Globalne Ekonomske Institucije i Un
-
Upload
daund-fron -
Category
Documents
-
view
229 -
download
0
Transcript of Globalne Ekonomske Institucije i Un
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
1/139
TEMATSKA JEDINICA 3
GLOBALNE EKONOMSKE INSTITUCIJE
1
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
2/139
GLOBALNE EKONOMSKE
INSTITUCIJE I UN
Geneza razvitka globalnih institucija. Razvoj Bretton-Woods sustava. Meunarodni monetarni fond. Svjetska banka. Svjetska trgovinska organizacija. UN.
Organizacije UN. OECD.
2
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
3/139
pitanja!
Zato su potrebne globalne ekonomskeinstitucije?
Kada se pojavila potreba za njima?
Koje su kljune globalne ekonomske institucije? Koje su kljune neekonomske institucije?
3
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
4/139
GLOBALNE INSTITUCIJE
DINAMIKA RAZVITKA I OSTVARENA RAZINA
RAZVIJENOSTIgenerira poticaje za stvaranje
regionalnih i globalnih INSTITUCIONALNIH i
INTEGRACIJSKIH formi.
4
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
5/139
GLOBALNE INSTITUCIJE
Osnovna pretpostavka i determinanta glasi:
INTENZIVNIJI EKONOMSKI RAST I RAZVITAK.
5
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
6/139
to potie razvitak globalnih procesa?
Suvremeni tehnoloki razvitak
Kvantitativne i kvalitativne promjene
Rast produktivnosti i efikasnosti
Razvitak komunikacijskih sustava irenje informacija
U svijetu je jo uvijek prisutan izraziti ekonomski i
socijalni nesklad: suvremene ekonomske proizvode
koristi svega 1/3 svjetskog stanovnitva.
6
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
7/139
Ureenje SVJETSKOG PROSTORA RADIRAZVITKA podrazumijeva stvaranje
univerzalnih svjetskih globalnih institucija i
pozitivnih zaokreta u rjeavanju svjetskihproblema.
GLOBALNE organizacijske forme zahtijevajustalne prilagodbe dinaminom razvojnomprocesu.
7
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
8/139
POTREBAza razvijanje ekonomskih i politikihinstitucija posebno se naglaava za vrijemetrajanja II svjetskog rata.
Razlozi sukoba u II svjetskom ratu istaknuli supotrebu da se stvore GLOBALNI mehanizmi
kojima bi se otklonili glavni uzroci nesklada isukoba i stvorili uvjeti za STABILAN RAST IRAZVOJ.
8
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
9/139
Liga naroda
Meunarodna organizacija osnovana nakon Isvjetskog rata sa sjeditem u enevi.
Cilj: osiguranje mira i meunarodne suradnje.
Temeljni propis Lige bio je Pakt od 26 lanakausvojen na mirovnoj konfenciji 1919.g.
Nestala je tijekom II svjet.rata zbogneuinkovitosti.
Naslijedili su je Ujedinjeni narodi.
9
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
10/139
KONFERENCIJA U BRETTON WOODSU
United National
Monetary and Financial Conference
10
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
11/139
Odrana je od 1-22.07.1944. i na njoj je
sudjelovalo 45 zemalja.
Osobito je dominantan utjecaj SAD-a i Velike
Britanijei njihova dva teoretiara: John
Maynard Keynesa i Harry Dexter Whitea. Prigovor konferenciji je da ostale zemlje nisu
imale znaajnijeg utjecaja.
11
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
12/139
Na Konferenciji su osnovana 4 osnovna stupa -
organizacije:
Svjetska banka (The World Bank)
Meunarodni monetarni fond (InternationalMonetary Fund)
Meunarodna trgovinska organizacija (WorldTrade Organization)
UN i institucije UN-a.
12
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
13/139
U poetku su IBRD i MMF bile institucije uokviru UN-a, ali su one imale vie slobode odone koju imaju druge specijalizirane agencije.
To se posebno vidi u nainu glasanja: U IBRD i MMF-u vrijedni pravilo: 1 dolar-1 glas U organizacijama UN: 1 drava - 1 glas
Iz navedenog proizlazi dominacijarazvijenih zemalja nad radom,upravljanjem i sredstvima Banke iFonda, odnosno SVIH organizacija.
13
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
14/139
MARALOV PLAN = EUROPSKI PROGRAMOBNOVE
Velika je vanost MARALOVOG PLANA- to je planrazvitka ratom unitene i slabije razvijene zemlje,koji je trebao biti realiziran preko organa UN-a.
SAD je postavio Europski program obnove ilitzv.Maralov plan koji je uglavnom baziran napomoi, a ne na kreditima.
Od 1948-1954.g. SAD je donirao 16 zapadno-europskih zemalja sa 17 milijardi US dolara.
To je bilo razdoblje ekonomske dominacije SAD-a.
14
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
15/139
ZAKLJUNO: Bretton-Woodski sustav znaio jeveliki iskorak u meunarodnim odnosima i
pridonio je velikom ekonomskom napretku istabilnosti u svijetu nakon II svjetskog rata.
REZULTATI Konferencije: ogledaju se ustabilnosti i izrazitom rastu nacionalnih
ekonomija, ali i u sve naglaenijoj polarizaciji
u razvitku.
15
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
16/139
Meunarodni monetarni fond
16
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
17/139
Osnovan je na konferenciji UN-a u Bretton
Woodsu (SAD) u srpnju 1944.
Bilo je prisutno 45 zemalja sa ciljem da osnuju
okvire ekonomske suradnje kako bi se izbjeglo
opasne cikluse i krize nakon velike svjetske
krize 1930-tih godina.
17
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
18/139
Osnovni cilj:
Stabilnost meunarodnog monetarnogsustava:
A) sistema deviznih teajeva i B) sustava meunarodnog plaanja.
