Globalni standardi i rješenja u gospodarenju otpadom...upravljanje zalihama, automatizirano ponovno...
Transcript of Globalni standardi i rješenja u gospodarenju otpadom...upravljanje zalihama, automatizirano ponovno...
-
Globalni standardi i rješenja u
gospodarenju otpadom
G S 1 G L O B A L N I P O S L O V N I J E Z I K
-
Globalni standardi
i rješenja u
gospodarenju otpadom
rujan 2007.
Autorsko pravo © GS1 Hungary
-
4
Zahvala
Zahvaljujemo nositeljima autorskih prava GS1 Hungary
na potpori i dopuštenju za objavljivanje ove brošure.
-
5
Sadržaj
Uvod 6GS1 in Europe 6Projekt gospodarenja otpadom u Europi 7 GS1 identifi kacijski ključevi 7 Globalni lokacijski broj (GLN) 8 Globalni broj trgovačke jedinice (GTIN) 8 Serijski otpremničko-kontejnerski kôd (SSCC) 9 Identifi kacija imovine 9 Globalni identifi kacijski broj usluge (GSRN) 10 Kaucije 10 Najnovije tehnologije u gospodarenju otpadom 11 Uspješna sljedivost primjenom GS1 standarda 12 Analize nacionalnih slučajeva 14 Austrija 14 Njemačka 15 Belgija i Luksemburg 15 Mađarska 16 Irska 18 Hrvatska 19 Rumunjska 19 Sažetak 20 Glosar/Pojmovnik 22 Dodatne informacije 26
-
6
Uvod
Ova brošura želi predstaviti prikladnost i potencijal GS1 standarda i rješenja u području gospodarenja otpadom. Namjera joj je pružiti odgovarajuće i zajedničko rješenje za sve tvrtke, organizacije i upravne sektore koji su vezani uredbama EU. Kao i uvijek, GS1 nudi rješenje koje svim poslovnim partnerima u sklopu EU - koji posluju ili u tradicionalnom opskrbnom lancu (npr. proizvođači, trgovci na malo itd.) ili u obrnutom opskrbnom lancu (npr. koordinacijski, organizacijski partneri, tvrtke koje postupaju s otpadom itd.) – omogućuje ispunjavanje europskih pravnih zakona, a povrh toga i ostvarivanje ekonomske koristi. GS1 također nastoji razviti rješenje koje bi pomoglo ministarstvima zaduženima za gospodarenje otpadom u državama članicama. Kako bi bila što praktičnija, ova brošura daje kratki uvid u nekoliko nacionalnih inicijativa koje koriste GS1 standarde i rješenja u gospodarenju otpadom.
Ovaj dokument nema namjeru objašnjavati tehničke metode ni parametre za prikazivanje podatkovnog sadržaja. Tu vrstu informacija sadrže Opće specifi kacije GS1 7.0.
GS1 in Europe
Europa je stvarnost! Mnoge tvrtke Europu smatraju jednim tržištem. Europska Unija narasla je do 27 država članica. Utjecaj Europske unije na zakonodavstvo njenih država članica raste. Europsko zakonodavstvo također utječe na susjedne države i države koje izvoze u EU. Odstupanja treba isključiti! Korisnici žele biti sigurni da su investirali u rješenja za upravljanje opskrbnim lancem koja se mogu koristiti ne samo u jednoj zemlji, nego u cijeloj regiji ili u cijelom svijetu. GS1 in Europe, koji sada obuhvaća 41 nacionalnu GS1 organizaciju, namjerava izgraditi intenzivnu suradnju kako bi kombinirao sve inicijative i ulazne podatke svojih organizacija članica i time omogućio najbolje alate za upravljanje lancem dobavljača za članice GS1 diljem Europe. Mnogi su projekti bili uključeni u rad GS1 in Europe kako bi se razvila i primijenila najbolja rješenja za sve naše članove u opskrbnom lancu.
-
7
Cilj GS1 je razvoj globalnog, standardiziranog sustava za identifi kaciju, kako bi se rješenja koja omogućava GS1 sustav proširila u sve više životnih područja. GS1 standardi te njihov globalni doseg i univerzalna prihvaćenost u drugim sektorima predodređuju GS1 da u Europi odigra važnu ulogu u generiranju i sljedivosti otpada, što je od osnovne važnosti za zaštitu okoliša. Primjenom GS1 standarda, identifi kacija proizvoda i sljedivost otpada mogu se provoditi na prikladan i globalan način. GS1 projekt gospodarenja otpadom u Europi bio je pokrenut početkom 2006. godine, uz sudjelovanje 19 europskih organizacija članica. Tako veliko zanimanje dokazuje sve veću važnost gospodarenja otpadom u Europi.
GS1 identifi kacijski ključevi
GS1 sustav ima različita područja primjene koja uključuju trgovačke i logističke jedinice, imovinu i lokacije. Te se aplikacije oslanjaju na strukture podataka pomoću kojih se mogu identifi cirati sve relevantne stavke i njihovi podaci. Ti brojevi, tzv. GS1 identifi kacijski ključevi, jesu ključevi za pristupanje bazama podataka i za jednoznačno identifi ciranje trgovačkih jedinica s kojima se postupa u svim porukama neke transakcije. Te se strukture podataka koriste kako bi se osigurala globalno jedinstvena identifi kacija, pri čemu su sami brojevi negovoreći (nemaju
Projekt gospodarenja otpadom
nikakvo značenje). Sve informacije koje opisuju neki proizvod ili uslugu te njegove karakteristike trebaju se naći u bazi podataka. One se priopćavaju od dobavljača prema korisniku jednom, prije prve transakcije - bilo korištenjem standardnih poruka, bilo konzultiranjem elektroničkih kataloga. Ti su brojevi predstavljeni bilo kojim nositeljem podataka (crtični kodovi, EPC/RFID tag), kako bi omogućili automatski obuhvat podataka u svakoj točki gdje neka trgovačka jedinica napušta neki prostor ili ulazi u njega. Isti se brojevi također koriste u elektroničkoj komunikaciji i
rješenjima, kako bi se sve informacije o
dotičnoj transakciji te jedinice prenijele
relevantnim trgovačkim partnerima.
Pružene strukture podataka jamče
jedinstvenost diljem svijeta unutar
relevantnog područja primjene.
Svi se GS1 identifi kacijski ključevi
temelje na GS1 predbroju poduzeća,
a može ih dodijeliti samo nacionalna
GS1 organizacija.
Napomena: Dio internacionalne
GS1 strukture podataka sastoji se od
GS1 predbroja i broja poduzeća, od
kojih oba dodjeljuje nacionalna
GS1 organizacija.
-
8
Otpad postaje sve dragocjeniji. S obzirom na njegovu vrijednost, danas međunarodno tržište i trgovina otpadom postaju sve značajniji. Prodaja i kupnja otpada postale su dnevna rutina na globalnom tržištu, na kojemu otpad defi nitivno ima vrijednost koja kontinuirano raste. S obzirom na to, svi relevantni tradicionalni GS1 identifi kacijski ključevi mogu se i moraju koristiti za identifi ciranje različitih trgovačkih i logističkih jedinica, imovine, lokacija i organizacija.
