GLOBALNO ZAGREVANJE I KJOTO PROTOKOLhelix.chem.bg.ac.rs/~grzetic/predavanja/Osnovi... · Gržetić....
Transcript of GLOBALNO ZAGREVANJE I KJOTO PROTOKOLhelix.chem.bg.ac.rs/~grzetic/predavanja/Osnovi... · Gržetić....
Gržetić 1
GLOBALNO GLOBALNO ZAGREVANJE I KJOTO ZAGREVANJE I KJOTO
PROTOKOLPROTOKOLProf. Prof. drdr
Ivan Ivan GrGržžetietićć,,
Univerzitet u Beogradu Univerzitet u Beogradu ––
Hemijski fakultetHemijski fakultet
grzeticgrzetic@@chemchem..bgbg.ac..ac.yuyu
& & www.chem.bg.ac.yuwww.chem.bg.ac.yu
BeleBelešške za predavanjake za predavanja::
httphttp://://helixhelix..chemchem..bgbg.ac..ac.yuyu/~/~grzeticgrzetic/predavanja//predavanja/
GrGržžetietićć 22
SdrSdržžajaj
UvodUvod
KjotoKjoto
protokolprotokol
OObavezebaveze
zemaljazemalja
ččlanicalanica
KjKjotooto
protokolaprotokola
MehanizmiMehanizmi
trgovinetrgovine
emisijamaemisijama
AtmosferaAtmosfera
Spektar zraSpektar zraččenja sa Suncaenja sa Sunca
UV i IR zraUV i IR zraččenjeenje
Sudbina zraSudbina zraččenja sa Suncaenja sa Sunca
Apsorpcija IR zraApsorpcija IR zraččenja (COenja (CO22
, CH, CH44
, H, H22
O, NO, N22
O)O)
Trendovi promene koncentracije gasova staklene baTrendovi promene koncentracije gasova staklene bašštete
ZadrZadržžavanje IR zraavanje IR zraččenja na Zemljienja na Zemlji
Posledica Posledica --
globalno zagrevanjeglobalno zagrevanje
Izvori gasova staklene baIzvori gasova staklene bašštete
PotePotešškokoćće oko e oko KjotoKjoto
protokolaprotokola
GrGržžetietićć 33
UvodUvod
Promene u prirodi, posebno one koje su posledica emisije gasova,Promene u prirodi, posebno one koje su posledica emisije gasova, usled usled cegacega
nastaje efekat staklene banastaje efekat staklene baššte, zte, zahtevale su akciju ahtevale su akciju
zemalja na međunarodnom nivou buduzemalja na međunarodnom nivou budućći da se emitovani gasovi i da se emitovani gasovi ššire po celoj atmosferi, ali i zbog ire po celoj atmosferi, ali i zbog ččinjenice injenice ššto je kontrola emisije to je kontrola emisije gasova vrlo skup poduhvat, te je zajednigasova vrlo skup poduhvat, te je zajedniččka akcija na ka akcija na međunarodnom nivou mnogo ekonomimeđunarodnom nivou mnogo ekonomiččnija. Prvi korak bio je nija. Prvi korak bio je usvajanje, 9. maja 1992. godine, usvajanje, 9. maja 1992. godine, Okvirne konvencije Ujedinjenih Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o promeni klimenacija o promeni klime. Ovom konvencijom je . Ovom konvencijom je utvrdenutvrden
sistem za sistem za
razmenu podataka o gasovima koji stvaraju efekat staklene barazmenu podataka o gasovima koji stvaraju efekat staklene baššte, te, dok je redok je reššavanje pitanja avanje pitanja nacinanacina
ograniograniččavanja emisije tih gasova avanja emisije tih gasova
odloodložženo za neki eno za neki buducibuduci
trenutak. trenutak.
NaNašša zemlja je a zemlja je ratifikovalaratifikovala Okvirnu konvencija UN o promeni Okvirnu konvencija UN o promeni klime (Mklime (Međunarodni ugovori eđunarodni ugovori 2/97). Slede2/97). Sledećći korak bi bio i korak bi bio ratifikovanjeratifikovanje
KjotoKjoto
protokola uz ovu konvenciju protokola uz ovu konvenciju ššto joto jošš
nismo nismo
uradili.uradili.
