoga tjedna građanima je besplatno distribuirano 3.500 komada prigodnih promotivnih materijala i 37.000 publikacija. Tijekom cijele godine ukupno je distribui-rano 148.000 primjeraka besplatnih publikacija. Uz to, Ministarstvo na svojim internetskim stra-nicama redovito objavljuje vijesti i druge sadržaje vezane uz eurointegracijski proces u Hrvatskoj.

Programima obrazovanja obuhvaćeno 2700 državnih službenikaUčinkovita državna uprava, osposobljena odgovoriti na sve izazove budućeg članstva, te uspješ-no djelovanje u europskom javnom upravnom prostoru jedan je od ključnih kriterija za pristupanje Europskoj uniji, koji svoj puni smisao i važnost dobiva samim članstvom i aktivnim sudjelovanjem u svim strukturama i aktivnostima Europske unije. U svjetlu rečenoga Ministarstvo vanjskih po-slova i europskih integracija je i u 2009. godini nastavilo s provedbom mnogobrojnih i raznovrsnih obrazovnih aktivnosti namijenjenih ponajprije državnim službenicima, ali i drugim ciljnim skupi-nama – regionalnoj i lokalnoj samoupravi, učenicima, studentima, nastavnicima te nevladinu sek-toru. Spomenutim aktivnostima bilo je obuhvaćeno više od 2700 polaznika. Okosnicu čine tri raz-

Objavljeno je šest novih publikacija: drugo izdanje publikacije Croatia on the Road to the European Union te njezino francusko i njemačko izdanje La Croatie en route vers l’Union européenne i Kroatien auf dem Weg in die Europäische Union; dvojezični hrvatsko-engle-ski planer za 2010. godinu pod nazivom Upoznajte Hrvatsku – Facts about Croatia te hrvatsko i englesko izdanje Nacionalnog programa Republike Hrvatske za pristupanje Europskoj uniji – 2009. godina.

Informiranje i obrazovanje o EU-u i integracijskom procesu u Hrvatskoj


ličita, ali međusobno kompatibilna projekta usavršavanja: ciklus seminara »Abeceda EU-a«, pro-jekti u okviru bilateralne suradnje s partnerima iz država članica Europske unije, odnosno Kralje-vinom Norveškom kao članicom Europskoga gospodarskog prostora, te Program Vlade Republike Hrvatske za dodjelu stipendija na poslijediplomskim europskim studijima u inozemstvu. U 2009. godini organizirana su 43 seminara za državnu i dva za regionalnu, odnosno lokalnu razinu u okvi-ru osam modula ciklusa seminara »Abeceda EU-a«.

Budući da je početkom 2009. godine objavljen prvi natječaj za zapošljavanje hrvatskih državlja-na u institucijama Europske unije na određeno vrijeme, Ministarstvo vanjskih poslova i europ-skih integracija dodatno je pojačalo obrazovne aktivnosti vezane uz pripremu i odvijanje testira-nja za predviđene poslove. U tom smislu stotinjak građana moglo je sudjelovati na trodnevnom pri-premnom seminaru koji su provodili francuski stručnjaci, dok su na stranicama Ministarstva bi-le objavljene osnovne informacije o provedbi testiranja. Temi zapošljavanja hrvatskih državljana u institucijama EU-a bila je posvećena i posebna kon-ferencija kojom se željela skrenuti pozornost hrvat-skim dužnosnicima i višim upravljačkim struktura-ma na koristi, ali i potrebu odgovarajućeg planiranja kadrova u slučaju objektivno realnog odlaska odre-đenog broja službenika na radna mjesta u institucije EU-a.

Sukladno višegodišnjoj praksi nastavljena je i edu-kacija mladih kroz »Ljetnu školu europskih in-tegracija« koju je prošlo četrdesetak srednjoškola-ca i njihovih nastavnika. U suradnji sa Zakladom Hanns Seidel održana je i »Zimska škola europskih integracija« za pedesetak studenata hrvatskih sveu-čilišta. Pojedini fakulteti najavili su mogućnost do-djele određenog broja ECTS bodova polaznicima »Zimske škole«. U okviru obilježavanja Europsko-ga tjedna održano je 12 predavanja o osnovnim ciljevima eurointegracijskog procesa, kao i razvo-ju odnosa između Republike Hrvatske i Europske unije kojima je bilo obuhvaćeno oko 500 učeni-ka i studenata.