Globalni lokacijski broj (GLN)GLN je broj koji se koristi za jedinstveno i jednoznačno identifi ciranje neke tvrtke ili organizacije kao pravnog entiteta. GLN brojevi također se koriste za identifi ciranje fi zičkih lokacija. Korištenje lokacijskih brojeva preduvjet je za učinkovitu elektroničku komunikaciju. U različite procese gospodarenja otpadom uključeni su brojni sudionici. Zbog potrebe poslovanja i pravnih zahtjeva, koje je odredila
Europska Unija, više je nego razumno primijeniti potpunu sljedivost u gospodarenju otpadom. Taj aspekt rezultira jedinstvenom i globalnom identifi kacijom različitih partnera (proizvođač, koordinacijski i organizacijski partneri, tvrtke koje postupaju s otpadom itd.) i lokacija (mjesto spaljivanja, mjesto odlaganja, odlagalište na tlu itd.).
Primjer: U obrnutom opskrbnom lancu identifi kacija različitih organizacija, tvrtki kao pravnih entiteta i lokacija podjednako je važna kao i u tradicionalnom opskrbnom lancu, a s gledišta javne uprave čak i važnija.
Primjerice, za identifi kaciju koordinacijskih organizacija za zbrinjavanje otpada tijekom ispunjavanja njihove obveze davanja podataka prema dotičnome ministarstvu (obavijesti, redoviti izvještaji, zahtjevi za registraciju i za izuzeće itd.) koristi se GLN broj, kao i za identifi kaciju organizacija koje se bave zbrinjavanjem otpada (sakupljanje, obrada, recikliranje, odlaganje itd.), a u ugovornoj su vezi s koordinacijskim organizacijama za zbrinjavanje otpada.
Globalni broj trgovačke jedinice (GTIN)GTIN je broj koji se koristi za jedinstvenu identifi kaciju trgovačkih jedinica diljem svijeta.
Napomena: Trgovačka jedinica je bilo koja jedinica (proizvod ili usluga) za koju postoji potreba da se dohvati unaprijed defi nirana informacija, a kojoj može biti određena cijena, koja može biti naručena ili fakturirana za trgovinu između sudionika u bilo kojoj točki bilo kojeg opskrbnog lanca. Kako smo ranije defi nirali, otpadu se može odrediti cijena, može ga se naručiti i fakturirati, pa je očito da se koristi GTIN za identifi ciranje otpada kao posebne trgovačke jedinice na tržištu. Identifi ciranje i označavanje otpada simbolom kao trgovačke jedinice omogućava automatiziranje prihvata proizvoda, upravljanje zalihama, automatizirano ponovno naručivanje, analizu prodaje, sljedivost, izvještavanje i cijeli niz drugih poslovnih primjena.
Primjer: Koordinacijska organizacija odgovorna za sakupljanje PET boca u nekim slučajevima dodjeljuje GTIN. Nakon čišćenja i sortiranja prikupljenih PET boca, rezultat (npr. nebojane PET boce bez zatvarača i naljepnica) tog procesa koji je spreman za otpremu na različite se načine može identifi cirati GTIN-om.
Trgovačka jedinica s nepromjenjivom ili promjenjivom mjerom
Trgovačke jedinice s nepromjenjivom mjerom su one koje su uvijek
-
9
proizvedene u istoj verziji i sastavu (npr. vrsta, veličina, težina, sadržaj, dizajn). Kao i trgovačke jedinice s
nepromjenjivom mjerom, trgovačka
jedinica s promjenjivom mjerom je
neki entitet unaprijed defi niranih
karakteristika, kao što su priroda
proizvoda ili njegov sadržaj. Za
razliku od trgovačke jedinice s
nepromjenjivom mjerom, trgovačka
jedinica s promjenljivom mjerom
ima najmanje jednu promjenjivu
karakteristiku, dok ostale njezine
karakteristike ostaju iste. Ta
promjenjiva karakteristika može biti
težina, dimenzije, broj sadržanih
jedinica ili informacija o zapremnini.
Potpuna identifi kacija neke trgovačke
jedinice s promjenjivom mjerom
sastoji se od identifi kacijskog broja i
informacije o promjenjivim podacima.
U najvećem broju slučajeva otpad
se, očito, mora smatrati trgovačkom
jedinicom s promjenjivom mjerom.
Primjer: Određene obrađene
(prikupljene, sortirane) PET boce
identifi cirane GTIN-om. Može ih se
naručiti i fakturirati bez ambalaže, kao
trgovačku jedinicu s promjenjivom
mjerom (težinom). U procesu
trgovanja moraju joj se odrediti GTIN i težina.
Serijski otpremničko--kontejnerski kôd (SSCC)SSCC je broj koji se koristi za jedinstvenu identifi kaciju logističkih (transportnih i/ili skladišnih) jedinica.
Napomena: Logistička jedinica je jedinica bilo kojeg sastava
uspostavljena za transport i/ili skladištenje, kojom treba upravljati kroz opskrbni lanac. Otpad se obično transportira u kontejnerima i baliran na paletama, pa je SSCC presudan u obrnutom opskrbnom lancu te u gospodarenju otpadom. SSCC označen na svakoj logističkoj jedinici (crtični kôd ili RFID/EPC tag) omogućava da se pojedinačno prati i slijedi fi zičko kretanje jedinica, osiguravajući vezu između fi zičkog kretanja trgovačkih jedinica i pridruženog protoka informacija. Također omogućava cijeli niz primjena kao što su unakrsno skladištenje/pretovar, usmjeravanje pošiljki, automatizirani prihvat itd.
Primjer: SSCC je pravilan identifi kator što se tiče papirnatog otpada sakupljenog u kontejnere i spremnog za otpremu natrag u tvornicu papira.
Identifi kacija imovineGS1 sustav omogućava metodu identifi kacije imovine. Svrha identifi kacije imovine jest identifi cirati neki fi zički entitet kao predmet inventara.
Identifi katori imovine GS1 sustava mogu se koristiti za identifi ciranje bilo kojeg osnovnog sredstva neke tvrtke. Izdavatelju je prepušteno da odredi je li za dotičnu primjenu prikladniji globalni identifi kator povratne imovine (GRAI) ili globalni identifi kator pojedinačne imovine (GIAI).
Globalni identifi kator povratne imovine (GRAI)
Povratna imovina je neka ponovno iskoristiva ambalaža ili transportna oprema određene vrijednosti, kao što su kontejner, pivska bačvica, plinska boca, plastična paleta ili sanduk. GS1 sustav identifi kacije povratne imovine, globalni identifi kator povratne imovine (GRAI), omogućava praćenje, kao i snimanje, svih relevantnih podataka. GRAI se sastoji od GS1 predbroja poduzeća tvrtke koja dodjeljuje globalni identifi kator i od vrste imovine. Potonji se dodjeljuje da bi se jedinstveno identifi ciralo, zajedno s GS1 predbrojem poduzeća, određenu vrstu imovine. GRAI ostaje isti za svu identičnu povratnu imovinu. Točna metoda kojom se dodjeljuje GRAI prepuštena je nahođenju organizacije koja ga izdaje.
-
10
Globalni identifi kator pojedinačne imovine (GIAI)
U GS1 sustavu pojedinačnom se imovinom smatra neki fi zički entitet sastavljen od bilo kojih karakteristika. GIAI identifi cira neki određeni fi zički entitet kao imovinu. Ne smije ga se koristiti u druge svrhe i mora biti jedinstven za razdoblje poprilično dulje od vijeka trajanja relevantnih zapisa o imovini. Dodijeljeni globalni identifi kator pojedinačne imovine (GIAI) može, ali i ne mora ostati s fi zičkom jedinicom kad ona prelazi iz ruke u ruku, što ovisi o pojedinoj poslovnoj primjeni. Ako ostaje s fi zičkom jedinicom, ne smije se više ponovno koristiti. GIAI obuhvaća GS1 predbroj poduzeća tvrtke koja je dodijelila taj identifi kator imovine i referentni broj pojedinačne imovine.