GrGržžetietićć 44
UvodUvod
KjotoKjoto
protokolprotokol
je je usvojenusvojen
nana
tretreććojoj KonferencijiKonferenciji
ČČlanicalanica
OkvirneOkvirne
konvencijekonvencije
UN UN
o o promenipromeni
klimeklime, , kojakoja
je je odrodržžanaana
u u decembrudecembru 1997.god. u 1997.god. u KjotuKjotu, u , u JapanuJapanu. . ProtokolProtokol
je je stupiostupio
nana
snagusnagu
16.02.2005.god. Do 16.02.2005.god. Do sadasada
je je KjotoKjoto protokolprotokol
ratifikovaloratifikovalo
144 144 zemaljazemalja
ukljuuključčujuujuććii
EU.EU.
GrGržžetietićć 55
KjotoKjoto
protokolprotokol
-- ččlanicelanice
GrGržžetietićć 66
KjotoKjoto
protokolprotokol
PromoviPromovišše, podstie, podstičče istrae istražživanje i razvoj i poveivanje i razvoj i poveććanu anu upotrebu, novih i upotrebu, novih i obnovljivihobnovljivih
vidova energije, vidova energije,
PromoviPromovišše i podstie i podstičče tehnologije za kontrolu emisije e tehnologije za kontrolu emisije ugljen dioksida i naprednih i ugljen dioksida i naprednih i inovativnihinovativnih
ekoloekološški ki
zdravih tehnologija zdravih tehnologija
PromoviPromovišše odre održžive oblike poljoprivrede u svetlu ive oblike poljoprivrede u svetlu razmatranja klimatskih promena; razmatranja klimatskih promena;
ograniograniččava ili smanjuje emisiju gasova staklene baava ili smanjuje emisiju gasova staklene baššte te koje ne kontrolikoje ne kontrolišše Montrealski Protokole Montrealski Protokol
GrGržžetietićć 77
KjotoKjoto
protokolprotokol
NajvaNajvažžniji uspeh ovog protokola je bilo niji uspeh ovog protokola je bilo utvrdivanjeutvrdivanje obaveze obaveze ogranicenjaogranicenja
i smanjivanje emisije i smanjivanje emisije ššest est
gasova koji stvaraju efekat staklene bagasova koji stvaraju efekat staklene baššte:te:
UgljenUgljen--dioksida (COdioksida (CO22
), ),
Metana (CHMetana (CH44
), ),
AzotoksidaAzotoksida
(N(N22
O),O),
HlorofluorougljovodonikaHlorofluorougljovodonika
(HFC)(HFC)
PerfluorougljenikaPerfluorougljenika
(PFC) i(PFC) i
SumporheksafluoridaSumporheksafluorida
(SF(SF66
) )
GrGržžetietićć 88
HALOGENIZOVAN UGLJENIKHALOGENIZOVAN UGLJENIK
HalogenizovanHalogenizovan
ugljenik bitan za efekat ugljenik bitan za efekat staklene bastaklene baššte obuhvata te obuhvata perfluorougljenikeperfluorougljenike
((perfluorocarbonsperfluorocarbons
--PFC) koji vode glavno PFC) koji vode glavno poreklo iz procesa proizvodnje aluminijuma i poreklo iz procesa proizvodnje aluminijuma i fluorougljovodonikefluorougljovodonike
((hydrofluorocarbonshydrofluorocarbons
--
HFC) koji se danas koriste kao zamena za HFC) koji se danas koriste kao zamena za hlorofluorougljenikehlorofluorougljenike
(CFC) koji imaju (CFC) koji imaju
negativan efekat na ozonski omotanegativan efekat na ozonski omotačč..
GrGržžetietićć 99
PerfluorougljeniciPerfluorougljenici
(PFC)(PFC)
PFC (CFPFC (CF44
, C, C22
FF66
, i C, i C33
FF88
) s) se koriste u sistemima za e koriste u sistemima za rashlađivanje kao i preparati za garashlađivanje kao i preparati za gaššenje poenje požžara. Na ara. Na žžalost, alost, pokazalo se da su to gasovi sa veoma izrapokazalo se da su to gasovi sa veoma izražženim enim ““efektima efektima staklene bastaklene bašštete””. Njihovo vreme . Njihovo vreme žživota u atmosferi se penje i do ivota u atmosferi se penje i do 50.000 godina, 50.000 godina, ššto je duto je dužže od e od žživotnog veka bilo kog drugog ivotnog veka bilo kog drugog poznatog gasa neprijatelja ozona (predmet Montrealskog poznatog gasa neprijatelja ozona (predmet Montrealskog protokola). Istraprotokola). Istražživanja obavljena 2003. godine su pokazala da ivanja obavljena 2003. godine su pokazala da je najrasprostranjeniji PFC je najrasprostranjeniji PFC tetrafluorometantetrafluorometan
(CF(CF44
) ima ) ima potencijal stvaranja efekata staklene bapotencijal stvaranja efekata staklene baššte koji je 6.500 puta te koji je 6.500 puta vevećći od COi od CO22
, dok se potencijal , dok se potencijal heksafluoroetanaheksafluoroetana
(C(C22
FF66
) ) pokazao za 9.200 puta vepokazao za 9.200 puta veććim od COim od CO22
. Ove osobine PFC su ve. Ove osobine PFC su većć naterale mnoge razvijene zemlje da ih se naterale mnoge razvijene zemlje da ih se ““odreknuodreknu””, odnosno , odnosno
te sobine su ih te sobine su ih uvrstileuvrstile
u u KjotoKjoto
protokol.protokol.