U sklopu suradnje s Francuskom, Irskom, Nizozemskom, Luksemburgom i Norveškom održana su tri seminara u Republici Hrvatskoj, a omogućeno je i sudjelovanje hrvatskih državnih službe-nika na 19 seminara i tečajeva o specifičnim temama iz područja europskih integracija u inozem-stvu. Suradnja je nastavljena i s Venecijanskom komisijom Vijeća Europe na projektu UniDem se-minara (tri seminara održana su u Trstu i jedna radionica u Zagrebu) te s Međunarodnom organi-zacijom frankofonije u organizaciji tečajeva francuskoga jezika za državne službenike koje godiš-nje pohađa 180 službenika.

Sedma međunarodna konferencija »Learning Europe/Učimo o EU-u« pod nazivom »Izazovi učenja i komunikacije u europskom kontekstu« održana je na Plitvičkim jezerima 26. i 27. listopa-da, uz financijsku potporu Zaklade Konrad Adenauer i Regionalne škole za javnu upravu. Konfe-rencija je okupila stručnjake iz hrvatske javne uprave i uprava iz zemalja u regiji koji su s kolegama iz članica EU-a raspravljali o pozicioniranju države u europskom kontekstu, nacionalnoj koordina-ciji europskih poslova, potrebi cjeloživotnog učenja i stručnog usavršavanja te pripremama vlastitih građana za rad u institucijama Europske unije.

U okviru programa stipendiranja poslijediplomskih europskih studija na europskim sveučili-štima u 2009. godini dodijeljeno je pet stipendija državnim službenicima za akademsku godi-nu 2009./2010. iz područja ekonomije Europske unije i multidisciplinarnih europskih studija, za što je izdvojeno oko 700.000 kuna. Istodobno, 22 stipendista koji su svi redom uspješno zavr-šili svoje studije nastavili su, odnosno počeli raditi u tijelima državne uprave Republike Hrvatske.

Polaznici Ljetne škole o europskim integracijama u lje-tovalištu Ministarstva unutarnjih poslova Valbandonu


Bilateralni odnosi s državama članicama EU-a i EFTA-e

Važna politička i materijalna potpora Hrvatskoj u postizanju europskih standarda

Osnovna značajka u bilateralnim odnosima Republike Hrvatske s državama članicama Europske unije i ostalim europskim državama bila je nastavak njihove potpore, i načelne i konkretne, član-stvu Hrvatske u Europskoj uniji. Pojedine države naglašavale su potrebu nastavka ustrajne proved-be reformskog procesa i postizanja europskih standarda. Brojnost i dinamika susreta na svim razi-nama potvrđuje dobre i sveobuhvatne bilateralne odnose.

Vrlo dobri uzajamni odnosi s Austrijom na svim područjima i u 2009. godini bilježili su uzlaz-ni trend. Austrija se aktivno zalagala za deblokadu hrvatskih pristupnih pregovora za članstvo u EU-u. Redovito su se razmjenjivala stajališta o situaciji na jugoistoku Europe, a dvije su države su-rađivale i kao nestalne članice Vijeća sigurnosti UN-a. Hrvatska je podržala austrijsko-rumunjsku inicijativu za izradu Dunavske strategije.

U travnju je hrvatski predsjednik odlikovao bivšega saveznog kancelara Wolfganga Schüssela Ve-leredom kraljice Jelene s lentom i Danicom za izniman doprinos izgradnji i napretku odnosa izme-đu dviju država. Predsjednik Vlade Ivo Sanader radno je posjetio Austriju, a austrijski ministar vanjskih poslova Michael Spindelegger bio je u službenom posjetu Hrvatskoj. I mnogobrojni su-sreti resornih ministara dali su važan doprinos unapređenju bilateralnih odnosa te međuresornoj suradnji (prosvjeta, znanost, unutarnji poslovi, pravosuđe i drugo). Posebno dinamična bila je kul-turna suradnja. U prosincu je potpisan novi Program o kulturnoj i obrazovnoj suradnji između Re-publike Hrvatske i Republike Austrije 2010. – 2012. U Beču i u Zagrebu održana je izložba Ars Croatiae (najveća inozemna zbirka hrvatske suvremene umjetnosti austrijskog kolekcionara dr. Al-freda Brogyanyija). Sve je dinamičnija i suradnja regionalnih i lokalnih tijela. U listopadu su za-grebački gradonačelnik Milan Bandić i gradonačelnik Beča Michael Häupl potpisali produlje-nje Sporazuma o suradnji gradova Zagreba i Beča, a u radnom posjetu Zagrebu boravili su zemalj-ski poglavar Donje Austrije Erwin Pröll (u siječnju) te pokrajinski poglavar Gornje Austrije Josef Pühringer (u ožujku).