Globalni identifi kacijski broj usluge (GSRN)GSRN se koristi za identifi ciranje primatelja usluga u kontekstu nekog odnosa davanja usluga. On omogućava jedinstveni i jednoznačni identifi kacijski broj za
davatelja usluga, kako bi pohranio podatke relevantne za uslugu/e koje se pružaju primatelju. Globalni identifi kacijski broj usluge (GSRN) može se koristiti za identifi ciranje bilo kojeg odnosa davanja usluga. Može se izdati poseban, jedinstveni broj, obično od davatelja usluga, da bi se identifi ciralo bilo koji zadani odnos davanja usluga.
Globalni identifi kacijski broj usluge (GSRN) je broj koji ne nosi značenje i koristi se za identifi ciranje nekog unosa u bazu podataka radi zapisivanja ponavljanih usluga. Te su usluge aktivnosti koje obavlja neki davatelj usluga za nekog korisnika usluga, utemeljene na obostranom ugovoru. Dosljedno tome, GSRN identifi cira neki određeni dogovor o usluzi nekog određenog davatelja usluga i nekog određenog korisnika usluga. On može u određenim slučajevima identifi cirati korisnika kao sudionika (ili člana) u nekom programu ili shemi.
GSRN se može koristiti za identifi ciranje odnosa davanja usluga u:• ugovoru o davanju usluga, gdje
se može koristiti za upravljanje dogovorenih usluga, kao što
su usluge održavanja TV-a ili računala
• članstvu u nekom programu za putnike koji često lete, gdje ga se može koristiti za zapisivanje nagrada, reklamacija i pogodnosti.
KaucijeKaucije su priznanice izdane da se automatizira plaćanje vraćene prazne ambalaže. Kaucije automatiziraju i ubrzavaju manipuliranje praznom ambalažom (npr. bocama, sanducima) koja ima određenu vrijednost za refundiranje u nekoj maloprodajnoj trgovini. (Direktiva EZ-a 2002/96). Kad se vraćena električna ili elektronička oprema procijeni, ispisuje se priznanica za povrat (kaucija) i daje potrošaču. Potrošač pokazuje kauciju na blagajni trgovine i odgovarajući mu se iznos vraća u gotovini ili odbija od računa.
Premda GS1 daje prikladna rješenja i zajednički globalni jezik za otvoreni opskrbni i obrnuti opskrbni lanac, naravno da su također na raspolaganju i GS1 rješenja za interne aplikacije.
-
11
Najnovije tehnologije u gospodarenju otpadom
Uniformno gospodarenje sirovinama, materijalima i pojavama (koncentracije teških metala i opasnih materijala) može se riješiti kroz sinkronizaciju podataka provedenu uz pomoć GDD-a (Globalnog rječnika podataka). XML (eXtensible Markup Language) donosi globalno rješenje za potrebe elektroničke razmjene podataka. U području gospodarenja otpadom, GDSN (Globalna mreža za sinkronizaciju podataka) omogućava globalno, strukturalno zapisivanje podataka i njihov dohvat kroz klasifi kacijom uvjetovano upravljanje atributima.
Kratica RFID (radiofrekvencijska identifi kacija) označava sustav rješenja za praćenje i slijeđenje objekata i globalno i lokalno, koristeći RFID tagove. RFID je jedna od nekoliko tehnologija koje su zajedno poznate kao procedure za automatsku identifi kaciju – procedure za automatizirano identifi ciranje objekata. Premošćuje prepreke prema informacijskim sustavima koje su se ranije rješavale ručnim unošenjem podataka. Novija razvojna dostignuća GS1 standardizacije u području RFID-a u svijetu su poznata kao elektronički kôd proizvoda (EPC) i EPCglobal. EPC koji se temelji na RFID-u standardizirani je način nošenja GS1 identifi kacijskih ključeva na RFID tagovima. Imajući na umu činjenicu da se otpad obično otprema u kontejnerima, EPC (elektronički kôd proizvoda) pruža dugoročno rješenje u svrhu sljedivosti. EPCglobal standardi u mogućnosti su osigurati automatski
obuhvat i zapisivanje podataka, dok se u međuvremenu XML i GDSN mogu nositi s izazovima globalne elektroničke komunikacije podataka. Povrh toga, taj sustav osigurava prijeko potrebno pronalaženje javnih podataka za potrošače i organizacije koje gospodare otpadom.
-
12
GS1 s
imbol
i
GT
IN, SSCC, GRAI,
Uspješna sljedivost primjenom GS1 standarda
Dosljedno pravnim i poslovnim zahtjevima, nužno je imati neki globalni identifi kacijski standard kao zajednički jezik kad trgovački partneri i ostali različiti sudionici u gospodarenju otpadom (npr. državna uprava) žele komunicirati i upravljati tokovima materijala i informacija kako bi uspostavili sustav sljedivosti. Razlog primjene i uspjeha GS1 standarda u gospodarenju otpadom jest to što on odgovara na izazove koje postavljaju vodeći principi sljedivosti:
Globalna i jedinstvena identifi kacija
To znači jednoznačnu identifi kaciju, tj. označavanje trgovačkih jedinica koje treba pratiti i slijediti i u tradicionalnom i u povratnom opskrbnom lancu. Ovaj sustav, kojeg pokreću GS1 identifi kacijski ključevi (GTIN, GLN, SSCC itd.), osmišljen je tako da prevlada ograničenja koja nameće korištenje specifi čnih sustava kodiranja u nekoj tvrtki, organizaciji ili sektoru te na taj način sljedivost učini djelotvornijom i osjetljivijom na korisnike sustava.
Komunikacija i prijenospodataka
Sljedivost zahtijeva prikupljanje, zapisivanje i razmjenu podataka i informacija koje su ranije bile dogovorene. Podaci o sljedivosti moraju se razmjenjivati među partnerima i/ili pohranjivati, kad god je to relevantno i primjenjivo. Preporučena tehnologija koja ispunjava ovaj zahtjev je automatski obuhvat podataka (ADC), poput GS1 simbologije (crtični kodovi) i RFID/EPC tagova.
GDD, BMS, GDSN EWC
PROIZVODNJA
POVRAT
OPORAVAK
-
13
GIAI, GS1-128 GLN, EANCOM®
Radiofrekvencijska identifi kacija (RFID) je tehnologija u usponu koja pomoću elektroničkih tagova identifi cira objekte (kontejnere, palete itd.) i/ili povratnu imovinu kroz cijeli lanac gospodarenja otpadom.
Upravljanje poveznicama za sljedivost i dohvatom podataka
Poveznicama i dohvatom podataka treba upravljati pravilno i prikladno kroz cijeli opskrbni lanac.
