Globalni standardi i rješenja u gospodarenju otpadom...upravljanje zalihama, automatizirano ponovno...

27
Globalni standardi i rješenja u gospodarenju otpadom GS1 GLOBALNI POSLOVNI JEZIK

Transcript of Globalni standardi i rješenja u gospodarenju otpadom...upravljanje zalihama, automatizirano ponovno...

  • Globalni standardi i rješenja u

    gospodarenju otpadom

    G S 1 G L O B A L N I P O S L O V N I J E Z I K

  • Globalni standardi

    i rješenja u

    gospodarenju otpadom

    rujan 2007.

    Autorsko pravo © GS1 Hungary

  • 4

    Zahvala

    Zahvaljujemo nositeljima autorskih prava GS1 Hungary

    na potpori i dopuštenju za objavljivanje ove brošure.

  • 5

    Sadržaj

    Uvod 6GS1 in Europe 6Projekt gospodarenja otpadom u Europi 7 GS1 identifi kacijski ključevi 7 Globalni lokacijski broj (GLN) 8 Globalni broj trgovačke jedinice (GTIN) 8 Serijski otpremničko-kontejnerski kôd (SSCC) 9 Identifi kacija imovine 9 Globalni identifi kacijski broj usluge (GSRN) 10 Kaucije 10 Najnovije tehnologije u gospodarenju otpadom 11 Uspješna sljedivost primjenom GS1 standarda 12 Analize nacionalnih slučajeva 14 Austrija 14 Njemačka 15 Belgija i Luksemburg 15 Mađarska 16 Irska 18 Hrvatska 19 Rumunjska 19 Sažetak 20 Glosar/Pojmovnik 22 Dodatne informacije 26

  • 6

    Uvod

    Ova brošura želi predstaviti prikladnost i potencijal GS1 standarda i rješenja u području gospodarenja otpadom. Namjera joj je pružiti odgovarajuće i zajedničko rješenje za sve tvrtke, organizacije i upravne sektore koji su vezani uredbama EU. Kao i uvijek, GS1 nudi rješenje koje svim poslovnim partnerima u sklopu EU - koji posluju ili u tradicionalnom opskrbnom lancu (npr. proizvođači, trgovci na malo itd.) ili u obrnutom opskrbnom lancu (npr. koordinacijski, organizacijski partneri, tvrtke koje postupaju s otpadom itd.) – omogućuje ispunjavanje europskih pravnih zakona, a povrh toga i ostvarivanje ekonomske koristi. GS1 također nastoji razviti rješenje koje bi pomoglo ministarstvima zaduženima za gospodarenje otpadom u državama članicama. Kako bi bila što praktičnija, ova brošura daje kratki uvid u nekoliko nacionalnih inicijativa koje koriste GS1 standarde i rješenja u gospodarenju otpadom.

    Ovaj dokument nema namjeru objašnjavati tehničke metode ni parametre za prikazivanje podatkovnog sadržaja. Tu vrstu informacija sadrže Opće specifi kacije GS1 7.0.

    GS1 in Europe

    Europa je stvarnost! Mnoge tvrtke Europu smatraju jednim tržištem. Europska Unija narasla je do 27 država članica. Utjecaj Europske unije na zakonodavstvo njenih država članica raste. Europsko zakonodavstvo također utječe na susjedne države i države koje izvoze u EU. Odstupanja treba isključiti! Korisnici žele biti sigurni da su investirali u rješenja za upravljanje opskrbnim lancem koja se mogu koristiti ne samo u jednoj zemlji, nego u cijeloj regiji ili u cijelom svijetu. GS1 in Europe, koji sada obuhvaća 41 nacionalnu GS1 organizaciju, namjerava izgraditi intenzivnu suradnju kako bi kombinirao sve inicijative i ulazne podatke svojih organizacija članica i time omogućio najbolje alate za upravljanje lancem dobavljača za članice GS1 diljem Europe. Mnogi su projekti bili uključeni u rad GS1 in Europe kako bi se razvila i primijenila najbolja rješenja za sve naše članove u opskrbnom lancu.

  • 7

    Cilj GS1 je razvoj globalnog, standardiziranog sustava za identifi kaciju, kako bi se rješenja koja omogućava GS1 sustav proširila u sve više životnih područja. GS1 standardi te njihov globalni doseg i univerzalna prihvaćenost u drugim sektorima predodređuju GS1 da u Europi odigra važnu ulogu u generiranju i sljedivosti otpada, što je od osnovne važnosti za zaštitu okoliša. Primjenom GS1 standarda, identifi kacija proizvoda i sljedivost otpada mogu se provoditi na prikladan i globalan način. GS1 projekt gospodarenja otpadom u Europi bio je pokrenut početkom 2006. godine, uz sudjelovanje 19 europskih organizacija članica. Tako veliko zanimanje dokazuje sve veću važnost gospodarenja otpadom u Europi.

    GS1 identifi kacijski ključevi

    GS1 sustav ima različita područja primjene koja uključuju trgovačke i logističke jedinice, imovinu i lokacije. Te se aplikacije oslanjaju na strukture podataka pomoću kojih se mogu identifi cirati sve relevantne stavke i njihovi podaci. Ti brojevi, tzv. GS1 identifi kacijski ključevi, jesu ključevi za pristupanje bazama podataka i za jednoznačno identifi ciranje trgovačkih jedinica s kojima se postupa u svim porukama neke transakcije. Te se strukture podataka koriste kako bi se osigurala globalno jedinstvena identifi kacija, pri čemu su sami brojevi negovoreći (nemaju

    Projekt gospodarenja otpadom

    nikakvo značenje). Sve informacije koje opisuju neki proizvod ili uslugu te njegove karakteristike trebaju se naći u bazi podataka. One se priopćavaju od dobavljača prema korisniku jednom, prije prve transakcije - bilo korištenjem standardnih poruka, bilo konzultiranjem elektroničkih kataloga. Ti su brojevi predstavljeni bilo kojim nositeljem podataka (crtični kodovi, EPC/RFID tag), kako bi omogućili automatski obuhvat podataka u svakoj točki gdje neka trgovačka jedinica napušta neki prostor ili ulazi u njega. Isti se brojevi također koriste u elektroničkoj komunikaciji i

    rješenjima, kako bi se sve informacije o

    dotičnoj transakciji te jedinice prenijele

    relevantnim trgovačkim partnerima.

    Pružene strukture podataka jamče

    jedinstvenost diljem svijeta unutar

    relevantnog područja primjene.

    Svi se GS1 identifi kacijski ključevi

    temelje na GS1 predbroju poduzeća,

    a može ih dodijeliti samo nacionalna

    GS1 organizacija.

    Napomena: Dio internacionalne

    GS1 strukture podataka sastoji se od

    GS1 predbroja i broja poduzeća, od

    kojih oba dodjeljuje nacionalna

    GS1 organizacija.

  • 8

    Otpad postaje sve dragocjeniji. S obzirom na njegovu vrijednost, danas međunarodno tržište i trgovina otpadom postaju sve značajniji. Prodaja i kupnja otpada postale su dnevna rutina na globalnom tržištu, na kojemu otpad defi nitivno ima vrijednost koja kontinuirano raste. S obzirom na to, svi relevantni tradicionalni GS1 identifi kacijski ključevi mogu se i moraju koristiti za identifi ciranje različitih trgovačkih i logističkih jedinica, imovine, lokacija i organizacija.