Razvijene bilateralne odnose Hrvatske i Njemačke potkrepljuje velik broj posjeta hrvatskih iza-slanstava Njemačkoj. Predsjednik Vlade Ivo Sanader posjetio je München u svibnju, predsjednik Stjepan Mesić sastao se s njemačkim predsjednikom Horstom Köhlerom u Berlinu u studenome, a predsjednica Vlade Jadranka Kosor u Stuttgartu sa saveznom kancelarkom Angelom Merkel u rujnu. Održan je i niz stručnih konzultacija. Nastavljena je vrlo dobra suradnja pojedinih njemač-kih saveznih po krajina s Republikom Hrvatskom. Održana je 30. sjednica Stalne hrvatsko-bavar-ske komisije u Münchenu. U okviru NATO-a Hrvatska i Njemačka također blisko surađuju, a Me-đunarodna mirovna misija ISAF u Afganistanu najbolji je primjer te suradnje.

Potvrda nastavka tradicionalno dobrih bilateralnih odnosa s Mađarskom jest učestala razmjena posjeta visokih dužnosnika. Predsjednici Stjepan Mesić i László Sólyom sudjelovali su na proslavi Dana Hrvata u Barcsu u studenome. Predsjednik Mesić također je sudjelovao početkom studenoga u Budimpešti na četvrtom Svjetskom znanstvenom forumu o temi »Znanje i budućnost.« Predsjed-nik Hrvatskoga sabora Luka Bebić susreo se predsjednikom mađarskoga parlamenta Bélom Ka-tonom početkom prosinca u pograničnom mjestu Letenye te u rujnu u Budimpešti na marginama konferencije predsjednika parlamenata zemalja jugoistočne Europe. Krajem lipnja predsjednik Hr-vatskoga sabora sudjelovao je na proslavi 20. obljetnice rušenja željezne zavjese u Budimpešti te se susreo s tadašnjom predsjednicom mađarskoga parlamenta Katalin Szili. Predsjednica Vlade Ja-dranka Kosor sastala se s mađarskim premijerom Gordonom Bajnaijem u srpnju na marginama Croatia Summita. Ministri vanjskih poslova Gordan Jandroković i Péter Balázs imali su sastanak



u rujnu u Bjelovaru, a prijašnja ministrica vanjskih poslova Mađarske Kinga Gönz bila je u službe-nom posjetu Hrvatskoj u ožujku.

Treća zajednička sjednica vlada Hrvatske i Mađarske održana je u rujnu u Barcsu. Bavila se sljede-ćim temama: europska i euroatlantska integracija, prekogranična suradnja, pitanje razvitka, obra-zovanje, kultura, znanost i tehnologija, manjinska pitanja, kao i budući glavni smjerovi hrvatsko-

-mađarske suradnje. Na sjednici je potpisano 12 dokumenata od kojih su tri međudržavni ugovori. U 2009. godini značajno je pala robna razmjena. Izvoz u Mađarsku iznosio je 132,4 milijuna eura (što je oko 43 % manje nego u 2008.), dok je uvoz iz Mađarske iznosio 492,7 milijuna eura (25,6 % manje nego u 2008.). Negativnu bilancu donekle popravlja prihod od mađarskih turista. Hrvatsku je posjetilo 323.360 mađarskih gostiju (13 % manje nego 2008.).

Izravnom komunikacijom predsjednice Vlade Jadranke Kosor i slovenskog premijera Boruta Pa-hora uspješno je riješena blokada kojom je Slovenija od jeseni 2008. godine zaustavila Republiku Hrvatsku na putu u članstvo u Europskoj uniji. U Ljubljani je 11. rujna postignut dogovor o sloven-skoj deblokadi pristupnih pregovora i načinu rješavanja graničnoga prijepora. To je rezultiralo skla-panjem Sporazuma o arbitraži između Vlade Repu-blike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije koji su dvoje premijera potpisali 4. studenoga u Stockhol-mu uz nazočnost švedskoga kolege kao predsjedate-lja EU-om. Hrvatski sabor ratificirao je Sporazum o arbitraži 20. studenoga pa je time Hrvatska ispunila svoj dio dogovora i preuzete obveze. Preostala otvo-rena pitanja sa Slovenijom Hrvatska nastoji rješavati kroz dijalog na obostrano prihvatljiv način, u europ-skom duhu, na načelima dobrosusjedstva i uz pošto-vanje međunarodnoga prava.

Tradicionalno dobri gospodarski odnosi potvrđeni su posebice u turizmu. Hrvatsku je, unatoč krizi , po-sjetilo 1,01 milijun slovenskih turista (smanjenje od 3 % u odnosu na prethodnu godinu) koji su ostvarili 5,6 milijuna noćenja. Ukupna trgovinska razmjena iznosila je 1,43 milijarde eura (smanjenje od 25 % u odnosu na 2008. godinu). Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 64 %. Slovenija je četvrti vanjsko-trgovinski partner Hrvatske s udjelom u robnoj razmjeni od 6,3 %. Izravna slovenska ulaganja u Hrvatsku u 2009. iznosila su 108 milijuna eura, dok su u istom razdoblju hrvatska ulaganja u Slo-veniju iznosila samo 3,1 milijun eura.

