GODINA XLIII, BROJ 502-503/2001, STUDENI-PROSINAC, …

GO

DIN

A X

LIII,

BR

OJ

502-

503/

2001

, STU

DE

NI-

PR

OS

INA

C, C

IJE

NA

6,0

0 kn

, IS

SN

035

1-93

84 •

Poπ

tari

na p

laÊe

na u

poπ

ti 5

1000

Rije

ka

studeni-prosinac 2001

Bolesti srca i krvoæiljaBolesti srca i krvoæilja

2

N A R O D N IZDRAVSTVENIL I S TmjeseËnik za unapreenjezdravstvene kulture

IzdajeZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVOPRIMORSKO-GORANSKE ÆUPANIJE

Za izdavaËadoc. dr. sc. Vladimir MiÊoviÊ, dr.med.

UreujeSocijalno-medicinska sluæbaOdjel za zdravstveni odgoj

Redakcijski savjetdoc. dr. sc. Vjekoslav Bakaπun, dr.med.; Suzana JankoviÊ, dr. med.; mr.sc. Vojko Obersnel, dipl. ing.; doc. dr.sc. Vladimir MiÊoviÊ, dr. med.; Vladi-mir Smeπny, dr. med.; prof. dr. sc.Ante ©krobonja, dr. med.; dr. sc.Marija VaroπËiÊ; doc. dr. sc. MilanZgrabliÊ, dr. med.; tel. 21-43-59, cen-trala 33-38-88 int. 110, fax 21-39-48

Odgovorni urednikVladimir Smeπny, dr.med.

Glavni urednikSuzana JankoviÊ, dr.med.

LektorVjekoslava Lenac, prof.

GrafiËka priprema"Welt" d.o.o. - Rijeka

GrafiËko-tehniËko ureenjeInes Volf, graf. inæ.

Rjeπenje naslovne straniceSaπa OstojiÊ, dr.med.

Uredniπtvo51000 Rijeka, Kreπimirova 52/apoπt. pret. 382tel. 21-43-59, centrala 33-38-88int. 110, fax 21-39-48http://www.zzjzpgz.hr

Godiπnja pretplata 30.00 kunaÆiro raËun 33800-603-4489 •Godiπnja pretplata za inozemstvo:SFRS 10.- • Devizni raËun kodRijeËke banke d.d. Rijeka,SWIFT: RBRIHR 2X250021-3393585-ZZJZPGÆ RIJEKA

Tisak"Neograf" d.o.o. - Rijeka

"NZL" je tiskan uz potporu Odjelagradske uprave za zdravstvo i soci-jalnu skrb Grada Rijeke.

Slika na naslovnoj strani:Carlos Mendes

- UVIJEK U SREDI©TU POZORNOSTI

Iako smrtnost od (naglih) bolesti srca i krvoæilja nije veÊa od smrtnosti zbog zloÊudnihnovotvorina, pogotovo kod osoba mlaih od 65 godina, one izazivaju najveÊupozornost javnosti. Jedan od moguÊih razloga je Ëinjenica da bolesti srca izazivaju

iskonski strah koji nije uvijek sukladan boli ili prepoznavanju same bolesti.Treba pojasniti da u nagle bolesti srca i krvoæilja spadaju one koje se narodnim

jezikom zovu srËana i moædana kap i udar, da su ih ljudi od pamtivijeka prepoznavali, dase znalo da imaju veliku smrtnost te da su ih i laici mrtvozvornici, bez velikih, greπakaprepoznavali ako se smrt i dogodila. Ako se naglim bolestima dodaju i one duæeg trajanja- kroniËne, tada stoji tvrdnja da bolesti srca i krvoæilja Ëine najËeπÊi uzrok smrti (ËeπÊi odnovotvorina, ali ne toliko Ëest da bi Ëinile polovicu svih uzroka). Ovo nije prigoda zapolemiku o nepreciznostima ustanovljavanja uzroka smrti, iz koje proizlazi u javnostinajËeπÊa konstatacija: "svaka druga osoba umire od bolesti srca i krvoæilja", ali jepoznato da se u praksi mnogo nedovoljno odreenih uzroka smrti pripisuje toj skupini(naroËito kod osoba starijih od 65 godina, pa tako i onih starijih od 75 godina, πto bi biloprosjeËno oËekivano trajanje æivota).

Svjetska zdravstvena organizacija bolestima srca i krvoæilja ne posveÊuje posebancilj u projektu "Zdravlje za sve u XX. stoljeÊu" (ukupno 21 cilj), veÊ ih naglaπava u 8.cilju, koji zajedniËki odreuje najznaËajnije, tzv. nezarazne ili neprenosive bolesti. Slijediizvadak iz tog cilja koji se izrijekom odnosi na bolesti srca i krvoæilja ili ih ukljuËuje:

8. CILJ - SMANJENJE NEZARAZNIH (NEPRENOSIVIH) BOLESTI

Do 2020. godine treba na najniæu moguÊu razinu smanjiti u cijelojRegiji pobol, invalidnost i prijevremeni pomor, koji nastaju zbog

najznaËajnijih kroniËnih bolesti.

Posebno treba:

8.1 smanjiti smrtnost zbog kardiovaskularnih bolesti osoba mlaih od 65 godinaprosjeËno za barem 40%, posebno u zemljama koje sada imaju visoku smrtnost;

8.2 smanjiti smrtnost zbog karcinoma svih sijela kod ljudi u dobi ispod 65 godinaprosjeËno za barem 15%, uz smrtnost od karcinoma pluÊa smanjenu za 25%;

8.3 smanjiti za jednu treÊinu incidenciju amputacija, sljepoÊe, zakazivanja bubrega,komplikacija u trudnoÊi i drugih ozbiljnih zdravstvenih posljedica u vezi saπeÊernom boleπÊu;

8.4 osigurati potporu za kontinuirano smanjenje obolijevanja, invalidnosti i smrtnostiuzrokovanih kroniËnim respiratornim bolestima, miπiÊno-koπtanim poremeÊajimai drugim prevladavajuÊim kroniËnim stanjima:

8.5 postiÊi da barem 80% djece u dobi od 6 godina bude bez karijesa, a 12-godiπnjadjeca u prosjeku nemaju viπe od 1,5 zuba koji je pokvaren, nedostaje ili je plombiran.

Cilj se moæe postiÊi ako:

- "zdrava" javna politika u svim dræavama-Ëlanicama bude usredotoËena na izvrπavanjenaËela i strategije promicanja zdravlja i sprjeËavanja bolesti uz puno sudjelovanjezajednice;- sprjeËavanje i kontrola opÊih faktora rizika od nezaraznih bolesti budu sastavni dioæivota zajednice, a jak pokret za zdrav naËin æivota obuhvati sve zemlje Europe iznaËajne meunarodne organizacije;- bude osiguran sveobuhvatan uvid i nadzor nad bolestima i njihovim lijeËenjem, snaglaskom na ishod i razvoj kvalitete zdravstvene zaπtite, vodeÊi raËuna o pravima iæeljama pacijenata;- dræave-Ëlanice razviju i upotpune strategiju za oralno zdravlje, ukljuËujuÊi i prevencijekarijesa.

Predloæena podruËja za odreivanje pokazatelja:

- smrtnost od vaænijih nezaraznih bolesti po dobnim grupama;- incidencija i prevalencija;- statistika temeljena na bolniËkim otpusnicama (bolniËko-statistiËkim listiÊima);- prevalencija vaænijih faktora rizika meu stanovnicima (poviπen krvni pritisak i- kolesterol, nedovoljna fiziËka aktivnost, puπenje, nepravilna ishrana);- odabrani pokazatelji oralnog zdravlja.

Odgovorni urednik


▲

Povelja iz Ottawe (1986.) definirapromicanje zdravlja kao proceskoji ljudima omoguÊava da una-

prijede svoje zdravlje i osposobe se zakontrolu vlastitog zdravlja. Kao priori-tete u strategiji navodi izgradnju politikeusmjerene zdravlju, stvaranje okoliπakoji pridonosi zdravlju, jaËanje aktivno-sti na razini zajednice, razvijanje osob-nih znanja i vjeπtina koje pridonose zd-ravlju te reorijentiranje zdravstvene sluæ-be.

Rad na viπe podruËja

Mjere intervencije usmjerene su natemeljne determinante zdravlja u koje se,uz osobna znanja, ponaπanje i vjeπtinekoje utjeËu na zdravlje, edukaciju i zd-ravstvenu sluæbu, ubrajaju bioloπki i ge-netski potencijal, zdrav razvoj djeteta,zaposlenost i radni uvjeti, dohodak i so-cijalni status te druπtvena skrb i podrπka.Iz navedenog je oËito da je promicanjezdravlja zadaÊa cijelog druπtva, a zdrav-stvo u pojedinim zadacima ima posebnovaænu ulogu. To se osobito odnosi naaktivnosti usmjerene usvajanju zdravi-jeg naËina (stila) æivljenja, odnosnousvajanju po zdravlje korisnih æivotnihnavika i mijenjanju po zdravlje πtetnihæivotnih navika te osposobljavanju poje-dinca za kontrolu vlastitog zdravlja.

Bolesti srca i krvnih æila kao vodeÊiuzrok umiranja i bolniËkog lijeËenja uHrvatskoj, predstavljaju prioritetni zd-ravstveni problem. Stoga je Vlada Repu-blike Hrvatske u rujnu 2001. godine do-nijela Nacionalni program prevencijekardiovaskularnih bolesti. U Nacional-nom programu, meu prioritetima zaostvarenje zacrtanih ciljeva programa,navode se: smanjenje broja puπaËa, oso-bito meu mladima, za 10%; smanjenjebroja pretilih za 20%; unapreenje pre-hrane te poveÊanje za 20% broja stanov-

nika koji provode redovitu tjelesnu ak-tivnost. Sve su to aktivnosti iz programapromicanja (promocije) zdravlja, kao idio aktivnosti iz prioritetnih zadataka po-boljπanja otkrivanja i lijeËenja hiperten-zije i hiperlipidemije.

energije, odnosno stvarnim energetskimpotrebama, kao i s povoljnim utjecajemodræavanja poæeljne tjelesne teæine nazdravlje.

Unapreenje prehrane prvenstvenopodrazumijeva bolju informiranost i vi-πe znanja o pravilnoj prehrani, zdravimprehrambenim navikama i prehrambe-nim potrebama pojedinih skupina sta-novniπtva. S obzirom na prehrambenenavike naπeg stanovniπtva, a u cilju sma-njenja prevalencije Ëimbenika rizika zabolesti srca i krvnih æila, to je prvenstve-no umjerena potroπnja soli, s ne viπe od 3grama natrija dnevno, smanjenje ukupnepotroπnje masti na 30% sveukupnihdnevnih energetskih potreba, a osobitosmanjenje potroπnje masti æivotinjskogporijekla, smanjenje unosa rafiniranihugljikohidrata, uz poveÊanje potroπnjesvjeæeg voÊa i povrÊa te ribe. Te prepo-ruke ujedno pridonose oËuvanju poæelj-ne tjelesne teæine.

PoveÊanje broja osoba koje se redo-vito bave tjelesnom aktivnoπÊu ukljuËujepoboljπanje znanja o povoljnim uËinci-ma redovite tjelesne aktivnosti u smislusmanjenja rizika za bolesti srca i krvnihæila, a osobito za koronarnu bolest, sni-æenja krvnog tlaka, poboljπanja lipopro-teinskog profila, uravnoteæenja unosa ipotroπnje energije, ali i niza drugih po-voljnih zdravstvenih uËinaka, kao πto suprotektivno djelovanje u smislu preven-cije osteoporoze, smanjenja rizika za in-zulin neovisni dijabetes, unapreenja tje-lesne kondicije i psihiËkog zdravlja tesmanjenja rizika koje donosi nedovoljnatjelesna aktivnost i sedentarni naËin æi-vota.

U odnosu na poboljπanje otkrivanja ilijeËenja hipertenzije i hiperlipidemije,zdravstveno informiranje i osposoblja-vanje stanovniπtva da vodi brigu o vla-stitom zdravlju od izuzetne su vaænosti.

Promicanje zdravlja i prevencija bolesti srca i krvnih æila

NAU»ITE »UVATI ZDRAVLJEIdeja promicanja (promocije) zdravlja podrazumijeva unapreenje zdravlja i stvaranje potencijala

za dobro zdravlje prije nego πto se zdravstveni problem ili ugroæenost pojave. Cilj je promicanjazdravlja podizanje razine zdravlja stanovniπtva, a ne samo sprjeËavanje bolesti. Usmjereno je

cjelokupnom stanovniπtvu i njegovom okoliπu, za razliku od preventivnih postupaka, prvenstvenousmjerenih pojedinim skupinama stanovniπtva izloæenim najveÊem riziku obolijevanja.

Izaberite zdrave navike

©to se tiËe suzbijanja i sprjeËavanjanavike puπenja, za djecu i mlade trebaosigurati edukacijsku i drugu podrπku,kako bi se oduprli iskuπenju zapoËima-nja puπenja i prihvatiti æivot bez puπenjakao zdraviji i kvalitetniji, te ih zaπtititiod svih vrsta indirektnog reklamiranjaduhanskih proizvoda (sponzorstva i sl.).Za odrasle treba osigurati pravo na zrakbez duhanskog dima na radnom mjestu iu drugim javnim prostorima, te osiguratistruËnu medicinsku i psiholoπku pomoÊ,kao i druπtvenu podrπku za sve koji æeleprestati puπiti. VeÊina tih aktivnosti imai svoju zakonsku osnovu, samo bi treba-lo osnaæiti provoenja Zakona. U okviruporezne politike, trebalo bi poveÊati po-rezne stope na duhanske proizvode, πtoima izravni utjecaj na potroπnju duhanau mladih, a dio sredstava iz poreza osi-gurati za preventivne aktivnosti.

U odnosu na smanjenje udjela sta-novniπtva prekomjerne tjelesne teæine,stanovniπtvo treba upoznati s rizicimapo zdravlje koje donosi prekomjerna tje-lesna teæina, s vaænoπÊu uravnoteæenjaunosa energije (kalorija) s potroπnjom


Zaπto i kako nastaje ta bolest? Naj-ËeπÊe od pacijenata Ëujem da suje naslijedili. Da, nasljedstvo ima

ulogu kao rizik, a ne kao neπto πto seneizbjeæno mora dogoditi. Moramo po-staviti pitanje: “Do kojih je to genetiËkihpromjena doπlo posljednjih stotinjak go-dina koje bi uzrokovale drastiËan porastoboljenja i smrtnosti od bolesti krvnihæila?” Odgovor glasi: “Ni do kakvih!”Gdje onda leæe uzroci? Uzroci leæe unaËinu æivljenja!

Pred nekih 300 godina kao uzroci bo-lesti spominju se:

- previπe teπkog rada,- premalo hrane,- alkoholizam,- siromaπtvo.

krvna æila suziti 85 posto da bi slijedilekatastrofalne posljedice. I bez bitnogsmanjenja protoka krvi, ovisno o kakvo-Êi aterosklerotske promjene, ona moæepuknuti, πto izaziva zgruπavanje krvi iakutno zaËepljenje krvne æile.

Trenirano srce obavlja veÊi rad

RiziËni Ëimbenici udruæeno djelujuna obolijevanje. Tri su velika rizika: po-viπene masnoÊe (kolesterol i trigliceri-di), poviπen tlak krvi i puπenje. S dvarizika izgledi za oboljenje Ëetiri su putaveÊi, a s tri Ëak deset puta.

Svjetska je zdravstvena organizacijaveÊ pred dvadeset godina ukazala na po-zitivan odnos tjelesne aktivnosti i zdrav-lja. Smatra ga toliko bitnim da moramcitirati: “Najviπe se istraæivala poveza-nost izmeu tjelesne aktivnosti, fiziËkesposobnosti i zdravstvenog stanja kar-diovaskularnog sustava. Kardiovaskula-ne su bolesti glavni uzrok smrti u indu-

ZakljuËno treba istaknuti da je promi-canje (promocija) zdravlja zadatak ci-jelog druπtva te zahtijeva multisektor-ski i multidisciplinarni pristup. Zdrav-stvo treba biti inicijator i sudjelovati uizradi programa promicanja zdravlja tenjihovoj evaluaciji.

Danas istiËemo Ëimbenike na kojemoæemo promjenom æivotnih navika jersu one, u stvari, opÊenito prihvaÊen na-Ëin æivljenja:

- nedovoljna tjelesna aktivnost,- neuravnoteæena (pogreπna, preobil-na) prehrana,- alkoholizam, puπenje i druge bole-sti ovisnosti,- stres itd.Dob, spol i nasljedne osobine Ëimbe-

nici su na koje ne moæemo utjecati i nji-ma se u ovom tekstu neÊu baviti.

Starimo od roenja

Ateroskleroza je, unatoË tome πtosmo sve siromaπniji, bolest izobilja. Po-Ëinje danom roenja. Citiram struËnu li-teraturu: “Najranije aterosklerozne lezi-je - masne pruge - mogu se naÊi koddojenËadi i male djece; uznapredovalese lezije - fibrozni plak - obiËno pojav-ljuju u zreloj dobi i sa starenjem napre-duju... Bolest je kliniËki nijema sve dokstenoza koronarne arterije ne dosegnekritiËnu toËku, otprilike 85-postotno za-Ëepljenje, kada Ëak i najmanje dalje su-æenje moæe uzrokovati promjene koro-narne opskrbe krvlju, koje se oËituju kaoangina pektoris, akutni infarkt miokardaili iznenadna smrt." Takva smrt iznenad-na je zato πto nas iznenadi jer je preura-njena i neoËekivana. Ali, umire se samood smrtnosnih bolesti i povreda ili pri-rodnom smrÊu od starosti. Ne mora se

U provoenju programa, uz zdrav-stvenu djelatnost treba biti ukljuËen i nizdrugih djelatnosti. ©to se tiËe usvajanjazdravijeg naËina æivljenja, posebno zna-Ëajnu ulogu ima prosvjeta, dok zdrav-stvo treba davati struËne sadræaje za pra-vilne poruke i sudjelovati u procesu zd-ravstvenog informiranja i odgoja. Za pri-jenos pravilnih poruka stanovniπtvo, kaoi stvaranje druπtvenog ozraËja usmjere-nog zdravlju, osobito vaænu ulogu imajumediji i istaknute liËnosti iz kulturnog,

sportskog i ostalog javnog æivota, kojesvojim primjerom mogu predstavljatiuzor za zdraviji i kvalitetniji æivot. Istotako, vrlo je vaæno stvaranje odgovara-juÊih zakonskih, obrazovnih, druπtvenihi gospodarskih preduvjeta da izbor zdra-vijeg naËina æivota bude dostupniji i pri-vlaËniji od po zdravlje πtetnih æivotnihnavika.

Prim. mr. sc. VlastaHrabak-ÆerjaviÊ, dr. med.

○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○

Regresija ateroskleroze

Zdrave navike izvor su zadovoljstvaKrvoæilne bolesti, koje su kao zdravstveni problem uoËene tek pred devedesetak godina, uzrokuju u

R. Hrvatskoj u posljednjem desetljeÊu u viπe od 50% smrtnosti. U osnovi se radi o aterosklerozi.


roËito u zaπtiti krvnih æila. To je toËno udozi do 30 grama dnevno. A to su 2,5 dclvina. Za æene je doza dvostruko manjajer su osjetljivije na alkohol. No, postojei drugi neriziËni naËini zaπtite zdravlja.Dakle, ako ne pijete alkohol, ne savjetu-jem vam da poËnete piti, veÊ da, akopijete previπe, smanjite potroπnju alko-hola.

Masovno se poËelo puπiti u 20. sto-ljeÊu. Znam da danas ne postoji osobakoja ne zna da je puπenje πtetno. A i daljese puπi. Ako puπite i ne moæete bez ciga-rete, smanjite na najmanju moguÊu mje-ru. Moæda postignete nulu. Nepopuπenacigareta ne moæe vam πtetiti i, ako tosmatrate uspjehom, postat Êete nepuπaË.

Stres zahtijeva posebno prilagoava-nje krvotoka. Za razliku od tjelesne ak-tivnosti, pri stresu su regulacijski meha-nizmi slabi i lako zataje pri duπevnom inervnom preoptereÊenju. Stres ne moæe-mo izbjeÊi, ali moramo nauËiti amortizi-rati ga.

Krvna æila odaje godine

Tema je ovog teksta regresija - po-vlaËenje - ateroskleroze. Jedno je ispiti-vanje pokazalo da kod 82 posto bolesni-ka koji su promijenili æivotne navike do-lazi do regresije. To dokazuje da je mo-guÊe, zamjenom nezdravih navika zdra-vima, sprijeËiti i uspjeπnije lijeËiti ate-rosklerozu i njezine posljedice. Ako jetoËno, a toËno jest, da bioloπka starostovisi o stanju krvnih æila, onda se 82

strijaliziranim zemljama, ne samo starihosoba, nego i mlaih, visokoproduktiv-nih dobnih skupina. Stopa smrtnosti odishemijske bolesti srca oËito je povezanasa æivotnim standardom i porasla je uposljednjih nekoliko desetljeÊa. Propor-cionalno veÊe poveÊanje zapaæeno je urelativno mlaih dobnih skupina, 35-44godine. Analiza podataka o trajanju æi-vota pokazala je da tijekom posljednjihdesetljeÊa postoji trend smanjenja oËe-kivanog trajanja æivota muπkaraca, πto jeposljedica kardiovaskularnih bolesti, po-sebno ishemijske bolesti srca (IBS).Smanjenje oËekivanog trajanja æivotanajmanje je 8 godina. OpÊenito se sma-tra da je tome pridonijelo poveÊanje se-dentarnog naËina æivota. U ekonomskislabijih populacija, koje vode fiziËki ak-tivan æivot, praktiËki nema infarkta mio-karda... Trenirano srce, koje ekonomiË-nije troπi kisik, moæe obaviti veÊi rad.Tjelesna aktivnost snizuje frekvencijusrca u mirovanju, a u tijeku se aktivnostimoæe izvrπiti veÊi rad s istom frekvenci-jom. Programi tjelesne aktivnosti poka-zali su se korisnima za normalizacijukrvnog tlaka u osoba koje boluju od arte-rijske hipertenzije... Postoje pokazateljida trajna tjelesna aktivnost poboljπavasposobnost, da koristi u preventivnoj irehabilitacijskoj kardiologiji i da ima po-zitivan zaπtitni efekt na zdravlje.

Viπe kilograma - manje æivota

Obilna ponuda hrane visoke energije(kalorijske bombe) i siromaπne zaπtitnimsupstancijama - vitaminima i minerali-ma (prazne kalorije), uz smanjenu tjele-snu aktivnost i izloæenost stresu, pove-Êavaju apetit. Tako se debljamo, Ëimeremetimo metabolizam pa nam rastu ko-lesterol, trigliceridi, πeÊer, tlak krvi itd.Raste rizik za pojavu bilo koje bolesti,naroËito ateroskleroze, raka i bolesti lo-komotornog sustava. Nije linearno, alisvaka tri kilograma viπka smanjuju du-ljinu æivota za godinu dana i bitno utjeËuna kvalitetu æivljenja. Mediteranska pre-hrana, a mi smo mediteranska zemlja,reklamira se u svijetu kao zdrava prehra-na.

Negdje sam proËitao da je u 20. sto-ljeÊu potroπnja alkohola porasla za jeda-naest puta. U posljednje vrijeme ËestoÊete proËitati da umjerena potroπnja al-kohola povoljno djeluje na zdravlje, na-

Svjetska zdravstvena organizacija dala nam je7 naputaka za zdrav, kvalitetan i dug æivot:

1. Redovito spavajte 7 - 8 sati.2. Redovito se bavite tjelesnom aktivnoπÊu.3. Redovito uzimajte zajutrak.4. Jedite razborito. Hrana neka ne bude s odviπe energije,

masnoÊa i soli, a neka u njoj bude viπe voÊa i povrÊa.5. Izbjegavajte uzimati hranu izmeu obroka i odræavajte

poæeljnu tjelesnu teæinu.6. Nikada ne puπite cigarete.7. Alkohol uzimajte umjereno ili ga posve izbjegavajte.