    Globalni lokacijski broj (GLN)GLN je broj koji se koristi za jedinstveno i jednoznačno identifi ciranje neke tvrtke ili organizacije kao pravnog entiteta. GLN brojevi također se koriste za identifi ciranje fi zičkih lokacija. Korištenje lokacijskih brojeva preduvjet je za učinkovitu elektroničku komunikaciju. U različite procese gospodarenja otpadom uključeni su brojni sudionici. Zbog potrebe poslovanja i pravnih zahtjeva, koje je odredila

    Europska Unija, više je nego razumno primijeniti potpunu sljedivost u gospodarenju otpadom. Taj aspekt rezultira jedinstvenom i globalnom identifi kacijom različitih partnera (proizvođač, koordinacijski i organizacijski partneri, tvrtke koje postupaju s otpadom itd.) i lokacija (mjesto spaljivanja, mjesto odlaganja, odlagalište na tlu itd.).

    Primjer: U obrnutom opskrbnom lancu identifi kacija različitih organizacija, tvrtki kao pravnih entiteta i lokacija podjednako je važna kao i u tradicionalnom opskrbnom lancu, a s gledišta javne uprave čak i važnija.

    Primjerice, za identifi kaciju koordinacijskih organizacija za zbrinjavanje otpada tijekom ispunjavanja njihove obveze davanja podataka prema dotičnome ministarstvu (obavijesti, redoviti izvještaji, zahtjevi za registraciju i za izuzeće itd.) koristi se GLN broj, kao i za identifi kaciju organizacija koje se bave zbrinjavanjem otpada (sakupljanje, obrada, recikliranje, odlaganje itd.), a u ugovornoj su vezi s koordinacijskim organizacijama za zbrinjavanje otpada.

    Globalni broj trgovačke jedinice (GTIN)GTIN je broj koji se koristi za jedinstvenu identifi kaciju trgovačkih jedinica diljem svijeta.

    Napomena: Trgovačka jedinica je bilo koja jedinica (proizvod ili usluga) za koju postoji potreba da se dohvati unaprijed defi nirana informacija, a kojoj može biti određena cijena, koja može biti naručena ili fakturirana za trgovinu između sudionika u bilo kojoj točki bilo kojeg opskrbnog lanca. Kako smo ranije defi nirali, otpadu se može odrediti cijena, može ga se naručiti i fakturirati, pa je očito da se koristi GTIN za identifi ciranje otpada kao posebne trgovačke jedinice na tržištu. Identifi ciranje i označavanje otpada simbolom kao trgovačke jedinice omogućava automatiziranje prihvata proizvoda, upravljanje zalihama, automatizirano ponovno naručivanje, analizu prodaje, sljedivost, izvještavanje i cijeli niz drugih poslovnih primjena.

    Primjer: Koordinacijska organizacija odgovorna za sakupljanje PET boca u nekim slučajevima dodjeljuje GTIN. Nakon čišćenja i sortiranja prikupljenih PET boca, rezultat (npr. nebojane PET boce bez zatvarača i naljepnica) tog procesa koji je spreman za otpremu na različite se načine može identifi cirati GTIN-om.

    Trgovačka jedinica s nepromjenjivom ili promjenjivom mjerom

    Trgovačke jedinice s nepromjenjivom mjerom su one koje su uvijek

  • 9

    proizvedene u istoj verziji i sastavu (npr. vrsta, veličina, težina, sadržaj, dizajn). Kao i trgovačke jedinice s

    nepromjenjivom mjerom, trgovačka

    jedinica s promjenjivom mjerom je

    neki entitet unaprijed defi niranih

    karakteristika, kao što su priroda

    proizvoda ili njegov sadržaj. Za

    razliku od trgovačke jedinice s

    nepromjenjivom mjerom, trgovačka

    jedinica s promjenljivom mjerom

    ima najmanje jednu promjenjivu

    karakteristiku, dok ostale njezine

    karakteristike ostaju iste. Ta

    promjenjiva karakteristika može biti

    težina, dimenzije, broj sadržanih

    jedinica ili informacija o zapremnini.

    Potpuna identifi kacija neke trgovačke

    jedinice s promjenjivom mjerom

    sastoji se od identifi kacijskog broja i

    informacije o promjenjivim podacima.

    U najvećem broju slučajeva otpad

    se, očito, mora smatrati trgovačkom

    jedinicom s promjenjivom mjerom.

    Primjer: Određene obrađene

    (prikupljene, sortirane) PET boce

    identifi cirane GTIN-om. Može ih se

    naručiti i fakturirati bez ambalaže, kao

    trgovačku jedinicu s promjenjivom

    mjerom (težinom). U procesu

    trgovanja moraju joj se odrediti GTIN i težina.

    Serijski otpremničko--kontejnerski kôd (SSCC)SSCC je broj koji se koristi za jedinstvenu identifi kaciju logističkih (transportnih i/ili skladišnih) jedinica.

    Napomena: Logistička jedinica je jedinica bilo kojeg sastava

    uspostavljena za transport i/ili skladištenje, kojom treba upravljati kroz opskrbni lanac. Otpad se obično transportira u kontejnerima i baliran na paletama, pa je SSCC presudan u obrnutom opskrbnom lancu te u gospodarenju otpadom. SSCC označen na svakoj logističkoj jedinici (crtični kôd ili RFID/EPC tag) omogućava da se pojedinačno prati i slijedi fi zičko kretanje jedinica, osiguravajući vezu između fi zičkog kretanja trgovačkih jedinica i pridruženog protoka informacija. Također omogućava cijeli niz primjena kao što su unakrsno skladištenje/pretovar, usmjeravanje pošiljki, automatizirani prihvat itd.

    Primjer: SSCC je pravilan identifi kator što se tiče papirnatog otpada sakupljenog u kontejnere i spremnog za otpremu natrag u tvornicu papira.

    Identifi kacija imovineGS1 sustav omogućava metodu identifi kacije imovine. Svrha identifi kacije imovine jest identifi cirati neki fi zički entitet kao predmet inventara.

    Identifi katori imovine GS1 sustava mogu se koristiti za identifi ciranje bilo kojeg osnovnog sredstva neke tvrtke. Izdavatelju je prepušteno da odredi je li za dotičnu primjenu prikladniji globalni identifi kator povratne imovine (GRAI) ili globalni identifi kator pojedinačne imovine (GIAI).

    Globalni identifi kator povratne imovine (GRAI)

    Povratna imovina je neka ponovno iskoristiva ambalaža ili transportna oprema određene vrijednosti, kao što su kontejner, pivska bačvica, plinska boca, plastična paleta ili sanduk. GS1 sustav identifi kacije povratne imovine, globalni identifi kator povratne imovine (GRAI), omogućava praćenje, kao i snimanje, svih relevantnih podataka. GRAI se sastoji od GS1 predbroja poduzeća tvrtke koja dodjeljuje globalni identifi kator i od vrste imovine. Potonji se dodjeljuje da bi se jedinstveno identifi ciralo, zajedno s GS1 predbrojem poduzeća, određenu vrstu imovine. GRAI ostaje isti za svu identičnu povratnu imovinu. Točna metoda kojom se dodjeljuje GRAI prepuštena je nahođenju organizacije koja ga izdaje.

  • 10

    Globalni identifi kator pojedinačne imovine (GIAI)

    U GS1 sustavu pojedinačnom se imovinom smatra neki fi zički entitet sastavljen od bilo kojih karakteristika. GIAI identifi cira neki određeni fi zički entitet kao imovinu. Ne smije ga se koristiti u druge svrhe i mora biti jedinstven za razdoblje poprilično dulje od vijeka trajanja relevantnih zapisa o imovini. Dodijeljeni globalni identifi kator pojedinačne imovine (GIAI) može, ali i ne mora ostati s fi zičkom jedinicom kad ona prelazi iz ruke u ruku, što ovisi o pojedinoj poslovnoj primjeni. Ako ostaje s fi zičkom jedinicom, ne smije se više ponovno koristiti. GIAI obuhvaća GS1 predbroj poduzeća tvrtke koja je dodijelila taj identifi kator imovine i referentni broj pojedinačne imovine.