Politička suradnja s Poljskom odvijala se primjerenom dinamikom i razinom susreta (radni posjet pred sjednika Vlade Ive Sanadera s izaslanstvom Varšavi, sudjelovanje predsjednika Sabora Lu-ke Bebića na proslavi 20. godišnjice prvih slobodnih poslijeratnih izbora u Republici Poljskoj u Varšavi, sudjelovanje predsjednice Vlade Jadranke Kosor na obilježavanju 70. godišnjice počet-ka II. svjetskog rata u Gdanjsku, posjet predsjednika Odbora za vanjsku politiku poljskog Sejma Andrze ja Halickog Hrvatskoj). Radi daljnjeg unapređenja bilateralne suradnje, posebno na pod-ručju gospodarstva, pokrenuta je inicijativa za otvaranje počasnih konzulata u Poznanju, Krako-vu i Gdanjsku.

Intenzitet bilateralnih kontakata s dužnosnicima Češke bio je nešto manji zbog dinamike koju je Češkoj nametalo predsjedanje EU-om u prvoj polovici 2009. godine, pa je većina posjeta hrvatskih dužnosnika realizirana u tom okviru. S druge strane, Hrvatsku je dvaput službeno posjetio pred-sjednik češkoga Senata Přemysl Sobotka te neslužbeno u povodu proslave 135. godišnjice »Česke besede« u Zagrebu, što govori o tradiciji prijateljstva dviju zemalja. Na 18. sajmu turizma Holiday World u veljači u Pragu Hrvatska je bila zemlja partner.

Visok intenzitet i raznolikost hrvatsko-slovačkih susreta (od najviših državnih dužnosnika te mini-stara i drugih predstavnika vladinih resora do velikog broja diplomatskih konzultacija) vidi se i u posjetima predsjednika vlade Roberta Fica i predsjednika parlamenta Pavola Paške Hrvatskoj. Bivši slovački premijer Mikuláš Dzurinda u Zagrebu je primio najviše hrvatsko državno odličje,

Nakon potpisivanja arbitražnog sporazuma u Stock-holmu: predsjednica Vlade Jadranka Kosor sa šved-skim i slovenskim kolegama, Fredrikom Reinfeldtom i Borutom Pahorom



Velered kraljice Jelene s lentom i Danicom za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske. Slovačku su posjetili tadašnja potpredsjednica vlade i ministrica obitelji, branitelja i me-đugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor, dok je predsjednik Stjepan Mesić bio u oproštajnom posjetu. Dana 3. lipnja u Zagrebu su održane Prve hrvatsko-slovačke energetske konzultacije, a 24. kolovoza slovački ministar gospodarstva Lubomir Jahnatek posjetio je Hrvatsku. Početkom stu-denoga održan je još jedan krug energetskih konzultacija u Bratislavi.

Hrvatska i Francuska počele su razgovore o strateškom partnerstvu. Nacrt teksta sporazuma uru-čen je Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija u rujnu. Za Hrvatsku je politički važno što je Francuska upravo njoj ponudila potpisivanje svojega novog bilateralnog instrumenta za ure-đenje i jačanje odnosa s državama srednje i istočne Europe koje su članice EU-a. Naime, Hrvatska je prva država koja još nije u EU-u, a trebala bi potpisati sporazum o strateškom partnerstvu i ti-me institucionalizirati odnose s tom važnom europskom državom. Središnji događaj u 2009. godi-ni bio je drugi posjet predsjednika Vlade Ive Sanadera Parizu sredinom veljače. Razgovori s pre-mijerom Françoisom Fillonom i predsjednikom Nicolasom Sarkozyjem potvrdili su visoku ra-zinu bilateralnih odnosa. Francuski ministar vanj-skih poslova Bernard Kouchner boravio je u lis to-pa du u Dubrovniku na manifestacijama u povodu 18. obljetnice deblokade Grada te je za svoj doprinos iz tog do ba primio visoko odličje predsjednika Re-publike Hrvatske.

Predavanje predsjednika Stjepana Mesića o temi »Hrvatska na pragu Europske unije« na uglednom Europa institutu i njegov susret s predsjednikom kan t onalne vlade u Zürichu obilježili su sveukupno dobre bilateralne odnose sa Švicarskom.