Razmjena podataka za sljedivost Prijeko potrebno svojstvo bilo kojeg sustava sljedivosti je razmjena informacija. Sljedivost zahtijeva povezivanje fi zičkog protoka proizvoda s protokom informacija o njima. Moguća, a možda i najbolja, opcija je kombiniranje automatskog prikupljanja podataka s njihovom elektroničkom razmjenom. Na primjer, crtični kodovi podržani s EDI i GS1 XML porukama. No, u današnje se vrijeme RFID i EPC tehnologije (EPCglobal Network) toliko brzo poboljšavaju da će u nekoliko godina ta metoda automatske identifi kacije i komunikacijski sustav donijeti konačno rješenje za sljedivost u stvarnom vremenu. GDSN će također odigrati značajnu ulogu u sljedivosti. Možda ste razmišljali o tome kako se sva ta rješenja mogu primijeniti u praksi. Kako bi vam pružio uvid u moguće primjene i projekte diljem Europe, GS1 in Europe sakupio je određene analize slučaja iz četiri različite europske države. Ove inicijative mogu biti inspirativni ogledni primjer koji vam može pomoći da nam se pridružite u našim europskim nastojanjima da nađemo zajedničko rješenje u gospodarenju otpadom.
RFID,
EPC,
XML
SAKUPLJANJE
identifi kacija i sljedivost proizvoda u gospodarenju otpadom podržani GS1 standardima SORTIRANJE
ODLAGANJE
urn:epc:id:sgtin: 912345.90001.1234560011 0000 011 100 0111001001000
-
14
Analize nacionalnih slučajeva
AustrijaU Austriji su proizvođači/tvrtke koje upravljaju otpadom identifi cirane GLN-om u komunikaciji s nadležnim institucijama za područje gospodarenja otpadom. GLN je dio matičnih podataka (npr. obavijesti, izvještaja, dozvola, poruka), a također je i dio austrijskog zakona o gospodarenju otpadom, pa je stoga neizbježan. GLN je također potreban za sudjelovanje u EDM-u (upravljanje elektroničkim podacima – projekt austrijske e-vlade u području gospodarenja otpadom). U EDM-u GLN-ovi služe samo za dvosmjernu komunikaciju između proizvođača/tvrtki koje upravljaju otpadom i UBA (Umweltbundesamt), odnosno austrijskog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva, okoliša i vodoprivrede.
Upravljanje elektroničkim podacima (EDM)
EDM inicijativa reformira sadašnji sustav evidentiranja podataka o otpadu. Podaci o otpadu zasad se šalju telefaksom, poštom
ili e-poštom. EDM inicijativa
postavlja elektronički sustav
podataka da bi se pojednostavnila
i standardizirala procedura
evidentiranja podataka o otpadu.
Ta je inicijativa bila pokrenuta radi
povećanja učinkovitosti i sniženja
troškova. Cilj je tog projekta
razvijanje elektroničkog registra,
elektroničkih konsignacijskih listova,
elektroničkih sustava izvještavanja i
elektroničkog prijenosa podataka u
skladu s procesom obavještavanja
reguliranog Odredbom Europske
komisije o otpremi otpada (EUDIN).
Zakon o gospodarenju otpadom iz
2002. obvezuje da se za identifi kaciju
koristi GS1 standard. Austrijsko
Ministarstvo ovim sustavom slijedi
globalni pristup. GLN se u ovom
sustavu koristi za identifi kaciju
sudionika, pogona za obradu i
njihovih važnih dijelova. GTIN se
koristi za identifi kaciju vrsta otpada,
metoda obrade i vrsta pogona za
obradu. Prednost je ovih brojeva u
tome što je to sustav uspostavljen
diljem svijeta pa njihova distribucija
nije uvjetovana nikakvim
ograničenjima ni kriterijima.
Europska razmjena podataka za sustave obavještavanja o otpadu (EUDIN)
EUDIN inicijativu čini sustav
utemeljen na informacijskoj
tehnologiji i predviđen je da
pojednostavni dosadašnju
administrativnu proceduru koja
se potpuno temeljila na papirnoj
dokumentaciji za obavještavanje
nadležnih vlasti o otpremi otpada
unutar granica EU, te otpada koji
ulazi ili izlazi iz EU. Četiri države
(Belgija, Nizozemska, Njemačka i Austrija) EUDIN-om pokušavaju postaviti sustav koji olakšava digitalni proces obavještavanja.
Osnova funkcioniranja EUDIN sustava je uniformno defi niranje podataka i sustava za prijenos podataka. Isti su podaci potrebni za nekoliko postupaka u poslovanju i nekoliko zakonskih obveza. Ministarstvo surađuje s UN/CEFACT-om (United Nations Centre for Trade Facilitation and Electronic Business) kako bi se razvili međunarodni standardi (tj. standardizirane poruke diljem svijeta) i uniformne defi nicije da se ne moraju konvertirati podaci pri prijenosu iz jednoga u drugi sustav.
EUDIN će imati sljedeće prednosti:
• ova inicijativa ubrzava proceduru i pomaže očuvati resurse (papir itd.)
• ovaj sustav treba potpuno razviti i testirati, a potom bi trebalo biti jednostavno tu bazu podataka prezentirati drugim državama članicama koje ju žele koristiti
• ovaj sustav iskorištava prednosti opreme za modernu komunikaciju pa je stoga inovativan
• budući da je proces obavještavanja u cijelosti pojednostavljen, ova je inicijativa korisna za mala i srednja poduzeća koja također sudjeluju u pilot-projektu.
Ova je inicijativa prenosiva na sve države EU koje obvezuje europska Uredba o prometu otpadom (259/93/EEC).
-
15
Zašto koristiti GLN, a ne nacionalne identifi kacije? Odgovor je vrlo jednostavan. Isti GLN, koji utvrđuje identitet tvrtke diljem svijeta, može se također koristiti za identifi kaciju u poslovanju te za ispunjavanje zakonskih obveza glede izvještavanja i evidentiranja. Neusporediva sposobnost GLN-a da jedinstveno i jednoznačno identifi cira tvrtke na međunarodnom/globalnom tržištu, bez obzira na različite sektore i primjene, čini ga krajnjim rješenjem za identifi kacijske svrhe.
NjemačkaGodine 2004. bila je odobrena i objavljena Njemačka preporuka o GS1 standardima u gospodarenju otpadom. U njoj se svim partnerima uključenima u procese gospodarenja otpadom, uključujući i proizvođače otpada, davatelje logističkih usluga, prijevoznike i tvrtke koje se bave zbrinjavanjem otpada, savjetuje upotreba GLN-a. Usluge se trebaju identifi cirati preko GTIN-a. Štoviše, elektroničke EANCOM® poruke uključene su u GS1 portfelj za podršku učinkovitom gospodarenju otpadom.
Metro Asset Management (tvrtka za upravljanje imovinom), sa sjedištem u Stuttgartu, primijenila je GLN u fakturama sa 10-ak partnera. Interna statistika GS1 Germany pokazuje da oko 70 tvrtki koje se bave gospodarenjem otpadom koristi GLN. Metro Asset Management također koristi GTIN-ove za identifi kaciju usluga,
ali prihvaća i druge brojeve koji se zatim usklađuju u njihovom internom sustavu. Za razliku od Austrije, Mađarske i Belgije, nema pravnih zahtjeva koji bi tražili obvezno korištenje GS1 standarda. Upravo suprotno, postoji nacionalni sustav numeriranja za identifi kaciju proizvođača otpada, organizacija za zbrinjavanje otpada i prijevoznika otpada. Strukturu numeriranja defi nira svaka savezna država (Bundesland), a dužina i prvi znak jednaki su za sve savezne države. No, zahvaljujući poslovnim potrebama GS1 se pokazao uspješnim rješenjem u području gospodarenja otpadom i u Njemačkoj.