    Globalni identifi kacijski broj usluge (GSRN)GSRN se koristi za identifi ciranje primatelja usluga u kontekstu nekog odnosa davanja usluga. On omogućava jedinstveni i jednoznačni identifi kacijski broj za

    davatelja usluga, kako bi pohranio podatke relevantne za uslugu/e koje se pružaju primatelju. Globalni identifi kacijski broj usluge (GSRN) može se koristiti za identifi ciranje bilo kojeg odnosa davanja usluga. Može se izdati poseban, jedinstveni broj, obično od davatelja usluga, da bi se identifi ciralo bilo koji zadani odnos davanja usluga.

    Globalni identifi kacijski broj usluge (GSRN) je broj koji ne nosi značenje i koristi se za identifi ciranje nekog unosa u bazu podataka radi zapisivanja ponavljanih usluga. Te su usluge aktivnosti koje obavlja neki davatelj usluga za nekog korisnika usluga, utemeljene na obostranom ugovoru. Dosljedno tome, GSRN identifi cira neki određeni dogovor o usluzi nekog određenog davatelja usluga i nekog određenog korisnika usluga. On može u određenim slučajevima identifi cirati korisnika kao sudionika (ili člana) u nekom programu ili shemi.

    GSRN se može koristiti za identifi ciranje odnosa davanja usluga u:• ugovoru o davanju usluga, gdje

    se može koristiti za upravljanje dogovorenih usluga, kao što

    su usluge održavanja TV-a ili računala

    • članstvu u nekom programu za putnike koji često lete, gdje ga se može koristiti za zapisivanje nagrada, reklamacija i pogodnosti.

    KaucijeKaucije su priznanice izdane da se automatizira plaćanje vraćene prazne ambalaže. Kaucije automatiziraju i ubrzavaju manipuliranje praznom ambalažom (npr. bocama, sanducima) koja ima određenu vrijednost za refundiranje u nekoj maloprodajnoj trgovini. (Direktiva EZ-a 2002/96). Kad se vraćena električna ili elektronička oprema procijeni, ispisuje se priznanica za povrat (kaucija) i daje potrošaču. Potrošač pokazuje kauciju na blagajni trgovine i odgovarajući mu se iznos vraća u gotovini ili odbija od računa.

    Premda GS1 daje prikladna rješenja i zajednički globalni jezik za otvoreni opskrbni i obrnuti opskrbni lanac, naravno da su također na raspolaganju i GS1 rješenja za interne aplikacije.

  • 11

    Najnovije tehnologije u gospodarenju otpadom

    Uniformno gospodarenje sirovinama, materijalima i pojavama (koncentracije teških metala i opasnih materijala) može se riješiti kroz sinkronizaciju podataka provedenu uz pomoć GDD-a (Globalnog rječnika podataka). XML (eXtensible Markup Language) donosi globalno rješenje za potrebe elektroničke razmjene podataka. U području gospodarenja otpadom, GDSN (Globalna mreža za sinkronizaciju podataka) omogućava globalno, strukturalno zapisivanje podataka i njihov dohvat kroz klasifi kacijom uvjetovano upravljanje atributima.

    Kratica RFID (radiofrekvencijska identifi kacija) označava sustav rješenja za praćenje i slijeđenje objekata i globalno i lokalno, koristeći RFID tagove. RFID je jedna od nekoliko tehnologija koje su zajedno poznate kao procedure za automatsku identifi kaciju – procedure za automatizirano identifi ciranje objekata. Premošćuje prepreke prema informacijskim sustavima koje su se ranije rješavale ručnim unošenjem podataka. Novija razvojna dostignuća GS1 standardizacije u području RFID-a u svijetu su poznata kao elektronički kôd proizvoda (EPC) i EPCglobal. EPC koji se temelji na RFID-u standardizirani je način nošenja GS1 identifi kacijskih ključeva na RFID tagovima. Imajući na umu činjenicu da se otpad obično otprema u kontejnerima, EPC (elektronički kôd proizvoda) pruža dugoročno rješenje u svrhu sljedivosti. EPCglobal standardi u mogućnosti su osigurati automatski

    obuhvat i zapisivanje podataka, dok se u međuvremenu XML i GDSN mogu nositi s izazovima globalne elektroničke komunikacije podataka. Povrh toga, taj sustav osigurava prijeko potrebno pronalaženje javnih podataka za potrošače i organizacije koje gospodare otpadom.

  • 12

    GS1 s

    imbol

    i

    GT

    IN, SSCC, GRAI,

    Uspješna sljedivost primjenom GS1 standarda

    Dosljedno pravnim i poslovnim zahtjevima, nužno je imati neki globalni identifi kacijski standard kao zajednički jezik kad trgovački partneri i ostali različiti sudionici u gospodarenju otpadom (npr. državna uprava) žele komunicirati i upravljati tokovima materijala i informacija kako bi uspostavili sustav sljedivosti. Razlog primjene i uspjeha GS1 standarda u gospodarenju otpadom jest to što on odgovara na izazove koje postavljaju vodeći principi sljedivosti:

    Globalna i jedinstvena identifi kacija

    To znači jednoznačnu identifi kaciju, tj. označavanje trgovačkih jedinica koje treba pratiti i slijediti i u tradicionalnom i u povratnom opskrbnom lancu. Ovaj sustav, kojeg pokreću GS1 identifi kacijski ključevi (GTIN, GLN, SSCC itd.), osmišljen je tako da prevlada ograničenja koja nameće korištenje specifi čnih sustava kodiranja u nekoj tvrtki, organizaciji ili sektoru te na taj način sljedivost učini djelotvornijom i osjetljivijom na korisnike sustava.

    Komunikacija i prijenospodataka

    Sljedivost zahtijeva prikupljanje, zapisivanje i razmjenu podataka i informacija koje su ranije bile dogovorene. Podaci o sljedivosti moraju se razmjenjivati među partnerima i/ili pohranjivati, kad god je to relevantno i primjenjivo. Preporučena tehnologija koja ispunjava ovaj zahtjev je automatski obuhvat podataka (ADC), poput GS1 simbologije (crtični kodovi) i RFID/EPC tagova.

    GDD, BMS, GDSN EWC

    PROIZVODNJA

    POVRAT

    OPORAVAK

  • 13

    GIAI, GS1-128 GLN, EANCOM®

    Radiofrekvencijska identifi kacija (RFID) je tehnologija u usponu koja pomoću elektroničkih tagova identifi cira objekte (kontejnere, palete itd.) i/ili povratnu imovinu kroz cijeli lanac gospodarenja otpadom.

    Upravljanje poveznicama za sljedivost i dohvatom podataka

    Poveznicama i dohvatom podataka treba upravljati pravilno i prikladno kroz cijeli opskrbni lanac.

