SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA MEUNARODNA EKONOMIJATema: Globalizacijski proces u svjetskoj privredi

Nastavnik: Studenti:

SADRAJ3UVOD

41.POJAM GLOBALIZACIJE

51.1.Vrijeme i prostor globalizacije

51.2.Dimenzije globalizacije

72.PROCES GLOBALIZACIJE

82.1.Uzroni/posljednini ciklusi globalizacije

113.EKONOMSKA GLOBALIZACIJA

113.1.Ekonomski aspekti globalizacije

123.2.Ubrzavanje meunarodnih tokova kapitala

133.3.Ubrzavanje meunarodnih tokova roba

154.NOSIOCI GLOBALIZACIJE U SVJETSKOJ PRIVREDI

164.1.Stavovi Japana prema ekonomskoj globalizaciji

174.2.Uloga SAD-a

185.GLOBALIZACIJA U FINANSIJSKOJ SFERI

206.UTICAJ GLOBALIZACIJA NA IZVOZNE PROIZVODNE ZONE

217.MUNDELL FLEMMINGOV MODEL KAO IDEALNA SLIKA GLOBALIZIRANOG SVIJETA

23LITERATURA

UVOD

Tema seminarskog rada je Globalizacijski proces u svjetskoj privredi. U ovom radu pokuat emo objasniti pojam globalizacije, razvoju procesa globalizacije, kao i uticajima globalizacije na svjetsko gospodarstvo, politiku i svjetsku zajednicu openito. Istaknuto je da globalizacija ima i negativne i pozitivne aspekte, ali da svakako donosi znaajne promjene. Razvijeni svijet nosilac je procesa globalizacije i upravo je on najbolje iskoristio aktualne globalne okolnosti. Razvojem informatike i komunikacijske tehnologije svijet je postao jedinstveni sustav, a veza izmeu dva subjekta u razliitim dijelovima svijeta nerijetko se ostvaruje u roku od nekoliko minuta. Stvaranje privrednih i politikih integracija u uzrono- posljedinoj je vezi s procesom globalizacije

Svjedoci smo rastue meuzavisnosti izmeu drava irom svijeta i odvijanja niza nezavisni procesa koji se dogaaju i obuhvataju drave, regione, itav svijet. Ovaj splet svih odnosa kojima se povezuju brojni sudionici na dravnom, regionalnom nivou , pa i civilizacije u raznim oblastima, vremenima, pri razliitim brzinama odvijanja, s tendencijom sveobuhvatnosti, ali i irenja i kod onih procesa koji su ve postali globalni- nazivamo globalizacijom.

Mnogi autori globalizaciju svode na procese koji se odvijaju u svijetskoj privredi, a vremenski je smjetaju u razdoblje od sredine sedamdesetih ili ak od sredine osamdesetih godina. Meutim, globalizacija se odvija u mnotvo oblasti, a prva globalizacija desila se vrlo davno i odvija se vrlo dugo, to znai da globalizacija nije nastala, odnosno nije produkt ovog vremena.

Globalizacija se moe definirati kao proces porasta meuovisnosti svijeta u kljunim domenama ivota. Posljedice su globalizacije prevladavanje postojeih granica meu dravama, opadanje suvereniteta drava-nacija i nastanak globalnih i nadnacionalnih asocijacija koje preuzimaju regulativne i druge funkcije u svjetskoj ekonomiji i drutvu.Ciljevi ovog seminarskog rada su slijedei: Bolje razumijevanje fenomena globalizacije i njegovog utjecaja na suvremeno poslovanje u svjetskoj privredi Uloga pojedinih drava u procesu globalizacije Pojanjene pozitivnih i negativnih uticaja globalizacije Pojanjenje Mundell- Flemmingovog modela kao idealne slike globaliziranog svijeta 1. POJAM GLOBALIZACIJEGlobalizacija je najvea ekonomska i drutvena promjena jo od industrijske revolucije. Proces porasta veza izmeu drutava i problema, pokretanje snaga svjetskog trita i ekonomsko slabljenje drava. Proces kojim se intenzivira konkurentnost na tritu.