WEEE (Waste of Electronic and Electric Equipment) – otpad iz električne i elektroničke opreme
EAR je zajednička nadležna institucija za sve proizvođače obuhvaćene Zakonom o otpadu iz električne i elektroničke opreme (Elektro und Elektronikgerätegesetzes - ElektroG) koji sjedinjuje njemačko zakonodavstvo analogno WEEE-u.Oni dodjeljuju identifi kacijske brojeve tvrtkama koje na tržište plasiraju električne ili elektroničke proizvode. Premda je GS1 Germany uložila velike napore da ih uvjeri u GS1 standarde, oni su odlučili ustrajati u svom nacionalnom vlasničkom sustavu. Duales System
Deutschland GmbH (Der Grüne Punkt) pruža usluge u području primjene njemačkog Zakona o stavljanju u promet, povratu i ekološki usklađenom odlaganju električnih i elektroničkih aparata, skraćeno ElektroG (WEEE). Duales System Deutschland GmbH privatno je poduzeće koje ispunjava obveze oko zbrinjavanja i recikliranja otpada za industrijske tvrtke i trgovce na malo.
Prednost korištenja GLN-a, umjesto sadašnjeg nacionalnog sustava numeriranja kojeg provode službene nadležne institucije, leži u njegovoj međunarodnoj primjenjivosti i jedinstvenosti. Stoga je prikladan za uspostavljanje međunarodnog sustava identifi kacije u gospodarenju otpadom. Elektronička razmjena podataka (EDI) procese čini djelotvornijima i manje sklonim greškama, što se u procesima gospodarenja otpadom u Njemačkoj jasno ističe.
Belgija i LuksemburgPravna i operativna pozadina ambalaže
U Belgiji je politika gospodarenja otpadom pod regionalnim jurisdikcijama. No, još 30. svibnja 1996. tri su regije potpisale
-
16
ugovor o suradnji u prikupljanju i gospodarenju ambalažnim otpadom. Taj su ugovor o suradnji u prikupljanju i gospodarenju ambalažnim otpadom (koji Europsku direktivu 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu primjenjuje u nacionalnom zakonu) 5. ožujka 1997. objavile tri belgijske regije, s ciljem:
• smanjiti ambalažni otpad i osigurati da bilo koji ambalažni otpad koji se proizvede bude, koliko je god to moguće, ekološki prihvatljiv
• poticati, što je više moguće, ponovno korištenje ambalaže i osigurati smanjenje ukupne težine izgubljene ambalaže.
Od svake tvrtke odgovorne za stavljanje pakiranih proizvoda na belgijsko tržište zahtijeva se da organizira sustav sakupljanja otpada kako bi se postigli gorespomenuti ciljevi. Međutim, tvrtke od službeno ovlaštenih tijela - kao što su FOST Plus (neprofi tna organizacija koja obavlja preuzimanje vraćene ambalaže i informacijske operacije u vezi s ambalažom iz kućanstava) i Val-I-Pac (neprofi tna organizacija koja obavlja preuzimanje vraćene ambalaže i informacijske operacije u vezi s industrijskom ambalažom) – mogu zatražiti da ispuni njihove pojedinačne obveze u tom smislu.
Pravna i operativna pozadina otpada iz električne i elektroničke opreme (WEEE)
Od srpnja 2001. godine, zakonom je uvedena obveza povrata za proizvođače i uvoznike električne i elektroničke opreme. Još odonda
je na raspolaganju sustav za sakupljanje i recikliranje električne i elektroničke opreme. Proizvođači i uvoznici električne i elektroničke opreme osnovali su neprofi tnu organizaciju Recupel, uz podršku belgijskih regionalnih vlada. Njeno područje djelovanja obuhvaća organizaciju prikupljanja, sortiranja, obrade i recikliranja WEEE u Belgiji. Neprofi tna udruga Bebat (Fond za sakupljanje baterija) osnovana je 21. kolovoza 1995. u okviru belgijskog Zakona o ekološkim porezima (od 16. srpnja 1993) i njegovog amandmana (od 7. ožujka 1996). Dobrovoljnim je sporazumom predviđeno da industrija baterija osnuje neprofi tnu organizaciju pod imenom Bebat - za koordiniranje, sakupljanje i recikliranje baterija - te da osigura ostvarenje ciljanih postotaka. Financijska sredstva, tj. doprinose za sakupljanje i recikliranje, trebaju uplaćivati članovi te organizacije.
GS1 Belgium & Luxembourg u gospodarenju otpadom
Zanimanje GS1 Belgium & Luxembourg za povezivanje karakteristika (atributa) gospodarenja otpadom neke trgovačke jedinice s njezinim GTIN-om bilo je potaknuto otvorenim zahtjevom svih belgijskih trgovaca na malo - upućen njihovim privatnim proizvođačima naljepnica,
uvoznicima i posrednicima - da priopće te atribute ambalažnog i proizvodnog otpada preko CDB-a(lokalni objedinjeni podaci za Belgiju i Luksemburg) i GDSN-a. Zbog mnogih je razloga imperativ da se karakteristike otpada i ambalažnog otpada za neku trgovačku jedinicu mogu pridružiti kao nadogradnja osnovnim informacijama o jedinici, koje se razmjenjuju između trgovačkih partnera u njihovim aktivnostima usklađivanja i sinkronizacije podataka. Budući da se otpad od proizvoda može povezati s GTIN-om proizvoda, a ambalažni otpad s hijerarhijom GTIN-ova proizvoda, belgijski su trgovci na malo od svojih dobavljača zatražili pružanje informacija o otpadu i preko CDB-a i preko GDSN-a, koje su im potrebne jer moraju prijaviti i podmiriti porezne pristojbe FOST Plus i Val-I-Pac i za proizvode vlastitog brenda i za uvoznika proizvoda kojeg uvode na belgijsko tržište.
MađarskaSuradnja s Ministarstvom za zaštitu okoliša i vodoprivrede - početni koraci
Profesionalna suradnja između GS1 Hungary PBC (ranije pod nazivom EAN Hungary PBC) i Ministarstva za zaštitu okoliša i vodoprivrede u
-
17
području gospodarenja otpadom započela je 2002. godine. Isprva je bila usmjerena isključivo na pitanje identifi kacije ambalažnih materijala i sastojaka ambalaže. GS1 Hungary ispitala je standardni sustav za identifi kaciju koji već postoji u području industrije ambalaže, kao i načine te sredstva integriranja tog sustava, a potom i slučajeve u kojima je moguće razumno i nužno identifi cirati pojedinačne ambalažne materijale i sastojke ambalaže uz pomoć GS1 standarda.
U drugoj fazi suradnje Ministarstvo je službeno zatražilo od GS1 Hungary da izradi stručnu studiju kako bi se stvorili uvjeti za uspostavu novog sustava podatkovnih usluga i podataka o registraciji koji bi se temeljio na međunarodnim GS1 standardima, a koji bi bio u mogućnosti identifi cirati i slijediti sve partnere, procese i proizvode uključene u gospodarenje otpadom.
Sporazum o suradnji na razvoju elektroničkog sustava za zaštitu okoliša i o pristojbama na proizvode (eKT)
Kao izravna posljedica ove studije, a nakon intenzivnih stručnih dogovora, 2003. godine potpisan je Sporazum o suradnji između Ministarstva i GS1 Hungary koja je, u sklopu tog sporazuma, započela uspostavljati elektronički sustav za zaštitu okoliša i pristojbe na proizvode (eKT).