GrGržžetietićć 1010
UgUgljendioksidljendioksid
COCO22
Na globalnom nivou CONa globalnom nivou CO2 2 najvinajvišše doprinosi efektu e doprinosi efektu staklene bastaklene baššte, nekih 64%. te, nekih 64%.
Koncentracija COKoncentracija CO2 2 se povese poveććala u poslednjih 200 ala u poslednjih 200 godina za 30%.godina za 30%.
Osnovni izvor ugljendioksida je sagorevanje fosilnih Osnovni izvor ugljendioksida je sagorevanje fosilnih goriva. goriva.
VEK KONCENTRACIJAXIX 0,0250 %XX 0,0355 %XXI 0,0500 %
Koncentracija CO2
u vazduhu kroz vekove
GrGržžetietićć 1111
Metan CHMetan CH44
Metan je sledeMetan je sledećći gas koji doprinosi efektu i gas koji doprinosi efektu staklene bastaklene baššte, nekih 20%.te, nekih 20%.
Koncentracija metana se poveKoncentracija metana se poveććala ala yaya
nekih nekih 145% u poslednjih 200 godina. 145% u poslednjih 200 godina.
Osnovni izvori metana je u procesu varenja Osnovni izvori metana je u procesu varenja preprežživara (goveda, ovaca, koza i divljaci kao ivara (goveda, ovaca, koza i divljaci kao srne i jeleni), zatim uzgajanje pirinsrne i jeleni), zatim uzgajanje pirinčča, prirodni a, prirodni gas i komunalne deponije. gas i komunalne deponije.
GrGržžetietićć 1212
AAZZOTOVI OKSIDIOTOVI OKSIDI
Azotovi oksidi Azotovi oksidi NONOxx
(N(N22
0, NO, NO0, NO, NO22
))
AAzzotoviotovi
oksidioksidi
najvenajveććimim
delomdelom
vodevode
porekloporeklo
iiz z antropogenihantropogenih aktivnosti kao industrijska i poljoprivredna proizvodnja. U aktivnosti kao industrijska i poljoprivredna proizvodnja. U
znatno manjoj meri vode poreklo od prirodnih pojava kao znatno manjoj meri vode poreklo od prirodnih pojava kao ššumskih i umskih i stepskihstepskih
popožžara.ara.
KoncentraciajKoncentraciaj
NONOxx
u poslednjih 200 godina je porasla za u poslednjih 200 godina je porasla za punih 15%. punih 15%.
ČČovekov uticaj se u prvo vreme se odnosio na primenu ovekov uticaj se u prvo vreme se odnosio na primenu prirodnih, a kasnije veprirodnih, a kasnije vešštataččkih đubrivakih đubriva. Tome doprinose jo. Tome doprinose jošš
uzgajanje uzgajanje mahunarkimahunarki
((leguninozaleguninoza), procesi fermentacije ), procesi fermentacije fekalija i procesi u zemljifekalija i procesi u zemljišštu. tu. ŠŠto se tito se tičče procesa u zemljie procesa u zemljišštu tu ovi su joovi su jošš
uvek neispitani dovoljno, pa se ne zna tauvek neispitani dovoljno, pa se ne zna taččno koji su no koji su
to procesi koji najvito procesi koji najvišše doprinose emisiji azotovih oksida.e doprinose emisiji azotovih oksida.
GrGržžetietićć 1313
SFSF66
& CCl& CCl44
Sumpor Sumpor heksafluoridheksafluorid
SFSF66
ima ogroman ima ogroman potencijal za globalno zagrevanje. 1 kg SFpotencijal za globalno zagrevanje. 1 kg SF66
ima potencijal globalnog zagrevanja koliko ima potencijal globalnog zagrevanja koliko ima 23 tone COima 23 tone CO22
tikomtikom
100 godina.100 godina.