18
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
19/139
Meunarodni monetarni fond
Potreba za stvaranje IMF-a proizlazi iz:
Velika ekonomska kriza 30-tih godina
Slom zlatnog standarda
Valutna nestabilnost Politiki i vojni sukobi
Potrebna su nova rjeenja na monetarnom itrgovinskom podruju.
Za vrijeme II svjetskog rata UN su iniciralepotrebu za novi svjetski monetarni sustav.
19
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
20/139
U to vrijeme valutni problemi su bili KONICAza: a) ekspanziju svjetskog rasta i razvitka i b)
svjetsku trgovinu.
Problemi valutnih kriza i platnih bilanci
rjeavali su se uz izraziti pritisak politike.
Kljune zemlje bile su SAD, Velika Britanija,Francuska i Kina.
IMF je formalno osnovan 1946.godine.
20
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
21/139
Misija IMF-a danas:
Pomo zemljama lanicama da iskoriste
razvojne prednosti i upravljaju promjenamauzrokovanim globalizacijom, te ubrzaju
ekonomski razvoj.
21
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
22/139
IMF prati globalne ekonomske trendove i
kretanja, upozorava zemlje lanice na mogueprobleme u budunosti, osigurava forum zastalni politiki dijalog i prua know-howvladama za savladavanje ekonomskih
potekoa.
IMF daje politike savjete i financira zemljelanice u tekoama.
22
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
23/139
Zemlja postaje lanicom Fondakada: prihvati Statut,uplati svoju kvotu i registrira poetni paritet svojevalute kod Fonda.
Veliinu kvotedefinira: razina nacionalnog dohotka,razina vanjske trgovine i razina udjela umeunarodnoj razmjeni i plaanjima. Ti polazni uvjetidopunjeni su u ezdesetim i osamdesetim godinama.
U skladu sa osnivakim ulogom zemalja ureeni suorganizacijska struktura i nain donoenja odluka uIMF-u.
23
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
24/139
Glavni zadatak IMF-a ili Fondaje:
promoviranje stabilnog monetarnog sistema u
kojemu zemlje lanice mogu ostvariti viestope zaposlenosti uz nisku inflaciju i stabilan
ekonomski rast.
Osigurati stabilan meunarodni monetarni ifinancijski sistem.
24
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
25/139
Kljune aktivnosti IMF-a:
Savjetovanje vlada i sredinjih banaka temeljeno naanalizi ekonomskih trendova i iskustava;
Istraivanje, statistika, predvianje i analiza globalnih,
regionalnih i individualnih ekonomija i trita, Kreditiranje zemalja za prevladavanje ekonomskih
potekoa,
Posebni krediti za zemlje u razvoju (concessional
loans)
Tehnika pomo i training za bolji management
25
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
26/139
lanstvo u IMF-u:
IMF je globalna organizacija koja danas ima 188 zemaljalanica.
Da bi postala lanicom zemlja se mora prijaviti, a nakon togatreba je prihvatiti veina lanica.
Posljednja zemlja lanica (od 18.04.2012) je Juni Sudan. Nakon pridruivanja svaka lanica dobiva svoju kvotu kojaovisi o relativnoj veliini zemlje u svjetskoj ekonomiji. lanstvo IMF-a je u svibnju 2008.g odluilo da treba izvriti
REBALANS SUSTAVA KVOTA, uslijed globalnih ekonomskihpromjena.
Zemlje originalne lanice to su lanice Fonda koje suprimljene u lanstvo prije 31.12.1945.g.
26
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
27/139
Neke injenice.
Sjedite Fonda: Washington Izvrni odbor (Executive Bord): 24 lana koji
predstavljaju zemlje ili grupe zemalja
Sudionika: 2600 lanova iz 142 zemlje Ukupno kvota: 362 milijardi USD
Dani krediti (do 28.8.2014): 185 milijardi USD,od kojih 161 milijardi USD nije vraeno.
Najvei dunici (28.8.2014): Grka, Portugal,Irska i Ukrajina
27
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
28/139
Kvote u IMF-u:
One odreuju osnovne aspekte financijskih iorganizacijskih odnosa sa IMF-om:
UPISNINA (KVOTA): to je maksimalni iznos
financijskih sredstava koji lanica uplauje u Fond. Tomora biti uplaeno u cijelosti i to: do 25% iznosamora biti uplaeno u valuti IMF-a Specijalna pravavuenja (SPV) ili u jednoj od prihvaenih valuta (dolar,
euro, jen ili funta); ostatak iznosa moe se uplatiti unacionalnoj valuti.
28
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
29/139
PRAVO GLASA: kvota je osnovnadeterminanta prava glasa prilikom odluivanjau IMF-u.
SAD tako ima 421.961 glasa ili 16.75% odukupnog.
Reforma prava glasa dovesti e do poveanja
prava glasa za 54 zemlje. Poveati e se i vanost siromanih zemalja u
odluivanju.
29
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
30/139
Prilikom ulaska u IMF veliina kvota seodreuje prema ekonomskoj snazi drugihzemalja sline ekonomije.
Formula za izraun kvote se temelji na:
Prosjeku BDP-a (oko 50%)
Otvorenosti ekonomije (30%)
Ekonomskim fluktuacijama (15%)
Meunarodnim rezervama (5%).
30
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
31/139
Kvota se izraava u SPV (Special Drawing Rights).
Najvei lan IMF-a je danas SAD, a najmanjiTuvalu.
Glasako pravo u IMF-u se temelji na temeljnimpravima glasova i dodatnim glasovima premauplaenoj veliini kvote.
Reforma 2008.godine definirala je temeljna prava
glasina na 5.502% od ukupnog broja glasovanaovaj nain se broj temeljnih glasova znaajnopoveao.