    Razmjena podataka za sljedivost Prijeko potrebno svojstvo bilo kojeg sustava sljedivosti je razmjena informacija. Sljedivost zahtijeva povezivanje fi zičkog protoka proizvoda s protokom informacija o njima. Moguća, a možda i najbolja, opcija je kombiniranje automatskog prikupljanja podataka s njihovom elektroničkom razmjenom. Na primjer, crtični kodovi podržani s EDI i GS1 XML porukama. No, u današnje se vrijeme RFID i EPC tehnologije (EPCglobal Network) toliko brzo poboljšavaju da će u nekoliko godina ta metoda automatske identifi kacije i komunikacijski sustav donijeti konačno rješenje za sljedivost u stvarnom vremenu. GDSN će također odigrati značajnu ulogu u sljedivosti. Možda ste razmišljali o tome kako se sva ta rješenja mogu primijeniti u praksi. Kako bi vam pružio uvid u moguće primjene i projekte diljem Europe, GS1 in Europe sakupio je određene analize slučaja iz četiri različite europske države. Ove inicijative mogu biti inspirativni ogledni primjer koji vam može pomoći da nam se pridružite u našim europskim nastojanjima da nađemo zajedničko rješenje u gospodarenju otpadom.

    RFID,

    EPC,

    XML

    SAKUPLJANJE

    identifi kacija i sljedivost proizvoda u gospodarenju otpadom podržani GS1 standardima SORTIRANJE

    ODLAGANJE

    urn:epc:id:sgtin: 912345.90001.1234560011 0000 011 100 0111001001000

  • 14

    Analize nacionalnih slučajeva

    AustrijaU Austriji su proizvođači/tvrtke koje upravljaju otpadom identifi cirane GLN-om u komunikaciji s nadležnim institucijama za područje gospodarenja otpadom. GLN je dio matičnih podataka (npr. obavijesti, izvještaja, dozvola, poruka), a također je i dio austrijskog zakona o gospodarenju otpadom, pa je stoga neizbježan. GLN je također potreban za sudjelovanje u EDM-u (upravljanje elektroničkim podacima – projekt austrijske e-vlade u području gospodarenja otpadom). U EDM-u GLN-ovi služe samo za dvosmjernu komunikaciju između proizvođača/tvrtki koje upravljaju otpadom i UBA (Umweltbundesamt), odnosno austrijskog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva, okoliša i vodoprivrede.

    Upravljanje elektroničkim podacima (EDM)

    EDM inicijativa reformira sadašnji sustav evidentiranja podataka o otpadu. Podaci o otpadu zasad se šalju telefaksom, poštom

    ili e-poštom. EDM inicijativa

    postavlja elektronički sustav

    podataka da bi se pojednostavnila

    i standardizirala procedura

    evidentiranja podataka o otpadu.

    Ta je inicijativa bila pokrenuta radi

    povećanja učinkovitosti i sniženja

    troškova. Cilj je tog projekta

    razvijanje elektroničkog registra,

    elektroničkih konsignacijskih listova,

    elektroničkih sustava izvještavanja i

    elektroničkog prijenosa podataka u

    skladu s procesom obavještavanja

    reguliranog Odredbom Europske

    komisije o otpremi otpada (EUDIN).

    Zakon o gospodarenju otpadom iz

    2002. obvezuje da se za identifi kaciju

    koristi GS1 standard. Austrijsko

    Ministarstvo ovim sustavom slijedi

    globalni pristup. GLN se u ovom

    sustavu koristi za identifi kaciju

    sudionika, pogona za obradu i

    njihovih važnih dijelova. GTIN se

    koristi za identifi kaciju vrsta otpada,

    metoda obrade i vrsta pogona za

    obradu. Prednost je ovih brojeva u

    tome što je to sustav uspostavljen

    diljem svijeta pa njihova distribucija

    nije uvjetovana nikakvim

    ograničenjima ni kriterijima.

    Europska razmjena podataka za sustave obavještavanja o otpadu (EUDIN)

    EUDIN inicijativu čini sustav

    utemeljen na informacijskoj

    tehnologiji i predviđen je da

    pojednostavni dosadašnju

    administrativnu proceduru koja

    se potpuno temeljila na papirnoj

    dokumentaciji za obavještavanje

    nadležnih vlasti o otpremi otpada

    unutar granica EU, te otpada koji

    ulazi ili izlazi iz EU. Četiri države

    (Belgija, Nizozemska, Njemačka i Austrija) EUDIN-om pokušavaju postaviti sustav koji olakšava digitalni proces obavještavanja.

    Osnova funkcioniranja EUDIN sustava je uniformno defi niranje podataka i sustava za prijenos podataka. Isti su podaci potrebni za nekoliko postupaka u poslovanju i nekoliko zakonskih obveza. Ministarstvo surađuje s UN/CEFACT-om (United Nations Centre for Trade Facilitation and Electronic Business) kako bi se razvili međunarodni standardi (tj. standardizirane poruke diljem svijeta) i uniformne defi nicije da se ne moraju konvertirati podaci pri prijenosu iz jednoga u drugi sustav.

    EUDIN će imati sljedeće prednosti:

    • ova inicijativa ubrzava proceduru i pomaže očuvati resurse (papir itd.)

    • ovaj sustav treba potpuno razviti i testirati, a potom bi trebalo biti jednostavno tu bazu podataka prezentirati drugim državama članicama koje ju žele koristiti

    • ovaj sustav iskorištava prednosti opreme za modernu komunikaciju pa je stoga inovativan

    • budući da je proces obavještavanja u cijelosti pojednostavljen, ova je inicijativa korisna za mala i srednja poduzeća koja također sudjeluju u pilot-projektu.

    Ova je inicijativa prenosiva na sve države EU koje obvezuje europska Uredba o prometu otpadom (259/93/EEC).

  • 15

    Zašto koristiti GLN, a ne nacionalne identifi kacije? Odgovor je vrlo jednostavan. Isti GLN, koji utvrđuje identitet tvrtke diljem svijeta, može se također koristiti za identifi kaciju u poslovanju te za ispunjavanje zakonskih obveza glede izvještavanja i evidentiranja. Neusporediva sposobnost GLN-a da jedinstveno i jednoznačno identifi cira tvrtke na međunarodnom/globalnom tržištu, bez obzira na različite sektore i primjene, čini ga krajnjim rješenjem za identifi kacijske svrhe.

    NjemačkaGodine 2004. bila je odobrena i objavljena Njemačka preporuka o GS1 standardima u gospodarenju otpadom. U njoj se svim partnerima uključenima u procese gospodarenja otpadom, uključujući i proizvođače otpada, davatelje logističkih usluga, prijevoznike i tvrtke koje se bave zbrinjavanjem otpada, savjetuje upotreba GLN-a. Usluge se trebaju identifi cirati preko GTIN-a. Štoviše, elektroničke EANCOM® poruke uključene su u GS1 portfelj za podršku učinkovitom gospodarenju otpadom.

    Metro Asset Management (tvrtka za upravljanje imovinom), sa sjedištem u Stuttgartu, primijenila je GLN u fakturama sa 10-ak partnera. Interna statistika GS1 Germany pokazuje da oko 70 tvrtki koje se bave gospodarenjem otpadom koristi GLN. Metro Asset Management također koristi GTIN-ove za identifi kaciju usluga,

    ali prihvaća i druge brojeve koji se zatim usklađuju u njihovom internom sustavu. Za razliku od Austrije, Mađarske i Belgije, nema pravnih zahtjeva koji bi tražili obvezno korištenje GS1 standarda. Upravo suprotno, postoji nacionalni sustav numeriranja za identifi kaciju proizvođača otpada, organizacija za zbrinjavanje otpada i prijevoznika otpada. Strukturu numeriranja defi nira svaka savezna država (Bundesland), a dužina i prvi znak jednaki su za sve savezne države. No, zahvaljujući poslovnim potrebama GS1 se pokazao uspješnim rješenjem u području gospodarenja otpadom i u Njemačkoj.