Uz te navike, oËekivano trajanje æivota moæe biti do 30godina dulje, kvalitetom izmeu 15. i 45. godine.

▲

posto ljudi moæe pomladiti promjenomæivotnih navika. Taj podatak trebali bi-smo iskoristiti svi. VeÊina vas koji ovoËitate joπ nemate smetnje, ali imate izra-æene aterosklerotske promjene. Bolesti-ma je pak imperativ da, u suradnji s obi-teljskim lijeËnikom i kardiologom, isko-ristite ovu πansu. Ako vas osobno zani-ma, spreman sam vam pokazati rezultatei pomoÊi vam da ih i vi postignete.

I, da zakljuËimo: u suvremenom “ci-viliziranom druπtvu” kriju se mnogo-brojne i velike opasnosti koje trebamona vrijeme otkrivati i suzbiti. Mnogi Êesada reÊi da je to sve tako, ali kao poje-dinci teπko moæemo neπto napraviti. No,kada shvatimo da je izraz “teπko” mjera


Jedan dio oblika prevencije jesusistematski pregledi puËanstva kojeprovode zdravstvene ustanove, speci-jalno osposobljene za dotiËnu aktiv-nost. Takvi sistematski pregledi sadr-æe u sebi nekoliko etapa. Ponajprije jebitno uzeti dobru anamnezu osobe,toËnije, obaviti dobar intervju. Od ta-kvog intervjua oËekujemo sve podat-ke o prethodnim bolestima i bolesnimstanjima individue te uvid u zastup-ljenost faktora rizika u svakodnev-nom æivotu. Faktori rizika za kardio-vaskularne bolesti sljedeÊi su:

1. oni na koje moæemo utjecati -poviπena razina kolesterola u krvi, po-viπen krvni tlak, puπenje, prekomjer-na tjelesna teæina, fiziËka (ne)aktiv-nost, stres,

2. oni na koje ne moæemo utjecati:spol, dob i nasljedni faktori.

ako je potrebno, preporuËamo uvoe-nje odreene terapije ili posjet speci-jalistu.

Na kraju Ëitanja ovog teksta, Ëita-telj se vjerojatno pita gdje bi mogaoobaviti takav pregled. Jedna od takvihspecijaliziranih ustanova na naπempodruËju, koja iza sebe ima Ëetrdesetgodina iskustva u provoenju takvihsistematskih pregleda te viπe od ne-koliko tisuÊa pregledanih osoba, jest“Thalassoterapia”, Opatija, Specijal-na bolnica za medicinsku rehabilita-ciju bolesti srca, pluÊa i reumatizma.U toj ustanovi moæete obaviti nave-deni pregled, koji Êe vam uvelike ko-ristiti u primarnoj prevenciji kardio-vaskularnih oboljenja.

Alenka Brozina, dr. med.

za masu, da ponaπanje ovisi o stavu, astav o znanju, kad postanete svjesniosobne vrijednosti, onda vam prihvaÊa-nje zdravih navika neÊe biti teπko, veÊzadovoljstvo. Ja sam do pred 11 godinaimao 30 kila viπka, imao sam visok tlaki kolesterol, bio sam tjelesno neaktivan ipuπio sam. I ovom prigodom svjedoËimkako istinsko zadovoljstvo koje me da-nas ispunja znatno nadmaπuje poteπkoÊe

kroz koje, izgleda, Ëovjek mora proÊi pripromjeni navika. Navika je najËeπÊepodsvjesna. Kad postanete svjesni svojeodgovornosti za zdravlje, uvidjet Êete daodgovornost ne znaËi krivnju za koju Êe-te biti kaænjeni, veÊ saznanje da Êete plo-dove svoga ponaπanja sami uæivati. Istimpostupcima zdravi Êe poboljπati zdrav-lje, sprijeËiti bolesti i uspjeπnije ih lijeËi-ti.

Dobili ste informaciju. Nadam se dasam vas motivirao. No, to su samo rijeËi.A realizacija? To viπe nisu samo rijeËi,veÊ djelo. Pokaæite djelom. Ako znatekako, pomognite drugima. Ako ne znatekako, spreman sam vam pomoÊi.

Za sve dodatne informacije stojimvam na raspolaganju.

Ratko GaπparoviÊ, dr. med.

Primarna prevencija kardiovaskularnih bolesti

BEZ STRAHA OBAVITE PREGLEDKardiovaskularne bolesti, kao πto je dobro znano, zauzimaju visoko mjesto na ljestvicismrtnosti u danaπnjem svijetu. Prema nekim autorima, one su vodeÊi uzrok smrtnosti

u svim industrijaliziranim zemljama. Gotovo 50% puËanstva boluje od jednekardiovaskularne bolesti. Glede tih zastraπujuÊih podataka, svakodnevno se radi na

unapreenju primarne prevencije tih bolesti.

Nakon kvalitetno uzete anamne-ze, sljedeÊi je korak sistematskog pre-gleda fizikalni pregled osobe. OnukljuËuje pregled srca i pluÊa kao naj-vaænijih parametera. SljedeÊa, moædanajbitnija karika sistematskog pregle-da, jest test optereÊenja na bicikl-er-gometru ili pokretnoj traci - ergospi-rometrija. To je kompleksan pregledkoji ukljuËuje snimanje srËane aktiv-nosti - EKG-aparatom tijekom opte-reÊenja. To je bitno jer se neke srËanepoteπkoÊe manifestiraju samo tijekomoptereÊenja, kada je srce prisiljeno naubrzan rad. EKG se snima prije testa,tijekom i nakon testiranja. OsimEKG-a, mjerimo i krvni tlak i disanje(koliËinu udahnutog zraka i izdahnu-tog ugljiËnog monoksida). Pretragazavrπava nakon πto pregledamo EKG.SljedeÊa pretraga, koja je sastavni diosistematskog pregleda, jest ultrazvuË-ni pregled srca.

Nakon dobivenih rezultata svihpretraga, dobivamo potpun uvid u sta-nje srca ispitanika. Tek je sada mogu-Êe donijeti odluku o tome je li odree-na osoba zdravstveno ugroæena s ob-zirom na kardiovaskularna oboljenjaili nije. ZakljuËke joj prenosimorazumljivim (nemedicinskim) jezi-kom, navodimo svoje prijedloge gle-de daljeg naËina æivota i prevencije, a


Posljednjih desetljeÊa znanost je, nanivou molekularne biologije imolekularne biokemije, utvrdila

zaπto je to tako: ti Ëimbenici u tijelu stva-raju natprosjeËnu koncentraciju πtetnihmolekula, zvanih slobodni radikali, kojisu po svom kemijskom djelovanju veÊi-nom oksidansi. Njihovo djelovanje moguneutralizirati kemijski spojevi πto ih mo-æe pribaviti hrana - oni su nazvani antiok-sidansima. ©to su slobodni radikali/oksi-dansi i koje bolesti oni izazivaju? ©to suantioksidansi i u kojoj ih hrani ima?

Slobodni radikali/oksidansi

Dvije su vrste: oni πto su potrebni zanormalne funkcije u ljudskom tijelu teoni πtetni, πto u tijelu nastaju zbog loπihæivotnih navika.

Potrebni slobodni radikaliSlobodnih radikala ima i prirodno u

ljudskom tijelu. Ako ih nema u suviπku -antioksidansi se brinu da ih ne bude usuviπku - njihovo je djelovanje potrebno ikorisno jer pomaæu da se odvijaju nekifizioloπki procesi: oni u tijeku mijene tva-ri u organizmu oksidiraju masnoÊe (lipi-de), ugljikohidrate i bjelanËevine, stvara-juÊi toplinu, energiju i obnavljajuÊi gra-evni materijal tjelesnih stanica. Nada-lje, leukociti (bijela krvna zrnca) stvarajui potom oslobaaju u izvanstaniËni pro-stor slobodne radikale superoksid i vodi-kov peroksid, koji tamo uniπtavaju bakte-

rije i viruse koji izazivaju zarazne bolesti.Fagociti stvaraju slobodne radikale kojiuniπtavaju i uklanjaju oπteÊene i mrtvetjelesne molekule i stanice, koje su posta-le strano tijelo za organizam. Razni u tije-lu postojeÊi slobodni radikali uniπtavajuzavrπne produkte normalne mijene tvari,nastale pri razgradnji masti, ugljikohid-rata i bjelanËevina.

©tetni slobodni radikaliOni se u tijelu stvaraju kao posljedica

stalnih prekomjernih ili naglih ekstrem-no loπih æivotnih navika: masnoÊe æivo-tinjskog porijekla, neumjerene koliËinebiljnih ulja; joπ se vode znanstvene ras-prave o tome da li su hidrogenizirane ilitransmasne kiseline u margarinu stvarao-ci slobodnih radikala ili ne; suhomesnatiproizvodi, peËena i pohana hrana, hranapripremljena na æaru, mnogo vina, piva,æestoka alkoholna piÊa; pesticidi, insek-ticidi i umjetna gnojiva; puπenje, zrak za-gaen ispuπnim plinovima i olovom ubenzinu, smogom; lijekovi koji se koristeu kemoterapiji tumora (oni slobodnim ra-dikalima uniπtavaju stanice tumora, a pri-tom se uniπtene zdrave stanice oporave);ultravioletne zrake iz sunca i solarija,rendgenska ili radioaktivna ionizirajuÊazraËenja; sjedilaËki naËin æivota, deblji-na, psihiËki stresovi ili depresivno neza-dovoljstvo zbog stalne æivotne utrke zauspjehom; ekstremne i vrlo nagle pro-mjene mogu izazvati tzv. akutni oksida-tivni πok, npr. u kratkom roku popijenevelike koliËine jake crne kave mogu uzro-kovati akutni Ëir dvanaesterca ili æeluca;πtetna je kratkotrajna iznenadna hiperak-tivnost netreniranog tijela, ili gladovanjada se postigne naglo mrπavljenje, ili ne-nadani æestoki psihiËki stres. Slobodni ra-dikali nastali zbog takvih neprirodnih na-vika nadmaπuju koliËinu radikala potreb-nih za normalne fizioloπke procese, a pre-kobrojni slobodni radikali πtetno djeluju

na staniËne strukture ËovjeËjeg tijela. Slo-bodni radikali oksidiraju staniËne struk-ture, predajuÊi im svoj kisik. Oni su takooksidansi, tj. tvari koje neπto oksidiraju.Kisik predan automobilskom limu stvarana njemu hru; kisik posmeuje povrπinurazrezane jabuke; zrak, tj. kisik iz njega,uæeæe ulje. Oksidacija je proces spajanjas kisikom, u tim sluËajevima πtetan; nokisik je u normalnom metabolizmu neop-hodan za æivot.

©tetni slobodni radikali skoro su svibez razlike oksidansi. U naπem tijelu tosu najËeπÊe molekule superoksida (O

2),

hidroksida (OH), vodikova peroksidaH

2O

2) i joπ neke druge molekule kisika.

Ti oksidansi, ti slobodni radikali, nastajutako da nabrojene loπe navike iz ljuskeatoma izbacuju jedan negativni elektron.Kemija oksidaciju definira kao krauelektrona. Takav atom bez jednog elek-trona postaje slobodni radikal. Slobodanje jer je “otkinut” od molekule, a radikal- jer je bez elektrona vrlo nestabilan pa ulanËanoj reakciji oduzima, “vraÊa si”,elektrone od susjednih molekula koje sadtakoer postaju aktivni slobodni radikali.Te i tolike lutajuÊe molekule kisika pro-

cesom oksidacije razorno djeluju na

DNA (dezoksiribonukleinsku kiselinu)koja je najvaæniji sastojak kromosoma igena u staniËnoj jezgri, nosilacâ tjelesnihfunkcija i nasljea. One ili oπteÊuju funk-ciju DNA, ili mijenjaju njena svojstva (toje tzv. mutacija), ili razaraju DNA. Onenapadaju i masti (lipide) u staniËnojmembrani pa tako membrana postaje pr-opusna za tvari koje su πtetne za citoplaz-mu. Oksidacija reducira i aktivnosti enzi-ma.

Ugroæeno cijelo tijelo

Medicinske posljedice djelovanjaπtetnih slobodnih radikala zadiru u veÊi-nu pobola i pomora ljudi. Njihovo je dje-lovanje sporo zbog djelovanja antioksi-

Slobodni radikali i antioksidansi

ZDRAVA HRANA ZA ZDRAVI ÆIVOTU razvijenim zemljama dominiraju u pobolu i u pomoru kroniËne nezarazne bolesti:

ateroskleroza s bolestima srca i krvnih æila, rak te tegobe ljudi starije æivotne dobi.One su posljedica loπih æivotnih navika: nepravilne prehrane, nedovoljnog kretanja, utrke zaæivotnim uspjehom po svaku cijenu, zagaivanja okoliπa. Ljudima je veÊ dugo poznato da ti

Ëimbenici utjeËu na zdravlje.

▲


dansa. Evo najvaænijih primjera medicin-skih posljedica. 1) Ranije starenje. Slo-bodni radikali pospjeπuju starenje jer ihje sve viπe, pa sve viπe oπteÊuju DNA igene (mutacija). Antioksidansi obnavlja-ju oπteÊenja, no, πto stariji, to je brzinaoπteÊivanja veÊa od obnavljanja i to iza-ziva starenje. Antioksidansi usporavajustarenje, ali nas neÊe uËiniti besmrtnima.2) Ateroskleroza, koja dovodi do bolesti

srca i krvnih æila, nastaje ako nema do-voljno raznih antioksidansa, pa slobodniradikali poËinju oksidacijom (πtetnog)LDL-kolesterola na sluznici arterija. UoπteÊenju sluznice stvara se ugruπak(tromb). On moæe zaËepiti koronarnu(vjenËastu) arteriju kroz koju teËe krv zaopskrbu srËanog miπiÊa i tako nastaje sr-Ëani infarkt. Ako tromb zaËepi neku moæ-danu arteriju, nastaje moædani udar. Akose u ugruπak taloæi kalcij, nastaje krhkaploËica (aterosklerotiËni plak); pukne liona, dolazi do krvarenja u srËani miπiÊ (ito je vrsta infarkta) ili u moædano tkivo(vrsta moædanog udara). Stvaranje trom-ba i plaka posljedica je djelovanja slo-bodnih radikala, a njih bude u suviπkuzbog djelovanja nebrojenih, i drugih, lo-πih æivotnih navika. 3) Rak. Slobodni ra-dikali mijenjaju DNK tako da mutirajugene koji nadziru razmnoæavanje stanica.Zato se stanice ubrzano razmnoæavajubez nadzora. Te promjene DNK traju de-set do dvadeset godina i to je tzv. vrijemelatencije, koje poËinje od inicijalnih dje-lovanja uzroËnih loπih navika. Antioksi-dansi, uniπtavajuÊi slobodne radikale, Ëu-vaju obrambeni imunoloπki sustav kojiima veliku ulogu u tome da ne doe doprvih inicijalnih mutacija. 4) Slobodni ra-dikali slabe tjelesni imunitet protiv bak-terija i virusa. 5) Reumatoidni artritis

posljedica je djelovanja slobodnih radi-kala na zglobove. 6) Katarakta (staraË-

ka mrena) degenerativna je bolest prikojoj se zamuÊuje oËna leÊa. Nju prijeËiantioksidans enzim glutation. Starenjemga ima sve manje, a on πtiti leÊu od Sun-Ëevih ultravioletnih zraka. KoliËina glu-tationa ovisi o koliËini cisteina u hrani iod vitamina A Ëiji se provitamin beta-karoten nalazi u hrani. 7) Pri nastajanjuParkinsonove bolesti i Alzheimerove

bolesti slobodni radikali vjerojatno ima-ju sliËnu mutagenu ulogu kao i pri stare-nju. 8) OπteÊenja zbog ozraËivanja ul-travioletnim, rendgenskim ili radioaktiv-nim zraËenjem posljedica su djelovanja

slobodnih radikala πto su nastali djelova-njem tih zraka.

Antioksidansi

Antioksidansi su mikroelementi kojionemoguÊuju djelovanje slobodnih radi-kala/oksidansa kad su oni u πtetnom suvi-πku, kad su iznad nivoa potrebnog za nor-malne fizioloπke procese. Oni veæu uza

se i preobraæavaju lutajuÊe molekule

kisika pa tako zaustavljaju lanËanu reak-ciju stvaranja sve novih i novih radikala itime neutraliziraju njihovo djelovanje.Rezultat je taj da antioksidansi sprijeËeili zaustave razarajuÊe djelovanje slobod-nih radikala i da Ëak poprave oπteÊenjanastala od radikala.

Zavrπni uniπtavaË slobodnih radika-la/oksidansa jesu enzimi. To su bjelanËe-vinasti biokemijski spojevi πto ih stvaranaπe tijelo. Oni omoguÊavaju i nezami-slivo ubrzavaju razne biokemijske proce-se u naπem tijelu, procese bez kojih nemaæivota. No, enzimi ne mogu uniπtavatislobodne radikale/oksidanse bez prisu-stva i pomoÊi koenzima (kofaktora) i,naroËito, antioksidansa. Jedne i drugenaπe tijelo crpi iz hrane, i to iz biljne hra-ne. Za primjer: superoksid (O

2) vrlo je

snaæan oksidans; enzim superoksid-dismutaza, snaæan antioksidans, transfor-mirat Êe superoksid u slabiji oksidans, uvodikov peroksid (H

2O

2), ali to moæe

ostvariti samo uz pomoÊ koenzima ba-kra, cinka ili magnezija te uz pomoÊ an-tioksidansa vitamina E. Sada tek nastupaenzim glutation-peroksidaza, antioksi-dans, koji vodikov peroksid pretvara uvodu i obiËni kisik, koji nisu oksidansi;glutation-peroksidaza moæe djelovati tekuz prisustvo i pomoÊ koenzima aminoki-seline cistein te antioksidansa vitamina Ei selena. Sav opisani kemijski proces teËeovako: O

2 ➝ H

2O

2 ➝ H

2O + O.

Hrana s antioksidansima

Najvaæniji su antioksidansi: vitaminibeta-karoten, to je provitamin vitaminaA, pa A, C i E, kao i mineral selen. Naj-vaæniji su koenzimi: cink, bakar, man-gan, magnezij, cistein, flavonoidi, kate-hini, likopen, polifenoli. Sve njih sadræibiljna hrana: voÊe, povrÊe, ljuska æitari-ca, pa tako i riæe. Zato bi te namirnicetrebale biti u Ëetiri do pet obroka dnevnojer bez njih enzimi ne mogu djelovati. Temikroelemente trebamo u (biljnoj) hranisve istovremeno; takve su namirnice nji-

ma bogatije ako su kuhane ili kratko ku-hane. Ima ih i u farmaceutskim prepa-

ratima, po preporuci lijeËnika, uglavnomza bolesnike, u fazi rehabilitacije ozlije-enih, pri teæim duπevnim naporima, zaπportaπe, puπaËe, alkoholiËare, ovisnikeo drogama.

Beta-karotena ima najviπe u voÊu ipovrÊu æute, naranËaste, crvene ili zeleneboje, npr. u mrkvi, lisnatom povrÊu. Onje provitamin jer se tek u tijelu pretvara uvitamin A. Vitamina A ima u mastima iuljima jer je on topiv samo u masnoÊama;ima ga u jajima, jetri, mlijeku. Cink poja-Ëava njegovo djelovanje. Vitamin A na-pada slobodne radikalne tamo gdje imamalo kisika, dakle u tkivima blizu kojihnema krvnih æila. Vitamin C topiv je sa-mo u vodi, ne u masnom tkivu, pa ga imau voÊu i povrÊu, posebno u agrumima,kupusu, krumpiru, rajËici, jabuci. On po-maæe obnovu vitamina A. PoveÊavarazinu korisnog HDL-kolesterola. Vita-

mina E ima najviπe u nerafiniranom ma-slinovom ulju, ima ga u ljusci æitarica iriæe, margarinu, oraπastim plodovima.Djeluje tamo gdje ima puno kisika, tj.gdje ima puno krvnih æila, pa prijeËi oksi-daciju LDL-kolesterina u stijenci krvnihæila i time prevenira aterosklerozu. SelenpojaËava njegovo djelovanje. Selen dje-luje kao i vitamin E. Ima ga dovoljno uhrani, najviπe u ribama, gljivama, kva-scu. Mangana i cinka ima u grahorica-ma. Flavonoida ima u Ëeπnjaku, zelenomËaju, crnom vinu, u bijelom ispod koreraznih agruma. Oni Ëuvaju arterije od ate-roskleroze, oËnu leÊu od katarakte. Kate-

hina ima u Ëajevima, najviπe u zelenom.Likopena ima najviπe u rajËici. Polife-

nola ima u biljnim uljima, Ëaju, voÊu ipovrÊu. I oni zaustavljaju oksidacijuLDL-kolesterola u arterijama. FiziËke

aktivnosti pojaËavaju djelovanje antiok-sidansa.

Prim. dr. Ivica RuæiËka


U zemljama zapadne i sjeverne Eu-rope visoka je smrtnost zbog KVB,a tamo su u prehrani preteæno za-

stupljene zasiÊene masne kiseline (SFAs)

(Tablica 1.). Nasuprot tome, u zemljamaMediterana primijeÊena je mala rasprostra-njenost KVB, a u tim je zemljama zastup-ljena tradicionalna prehrana (mediteran-ska prehrana) i unesena masnoÊa uglav-nom potjeËe od maslinova ulja.

Tablica 1.: Smrtnost od KVB u zemljamaEurope i USA tijekom devedesetih1.

©vedsta 301,7Engleska i Sjeverna Irska 288,8Finska 281,9Danska 278,4NjemaËka 226,4Irska 225,9Austrija 213,3USA 195,7Nizozemska 145,0Luksemburg 131,2Italija 126,5Belgija 119,5GrËka 115,8Portugal 95,2Francuska 86,9©panjolska 86,3

1Godiπnja smrtnost na 100.000 stanovnika;podaci su prikupljeni tijekom 1990., 1991. i1992. godine.

Manja smrtnost u zemljama gdje je za-stupljena mediteranska prehrana potvru-je da maslinovo ulje pozitivno utjeËe nametabolizam lipida, krvni tlak, dijabetes imehanizme zgruπavanja te ima veliku ulo-gu u prevenciji KVB. S tim u vezi, izrae-ne su mnoge epidemioloπke studije, kojesu viπestruko potvrdile navedenu tvrdnju.Tako je uoËena smrtnost stanovnika odKVB na Kreti oko 2%, u ostalim medite-ranskim zemljama do 20%, dok je u osta-lim dijelovima svijeta, gdje nije zastuplje-na mediteranska prehrana i upotreba ma-slinova ulja, smrtnost oko 50%.

Na zasjedanju Europske komisije (Eu-ropean Commision) i Talijanskog nacio-nalnog istraæivaËkog vijeÊa (Italian Natio-nal Research Council), u Rimu 1997. go-dine, okupljeni struËnjaci s podruËja pre-hrane, kardiologije, lipidologije i javnogzdravstva zauzeli su Ëvrsto stajaliπte o pri-hvatljivosti mediteranske prehrane i ma-

slinova ulja u prevenciji primarnih (disli-pidemija, hipertenzija, dijabetes i pretilost)i sekundarnih Ëimbenika KVB. Zauzet jestav i o preventivnoj ulozi mediteranskeprehrane u nekim oblicima raka.