31
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
32/139
Temeljem kvote lanovi mogu koristiti STAND-BY IEXTENDED ARRANGEMENTSlanovi mogu posuditido 200% kvote godinje i 600% kumulativno.
Reformom 2008 poveati e se kvote (i pravo glasa)za 54 zemalja lanica.
Na taj nain: Vie od 6% poveanja kvota ide prema zemljama u
razvoju
Kina e postati 3-a najvea lanica IMF-a. Brazil, Indija, Kina i Rusija su izmeu 10 najveih
lanica. Cilj je da se zadre veliine kvota za najugroenije
zemlje. Kvote e biti aktualne od 01.2015.
32
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
33/139
Pravo glasa u IMF-u
33
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
34/139
34
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
35/139
35
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
36/139
36
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
37/139
37
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
38/139
38
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
39/139
39
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
40/139
40
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
41/139
41
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
42/139
42
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
43/139
43
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
44/139
44
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
45/139
45
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
46/139
46
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
47/139
47
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
48/139
48
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
49/139
49
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
50/139
FINANCIRANJE: Iznos financija (kredita) koje
zemlja lanica moe koristiti od IMF-a isto jedefiniran veliinom kvote.
Dostupnim kreditnim aranmanima zemljamoe posuditi godinje do 200% iznosa kvote,odnosno 600% kumulativno.
Uplaena SPV sredstva koriste se kaomeunarodna rezerva.
50
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
51/139
Financiranje preko Fonda je slinokreditiranju, odobrava ga Izvrni odbor IMF-a, a namijenjen je za program prilagodbi. Zadobivanje sredstava trai se zadovoljenjeodreenih uvjeta, a kreditiranje se ostvarujeu okviru:
STAND-BY ARANMANA EXTENDED ARANMANA FLEXIBLE CREDIT LINE Za siromanije zemlje uz nie kamatne stope:POVERTY REDUCTION, GROWTH TRUST i
EXOGENOUS SHOCKS FACILITY ARANMANI.
51
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
52/139
52
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
53/139
53
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
54/139
54
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
55/139
55
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
56/139
IMF surauje sa Svjetskom bankom,regionalnim razvojnim bankama, Svjetskom
trgovinskom organizacijom (WTO), UN
agencijama i ostalim tijelima.
IMF surauje i sa akademskim institucijama,civilnim drutvenim organizacijama (CSOs) i
medijima.
56
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
57/139
57
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
58/139
Fondom upravljaju ODBOR GUVERNERA i ODBOR
IZVRNIH DIREKTORA.
ODBOR GUVERNERAje najvanije tijelo. Sastoji se od1 guvernera i jednog zamjenika, kojeg je imenovala
svaka zemlja lanica Fonda.
Ovaj odbor kojega ine ministri financija ili guvernerisredinjih banaka sastaje se jednom godinje.
PRIVREMENI ODBOR, koji se sastoji od 24 guvernera,
ministara ili slubenika slinog ranga, odraava sastavIzvrnog odbora i predstavlja sve lanove Fonda, asastaje se 2 puta godinje.
58
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
59/139
PRIVREMENI ODBOR savjetuje i izvjetavaODBOR GUVERNERA o upravljanju i
funkcioniranju meunarodnog monetarnog
sustava, o razvitku globalne likvidnosti,predlae izmjene prijedloga ODBORAIZVRNIH DIREKTORA; analizira sve iznenadne
poremeaje koji bi mogli ugroziti sustav.
59
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
60/139
ODBOR IZVRNIH DIREKTORAodgovoran je zaprovoenje poslovanja Fonda i koristi se pravima kojamu je delegirao ODBOR GUVERNERA.
Sastoji se od 24 izvrna direktora.
Izvrnog direktora imaju slijedee lanice: SAD, Japan,Njemaka, Francuska, V.Britanija, Kina, SaudijskaArabija i Ruska Federacija.
Odbor s generalnim direktorom ili jednim od trizamjenika generalnog direktora neprekidno zasjeda u
sjeditu Fonda. Generalnog direktora bira ODBOR IZVRNIH DIREKTORA i
postavlja za rukovoditelja radnog osoblja Fonda.
60
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
61/139
Pri glasovanju radi donoenja odluka UTJECAJ ovisi oudjelu kapitala u Fondu. Broj glasova kojima lanica moe raspolagati odgovara
veliini kvote u Fondu. Pet lanova sa najveim kvotama biraju IZVRNOG
DIREKTORA FONDA. VANE ODLUKEkoje su specificirane u lancima Statuta
zahtijevaju veinu od 85% ukupnog broja glasova. Ostale odluke donose se veinom glasova.
61
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
62/139
IMF kronologija
1.faza: kooperacija i rekonstrukcija (1944-1971)
Tijekom velike ekonomske krize 1930-tih godina, zemljesu pokuale zatiti svoje ekonomije POVEAVANJEM
zatita razmjeni, devalvacijom valuta u borbi za izvoznotrite i spreavanjem stanovnitva da posjeduju deviznasredstva. Rezultat je bio u smanjenju meunarodnerazmjene, poveanju nezaposlenosti i ivotnog standarda.
62
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
63/139
63
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
64/139
IMF je poeo funkcionirati u prosincu 1945.g., kada je prvih 29lanica potpisalo ARTICLES OF AGREEMENT.
Sa djelovanjem su zapoeli 1.3.1947, a prva zemlja koja jeposudila sredstva od IMF-a bila je Francuska.
lanstvo se iri tijekom 50-tih i 60-tih godina kada se mnogekolonije oslobaaju i trae lanstvo.
Vrijeme hladnog rata je obiljeilo razdoblje, jer zemlje izistonog bloka nisu bile lanice.
64
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
65/139
Sve zemlje lanice u razdoblju 1945-1971 suprimjenjivale SUSTAV FIKSNIH DEVIZNIH
TEAJEVA pri emu su vezale vrijednosti svojih
valuta za dolar, a SAD je vezao vrijednost svojevalute za zlato.