    WEEE (Waste of Electronic and Electric Equipment) – otpad iz električne i elektroničke opreme

    EAR je zajednička nadležna institucija za sve proizvođače obuhvaćene Zakonom o otpadu iz električne i elektroničke opreme (Elektro und Elektronikgerätegesetzes - ElektroG) koji sjedinjuje njemačko zakonodavstvo analogno WEEE-u.Oni dodjeljuju identifi kacijske brojeve tvrtkama koje na tržište plasiraju električne ili elektroničke proizvode. Premda je GS1 Germany uložila velike napore da ih uvjeri u GS1 standarde, oni su odlučili ustrajati u svom nacionalnom vlasničkom sustavu. Duales System

    Deutschland GmbH (Der Grüne Punkt) pruža usluge u području primjene njemačkog Zakona o stavljanju u promet, povratu i ekološki usklađenom odlaganju električnih i elektroničkih aparata, skraćeno ElektroG (WEEE). Duales System Deutschland GmbH privatno je poduzeće koje ispunjava obveze oko zbrinjavanja i recikliranja otpada za industrijske tvrtke i trgovce na malo.

    Prednost korištenja GLN-a, umjesto sadašnjeg nacionalnog sustava numeriranja kojeg provode službene nadležne institucije, leži u njegovoj međunarodnoj primjenjivosti i jedinstvenosti. Stoga je prikladan za uspostavljanje međunarodnog sustava identifi kacije u gospodarenju otpadom. Elektronička razmjena podataka (EDI) procese čini djelotvornijima i manje sklonim greškama, što se u procesima gospodarenja otpadom u Njemačkoj jasno ističe.

    Belgija i LuksemburgPravna i operativna pozadina ambalaže

    U Belgiji je politika gospodarenja otpadom pod regionalnim jurisdikcijama. No, još 30. svibnja 1996. tri su regije potpisale

  • 16

    ugovor o suradnji u prikupljanju i gospodarenju ambalažnim otpadom. Taj su ugovor o suradnji u prikupljanju i gospodarenju ambalažnim otpadom (koji Europsku direktivu 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu primjenjuje u nacionalnom zakonu) 5. ožujka 1997. objavile tri belgijske regije, s ciljem:

    • smanjiti ambalažni otpad i osigurati da bilo koji ambalažni otpad koji se proizvede bude, koliko je god to moguće, ekološki prihvatljiv

    • poticati, što je više moguće, ponovno korištenje ambalaže i osigurati smanjenje ukupne težine izgubljene ambalaže.

    Od svake tvrtke odgovorne za stavljanje pakiranih proizvoda na belgijsko tržište zahtijeva se da organizira sustav sakupljanja otpada kako bi se postigli gorespomenuti ciljevi. Međutim, tvrtke od službeno ovlaštenih tijela - kao što su FOST Plus (neprofi tna organizacija koja obavlja preuzimanje vraćene ambalaže i informacijske operacije u vezi s ambalažom iz kućanstava) i Val-I-Pac (neprofi tna organizacija koja obavlja preuzimanje vraćene ambalaže i informacijske operacije u vezi s industrijskom ambalažom) – mogu zatražiti da ispuni njihove pojedinačne obveze u tom smislu.

    Pravna i operativna pozadina otpada iz električne i elektroničke opreme (WEEE)

    Od srpnja 2001. godine, zakonom je uvedena obveza povrata za proizvođače i uvoznike električne i elektroničke opreme. Još odonda

    je na raspolaganju sustav za sakupljanje i recikliranje električne i elektroničke opreme. Proizvođači i uvoznici električne i elektroničke opreme osnovali su neprofi tnu organizaciju Recupel, uz podršku belgijskih regionalnih vlada. Njeno područje djelovanja obuhvaća organizaciju prikupljanja, sortiranja, obrade i recikliranja WEEE u Belgiji. Neprofi tna udruga Bebat (Fond za sakupljanje baterija) osnovana je 21. kolovoza 1995. u okviru belgijskog Zakona o ekološkim porezima (od 16. srpnja 1993) i njegovog amandmana (od 7. ožujka 1996). Dobrovoljnim je sporazumom predviđeno da industrija baterija osnuje neprofi tnu organizaciju pod imenom Bebat - za koordiniranje, sakupljanje i recikliranje baterija - te da osigura ostvarenje ciljanih postotaka. Financijska sredstva, tj. doprinose za sakupljanje i recikliranje, trebaju uplaćivati članovi te organizacije.

    GS1 Belgium & Luxembourg u gospodarenju otpadom

    Zanimanje GS1 Belgium & Luxembourg za povezivanje karakteristika (atributa) gospodarenja otpadom neke trgovačke jedinice s njezinim GTIN-om bilo je potaknuto otvorenim zahtjevom svih belgijskih trgovaca na malo - upućen njihovim privatnim proizvođačima naljepnica,

    uvoznicima i posrednicima - da priopće te atribute ambalažnog i proizvodnog otpada preko CDB-a(lokalni objedinjeni podaci za Belgiju i Luksemburg) i GDSN-a. Zbog mnogih je razloga imperativ da se karakteristike otpada i ambalažnog otpada za neku trgovačku jedinicu mogu pridružiti kao nadogradnja osnovnim informacijama o jedinici, koje se razmjenjuju između trgovačkih partnera u njihovim aktivnostima usklađivanja i sinkronizacije podataka. Budući da se otpad od proizvoda može povezati s GTIN-om proizvoda, a ambalažni otpad s hijerarhijom GTIN-ova proizvoda, belgijski su trgovci na malo od svojih dobavljača zatražili pružanje informacija o otpadu i preko CDB-a i preko GDSN-a, koje su im potrebne jer moraju prijaviti i podmiriti porezne pristojbe FOST Plus i Val-I-Pac i za proizvode vlastitog brenda i za uvoznika proizvoda kojeg uvode na belgijsko tržište.

    MađarskaSuradnja s Ministarstvom za zaštitu okoliša i vodoprivrede - početni koraci

    Profesionalna suradnja između GS1 Hungary PBC (ranije pod nazivom EAN Hungary PBC) i Ministarstva za zaštitu okoliša i vodoprivrede u

  • 17

    području gospodarenja otpadom započela je 2002. godine. Isprva je bila usmjerena isključivo na pitanje identifi kacije ambalažnih materijala i sastojaka ambalaže. GS1 Hungary ispitala je standardni sustav za identifi kaciju koji već postoji u području industrije ambalaže, kao i načine te sredstva integriranja tog sustava, a potom i slučajeve u kojima je moguće razumno i nužno identifi cirati pojedinačne ambalažne materijale i sastojke ambalaže uz pomoć GS1 standarda.

    U drugoj fazi suradnje Ministarstvo je službeno zatražilo od GS1 Hungary da izradi stručnu studiju kako bi se stvorili uvjeti za uspostavu novog sustava podatkovnih usluga i podataka o registraciji koji bi se temeljio na međunarodnim GS1 standardima, a koji bi bio u mogućnosti identifi cirati i slijediti sve partnere, procese i proizvode uključene u gospodarenje otpadom.

    Sporazum o suradnji na razvoju elektroničkog sustava za zaštitu okoliša i o pristojbama na proizvode (eKT)

    Kao izravna posljedica ove studije, a nakon intenzivnih stručnih dogovora, 2003. godine potpisan je Sporazum o suradnji između Ministarstva i GS1 Hungary koja je, u sklopu tog sporazuma, započela uspostavljati elektronički sustav za zaštitu okoliša i pristojbe na proizvode (eKT).