UgljenterahloridUgljenterahlorid
CClCCl44
ima potencijal ima potencijal globalnog zagrevanja koji je 1800 veglobalnog zagrevanja koji je 1800 većći od i od COCO22
. .
GrGržžetietićć 1414
OBAVEZE ZEMALJA OBAVEZE ZEMALJA ČČLANICA LANICA KYOTO PROTOKOLA KYOTO PROTOKOLA
ObavezeObaveze razvijenihrazvijenih zemaljazemalja ugovornicaugovornica KjotoKjoto protokolaprotokola
ProtokolProtokol
imaima
zaza
ciljcilj
dada
kvantifikujekvantifikuje
obavezeobaveze
i i utvrdiutvrdi
dinamikudinamiku smanjenjasmanjenja
nacionalnihnacionalnih
emisijaemisija
gasovagasova
sasa
efektomefektom
staklenestaklene
babašštete
zaza
svakusvaku
drdržžavuavu
ččlaniculanicu
KonvencijeKonvencije
kojakoja
se se nalazinalazi
nana listilisti
u u AneksuAneksu
1 1 KonvencijeKonvencije
((svesve
industrijskeindustrijske
zemljezemlje
i i zemljezemlje
u u
tranzicijitranziciji). ). OvimOvim
ProtokolomProtokolom
se se industrijskeindustrijske
zemljezemlje
svetasveta obavezujuobavezuju
dada
svojesvoje
emisijeemisije
gasovagasova
sasa
efektomefektom
staklenestaklene
babašštete
smanjesmanje
u u prosekuproseku
zaza
5,2% u 5,2% u odnosuodnosu
nana
referentnureferentnu
1990.god., i 1990.god., i to u to u perioduperiodu
odod
2008. do 2012.god. 2008. do 2012.god. SveSve
zemljezemlje
kojekoje
imajuimaju
obavezuobavezu
kvantifikovanogkvantifikovanog
smanjenjasmanjenja
emisijaemisija
navedenenavedene
susu
u u AneksuAneksu
B B KjotoKjoto
protokolaprotokola..
GrGržžetietićć 1515
OBAVEZE ZEMALJA OBAVEZE ZEMALJA ČČLANICA LANICA KYOTO PROTOKOLAKYOTO PROTOKOLA
ObavezeObaveze zemaljazemalja u u razvojurazvoju-- ugovornicaugovornica KjotoKjoto protokolaprotokola
ZaZa
zemljezemlje
u u razvojurazvoju, , međumeđu
kojimakojima
je i je i SrbijaSrbija, , ovajovaj ProtokolProtokol
nijenije
predvideopredvideo
nikakvenikakve
novenove
obavezeobaveze
u u
odnosuodnosu
nana
one one kojekoje
susu
predviđenepredviđene
KonvencijomKonvencijom, , tjtj. . nijenije
predvideopredvideo
obavezuobavezu
kvantifikovanogkvantifikovanog
smanjivanjasmanjivanja
emisijaemisija
gasovagasova
sasa
efektomefektom
staklenestaklene
babašštete, , aliali
je je ostavljenaostavljena
mogumoguććnostnost
dada
svakasvaka
odod
njihnjih
u u bilobilo
komkom
trenutkutrenutku
takvutakvu
obavezuobavezu
preuzmepreuzme, u , u skladuskladu
sasa
svojimsvojim mogumoguććnostimanostima, , ukljuuključčivanjemivanjem
u u AneksAneks
1 1 KonvencijeKonvencije
i i AneksAneks
B B ProtokolaProtokola..
GrGržžetietićć 1616
PROGNOZEPROGNOZE
Prognoze ekspertskog tima UN i Svetske Prognoze ekspertskog tima UN i Svetske meteorolometeorološške organizacije suke organizacije su
susu
da moda možže doe doćći do i do
porasta temperature od 1 do 6 stepeni. Prema porasta temperature od 1 do 6 stepeni. Prema najgorem scenariju, ako ninajgorem scenariju, ako niššta ne promenimo i ne ta ne promenimo i ne popošštujemo tujemo KjotoKjoto
protokol, porast temperature protokol, porast temperature ćće biti e biti
oko 6 stepeni. Ako se strogo primenjuje oko 6 stepeni. Ako se strogo primenjuje KjotoKjoto protokol i najveprotokol i najveććom moguom moguććom brzinom pređe sa om brzinom pređe sa
fosilnih goriva na fosilnih goriva na obnovljiveobnovljive
izvore energije izvore energije (klimatske resurse (klimatske resurse ––
sunce, vetar, sunce, vetar, biomasabiomasa), kojih ima ), kojih ima
sasvim dovoljno, tako da mosasvim dovoljno, tako da možžemo da zaboravimo na emo da zaboravimo na fosilnafosilna
goriva i nuklearne elektrane, porast goriva i nuklearne elektrane, porast
temperature temperature ćće biti mnogo manji. e biti mnogo manji.