Maslinovo ulje- zaπtitni element prehrane

Maslinovo ulje sadræi razne tvari kojesu autozaπtita od oksidativnog stresa ili suelementi prehrane (hranjivi i terapeutskiuËinak) (Tablica 2.), sudjeluje u konaË-nom vezanju slobodnih radikala, vanjskih(iz hrane) ili unutarnjih (nastalih u samomorganizmu). Vrijedni antioksidansi u ma-slinovu ulju jesu:

• α-tokoferoli i tokotrienoli (vitaminE) definirani su kao antioksidansi prvogstupnja, koji imaju antioksidativni poten-cijal donora vodika (prihvat O

2). Posebno

πtite od oksidativnog stresa uzrokovanogozonom. Kinetika antioksidativnog stresaima dva ograniËenja: trajanje autozaπtite,koja ovisi o sadræaju prooksidacijskih tva-ri, i sam poËetak autooksidacije. Vitamin

▲

Maslinovo ulje u prevenciji bolesti srca i krvnih æila

U PRIRODI JE SPASE prekida lanËanu reakciju vezanjem naradikal; vitamin E-radikal relativno je sta-bilan i moæe se enzimski prevesti natrag uneradikalski oblik. Antioksidansi takozavrπavaju lanËanu reakciju i oπteÊenjauzrokovana slobodnim radikalima. Vita-min E pokreÊe imunoloπki sustav, naroËitostabilizira lipide u membrani. StatistiËkapraÊenja pokazala su da u zapadnom svije-tu 69% muπkaraca, odnosno 80% æenaunose 73%, odnosno 68% dnevne prepo-ruËene potrebe vitamina E.

• β-karoten, preteËa vitamina A, najja-Ëi je antioksidans. Jedna molekula veæe1000 molekula O

2.

• polifenoli, kao tirosol, 3-hidrooksiti-rosol, eritrodiol, uvaol, povezuju se sa sta-bilnoπÊu ulja ekstravergine (niska kise-lost).

• antioksidansi: flavonoid luteolin - 7-orto-glukozid i manje prisutan oleuropeinpokazuju hipoglikemijski hipolipidemijskii hipokolesterolemijski efekt. Osim toga,pozitivno utjeËu na koronarnodilatacijskiefekt i hipotenziju.

Tablica 2.: Sastav maslinova ulja

Osapunjivi sastojci maslinova ulja (99%) Sadræaj (%)

1. zasiÊene masne kiselinemiristinska (C14:0) 0,0-0,1palmatinska (C16:0) 5,7-18,6heptadekanska (C17:0) 0,0-0,2stearinska (C18:0) 0,5-4,0arahinska (C20:0) 0,1-0,4

2. nezasiÊene masne kiselinepalmitoleinska (C16:1) 0,3-3,0oleinska (C18:1) 59,2-83,0linoleinska (C18:2) 3,5-20,0linolenska (C18:3) 0,1-0,6eikosenoinska (C20:1) 0,1-0,2

Neosapunjivi sastojci maslinova ulja(1%)

UgljikovodiciTokoferol (α-)SteroliFenolni spojeviKlorofilFitoliKarotenoidiAlkoholi (alifatski i triterpenski)Fosfolipidi i ostali produkti sekundarnogmetabolizma(aldehidi, terpeidi, esteri, ketoni itd.)

Maslinovo ulje ekstravirgine najviπe jeod svih jestivih ulja zaπtiÊeno od termiË-kog stresa i najviπe πtiti od oksidativnogstresa zato πto:

• veÊinom sadræi mononezasiÊene ma-sne kiseline (MUFA), koje zahtijevaju ma-nje antioksidansa,

• sadræi antioksidanse koji su u zajed-niπtvu viπestruko aktivniji (npr. karotenisu aktivniji u prisustvu antocijana, skvalenu prisustvu vitamina E i b-karotena),

• ima najbolji omjer antioksidansa iprooksidansa.

Bolesti srca i krvnih æila (kardiovaskularne bolesti - KVB) rezultat su genetskih Ëimbenika iËimbenika okoline. Prehrana, a posebno prehranom unesene masti, direktno utjeËu na razvoj KVB.


Na koncentraciju lipida u krvnom serumu utjeËu i endo-krine ælijezde, tako i npr. pri smanjenoj funkciji πtitneælijezde vaæan je utjecaj guπteraËe, tj. inzulina koji ima

ulogu da snizuje koncentraciju lipida u serumu. PoveÊane kon-centracije lipida u serumu predstavljaju hiperlipoproteinemije,koje mogu biti posljedica primarnog poremeÊaja sinteze ili raz-gradnje lipoproteina. Sekundarne hiperlipoproteinemije javlja-ju se u sklopu drugih bolesti, kao πto je πeÊerna bolest ili sma-njena funkcija πtitne ælijezde (Hipotireoza). Da bi se hiperlipopro-teinemija rano otkrila potrebno je uËiniti tri osnovne pretrage:

Referentne vrijednostiKolesterol do 5.20 mmol/LTrigliceridi do 1.91 mmol/LHDL-kolesterol 1.10-3.00 mmol/L(high density lipoprotein)

HDL-kolesterol ima ulogu odstranjivanja kolesterola iz op-toka krvi i prenosi ga u jetru, gdje se kolesterol metabolizira uæuËne kiseline. Zbog toga se HDL-kolesterolu pripisuje zaπtit-no djelovanje u spreËavanju razvoja koronarnih bolesti. Vaæanje i omjer izmeu ukupnog i HDL-kolesterola. RazliËite kombi-nacije poviπenih razina lipoproteina u bolesnim stanjima moguse podijeliti u πest lipoproteinskih tipova. Na osnovi koncentra-

cije kolesterola i triglicerida mogu se utvrditi tri najËeπÊa tipahiperlipoproteinemija koje su odgovorne za razvoj kardiova-skularnih bolesti.

Tip IIa Kolesterol poviπen Trigliceridi normalni NTip IIb Kolesterol poviπen Trigliceridi poviπeniTip IV Kolesterol normalan N Trigliceridi poviπeni

Kada se ustanovi hiperlipoproteinemija na osnovi laborato-rijskih nalaza i kliniËke slike, potrebno je zapoËeti lijeËenje.Prvi je oblik lijeËenja dijeta, i to kod primarne i sekundarnehiperlipoproteinemije. Dijeta mora biti siromaπna kolesterolomi masnim kiselinama (æivotinjska mast), a relativno bogata bilj-nim uljima koja sadræe nezasiÊene masne kiseline. Osobe sprekomjernom tjelesnom teæinom moraju smrπaviti. PreporuËase pojaËati fiziËku aktivnost, zabraniti uæivanje alkohola. Po-trebno je kontrolirati i druge faktore koji mogu pogorπati hiper-lipoproteinemiju, kao πto su πeÊer u krvi i urinu.

Ako nakon tri mjeseca lijeËenje dijetom nije dovelo dopotpunog ili znaËajnog pada vrijednosti lipida, zapoËinje semedikamentoznom terapijom. Daju se lijekovi koji smanjujustvaranje lipida ili poveÊavaju njihovo odstranjivanje iz plaz-me.

Milvia RadoviÊ, dr. med.

Maslinovo ulje i ateroskleroza

Smatra se da je ateroskleroza rezultatlipoperoksidacije. Patogeni je fenomenateroskleroze stvaranje oksidiranog oblikaLDL-kolesterola u organizmu. LDL-kole-sterol graen je od velikog broja polineza-siÊenih masnih kiselina (PUFA) na kojimadolazi do autooksidacije. PoveÊane koliËi-ne oksidiranog oblika LDL-kolesterola vr-lo su aterogene za krvne æile.

Da bi se sprijeËilo nastajanje oksidira-nog LDL-a, LDL sadræi veliku koliËinuantioksidansa naroËito vitamina. Samo usluËaju kad je koliËina antioksidansa po-troπena, dolazi do radikalskih procesa. KodveÊe koliËine antioksidansa ne zapoËinjelipoperoksidacija. Otpornost prema oksi-daciji LDL nije proporcionalna sadræajuα-tokoferola veÊ sadræaju polinezasiÊenihmasnih kiselina (PUFA/LDL pribliæno150:1). Zaπtitni uËinak β-karotena na kr-voæilni sustav proporcionalno se poveÊavas poveÊanjem sadræaja polinezasiÊenihmasnih kiselina u prehrani. Antiaterogeni izaπtitni uËinak na sniæenje nivoa plazmat-skog kolesterola ima mononezasiÊena ma-sna kiselina (oleinska kiselina). Oleinskakiselina smanjuje viskoznost krvne plaz-

me i pomaæe u prevenciji tromboze. Istra-æivanja su pokazala da su lipidi animalnogporijekla, bogati polinezasiÊenim masnimkiselinama, podloæniji peroksidaciji LDL6-7 puta viπe nego lipidi biljnih ulja. Ma-slinovo ulje ima prednost u odnosu na osta-la biljna ulja zbog velike koliËine oleinskekiseline (58-83%). Osim navedenih an-tioksidansa, fenolni spojevi takoer inhi-biraju oksidaciju LDL.

Maslinovo ulje pripada uljima boga-tim skvalenom. Skvalen je preteËa i regu-lator aktivnosti 3-hidroksi-3metil-glutaril-CoA reduktaze, kljuËnog enzima u proce-su biosinteze kolesterola. Maslinovo uljevisoke koncentracije skvalena i male kon-centracije biljnih sterola znaËajno smanju-je koncentraciju kolesterola u serumu. Ko-liËina kolesterola u ljudskom organizmuovisi o tome da li je dobivena sintezom uorganizmu ili je unesena prehranom. Ko-lesterol unesen prehranom uvijek poveÊa-va koncentraciju kolesterola u serumu, dokskvalen dovodi do sniæenja razine koleste-rola. Bitno je naglasiti i pojaËano djelova-nje skvalena u zajedniπtvu s vitaminom E ib-karotenom.

Prehrambene preporuke zaprevenciju CHD

Mnoge nacionalne i internacionalnezdravstvene organizacije daju prehrambe-ne preporuke za prevenciju CHD, a moguse sumirati kao:

• ukupna masnoÊa trebala bi se smanji-ti na 30% energetske vrijednosti,

• unos zasiÊenih masnih kiselina (SFA)trebao bi se smanjiti ispod 10%,

• unos polinezasiÊenih masnih kiselina(PUFA) ne bi trebao biti veÊi od 7-8%energetske vrijednosti,

• trebalo bi omoguÊiti unos mononeza-siÊenih masnih kiselina (MUFA) iznad15% energetske vrijednosti,

• prehranom unesen kolesterol trebaobi biti ispod 300 mg/dan,

• unos kompleksnih ugljikohidrata ivlakana trebao bi se poveÊati.

Tradicionalna mediteranska prehranaizvrstan je primjer i vodiË prevencije KVB.Najvaænije, maslinovo ulje kakvoÊe ek-

stravergine temeljni je izvor masti koji seoËituje u visokom sadræaju mononezasiÊe-nih masnih kiselina, prvenstveno oleinskekiseline.

Dr. sc. Jasminka Giacometti, dipl. ing. kemijeProf. dr. sc. »edomila Milin, dipl. ing. kemije

PoremeÊaj metabolizma lipida i ateroskleroza

KAP KRVI SVE OTKRIVAPoremeÊaj metabolizma lipida vaæan je faktor za razvoj ateroskleroze, posebno koronarnih arterija. Na

koncentraciju ukupnih lipida i pojedinih frakcija u serumu utjeËu razni faktori, kao npr. dob. U djece serum sadræimanje kolesterola i triglicerida. Sve te koncentracije postupno rastu, a u doba puberteta doseæu one u odraslih.

➞➞ ➞

➞


Patofiziologija srca i krvnih æila uskosu povezane. Patoloπke promjene nakrvnim æilama odraæavaju se na sr-

cu, kao πto se i kardijalna insuficijencijareflektira na krvnim æilama. Mnogi Ëimbe-nici u hrani πkodljivo djeluju i na srce i nakrvne æile. Danas smatramo da su svimsrËano-æilnim bolesnicima zajedniËke slje-deÊe nutricijske ograde, koje su, ako ihbolesnik ne uvaæava, πtetne za njegovo zd-ravstveno stanje:

1. koliËina soli u hrani mora biti savje-sno regulirana, uz ograniËenje svim bole-snicima s edemima i hipertenzijom,

2. koliËina namirnica bogatih zasiÊe-nim mastima ne bi trebala prijeÊi maksi-malno treÊinu koliËine nezasiÊenih,

3. restrikcija odnosno potpuna apsti-nencija od alkohola,

4. prehrana u Ëestim, manjim obroci-ma, osobito vaæna za bolesnike s kardijal-nom dekompenzacijom i infarktom mio-karda,

5. smanjenje kalorijske vrijednosti hra-ne na onu koja zadovoljava dnevne potre-be kako bi se reducirala prevelika tjelesnamasa debelih osoba, a odræala normalnaprehrana,

6. kontrola kalija, kalcija i natrija, zbogpotencijalne opasnosti od hipernatrijemijeili hiponatrijemije, pri abuzusu diuretika teopasnost hipokalijemije i hipokalcijemije,

7. reguliranje kolesterola u tijelu izbo-rom odgovarajuÊih namirnica siromaπnihegzogenim kolesterolom ili onih koji gauopÊe ne sadræe.

SrËana dekompenzacija

Dekompenzacija srËanih funkcija mo-æe biti posljedica bilo kojeg patoloπkog sta-nja na srcu i krvnim æilama, poËevπi odvalvularnih srËanih greπaka od arterijskehipertenzije. Dekompenzirano srce ne mo-æe osigurati dovoljnu koliËinu krvi bubre-zima, a zbog zatajivanja njegovih osnov-nih funkcija dolazi do retencije soli i vode,πto se manifestira edemima koji prate silugravitacije, dispnojama na najmanji fiziË-ki napor ili noÊnim dispnojama.

Uz terapiju kardiotonicima i diuretici-ma najveÊu paænju valja obratiti pravilnojdijeti. Pritom se valja dræati sljedeÊih osno-va:

1. Obroke valja davati Ëesto i male.Svaka velika koliËina jela distendira trbuhi joπ viπe oteæava rad srca. Distenzija æelu-ca nakon svakoga velikog obroka hraneizravno izazove dispnoju.

2. UnatoË diureticima, u hrani tih bole-snika valja ograniËiti sol. U lakπim sluËa-jevima moæe se provesti umjereni reæim, smaksimalno 2 g soli dnevno, a kod strogeneslane dijete ne daje se nikakva dodatnakoliËina soli, dok se izbjegavaju sve na-mirnice bogate sa soli. Bolesnicima kojine mogu podnijeti takvu apsolutno nesla-nu dijetu moæe se dati maksimalno 500 mgsoli dnevno, sve dok se ne oslobodi edema,bar onih vidljivih. Ne treba oËekivati da Êeneslana dijeta dati odmah rezultat! Uz pot-puno neslanu dijetu nije potrebno ograni-Ëavanje tekuÊine, jer i voda djeluje diuret-ski. Pri tome valja osobito paziti, kontro-lom Na u krvi, da ne doe do opasne neæe-ljene hiponatrijemije. Valja posebno istak-nuti da je digestija i osobito apsorpcija nu-trijensa u tankom crijevu kod kardijalnedekompenzacije reducirana zbog postoje-Êih nevidljivih edema.

3. Valja davati hranu koja obiluje ka-

lijem, a siromaπna je natrijem. Hipokalije-mija poveÊava opasnost intoksikacije di-gitalisom, a smanjuje koncentraciju spo-sobnosti bubrega. Svakog bolesnika kojije na terapiji kardiotonicima i diureticimavalja budno nadzirati kontrolirajuÊi kalij,kalcij i natrij u krvi. Ako je kalij u krviispod 4 mmol/L, deficit treba nadoknaditidavanjem kalija.

4. Zbog Ëestih, malih obroka moæe do-Êi, pri uæem izboru hrane, do manjka vita-

mina. To treba nadoknaditi davanjem vi-taminskih preparata.

5. Valja kontrolirati kalcij u krvi, oso-bito bolesnicima koji ne podnose mlijeko(alergija na mlijeËne proteine, deficit lak-taze). KoliËinu kalcija treba odræavati unormalnim granicama, a u sluËaju deficitasupstituirati nastali manjak.

6. TekuÊinu ne treba ograniËavati,osim u bolesnika s kliniËki dokazanom hi-ponatrijemijom (dehidracija, muËnina, po-rast ureje u krvi, sniæen Na u krvi). S hra-nom se daje sol, a voda oprezno, paralelnostanju natrija u krvi.

7. Valja izbjegavati kofein, jer u pravi-lu izaziva tahikardiju i disritmije srca. Tekpo uspostavi kompenzacije mogu se, bole-snicima koji “ne mogu bez kave”, dopusti-ti jedna do maksimalno dvije πalice kavednevno, najbolje “kapuciner”, uz primje-nu obranog mlijeka.

Infarkt miokarda

Bolesnicima s infarktom miokarda pri-jeti srËana dekompenzacija, pa se prehrana

upravlja prema naËelima iznesenim u dije-toterapiji kardijalne dekompenzacije. K to-me valja paænju obratiti prehrani prvih da-na bolesti, uz ograniËenje soli u hrani izabranu kave!

Zbog potencijalne aritmije zabranjenasu u akutnoj fazi infarkta kava i sva piÊa ijela koja sadræe kofein i tein. Debelim oso-bama valja davati redukcijsku dijetu da sesmanji tjelesna teæina. Valja izbjegavatihranu koja prirodno sadræi dosta soli. Tre-ba pretpostavljati namirnice bogate kali-jem. Ne valja davati jela bogata kolestero-

lom.U akutnoj fazi bolesniku se svede sol

na minimum, na maksimalno 500 mgdnevno. Daje se bistra tekuÊa dijeta u Ëe-stim, malim obrocima. Kava je zabranje-na. Namirnice sa zasiÊenim masnim kise-linama i bogate kolesterolom takoer suzabranjene. Od jaja se moæe uzeti samobjelanjak.

Kad se stanje poËne popravljati, i daljevalja sol odræavati na minimalnoj koliËini,oko 500 mg dnevno. I kasnije, kad se bole-snik oporavi od infarkta, valja i dalje uzi-mati viπe neslanu nego slanu hranu, a nika-ko salamurena ili sa soli konzervirana jela,i to trajno! Zdrav Ëovjek normalno dnevnoprosjeËnom hranom uzima 15-20 g soli,iako se dnevne potrebe kreÊu tek oko 3-4 gsoli.

Naime, valja raËunati na sol koju pri-rodno sadræe brojne namirnice (riba, me-so, mlijeko itd.). Umjereni reæim dopuπtanajviπe do 2 g soli dnevno! Takva preporu-ka moæe se dati bolesniku s preboljeliminfarktom, pogotovo ako je infarkt u vezi sarterijskom hipertenzijom.

U SAD dræe bolesnika s infarktom nastrogoj dijeti bez soli, bez kolesterola i za-siÊenih masti, bez kofeina i na redukcij-skoj dijeti obiËno osam tjedana od poËetkabolesti. Nakon toga dopuπta se bolesnikuslobodna prehrana prema æelji, ali i daljevrijedi zlatno pravilo:

πto manje soli u hrani, πto manje zasi-Êenih masti u hrani, πto manje kofeina unapicima, πto manje namirnica bogatih ko-lesterolom, a od alkoholnih piÊa samo vrloumjereno malo vina, najbolje pomijeπanogs vodom. Stare puËke navike kako æestokaalkoholna piÊa pogoduju srËanim bolesni-cima valja odbaciti kao neosnovane.

Iz knjige:Prof. dr. Roko ÆivkoviÊ

“Dijetoterapija”

Dijetoterapija bolesti srca i krvnih æila


U svijetu je ËiËoka poznata podnazivima: jerusalem artichoke(engl.), Topinambur (njem.),

pataka (πpanj.), girasole terra (tal.) itd. Unas je joπ nazivaju: divlji (stoljetni)krumpir, nahod i slatki krumpir. »iËokaje sliËna suncokretu. Ima lijep æuti cvi-jet, a stabljika moæe narasti i preko dvametra visine. »esto je moæemo naÊi uzrijeke i potoke, a nerijetko je ukras vrto-va i okuÊnica. Viπegodiπnja je biljka i unaπim se krajevima razmnoæava gomo-ljima. Gomolji su vretenasti i izduæeni i,za razliku od krumpira, umjesto πkrobasadræe inulin.

cije i crijevnih infekcija. Osim toga, inu-lin normalizira razinu triglicerida i kole-sterola u krvi, Ëime sprjeËava kardiova-skularna oboljenja i postepeno smanjujemasne naslage, koje muËe mnoge ljude sviπkom kilograma. Kako razgradnjominulina ne dolazi do porasta razine πeÊe-ra i inzulina u krvi, ËiËoka je odliËnanamirnica za dijabetiËare.

Minerali i vitamini u ËiËoki

»iËoka se odlikuje niskom energet-skom vrijednoπÊu (79 kcal/100 g) i sadr-æajem vitamina i minerala. Dobar je iz-vor kalija i fosfora. Kalij je vaæan zakontrolu krvnog tlaka, prijenos æivËanihimpulsa, rad miπiÊa i srca te regulacijuvode u tijelu. Fosfor je sastavni dio ko-stiju, zubi, molekula DNA i RNA, a va-æan je faktor za procese na razini stanice.»iËoka takoer sadræi kalcij, magnezij iæeljezo u neπto manjim koliËinama, me-utim, zahvaljujuÊi inulinu, njihova jeapsorpcija poboljπana. Vaæan su sasto-jak ËiËoke vitamini koji su, kao i minera-li, vaæni za pravilno funkcioniranje or-ganizma. Ona sadræi vitamine B-skupine, vitamin C, vitamin D i provita-min A (beta-karoten). »iËoka je intere-santna i po tome πto je izvor esencijalnihaminokiselina, tj. aminokiselina koje or-ganizam ne moæe proizvesti.

»iËoka i zdravlje

BuduÊi da uvelike pomaæe zdravlju ivitalnosti, ËiËoka se preporuËa πirokomkrugu korisnika. Uvoenjem ËiËoke uprehranu bolesnika mogu se popravitinjihova stanja i olakπati tegobe. »iËokapomaæe kod: probavnih infekcija i smet-nji (opstipacije, npr.), alergija na hranu,visokog krvnog tlaka, poviπene razinemasnoÊa u krvi, kardiovaskularnih obo-ljenja, anemije, osteoporoze, dijabetesa,pretilosti, a sudjeluje i u njihovoj pre-venciji.

Priprema i prerada ËiËoke

»iËoka se najËeπÊe priprema kaokrumpir, kuhana (preporuËa se u kori) ipeËena, ali se moæe pripremati i sirova,na salatu s ostalim povrÊem, ili kao zim-nica. Od ËiËoke se mogu napraviti i kola-Ëi (npr. savijaËa). Osim πto se koristisvjeæa, ËiËoka se prerauje u proizvodena bazi suπene ËiËoke i na bazi inulina.Na domaÊem Êe træiπtu uskoro biti do-stupna paleta proizvoda pod nazivomInumal. Od proizvoda na bazi ËiËoke, usklopu te palete nalaze se: braπno, griz iekstrakt ËiËoke (u obliku kapsula i table-ta za ævakanje). Braπno i griz ËiËoke do-bar su dodatak jelima (juhama, glavnimjelima i desertima). Ako se æelite okuπatiu spremanju tih jela, dobro Êe vam doÊizbirka recepata koja je u pripremi. Proiz-vodi na bazi inulina u obliku su kapsula,tableta za ævakanje, praha i granulata.

Kapsule i tablete za ævakanje naroËi-to su pogodne za mrπavljenje jer se mo-gu uzimati po potrebi, dok se prah i gra-nulat inulina mogu uzimati pomijeπani sjelom ili napitkom (preporuËa se ujutro sjogurtom, acidofilom, kefirom ili ab-kulturom te æitaricama.

Jasmina Erdeljac, dipl. ing.

»iËoka

POVRATAK BILJKE KOJA OBE∆AVA»iËoka (Helianthus tuberosus L.) stigla je u Europu s ameriËkog kontinenta. Uspijeva u toploj i u

kontinentalnoj klimi. U proπlosti se koristila za hranu, krmivo i proizvodnju alkohola(individualnu i industrijsku), ali je s vremenom nepravedno pala u zaborav. U novije se vrijeme

poËinje sve viπe koristiti u razvijenim zemljama, gdje su prepoznate kvalitete te biljke.