    Početna faza u razvoju eKT sustava bila je postavljanje tzv. RTI kataloga koji je počeo djelovati u prosincu 2003. Taj elektronički katalog,

    uz identifi kaciju i registriranje ambalažnih materijala koji se mogu reciklirati, te uz ispunjavanje obveza elektroničkog izvještavanja o ambalažnim materijalima koji se mogu reciklirati, pridonosi udovoljavanju obvezama oko registriranja i podatkovnih usluga u vezi s ambalažnim materijalima koji se mogu reciklirati. On, nadalje, pomaže nadležnim institucijama za zaštitu okoliša stvarajući otvoreni informacijski sustav vezan uz ambalažne materijale i materijale od ambalažnog otpada. Organizacije koje koriste taj katalog trebaju se identifi cirati GLN brojevima, dok se sastojci ambalaže koji se mogu reciklirati, a bili su poslani u katalog, trebaju identifi cirati GTIN brojem.

    eKT sustav utemeljen je na GS1 standardima, gdje se GLN koristi za identifi kaciju neke organizacije, a GTIN za identifi kaciju proizvoda. Ovaj sustav nudi rješenja za ispunjavanje administrativnih obveza u skladu sa Zakonom o gospodarenju otpadom i pristojbama na proizvode u svrhu zaštite okoliša, i u Europskoj Uniji i u Mađarskoj. Pruža različite usluge poslovnim subjektima, organizacijama koje se bave koordinacijom u gospodarenju otpadom, kao i uključenim nadležnim institucijama državne uprave. eKT sustav također služi državnoj upravi, pruža informatičku podlogu za uspostavljanje mađarske baze podataka i informacijskog sustava za ambalažu, što će činiti temelj državnog izvješća o ambalaži i ambalažnom

    otpadu koje jednom godišnje treba podnijeti Europskoj komisiji, u skladu s formatom specifi ciranim u rješenju ove komisije broj 2005/270/EK.

    eKT sustav sastoji se od tri odvojena ali koherentna sektora (modula) koji podupiru jedan drugoga, a to su:

    1. sektor nadležnih institucija državne uprave

    2. poduzetnički sektor3. sektor korisnika GS1.

  • 18

    Sektor državne uprave osnova je eKT sustava utemeljenog na postojećim sporazumima. Pravna pozadina važećih propisa Mađarske i Europske unije uvijek određuje smjer razvoja eKT sustava, što se tiče izlaznih proizvoda i slijeđenja otpada. Poduzetnički sektor nadopunjuje eKT-ova rješenja usmjerena na profi t. Osim što ispunjava sve svoje obveze u skladu sa zakonom, pruža i dodatne informatičke usluge poslovnim organizacijama. Sektor korisnika GS1 čini strukturalnu osnovu eKT sustava i potencijalne korisničke grupe čije se organizacije obavezno trebaju identifi cirati GLN brojem, u skladu s postojećim propisima.

    Osim gorespomenutog, GS1 Hungary također postiže značajne rezultate u poslovnoj zajednici. Do 2006. eKT sustavu pridružile su se dvije koordinacijske organizacije koje se bave gospodarenjem otpadom od električnih i elektroničkih aparata. Spomenute koordinacijske organizacije zajedno sa svojim partnerima pouzdaju se da će eKT sustav ispuniti njihove brojne administrativne obveze vezane uz pristojbe za gospodarenje otpadom i zaštitu okoliša.

    IrskaGS1 Ireland i Irska grupa za plastične folije u poljoprivredi - Irish Farm Film Plastics Group (IFFPG) - započeli

    su projekt slijeđenja otpada od plastičnih folija koje se koriste u irskom poljoprivrednom sektoru.

    Plastične se folije u irskom poljoprivrednom sektoru uvelike koriste u baliranju zelene krme za proizvodnju silaže, koja se opet koristi kao stočna hrana u zimskom razdoblju.

    Masa korištene plastične folije poprilična je pa, ako se pravilno ne zbrinjava, može znatno utjecati na okoliš. Vlada je u svoju politiku zaštite okoliša odlučila uvesti stroge kontrole tog materijala te pristojbe koje će trebati plaćati za njegovo pravilno zbrinjavanje. Taj se materijal proizvodi i lokalno i diljem svijeta, a nabavlja se preko distributera, posrednika i trgovaca na malo. IFFPG je bio postavljen da nadgleda ovaj projekt.

    Uvođenje pristojbe za zbrinjavanje ovog otpada, koju plaćaju proizvođači, otvorilo je mogućnost ilegalnog paralelnog opskrbnog lanca i izbjegavanja odgovornosti. IFFPG i GS1 Ireland surađivali su u razvoju i primjeni rješenja koje bi pratilo i slijedilo plastične folije od proizvođača do krajnjeg korisnika (poljoprivrednika), kao i njeno sakupljanje i zbrinjavanje na kontrolirani način. Glavni je problem bio doći do početnog rješenja koje bi udovoljilo promjenjivoj tehničkoj zrelosti zainteresiranih partnera u opskrbnom lancu. Rješenje uključuje sljedeće GS1 komponente:

    • korištenje SSCC-a na razini palete uz upotrebu DataMatrixa kao nositelja informacije

    • korištenje skeniranja u različitim točkama opskrbnog lanca utemeljeno na digitalnoj tehnologiji obrade slika

    • korištenje i mobilnih i tradicionalnijih komunikacijskih tehnika

    • korištenje centralizirane baze podataka utemeljene na SSCC indeksiranju.

    To planiraju ostvariti 2007. godine te u 2008. proširiti područje primjene i na druge, slične materijale. Prema rezultatima razvojnih dostignuća, namjeravaju krenuti prema platformi koja je više utemeljena na standardima te prema pojačanoj primjeni GS1 standarda. To može uključivati razmjenjivanje elektroničkih poruka između partnera, uz izvještavanje lokalnih i državnih nadležnih institucija, RFID te obilježavanje trgovačkih jedinica sve do pojedinačnih bala na paleti.

    Sustav je osmišljen tako da izračuna količinu nabavljenog materijala od svakog poljoprivrednika, zabilježi tu transakciju, prati opseg prodaje po svakom partneru u opskrbnom lancu, a zatim za svakog poljoprivrednika izračuna količinu plastike koju treba sakupiti na svakoj farmi nakon upotrebe. Postoje strogi pravni lijekovi za nepridržavanje, pa stoga aplikacija treba biti dovoljno sigurna kako bi izvijestila o svim transakcijama u opskrbnom lancu, ali i spriječila neovlašteni pristup podacima, te osigurala točnost podataka na farmi.

  • 19

    HrvatskaMogli biste misliti da je gospodarenje otpadom vruća tema samo u državama članicama Europske Unije, budući da su na snazi direktive EU koje ih prisiljavaju na djelovanje. Hrvatska je dobar dokaz da nemate pravo. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odgovorne su institucije za gospodarenje otpadom. Značajne aktivnosti u području gospodarenja otpadom započele su u kolovozu 2005. donošenjem odredbe NN97/05. Ona defi nira pravni okvir za sakupljanje aluminija, plastičnih i staklenih boca za mlijeko, sokove, vodu i alkoholna pića. Zahvaljujući GS1 Croatia, ove su institucije prepoznale potencijal GS1 standarda i rješenja kao što su GLN, GTIN, SSCC te alati za elektroničku komunikaciju. GS1 sustav spominje se kao EAN u dva stavka odredbe NN97/05. Nažalost, bilo je nekih implementacijskih problema jer taj

    poslovni model nije bio dovoljno precizan. GS1 Croatia također je predstavnicima relevantnog ministarstva predstavila svoj projekt eCROKAT (Hrvatski elektronički katalog utemeljen na GDSN-u i BMS specifi kacijama). Taj se projekt pokazao kao vrlo djelotvoran alat za provedbu projekta gospodarenja otpadom, a u stanju je istovremeno pružati podršku Ministarstvu i različitim poslovnim partnerima.