GrGržžetietićć 1717
MehanizmiMehanizmi
trgovinetrgovine
emisijamaemisijama
Odredbama Odredbama KjotoKjoto
protokola datim u protokola datim u ččlanovima 6, 12 lanovima 6, 12 i 1i 17 p7 predviđeno je uvođenje mehanizama trgovine redviđeno je uvođenje mehanizama trgovine emisijama, emisijama, ččime je omoguime je omoguććen izvestan stepen en izvestan stepen fleksibilnostifleksibilnosti
za industrijske zemlje i zemlje u za industrijske zemlje i zemlje u
tranzicijitranziciji
u pogledu ispunjavanja njihovih osnovnih u pogledu ispunjavanja njihovih osnovnih obaveza koje se odnose na obaveza koje se odnose na kvantifikovanokvantifikovano
smanjivanje emisija gasova sa efektom staklene basmanjivanje emisija gasova sa efektom staklene baššte. te.
GrGržžetietićć 1818
MehanizmiMehanizmi
trgovinetrgovine
emisijamaemisijama
MMehanizamehanizam
zajednizajedniččkeke
implementacijeimplementacije::
do do 2008.god. 2008.god. industrijskiindustrijski
razvijenerazvijene
zemljezemlje
imajuimaju
mogumoguććnostnost
dada
rezultatrezultat
smanjenjasmanjenja
emisijaemisija ostvarenostvaren
krozkroz
projekteprojekte
zajednizajedniččkeke
realizacijerealizacije
nana
teritorijiteritoriji
drugihdrugih
zemaljazemalja
iziz
AneksaAneksa KonvencijeKonvencije, , pripipripiššuu
ispunjavanjuispunjavanju
deladela
svojihsvojih
preuzetihpreuzetih
obavezaobaveza..
GrGržžetietićć 1919
MehanizmiMehanizmi
trgovinetrgovine
emisijamaemisijama
Mehanizam Mehanizam ččistog razvoja (CDMistog razvoja (CDM--
CleanClean
DevelopmentDevelopment MechanismMechanism):):
omoguomoguććuje industrijski razvijenim uje industrijski razvijenim
zemljama i drugim zemljama sa liste iz zemljama i drugim zemljama sa liste iz AneksaAneksa
1 1 Konvencije da izvrKonvencije da izvršše implementaciju projekata kojima se e implementaciju projekata kojima se redukuju emisije gasova sa efektom staklene baredukuju emisije gasova sa efektom staklene baššte u te u zemljama u razvoju, pri zemljama u razvoju, pri ččemu emu sertifikovanesertifikovane
iznose iznose
redukcije emisija generisane takvim projektom mogu redukcije emisija generisane takvim projektom mogu pripisati ispunjavanju dela svojih obaveza u pogledu pripisati ispunjavanju dela svojih obaveza u pogledu smanjenja emisija (smanjenja emisija (sertifikovanisertifikovani
iznos se oduzima od iznos se oduzima od
kvotekvote
industrijske zemlje kao investitora industrijske zemlje kao investitora ččistog razvoja i istog razvoja i dodaje dodaje kvotikvoti
nacionalnih emisija zemlje u razvoju koja je nacionalnih emisija zemlje u razvoju koja je
u CDM projektu primalac u CDM projektu primalac ččiste tehnologije, iste tehnologije, ččime se ime se zemlja u razvoju praktizemlja u razvoju praktiččno zaduno zadužžuje dodatnim uje dodatnim kvotamakvotama
emisija koje emisija koje ćće u budue u buduććnosti morati da smanjuje).nosti morati da smanjuje).
GrGržžetietićć 2020
MehanizmiMehanizmi
trgovinetrgovine
emisijamaemisijama
MMehanizamehanizam
trgovinetrgovine
emisijamaemisijama::
ovajovaj
mehanizammehanizam
mogumogu
koristitikoristiti samosamo
zemljezemlje
kojekoje
susu
nana
listilisti
u u AneksuAneksu
1 1 KonvencijeKonvencije
((industrijskeindustrijske
zemljezemlje
i i zemljezemlje
u u tranzicijitranziciji), ), nana
tajtaj
nanaččinin
šštoto
deodeo
svojihsvojih
dodeljenihdodeljenih kolikoliččinaina
emisijaemisija
kojekoje
mogumogu
emitovatiemitovati
u u tokutoku
obavezujuobavezujuććegeg
periodaperioda, ,
mogumogu
transferisatitransferisati
drugojdrugoj
zemljizemlji
sasa
listeliste
iziz
AneksaAneksa
1 1 KonvencijeKonvencije..