Budući da je drugu polovinu 2009. godine Švedska predsjedala EU-om, i bilateralne aktivnosti bile su vezane uz tu činjenicu. Potičući konstruktivan dija-log Hrvatske i Slovenije, Švedska je pridonijela de-blokadi i nastavku hrvatskih pristupnih pregovora. Hrvatska i Švedska suorganizirale su Croatia Summit 2009 u Dubrovniku, 9. i 10. srpnja. Konferenciju je u ime EU-a pozdravio švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt. Posebni savjetnik ministra vanjskih poslova Kraljevine Švedske Olof Ehrenkrona dvaput je posjetio Hrvatsku.

Nizozemska se i u 2009. godini nalazila na najvišim mjestima u statistikama o investiranju u Hr-vatsku, o financijskoj pomoći putem bilateralnih programa i kroz pretpristupne programe. Prili-kom posjeta nizozemskog ministra pravosuđa u rujnu potpisano je Pismo namjere između dvaju mi nistarstva pravosuđa o daljnjem jačanju kapaciteta hrvatskoga Ministarstva pravosuđa. Nizo-zemsko-hrvatski projekt uspostave trajektne linije Vukovar – Bač (započet 2005.) privodi se kraju te je u listopadu potpisan Memorandum o razumijevanju između nizozemske ministrice za razvoj-nu suradnju, hrvatskoga grada Vukovara i srpske općine Bač. U sklopu programa bilateralne pret-pristupne pomoći (MATRA i G2G.nl) nizozemska je vlada u 2009. Hrvatskoj donirala dva mili-juna eura.

Priprema Belgije za predsjedanje EU-om u drugoj polovici 2010. godine bila je u 2009. godini po-vod za dodatno intenziviranje bilateralnih kontakata i suradnje. U okviru belgijske pretpristupne pomoći Ministarstvo vanjskih poslova Belgije organiziralo je i u 2009. praksu za hrvatske diplo-mate i državne službenike (eksperte i koordinatore za europske poslove u resornim ministarstvima), pri čemu je program bio utemeljen na specifičnim hrvatskim zahtjevima. Također je u okviru pret-pristupne pomoći prilagodbi stečevinama EU-a Vlada Flandrije financirala osam hrvatskih proje-kata u ukupnom iznosu od 650.000 eura. Predstavnici hrvatskih luka su kao stipendisti flamanske Vlade bili uključeni u program obuke o upravljanju lukama u Antwerpenu. U sklopu gospodarske i turističke promocije Hrvatske u Bruxellesu početkom veljače održana je »Hrvatska večer«. Kada je riječ o međunarodnoj znanstvenoj suradnji, ostvarena je suradnja Sveučilišta u Osijeku i Sveučilišta u Zagrebu s Université Libre de Bruxelles. Belgijski je parlament 2. travnja ratificirao Sporazum iz-

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor je sa švedskim mi-nistrom vanjskih poslova Carlom Bildtom predsjedala Croatia Summitu u Dubrovniku



među Republike Hrvatske i Kraljevine Belgije o obavljanju dohodovne djelatnosti članova obitelji diplomatskoga i konzularnog osoblja koji je stupio na snagu 1. lipnja 2009. godine.

Bilateralni odnosi s Luksemburgom najizraženiju dimenziju imali su u potpori Hrvatskoj na putu u EU. Vlada te države za predstavnike Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija i Mi-nistarstva financija Republike Hrvatske, u okviru svoje pretpristupne pomoći, organizirala je se-minare iz dvaju područja: pravne prilagodbe i institucionalne izgradnje. Osim toga, u organizaci-ji luksemburške Agencije za transfer financijske tehnologije održano je 11 seminara (od kojih tri u Zagrebu) za hrvatske državne službenike.

Odnosi s Finskom bilježe odličan napredak, što je potvrdio i posjet finske predsjednice Tarje Ha-lonen Hrvatskoj u rujnu. Hrvatsku su posjetili i finska ministrica za migracije i europske poslo-ve u siječnju i parlamentarna Skupina finsko-hrvatskoga prijateljstva krajem rujna. U Finskoj je boravilo izaslanstvo Instituta »Ruđer Bošković«, a u studenome su održane političke konzultacije dva-ju ministarstava vanjskih poslova na razini ravnate-lja uprava. Odlična suradnja odvijala se i u okviru trinaest twinning projekata, a finska ministarstva i javne ustanove iskazale su spremnost na daljnju su-radnju u tom smjeru (spomenuti projekti odnose se na sigurnost plovidbe i kvalitetu zraka). Bilateralni gospodarski odnosi prošireni su sustavnom potpo-rom Finske Hrvatskoj u području afirmacije hrvat-skoga šumarstva na međunarodnome planu. Zala-ganje hrvatske diplomatske misije u Finskoj pomo-glo je da Hrvatska dobije Regionalni ured Europ-skoga šumarskog instituta. Uspostavljeni su i kon-takti znanstvenih zajednica koji su rezultirali kon-kretnim projektima suradnje znanstveno-istraživačkih i obrazovnih krugova. Pojačano je pred-stavljanje hrvatskih turističkih potencijala i prvi put su izravnom zračnom linijom povezani Hel-sinki, Split i Dubrovnik.