Promjena deviznog teaja mogla je biti samo
posljedica fundamentalnih neravnotea ubilanci plaanja i o tome se odluivalo u okviruIMF-a.
65
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
66/139
Dolar je postao rezervna valuta. Sve zemljelanice su vezale svoje valute za dolar.
Kao i u svakom sustavu fiksnih deviznih teajeva,drave su kupovale ili prodavale US dolare da bi
zadrale svoj devizni teaj unutar plus ili minus 1%pariteta.
Time je US dolar preuzeo ulogu zlata u zlatnomstandardu.
Istovremeno je dolar vezao svoju valutu za zlato(35 dolara za 1 uncu).
Time je US dolar postao valuta u kojoj seposlovalo u meunarodnim transakcijama.
US dolar je imao jedini konvertibilnost u zlato66
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
67/139
67
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
68/139
68
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
69/139
69
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
70/139
70
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
71/139
71
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
72/139
72
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
73/139
73
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
74/139
74
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
75/139
75
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
76/139
76
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
77/139
Krajem 60-tih godina rastua je razina monetarnemeuovisnosti, koja rezultira u povratkukonvertibilnosti zapadnoeuropskih valuta 1958 ijena 1964.
To posljedino utjee na razvoj deviznih trita iinternacionalizaciju banaka, to dovodi do velikihtokova kapitala.
Pad dominacije US ekonomije i dolara tijekom 60-
tih godina uz porast dominacije zapadnoeuropskih zemalja i Japana, koje postaju moneekonomske sile.
US dolar je bio precijenjen s obzirom na njegovu
poziciju, dok je vrijednost njemake marke i jena77
2 faza: Kraj Bretton-Woods sustava (1972-1981)
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
78/139
2.faza: Kraj Bretton Woods sustava (1972 1981)
Krajem 60-tih godina je vrijednost US dolara,ija je vrijednost bila fiksirana za zlato, bilaprecijenjena.
Dodatno je ekonomija SAD bila pod pritiskompoveane domae potronje i vojnimtrokovima u vrijeme Vijetnamskog rata.
SAD je imala visoku stopu inflacije,vanjskotrgovinski deficit i deficit platne bilance.
Pokrivenost dolara zlatom je pala sa 55 na 22%.
Prema neoklasinim ekonomistima i austrijskojkoli to je toka u kojoj se poelo gubitipovjerenje u ameriki dolar.
1971.g. velika koliina dolara je izdavana za
plaanje javne potronje.78
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
79/139
Prelazak na sustav fluktuirajuih teajeva je bio postepen imnoge zemlje su se uspjele prilagoditi znaajnom rastucijena nafte (prvi naftni ok 1973 g.)
Zemlje OPEC-a su proglasile naftni embargo kao odgovorna vojne odluke SAD-a.
Naftni ok 1973.g. i pad trita dionica 1973-1974.g. bilisu prvi znaci krize nakon krize 30-tih godina. U tom razdoblju IMF pomae slabije razvijene zemlje kroz
posebne kredite i tzv.STRUCTURAL ADJUSTMENT FACILITYprogram.
79
3 faza: Zaduivanje i reforme (1982-1989)
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
80/139
3.faza: Zaduivanje i reforme (1982 1989)
Naftni ok 1973.g. koji je naveo veliki broj zemalja nazaduivanje i porast kamatnih stopa kako bi sekontrolirala inflacija, doveli su do velikemeunarodne dunike krize.
Zapadne i razvijene zemlje davale su kredite uzvarijabilnu kamatnu stopu. Kada su kamatne stopeporasle krajem 70-tih godina, tako je dolo i dopoveanja kredita.
Tako je 1982.g. Meksiko upao u veliku krizu.
IMF je potaknuo reforme u zemljama dunicima iglobalne mjere.
80
4 faza: Socijalne promjene u Istonoj Europi i azijska
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
81/139
4.faza: Socijalne promjene u Istonoj Europi i azijskafinancijska kriza (1990-2004)
Pad berlinskog zida 1989.g. i raspad
Sovjetskog saveza 1991.g. je omoguilo da IMF
postane (gotovo) globalna institucija.
U 3 godine je broj lanova povean sa 152zemlje na 172 zemlje.
Zemlje Istone Europe krenule su u tranzicijskiproces.
81
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
82/139
1997.g. proirila se financijska kriza u IstonojAziji, od Indonezije do Koreje.
Sve zemlje su traile pomo od IMF-a.
IMF nije imao konzistentnu politiku i mjere i
izvedeni su odreeni zakljuci.
82
f l b l k ( )
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
83/139
5.faza: Globalizacija i kriza (2005-.)
IMF pomae zemljama koje imaju padekonomske aktivnosti.
Globalna ekonomska kriza je zapoela krizomhipotekarnih kredita u SAD-u 2007.g. i proirilase u 2008.g. uz veliku neravnoteu globalnih
tokova kapitala.
83
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
84/139
OSNOVNE FUNKCIJE FONDAsu:
Da promovira meunarodnu monetarnusuradnju zemalja lanica preko stalnihinstitucija za rjeavanje meunarodnihmonetarnih problema,
Primarni cilj ekonomske politike je ekonomskirast meunarodne trgovine uz rast zaposlenostii realnog dohotka,
Stabilnost i jaanje razmjene na principimatrine konkurencije.
Pomo u dobivanju meunarodnogkredibiliteta,
Rjeavanje platnobilannih problema zemaljalanica.
84
O kti ti F d
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
85/139
Osnovne aktivnosti Fonda su:
1. NADZOR I SAVJETOVANJE
Tu se prvenstveno mislim na nadzor IMF-a natransparentnost parametara na osnovi kojih
zemlje lanice formiraju svoj valutni teaj. Prilikom osnivanja Fonda zemlje su sa sustava
fiksnih deviznih teajeva prele na sustavfluktuirajuih deviznih teajeva.