Kako bi se zemljama Kako bi se zemljama ččlanicama lanicama KjotoKjoto
protokola olakprotokola olakššalo prihvatanje alo prihvatanje odredabaodredaba
sporazuma i istovremeno dao podstrek SAD da mu pristupi, sporazuma i istovremeno dao podstrek SAD da mu pristupi,
protokol dozvoljava koriprotokol dozvoljava koriššććenje i ovog "fleksibilnog mehanizmaenje i ovog "fleksibilnog mehanizma““
-- trgovina emisijama ugljen dioksida. Prema sporazumu, nacije kojetrgovina emisijama ugljen dioksida. Prema sporazumu, nacije koje emituju manje gasova staklene baemituju manje gasova staklene baššte od predviđene te od predviđene kvotekvote
mogu da mogu da
prodaju emisione kredite zemljama veprodaju emisione kredite zemljama veććim zagađivaim zagađivaččima.ima.
To znaTo značči da kompanije koje uspei da kompanije koje uspeššno redukuju emisije u veno redukuju emisije u veććoj meri oj meri od traod tražžene ili nisu dostigle emisije koje su im dozvoljene, mogu da ene ili nisu dostigle emisije koje su im dozvoljene, mogu da trguju emisionim kreditima sa kompanijama koje nisu uspele ili ntrguju emisionim kreditima sa kompanijama koje nisu uspele ili nisu isu u stanju da ostvare postavljene zahteve.u stanju da ostvare postavljene zahteve. Koncept je sa određenim Koncept je sa određenim uspehom primenjen za smanjivanje emisija uzrouspehom primenjen za smanjivanje emisija uzroččnika smoga i kiselih nika smoga i kiselih kikišša.a.
GrGržžetietićć 2121
MehanizmiMehanizmi
trgovinetrgovine
emisijamaemisijama
Srbija iako ima rezervi u emisiji gasovima Srbija iako ima rezervi u emisiji gasovima staklene bastaklene baššte do sada nije prodavala svoje te do sada nije prodavala svoje kvotekvote
ni jednoj razvijenoj zemlji. ni jednoj razvijenoj zemlji.
GrGržžetietićć 2424
Promena pritiska Promena pritiska sa visinomsa visinom
Vazduh je Vazduh je stistiššljivljiv, , zato je gustina zato je gustina vazduha na 0 m vazduha na 0 m nadmorskenadmorske
visine visine
1,2 kg/m1,2 kg/m33, dok je , dok je na 5000 m na 5000 m nadmorskenadmorske
visine visine
njegova gustina njegova gustina svega 0,7 kg/msvega 0,7 kg/m3.3.
AtmosferaAtmosfera
GrGržžetietićć 2525
SASTAV ATMOSFERESASTAV ATMOSFEREGasoviGasovi KoncentracijaKoncentracija
AzotAzot
(N(N22
)) 78.08% 78.08% zapreminskihzapreminskih
((iliili
780,800 780,800 ppmvppmv))
KiseonikKiseonik
(O(O22
)) 20.95% 20.95% zapreminskihzapreminskih
((iliili
209,500 209,500 ppmvppmv))
Argon (Argon (ArAr)) 0.93% 0.93% zapreminskihzapreminskih
((iliili
9,300 9,300 ppmvppmv))
VodenaVodena
parapara
(H(H22
O)O) 0 to 1 or 2% 0 to 1 or 2% zapreminskihzapreminskih
((iliili
do 20,000 do 20,000 ppmvppmv))
UgljenUgljen
dioksiddioksid
(CO(CO22
)) 365 365 ppmvppmv
VodonikVodonik
(H(H22
)) 500 500 ppbvppbv
HelijumHelijum
(He)(He) 524 524 ppbvppbv
Neon (Ne)Neon (Ne) 1818 1818 ppmvppmv
OzonOzon
(O(O33
) u ) u troposferitroposferi 0.02 do 0.1 0.02 do 0.1 ppmvppmv
Ozone (OOzone (O33
) u ) u stratosferistratosferi 0.1 do 10 0.1 do 10 ppmvppmv