Službeni posjeti Hrvatskoj estonskog predsjednika Toomasa Hendrika Ilvesa u ožujku i estonskog ministra obrane Jaaka Aaviksooa u travnju učvrstili su dobre bilateralne odnose s Estonijom. Pred stavnici dvaju ministarstava vanjskih poslova održali su političke konzultacije, također u Zagrebu.

Latvija je, osim političke potpore što skorijem ulasku Hrvatske u EU, nastavila pružati i stručnu potporu Hrvatskoj u procesu pristupnih pregovora. U Latviji su tako u ožujku održane konzultaci-je o poglavlju 33. »Financijske i proračunske odredbe«. Prijateljski odnosi dviju zemalja dodatno su potvrđeni službenim posjetom ministra Gordana Jandrokovića Rigi u ožujku.

Obrambena suradnja Hrvatske i Litve obilježila je i 2009. godinu, a valja izdvojiti zajednički po-sjet litavskoga i hrvatskog izaslanstva Afganistanu, gdje u litavskom Provincijskom timu za obnovu (PRT) sudjeluju i hrvatski vojnici. Da bi se intenzivirala parlamentarna suradnja, u litavskom par-lamentu osnovana je Grupa za međuparlamentarne odnose sa zapadnim Balkanom (ne postoje sku-pine za pojedinačne zemlje, osim nekoliko iznimka koje su od strateškog interesa).

Posjet norveške ministrice obrane Anne-Grete Strohm-Erichsen Hrvatskoj sredinom godine bio je nova potvrda vrlo dobre bilateralne obrambene suradnje s Norveškom. Norveška vlada i dalje je angažirana u razminiranju Hrvatske. Obostrani interes za razvitak gospodarskih odnosa potvrđen je organiziranjem seminara i prezentacija o mogućnostima gospodarske suradnje i ulaganja na tr-žišta obiju zemalja.

Odnose s Danskom na bilateralnoj razini obilježio je uzvratni službeni posjet predsjednika Hrvat-skoga sabora Luke Bebića Kopenhagenu u travnju. Suradnja na području obrane bila je intenzivna, s posebnim naglaskom na suradnji ratnih mornarica i zrakoplovstava.

Uzajamni kontakti na razini nacionalnih parlamenata obilježili su odnose s Islandom. Hrvatsku je krajem godine službeno posjetila predsjednica islandskog parlamenta Asta R. Johannesdottir. Bio je to prvi posjet jednoga visokog islandskog dužnosnika Hrvatskoj. Izaslanstvo Odbora za eu-

Finska predsjednica Tarja Halonen se u Zagrebu sa-stala i s predsjednicom Vlade Jadrankom Kosor



ropske integracije Hrvatskoga sabora posjetilo je Reykjavik. Island je snažno podržao punopravno članstvo Hrvatske u NATO-u, a u vezi s islandskim podnošenjem zahtjeva za prijam u EU Hrvat-ska je ponovila spremnost za pomoć Islandu u njegovu pristupnom procesu.

Državni posjet kneza Alberta II. Republici Hrvatskoj u travnju bio je najvažniji događaj u bila-teralnim odnosima s Monakom. Knez Albert II. posjetio je Centar za psihosocijalnu reintegra-ciju i rehabilitaciju djece žrtava mina u Rovinju za čiju je izgradnju Kneževina Monako donirala 300.000 eura za razdoblje 2010. – 2012. Monako je također važan donator za razminiranje parko-va prirode u Hrvatskoj.