Globalizacija je proces koji se odvija preko granica nacionalnih drava, a tvore ju dogaaji,slike, pokreti i ivotopisi. Urlich Beck pie o deifriranju globalizacije: Globalizaciju treba odgonetnuti kao polaganu, postrevolucionarnu, epohalnu preobrazbu nacionalnoga i internacionalnoga sustava ravnotee moi i pravila moi koji prevladava u dravi.1Globalizacija oznaava ekonomski, politiki i kulturni proces koji je omoguen brzim razvojem na poljima transporta i komunikacija, a koji je esto voen eljom velikih korporacija za osvajanjem novih trita. Globalizacija se u najirem smislu rijei odnosi na ekspanziju globalnih veza i obuhvaa vie velikih procesa. Definicije globalizacije se stoga razlikuju zavisno od toga to im je u fokusu. Globalizacija je povijesno sloena pojava. I samo znaenje ovog termina je tema ope rasprave. Moe se odnositi na stvarne procese, ideje koje ih opravdavaju i na naine njihovog promiljanja. Termin nije neutralan, jer definicije odraavaju razliite ocijene globalnih promjena. Globalizacija se moe definirati kao skup ekonomskih, drutvenih, tehnolokih, politikih kao i kulturnih struktura i procesa koji nastaju promjenom karaktera proizvodnje, potronje i trgovine robom, dobara i dobiti koji tvore bazu meunarodne politike ekonomije. Postoji sve vea strukturalna razlika izmeu tih dobara i dobiti koja se rairila preko tradicionalnih politikih granica i ekonomskih sektora, te je rezultirala u veem utjecaju politikih i ekonomskih promjena. Na najviem politikom i ekonomskom nivou, globalizacija je proces denacionalizacije trita, politike i pravnog sustava, primjer uzdizanje tvz. globalne ekonomije. Ovu je definiciju ponudio Meunarodni globalizacijski forum (International Globalization Forum), internet portal, koji facilitira debatu/ forum o globalizaciji. Ta diskusija, u kojoj sudjeluju od meunarodnih organizacija, vladinih institucija do akademske populacije, raspravlja o posljedicama koje ovo politiko i ekonomsko restrukturiranje ostavlja na lokalne ekonomije.

Ekonomska globalizacija koja nas i zanima oznaava u prvom redu stvaranje i utvrivanje pravila jedinstvenog svjetskog trita sa slobodnim postie konkurenciju i razvoj. Protivnici sa druge strane tvrde da velike multinacionalne korporacije koriste ve zaraeni kapital da onemogue stvaranje konkurenata sa kojim bi morali dijeliti trite.

Politika globalizacije takoer vana, i nama ekonomistima zanimljiva je tijesno vezana uz ekonomsku globalizaciju. Postojanje jedinstvenog svjetskog trita smanjuje mogunost nacionalnih drava da direktno potiu razvoj vlastite ekonomije postavljanjem pravila koja daju prednost vlastitim firmama. Mjesto donoenja odluka se prenosi iz dravnih u meunarodne institucije ime se smanjuje mogunost ljudi da direktnim izborima predstavnika vlasti utjeu na vlastiti razvoj.

Kulturna globalizacija je susret razliitih svjetskih kultura i obiaja. Protok robe, kapitala i ljudi preko dravnih granica nosi sa sobom i protok navika, obiaja i kultura. Ovaj proces kod razliitih ljudi esto izaziva razliite reakcije. Neki smatraju utjecaj nove kulture pozitivnim razvojem koji obogauje postojeu kulturu dok drugi u novoj kulturi vide prijetnju utvrenim vrijednostima i pravilima.