Kretanje deviznih teajeva i nain formiranjateajeva treba kontrolirati!
85
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
86/139
2. FINANCIJSKA POMO Uplatom svojih kvota zemlje lanice formiraju
FOND iz kojega se daju zajmovi i kreditilanicama koje imaju potekoe s platnom
bilancom. Od ukupne kvote 25% zemlja odmah uplauje u
SPV (Specijalna prava vuenja), a ostatak od75% uplauje u nacionalnoj (domaoj) valuti.
Do sedamdesetih se godina 25% inicijalnekvote uplaivalo u zlatu, ali se zbog ogranienihizvora te kovine, prelo na SPV.
86
SPV
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
87/139
SPV
SPV je sredstvo meunarodne rezerve koje je uvedeno 1969g. da bi podralo sustav Bretton Woods fiksnih teajeva. Sve zemlje u sustavu trebale su slubene rezerve u zlatu ili
nekoj od stranih valuta da bi kupile domau valutu nastranim deviznim tritima i tako ouvale devizni teaj.
Dolo je do velike ekspanzije meunarodne razmjene ifinacija i koliina zlata i US dolara nije bila dostatna.
Nakon nekoliko godina ipak se Bretton Woodski sustav uruioi devizni teaj je krenuo na fluktuirajui.
Vrijednost se temeljila na koarici 4 kljune valute. Prema meunarodnoj statistici koliina SPV-a je porasla od
21,4 milijardi na 204 milijardi SPV-a ili oko 308 milijardi USD.
87
SPV
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
88/139
SPV
SPV daje pravo zemlji lanici da zamijeni SPVza ostale valute u sluaju ekonomskenestabilnosti.
SPV je danas koarica dobara vezana uz euro,jen, funti i USD. Teaj SPV-a se odreujednevno, a koarica revidira svakih 5 godina.
88
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
89/139
Kredit od 25% iznosa kvote zemlja treba vratiti
odmah po prestanku financijskih tekoa ubilanci plaanja ili eventualno u sluaju novih
kredita za 3-5 godina. Potrebno je utvrditi namjenu posuenih
sredstava, jer su posudbe i krediti MMF-a
uvijek strogo namjenski.
89
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
90/139
Fond odreuje razliite kamatne stope zarazliite oblike financijske pomoi.
Kamate obino iznose 4,5% plus 0,25% od
ukupnog iznosa kredita za pokrieadministrativnih trokova.
2 kreditne linije:
GABGeneral Arrangement to Borrow
NABNew Arrangement to Borrow
90
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
91/139
3. TEHNIKA POMO: slanje strunjakaspecijaliziranih za pojedina podruja,educiranje kadrova, pomo u tehnikoj opremi
i sl. 4. OSTALE USLUGE: npr.statistika
dokumentacija. Informacije se objavljuju u
publikaciji MMF-a World Economic Outlook.
91
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
92/139
92
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
93/139
Svjetska banka je osnovana prema zakljucima
Bretton-Woodske konferencije 1944.godine.Formalno je osnovana 27.12.1945.god.
To je najznaajnija svjetska financijska
institucija. Ona je glavni IZVOR financijske i tehnike
pomoi za zemlje u razvoju u cijelom svijetu.
Sjedite u Washingtonu, danas ima vie od10.000 zaposlenih u vie od 100 ureda iromsvijeta.
93
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
94/139
Banku ini 5 razvojnih institucija i to:
1.IBRDMeunarodna banka za obnovu i razvoj 2. IDAMeunarodna razvojna asocijacija
3. IFCMeunarodna financijska korporacija
4. MIGAMultilateralna agencija za investicijskegarancije
5. ICSIDMeunarodni centar za rjeavanjeinvesticijskih sporova
94
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
95/139
MISIJA INSTITUCIJEje: smanjivanje siromatvau svijetu i poticanje razvoja i okruenja krozpomo u davanju resursa, dijeljenju znanja,
gradnji kapaciteta i poticanje partnerstva ujavnom i privatnom sektoru.
95
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
96/139
Oni daju kredite uz najnie kamate, kredite bezkamata i donacije za zemlje u razvoju sa ciljem
ulaganja u obrazovanje, zdravstvo, javnu
upravu, infrastrukturu, razvoja financija i
privatnog sektora, poljoprivredu i okruenje i
prirodne izvore. Isto tako Svjetska banka ulae u projekte za
ouvanje okolia.
Uvjet za lanstvo je prethodno lanstvo uMMF-u, tako da ima isti broj lanica kao iMMF.
96
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
97/139
ZADACIBanke su: Pomae u rekonstrukciji i razvitku podruja
Potie privatne strane investicije
Potie rast meunarodne razmjene i odravanjeravnotee u bilanci plaanja
Otvara kreditne linije i garancije.
este su kritike zemalja u razvoju da SB-a i
MMF nameu stroge uvjete za koritenjezajmova to teti najsiromanijim zemljama.
97
Organizacijska struktura
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
98/139
Organizacijska struktura
SB je kao kooperativa sa 187 lanica kojisu kao dioniari.
Odbor guvernera ini jedan guverner ilizamjenik iz svake zemlje lanice i biraju se
na 5 godina. Hrvatsku predstavlja ministar financija,
kao guverner.
To je tijelo koje donosi odluke, aposebno: - prihvaanje ili suspenzija novih lanova
- poveanje ili smanjenje kapitala98
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
99/139
Sve izvrne odluke donosi 24 izvrna direktora.
Direktne predstavnike imaju Francuska,
Njemaka, Japan, V.Britanija i SAD, dok ostale
zemlje imaju 19 predstavnika-direktora.