Metane(CHMetane(CH44
)) 1.7 1.7 ppmvppmv
AzotAzot
oksidoksid
(N(N22
O)O) 0.31 0.31 ppmvppmv
Freon CFCFreon CFC--12 (CF12 (CF22
ClCl22
)) 0.5 0.5 ppbvppbv
Freon CFCFreon CFC--11 (CFCl11 (CFCl33
)) 0.3 0.3 ppbvppbv
GrGržžetietićć 2626
ELEKTROMAGNETNI ELEKTROMAGNETNI SPEKTARSPEKTAR
PodelaPodela::
Radio Radio talasitalasi
MikrotalasiMikrotalasi
InfracrvenoInfracrveno
zzraraččenjeenje
VidljivaVidljiva
svetlostsvetlost
UltraljubiUltraljubiččastoasto zrazraččenjeenje
Rendgensko Rendgensko zrazraččenjeenje
Gama zraGama zraččenjeenje
GrGržžetietićć 2727
Spektar zraSpektar zraččenjaenja sa Suncasa Sunca
NajveNajvećći deo radijacije sa i deo radijacije sa sunca koncentrisan je na sunca koncentrisan je na vidljivi deo vidljivi deo spektraspektra. Uska . Uska energetska traka od 400 energetska traka od 400 do 700 do 700 nmnm
predstavlja predstavlja
43% od ukupne radijacije 43% od ukupne radijacije koja stikoja stižže sa Sunca na e sa Sunca na Zemlju. Talasne duZemlju. Talasne dužžine ine krakraćće od e od vidljvidljiivogvog
spektraspektra
(<400nm) obuhvataju (<400nm) obuhvataju nekih 7 do 8 % od nekih 7 do 8 % od ukupnog zraukupnog zraččenja, ali su enja, ali su zato vrlo znazato vrlo značčajne jer je ajne jer je njihova energija veoma njihova energija veoma velika. U ovu oblast velika. U ovu oblast spada ultravioletno spada ultravioletno zrazraččenje enje (UV)(UV)..
GrGržžetietićć 2828
Koje zraKoje zraččenje Zemlja emitujeenje Zemlja emituje
Sunce emituje energiju na višim talasnim dužinama nego Zemlja.
GrGržžetietićć 2929
UV UV zrazraččenjeenje
U ovu oblast spada U ovu oblast spada ultravioletno ultravioletno zrazraččenje enje (UV) (UV) koje koje se deli na talasno se deli na talasno podrupodruččje: je: ••
od 200 do 280 od 200 do 280 nmnm
i naziva se i naziva se
UVUV--C zraC zraččenje, enje, ••
od 280 do 320 od 280 do 320 nmnm
egzistira UVegzistira UV--
B zraB zraččenje, a enje, a ••
od 320od 320--400 400 nmnm
UVUV--A zraA zraččenje.enje.Slika:
Raspodela ozona sa visinom.
Stepen prodiranja UV zračenja do zemlje. Na površinu Zemlje stiže 94% od UV-A, 6% od
UV-B i 0% od
UV-C zračenja.
GrGržžetietićć 3030
IR zraIR zraččenjaenja
Infracrveno zraInfracrveno zraččenje se deli na:enje se deli na:••
Daleku infracrvenu oblast (1mm do 10Daleku infracrvenu oblast (1mm do 10µµm)m)
••
Srednju infracrvenu oblast (10Srednju infracrvenu oblast (10µµm do 2,5m do 2,5µµm )m )••
Blisku infracrvenu oblast (2.500nm do 750nm)Blisku infracrvenu oblast (2.500nm do 750nm)
GrGržžetietićć 3131
Sudbina zraSudbina zraččenja sa Suncaenja sa Sunca
Vidljiva svetlost se Vidljiva svetlost se na razlina različčite naite naččine ine odbija, apsorbuje na odbija, apsorbuje na Zemlji.Zemlji.
Akumulirana Akumulirana energija poreklom sa energija poreklom sa Sunca na Zemlji se Sunca na Zemlji se potom potom reemitujereemituje
u u
obliku nevidljivog obliku nevidljivog infracrvenog infracrvenog zrazraččenja.enja.