Početna faza u razvoju eKT sustava bila je postavljanje tzv. RTI kataloga koji je počeo djelovati u prosincu 2003. Taj elektronički katalog,
uz identifi kaciju i registriranje ambalažnih materijala koji se mogu reciklirati, te uz ispunjavanje obveza elektroničkog izvještavanja o ambalažnim materijalima koji se mogu reciklirati, pridonosi udovoljavanju obvezama oko registriranja i podatkovnih usluga u vezi s ambalažnim materijalima koji se mogu reciklirati. On, nadalje, pomaže nadležnim institucijama za zaštitu okoliša stvarajući otvoreni informacijski sustav vezan uz ambalažne materijale i materijale od ambalažnog otpada. Organizacije koje koriste taj katalog trebaju se identifi cirati GLN brojevima, dok se sastojci ambalaže koji se mogu reciklirati, a bili su poslani u katalog, trebaju identifi cirati GTIN brojem.
eKT sustav utemeljen je na GS1 standardima, gdje se GLN koristi za identifi kaciju neke organizacije, a GTIN za identifi kaciju proizvoda. Ovaj sustav nudi rješenja za ispunjavanje administrativnih obveza u skladu sa Zakonom o gospodarenju otpadom i pristojbama na proizvode u svrhu zaštite okoliša, i u Europskoj Uniji i u Mađarskoj. Pruža različite usluge poslovnim subjektima, organizacijama koje se bave koordinacijom u gospodarenju otpadom, kao i uključenim nadležnim institucijama državne uprave. eKT sustav također služi državnoj upravi, pruža informatičku podlogu za uspostavljanje mađarske baze podataka i informacijskog sustava za ambalažu, što će činiti temelj državnog izvješća o ambalaži i ambalažnom
otpadu koje jednom godišnje treba podnijeti Europskoj komisiji, u skladu s formatom specifi ciranim u rješenju ove komisije broj 2005/270/EK.
eKT sustav sastoji se od tri odvojena ali koherentna sektora (modula) koji podupiru jedan drugoga, a to su:
1. sektor nadležnih institucija državne uprave
2. poduzetnički sektor3. sektor korisnika GS1.
-
18
Sektor državne uprave osnova je eKT sustava utemeljenog na postojećim sporazumima. Pravna pozadina važećih propisa Mađarske i Europske unije uvijek određuje smjer razvoja eKT sustava, što se tiče izlaznih proizvoda i slijeđenja otpada. Poduzetnički sektor nadopunjuje eKT-ova rješenja usmjerena na profi t. Osim što ispunjava sve svoje obveze u skladu sa zakonom, pruža i dodatne informatičke usluge poslovnim organizacijama. Sektor korisnika GS1 čini strukturalnu osnovu eKT sustava i potencijalne korisničke grupe čije se organizacije obavezno trebaju identifi cirati GLN brojem, u skladu s postojećim propisima.
Osim gorespomenutog, GS1 Hungary također postiže značajne rezultate u poslovnoj zajednici. Do 2006. eKT sustavu pridružile su se dvije koordinacijske organizacije koje se bave gospodarenjem otpadom od električnih i elektroničkih aparata. Spomenute koordinacijske organizacije zajedno sa svojim partnerima pouzdaju se da će eKT sustav ispuniti njihove brojne administrativne obveze vezane uz pristojbe za gospodarenje otpadom i zaštitu okoliša.
IrskaGS1 Ireland i Irska grupa za plastične folije u poljoprivredi - Irish Farm Film Plastics Group (IFFPG) - započeli
su projekt slijeđenja otpada od plastičnih folija koje se koriste u irskom poljoprivrednom sektoru.
Plastične se folije u irskom poljoprivrednom sektoru uvelike koriste u baliranju zelene krme za proizvodnju silaže, koja se opet koristi kao stočna hrana u zimskom razdoblju.
Masa korištene plastične folije poprilična je pa, ako se pravilno ne zbrinjava, može znatno utjecati na okoliš. Vlada je u svoju politiku zaštite okoliša odlučila uvesti stroge kontrole tog materijala te pristojbe koje će trebati plaćati za njegovo pravilno zbrinjavanje. Taj se materijal proizvodi i lokalno i diljem svijeta, a nabavlja se preko distributera, posrednika i trgovaca na malo. IFFPG je bio postavljen da nadgleda ovaj projekt.
Uvođenje pristojbe za zbrinjavanje ovog otpada, koju plaćaju proizvođači, otvorilo je mogućnost ilegalnog paralelnog opskrbnog lanca i izbjegavanja odgovornosti. IFFPG i GS1 Ireland surađivali su u razvoju i primjeni rješenja koje bi pratilo i slijedilo plastične folije od proizvođača do krajnjeg korisnika (poljoprivrednika), kao i njeno sakupljanje i zbrinjavanje na kontrolirani način. Glavni je problem bio doći do početnog rješenja koje bi udovoljilo promjenjivoj tehničkoj zrelosti zainteresiranih partnera u opskrbnom lancu. Rješenje uključuje sljedeće GS1 komponente:
• korištenje SSCC-a na razini palete uz upotrebu DataMatrixa kao nositelja informacije
• korištenje skeniranja u različitim točkama opskrbnog lanca utemeljeno na digitalnoj tehnologiji obrade slika
• korištenje i mobilnih i tradicionalnijih komunikacijskih tehnika
• korištenje centralizirane baze podataka utemeljene na SSCC indeksiranju.
To planiraju ostvariti 2007. godine te u 2008. proširiti područje primjene i na druge, slične materijale. Prema rezultatima razvojnih dostignuća, namjeravaju krenuti prema platformi koja je više utemeljena na standardima te prema pojačanoj primjeni GS1 standarda. To može uključivati razmjenjivanje elektroničkih poruka između partnera, uz izvještavanje lokalnih i državnih nadležnih institucija, RFID te obilježavanje trgovačkih jedinica sve do pojedinačnih bala na paleti.
Sustav je osmišljen tako da izračuna količinu nabavljenog materijala od svakog poljoprivrednika, zabilježi tu transakciju, prati opseg prodaje po svakom partneru u opskrbnom lancu, a zatim za svakog poljoprivrednika izračuna količinu plastike koju treba sakupiti na svakoj farmi nakon upotrebe. Postoje strogi pravni lijekovi za nepridržavanje, pa stoga aplikacija treba biti dovoljno sigurna kako bi izvijestila o svim transakcijama u opskrbnom lancu, ali i spriječila neovlašteni pristup podacima, te osigurala točnost podataka na farmi.
-
19
HrvatskaMogli biste misliti da je gospodarenje otpadom vruća tema samo u državama članicama Europske Unije, budući da su na snazi direktive EU koje ih prisiljavaju na djelovanje. Hrvatska je dobar dokaz da nemate pravo. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odgovorne su institucije za gospodarenje otpadom. Značajne aktivnosti u području gospodarenja otpadom započele su u kolovozu 2005. donošenjem odredbe NN97/05. Ona defi nira pravni okvir za sakupljanje aluminija, plastičnih i staklenih boca za mlijeko, sokove, vodu i alkoholna pića. Zahvaljujući GS1 Croatia, ove su institucije prepoznale potencijal GS1 standarda i rješenja kao što su GLN, GTIN, SSCC te alati za elektroničku komunikaciju. GS1 sustav spominje se kao EAN u dva stavka odredbe NN97/05. Nažalost, bilo je nekih implementacijskih problema jer taj
poslovni model nije bio dovoljno precizan. GS1 Croatia također je predstavnicima relevantnog ministarstva predstavila svoj projekt eCROKAT (Hrvatski elektronički katalog utemeljen na GDSN-u i BMS specifi kacijama). Taj se projekt pokazao kao vrlo djelotvoran alat za provedbu projekta gospodarenja otpadom, a u stanju je istovremeno pružati podršku Ministarstvu i različitim poslovnim partnerima.