Inulin

Inulin je polisaharid koji sadræi fruk-tozu. BuduÊi da je neprobavljivo biljnovlakno, razgradnja inulina zapoËinje udebelom crijevu. Inulin je prebiotik, πtoznaËi da stimulira razvoj korisnih bakte-rija u crijevima (bifidobakterija i acido-fila), koje imaju viπestruko djelovanjena zdravlje. One eliminiraju πtetne mi-kroorganizme crijevne flore (Clostri-dium sp., Salmonella sp., E. coli, Candi-da sp...), sprjeËavaju crijevne infekcije,poboljπavaju apsorpciju minerala za20% (osobito Ca, Mg i Fe), same proiz-vode vitamine B-skupine, smanjuju pro-izvodnju jetrenih toksina, jaËaju imuni-tet i pomaæu u prevenciji raka debelogcrijeva. Inulin, dakle, normalizira pro-bavu, revitalizira crijevnu floru kod pri-mjene antibiotika, pomaæe kod opstipa-

Ako se æelite pretplatitina Narodni zdravstveni

list, dovoljno je danazovete telefonski broj

21-43-59 ili poπaljetedopisnicu sa svojim

podacima (ime, prezime, adresa) u

Zavod za javnozdravstvo, Socijalno-

medicinska sluæba, 51000Rijeka, Kreπimirova 52a.


▲

Pobol i, πto je najgore, pomor od tih bolesti sve su veÊi.Kolikog li je truda medicinska i ina znanost uloæila uistraæivanja uzroka i moguÊnosti preveniranja te lijeËe-

nja i rehabilitacije oboljelih od tih bolesti? S druge strane,odavno je veÊ jasno, ne samo zdravstvenim djelatnicima, negoi πiroj javnosti, da mnogi od uzroka obolijevanja leæe i izvanËovjeka te da su nerijetko posljedica naËin æivljenja. To Êe,drugim rijeËima, reÊi da je svaki pojedinac na svoj naËin suod-govoran za svoje zdravlje te da Êe pravilnim odabirom ilikorekcijom stila æivljenja moÊi, ako ne sprijeËiti razvoj, a ondabarem ublaæiti posljedice svoje bolesti. A da bi se to postiglo,nije dovoljno samo htjeti, veÊ treba i znati te, πto je najvaænije,u tome valja i ustrajati.

Potaknuti najËeπÊim pitanjima i propustima naπih pacijena-ta s trajno poviπenim krvnim tlakom, za ovu smo priliku zain-teresiranim Ëitateljima odluËili postaviti deset znakovitih pita-nja prema kojima mogu ne samo provjeriti svoje znanje oarterijskoj hipertenziji veÊ i steÊi neka moguÊa nova saznanja.

Provjerite svoje znanje

Deset, naoko naivnih pitanja o poviπenomkrvnom tlaku

1. Koliko ljudi u Hrvatskoj boluje od trajno poviπenog

krvnog tlaka?

A. 50.000-100.000B. 150.000-250.000C. 300.000-400.000D. 450.000-500.000

2. Koje su normalne vrijednosti krvnoga tlaka u odraslih

osoba?

A. sistoliËki do 140 mmHg uz dijastoliËki do 90 mmHgB. sistoliËki do 120 mmHg uz dijastoliËki do 80 mmHgC. sistoliËki do 150 mmHg uz dijastoliËki do 95 mmHgD. sistoliËki do 135 mmHg uz dijastoliËki do 95 mmHg

3. Arterijska hipertenzija je stanje trajno poviπenog

A. sistoliËkog tlaka iznad 140 mmHgB. dijastoliËkog iznad 80 mmHgC. sistoliËkog tlaka iznad 160 mmHg i (ili) dijastoliËkog iznad95 mmHgD. sistoliËkog tlaka iznad 140 mmHg i (ili) dijastoliËkog iznad85 mmHg

4. Trajno poviπeni tlak ne izaziva posljedice u

A. mozguB. zglobovimaC. krvnim æilamaD. srcu

5. Faktor rizika za razvoj hipertenzije nije

A. hipertenzija u obiteljiB. pretilostC. stupanj obrazovanjaD. poviπene masnoÊe u krvi

6. Prekomjerna tjelesna masa

A. znaËajno utjeËe na porast krvnog tlaka u svih osobaB. utjeËe na krvni tlak samo u æena u menopauziC. utjeËe na krvni tlak samo u starijih osobaD. ne utjeËe na krvni tlak

7. LijeËenje arterijske hipertenzije zapoËinje

A. odabirom najnovijeg antihipertenzivnog lijekaB. odabirom najuËinkovitijeg lijeka koji pospjeπuje mokrenjeC. primjerenom podukom lijeËnika i prihvaÊanjem odreenihhigijensko-dijetetskih mjeraD. odabirom blagog sedativa

8. U lijeËenju arterijske hipertenzije znaËajniju ulogu ne

predstavlja

A. regulacija tjelesne maseB. redukcija unoπenja kuhinjske soli na 5 grama dnevnoC. smanjenje visokokaloriËne prehrane i alkoholnih piÊaD. uzimanje tablete protiv glavobolje

Nikad dovoljno pitanja o zdravlju i bolesti

RAZMI©LJATE LI KATKADA I OPOVI©ENOM KRVNOM TLAKU?

Na stranicama “Narodnog zdravstvenog lista”, oËito ne bez razloga, Ëesto piπemo o kroniËnimbolestima, poglavito srËanim i krvoæilnim bolestima te arterijskoj hipertenziji kao najËeπÊoj

meu njima. I premda nam se ponekad Ëini da u tome pomalo i pretjerujemo, svakodnevna naspraksa, naæalost, u tome uporno demantira.


Ti podaci nameÊu pitanje: kakoto moæe uËiniti jedan miπiÊniorgan veliËine ljudske πake, ko-

ji prosjeËno teæi samo oko 400 grama?Odakle takva snaga koncentrirana u ta-ko malom prostoru i kako to da srceuvijek tako pravilno i neumorno radi?

Stvaranje impulsa za rad srca

Impulsi za rad srca stvaraju se uposebnim stanicama tzv. provodnogsustava srca, iako izuzetno sve stanicesrca mogu spontano stvarati elektriËneimpulse. Sinusni Ëvor prvi je dio pro-vodnog sustava. Nalazi se u desnoj

pretklijetki (podsjetimo se da je srcepodijeljeno u 2 pretklijetke u koje do-lazi krv i 2 klijetke preko kojih krvnapuπta srce) i predstavlja normalnogpredvodnika srËane akcije, tzv. “pri-rodni pacemaker”, u kome se impulsistvaraju i iz koga se u pravilnom ritmutijekom cijelog æivota πire po Ëitavomsrcu, uzrokujuÊi stezanje i opuπtanje.

SrËana aritmija

Ponekad srce ipak ne radi tako pra-vilno kako je to uobiËajeno. Tada go-vorimo o aritmiji. SrËana aritmija pred-stavlja, dakle, odstupanje od normal-

nog srËanog ritma, odnosno od regu-larnih srËanih otkucaja. Srce radi ne-pravilno, prebrzo ili presporo.

ZnaËi li pojava aritmije da osobaboluje od srËane bolesti?

Ne nuæno. Naime, mnoge aritmijejavljaju se u osoba koje nemaju srËanubolest i potpuno su “neduæne”, ali mo-gu biti subjektivno neugodne za paci-jenta, πto kod ljudi izaziva razumljivuzabrinutost. S druge strane, treba znatida postoje aritmije koje same po sebimogu biti opasne i zahtijevaju medi-cinski tretman ili su pak pratilac dru-

9. HipertoniËar mora uzimati lijekove

A . kad osjeti glavoboljuB. kad mu se tlak digne iznad 150 mmHgC. kad mu se tlak digne iznad 160 mmHgD. redovito, svakodnevno i doæivotno

10. Glede medikamentozne terapije hipertenzije, najvaæni-

je je da bolesnik

A. isproba sve dostupne lijekove i odabere najboljegaB. upozna kemijsku strukturu i mehanizme djelovanja prepisa-nog mu lijekaC. dobro nauËi kako se dozira pojedini lijekD. prihvati kao neminovnost da Êe lijekove morati uzimatidoæivotno te da Êe ih postupno mijenjati prema preporuci svo-ga lijeËnika

ODGOVORI:

1-C, 2-A, 3-C, 4-B, 5-C, 6-A, 7-A, 8-C, 9-D, 10-D.

Koliko ste toËnih odgovora dali? Svih 10? Tada biste zaci-jelo zasluæili izvrsnu ocjenu. S manje toËnih odgovora ocjenabi bila manja. No, prave odgovore i ocjenu naÊi Êete u spoznaji

o tome koliko se toga od navedenog doista i dræite, neovisno otome imate li poviπen ili normalan krvni tlak. Bolujete li slu-Ëajno od neke druge bolesti, pokuπajte si postaviti sliËna pita-nja, a odgovori Êe biti, vjerujte nam, vrlo sliËni.

I zaista, zar je baπ presudno vaæno da li s vama od istihtegoba pati joπ pola milijuna ili “svega par tisuÊa” sugraana?Za vas praktiËna medicina poËinje i zavrπava s “vaπim sluËa-jem” i vi imate puno pravo na takva razmiπljanja, ali i punuobvezu da slijedom reËenog ne samo razmislite, veÊ i odluËitete ustrajete u mijenjanju odreenih svojih navika. Imate pravopitati i znati o svojoj bolesti, ali ste i suodgovorni za njen daljitijek, pa i konaËni ishod. No, pritom se ne morate previπeoptereÊivati medicinskom znanoπÊu i strukom; prepustite toonima kojima je to posao.

Razmiπljajte o svome zdravlju ne kad ga izgubite, negostalno i neprekidno ustrajte na njegovu Ëuvanju i unapreiva-nju. Tako Êete i ponekad neminovnu bolest znati prihvatiti kaodio æivljenja, moÊi Êete se bezbolnije s njome suoËiti te, uzprimjereno znanje i suradnju s profesionalnim zdravstvenimdjelatnikom, kvalitetnije proæivjeti svoj dio povijesti.

Prof. dr. sc. Ante ©krobonja, dr. med.

SrËana aritmija

BOLEST ILI BEZAZLENA POJAVATijekom prosjeËnog æivota srce otkuca viπe od 3 milijarde puta, svakodnevno viπe od 100.000 puta.

Oko 4-5 l krvi u ËovjeËjem tijelu kruæi tako da kroz srce dnevno proe oko 7500 litara krvi kojanosi kisik i hranjive tvari u svaku - i najmanju stanicu naπeg tijela.


gih srËanih bolesti koje ozbiljno ugro-æavaju bolesnika.

©to uzrokuje aritmiju

Uzrok aritmije ostaje Ëesto nepoz-nat. Bolesti srca, pluÊa, πtitnjaËe, jetre,razliËite infekcije (npr. bruceloza, Ly-meova bolest), promjena tjelesne tem-perature (poviπenje ili sniæenje), upaleili trovanja, anemija mogu uzrokovatipojavu aritmije. Ponekad su aritmijeneæeljena pojava tijekom uzimanja ne-kog lijeka. No, na rad srca mogu utje-cati i svakodnevna emocionalna sta-nja, pa stres predstavlja jedan od naj-ËeπÊih uzroka aritmije. Ne treba zabo-raviti ni toliko prisutne πtetne navike -duhan, kofein i alkohol, koji takoermogu dovesti do aritmiËnog rada srca.

Podjela aritmija

U struËnoj literaturi moæe se susre-sti viπe razliËitih podjela aritmije. Ta-ko, prema mjestu nastanka aritmije -mogu biti atrijske (nastale u pretklijet-kama) i ventrikulske (nastale u klijet-kama). Zatim se mogu podijeliti nasmetnje stvaranja i provoenja podra-æaja i ektopiËne aritmije koje nastajuizvan sinusnog Ëvora, a s obzirom nabrzinu srËanog ritma, govori se o ta-hiaritmijama (ubrzani ritam) i bradia-ritmijama (usporeni srËani ritam).

Kako prepoznati aritmiju

VeÊina ljudi obiËno osjeti ubrzanili usporen rad srca, lupanje ili drhtanjeu grudnom koπu, ili pak ima osjeÊaj

preskakanja srca. Uz takve promjenesrËanog ritma nerijetko se jave i osje-Êaj nedostatka zraka, pritisak u grudi-ma, vrtoglavica, uz razumljivu prateÊupsihiËku uznemirenost pacijenta. U od-reenim aritmijama dolazi do poreme-Êaja svijesti, kratkotrajne smetenosti, aponekad su, naæalost, pojave nekiharitmija i fatalne za bolesnika.

ali pri tome na sebi nosi aparat kojisnima elektriËne aktivnosti srca tije-kom 24 sata i registrira promjene rit-ma. Osim tih, u otkrivanju uzroka ipostavljanju dijagnoze aritmije koristese i druge, laboratorijske, radioloπkemetode i sloæenija elektrofizioloπkaispitivanja provodnog sustava srca.

LijeËenje

Naravno. LijeËenje aritmije ovisi onjenoj vrsti i uzroku. Postoji niz lijeko-va koji lijeËe nastalu ili sprjeËavaju po-javu nove aritmije. Ako je to potrebno,u odeenim situacijama primjenjuje seelektroterapija, bilo jednokratnom, tzv.elektrokonverzijom, ili privremenomili trajnom elektrostimulacijom (tzv.pacemaker). Slijede potom sloæenijemetode, poput elektriËne ablacije ili ki-rurπkih zahvata.

SrËane aritmije Ëesta su i nerijetkoposve bezazlena pojava, koja ne zah-tijeva poseban medicinski tretman.Ponekad svojim ponaπanjem sampacijent moæe sprijeËiti njihov nasta-nak. ZamjeÊivanje nekih od znakovaaritmije razlog je za konzultaciju lijeË-nika koji Êe potom procijeniti ozbilj-nost aritmije i utvrditi eventualnu po-trebu za daljom dijagnostiËkom obra-dom i lijeËenjem.

Bojan MiletiÊ, dr. med.Prim. mr. sc. Ivan BroziËeviÊ,

dr. med.

PROMIDÆBENI PROSTORu Narodnom zdravstvenom listu!

Ako æelite oglaπavati unaπem listu, javite se Uredniπtvu na telefon

21-43-59

Dijagnoza srËane aritmije

Pacijent koji primijeti neki odsimptoma javlja se lijeËniku. ObradazapoËinje uzimanjem podataka o simp-tomima (anamneza), pregledom, a po-tom slijede odgovarajuÊe pretrage.Najjednostavnija je i svima poznata di-jagnostiËka metoda - snimanje elek-triËne aktivnosti srca (tzv. EKG-elek-trokardiografija). EKG se snima u mi-rovanju, ali se ponekad snima i u opte-reÊenju (pacijent vozi bicikl ili hoda napokretnom sagu, πto moæe dovesti dopojave aritmije i/ili pokazuje neade-kvatnu opskrbu srËanog miπiÊa krvlju).DinamiËka elektrokardiografija (Hol-ter monitoring) metoda je u kojoj paci-jent obavlja svakodnevne aktivnosti,


NajËeπÊi je uzrok IBS-a ateroskle-roza koronarnih arterija. Atero-sklerotiËni proces na krvnim æi-

lama dovodi do postupnog suæenja (ste-noze) krvnih æila i posljediËnog smanje-nja opskrbe srËanog miπiÊa krvlju, kisi-kom i hranjivim materijama (ishemija).

Angina pektoris (stenokardija) kli-niËki je sindrom uzrokovan znaËajnimsuæenjem koronarnih arterija, πto dovodido tranzitorne ishemije srËanog miπiÊa,a manifestira se pojavom paroksizmalneboli u grudnom koπu.

Sindrom angine pektoris (AP) dijeli-mo na:

1. stabilnu anginu pektoris,2. nestabilnu anginu pektoris (novo-

nastala, progresivna, u mirovanju),3. anginu pektoris Prinzmetal (vazo-

spastiËna, varijantna).Posebne oblike predstavljaju asimp-

tomatska ili nijema ishemija (“silent an-gina”), u kojoj nedostaje karakteristiËnagrudna bol, i sindrom X u kojem je koro-narogram normalan. Prinzmetalova AP,sindrom X i nijema ishemija znatno surjei od klasiËne pektoralne angine.

KliniËka slika

Osnovni je simptom AP pojava pa-roksizmalne grudne boli. Bol je lokalizi-rana iza grudne kosti ili u prekordijal-nom predjelu, tipiËno se πiri u lijevu ru-ku i lijevo rame, rjee u vrat, donju Ëe-ljust, popreËno u grudni koπ, izmeu lo-

patica, æliËicu i desnu ruku. StezajuÊegje karaktera, traje najËeπÊe 1 do 5 minu-ta, veÊinom do 20 minuta. U nestabilnojangini pektoris bol je istih karakteristi-ka, ali traje duæe od 45 minuta i ne popu-πta na nitroglicerin. JaËina boli varira, odtek blagog pritiska u sredini grudnog ko-πa (stabilna AP), do vrlo jake boli, praÊe-nje lupanjem srca, profuznim znojenjem,muËninom i osjeÊajem bliske smrti (ne-stabilna AP).

Napad grudnih bolova moæe biti pro-vociran fiziËkim naporom, emocional-nim stresom, naglim izlaganjem hladno-Êi, obilnim obrokom, pretjeranim puπe-njem i konzumiranjem alkohola, spol-nim odnosom, ruænim snovima i naglimpromjenama vremenskih prilika.

DijagnostiËki postupak

Kod veÊine bolesnika, paæljivo uze-tim anamnestiËkim podacima (faktoririzika koronarne bolesti-poviπeni arterij-ski krvni tlak, πeÊerna bolest, debljina,puπenje, poviπena razina kolesterola ukrvi, koncentracijske pilule), fizikalnimpregledom i snimanjem elektrokardio-grama u mirovanju. Treba znati da EKGu mirovanju kod bolesnika sa stabilnomanginom pektoris moæe u 25 do 40% slu-Ëajeva biti normalan. Tada se za postav-ljanje ispravne dijagnoze koriste testovioptereÊenja (ergometrijsko testiranje nabiciklu ili pokretnom sagu), kako bi po-stupnim fiziËkim optereÊenjem izazvalisubjektivne (pojava pektanginoze boli) iobjektivne znakove ishemije srËanog mi-πiÊa (elektrokardiografske i hemodinam-ske promjene).

Ako je ergometrijski nalaz pri sub-maksimalnom ili maksimalnom optere-Êenju negativan, u pravilu se odustaje oddaljih pretraga, smatrajuÊi da nema do-voljno elemenata za postavljanje dijag-noze.

Primjena ostalih dijagnostiËkih po-stupaka (24-satna dinamska elektrokar-

diografija, tzv. Holter-monitoring, per-fuzijska scintigrafija miokarda radioak-tivnim talijem 201, radionuklidna ven-trikulografija tehnecijem 99 m, ultraz-vuk srca, elektromagnetska rezonancijai osobito koronarografija s lijevostranomventrikulografijom, koja predstavljaizravni uvid u anatomiju koronarne mre-æe krvnih æila) u principu je rezerviranaza bolesnike kod kojih je postavljena di-jagnoza angine pektoris, a treba ustano-viti lokalizaciju i stupanj suæenja koro-narnih arterija, procijeniti oËuvanostfunkcije lijeve klijetke i moguÊnost na-stupa akutnog infarkta miokarda i izne-nadne srËane smrti.

LijeËenje angine pektoris

1. LijeËenje faktora rizika

2. Medikamentozna terapija

a) Suzbijanje napada AP: nitroglice-rin se primjenjuje sublingvalno, tj. stav-lja se ispod jezika. Nastup uËinka je veÊza 30 sekundi, trajanje uËinka je izmeu15 do 30 minuta. Nitroglicerin πiri peri-ferne venule i arteriole pa time dovodido poveÊanja koronarnog krvotoka. Po-boljπano snabdijevanje miokarda krvljuprekida bol par minuta po uzimanju ni-troglicerina. Ako unatoË uzimanju nitro-glicerina bolovi ne prestaju, tj. traje duæeod 15 minuta, moæe se uzeti joπ jednalingvaleta. Ne popusti li bol na dvije ling-valete nitroglicerina (bol traje duæe odpola sata), bolesnika treba hitno tran-sportirati u bolnicu jer postoji opasnostod nastupa akutnog srËanog udara.

Angina pektoris

BOL KOJA »EKA SVOJIH PET MINUTAKoronarna ili ishemijska bolest srca (IBS), sa svojim kliniËkim oblicima (angina pektoris, infarktmiokarda, srËana dekompenzacija, srËane aritmije i nagla srËana smrt), najËeπÊa je bolest srca i

vodeÊi uzrok smrti u naπoj dræavi. »eπÊa je kod muπkaraca nego kod æena, posebno iza petogdesetljeÊa æivota.


Doista, prilikom izgovora te rijeËiËovjek sebi postavlja brojna pi-tanja o tome:

- πto je koronarografija,- Ëemu ona sluæi i πto se njome dobi-va,- zaπto i kada se ona radi,- tko ju radi,- postoji li kakva opasnost za paci-jenta.Na ta pitanja pokuπat Êu ukratko od-

govoriti da bih Ëitateljima objasnio zna-Ëenje pojma koronarografije te vrijed-nost i vaænost koronarografije u suvre-menoj kardiologiji. Takoer Êu pokuπatieliminirati svaki bezrazloæni strah kodonih Ëitatelja koji se moraju podvrgnutitoj dijagnostiËkoj proceduri.

Koronarografija je visokodiferent-

na, visokospecifiËna, invazivna kar-

dioloπka dijagnostiËka procedura ko-

jom se pomoÊu sofisticirane radiolo-

(1967. god.) u SAD-u. Zbog toga je umnogim laboratorijima uvrijeæeno da se,prilikom obiljeæavanja glavnih koronar-nih arterija i njihovih sekundarnih gra-na, koristi anglosaksonska nomenklatu-ra. Naπ laboratorij takoer je prihvatio tunomenklaturu.

b) SpreËavanje napada AP:- Nitrati dugotrajnog djelovanja (iso-

sorbiddinitrat - ISDN, isosorbidmononi-trat - ISMN) djeluju na isti naËin kaonitroglicerin, ali im djelovanje nastupasporije (nakon 30 minuta) i traje duæe (8do 12 sati, u retard oblicima do 24 sata).

- Kardioselektivni blokatori beta ad-renergiËkih receptora: suzbijanjem sim-patiËke stimulacije usporavaju frekven-ciju srca, smanjuju kontrakcijsku snagusrËanog miπiÊa, arterijski krvni tlak i na-stup srËanih aritmija, tj. smanjuju potre-be ishemiËnog miokarda za kisikom ihranjivim materijama. Doziranje selek-tivnih beta blokatora (atenolol, metopro-lol, bisoprolol) strogo je individualno,najbolje prema frekvenciji srca (optimal-na frekvencija u mirovanju 50/min, u na-poru do 100/min).

- Selektivni blokatori kalcijskih ka-nala (verapamil, diltiazem, nifedipin),blokadom utoka kalcija u miπiÊne stani-ce srca i perifernih arterija, dovode do

pada arterijskog tlaka, smanjuju kontrak-cijsku snagu srËanog miπiÊa, usporavajusrËanu frekvenciju i πire koronarne krv-ne æile. Istovremeno je, dakle, poboljπa-na koronarna cirkulacija i smanjena po-treba ishemiËnog srËanog miπiÊa za kisi-kom.

- Acetilsalicilna kiselina (aspirin), udozi od 75 do 325 mg dnevno, inhibiraagregaciju trombocita i time preveniranastup koronarne tromboze (infarktamiokarda).