GrGržžetietićć 3232
Apsorpcija zraApsorpcija zraččenjaenja
Po
-
primarno zračenjeb –
absorbujući slojP –
propušteno zračenje
GrGržžetietićć 3333
COCO22
: Apsorpcija IR zra: Apsorpcija IR zraččenja enja
Talasna
dužina Frekvencija Talasni
broj
u cm-1 Energija
u kJ/mol
100µm -
1µm3*1012Hz -
3*1014Hz
100 -
10000 1 -
100
GrGržžetietićć 3434
CHCH44
: Apsorpcija IR zra: Apsorpcija IR zraččenjaenja
4000
cm–1
= 2500 nm; 1000 cm–1
= 10000 nm; 100 cm–1
= 100000 nm
GrGržžetietićć 3636
Apsorpcija IR zraApsorpcija IR zraččenjaenja
Talasna
dužina Frekvencija Talasni
broj
u cm-1 Energija
u kJ/mol
100µm -
1µm3*1012Hz -
3*1014Hz
100 -
10000 1 -
100
GrGržžetietićć 3737
Apsorpcija IR zraApsorpcija IR zraččenjaenjaGasoviGasovi KoncentracijaKoncentracija
VodenaVodena
parapara
(H(H22
O)O) 0 to 1 or 2% 0 to 1 or 2% zapreminskihzapreminskih
((iliili
do 20,000 do 20,000 ppmvppmv))
UgljenUgljen
dioksiddioksid
(CO(CO22
)) 365 365 ppmvppmv
Metane(CHMetane(CH44
)) 1.7 1.7 ppmvppmv
AzotAzot
oksidoksid
(N(N22
O)O) 0.31 0.31 ppmvppmv
Freon CFCFreon CFC--12 (CF12 (CF22
ClCl22
)) 0.5 0.5 ppbvppbv
Freon CFCFreon CFC--11 (CFCl11 (CFCl33
)) 0.3 0.3 ppbvppbv
Apsorpcija IR zračenja u prisustvu ugljendioksida je posebno značajna jer je ovaj gas, kao teži od vazduha, koncentrovan
pri
površini Zemlje tako da je u tim delovima atmosfere apsorpcija najveća. To znači da su efekti staklene bašte u prizemnim delovima troposfere
najveći.
GrGržžetietićć 3838
Apsorpcija zraApsorpcija zraččenja sa Suncaenja sa SuncaUV VIS IR near IR far
4000
cm–1
= 2,5 µm1000 cm–1
= 10 µm100 cm–1
= 100 µm
GrGržžetietićć 3939
Gasovi staklene Gasovi staklene babašštete
Promena Promena koncentracije koncentracije gasova gasova staklene bastaklene baššte te tokom tokom poslednjih 150 poslednjih 150 godinagodina
GrGržžetietićć 4040
Trendovi promene koncentracije gasova staklene Trendovi promene koncentracije gasova staklene babaššte u poslednjih nekoliko godinate u poslednjih nekoliko godina
GrGržžetietićć 4242
Posledica Posledica --
globalno zagrevanjeglobalno zagrevanje
GrGržžetietićć 4545
POTEPOTEŠŠKOKOĆĆE OKO KJOTO E OKO KJOTO PROTOKOLAPROTOKOLA
SAD SAD ieie
najvenajvećći na svetu proizvođai na svetu proizvođačč
gasova staklene bagasova staklene baššte (vite (višše e od jedne treod jedne treććine emisija zemalja ine emisija zemalja AneksaAneksa
I u 1990. godini Krajem I u 1990. godini Krajem
1999. godine). Emisija gasova koji stvaraju efekat staklene ba1999. godine). Emisija gasova koji stvaraju efekat staklene baššte te u SAD se u SAD se povecalapovecala
za 12% iznad vrednosti izmerenih u 1990. za 12% iznad vrednosti izmerenih u 1990.
godini i procenjuje se povegodini i procenjuje se poveććanje od 10% do 2008.anje od 10% do 2008.
PovePoveććanje emisije ovih gasova vaanje emisije ovih gasova važži i za druge industrijski i i za druge industrijski razvijene zemlje, posebno za Japan i Kanadu. Na kraju se morazvijene zemlje, posebno za Japan i Kanadu. Na kraju se možže e zakljuzaključčiti da, iako je primena ovog protokola i neophodna i iti da, iako je primena ovog protokola i neophodna i pravno pravno obavezujuobavezujuććaa, izvr, izvrššavanje međunarodnih obaveza i dalje avanje međunarodnih obaveza i dalje ostaje sveopostaje sveopššti problem, posebno kada ono podrazumeva velike ti problem, posebno kada ono podrazumeva velike ekonomske troekonomske trošškove za drkove za držžave potpisnice ave potpisnice ––
rerečč
je o milijardama je o milijardama
dolara.dolara.
Jedna od fatalnih posledica Jedna od fatalnih posledica neprimenjivanjaneprimenjivanja
ovog protokola je ovog protokola je globalno zagrevanje koje postaje sve ozbiljnije.globalno zagrevanje koje postaje sve ozbiljnije.