Predsjednik je uvijek iz SAD-a, jer je to najveidioniar banke.
Predsjednik se bira na 5 godina od straneizvrnih direktora.
99
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
100/139
100
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
101/139
101
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
102/139
102
Meunarodna banka za
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
103/139
obnovu i razvitak
1. IBRD
MMF i IBRD se razlikuju po osnovnim
funkcijama. MMF ima glavnu zadau da prati
valutne odnose i daje KRATKORONEkredite za potrebe saniranja deficitaplatne bilance.
IBRD ima zadatak poticatigospodarski razvitak DUGORONIM
103
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
104/139
2. IDA-Meunarodna razvojna asocijacija Osnovana je pri Svjetskoj banci 1959.godine
IDA uglavnom kreditno podupire najsiromanijezemlje.
Glavne zadae su: Promoviranje ekonomskog razvitka
Premoivanje platnobilannih tekoa
Stvaranje uvjeta za socijalni napredak
Rast proizvodnosti rada
Rast ivotnog standarda.
104
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
105/139
105
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
106/139
106
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
107/139
3. IFCMeunarodna financijska korporacijaosnovana je 1956.godine i ima za ciljunaprijediti uvjete ivota i rast ivotnogstandarda u manje razvijenim zemljama
lanicama. Ona je najvei multilateralni izvor zajmova i
financiranja vrijednosnicama za projekte u
privatnom sektoru slabije razvijenih zemalja
lanica.
Osim toga nudi i savjetnike usluge.
107
4 MIGA Multilateralna agencija za
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
108/139
4. MIGAMultilateralna agencija zainvesticijske garancije je osnovana 1988.godine
i njezin je cilj poticati dotok stranog kapitaladavanjem garancija za zatitu odnekomercijalnih rizika: ekonomskih i politikih.
5. ICSIDMeunarodni centar za razrjeavanje
investicijskih sporova je institucija koja u sklopu
grupacije Svjetske banke omoguujeusuglaivanje i arbitrau u sporovima izmeustranih investitora i zemalja u kojima se ulae.
108
Svjetske trgovinske organizacije
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
109/139
Svjetske trgovinske organizacije
Prva meunarodna organizacija inicirana je nakonferenciji u Bretton-Woodsu. Osnovana je Meunarodna trgovinska
organizacija -International Trade OrganizationITO, koja je osnovana tzv.Havanskom
deklaracijom iz 1947.godine. ITO je bilaspecijalizirana agencija UN.
Radi se o organizaciji koja je definiralamultilateralne odnose koja definiraju pravila
trgovanja sa ciljem liberaliziranja trgovinerobom i uslugama, smanjivanje carinskihbarijera i drugih fizikih ogranienja.
ITO nije ratificirao kongres SAD-a te je kaoinstitucija doivjela neuspjeh.
109
Neuspjeh ITO rezultirao je pristupanjem 23
d O i i
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
110/139
drave Opem sporazumu o carinama itrgoviniGeneral Agreement on Tariffs andTrade GATT.
GATTje stupio na snagu 1.1.1948.godine i
imao je 23 zemlje lanice.
GATT je pokrenuo postupnu trgovinsku
liberalizaciju i uklanjanje protekcionistikihmjera u trgovini robom.
GATT je djelovao od 1948-1994.godine i
razvijao se permanentnim pregovorima koji su
se odvijali u rundama.110
Runde su:
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
111/139
Geneva 1947- 7 mjeseci-23 zemalja Annecy 1949-5 mjeseci-13 zemalja
Torquay 1950-1951-8 mjeseci-38 zemalja
Geneva II 1956-5 mjeseci-26 zemalja
Dillon runda 1960-1961-11 mjeseci-26 zemalja
Kennedy runda 1964-1967-37 mjeseci-62 zemlje
Tokyo runda 1973-1979-74 mjeseca-102 zemlje
Urugvajska runda 1986-1994-87 mjeseci-123
zemlje- osnovan WTO
111
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
112/139
BIT GATT-a je traenje odgovora za probleme
vezane uz razvitak svjetske trgovine;smanjenje carine, zatite i protekcionizma.
GATT je multilateralni trgovinski sustav, koji je1995.god. prerastao u Svjetsku trgovinsku
organizaciju (WTO).
112
Ukupno je bilo 8 rundi globalnih pregovora; prvih pet
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
113/139
su se odnosile na osnovne i manje sporne problemetrgovine robama i na irenje organizacije novim
lanicama. Posljednja osma runda naziva se Urugvajska runda.
Na konferenciji u Marakeu 1994.godine osnovana jeSvjetska trgovinska organizacija WTOWorld TradeOrganization.
WTO kao meunarodna organizacija je u svojustrukturu ugradila dotadanji Opi sporazum o
carinama i trgovini (GATT), ali je svoju nadlenostproirila na dva druga nova podruja trgovinuuslugama (GATS) i intelektualno vlasnitvo (TRIPS).
113
http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=GATS&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=TRIPS&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=TRIPS&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=GATS&action=edit&redlink=1 -
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
114/139
114
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
115/139
Lokacija: Geneva
Formirana: 1.1.1995. na Urugvajskoj rundi
pregovora (1986-1994)
lanova: 153 (23.7.2008)
Budget: 194 miliona vicarskih franaka 2010.
Head: Pascal Lamy (generalni direktor)
Hrvatska je postala lanicom 30.11.2000.
115
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
116/139
WTO je meunarodna organizacija kojapredstavlja institucionalni i pravni okvirmultilateralnog trgovinskog sustava upodrujima carina i trgovine robama,uslugama i intelektualnom vlasnitvu.
Osnovana je i zapoela sa radom1.1.1995.god., sjedite u enevi. Ukupno broji
150 drava lanica. Hrvatska je lanica WTO od 30.11.2000.god.