    RumunjskaGS1 Romania upravo vodi uspješne službene razgovore s rumunjskim Ministarstvom okoliša i vodoprivrede kako bi postigli dogovor o suradnji. Cilj je da se, na temelju ovog protokola, postavi okvir za suradnju, kako bi se u radni tim Ministarstva za dizajn i razvoj Integriranog informatičkog sustava za podkomponentu: e-RWMP (rumunjski e-portal za gospodarenje otpadom) uključili stručnjaci iz GS1 Romania.

    Osnovna je ideja ovog

    protokola da dotični portal

    bude izgrađen na temelju GS1

    standarda za kodifi kaciju /

    identifi kaciju / komunikaciju te

    da preuzme dijelove postojećeg

    (primijenjenog) rješenja (Mađarska,

    Austrija itd.), kao i razvojna

    dostignuća iz projekta GS1 in

    Europe o gospodarenju otpadom.

    Jedan od GS1 identifi katora

    koji je predviđen za korištenje

    u upravljanju portalom je GLN.

    Prema toj koncepciji, svim

    sudionicima uključenima u procese

    gospodarenja otpadom bit će

    dodijeljen barem jedan GLN.

    Predlaže se da se za sudionike

    uključene u lanac gospodarenja

    otpadom postavi administrativni

    zahtjev kako bi ih se registriralo na

    tom portalu (e-RWMP). Upotreba

    GLN-a protezat će se od korištenja

    za interne svrhe (kao što su interne

    SAP/ERP informatičke aplikacije) i

    ograničenog korištenja u EDI-ju do

    široke upotrebe za komercijalne

    dokumente u elektroničkom

    formatu te za gospodarenje

    otpadom. Rješenje koje GS1 in

    Europe predlaže za e-RWMP,

    koje se, uz ostalo, temelji na

    korištenju GLN-a, imat će ugrađenu

    mogućnost komuniciranja s

    EUDIN-om i ostalim nacionalnim (i

    na MS zasnovanim) informatičkim

    sustavima. GS1 Romania

    nacionalnoj primjeni rješenja

    namjerava dodati sve elemente

    koji su opisani/preporučeni/

    iskazani kao najbolja praksa GS1 in

    Europe proizišla iz gospodarenja

    otpadom.

  • 20

    Sažetak

    Glavni razlog i cilj pokretanja Projekta gospodarenja otpadom bio je izraditi i ponuditi zajedničku strategiju o metodi te području primjene i korištenja GS1 standarda onim tvrtkama na koje se odnosi EU zakonodavstvo o gospodarenju otpadom, pa su prisiljene udovoljiti tim propisima. Budući da ne postoje ni zajednički međunarodni standard ni rješenje za gospodarenje otpadom, a GS1 ih može ponuditi globalno, ovaj bi sektor mogao biti otvoren za primjenu GS1 sustava.

  • 21

    Projekt gospodarenja otpadom koji je GS1 in Europe pokrenula 2006. godine

    Primjena GS1 rješenja da bi se pokrila proizvođačeva odgovornost

    prema proizvodnji i sljedivosti otpada na temelju zakonodavstva

    Europske Unije.

    Područje:

    • GS1 rješenja za sektor gospodarenja otpadom

    • proširivanje automatskog i elektroničkog obuhvata podataka i

    komunikacijske tehnologije (GDSN, eCom, EPC)

    • otpad od električne i elektroničke opreme, baterije i akumulatori,

    vozila, ambalaža defi nirana direktivama EU kao istaknuti tokovi

    materijala.

    Sudjelovale su sljedeće organizacije članice GS1:

    GS1 Austria, GS1 Belgium & Luxembourg, GS1 Germany, GS1 France,

    GS1 Hungary, GS1 Ireland, GS1 Romania, GS1 Croatia, GS1 Sweden

    (kao aktivni članovi projekta), te GS1 Czech, GS1 Estonia, GS1

    Lithuania, GS1 Poland, GS1 Slovenia, GS1 Slovakia, GS1 Switzerland,

    GS1 Nederland, GS1 Russia, GS1 B&H, GS1 Armenia (kao promatrači).

  • 22

    accountability odgovornost

    administrative requirement administrativni zahtjev

    aff ected parties pogođene strane, strane na koje utječe

    agreement of cooperation sporazum o suradnji

    application/implementation primjena/korištenje

    applications for exemption zahtjevi za izuzeće

    applications for registration zahtjevi/prijave za registraciju

    items jedinice, artikli, stavke

    asset identifi ers identifi katori imovine

    asset management upravljanje imovinom

    Austrian Federal Ministry of Agriculture, Forestry, Austrijsko ministarstvo poljoprivrede, šumarstva, Environment and Water Management (Ministry of Life) okoliša i vodoprivrede

    authorities nadležne institucije, upravna tijela

    auto-ID procedures procedure za automatsku identifi kaciju

    automated receiving automatizirani prihvat

    automatic data capture (ADC), automated data capture automatsko prikupljanje podataka

    baled pakiran u bale (baliran)

    Battery Collection Fund Fond za sakupljanje baterija

    broad interest rašireno zanimanje

    broker agent, posrednik, mešetar, burzovni posrednik

    business application poslovna primjena, poslovna aplikacija

    business community poslovna zajednica, poslovni sektor

    business dealings postupci u poslovanju

    business entities business entity poslovni subjekti, subjekt

    business inventory items predmeti gospodarskog inventara

    business sector poduzetnički, poslovni sektor

    case study analiza, istraživanje slučaja

    classifi cation driven attribute handling upravljanje atributima uvjetovano klasifi kacijom

    collectively known as zajednički poznate kao

    commercial documents komercijalni/poslovni dokumenti, dokumenti u trgovinskom poslovanju

    common responsible institution zajednička nadležna institucija

    consignment note, dispatch note sprovodni list, popratni list, konsignacijski list

    constitutes čini, tvori, sastoji se

    co-ordinating organisations of waste treatment koordinacijske organizacije za zbrinjavanje otpada

    cross-docking, cross docking unakrsno skladištenje

    data alignment usklađivanje (matičnih) podataka, poravnavanje podataka

    data content podatkovni sadržaj

    data entry unos podataka

    data retrieval dohvat, pronalaženje podataka

    data service podatkovne usluge

    data service and registration information system, sustav podatkovnih usluga i podataka o registraciji

    data synchronization sinkronizacija podataka

    declare and remit tax fees prijaviti i podmiriti porezne pristojbe

    decree decrees dekret, propis, proglas, ukaz

    divergences divergencije, odstupanja, razilaženja

    EC directive direktiva Europske komisije

    EC- Waste Shipment Regulation Odredba Europske komisije o otpremi otpada

    Glosar/pojmovnik

  • 23

    eco-compatible ekološki usklađen

    ecologically friendly ekološki prihvatljivo

    eco-taxes ekološki porezi

    electronic communication elektronička komunikacija

    electronic data communication elektronička razmjena (komunikacija) podataka

    Electronic Data Management (EDM) elektroničko upravljanje podacima

    electronic data system elektronički sustav podataka

    electronic data transfer elektronički prijenos podataka

    Electronic Environmental Protection and Product Fee System (eKT) Elektronički sustav za zaštitu okoliša i pristojbe na proizvode