Politički odnosi s Italijom intenzivirani su u 2009. godini, što potvrđuju i mnogobrojni susreti na najvišoj razini. Tijekom službenoga posjeta ministra vanjskih poslova Franca Frattinija u siječ-nju potpisan je Memorandum o suradnji između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Talijanske Re-publike koji je temelj za redoviti politički dijalog i širu međuresornu suradnju. Prvi sastanak Ko-ordinacijskog odbora ministara (na čelu s ministri-ma vanjskih poslova dviju država) održan je 1. srp-nja u Rimu. Na sastanku je potpisana Zajednička izjava o suradnji. Uspostavljena je široka međuresor-na suradnja na područjima od zajedničkog intere-sa, a posebice između ministarstava za vanjske po-slove, gospodarstvo, industriju, energetiku, zaštitu okoliša, infrastrukturu, promet, poljoprivredu, sve-učilišnu i znanstveno-tehničku suradnju te suradnja između luka sjevernoga Jadrana. Predsjednik Vlade Ivo Sanader bio je u radnom posjetu Italiji u ožuj-ku, a predsjednik Republike Stjepan Mesić u stu-denome. Jačanju parlamentarne suradnje pridonio je posjet predsjednika Hrvatskoga sabora Luke Bebi-ća Italiji u listopadu, a nastavljen je i proces osniva-nja međuparlamentarne Skupine prijateljstva Hrvat-ske i Italije. Kao konkretni rezultat prve sjednice Koordinacijskog odbora ministara u listopadu je u Zagrebu održan prvi Hrvatsko-talijanski gospodarski forum. Italija je prvi hrvatski vanjskotr-govinski partner (ukupna robna razmjena iznosila je 3,77 milijardi eura, što je 30 % manje nego u 2008.). Italija je za Hrvatsku najveće izvozno tržište (20 % ukupnog izvoza), a ujedno je i jedno od najvažnijih emitivnih turističkih tržišta te osma zemlja po visini stranih ulaganja.

Ministar Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić i predsjednik Stjepan Mesić sastali su se s Velikim meštrom Suverenog Viteškog Malteškog Reda fra Matthewom Fes-tingom i drugim visokim dužnosnicima Reda, uključujući Velikog kancelara i ministra vanjskih poslova.

U 2009. godini ostvaren je niz posjeta hrvatskih dužnosnika Svetoj Stolici – ministar Gordan Jandroković posjetio je Vatikan u lipnju, predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić u listopadu, a predsjednik Stjepan Mesić u studenome. Visoki hrvatski dužnosnici obnovili su poziv Svetom Ocu Benediktu XVI. da posjeti Republiku Hrvatsku.

Novi zamah bilateralnim odnosima s Portugalom dao je službeni posjet ministra Gordana Jan-drokovića toj državi u ožujku. Tom prigodom potpisan je i Memorandum o suradnji dvaju mi-nistarstava vanjskih poslova. Održane su i prve političke konzultacije o bilateralnim te regional-nim i međunarodnim pitanjima na razini državnih tajnika u Zagrebu. Gospodarska suradnja bi-la je usmjerena na područja prometa i organizacije rada luka, hrvatsku turističku promidžbu, a de-set godina nakon potpisivanja na snagu je u kolovozu stupio bilateralni Ugovor o industrijskoj, teh-ničkoj i znanstvenoj suradnji.

Suradnja sa Španjolskom bila je intenzivna i zbog priprema za njezino predsjedanje EU-om u pr-voj polovici 2010. godine. Ministar Gordan Jandroković redovito se sastajao sa španjolskim mi-nistrom vanjskih poslova Miguelom Moratinosom na marginama međunarodnih konferencija i skupova, a tijekom godine Španjolska je organizirala vrlo uspješne tehničke konzultacije u Madri-du o pojedinim pregovaračkim poglavljima. Drugi potpredsjednik Senata španjolskoga Parlamenta boravio je u službenom posjetu Hrvatskomu saboru u srpnju. Intenzivirana je suradnja na području

Hrvatsko-talijanski koordinacijski odbor ministara na prvoj sjednici u Rimu 1. srpnja



pravosuđa, pa je u listopadu izaslanstvo Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske posjetilo Špa-njolsku. U sklopu Skupine prijatelja Saveza civilizacija Hrvatska i Španjolska su u prosincu zajed-nički organizirale širu regionalnu konferenciju u Sarajevu o temi »Mladost, obrazovanje i mediji«. Najvažniji ostvareni gospodarski projekti bili su uspostava izravnih zrakoplovnih sezonskih linija i promidžba hrvatskih proizvoda u prodavaonicama trgovačkoga lanca El Corte Ingles.