U bolesnika s nestabilnom anginompektoris (predinfarktno stanje, status an-ginosus, intermedijarni koronarni sind-rom, akutna koronarna insuficijencija),kod kojih postoji neposredna opasnostrazvoja akutnog srËanog udara, uz napri-jed navedenu antianginoznu terapiju (ni-trati, beta blokatori u kombinaciji s anta-gonistima kalcijskih kanala), primijenitÊe se i antikoagulacijski lijekovi (hepa-rin intravenski, tiklopidin per os). Ne do-e li do stabilizacije anginoznih napada

unutar 48 sati od poËetka simptoma, pri-mijenit Êe se transluminalna koronarnaangioplastika (dilatacija koronarnih ate-romatoznih lezija balon-kateterom) iuvaanjem metalnih proteza koje dræelumen æile otvorenim za protok krvi(stenting). Ako se na temelju koronaro-grafskog nalaza ocijeni da nekirurπka re-vaskularizacija nije moguÊa, pristupa sekriruπkoj revaskularizaciji miokarda, tj.implantaciji aortokoronarnih premosni-ca (venski ili arterijski presadak).

Samo se po sebi razumije da je tevisokodiferencirane dijagnostiËko-terapijske zahvate moguÊe uËiniti u usta-novi u kojoj, uz suvremenu opremu i li-jekove, postoji visokokvalificirani timmedicinskih struËnjaka.

Za lijeËnike opÊe prakse i hitne me-dicinske pomoÊi od esencijalne su vaæ-nosti brza i toËna dijagnoza, brz i sigurantransport u bolnicu te adekvatno preho-spitalno lijeËenje, ukljuËujuÊi mjere kar-diopulmonalne reanimacije.

Doc. dr. sc. Juraj KuËiÊ, dr. med.

πke aparature prikazuju srËane krvne

æile ili koronarne arterije, koje srcu

donose arterijsku krv.

Koronarne arterije

To su arterije koje kao KRUNA oba-vijaju srËani miπiÊ (vidi sliku) te mu nataj naËin dovode kisik i hranjive sastoj-ke. SrËani miπiÊ ima dvije arterije -LIJEVU I DESNU KORONARNUARTERIJU, koje izlaze iz poËetnog di-jela aorte. Lijeva koronarna arterija, iliglavno deblo, ubrzo se dijeli na dvijegrane: prednju silaznu granu i zavojitugranu. Te dvije grane zajedno s desnomkoronarnom arterijom Ëine tri glavne sr-Ëane arterije, pa stoga Ëesto govorimo ojednoæilnom, dvoæilnom ili troæilnomkoronarnom oboljenju.

Prve selektivne koronarografije, kaorutinska dijagnostiËka metoda, poËele suse izvoditi krajem πezdesetih godina

Koronarografija

Nezamjenjiva dijagnostiËka metodaDanas se vrlo Ëesto u naπem svakidaπnjem æivotu, u obitelji, na ulici, za vrijeme rada, sastanka i

raznih druπtvenih dogaanja moæe Ëuti rijeË koju obiËni ljudi u pravilu teπko ili pogreπnoizgovaraju i pritom u sebi osjete neku muËninu i zebnju pa Ëak i strah - koronarografija!

▲

Na kraju recimo i to da ne postojedva Ëovjeka s istom koronarografskomanatomijom.


Koronarna bolest

O koronarnoj bolesti veÊ je reËenoviπe u drugim Ëlancima, no ovdje Êu po-noviti samo jednu Ëinjenicu: najtoËnijadijagnoza koronarne bolesti postiæe sekoronarografijom, koja danas ne samoda prikazuje anatomiju koronarnih arte-rija veÊ, zahvaljujuÊi savrπenoj digital-noj tehnici, moæemo vidjeti i analiziratiaterosklerotske promjene na arterijamakoje zovemo lezijama ili plakovima.

Laboratorij za srËanu kateterizaciju

Laboratorij za srËanu kateterizacijubolniËki je odjel opremljen specijalnom,visokosofisticiranom aparaturom, gdjese obavljaju svi oblici srËanih kateter-izacija, pa tako i koronarografija. Danassu to i mjesta gdje se obavlja Ëitav niztzv. invazivnih interventnih zahvata nasrËanim arterijama, srËanim zaliscima,srËanom miπiÊu, aorti i svim drugim ar-terijama u ljudskom organizmu. Sve tedijagnostiËko-interventne zahvate raditim koji se sastoji od lijeËnika kardiolo-ga, specijalno obuËenog u invazivnoj sr-Ëanoj dijagnostici, tzv. invazivnog kar-

diologa, sestre instrumentarke, tako-er specijalno obuËene za taj tip instru-mentiranja, te radioloπkog tehniËara iliinæenjera medicinske radiologije. Totroje nalazi se neposredno uz pacijenta, asamu proceduru prati za monitorom, uodvojenoj prostoriji, drugi kardiolog, doktzv. nesterilna sestra posluæuje potrebnimmaterijalom za vrijeme pretrage.

Pretraga zapoËinje operativnom pri-premom pacijenta, odnosno ËiπÊenjemoperativnog polja. Nakon sterilnog pre-krivanja pacijenta specijalnim prekriva-Ëima, lijeËnik anestezira podruËje gdjeÊe se ubosti arterija. Danas se najËeπÊekoristi arterija u desnoj preponi, tzv. art.femoralis, iako se mogu koristiti i drugiarterijski pristupi, kao lijeva art. femora-lis ili art. radialis na podlaktici jedne ilidruge ruke. Nakon toga se u arteriju po-stavi uvodnica, preko koje se kasnijeuvode i mijenjaju razni kateteri, potreb-ni za prikaz rada lijeve srËane klijetke,desne i lijeve koronarne arterije. Putemtih katetera u srËanu klijetku, kao i uarteriju, injicira se specijalni kontrast, uzistovremeno slikanje rendgen-aparatom,Ëime se prikaæu navedene strukture. Pre-traga se danas zapisuje na CD-u i kasnijeanalizira na kompjutoru.

Nakon zavrπene pretrage, pacijentuse vadi uvodnica iz arterije i nakon ruËnehemostaze (zaustavljanja krvarenja),mjesto se zavija elastiËnim zavojem. Pa-cijent mora mirovati do drugog dana uju-tro, kada se zavoj skida, pacijent ustajete je spreman za normalnu aktivnost.

Koronarografija je dijagnostiËka pre-traga koja ima svoju dopuπtenu smrtnost.Svjetski dopuπteni mortalitet iznosi1:1000 pacijenata, no odmah moram na-glasiti da, ako se poπtuju sva pravila tije-kom rada, a koja zovemo DESETBOÆJIH ZAPOVIJEDI, ako se svakompacijentu pristupa s potrebnom ozbiljno-πÊu, odgovornoπÊu i skromnoπÊu, s mak-simalnom koncentracijom, smrtnost tepretrage praktiËno je zanemariva.

Osim smrtnosti, postoje i druge kom-plikacije, no za njihovo svoenje na mje-ru ispod dopuπtenog vrijede ista pravila.

Invazivni kardiolog mora, uz velikostruËno znanje, imati i odreene psihof-iziËke kvalitete koje se ne mogu nauËiti,veÊ mu moraju biti uroene i, uz svakod-nevni rad, dovedene gotovo do savrπen-stva. Za invazivnu, a pogotovo za inter-ventnu kardiologiju, ne kaæe se bezrazloga da to nije samo state of the

science, veÊ i state of the art.

©to nakon koronarografije?

Koronarografijom dolazimo do defi-nitivne spoznaje o patomorfoloπkom sta-nju kod bolesnika. Na osnovi toga moæe-mo preporuËiti dalji terapijski pristup pa-cijentu. U sluËaju pozitivnog nalaza,imamo dvije osnovne terapijske moguÊ-nosti.

- medikamentoznu terapiju

- revaskularizacijsku terapiju:

- nekirurπka koronarna (PTCA),- kirurπka koronarna (by-pass, pre-mosnice),- angiogeneza.Potrebno je naglasiti da su sve te me-

tode meusobno nadopunjujuÊe i jednadrugu nikada ne iskljuËuje. Pacijentuuvijek mora biti na pameti, ako se prepo-ruËi koronarna angioplastika PTCA ilikirurπke premosnice, da mi nismo uËini-li koronarnu angioplastiku koronarne bo-lesti, veÊ koronarne lezije, kao πto neoperiramo koronarnu bolest, veÊ premo-πÊujemo koronarna suæenja zbog koro-narnih lezija (vidi slike).

No, o revaskularizacijskim tehnika-ma, kirurπkim i nekirurπkim, πto spada udomenu visokosofisticirane i specijalizi-rane medicine, bit Êe viπe govora nekomdrugom prilikom.

Æeljko PlazoniÊ, dr.med.

KATETER

Slika 2. Kod koronarografije kateter seuvodi kroz arteriju u preponi.

SUÆENJE

AORTA

VENA SAFENA

SUÆENJE

LIJEVAUNUTARNJAMAMARNAARTERIJA

Slika 3.


ProsjeËno smanjena radna sposob-nost znatno optereÊuje i njihoveobitelji te predstavlja socijalni pro-

blem. LijeËenjem infarkta miokarda bavese struËni timovi u kojima surauju lijeË-nici, medicinske sestre, viπi fizioterapeu-ti, socijalni radnici i psiholozi. Nakon πtobolest nastupi, bitno je pravovremeno za-poËeti s terapijom i rehabilitacijom. Re-habilitaciju bolesnika s nekompliciraniminfarktom miokarda treba zapoËeti Ëimranije. To znaËi da rana rehabilitacija po-Ëinje veÊ u koronarnoj i postkoronarnojjedinici interne klinike. Ona traje dva dotri tjedna i njena je svrha uspostavljanjeπto ranije fiziËke aktivnosti bolesnika. Utoj fazi bolesnik se mora suoËiti sa svo-jom bolesti, prognozom i, πto je vrlo bit-no, naËinom ponaπanja u tijeku oporav-ka. Ako je bolesnik psihiËki i fiziËki uzadovoljavajuÊem stanju, fizioterapeutmoæe zapoËeti rehabilitaciju, uz konstant-nu suradnju s lijeËnikom. Kardioloπki sta-bilni pacijenti pet do sedam dana nakoninfarkta poËinju s kretanjem.

na rehabilitacijski program (pacijentu po-vremeno mjerimo puls i tlak), programnastavljamo strogo individualno dozira-nim gimnastiËkim vjeæbama, u koje ob-vezno ukljuËujemo vjeæbe disanja. Deve-ti dan izlazimo s pacijentom iz bolesniË-ke sobe, a πesnaesti dan iz okruga bolni-ce, gdje se nastavlja s programom na te-renu, s laganim, strogo kontroliranim op-tereÊenjem. Nakon otprilike tri tjedna,prije otpuπtanja iz bolnice, pacijenti sepodvrgavaju testu optereÊenja na bicikl-ergometru, da bi se ispitala funkcionalnasposobnost miokarda. Nakon otpuπtanjaiz bolnice, rehabilitacija se nastavlja uspecijaliziranim ustanovama za rehabili-taciju srËanih bolesnika, gdje bi trebalatrajati izmeu tri i πest tjedana. U tomperiodu vrlo je bitno da se bolesnik edu-cira i usvoji zdrave i korisne navike usmislu svakodnevnih kondicijskih aktiv-nosti (uvijek u skladu sa svojim moguÊ-nostima) te da se nauËi relaksirati. Sva taznanja i iskustva trebaju se primjenjivati“zauvijek”, u treÊoj i najduljoj fazi reha-bilitacije, a to je svakodnevica naπeg, sa-da veÊ “bivπeg” bolesnika.

Tatjana MrakovËiÊ,viπi fizioterapeut

Rana faza rehabilitacije nakon akutnog infarkta miokarda

©TO PRIJE POSTATI“BIV©I” BOLESNIK

NemoguÊe je dovoljno naglasiti vaænost infarkta miokardakao uzroka smrtnosti i invaliditeta. Mnogobrojna medicinska

istraæivanja pokazuju da je infarkt odgovoran za pribliæno dvijetreÊine smrtnosti u koronarnim bolestima srca. U ukupnom

mortalitetu, srËane bolesti Ëine viπe od 50%. ZnaËaj je tim veÊiπto se dobna granica oboljelih spustila: od infarkta obolijevaju

ljudi u najproduktivnijim godinama æivota.

MlinariÊ, Eljuga, Missoni:

UMOR, ZAMORI PREMOR

Hrvatska liga protiv raka

Knjiæica Umor, zamor i premor au-tora prof. dr. sc. Ive MlinariÊa, dr. sc.Damira Eljuge i mr. sc. Eduarda Mi-ssonija vrlo je znaËajna jer na popula-ran naËin opisuje fiziologiju i patof-iziologiju tjelesnog umora kod zdravihosoba, ali i povezanost emocija na psi-hogeni umor zbog nepripremljenostiljudi na suvremeni naËin æivota. KakotreÊina ljudi pati od kroniËnog umora,od kojih su 70% æene u najaktivnijojæivotnoj dobi 30-50 godina, a etiologi-ja i dijagnostika su nejasne, iako suneka istraæivanja pokazala da bi alergi-ja mogla biti predisponirajuÊi faktor,potrebna su dalja epidemioloπka istra-æivanja radi provedbe prevencije i lije-Ëenja.

Posebno se istiËe tumorski umor sfiziËkom i psihiËkom komponentom,Ëija pojava i intenzitet ne ovise samo ovrsti tumorske bolesti, veÊ i o psihiË-koj reakciji na bolest samog bolesnikai njegove okoline. Kod onkoloπkih bo-lesnika preporuËa se lagana tjelovjeæ-ba, prilagoena tjelesnoj kondiciji bo-lesnika, i modifikacija prehrambenihnavika, πto ima povoljan uËinak na re-habilitaciju i resocijalizaciju bolesni-ka, a time i na njihovo duπevno zdrav-lje.

Nadamo se da Êe knjiæica praktiË-nim savjetima biti korisna ne samo bo-lesnicima i Ëlanovima njihovih obite-lji, veÊ i zdravim osobama.

S poπtovanjem,

Prof. dr. sc. Ana StavljeniÊ Rukavina

Postupno optereÊenje

Najprije se uvjeæbava hod u sobi. Toje Ëesto πokantno za bolesnike pa je vrlobitno da ih fizioterapeut vodi i pomogneim pri stjecanju samopouzdanja. Nakonadekvatnih pauza, koje su bitne kako bi-smo pratili bolesnika i njegovu reakciju


VeÊina vas koji ste se ikad lijeËi-li zbog poviπenog krvnog tlakaili srËanih tegoba, bili ste upu-

Êeni na pregled okulistu. Bilo da vas jelijeËio vaπ obiteljski lijeËnik ili inter-nist, obiËno je traæio dodatno miπljenjeokulista. Jeste li znali zaπto? Jeste li sezapitali odakle lijeËniku odjednom toli-ko zanimanje za vaπe oËi? Kakve vezeima poviπeni krvni tlak s oËima? Jesteli, kao veÊina pacijenata, zakljuËili damoæda imate poviπeni tlak i u oËima?

Okulist moæe pomoÊi u lijeËenjusrca

Kad netko boluje od poviπenog krv-nog tlaka ili nepravilnog rada srca, ilimu je krvoæilni sustav na bilo koji naËinugroæen, treba ustanoviti u kakvom sustanju njegove krvne æile. Kako ih vid-jeti, a da mu pritom ne moramo nanositibol boduÊi ga ili uklanjajuÊi koæu iznadæila? Jednostavno - kroz zjenicu oka!To je jedini “prozor” kroz koji ih se uljudskom tijelu moæe vidjeti. Dovoljnoje posvijetliti specijalnom lampicomkoja se zove oftalmoskop i koju svakiokulist rabi, ne samo za pregled oËnepozadine (fundusa), nego u razne dijag-nostiËke svrhe.

U zapadnim zemljama oftalmosko-pom se sluæe veÊ i lijeËnici opÊe prakse,pedijatri, neurolozi, internisti... Spadau pribor njihovih ambulanti. Oni njimemogu uoËiti promjene na oËnoj pozadi-ni, ali Êe za miπljenje i tumaËenje nala-za ipak pitati okulista. U nas je taj putskraÊen. Pacijent se odmah upuÊujeokulistu koji Êe, svojim iskustvom u ko-riπtenju tog instrumenta i struËnim poz-navanjem najfinijih promjena na krv-nim æilama oËne pozadine, dati drago-cjene podatke, vaæne za lijeËenje krvo-æilnih promjena.

©to se to moæe vidjeti na oËnojpozadini

Ponekad pomislim kako uopÊe nebih trebala poznavati osobu koju pre-gledavam. Dovoljno bi mi bilo zaviritikroz njenu zjenicu i mogla bih, s veli-kom sigurnoπÊu, zakljuËiti je li osobamlada ili stara, mrπava ili debela, je liæivjela “dobro” ili je cijeli svoj vijekbila pod nekakvim stresom... Sve se todade naslutiti po izgledu njezinih krv-nih æila na pozadini oka. Iste promjenenaπle bi se i na svim drugim krvnimæilama u tijelu. Dakle, kakve su æile uoku, takve su u mozgu, srcu, bubrezi-ma, svugdje.

U mladih, zdravih ljudi cijela je oË-na pozadina naranËastocrvene boje, pu-nokrvna, svjetlucava, jedra, naprosto“puca od zdravlja”.

U starih ljudi boja postaje naranËa-stoæuÊkasta, bez sjaja, a nau se i naku-pine otpadnih tvari koje krvne æile viπenisu u stanju otplahnuti. Nekada se za-teknu i blijedoæuÊkasta podruËja u kojakrv viπe uopÊe ne pristiæe.

Mlade su krvne æile elastiËne: arte-rije svijetlocrvene boje od kisika kojisadræi njihova krv, a vene tamnocrveneod sakupljenog ugljiËnog dioksida kojitreba eliminirati. Bez imalo napinjanja,mlade, podatne arterije vijugaju prekooËne pozadine i premoπÊuju vene kojevijugaju pod njima. Upravo elastiËnostomoguÊava arterijama da prejaπu venua da je pritom nimalo ne pritisnu. Krvcirkulira bez napora.

Starenjem arterije postaju krute.Njihove stijenke bivaju iznutra obloæe-ne masnim naslagama. O koliËini mastiunutar arterije ovisi i njezina bol. Odsvijetlocrvene mlade arterije, boja sestarenjem mijenja u naranËastoæuÊka-stu, bakrenu, pa sve do srebrnastog sja-ja. To je krajnji stadij ateroskleroze.

Krv se u arterijama usporava. Svi orga-ni tada “gladuju”. »esto se protok pot-puno zaustavi na mjestima velikog su-æenja. Krvi ima ispred i iza suæenja.Tada arterija na oËnoj pozadini izgledapoput nanizanih vagonËiÊa ili kobasicau lancu. Krute arterije ispruæe se s vre-menom, postaju manje podatne, a sva-ka vena, na mjestu gdje arterija prelazipreko nje, pati zbog pritiskanja (Gun-nov znak). Zaustavlja se protok krviispod mjesta premoπÊenja, πto konaËnomoæe rezultirati pojavom tromboze uveni.

Nekad se na oËnoj pozadini videmjesta “curenja” iz krvnih æila Ëija jestijenka veÊ toliko napaÊena da ne mo-æe izdræati pritisak krvi u njoj. To jezvono za uzbunu. Ako iz æila curi uoku, isto se moæe dogaati npr. u moz-gu, samo s mnogo teæim posljedicamapo zdravlje i æivot.

Kad okulist sve to vidi i opiπe usvom nalazu, lijeËnik koji je pacijentauputio na taj pregled moæe se orijentira-ti o stanju krvnih æila i tome prilagoditisvoju terapiju. Povremeno Êe ponovoslati pacijenta na pregled oËne pozadi-ne, kako bi dobio povratnu informacijuo uspjeπnosti svojeg lijeËenja. Stanjekrvnih æila ne mora se bitno popraviti.Nekad je za to veÊ kasno. Dobrim lije-Ëenjem ne bi se smjelo mijenjati na lo-πije.

Eto kako okulist u bolestima krvo-æilnog sustava korisno sluæi kao kon-zultant drugim lijeËnicima-specijalisti-ma.

”Krvavo” oko

Ima situacija kad osobu s poviπenimkrvnim tlakom ne uputi okulistu drugilijeËnik, nego mu dotrËi sama. To senajËeπÊe desi kad se ujutro probudi, po-gleda u ogledalo i zaprepasti se jer je

Okulistika

OKO JE PROZOR DO NA©EG SRCAMali princ (Antoine De- Saint Exupéry) rekao je: “»ovjek ispravno vidi srcem; ono πto je bitno,

oku je nevidljivo.” Toliko o emocijama.RazmiπljajuÊi o vezi oka i srca, okulist bi rekao: “Je li srce ispravno, u oku se to i te kako vidi.”


oko podliveno krvlju. »udno: niπta mene boli, vid je kao i inaËe, a oko “krva-vo”! Stvar se komplicira kad izae izkuÊe jer tada svi u Ëudu pitaju πto sedesilo. Kako smo obiËno osjetljivi naono πto se vidi izvana, bez obzira na tokoliko je “opasno” i boli li, takva osobapohita u oËnu ambulantu.

Okulist najprije zapita pacijenta imali poviπen krvni tlak. On se obiËno za-Ëudi tom pitanju. »esto niti ne zna damu je poviπen. Osim toga, doπao je “sa-mo” zbog oka.

Okulist mu tada objasni da se uopÊene radi o bolesti oka. Ono je samo “ær-tva” naglog skoka krvnog tlaka, a pod-ljev je nastao jer kapilare na vanjskomdijelu oka nisu izdræale naglu navalukrvi. StruËno se to zove hiposfagma imoæe nastati iz bilo kojeg razloga kojije izazvao pucanje kapilara (npr. uda-rac u oko, fiziËko napinjanje, trljanjeoka u snu i sl.). Treba li je lijeËiti? Ne,jer Êe proÊi kad se krv povuËe, kao isvaka druga modrica na tijelu. Kapi zaoËi koje pacijenti Ëesto kupe u ljekarnineÊe pomoÊi. Ja obiËno savjetujem kon-trolu krvnog tlaka i noπenje tamnih nao-Ëala da se izbjegne znatiæelja drugihosoba dok podljev ne izblijedi.

Okulist Êe, iz opreza, provjeriti je lii u dubini oka doπlo do pucanja kapilarai izlijevanja krvi. To bi bilo puno opa-snije. PomoÊu oftalmoskopa vidjet Êeima li mutnina koje “plivaju” (kapljicekrvi) i podljeva na oËnoj pozadini. Tadbi i vid bio zamuÊen. SreÊom to se rjeedeπava.

Podliveno oko moæemo shvatiti kaokorisno upozorenje da se ozbiljnije po-zabavimo krvnim tlakom koji, u toj fa-zi, nije izazvao ozbiljnijih oπteÊenja, alije potencijalna tempirana bomba za ko-ju nikada ne znamo kad Êe se aktivirati.

Krvni tlak - oËni tlak

Uvrijeæena je zabluda pacijenata dasu upuÊeni na pregled zbog “tlaka”, aËim je okulist u pitanju, mora da se radio “oËnom tlaku”. Koliko veze imaju tadva tlaka?

Ako su poslani na pregled oËne po-zadine, onda je to prvenstveno zbogkrvnog tlaka i stanja krvnih æila. OËnitlak u tom Ëasu nema s tim nikakve ve-

ze. Naravno, korisno je pacijentima udobi iznad 40 godina, kad se najËeπÊekrvni tlak povisi, izmjeriti i oËni tlak.Ako ne zbog drugog, onda da ih umiri-mo.