RumunjskaGS1 Romania upravo vodi uspješne službene razgovore s rumunjskim Ministarstvom okoliša i vodoprivrede kako bi postigli dogovor o suradnji. Cilj je da se, na temelju ovog protokola, postavi okvir za suradnju, kako bi se u radni tim Ministarstva za dizajn i razvoj Integriranog informatičkog sustava za podkomponentu: e-RWMP (rumunjski e-portal za gospodarenje otpadom) uključili stručnjaci iz GS1 Romania.
Osnovna je ideja ovog
protokola da dotični portal
bude izgrađen na temelju GS1
standarda za kodifi kaciju /
identifi kaciju / komunikaciju te
da preuzme dijelove postojećeg
(primijenjenog) rješenja (Mađarska,
Austrija itd.), kao i razvojna
dostignuća iz projekta GS1 in
Europe o gospodarenju otpadom.
Jedan od GS1 identifi katora
koji je predviđen za korištenje
u upravljanju portalom je GLN.
Prema toj koncepciji, svim
sudionicima uključenima u procese
gospodarenja otpadom bit će
dodijeljen barem jedan GLN.
Predlaže se da se za sudionike
uključene u lanac gospodarenja
otpadom postavi administrativni
zahtjev kako bi ih se registriralo na
tom portalu (e-RWMP). Upotreba
GLN-a protezat će se od korištenja
za interne svrhe (kao što su interne
SAP/ERP informatičke aplikacije) i
ograničenog korištenja u EDI-ju do
široke upotrebe za komercijalne
dokumente u elektroničkom
formatu te za gospodarenje
otpadom. Rješenje koje GS1 in
Europe predlaže za e-RWMP,
koje se, uz ostalo, temelji na
korištenju GLN-a, imat će ugrađenu
mogućnost komuniciranja s
EUDIN-om i ostalim nacionalnim (i
na MS zasnovanim) informatičkim
sustavima. GS1 Romania
nacionalnoj primjeni rješenja
namjerava dodati sve elemente
koji su opisani/preporučeni/
iskazani kao najbolja praksa GS1 in
Europe proizišla iz gospodarenja
otpadom.
-
20
Sažetak
Glavni razlog i cilj pokretanja Projekta gospodarenja otpadom bio je izraditi i ponuditi zajedničku strategiju o metodi te području primjene i korištenja GS1 standarda onim tvrtkama na koje se odnosi EU zakonodavstvo o gospodarenju otpadom, pa su prisiljene udovoljiti tim propisima. Budući da ne postoje ni zajednički međunarodni standard ni rješenje za gospodarenje otpadom, a GS1 ih može ponuditi globalno, ovaj bi sektor mogao biti otvoren za primjenu GS1 sustava.
-
21
Projekt gospodarenja otpadom koji je GS1 in Europe pokrenula 2006. godine
Primjena GS1 rješenja da bi se pokrila proizvođačeva odgovornost
prema proizvodnji i sljedivosti otpada na temelju zakonodavstva
Europske Unije.
Područje:
• GS1 rješenja za sektor gospodarenja otpadom
• proširivanje automatskog i elektroničkog obuhvata podataka i
komunikacijske tehnologije (GDSN, eCom, EPC)
• otpad od električne i elektroničke opreme, baterije i akumulatori,
vozila, ambalaža defi nirana direktivama EU kao istaknuti tokovi
materijala.
Sudjelovale su sljedeće organizacije članice GS1:
GS1 Austria, GS1 Belgium & Luxembourg, GS1 Germany, GS1 France,
GS1 Hungary, GS1 Ireland, GS1 Romania, GS1 Croatia, GS1 Sweden
(kao aktivni članovi projekta), te GS1 Czech, GS1 Estonia, GS1
Lithuania, GS1 Poland, GS1 Slovenia, GS1 Slovakia, GS1 Switzerland,
GS1 Nederland, GS1 Russia, GS1 B&H, GS1 Armenia (kao promatrači).
-
22
accountability odgovornost
administrative requirement administrativni zahtjev
aff ected parties pogođene strane, strane na koje utječe
agreement of cooperation sporazum o suradnji
application/implementation primjena/korištenje
applications for exemption zahtjevi za izuzeće
applications for registration zahtjevi/prijave za registraciju
items jedinice, artikli, stavke
asset identifi ers identifi katori imovine
asset management upravljanje imovinom
Austrian Federal Ministry of Agriculture, Forestry, Austrijsko ministarstvo poljoprivrede, šumarstva, Environment and Water Management (Ministry of Life) okoliša i vodoprivrede
authorities nadležne institucije, upravna tijela
auto-ID procedures procedure za automatsku identifi kaciju
automated receiving automatizirani prihvat
automatic data capture (ADC), automated data capture automatsko prikupljanje podataka
baled pakiran u bale (baliran)
Battery Collection Fund Fond za sakupljanje baterija
broad interest rašireno zanimanje
broker agent, posrednik, mešetar, burzovni posrednik
business application poslovna primjena, poslovna aplikacija
business community poslovna zajednica, poslovni sektor
business dealings postupci u poslovanju
business entities business entity poslovni subjekti, subjekt
business inventory items predmeti gospodarskog inventara
business sector poduzetnički, poslovni sektor
case study analiza, istraživanje slučaja
classifi cation driven attribute handling upravljanje atributima uvjetovano klasifi kacijom
collectively known as zajednički poznate kao
commercial documents komercijalni/poslovni dokumenti, dokumenti u trgovinskom poslovanju
common responsible institution zajednička nadležna institucija
consignment note, dispatch note sprovodni list, popratni list, konsignacijski list
constitutes čini, tvori, sastoji se
co-ordinating organisations of waste treatment koordinacijske organizacije za zbrinjavanje otpada
cross-docking, cross docking unakrsno skladištenje
data alignment usklađivanje (matičnih) podataka, poravnavanje podataka
data content podatkovni sadržaj
data entry unos podataka
data retrieval dohvat, pronalaženje podataka
data service podatkovne usluge
data service and registration information system, sustav podatkovnih usluga i podataka o registraciji
data synchronization sinkronizacija podataka
declare and remit tax fees prijaviti i podmiriti porezne pristojbe
decree decrees dekret, propis, proglas, ukaz
divergences divergencije, odstupanja, razilaženja
EC directive direktiva Europske komisije
EC- Waste Shipment Regulation Odredba Europske komisije o otpremi otpada
Glosar/pojmovnik
-
23
eco-compatible ekološki usklađen
ecologically friendly ekološki prihvatljivo
eco-taxes ekološki porezi
electronic communication elektronička komunikacija
electronic data communication elektronička razmjena (komunikacija) podataka
Electronic Data Management (EDM) elektroničko upravljanje podacima
electronic data system elektronički sustav podataka
electronic data transfer elektronički prijenos podataka
Electronic Environmental Protection and Product Fee System (eKT) Elektronički sustav za zaštitu okoliša i pristojbe na proizvode
Electronic Product Code (EPC) elektronički kôd proizvoda
environmental policy politika zaštite okoliša
environmental product fee pristojba na proizvode u svrhu zaštite okoliša
environmental protection zaštita okoliša
EU Decrees uredbe EU
European Commission (EC) Europska komisija (EK)
European Data Interchange for waste notifi cation systems (EUDIN) Europska razmjena podataka za sustave obavještavanja o otpadu (EUDIN)
European Directive 94/62/EC on packaging and packaging waste Europska direktiva 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu
European Waste Shipment Regulation (259/93/EEC) Europska uredba o prometu otpadom
existing agreements postojeći sporazumi
expert study stručna studija
extension extensions nadogradnja, produženje, ekstenzija
features svojstva, obilježja, pojave, osobine, značajke
fi lm plastic waste otpad od plastičnih folija
fi xed assets osnovna sredstva
fi xed measure trade item trgovačka jedinica s nepromjenljivom mjerom
frequent fl yer programme program za putnike koji često lete
fulfi lment of their data service commitment ispunjavanje svoje obveze davanja podataka
Fund for Environmental Protection and energetic effi cacy Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
gas cylinder, gas cylinders plinska boca, plinske boce
GDD (Global Data Dictionary) Globalni rječnik podataka
GDSN, GDS Network, Global Data Synchronization Network GDS mreža, Globalna mreža za sinkronizaciju podataka
German “Law on the putting into circulation, takeback Njemački Zakon o stavljanju u promet, povratu i ekološki and eco-compatible disposal of electrical i electronic appliances” usklađenom odlaganju električnih i elektroničkih aparata
Global Location Number (GLN) globalni (jedinstveni) lokacijski broj, globalni lokacijski kôd
Global Individual Asset Identifi er (GIAI ) globalni (jedinstveni) identifi kator pojedinačne imovine
global reach globalni doseg
Global Returnable Asset Identifi er (GRAI ) globalni (jedinstveni) identifi kator povratne imovine
Global Service Relation Number (GSRN) Globalni (jedinstveni) identifi kacijski broj usluge
growing technology tehnologija u porastu (u usponu)
GTIN - Global Trade Identifi cation Number/ globalni (jedinstveni) broj trgovačke jediniceGlobal Trade Item Number
household packaging ambalaža iz kućanstava
identifi cation key identifi cation keys identifi kacijski ključevi
imaging technology tehnologija digitalne obrade slike
in bulk bez ambalaže, rasuti teret, u rinfuzi
in contractual contact u ugovornoj vezi
-
24
in eff ect u praksi, važeći
incineration spaljivanje
individual asset reference referentni broj pojedinačne imovine
industrial packaging industrijska ambalaža
inputs ulazni proizvodi, ono što je ušlo, ulazni podaci
inventory items predmeti inventara, inventurne stavke
inventory management upravljanje zalihama
inverse supply chain obrnuti opskrbni lanac
is left to the discretion of prepušten nahođenju
issuing organisation organizacija koja ga izdaje
IT applications informatičke aplikacije, primjena informacijske tehnologije
IT bridges the gaps to premošćuje prepreke prema
IT systems informacijski, informatički sustavi
IT-based utemeljen na informatičkoj tehnologiji
landfi ll odlagalište na tlu
leakage of material odavanje materijala, propuštanje materijala
legal and operation background pravna i operativna pozadina
legal obligations zakonske obveze
legal remedies pravni lijekovi
legal requirements pravni zahtjevi
legislation zakonodavstvo
logistics service providers davatelji logističkih usluga
management of packaging waste/packaging waste management gospodarenje ambalažnim otpadom
match združiti, spojiti, uskladiti, slagati se
meanwhile dotle, u međuvremenu
Ministry of Environmental Protection, Urban Development Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i and Construction graditeljstva
MS IT dedicated systems na MS-u zasnovani informatički sustavi
national case studies analize nacionalnih slučajeva
noncompliance nepridržavanje
notifi cation process proces obavještavanja
packaging components komponente, sastojci ambalaže
packaging materials ambalažni materijali
place of disposal mjesto odlaganja
powered by vođen od, pogonjen od, pokretan od, pod okriljem
product waste otpad od proizvoda
profi t oriented usmjereno na profi t
province (Bundesland) savezna država
public administration državna, javna uprava
public administration sectors upravni sektori
pursues slijedi, drži se
putting into circulation staviti u opticaj, staviti u promet
recording bilježenje, upisivanje, snimanje, zapisivanje
recurring ponavljan, koji se ponavlja
recyclable koji se mogu reciklirati
refund receipt kaucija, priznanica za refundiranje
registration information podaci o upisu
-
25
remit comprises područje djelovanja obuhvaća
return povrat, zarada, prihod, dobitak
return on investment ROI povrat ulaganja, investicije
reusable package ponovno iskoristiva ambalaža
reverse supply chain povratni opskrbni lanac
RFID - Radio Frequency Identifi cation RFID, radiofrekvencijska identifi kacija (privjesna etiketa, tag) radiovalna identifi kacija
rolls on a pallet bale na paleti
rules in eff ect važeći propisi
service relationship odnos davanja usluga
shipment routing usmjeravanje pošiljki
silage silaža, zelena krma pohranjena u silosu
State Administration Authority Sector sektor nadležnih institucija državne uprave
State Administration Sector sektor državne uprave
sub-component potkomponenta
european participating member organizations sudjelujuće europske organizacije-članice
supply chain management (SCM) upravljanje opskrbnim lancem
supply chain management tools alati za upravljanje opskrbnim lancem
take-back obligation obveza povrata
technical maturity tehnička zrelost
tendency of development smjer razvoja
traceability data communication prosljeđivanje/razmjena podataka za sljedivost
traceability links management and retrieval upravljanje linkovima (poveznicama) za sljedivost i dohvat podataka
traceability system sustav sljedivosti
tracked or traced praćen ili slijeđen
transport equipment transportna oprema
treatment plants pogoni za obradu
variable measure trade item trgovačke jedinice s promjenjivom mjerom
volume sales opseg prodaje, prodaja velikih količina robe
voucher priznanica, vaučer
Waste carrier prijevoznik otpada
waste disposal zbrinjavanje, odlaganje otpada
waste gas otpadni plinovi
waste handlers tvrtke koje postupaju s otpadom, koje tretiraju otpad
waste management gospodarenje, upravljanje, zbrinjavanje otpada
waste management chain/WM chain lanac gospodarenja otpadom
waste minimization smanjenje otpada
waste of paper papirnati otpad
waste product treatment obrada, zbrinjavanje otpadaka
waste production generiranje otpada
waste products otpaci
waste recording procedure evidentiranje podataka o otpadu
waste recovery oporaba (obnavljanje) otpada
waste recycling recikliranje otpada
WEEE – Waste of electronic and electric equipments / otpad iz električne i elektroničke opremeWaste Electrical and Electronic Equipment
WM sector sektor gospodarenja otpadom
-
26
www.gs1hu.org
Tuškanac 1410 000 ZagrebT +385 (1) 48 95 000F +385 (1) 48 95 001E [email protected]
www. gs1hr.org
Dodatne informacije
-
Tuškanac 1410 000 ZagrebT +385 (1) 48 95 000F +385 (1) 48 95 001E [email protected]
www. gs1hr.org