    Electronic Product Code (EPC) elektronički kôd proizvoda

    environmental policy politika zaštite okoliša

    environmental product fee pristojba na proizvode u svrhu zaštite okoliša

    environmental protection zaštita okoliša

    EU Decrees uredbe EU

    European Commission (EC) Europska komisija (EK)

    European Data Interchange for waste notifi cation systems (EUDIN) Europska razmjena podataka za sustave obavještavanja o otpadu (EUDIN)

    European Directive 94/62/EC on packaging and packaging waste Europska direktiva 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu

    European Waste Shipment Regulation (259/93/EEC) Europska uredba o prometu otpadom

    existing agreements postojeći sporazumi

    expert study stručna studija

    extension extensions nadogradnja, produženje, ekstenzija

    features svojstva, obilježja, pojave, osobine, značajke

    fi lm plastic waste otpad od plastičnih folija

    fi xed assets osnovna sredstva

    fi xed measure trade item trgovačka jedinica s nepromjenljivom mjerom

    frequent fl yer programme program za putnike koji često lete

    fulfi lment of their data service commitment ispunjavanje svoje obveze davanja podataka

    Fund for Environmental Protection and energetic effi cacy Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

    gas cylinder, gas cylinders plinska boca, plinske boce

    GDD (Global Data Dictionary) Globalni rječnik podataka

    GDSN, GDS Network, Global Data Synchronization Network GDS mreža, Globalna mreža za sinkronizaciju podataka

    German “Law on the putting into circulation, takeback Njemački Zakon o stavljanju u promet, povratu i ekološki and eco-compatible disposal of electrical i electronic appliances” usklađenom odlaganju električnih i elektroničkih aparata

    Global Location Number (GLN) globalni (jedinstveni) lokacijski broj, globalni lokacijski kôd

    Global Individual Asset Identifi er (GIAI ) globalni (jedinstveni) identifi kator pojedinačne imovine

    global reach globalni doseg

    Global Returnable Asset Identifi er (GRAI ) globalni (jedinstveni) identifi kator povratne imovine

    Global Service Relation Number (GSRN) Globalni (jedinstveni) identifi kacijski broj usluge

    growing technology tehnologija u porastu (u usponu)

    GTIN - Global Trade Identifi cation Number/ globalni (jedinstveni) broj trgovačke jediniceGlobal Trade Item Number

    household packaging ambalaža iz kućanstava

    identifi cation key identifi cation keys identifi kacijski ključevi

    imaging technology tehnologija digitalne obrade slike

    in bulk bez ambalaže, rasuti teret, u rinfuzi

    in contractual contact u ugovornoj vezi

  • 24

    in eff ect u praksi, važeći

    incineration spaljivanje

    individual asset reference referentni broj pojedinačne imovine

    industrial packaging industrijska ambalaža

    inputs ulazni proizvodi, ono što je ušlo, ulazni podaci

    inventory items predmeti inventara, inventurne stavke

    inventory management upravljanje zalihama

    inverse supply chain obrnuti opskrbni lanac

    is left to the discretion of prepušten nahođenju

    issuing organisation organizacija koja ga izdaje

    IT applications informatičke aplikacije, primjena informacijske tehnologije

    IT bridges the gaps to premošćuje prepreke prema

    IT systems informacijski, informatički sustavi

    IT-based utemeljen na informatičkoj tehnologiji

    landfi ll odlagalište na tlu

    leakage of material odavanje materijala, propuštanje materijala

    legal and operation background pravna i operativna pozadina

    legal obligations zakonske obveze

    legal remedies pravni lijekovi

    legal requirements pravni zahtjevi

    legislation zakonodavstvo

    logistics service providers davatelji logističkih usluga

    management of packaging waste/packaging waste management gospodarenje ambalažnim otpadom

    match združiti, spojiti, uskladiti, slagati se

    meanwhile dotle, u međuvremenu

    Ministry of Environmental Protection, Urban Development Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i and Construction graditeljstva

    MS IT dedicated systems na MS-u zasnovani informatički sustavi

    national case studies analize nacionalnih slučajeva

    noncompliance nepridržavanje

    notifi cation process proces obavještavanja

    packaging components komponente, sastojci ambalaže

    packaging materials ambalažni materijali

    place of disposal mjesto odlaganja

    powered by vođen od, pogonjen od, pokretan od, pod okriljem

    product waste otpad od proizvoda

    profi t oriented usmjereno na profi t

    province (Bundesland) savezna država

    public administration državna, javna uprava

    public administration sectors upravni sektori

    pursues slijedi, drži se

    putting into circulation staviti u opticaj, staviti u promet

    recording bilježenje, upisivanje, snimanje, zapisivanje

    recurring ponavljan, koji se ponavlja

    recyclable koji se mogu reciklirati

    refund receipt kaucija, priznanica za refundiranje

    registration information podaci o upisu

  • 25

    remit comprises područje djelovanja obuhvaća

    return povrat, zarada, prihod, dobitak

    return on investment ROI povrat ulaganja, investicije

    reusable package ponovno iskoristiva ambalaža

    reverse supply chain povratni opskrbni lanac

    RFID - Radio Frequency Identifi cation RFID, radiofrekvencijska identifi kacija (privjesna etiketa, tag) radiovalna identifi kacija

    rolls on a pallet bale na paleti

    rules in eff ect važeći propisi

    service relationship odnos davanja usluga

    shipment routing usmjeravanje pošiljki

    silage silaža, zelena krma pohranjena u silosu

    State Administration Authority Sector sektor nadležnih institucija državne uprave

    State Administration Sector sektor državne uprave

    sub-component potkomponenta

    european participating member organizations sudjelujuće europske organizacije-članice

    supply chain management (SCM) upravljanje opskrbnim lancem

    supply chain management tools alati za upravljanje opskrbnim lancem

    take-back obligation obveza povrata

    technical maturity tehnička zrelost

    tendency of development smjer razvoja

    traceability data communication prosljeđivanje/razmjena podataka za sljedivost

    traceability links management and retrieval upravljanje linkovima (poveznicama) za sljedivost i dohvat podataka

    traceability system sustav sljedivosti

    tracked or traced praćen ili slijeđen

    transport equipment transportna oprema

    treatment plants pogoni za obradu

    variable measure trade item trgovačke jedinice s promjenjivom mjerom

    volume sales opseg prodaje, prodaja velikih količina robe

    voucher priznanica, vaučer

    Waste carrier prijevoznik otpada

    waste disposal zbrinjavanje, odlaganje otpada

    waste gas otpadni plinovi

    waste handlers tvrtke koje postupaju s otpadom, koje tretiraju otpad

    waste management gospodarenje, upravljanje, zbrinjavanje otpada

    waste management chain/WM chain lanac gospodarenja otpadom

    waste minimization smanjenje otpada

    waste of paper papirnati otpad

    waste product treatment obrada, zbrinjavanje otpadaka

    waste production generiranje otpada

    waste products otpaci

    waste recording procedure evidentiranje podataka o otpadu

    waste recovery oporaba (obnavljanje) otpada

    waste recycling recikliranje otpada

    WEEE – Waste of electronic and electric equipments / otpad iz električne i elektroničke opremeWaste Electrical and Electronic Equipment

    WM sector sektor gospodarenja otpadom

  • 26

    www.gs1hu.org

    Tuškanac 1410 000 ZagrebT +385 (1) 48 95 000F +385 (1) 48 95 001E [email protected]

    www. gs1hr.org

    Dodatne informacije

  • Tuškanac 1410 000 ZagrebT +385 (1) 48 95 000F +385 (1) 48 95 001E [email protected]

    www. gs1hr.org