OËni tlak vaæan je u bolesti oka kojuzovemo glaukom. VeÊ smo o tome pi-sali i sada bi nas odvelo predaleko po-novno se na to vraÊati. Podsjetit Êu vassamo na to da 3/4 raznih tipova glauko-ma Ëini tzv. glaukom otvorenog kuta.Izaziva ga ne toliko poviπenje oËnogtlaka, koliko usporena cirkulacija u bl-izini vidnog æivca. Upravo to uzrokujukrvoæilne bolesti, odnosno oscilacijekrvnog tlaka. Bilo da je osoba “nisko-tlakaπ”, pa ne poduzima niπta, ili je “vi-sokotlakaπ” koji uzima tablete za sniæa-vanje krvnog tlaka u neodgovarajuÊojdozi i time mu povremeno tlak u krvipreviπe padne, vidni Êe æivac kad-tadpoËeti pokazivati znakove oπteÊenja ti-piËne za glaukom. OËni tlak u takvihbolesnika moæe biti normalnih vrijed-nosti, pa Ëak i niæi od uobiËajenog, i nemora biti mjerodavan za procjenu teæi-ne glaukoma. Najsigurniji je pokazateljglaukomske bolesti praÊenje promjenau vidnom polju povremenim testira-njem ili tzv. perimetrijom.

Osim lijekova za glaukom, nuæno jedovesti krvni tlak u tolerantne granice,odnosno lijekovima koje propisuje in-

ternist smanjiti njegove oscilacije nanajmanju moguÊu mjeru. Tako Êe sezaustaviti ili barem umanjiti oπteÊenjavidnog æivca i oËuvati vid.

Pacijenti su sigurni kad doktorisurauju

U prvom sluËaju, okulist sluæi kaoservisna sluæba drugim specijalistima unjihovom postavljanju dijagnoze i lije-Ëenju krvoæilnih bolesti.

U sluËaju hiposfagme okulist prvipostavlja sumnju na problem s krvnimtlakom i upozorava pacijenta da se javiinternistu.

Tek u sluËaju glaukoma okulist jetaj koji lijeËi pacijenta, ali mu je surad-nja s internistom koji Êe uspostaviti pra-vilan krvni tlak i te kako neophodna.

Na primjeru bolesti krvoæilnog sustavadade se zakljuËiti kako dobra suradnjalijeËnika razliËitih specijalnosti, naiz-gled bez velike meusobne veze, mo-æe pomoÊi u lijeËenju. To je joπ jedandokaz kako je ljudsko tijelo jedinstvensustav i kako svi organi dijele zajedniË-ku sudbinu, pogotovo kad im je sustavopskrbe gorivom bolestan.

Mr. sc. Inge BoπkoviÊ DragiËeviÊ,dr. med.


Osnova je svakog dobrog rada ustomatoloπkoj ambulanti uzima-nje dobre opÊe i stomatoloπke

anamneze te detaljan pregled cijele usneπupljine. Dobra anamneza prvi je uvjetda se izbjegnu neæeljene posljedice. Po-sebice treba pacijenta pitati o pomanjka-nju zraka, oteæanom disanju, pomanjka-nju zraka pri naporu, lupanju srca ili an-gini pectoris, od koje moæda boluje. Onekoji su evidentirani kao srËani bolesnicipitamo da li su im se u posljednje vrije-me simptomi pogorπali, kad su posljed-nji put bili na kontroli kod kardiologa teπto koriste od lijekova. Na osnovi tih po-dataka stomatolog treba prosuditi da liÊe kirurπko lijeËenje tog pacijenta pro-vesti on ili Êe ga uputiti u bolniËku usta-novu. BolniËko lijeËenje obavezno je zapacijente koji su preboljeli infarkt mio-karda u posljednjih 12 mjeseci, kod ko-jih su utvreni nekontrolirana anginapectoris, srËana dekompenzacija, nekon-trolirana aritmija i poviπeni krvni tlak teza one koji se pripremaju za operacijuzalistaka ili za srËani bypass.

Ne skrivajte bolest

CijanotiËne (ljubiËastoplave) usnicei sluznica u ustima vanjski su znak kojinas upozorava da se moæda radi o srËa-nom bolesniku. Kod takvog pacijentatreba inzistirati na dobivanju πto viπe po-dataka o njegovoj bolesti srca, a vrlo Ëe-sto je prije stomatoloπkog zahvata po-trebno konzultirati lijeËnika kardiologakod kojeg se pacijent lijeËi.

Na ovom mjestu moram naglasiti(pouËena svojim osobnim iskustvom uviπegodiπnjoj praksi) da kod svake sum-nje na postojanje bilo kakvog oboljenjasrca INZISTIRAMO na dobivanju iscrp-nih i toËnih podataka o vrsti bolesti ilijekovima koje pacijent koristi u lijeËe-

nju tog oboljenja. Ako pacijent ne zna zasvoje oboljenje srca, bolje je da naπ za-hvat odgodimo, a sumnjivog pacijentauputimo na specijalistiËki kardioloπkipregled. Sav taj oprez potreban je stogaπto naπim neprilagoenim radom moæe-mo vitalno ugroziti srËanog pacijenta.To posebno istiËemo jer sam se punoputa u svojoj praksi susrela s tim, da pa-cijent prikriva ili umanjuje svoje obolje-nje, u æelji da se rijeπi zubobolja koja gau tom momentu muËi. Stomatolog morabiti svijestan opasnosti koje proizlaze izpsihiËkog uËinka naπeg zahvata na ta-kvog pacijenta, utjecaja naπih lijekova,pa Ëak i utjecaja naπih aparata na ugrae-ne srËane stimulatore pacijenta. Bitno jei koliko je vremena proπlo od pojaveoboljenja jer je poznato da naπi zahvatimogu kod pacijenata koji su nedavnopreboljeli npr. infarkt miokarda, izazvatinovi.

Prvi je problem koji se javljaju u ra-du s takvim pacijentima u primjeni ane-stetika s vazokonstriktorom-adrenali-nom (sredstva za blokiranje boli s do-datkom za stezanje krvnih æila). U strahui stresu, naπe tijelo luËi velike koliËineadrenalina pa je πtetno da ga joπ i stoma-tolog dodaje injekcijom. Takve pacijen-te prije svakog stomatoloπkog zahvatatreba dobro psiholoπki pripremiti i relak-sirati, a nekima treba sat vremena prijezahvata dati za smirenje (premedikacija)5 mg Apaurina u tableti.

Oprezno s injekcijom

Djelotvorna lokalna anestezija (bez-bolan rad) imperativ je za te pacijente jerje bol najjaËi stimulans za potenciranjeluËenja (endogenog) vlastitog adrenali-na. U kardiovaskularnih riziËnih pacije-nata dopuπta se maksimalna doza od 0,04mg adrenalina, πto odgovara koliËini u

Ëetiri ampule anestetika 1:200 000. Ane-stetik s adrenalinom u omjeru 1:50 000gotovo se nikad ne koristi u tih pacijena-ta, osim u sluËajevima kada je potrebnaekstremna lokalna hemostaza (zaustav-ljanje krvarenja). Svaki vazokonstriktorapsolutno je zabranjen u bolesnika s tla-kom krvi preko 200/115, pacijenata s ne-kontroliranom anginom pectoris, aritmi-jom i infarktom miokarda u posljednjihπest mjeseci. Takve pacijente treba upu-titi u bolniËku ustanovu radi manjih ki-rurπkih zahvata. Samo davanje injekcijeanestetika s vazokonstriktorom mora bi-ti krajnje oprezno, polagano, da se iz-bjegne bol od pritiska. PreporuËuje se iizbjegavanje intraligamentalnih i intrao-sealnih anestezija zbog dobre prokrvlje-nosti tih tkiva. Nakon davanja anestezi-je, pacijenta treba pratiti. Uputno je ta-kvim pacijentima preporuËiti da prijeanestezije ne jedu ili, ako baπ moraju, dato bude lakoprobavljiva hrana, jer je do-kazano da neka oboljenja srca (infarktmiokarda) ËeπÊe nastaju nakon obilnogobroka, u kombinaciji sa stresom.

Svaka srËana bolest zahtijevazaseban pristup

ANGINA PECTORIS je pojava in-tenzivne boli u prsima koja traje 3-4 mi-nute i popuπta nakon uzimanja sredstavaza πirenje krvnih æila (nitroglicerina).

Napad moæe biti izazvan fiziËkim na-porom, konzumiranjem teπkoprobavlji-ve hrane i emocionalnim stresom. Stresu kombinaciji s bolom tijekom stomato-loπkog zahvata naroËito je opasan za pro-vociranje napada.

INFARKT MIOKARDA je obolje-nje koje stomatolog moæe lako isprovo-cirati, pa pacijente koji su ga preboljeli uposljednjih nekoliko mjeseci treba upu-titi u bolnicu radi manjih hitnih stomato-

Stomatologija

SR»ANI BOLESNICIU ZUBNOJ AMBULANTI

Polivalentna stomatoloπka ambulanta mjesto je gdje dolaze pacijenti svih dobnih skupina, zdravi,ali i oni s uroenim ili steËenim oboljenjima. NajveÊa je prednost rada u takvoj ambulanti u tome,

da su cijele obitelji u skrbi istog stomatologa, πto omoguÊava bolje sagledavanje opÊeg istomatoloπkog zdravstvenog stanja obitelji, lakπi rad i sigurnija prognoza lijeËenja.


loπkih zahvata, a sve ostale zahvate trebaodgoditi. NaroËito je vaæno izbjeÊi emo-cionalni stres u tih bolesnika, pa se pre-poruËuju samo manji, kratkotrajni sto-matoloπki zahvati, uz odgovarajuÊu pre-medikaciju (Apaurin).

KONGENITALNE I STE»ENESR»ANE GRE©KE predstavljaju stanjariziËna za nastanak infekcijskog endo-karditisa (upale unutraπnje ovojnice sr-ca). U tu grupu bolesnika ubrajamo i onekoji imaju organski, tj. patoloπki (poslje-dica oπteÊenja zalistaka - reumatska bo-lest srca) πum srca. Kod tih pacijenatatreba preventivno dati antibiotike. Akopacijent u anamnezi navede da je prebo-lio reumatsku groznicu, mora se smatratida u njega postoji oπteÊenje srca dok sene dokaæe suprotno. Ako æelimo prove-sti visokoriziËne stomatoloπke zahvate(vaenje zuba, kiretaæa dæepova, opera-cije na gingivi, a posebno uz prisustvoupale), treba konzultirati kardiologa.

PROLAPS MITRALNOG ZALIS-KA najËeπÊa je anomalija srËanih zali-staka i javlja se u 5-10% populacije. Ve-Êina pacijenata s tom anomalijom nemanikakvih simptoma. Ipak, svi bolesnici stom dijagnozom trebaju profilaktiËkiuzeti antibiotik prije stomatoloπkog za-hvata koji moæe izazvati πirenje infekci-je iz usta.

ju (rasap bakterija u tijelu kroz 15 min.).Tada se bakterije nakupljaju na oπteÊe-nim ili deformiranim zaliscima i uzroku-ju upalu tog podruËja. Tako se govori oRIZI»NIM i o VISOKORIZI»NIM pa-cijentima. Pacijenti s umjetnim srËanimzaliscima, oni koji su preboljeli bakterij-ski endokarditis i operirani pacijenti spa-daju u visokoriziËne i kod njih je obvez-na parenteralna (u injekcijama) antibiot-ska profilaksa.

Higijenom sprijeËiti pogorπanjestanja

Loπa higijena usta te oboljenja pot-pornih tkiva zuba i infekcije na vrπkukorijena zuba mogu sami, i bez dodat-nog poticaja stomatoloπkim zahvatom,izazvati πirenje bakterijske infekcije usrce i druge udaljene organe. Zbog togapacijenti u kojih postoji visok rizik odnastanka infekcije na srcu, moraju samidobrom higijenom usta smanjiti taj rizik,a stomatolozi moraju dodatnim mjerama(upute o higijeni, upotreba fluorovih pre-parata i dezinfekcijskih tekuÊina za ispi-ranje usta, uklanjanje naslaga sa zubi)sprijeËiti nastanak upalnih promjena uustima prije stomatoloπko-kirurπkog za-hvata. Ranice koje izazivaju loπe uree-ne zubne proteze mogu biti mjesto ula-ska bakterija iz usta i njihovog daljegπirenja. Alfa hemolitiËki streptokok naj-ËeπÊi je uzroËnik oboljenja srca uzroko-vanih iz usta. Kako te bakterije najboljereagiraju na preparate penicilina tako seoni i preporuËuju u profilaksi tih obolje-nja. Najdjelotvorniji je amoksicilin, am-picilin i penicilin V. Ako se radi o osobipreosjetljivoj na tu grupu lijekova dajese eritromicin, a kod osjetljivih i na nje-ga - klindamicin. Svi se oni daju jedansat prije poËetka stomatoloπkog zahvata,osim eritromicina, i πest sati nakon po-Ëetne doze. Sve stomatoloπke zahvatetreba obaviti u najmanjem broju posjetai uz zaπtitu antibiotikom.

HIPERTENZIJA ili poviπeni krvnitlak dijagnosticiran je u 5% pacijenata, araËuna se da ih ima joπ toliko, a da za tone znaju. Uzroci poviπenog tlaka viπe-struki su. Za rad u stomatoloπkoj ambu-lanti vaæno je ukloniti u pacijenta strah ipojavu stresa izazvanog bolnim zahva-tom, πto stimulira luËenje adrenalina ko-ji izaziva stiskanje krvnih æila, a timepoveÊava krvni tlak. S takvim pacijenti-

ma treba uspostaviti dobar kontakt, a ne-kima sat prije zahvata dati sredstvo zasmirenje (Apaurin).

Struja ometa pacemaker

Pacijenti s bypassom arterija srca ielektroniËnim stimulatorom pacemake-rom ne zahtijevaju primjenu antibiotikaprije zahvata, ali svakom kirurπkom za-hvatu u ustima treba prethoditi kontrolakardiologa, a zahvat se izvodi u bolnici.Lokalni anestetici i vazokonstriktori ne-maju nikakvog djelovanja na elektrosti-mulatore srca, pa je njihova primjena istakao i kod pacijenata bez njih. Problemkoji se nameÊe jest pitanje mogu li elek-triËni i drugi aparati koji se upotreblja-vaju u stomatoloπkoj praksi remetiti radsrËanog elektrostimulatora. Danaπnjimodeli elektrostimulatora imaju ugrae-ne posebne zaπtitne mehanizme tako daveÊina elektriËnih i mehaniËkih aparata(turbine, mikromotori) nema πtetnog dje-lovanja na njih. Ipak, pri upotrebi tih apa-rata treba se pridræavati odreenih upu-ta:

1. aparat treba ukljuËiti neπto daljeod bolesnika i polagano ga donijeti dousta pacijenta,

2. tijekom rada ukljuËeni aparat tre-ba biti oko 30 cm udaljen od mjesta im-platiranog elektrostimulatora,

3. nakon zavrπenog rada, prije isklju-Ëenja, aparat treba odmaknuti neπto da-lje od bolesnika.

Ako pri upotrebi stomatoloπkog apa-rata pacijent osjeti vrtoglavicu, slabostili omaglicu, aparat treba odmah udaljitii prestati s radom.

Opasnost za rad elektrostimulatoradolazi u primjeni elektrokautera, vitalo-metra i kavitrona, kojima se moæe uzro-kovati privremeno ometanje rada elek-trostimulatora. Da se to izbjegne, te apa-rate treba koristiti s prekidima i vremen-ski ograniËeno, najviπe do tri sekunde, avremenski razmak izmeu pojedinihukljuËivanja treba biti duæi od deset se-kundi.

Mr. sc. Ana FajdiÊ-Furlan, dr. stom.

INFEKCIJSKI ENDOKARDITIS idanas predstavlja ozbiljno stanje jer 15%bolesnika umire usprkos lijeËenju. UËi-nak antibiotika primijenjenih prije za-hvata upitan je. Britanski istraæivaËi do-kazali su da u 60% sluËajeva endokardi-tisa nema dokazivog izvora infekcije,14% pacijenata je tri mjeseca prije poja-ve bolesti imalo neki stomatoloπki za-hvat, πto upuÊuje na to da loπa higijenausta, prije nego stomatoloπki zahvat, mo-æe biti izvor infekcije.

Kirurπki zahvati u ustima tijekom ko-jih nastaje obilno krvarenje iz gingivanajËeπÊe uzrokuju prolaznu bakterijemi-


Pod æeljom podrazumijevamo unutar-nju teænju prema nekom cilju, puto-kaz, smjernicu koju moæemo, ali ne

moramo posluπati i realizirati. Kada neko-ga upitamo: “Æeliπ li neπto popiti?”, nje-gov odabir napitka bilo koje vrste znaËi dabi toj osobi napitak sada mogao pruæiti ne-ku ugodu ili osvjeæenje. To ne znaËi nuænoda je æedan. No, kada kaæemo: “Ja samæedan!”, tada veÊ ulazimo u podruËje ono-ga bez Ëega ne moæemo, odnosno u podru-Ëje POTREBA. One Êe nas natjerati da ihzadovoljimo jer bez njih neÊemo moÊifunkcionirati.

Potrebe su, dakle, fizioloπka stanja or-ganizma izazvane nekom neravnoteæomunutar organizma ili izmeu organizma iokoline. Da bi organizam normalno funk-cionirao, one MORAJU biti zadovoljene,dok æelje MOGU, ali ne moraju. Æelje nasneÊe prisiliti da se njima bavimo, ali Êenam, u sluËaju da ih respektiramo i zado-voljimo, pruæiti obilje zadovoljstva. Takomoæemo reÊi da je glad potreba, a apetitprema odreenoj vrsti hrane æelja. Æe jepotreba, a limunada s dvije kocke leda æe-lja.

Unutraπnji goniËi

Kad smo gladni ili æedni, lako Êemoprepoznati svoje potrebe. OsjeÊat Êemo su-hoÊu u ustima ili kruljenje crijeva i slabost.ReÊi Êemo: “MORAM neπto pojesti ili po-piti!” No, uz te lako prepoznatljive potre-be, postoje i one koje Ëesto uopÊe ne pre-poznajemo iako nas tjeraju da ih zadovo-ljimo. To su potrebe za podraæajem ili sti-mulacijom, kontaktom, paænjom i prepoz-navanjem, strukturom vremena, promje-nom, seksom, slobodom, ljubavlju, vrijed-noπÊu i zabavom.

Bez njihove zadovoljenosti ne moæe-mo harmoniËno funkcionirati. Istina, ne-Êemo umrijeti, ali Êemo imati najrazliËitijeporemeÊaje u ponaπanju ili komunikaciji,bit Êemo nezadovoljni, razdraæljivi ili de-presivni, nesposobni za rjeπavanje dnev-nih teπkoÊa ili problema i konaËno bolesni.Nezadovoljene potrebe postaju unutraπnjigoniË koji preplavljuju i naπe æelje. PoËi-njemo æeljeti ono πto bar nakratko moæe

utaæiti “glad” izazvanu nezadovoljenompotrebom.

Tako æelje prestaju biti “zaËin” æivot-nih sadræaja, veÊ postaju sredstvo kom-penzacije potreba, kao kad se zasitimo sla-nim πtapiÊima jer ne stignemo ruËati.

Jedna od potreba koja moæe snaænodjelovati na naπe æelje i koristiti ih kaosredstvo kompenzacije jest potreba zaVAÆNO©∆U ili osobnom VRIJEDNO©-∆U. Kada nije zadovoljena, tjera nas da jeutaæimo razliËitim statusnim simbolima.Zbog nje Êemo æeljeti kupiti skup, a nesamo funkcionalan i siguran auto; odjenutimodernu odjeÊu odreene marke Ëak i kadnije udobna; ljetovati u mondenom ljeto-valiπtu, zadobiti poloæaj ili titulu. NeÊemomoÊi biti jednako dobri, uspjeπni ili pa-metni. Æeljet Êemo “pobijediti” druge i do-kazati da smo bolji, vjeπtiji, poslovniji, in-formiraniji, zabavniji. To Êe nam privre-meno pomoÊi da se osjetimo VAÆNI i CI-JENJENI, PRIHVA∆ENI, a moæda iVOLJENI.

Potrebe da budemo vaæni, cijenjeni,prihvaÊeni i voljeni svojstvene su svakomËovjeku, priznao on to sebi ili ne. Kao bebezadovoljavali smo ih fiziËkim kontaktom ibliskoπÊu sa svojim roditeljima, a danas toËinimo kroz simboliËke oblike “maæenja”.Pozdravljamo jedni druge, maπemo si, tap-πemo se po ramenu, rukujemo se, Ëestita-mo, dajemo komplimente, poklanjamo po-klone, dodjeljujemo priznanja... Provjeritekako se osjeÊate kad vam netko Ëestita navaπem postignuÊu ili vam kaæe da ste lije-pi, mudri, plemeniti. Kao da dobijemo vrlookrepljujuÊu hranu. I ne samo to. Kad net-ko u nama veÊ vidi lijepog, mudrog, ple-menitog Ëovjeka, neÊemo ga htjeti izne-vjeriti. Potrudit Êemo se i nadalje biti ta-kvi. Na taj naËin pohvale i podrπke zado-voljavaju Ëovjekovu “glad” za prihvaÊa-njem i vaænoπÊu i motiviraju na nova po-stignuÊa i samoodgoj.

Sve to, naravno, ima smisla pod uvje-tom da smo iskreni. Laæ i laskanje ljudilako prepoznaju. Njima Êemo izazvati ljut-nju, prezir i bunt.

SljedeÊe je pitanje: moramo li poticaj ipotvrdu vaænosti dobivati samo od drugihljudi?

Zadovoljstvo samim sobom trebanjegovati

Naravno da NE. Svatko od nas moæebiti samome sebi NJEGUJU∆I I POD-RÆAVAJU∆I RODITELJ. Svatko moæesamome sebi reÊi i Ëestitati: “Ovo si dobrouËinio. Ti si mudro i plemenito biÊe.” Bit-no je imati UNUTARNJE KRITERIJE pokojima procjenjujemo. Zaπto bi tui krite-riji bili mjerodavniji od naπih? Zaπto mo-æemo biti sebi lijepi samo kad nam drugikaæu da smo takvi; zaπto smijemo biti za-dovoljni sobom samo kad su drugi zado-voljni? Poznavanje tuih kriterija moæenam posluæiti za usporeivanje i propiti-vanje objektivnosti naπih. To je poticaj darazmislimo jesmo li prestrogi ili prepopu-stljivi prema sebi. Ali, nakon prosuiva-nja, MI smo ti koji ODLU»UJEMO πto jeNAMA VAÆNO i πto Êemo smatrati vri-jednoπÊu, a πto postignuÊem.

Emocionalna inteligencija

POTREBA ZA OSOBNOM VAÆNOSTIZa emocionalno inteligentne ljude kaæemo da su EMOCIONALNO ZRELI. Jedna od oznaka te

zrelosti jest prepoznavanje, prihvaÊanje i zadovoljavanje osobnih æelja i potreba.

Pohvala motivira

Gotovo svi imamo iskustvo u kontaktus ljudima koji moraju biti centar paænje.PriËaju opπirno i dramatiËno, puni su sen-zacionalnih vijesti, uvijek su u toku, o sve-mu moraju imati komentar, naputak ili do-sjetku. Mogu dominirati izborom mjestana kojem sjede, neobiËnim izgledom, “pre-sudama” koje donose, hvaljenjem ili doka-zivanjem. Kao da ih neπto tjera na takvoponaπanje, kao da sve to MORAJU Ëiniti.Kada postanu svijesni svojih postupaka,znaju se ljutiti na sebe, ali i dalje Ëine isto,sve dok svoju potrebu ne zadovolje na dru-gaËiji naËin.


Kada Ëovjek zna koliki mu je kvocijentinteligencije, niti Êe mu biti vaæno πto net-ko misli o njegovoj inteligenciji, niti Êedrugima stalno morati dokazivati da je pa-metan. Bit Êe mu dovoljno da se sluæi tomsvojom sposobnoπÊu i uæiva u rezultatimakoje mu donosi. Neprestano dokazivanjekoliko je pametan zapravo bi govorilo daon sam ne vjeruje u to, da sebe svako malomora ponovo i ponovo uvjeravati. A uvje-ravajuÊi sebe, uvjeravao bi i davne autori-tete, koji joπ uvijek gospodare njegovimmislima, iako moæda viπe ne æive u fiziË-koj blizini.