Velika Britanija sklopu potpore približavanju Hrvatske Europskoj uniji potaknula je organizira-nje konferencije Wilton Park u Zagrebu, 17. – 20. studenoga, pod nazivom »Dovršenje hrvatskih pregovora o pristupanju i perspektive zapadnog Balkana za članstvo u EU-u«. Ostvaren je i niz bilateralnih susreta na ministarskoj razini. Ministar Gordan Jandroković susreo se s britanskim ministrom vanjskih poslova Davidom Milibandom u svibnju prigodom rasprave Vijeća sigurno-sti UN-a te na marginama zasjedanja Opće skupštine UN-a u rujnu. Hrvatski ministar pravosu-đa Ivan Šimonović sastao se u listopadu u Londonu s britanskim ministrom za europska pitanja Chrisom Bryantom te s britanskim ministrom pravosuđa Jackom Strawom. Ministri financija i turizma Republike Hrvatske boravili su u Velikoj Britaniji u sklopu međunarodnih skupova, a gu-verner Hrvatske narodne banke u Londonu je u ožujku primio nagradu časopisa »Bankar« koji ga je proglasio najboljim guvernerom na svijetu. Parlamentarnu suradnju obilježio je posjet predsjed-nika i članova Odbora za europske poslove Donjega doma Parlamenta Velike Britanije Zagrebu u lipnju. Britanska kraljevska princeza Ana boravila je u Hrvatskoj u veljači kao gošća predsjedni-ka Mesića. Hrvatsko veleposlanstvo u Velikoj Britaniji, u suradnji s Odjelom za slavistiku Britan-ske knjižnice, u svibnju je u Londonu organiziralo simpozij pod nazivom »Renesansa Marka Ma-rulića (Split, 1450–1524)«.

U sklopu bilateralnih odnosa s Irskom posebno se isticala parlamentarna sastavnica u kojoj bilježi-mo i najveći broj susreta. Hrvatsku su posjetili predsjednik Zastupničkoga doma irskog Parlamen-ta John O’Donoghue u srpnju i izaslanstvo Zajedničkog odbora za europska pitanja irskog Parla-menta, predvođeno predsjednikom Odbora Bernard Durkanom u ožujku. Irski državni ministar za europske poslove pri uredu irskog premijera i Ministarstvu vanjskih poslova Irske Dick Roche sudjelovao je u srpnju na Croatia Summitu u Dubrovniku, gdje se sastao i s ministrom Gordanom Jandrokovićem. Hrvatski glavni pregovarač Vladimir Drobnjak posjetio je Irsku u veljači, a Irska je u sklopu pomoći Hrvatskoj na putu u EU nastavila s edukacijom hrvatskih državnih službenika.

Dobri bilateralni odnosi s Grčkom potvrđeni su radnim posjetom predsjednika Stjepana Mesića Ateni te političkim konzultacijama na razini državnih tajnika ministarstava vanjskih poslova. Rob-na razmjena između dviju država zabilježila je sma-njenje od 54,6 % u odnosu na prethodnu godinu, a iznosila je 102,7 milijuna eura.

Intenzivan politički dijalog i suradnja na političkom, gospodarskom i kulturnom polju nastavljeni su i s Bugarskom. Robna razmjena smanjena je 50 %, najvećim dijelom kao rezultat gospodarske krize, i iznosila je 121,2 milijuna američkih dolara (s hrvat-skim uvozom u iznosu od 78,9 milijuna i izvozom od 42,3 milijuna dolara). Hrvatsko izaslanstvo pod vodstvom predsjednika Stjepana Mesića sudjelova-lo je u travnju u Sofiji na energetskom sastanku na vrhu regije. Tom je prigodom potpisan Memoran-dum o suradnji između Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske i Mi-nistarstva gospodarstva, energetike i turizma Republike Bugarske, čime su stvoreni preduvjeti za ponovno osnivanje i rad Mješovitog odbora za gospodarsku suradnju između dviju zemalja.

Unatoč tome što su uzajamni odnosi između Hrvatske i Rumunjske dobri, gospodarska suradnja još nije na željenoj razini i ne odražava sliku stvarnih mogućnosti. Robna razmjena u 2009. iznosi-la je 251,7 milijuna američkih dolara i pala je 0,2 %.

Malta je nastavila davati punu potporu završetku hrvatskih pristupnih pregovora i uspješnoj pro-vedbi reformskih procesa, a suradnja dviju država unutar međunarodnih organizacija i dalje se po-

Predsjednik Stjepan Mesić na konferenciji u Sofiji



zitivno razvija. Obujam robne razmjene u stalnom je porastu, ali postoji mogućnost za njezino po-većanje. U 2009. godini ostvarena je ukupna robna razmjena u iznosu 180,5 milijuna eura.

Iako u 2009. godini nije bilo važnijih bilateralnih sastanaka, odnosi Hrvatske i Cipra bilježe dalj-nji pozitivni razvoj.


Odnosi sa susjednim zemljama i zemljama regije

Mnogobrojni susreti svjedoče o postignutoj suradnji

Dalj

Godišnjak 2009. - MVEP · 2010. 6. 7. · Godišnjak 2009. | Ministarstvo vanjskih poslova i...

Documents

Transcript of Godišnjak 2009. - MVEP · 2010. 6. 7. · Godišnjak 2009. | Ministarstvo vanjskih poslova i...