116
Temeljni cilj WTO je postizanje odrivog rasta i
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
117/139
Temeljni cilj WTO je postizanje odrivog rasta irazvitka gospodarstva, ope dobrobiti,
liberalnog trgovinskog okruenja, te boljasuradnja u voenju svjetske ekonomskepolitike.
WTO sporazumi sadre nekoliko osnovnih
naela kojima je cilj stvaranje multilateralnogliberalnog trgovinskog sustava:
Naelo nediskriminacije
Naelo liberalizacije trgovine, poticanjekonkurencije i dodatne pomoi nerazvijenimzemljama.
117
Organizacijska struktura:
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
118/139
g j
Najvie tijelo koje odluuje o pitanjima jeMinistarska konferencija
Tijelo za rjeavanje sporova zasjeda na raziniGlavnog vijea i sadri dva pomona tijela.
Vijea su tijela tree razine, odgovorna su Glavnomvijeu i postoje tri vijea: vijee za trgovinu robama,
vijee za trgovinu uslugama i vijee za trgovinskapitanja vezana uz intelektualno vlasnitvo.
Odbori i radne skupine unutar vijea su etvrterazine
Tajnitvo WTO nalazi se u enevi.
118
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
119/139
119
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
120/139
lanstvo: 192 lanice Osnovana: 24.10.1945.
Osnovale su ga 51 zemlja za odravanje
meunarodnog mira i sigurnosti, irenjeprijateljstva izmeu zemalja, bolje ivotneuvjete i ljudska prava.
120
Ujedinjeni narodisu meunarodna organizacija
http://hr.wikipedia.org/wiki/Me%C4%91unarodna_organizacijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Me%C4%91unarodna_organizacija -
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
121/139
za odravanje mira i sigurnosti u svijetu,
razvijanje dobrosusjedskih odnosa, ekonomskusuradnju, irenje tolerancije i promicanjepotivanja ljudskih prava i osnovnih slobodaovjeka.
Nakon zavretka Drugog svjetskog rataosnovnopitanje budueg razvoja svijeta bilo je kakoouvati svjetski mir i sigurnost, poboljatimeunarodnu suradnju i prijateljske odnosemeu narodima.
Ti su ciljevi zapisani u osnivakoj PoveljiOrganizacije ujedinjenih narodakoja je
ot isana 26 li n a 1945 odine u San121
Glavni organi UN su:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Drugi_svjetski_rathttp://hr.wikipedia.org/wiki/Povelja_Ujedinjenih_narodahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Povelja_Ujedinjenih_narodahttp://hr.wikipedia.org/wiki/San_Franciscohttp://hr.wikipedia.org/wiki/San_Franciscohttp://hr.wikipedia.org/wiki/Povelja_Ujedinjenih_narodahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Povelja_Ujedinjenih_narodahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Drugi_svjetski_rathttp://hr.wikipedia.org/wiki/Me%C4%91unarodna_organizacija -
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
122/139
Generalna skuptina(General Assembly),
Vijee sigurnosti(Security Council),
Ekonomsko i socijalno vijee(Economic and Social Council ECOSOC), Meunarodni sud(International Court of Justice)
Tajnitvo na elu kojeg je Glavni tajnik UN-a.
UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata odpobjednikih sila u nadi da e sprijeiti buduesukobe i ratove meu narodima. UN na nekinain i dalje podsjea tko ga je osnovao jer supet glavnih zemalja pobjednica u Drugomsvjetskom ratu stalne lanice Vijea sigurnosti
s pravom veta: SAD Ujedinjeno Kraljevstvo122
Programi i fondovi UN-a:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Vije%C4%87e_sigurnosti_UN-ahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Glavni_tajnik_UN-ahttp://hr.wikipedia.org/wiki/SADhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ujedinjeno_Kraljevstvohttp://hr.wikipedia.org/wiki/Rusijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kinahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Francuskahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Ujedinjeno_Kraljevstvohttp://hr.wikipedia.org/wiki/SADhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Glavni_tajnik_UN-ahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Glavni_tajnik_UN-ahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Glavni_tajnik_UN-ahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Vije%C4%87e_sigurnosti_UN-a -
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
123/139
g
123
UN specijalizirane agencije:
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
124/139
p j g j
124
UN povezane organizacije:
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
125/139
p g j
125
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
126/139
Postoje brojne institucije UN-a koje rjeavajuekonomske, politike, vojne, ekoloke i drugeprobleme.
Institucije UN-a nisu statine, one seprilagoavaju problemima koje treba rjeavati.
Najznaajnije ekonomske institucije u okviru
UN-a su: UNIDO, UNCTAD i FAO.
126
1 UNIDO United Nations Ind strial
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
127/139
1. UNIDOUnited Nations IndustrialDevelopment Organization
UNIDO je specijalizirana agencija UN za pomou industrijskom razvitku slabije razvijenimzemljama i zemljama u tranziciji.
Osnovan je 1966.godine i ima 168 zemalja
lanica. Sjedite UNIDO-a je u Beu.
Najvie ulaganja usmjereno je u najsiromaniji
kontinent Afriku. Godinji budet iznosi oko 130 milijuna USD.
127
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
128/139
Osnovni problemi slabije razvijenih zemalja su: Nerazvijenost trinog i pravnog sustava
Slaba razvijenost javnog sektora, obrazovanja i
zdravstva Nedostatak motivacije za dolazak stranih
investicija
Nerazvijenost informacijskog sustava
128
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
129/139
UNIDO potie i program odrivog razvitkakroz:
Razvitak konkurentske ekonomije
Razvitak efikasnog poduzetnitva Ostvarene razvitka uz minimalno naruavanje
ravnotee u okoliu.
129
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
130/139
2. UNCTADKonferencija Ujedinjenih Narodaza trgovinu i razvitak
U okviru UNCTAD-a razmatraju se aktualnapitanja i problemi meunarodne razmjene iekonomskog razvitka s posebnim naglaskom naslabije razvijene zemlje.