Gluma je zamka

Biti emocionalno inteligentan, znaËiosvijestiti i odvojiti tua oËekivanja, uvje-renja, stavove i vjerovanja od svojih. Sada,u odrasloj dobi JA sam taj koji MOÆEBIRATI πto je vaæno, a πto nije; na πtoÆELIM usmjeriti svoju pozornost i aktiv-nost, a πto Êu propustiti. JA kreiram, odlu-Ëujem, prepuπtam se ili mijenjam, prihva-Êam ili pregovaram. Moj je æivot MOJAODGOVORNOST. Viπe mi nitko nijeKRIV za loπe ishode, niti zasluæan za do-bre. O mojim izborima ovise moja uspje-πnost, koliËina radosti, zadovoljstvo i osje-Êaj realiziranosti.

Tako nam aktivna pozicija prema iza-zovima æivota donosi konkretne rezultate ipostaje jedan od najsnaænijih izvora osob-ne VAÆNOSTI I MO∆I.

No, u svim podruËjima æivota nismo

jednako vjeπti, sposobni i uspjeπni. Ako topokuπamo prikriti, sami Êemo sebe ulovitiu zamku. GlumeÊi da jesmo ono πto nismo,da znamo i moæemo ono πto ne znamo i nemoæemo, neÊemo smjeti pitati, traæiti do-datna objaπnjenja ili pomoÊ. Tako sami se-bi oduzimamo moguÊnost uËenja, razvija-nja i napredovanja. Uz to Êemo neprestanostrepiti da drugi ne otkriju kako nismo ta-kvi kakvima se pokazujemo. Troπit Êemosilnu energiju na prikrivanje svog stanja,umjesto da je koristimo za razvoj i realiza-ciju svojih kapaciteta.

MudroπÊu do zadovoljstva

Izlaz je iz te pozicije prihvaÊanje svogstvarnog stanja kao polaziπta na putu raz-voja. Nitko se nije rodio uspjeπan. »ak ikod izrazito talentiranih ljudi, uspjeh poËi-va na upornosti i radu. Ono πto su drugipostigli govori da je to moguÊe postiÊi.Prema tome, umjesto da glumimo kakosmo obrazovani, naËitani, sretni, uspjeπni,zadovoljni ili neπto drugo, mi to moæemo ibiti. Potrebno je htjeti, uloæiti vrijeme irad. Pri ostvarivanju osobnog sna, sam pro-ces ostvarivanja uæitak je koji dodatno mo-tivira.

A kada postavimo svoje ciljeve, naro-Ëito snaæan osjeÊaj vrijednosti pruæa sva-kodnevna potvrda osobne MUDROSTI prinjihovom ostvarivanju. ZahvaljujuÊi njoj,izgovarat Êemo samo ono πto je poticajnou datom trenutku i Ëiniti samo ono πto pri-

donosi ostvarenju naπih najviπih ciljeva.NeÊemo gubiti vrijeme i energiju na bez-naËajno.

Umjesto da priËamo bez prestanka i“otimamo” tuu paænju, svojom ÊemomudroπÊu potaknuti druge da budu cen-tralne osobe, da kaæu neπto o sebi ili otemi, da se osjeÊaju dobro, budu zadovolj-ni. Povratno Êemo dobiti kreativne, otvo-rene, iskrene i povjerljive ljude za zajed-niËke aktivnosti i suæivot. Umjesto da kon-troliramo i dokazujemo koliko smo spo-sobni, svojom Êemo mudroπÊu osposobitidruge da budu samostalni. Zauzvrat Êemodobiti potrebno vrijeme i Ëiniti ono πtostvarno volimo.

Umjesto da drugima rjeπavamo proble-me, mudro Êemo ih potaknuti da sami na-u rjeπenje. Tako nas ni ubuduÊe neÊe tre-bati.

Procijenit Êemo da nije mudro “pobje-ivati” druge jer ih to motivira na daljuborbu. Mudrije je istaknuti tua postignu-Êa i time ih motivirati na suradnju. Pohva-lom Êemo nahraniti i svoje i tue samopo-uzdanje, umjesto da ga kritikom potkopa-vamo.

I svaki put Êemo se osjeÊati VAÆNI-MA i MO∆NIMA jer, zahvaljujuÊi svojimmudrim odlukama i izboru, odræavamoosobni mir, zadovoljstvo, osjeÊaj realizi-ranosti i SRE∆E. Znat Êemo to i kad tonitko drugi ne primijeti.

Vesna ©palj, prof.

Darko: Jesi li mi popeglala odjeÊu?Darija (podrugljivim tonom): “Jesi li

mi popeglala ...?” Sam si peglaj! ©to sam tija ovdje - sluπkinja?

Darko: Ne bi se baπ reklo da si mi slu-πkinja. Barem bi znala kuhati, pospremati iËistiti...!

To bi moglo biti zabavno. Ali taj bolnirazgovor vodio je par koji se za nekolikogodina razveo (πto nas i ne treba iznenadi-ti).

U detaljnu analizu emocionalne vezedvoje partnera spadaju i korozivni osjeÊajikoji mogu razoriti brak.

Emocionalna ekologija braka moæe seiscrpiti s tolikom preciznoπÊu da je mogu-Êe predvidjeti koji Êe se parovi razvesti urazdoblju od 3 godine jer se vide znaciupozorenja koji govore o tome da je brak uopasnosti. U zdravom braËnom odnosupartneri osjeÊaju slobodu izraæavanja pri-tuæbi, ali u napadu bijesa prituæbe se izra-æavaju na destruktivan naËin, kao napad napartnerov karakter.

Na primjer, Nataπa i njezina kÊi iπle sukupiti cipele, dok je njezin suprug Nadoiπao u knjiæaru. Dogovorili su se da Êe seza jedan sat naÊi ispred poπtanskog ureda.Nataπa je bila toËna, ali Nado nije bio nigd-je na vidiku. “Gdje je? Film poËinje zadeset minuta”. Nataπa kÊerki: “Ako posto-ji naËin da tvoj otac neπto pokvari, on Êe toi uËiniti.” Kada se Nado pojavio deset mi-nuta kasnije, radostan zbog toga πto je slu-Ëajno susreo prijateljicu i ispriËavajuÊi sezbog kaπnjenja, Nataπa ga je napala neo-buzdanim rijeËima: “Sigurno si vidio svo-ju bivπu k...”

VeÊina parova s vremena na vrijemeiskusi takve situacije, u kojima se prituæbana neπto πto je jedan od partnera uËinioiznosi kao napad na osobu umjesto na onoπto je uËinio. Ali tako teπke osobne kritikeimaju neusporedivo πtetniji emocionalniuËinak.

Prituæba ili kritikaVjerojatnost ponavljanja takvih napa-

da time je veÊa πto jedan od partnera ima

▲

Psihologija braka

BRA»NEPUKOTINE”Tekmuπkarac i æenazajedno ËineËovjeka.”


izraæeniji dojam da njegove prituæbe pro-laze neopaæeno ili se zanemaruju. Razlikeizmeu prituæbi i osobnih kritika vrlo sujednostavne. Kod prituæbe supruga kon-kretno navodi πto je uzrujava i kritizirasuprugov postupak, a ne njega, govoreÊimu kako se zbog toga osjeÊa: “Kada sizaboravio peglati odjeÊu, stekla sam do-jam da ti do mene uopÊe nije stalo.” RijeËje o izrazu temeljne emocionalne inteli-gencije i nimalo ratoborne. Ali kod osobnekritike ona se koristi odreenim proble-mom kako bi izvela globalni napad na su-pruga: “Uvijek si tako sebiËan i nemaran.Time samo dokazujeπ da se nikada ne mo-gu pouzdati u to da Êeπ neπto uËiniti kakovalja.” Zbog takve kritike osoba koja tosluπa osjeÊa stid, osjeÊa da je partner nevoli, da je okrivljuje i da s njom neπto nijeu redu, a zbog svega toga vjerojatnija jeobrambena reakcija, a ne koraci prema po-boljπanju situacije.

Takve su reakcije joπ izraæenije kada jekritika optereÊena prijezirom, koji je naro-Ëito razorna emocija. Prijezir se lako po-javljuje uz bijes, obiËno se ne izraæava sa-mo rijeËima, nego i tonom i bijesnim po-stupcima. NajËeπÊi oblici, dakako, jesu ru-ganje i vrijeanje: “budala, k..., kukavi-ca...” Ali jednako su bolne geste koje pre-nose prijezir, osobito prijeziran osmijeh ilipoloæaj usana, koji su univerzalni znakovigaenja, ili kolutanja oËima, kao da osobaæeli reÊi: “O Boæe!”

Zaπtitni znak prijezira u izrazu lica za-pravo je kontrakcija miπiÊa koji kutoveusta povlaËi u stranu, dok se oËne jabuËiceokreÊu uvis. Kada jedan od partnera natrenutak pokaæe te znakove, drugi, u pri-krivenoj emocionalnoj izmjeni, reagira na-glim ubrzanjem rada srca za dva do tri ot-kucaja u minuti. Taj prikriveni razgovorima i svoju cijenu: pokazuje li suprug pri-jezir redovito, njegova Êe supruga biti sklo-nija Ëitavome nizu zdravstvenih tegoba, odËestih prehlada i gripa do upala mjehura igljiviËnih oboljenja, kao i simptoma ga-strointestinalnih poremeÊaja.

A kada njezino lice pokazuje gaenje,koje je blizak srodnik prijeziru, Ëetiri iliviπe puta tijekom petnaestominutnog raz-govora, rijeË je o preπutnome znaku da Êese par vjerojatno razvesti u razdoblju odsljedeÊe Ëetiri godine.

Napad izaziva protunapad

Dakako, povremeno iskazivanje prije-zira ili gaenja neÊe okonËati brak. Takviemocionalni voleji prije su sliËni puπenju ivisokoj razini kolesterola, kao riziËnim

faktorima koji pridonose razvoju srËanihoboljenja; πto su intenzivniji i dugotrajniji,to je opasnost veÊa. Na putu do razvodajedan od tih partnera viπe vremena provodiizvan kuÊe, s voljenom osobom, jer je na-πao rame za plakanje.

Jedan od tih faktora predvia sljedeÊi,svaki put na sve nesretnijoj i neugodnijojrazini. Stalne kritike i prijezir ili gaenjeznakovi su opasnosti jer pokazuju da su onili ona preπutno donijeli negativan sud opartneru. U njegovim ili njezinim mislimapartner je meta stalne osude.

Takvo negativno i neprijateljsko raz-miπljanje prirodno dovodi do napada zbogkojih onaj drugi partner zauzima obrambe-ni poloæaj, ili je spreman na protunapad.

Te dvije vrste reakcije tipa “borba ilibijeg” naËini su na koje braËni drug moæereagirati na napad. Najprirodnija je reakci-ja uzvratiti napadom, nekontroliranim bi-jesom. Takav pristup najËeπÊe zavrπava

beskorisnim gromoglasnim obraËunom.Meutim, alternativna reakcija - bijeg mo-æe biti pogubnija, naroËito kada bijeg za-pravo znaËi povlaËenje u neprobojnu tiπi-nu.

Bijeg iza visokog neprobojnog zidakrajnji je oblik obrane. Osoba koja se takobrani jednostavno se gasi, praktiËki se po-vlaËeÊi iz razgovora i reagirajuÊi samo ka-menim izrazom lica i πutnjom.

Takvim postupkom upuÊuje snaænu,zastraπujuÊu poruku, neπto poput mjeπavi-ne ledenog distanciranja, superiornosti igaenja. On se uglavnom pojavljivao ubrakovima pred kojima su bile velike ne-volje. U takvim sluËajevima suprug je biotaj koji se zatvarao iza neprobojnog zida,reagirajuÊi na æenine napade, kritike i pri-jezir. Kao uobiËajen odgovor, takvo zatva-ranje razorno djeluje na zdravlje veze: nji-me se zatvaraju sve moguÊnosti za izglai-vanje sporova.

Vidjet Êemo zbog Ëega Ëovjek ulazi u brak. Za to Êe nam posluæiti izjavemuπkaraca i æena koji su se u braku razoËarali.Muπki odgovori:- Oæenio sam se jer sam doπao u godine kad se treba æeniti.- Oæenio sam se da se uklonim iz nesnosnih prilika u roditeljskoj kuÊi.- Rano sam ostao bez roditelja, bio sam osamljen, nitko me nije razumio, teπkosam se sam probijao kroz æivot.- Na brak me prisilila njezina trudnoÊa.- Oæenio sam se iz ljubavi na prvi pogled.- Zasitio sam se menze.- Oæenio sam se jer je to obiËaj, a i moji su se vrπnjaci veÊ svi poæenili, na ljubavpritom nisam ni mislio.Æenski odgovori:- Udala sam se kad sam zanijela; uËinila sam to dijelom iz stida, dijelom izinteresa, a najmanje iz ljubavi.- Htjela sam postati nezavisna od roditelja i osloboditi se njihova stroga nadzora.- Udala sam se u saznanju da dolazi starost, pa sam se nadala da Êu ju u brakulakπe podnijeti.- Udala sam se na æelju svojih roditelja.- Udala sam se jer mi je baka umrla, a majka mi se preudala pa sam ostalasama na svijetu.- »eznula sam za promjenom u naËinu æivota.- Udala sam se da ne ostanem usidjelica.

Kraj na vidiku

To su moæda i najopasniji razlozi zabrak. Partner je mogao praktiËki Ëitavo vri-jeme misliti najgore o braËnoj druæici, svenjezine postupke tumaËiti u negativnomesvjetlu. Nevaæna pitanja pretvaraju se uvelike bitke, partneri neprestano bivaju po-vrijeeni. S vremenom, partner poËinjesvaki, pa i najmanji problem u braku sma-trati ozbiljnim i nepopravljivim, jer samopreplavljivanje sprjeËava bilo kakav po-kuπaj popravljanja situacije. Kako se to na-stavlja, sve je viπe izgleda da je posvebeskorisno razgovarati o problemima ipartneri poËinju sami umirivati vlastite

uzrujane osjeÊaje. PoËinju voditi paralelneæivote, æiveÊi izolirano jedno od drugoga iosjeÊajuÊi se usamljenima unutar braka.SljedeÊi je korak, i preËesto, razvod.

Na tom putu do razvoda, tragiËne po-sljedice nedostatka emocionalnih sposob-nosti vidljive su i same po sebi. Kada odre-eni par ue u zaËarani krug kritiziranja iprijezira, obrane i zatvaranja u zidove muË-nih misli i emocionalnog preplavljivanja,veÊ i sam taj krug odraæava raspad emo-cionalne svijesti o vlastitoj liËnosti i samo-kontrole, empatije i sposobnosti umiriva-nja i tjeπenja partnera i samoga sebe.

Mr. sc. George Salebi, dr. med.


Freud je naglasio u psihoanalitiËkojπkoli: materinsi kompleks najËeπÊije uzrok skretanja u istospolnost.

Osnovni faktor neurotiËnog razvoja liËno-sti vlastohlepna je majka i slab, povodljivotac. Gruba, hladna, autoritativna mati, ko-ja se vlada poput muπkarca, a u obiteljizapovijeda i svima nameÊe svoju volju,moæe svojom autoritativnoπÊu uliti u sinastrah pred æenskim spolom. Poznato je,naime, da dijete svoje dojmove o roditelji-ma prenosi na sve ljude. Ako je djeËak utijeku cijelog svog razvoja æivio u stalnomstrahu pred majkom, prenosi taj strah nasve nosioce æenskog spola. Odbojan stavdjeËaka prema majci, odnosno æeni, moæese pojaËati sve do mrænje pa i odvratnosti.To Êe onda biti joπ snaæniji motiv za skre-tanje u homoseksualnost.

No, majka moæe i na drugi naËin bitiosnovni pokretaË istospolnog nagona svo-ga sina. »esto se dogaa da majka sina,osobito jedinca, jako razmazi, da ga veæeuza se, uËini ga potpuno ovisnim o sebi inesposobnim da se oslobodi njezina utje-caja. Takav muπkarac ostaje dugo, katkadi doæivotno, nesamostalan i u svemu zavi-san od æelja i odluka svoje majke.

Zarobljeni osjeÊaji

On je na nju osjeÊajno vezan na nepri-rodan, pretjeran naËin te na nju projecira,makar nesvjesno, svoje erotske teænje. Pri-rodno je da seksualna komponenta u Ëita-voj toj nezdravoj osjeÊajnosti izmeu maj-ke i sina ostaje obiËno pritajena i njimasamima skrivena. No, takav se muπkarac usvom ljubavnom æivotu ne moæe otrgnutiod svoje majke i ne zna svoje ljubavneosjeÊaje upraviti na druge æene. Zato izlaziz svojih libidinoznih prohtjeva ponekadnalazi u homoseksualnoj aktivnosti.

I æenskoj homoseksualnosti (lezbijka)isto je uzrok u odnosu izmeu majke i kÊe-ri. I tu najveÊu ulogu ima vlastohlepna maj-ka. Ako joj je poπlo za rukom da kÊer veæeuza se i s njome stvori tabor protiv oca“slabiÊa”, moæe se dogoditi da kÊi meha-nizmom identifikacije naprosto u sebe pre-nese lik majke i potpuno poprimi njezine

stavove i osjeÊaje prema drugom spolu.Agresivna i vlastohlepna æena obiËno pre-zire muπkarce, podcjenjuje ih, ponizuje iismijava u liku svoga muæa. Prirodno je dato kod kÊeri moæe pobuditi isto takav stavprema muπkom spolu uopÊe, a to je jakmotiv za razvijanje libidinoznih æelja pre-ma vlastitom spolu. Malo je, naime, vjero-jatno da Êe se pojaviti nagon prema spolukoji se podcjenjuje.

Muπko je dijete katkad petjerano veza-no uz oca, osobito ako su u obitelji na jed-noj strani otac sa sinom, a na drugoj majkasa kÊerkom. Zatim, na oca osjeÊajno previ-πe vezan, a od majke uplaπen djeËak, moæei u odraslo doba ostati viπe zainteresiran zamuπki nego za æenski spol.

Sloæeni obiteljski odnosi

Agresivan i grub otac moæe utjecati ina psihoseksualni razvoj æenskog djeteta.Uplaπena njegovim surovim postupkomprema æeni, djevojËica gubi svako povje-renje u muπki spol, koji joj je odbojan iboji ga se u osobi svog oca. U takvoj situa-ciji, kad je æena uvjerena da je odviπe opa-sno upuπtati se u bilo kakvu spolnu vezu smuπkarcima, njezina se libidnost vrlo lakousmjerava prema æenskom spolu.

Teπka ljubomora i suparniπtvo meubraÊom i sestrom mogu takoer pridonijetirazvoju homoseksualnosti. Ako su se bratprema sestri ili sestra prema bratu uvijekosjeÊali zapostavljeni i manje voljeni ilipak sasvim odbaËeni, sestra ili brat mogu usebi izgraditi duboku mrænju prema dru-gom spolu, u kome vide razlog svoje zapo-stavljenosti.

Ima roditelja koji svoje dijete odgajajukao suprotan spol. To se osobito dogaadjevojËicama koje su se rodile umjesto æe-ljenog sina.

Kad se dijete psihiËki razvije u mu-πkarca, a po prirodi je æena, ili obratno, uodraslo se doba neÊe moÊi tako lako snaÊiu vlastitoj spolnoj ulozi, nego Êe radije raz-vijati interese i æelje suprotnog spola, ukome je odgojeno. Tada Êe njegove teænjebiti preteæno usmjerene na vlastiti spol.

Druπtveno-kul turnirazlozi pogoduju razvojuistospolnog nagona. Pozna-to je da se u patrijarhalnomdruπtvenom ureenju mu-πkarcu pridaje mnogo veÊavaænost nego æeni. Zatim,na podcjenjivanje æenskispol reagira otporom premamuπkom spolu, πto se oËi-tuje u nepovjerenju premamuπkarcima, u otvorenoj ili skrivenoj agre-sivnosti prema njima, u lukavosti i himbe-nosti, u teænji da se oponaπa drugi spol, ufrigidnosti, u potpunom odricanju od sva-ke seksualne veze s muπkim spolom. Op-tereÊen takvim nazorima, muπkarac vidi uæeni takmaca i stalnu opasnost za svoj pre-stiæ. To mnoge muπkarce Ëini nesigurnimapred æenom i toliko obeshrabrenima u nji-hovoj spolnoj ulozi da se radije odriËu sva-kog intimnog dodira sa æenom nego da seizloæe eventualnom neuspjehu. Tu se i opetjavljaju sve moguÊnosti za procvat homo-seksualnih teænji.

LijeËenje

Homoseksualne je nagone teπko uklo-niti. To se moæe postiÊi samo dugotrajnompsihoterapijom, ali i ona postiæe neke re-zultate samo u dijelu sluËajeva.

Naπ zakonik predvia kaznu za zavo-enje maloljetnih osoba, i mislim da bibilo dovoljno da se taj zakonik odnosi jed-nako na heteroseksualno, kao i na homo-seksualno zavoenje. Zakonski pak pro-goniti nekoga samo zbog Ëinjenice πto imaistospolne interese, bez obzira na to da li jepoËinio djelo, mislim da je zapravobesmisleno. Ako je rijeË o ucjenama, pre-varama i drugom kriminalu u vezi s homo-seksualnosti, svega toga ima znatno viπe uheteroseksualnim odnosima.

Ako se progoni muπka prostitucija, istoje tako potreban i kriviËni postupak protivonih muπkaraca koji podræavaju æenskuprostituciju.

Mr. sc. George Salebi, dr. med.

Homoseksualne æelje

BRA»NI ODNOSI TEMELJ SPOLNOSTI DJECEKorijen ili glavni uzrok homoseksualnih æelja treba traæiti u obiteljskoj situaciji koja je u

djetinjstvu utjecala na oblikovanje neËije liËnosti. Glavna osoba u obitelji, koja ima i najveÊiutjecaj na razvoj djeËje liËnosti, jest majka. Zato ona Ëesto igra presudnu i u psihoseksualnom

dozrijevanju mlade liËnosti.


Zbog nagle ili postepene pojaveboli dolazi do promjene pokret-ljivosti i dræanja tijela, πto po-

novno utjeËe na pojaËanje boli.Ako je pacijent, npr., zbog nagle

pojave boli u kriæima ostao u polusavi-jenom poloæaju, moæemo ga poleÊi natrbuh, s jednim ili viπe jastuka ispodtrbuha, da bi se osjeÊao relaksirano ibez boli. Ostavimo ga tako odreenovrijeme i, ako se osjeÊa dobro, skida-mo jedan po jedan jastuk dok se neizravna (slike 1. i 2.).

Kada je taj poloæaj bezbolan, poku-πamo podignuti gornji dio tijela ili seosloniti na laktove.

Metode Mc Kenzie

Mc Kenzie metoda za lijeËenje bol-ne kraljeænice ukljuËuje funkcionalnudijagnostiku i terapiju mehaniËki uzro-kovanih funkcionalnih smetnji cijelekraljeænice. Metoda je potekla s No-vog Zelanda i razvila se po cijelomsvijetu.

Nakon testiranja poloæaja i pokretakoji uzrokuju bol, pacijenta nauËimokako da te pokrete ili poloæaje prekine,promijeni ili ograniËi, a istovremenoda usvoji pokrete koji smanjuju bol.

Ponavljanjem odreenih pokretadolazi do smanjenja boli i senzacijakoje se πire duæ ruke ili noge.

Za taj tretman potreban je fiziotera-peut koji je posebno obuËen za tu teh-niku i koji Êe na temelju dobivenogtesta, dræanja i odreenih pokreta od-rediti vjeæbe koje Êe pacijent raditi uznadzor fizioterapeuta i kod kuÊe. U slu-Ëaju pojaËanih bolova, vjeæba se preki-da (slika 3.).

Pacijent se upuÊuje na program sa-moterapije, i tako mu se predaje odgo-vornost za njegove smetnje.

Metoda PNF

Osim te metode, koristi se i PNF

(proprioceptivna neuromuskularna

facilitacija), tj. moderni pristup medi-cinske gimnastike koji olakπava radmiπiÊa, potiËe njihov rad ili smanjujebol.

PNF filozofija uËi nas da svaki Ëo-vjek, ukljuËujuÊi i one s poteπkoÊama,ima neiskoriπtene potencijale te namotkriva nove moguÊnosti rada s paci-jentom. Svaka naπa dnevna aktivnostnije samo upotreba ruke ili noge, negoje ukljuËeno cijelo tijelo, ali mi toganismo svjesni. Tek kada je neka funk-cija smanjena ili oteæana, postajemosvjesni odreenih dræanja i pokreta ko-ji pojaËavaju bol.

Akutna faza boli lokomotornog aparata

VJEÆBE DO GRANICE BOLIBol je zaπtitna reakcija organizma koja nam kazuje da neπto nije u redu i moramo je respektirati.Jedna od osnovnih preporuka u akutnoj fazi boli lokomotornog aparata jest mirovanje. Moæemo li

napraviti i neπto drugo?

Npr.: nakon prijeloma donjeg dije-la kostiju podlaktice i skidanja gipsa,osim boli i smanjene pokretljivosti ruË-nog zgloba, najËeπÊe dolazi do promje-ne dræanja cijelog tijela (ruku πtedimo,rame je podignuto i nagnuti smo malou stranu).

Osnovni je princip PNF-a da svakitretman ukljuËuje cijelo tijelo, a nesamo specifiËan problem ili seg-ment tijela. Pristup je pozitivan,pojaËavajuÊi i koristeÊi ono πto pa-cijent moæe napraviti za postiza-nje najveÊe moguÊe funkcije, tj. zasmanjenjem bola i poveÊanje po-kretljivosti.

KoristeÊi grau, tj. biodinamiku Ëo-vjeËjeg tijela, moæemo raditi indirekt-no. To znaËi da, ako imamo bol na lije-voj ruci, moæemo u odreenom polo-æaju koristiti trup - lopaticu ili zdjeli-cu, desnu ruku, lijevu ili desnu nogu, ada dobijemo æeljeni rezultat na lijevojruci. Pacijent je vrlo aktivno ukljuËenu tretman, njegova paænja usredotoËe-na je na ono πto radi i istovremeno po-staje svjestan svojih pokreta.

Osnovno na πto moramo paziti kadradimo s pacijentom jest da ne izazo-vemo bol i zamor.

Oba koncepta temelje se na potpu-no individualnom tretmanu pacijenta,ovisno o njegovim simptomima i funk-cionalnim potrebama.

Mirovanje u akutnoj fazi boli loko-motornog aparata nekad je neophod-no, no ne i jedini moguÊi izbor tretma-na.

Gordana PoπËiÊ, viπi fizioterapeut

Slika 1.

Slika 2.

Slika 3.


Ne postoje potvreni, dokumenti-rani sluËajevi prenoπenja obolje-nja s osobe na osobu. Utjecaj bo-

lesti na zdravlje æivotinja i ljudi moæebiti poguban.

Bolest uzrokuje bakterija - Bacillusanthracis, Ëije spore mogu u prirodi op-stati godinama i desetljeÊima, ËekajuÊisljedeÊeg domaÊina.

Bolest postoji kod æivotinja i ljudi uveÊini zemalja supsaharske Afrike i Azi-je, u nekoliko juænoeuropskih dræava, uAmerici i nekim podruËjima Australije.Povremeno se bolest u æivotinja pojav-ljuje i u drugim zemljama.

Tri su oblika antraksa kod ljudi: koæ-

ni - nastaje kada spore prodru kroz ozli-jeenu koæu; gastrointestinalni - nasta-je jedenjem (unosom) zagaene hrane,napose mesa æivotinja uginulih od bole-sti, i pluÊni - nastaje udisanjem sporaantraksa iz zraka.

Koæni oblik predstavlja 95% svihoboljenja ljudi. Sva su tri oblika potenci-jalno smrtonosna ako se ne lijeËe od-mah.

Prevencija

SprjeËavanje antraksa kod æivotinja iljudi temelji se na mjerama kontrole sto-ke u endemskim podruËjima, kao πto suzaπtita kod izlaganja leπinama stoke ivakcinacijama izloæenih pastira. Najefi-kasnija je metoda uniπtavanja spaljiva-nje na naËin koji osigurava dovoljnu to-plinu za sterilizaciju. U praksi, lokalniuvjeti u mnogim endemskim zemljamaonemoguÊavaju primjenu tih jednostav-nih mjera. U industrijaliziranim zemlja-ma prevencija se sastoji u dobroj poljo-privrednoj i industrijskoj higijeni.

Cjepivo je dostupno za ljude i æivoti-nje. Kod ljudi njegova uporaba mora bitiograniËena na grupe visokog rizika - naprofesionalno izloæene osobe i neke voj-ne postrojbe.

Izolacija pacijenta i karantena nisupotrebne. OdjeÊu i drugi zagaeni mate-rijal treba uniπtiti, najbolje spaljivanjem.

LijeËenje

Antibiotska terapija obiËno rezultiradramatiËnom oporavku Ëovjeka ili æivo-tinje zaraæenih antraksom, ako se dajeprije ili odmah nakon pojave bolesti. An-tibiotska terapija moæe se dati i za profi-laksu, kod nesimptomatskih pacijenataza koje se vjeruje da su bili izloæeni spo-rama antraksa.

S interneta Antraks

Neprijatelj u pismuAntraks je prvenstveno bolest sisavaca biljojeda, iako je poznato da su od njega oboljeli i neki

drugi sisavci i ptice. »ovjek dobije bolest direktno ili indirektno od zaraæene æivotinje, iliprofesionalnom izloæenoπÊu zaraæenim ili zagaenim æivotinjskim proizvodima. Kontrola stoke je,

dakle, glavni naËin za smanjenje obolijevanja.

Uputa Ministarstva zdravstva o postupanjusa sumnjivim pismonosnim poπiljkama

1. Pismonosne i ostale poπtanske poπiljke koje se po vanjskim obi-ljeæjima uËine sumnjivima (neuobiËajeni poπiljatelj, eventualni neuobi-Ëajeni sadræaji prema vanjskom opipu i sliËno) najbolje je NE OTVARATIjer su poπiljke praktiËki neopasne dok su zatvorene.

S njima treba postupiti kako slijedi:

- poπiljku spremiti u adekvatnu plastiËnu vreÊicu i odnijeti u najbliæupolicijsku postaju,

- nakon toga sapunom dobro oprati ruke u toploj vodi,

- osobe koje su bile u dodiru s neotvorenim “sumnjivim” poπiljkama nemoraju se u svrhu prevencije zaπtiÊivati odreenim lijekovima.

2. Ako je doπlo do otvaranja pismonosne ili druge poπiljke te sesadræaj uËini sumnjivim, treba postupiti kako slijedi:

- o tome obavijestiti policiju,

- izaÊi iz prostorije u kojoj je poπiljka i zatvoriti prostoriju, odnosnosprijeËiti pristup ljudi u nju,

- Ëekati dolazak policije radi eventualnog neπkodljivog preuzimanja po-πiljke,

-nakon uklanjanja takve poπiljke, prostoriju Êe na adekvatan naËin de-zinficirati pravna osoba ovlaπtena za obavljanje poslova dezinfekcije,dezinsekcije i deratizacije,

- osobe koje su bile u kontaktu s otvorenom poπiljkom “sumnjivog sadr-æaja”, ili u njenoj neposrednoj blizini, trebaju se podvrgnuti zaπtiti uzima-njem odgovarajuÊih lijekova.

Zarazne æivotinje

Nakon prve zaraze u stadu, æivotinjetreba odmah maknuti s polja i redovitokontrolirati pojavu znakova bolesti. Uendemskim podruËjima ili kod opasno-sti od pojave bolesti stado treba vakcini-rati.


Penjem se stubiπtem svoje zgrade prema svome stanu natreÊem katu. Dok prolazim pored vrata na prvom katu, Ëujemglasan plaË malog djeteta; na drugom se katu Ëuje vika, a natreÊem se iz jednog stana ne Ëuje niπta. Ta bi tiπina trebala bitiu pozitivnom smislu, ali veÊ se nekoliko dana ne Ëuje ni πuπanj,a i bakicu iz toga stana ne viam veÊ duæe vrijeme. PoËinjem sepitati da li da pokucam na vrata ili ne. ©to ako probudim bakui onda se samo osramotim ne znajuÊi πto da kaæem. Ili bihmoæda trebala reÊi: “Ah, doπla sam samo provjeriti jeste liæivi!” Te slike prolaze mi glavom i obuzima me neÊkanje. A akose bakici zbilja neπto dogodilo? SljedeÊeg trena ulazim u stan.Za ruËak je moje omiljeno jelo, a na TV-u omiljena serija i veÊzaboravljam na baku, zaplakano dijete i svau iz susjednihdomova.

Sjedim zavaljena u kauË, udubljena u televiziju. OdluËilasam se malo odmoriti od kompjutorskih igrica i pogledati πtodanas ima na TV-u. Na trenutak pozornost mi privlaËi reklama“Meunarodna godina volontera”. Volonteri, volonteri. Pi-tam mamu da li bi ikad volontirala u nekoj bolnici ili domu, aona spremno odgovara kako njoj upravo treba jedan volonterza brisanje praπine. VraÊam se u svoju sobu jer me takva vrstavolontiranja ne zanima. Razmiπljam o ljudima koji volontirajuna ratiπtu, na minskim poljima, riskirajuÊi svoj æivot samo dabi spasili tui. Za to, naravno, ne dobivaju nikakvu plaÊu, alizar nije najveÊa plaÊa sjaj u tuim oËima, zahvalan pogled ilisuza radosnica? U danaπnjem svijetu, u kojem se svi polako

2001. Meunarodna godina volonteraokreÊemo materijalizmu, a sve viπe zaboravljamo one duhov-ne, istinske vrijednosti, teπko je naÊi pravu osobu koja bi semogla potpuno posvetiti nekome strancu, zanemarujuÊi svojprivatni æivot. Ne, ne bih to mogla uËiniti. No, moæda bi upravozbog mojeg volonterstva nekome dan bio kraÊi i ugodniji. Ko-liko bih ljudi mogla upoznati i prijatelja steÊi! Kada bih krenu-la s volonterstvom, prvo bih trebala poËeti u svojoj zgradi.Prvo bih trebala upoznati sve svoje susjede. Zamislite, ne poz-nam ljude s kojima dijelim adresu! Svakome koga sretnem nastubiπtu trebala bih pruæiti pomoÊ u noπenju namirnica, pake-ta... Ah, ima tu puno posla. Da me sada Ëuje Majka Terezija,vjerojatno bi se nasmijala na moje zamiπljanje volonterstva.Moja djela nisu ni do koljena njezinima, ali nekako treba poËe-ti. Kada bismo svi uËinili makar djeliÊ djela Majke Terezije,mogli bismo pomoÊi mnogim ljudima. No, da, lako je priËati ovolonterstvu, ali teπko je biti njegovim djelom. Da bih opovrg-nula tu Ëinjenicu, odmah sada uËinit Êu dobro djelo: pokucatÊu na vrata staroj bakici. Pa πto i ako se ispostavi da je s bakomsve u redu (nadam se), bit Êe joj svakako draæe πto netko mislina nju.

Evo, veÊ æurim. OsjeÊam se ponosno jer sada sam i ja dioMeunarodne godine volontera, a uz malo dobre volje moglabih to biti svakoga dana.

Tamara Komadina, VIII.aO© Veæica, Rijeka

RaËunala su se uvukla u sve pore naπe-ga æivota: u poπte, banke, trgovine, pro-met, πkole, domaÊinstva. Na njima se radi,uËi i igra. No, najmanje ih ima u lijeËniË-kim ordinacijama. Tu joπ uvijek vladajukartoni i olovka, ali kako sada stvari stoje,uskoro Êe, primjenom uputstva HZZO-a, iu ordinacije primarne zdravstvene zaπtitenepovratno uÊi kompjutori. Ta promjenaizazvala je strepnju meu lijeËnicima. Ka-ko u kratkom roku nabaviti raËunalo, pro-gram za voenje ordinacije i nauËiti kori-stiti se njima? HoÊe li program koji odabe-ru u potpunosti zadovoljiti njihove potrebei zahtjeve HZZO-a?

Primjena raËunala u voenju lijeËniËkih ordinacijaJedan je od najrasprostranjenijih pro-

grama u Hrvatskoj skup aplikacija WIN-ACTA, namijenjen ordinacijama primar-ne zdravstvene zaπtite i svim ostalim spe-cijalistiËkim. Na træiπtu je veÊ od 1993.godine i maksimalno je prilagoen kori-snicima, a do sada ih ima preko 300 u cije-loj Hrvatskoj. PomoÊu WIN-ACTA vodise evidencija o pacijentima, anamnezama,dijagnozama, terapijama, radovima, bolo-vanjima. U programu se koriste vaæeÊe πi-fre postupaka po Plavoj knjizi i dijagnozapo MKB te baza lijekova propisanih odMinistarstva zdravstva, s vaæeÊim cijena-ma. Iz programa se tiskaju kompletni re-cepti i uputnice, doznake za bolovanje,

potvrde o ortopedskim pomagalima i sveono πto se svakodnevno javlja u ordinaciji.

Dakako, tu su i moguÊnosti naruËiva-nja, izdavanje raËuna i zdravstvenog kar-tona pacijenta. Ono πto je lijeËnicima na-jaktualnije jesu i sva izvjeπÊa za HZZO istatistiËka izvjeπÊa za Zavod za javno zd-ravstvo. Ona se mogu kreirati u svakomtrenutku, za traæeni vremenski period.

Programi WIN-ACTA u svakom sutrenutku usklaeni sa zakonskim propisi-ma i svaki novi zahtjev koji se postavljapred lijeËnike na vrijeme se unosi u pro-gram. O tome se brinu autori programa iraπirena mreæa zastupnika za podrπku. Pro-gram je verificirala stomatoloπka komora.

Velimir Zubak

Za dodatne informacijeobratite se na tel.

01/61 83 755, 61 83 756 ili051/28 87 81.

www.in-con.hr.


Sveci-zaπtitnici od bolestiu naπoj medicinskoj tradiciji

31

Sveci-zaπtitnici od bolestiu naπoj medicinskoj tradiciji

LEONARD 6. studenog

Razne bolesti i bolovi

Bio je dvorjanin kralja Klodovika, uËijem je druπtvu primio krπtenje od sv.Remigija na Ëiji Êe nagovor stupiti u jedansamostan u blizini grada Orleana. Zatimæivi kao eremit sve do dana kada Êe uznjegovu molitvu kraljica Klotilda bitiosloboena poroajnih muka. Zauzvrat,kralj mu poklanja πumu u Noblacu u kojojÊe podiÊi samostan za svoju braÊu i nasta-viti svetaËkim æivotom. Uz to, dobivaneobiËnu povlasticu prema kojoj Êe moÊi

ANDRIJA AVELINO 10. studenog

Moædani udar, spokojna smrt

Andrija Avelino roen je uz krsno imeLancellotto, 1521., u jednom gradiÊu uzrijeku Potenza u Italiji. ImuÊni roditeljiomoguÊiπe mu studij filozofije i teologijeu Napulju. RazoËaran dvoliËnoπÊu okoli-ne, ubrzo prekida πkolovanje i posveÊujese iskljuËivo duhovnom pozivu te Êe kaosamozatajni redovnik u sluæbi subraÊe isiromaπnog puka doæivjeti duboku starostu samostanu San Paolo Maggiore u Na-pulju.

Za razliku od veÊine svetaca, koji supostali zaπtitnicima od pojedinih bolestizato πto su za æivota lijeËili oboljele, ili suod tih bolesti sami bolovali i ozdravili, anekad je u pitanju bila asocijacija bolesti snjihovim imenima, nerijetko su odgovoriu maπtovitim legendama..., sv. AndrijaAvelino uπao je u krπÊansku medicinskutradiciju, osobito u Italiji, na drugaËijinaËin. Jednog dana, a bio je veÊ doæivio 86godina, na samom kraju njegove redovnesvakodnevne mise, zatekao ga je moædaniudar da bi nemalo zatim tiho, bez patnjepreminuo. Smrt je to koju bi si svatko, kadbi mogao birati, najvjerojatnije rado pri-hvatio. Sahranjen je u istoj crkvi, a 1712.proglaπen svecem.

Svim Ëitateljima i suradnicima æelimoËestit BoæiÊ i sretnu novu godinu

oslobaati zatvorenike. Osim zahvalnogkralja, koji mu se Ëesto obraÊa za savjetzbog raznih, naroËito zdravstvenih po-teπkoÊa, obraÊa mu se i puk, koji Êe ga,nakon njegove smrti 560. godine, nastavitislaviti kao zaπtitnika od mnogih bolesti,posebno onih s kroniËnim tijekom. Nakontoga postaje i sluæbenim zaπtitnikom: za-tvorenika (povlastica koju mu je bio do-dijelio kralj), kovaËa (asocijacija s uzniË-kim lancima), rodilja (porod kraljice). Uzto, premda nije jasan razlog, zaziva ga se iprotiv mraza te bolesti konja.

JOSIP IVAN OD KRIÆA 14. prosinca

Moædana kap

Postojbina mu je otok Ischia, gdje jepod imenom Carlo Gaetano Colasintoroen 1654. Ulaskom u red franjevacadobiva novo ime pod kojim Êe ostati za-pamÊen kao provincijal novog franje-vaËkog ogranka i neumoran zagovornikmilosra u korist siromaπnih i potrebnih.Za sveca je proglaπen 1839.

Zbog moædanog udara, od kojeg Êepreminuti u osamdesetoj godini, postat Êejednim od zaπtitnika od moædane kapi isliËnih bolesti.

Vincent iz Kastva: Sv. Leonard sasv. Apolonijom (lijevo) i sv. Barbarom

(desno). Freska iz 1474. u crkvisv. Marije na ©krilinah u Bermu.

Poprsje sv. Andrije Avellinasa sveËevim relikvijama, u rodnomgradu koji Êe po njemu dobiti ime

Castronuovo di S. Andrea

Ambroz Testen: Sv. Ivan od Kriæa,ulje na lesonitu, franjevaËki samostan

sv. Eufemije, Kampor Rab

Prof. dr. sc. Ante ©krobonja,dr. med.

SrËani udar (INFARKT)AKUTNE BOLESTI KOJE UGROÆAVAJU ÆIVOT

HRVATSKI CRVENI KRIÆ, PRVA POMO∆, PRIRU»NIK

©to morate znati o neposrednom uzroku srËanog udara?● SrËani udar nastaje zbog nagla prekida krvotoka uarterijama koje dovode krv u srËani miπiÊ πto za posljedicuima odumiranje ograniËena dijela miπiÊne srËane stijenke.● NajËeπÊi neposredni uzrok nastanka srËana udara jetromboza, tj. zaËepljenje krvne æile krvnim ugruπkom. Danasse u visokom postotku krvni ugruπak moæe otopiti lijekovimai ponovo uspostaviti protoËnost krvnih æila u srËanom miπiÊu.Meutim, taj naËin lijeËenja moæe se primijeniti samo ondakad bolesnik pravodobno stigne u bolnicu.● »ak i prestanak rada srca, tzv. srËani zastoj, izazvan srËanimudarom nije beznadno stanje, jer se dovoljno rano poËetimmjerama prve pomoÊi i dovoljno rano poËetim lijeËenjem,bolesnika moæe izvuÊi iz stanja kliniËke smrti i ponovouspostaviti spontani rad srca.

Znakovi opasnosti - poËetni simptomi srËana udaraPostoje brojni i razliËiti znakovi kojima se srËani udar"najavljuje". Neki su vrlo rijetki, neki su sliËni znakovimadrugih bolesti, npr. probavnih organa. NajËeπÊi i najvaænijisimptom koji se ne smije predvidjeti, jest bol.● Bolesnici bol opisuju kao pritisak, teæinu, stezanje idrobljenje ispod prsne kosti. Bol nije oπtro ograniËena ibolesnik uglavnom ne moæe prstom pokazati toËku najjaËegabola.● Bol nije niËim izazvana i moæetrajati satima, obiËno ne manje odpola sata.● Bol se moæe πiriti i osjeÊati udrugim dijelovima tijela, najËeπÊe ulijevom ramenu i ruci, rjee u oba ilisamo u desnom ramenu. Ona semoæe osjetiti u vratu, Ëeljusti, ponekad u gornjemu dijelutrbuha, u æliËici.● Bol je Ëesto praÊena muËninom, povraÊanjem, blijedilom, akoæa moæe biti oroπena hladnim znojem. Bolesnici osjeÊajustrah od bliske smrti.● Bol za vrijeme jogginga, ruπenje na pod u emocionalnojkrizi ili vrisak u nuæniku samo su upadljive okolnosti kojepojaËavaju dramatiËnu sliku akutnog srËanog udara. Ipak,najveÊi broj bolesnika, Ëak oko 60%, doæivljava srËani udar ustanju potpuna mirovanja, vrlo Ëesto u snu.

SrËani udar (INFARKT)Velik broj bolesnika umire od srËanog udara samozbog nepoznavanja prvih znakova bolesti i neupu-Êenosti o moguÊnostima i znaËenju hitna poËetkalijeËenja.

● Prema preporuci ameriËke kardioloπke udruge,bolesnici koji boluju od angine pektoris morali bipozvati hitnu medicinsku pomoÊ ako nakon primjenenitroglicerina bol ne prolazi poslije 10 minuta.● Osobe koje nemaju dijagnosticiranu srËanu bolestmorale bi to uËiniti ako bol u prsnome koπu traje duæeod 2 minute.

Od 100 bolesnika koji naglo umiru od srËana udara,njih 90 umire sa srcem "predobrim za umiranje" -kako to lijepo kaæe ameriËki kardiokirurg Beck - zbogtreperenja srËanih klijetki, Ëesto s beznaËajnim oπte-Êenjima srËana miπiÊa. Takva se stanja mogu izlijeËitiako se pravodobno ukaæe prva pomoÊ i bolesnik doebrzo u bolnicu.

POSTUPAK1 Ako se bolesnik s bolom u prsnome koπu ruπi na pod igubi svijest, odmah ustanovite diπe li i radi li mu srce.

2 Ako je samo bez svijesti osigurajte prohodnost diπnihputova i postavite ga u boËni poloæaj. Pozovite hitnumedicinsku pomoÊ.

3 Ako ne diπe i ne radi mu srce, odmah zapoËnite spostupcima oæivljavanja, tj. umjetnim disanjem i masaæomsrca, a netko od prisutnih treba odmah pozvati hitnumedicinsku pomoÊ.

4 Ako je bolesnik sa simptomima srËana udara pri svijesti,umirite ga, ohrabrite i pozovite hitnu medicinsku pomoÊ.Tamo gdje ne postoji moguÊnost brza dolaska lijeËnika,prevezite bolesnika u sjedeÊem poloæaju privatnim vozilom unajbliæu bolnicu. Bolesnik ne smije hodati do vozila veÊ gamorate nositi.

5 Bolesnik mora mirovati u sjedeÊem ili polusjedeÊempoloæaju.

6 Dajte bolesniku aspirin (acetilsalicilnu kiselinu) da saævaËeili popije sa πto manje tekuÊine.

7 Ako povraÊa pridræite ga i nastojte mu pomoÊi da sepritom πto manje napreæe.

8 Bolesnik koji boluje od angine pektoris moæe do dolaskalijeËnika uzeti uobiËajenu dozu lijeka (nitroglicerin i sl.), nobolesnicima ne smijete davati nikakve druge lijekove.

GODINA XLIII, BROJ 502-503/2001, STUDENI-PROSINAC, …

Documents

Transcript of GODINA XLIII, BROJ 502-503/2001, STUDENI-PROSINAC, …