Sve zemlje lanice UN-a imaju pravo bitiprisutne na zasjedanjima UNCTAD-a.
To je savjetodavni institut meunarodnezajednice, koji osim globalnih rasprava rezultira
i brojnim bilateralnim susretima.
130
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
131/139
3. FAOOrganizacija za hranu i poljoprivredu To je UN-ova specijalizirana agencija za
probleme hrane i poljoprivrede osnovana
1945.godine; ona je najstarija i najveaagencija.
Osnovna svrha agencije je: unapreivanje
razvitka i proizvodnosti u poljoprivredi, rastivotnog standarda i pozitivne promjeneprehrambenih navika stanovnika treeg svijeta
131
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
132/139
OSTALE
MEUNARODNE INSTITUCIJE
132
OECDOrganizacija za ekonomsku suradnju i razvoj
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
133/139
Meunarodna ekonomska organizacija osnovana
1961.god. Nastala je kao sljedbenik Organizacije za europsku
ekonomsku suradnju OEEC iz 1948.god.
OECD je konzultativna organizacija sa sjeditem uParizu.
SAD najvie pridonosi budetu ak 25%.
Podruje djelovanja i rada OECD-a su: razvojna
politika i kooperacija, energetika, razvoj trgovine,financijska i fiskalna pitanja, socijalna problematika,
zapoljavanje, edukacija, ekologija, znanost itehnologija, industrija, poljoprivreda i ribarstvo.
133
OECDOrganizacija za ekonomsku suradnju i razvoj
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
134/139
lanstvo: 30 zemalja
Budet: 342,9 miliona EUR (2008) Misija OECD-a je podrati ekonomski rast, povisiti
zaposlenost, podii ivotni standard, odravatifinancijsku stabilnost.
U Zagrebu je otvoren ured OECD Investment
Compact, za daljnju suradnju izmeu Hrvatske iOECD-a.
OECD Investment Compact je program namijenjenpoboljanju investicijskog okruenja i poticanjurazvoja privatnog sektora u jugoistonoj Europi, apod pokroviteljstvom Pakta o stabilnosti.
134
UNESCOOrganizacija UN za obrazovanje, znanost ikulturu
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
135/139
Specijalizirana organizacija UN osnovana 1945.god.
ine ga 193 drave lanice i 6 pridruenih lanica. Sjedite u Parizu.
Radna tijela:
Opa skuptina (osnovno tijelo na kojem se donoseodluke za sve drave lanice; sastaje se svake dvijegodine, te odobrava Program i Proraun)
Izvrno vijee (sastavljeno od 58 drava lanica,osiguravaju provoenje odluka s Ope skuptine)
Tajnitvo (provodi se odobreni program).
Programska podruja:
Obrazovanje, prirodne znanosti, drutvene i
humanistike znanosti kultura i komunikacija s135
UNEPProgram UN za okoli
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
136/139
UNEP je program u sastavu UN za zatitu
okolia, te razvijanje i provoenju politikezatite okolia.
Osnovana je 1972.god. Kao rezultat Un
Konferencije o ljudskom okoliu u Stockolmu. UNEP-ov mandat vodeeg programa za okoli
u okviru UN-a potvren je na Konferenciju o
okoliu i razvoju 1992.god. u Riju. Time su potvrena i podruja Agenda 21.
136
UNWTOSvjetska turistika organizacija
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
137/139
UNWTO je osnovana 2003.god. kao specijalizirana
agencija UN-a kao vodea organizacija u turizmu usvijetu.
Sjedite u Madridu.
Prethodnica je bila Svjetska turistika organizacija.
Ona ima glavnu ulogu u promicanju odrivog isvjetski prihvatljivog turizma, a posebna pozornost
pridaje se zemljama u razvoju.
Organizacija ima 154 zemlje lanice. Hrvatska je lanica od 1993.godine.
Od 1980.god. Slavi se 27.9. kao svjetski dan turizma.137
UNWTOSvjetska turistika organizacija
1991 j j l ij k j d fi i b
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
138/139
1991. usvojena je rezolucija koja definira potrebu zastatistikim podacima u turizmu.
1992. UN konferencija o okoliu i razvoju u Rio deJaneiru, gdje je kreirana Agenda 21.
1997. u Istambulu odobren je tzv.White Paper gdje
WTO definira strategiju suoavanja sa izazovima21.stoljea.
1998. u Andori kreirana je Fundacija THEMIS s ciljemunapreenja kvalitete i efikasnosti u turistikoj
edukaciji i treningu. 2001. Prva svjetska konferencija o Sportu i turizmu.
2002. Svjetska godina ekoturizma
2006. 30-godina UNWTO organizacije.138
ILOMeunarodna organizacija rada
ILO je specijalizirana agencija UN koja promovira
-
7/25/2019 Globalne Ekonomske Institucije i Un
139/139
ILO je specijalizirana agencija UN koja promovirasocijalnu pravdu i meunarodno priznata ljudska i
radnika prava. Osnovana je 1919.god. Poveljom iz Versaja.
To je prva specijalizirana agencija UN-a sasjeditem u enevi.
Zadaci ILO: Usvajanje meunarodnih standarda rada i preporuke za provedbu od strane
drave lanice. Smjernice o radu djeteta, zatiti radnika, inspekcija rada. Pitanja ljudskih prava, sloboda udruivanja, kolektivno pregovaranje, ukidanje
diskriminacije kod zapoljavanja. Tehnika suradnja za bri razvoj naroda: razvoj ljudskih resursa, strukovna
obuka i upravljanje razvojem, planiranje zapoljavanja i promocija, razvojdrutvenih institucija.
Postavljanje standarda i tehnike suradnje.
ILO i 181 l i H t k j l i d