Pojmovi to se globalizacije tiu potjeu iz jednog meunarodnog projekta baziranog na upitniku koji je bio podijeljen lanovima Meunarodne udruge sociologa.U njima su zastupljena etiri konteksta:

vrijeme/prostor globalizacije

dimenzije globalizacije

uzroni/posljedini ciklusi globalizacije

perspektive globalizacije

1.1. Vrijeme i prostor globalizacije

Veina drutvenih znanstvenika misle na sadanjost neki od industrijske revolucije, no mnogi samo na post-INTERNET period. Nasuprot njima, povjesniari smatraju da je globalizacija zapoela prije mnogo vremena i mogu odrediti razliite periode i povezati ih s dogaajima, novim tehnologijama ili idejama. Vrijeme: zemljopisni kontekst. Iz planetarne perspektive, globalizacija se pojavila nakon to je Kolumbo povezao Stari i Novi svijet. Prije njega, globalizacija je povezivala Afriku, Aziju i Europu karavanama koje su probijale put kroz pustinje, te brodova koji su plovili Indijskim oceanom. U zatvorenim sustavima svijeta poput Havajskog otoja prije Cooka, globalizacija je obuhvaala veliki lanac otoka.

1.2. Dimenzije globalizacijePostoji barem pet razliitih dimenzija globalizacije koje se trebaju razlikovati:

ekonomska globalizacija (porast trgovine, direktno investiranje, globalizacija financijskog trita, integrirana proizvodnja, transnacionalna poduzea, kraj nacionalnih ekonomija)

politika globalizacija ( politika koja je i dalje organiziran teritorijalno u okviru nacionalnih drava povlai se pred porastom globalno organizirane ekonomije)

zajednika ekoloka ogranienja ( zagrijavanje zemljine atmosfere, ozonske rupe, unitavanje tropskih uma najslikovitije predstavljaju globalizaciju)

kulturne vrijednosti (produkcije iz Hollywood-a se mogu vidjeti irom svijeta, prisutna je "amerikanizacija" kulture, ali zbog toga ne nestaju lokalne i regionalne kulture)

globalizacija komunikacije ( svijet postaje "globalno selo", nova vrsta komunikacije (Chat, e-mail) omoguavaju stvaranje "drutva" na velikim udaljenostima)

Svaka od drutvenih znanosti promatra odreeni aspekt cijelog sustava meusobno zavisnih dijelova koji tvore na sustav svijeta poput promatraa lijepe kue ili grada koji su pronali prozor mogunosti i vire kroz njega. Ono to vide je prilino stvarno, ali je samo dio cjeline. Nema potrebe za elaboriranjem samo pomislite o svakoj od naih disciplina i zapitajte se koji aspekt stvarnosti one promatraju zato naravno, trebamo inter-disciplinarni pristup, da vidimo kako dijelovi ine cjelinu. U meuvremenu, svaka disciplina stvara pojam globalizacije koji odraava njezino navlastito motrite:

ekonomija: globalizacija = trgovina, novac, korporacije, bankarstvo, kapital

politologija: globalizacija = upravljanje(vlast), rat, mir, IGO, NGO, reimi

sociologija: globalizacija = zajednice, sukobi, klase, nacije, dogovori

psihologija: globalizacija = pojedinci kao subjekti i objekti globalne akcije

antropologija: globalizacija = preklapanje kultura, prilagoavanje, konflikt, stapanje

komunikologija: informacija kao znanje i alat INTERNET

zemljopis: globalizacija = sve, ako moe biti fiksirano u prostoru2. PROCES GLOBALIZACIJEProces globalizacije poinje industijskom revolucijom i kapitalistikim nainom proizvodnje, iji je cilj sticanje i poveanje profita. Profit se moe poveati uz brz rast proizvodnje od trokova za isti nivo proizvodnje. Industrijska revolucija i tehnoloki napredak smanjivali su trokove proizvodnje i omoguavali stvaranje novih proizvoda, prije potpuno nepoznatih.

Proces globalizacije potaknut je osobito tehnolokim napretkom u telekomunikacijama i transportu, a kraj je 20-tog stoljea donio je informatiku tehnologiju.

Ekonomski gledano, moe se rei da su uzroci i poticaji globalizacije kapitalistiki nain proizvodnje, tehnoloki napredak i meunarodna regulacija. U globalnoj se privredi faktori proizvodnje, prirodni resursi, kapital, tehnologija, rad, informacija kao i dobra i usluge slobodno kreu svijetom.

pekulanti zadaruju prebacujui navedene faktore s mjesta gdje su jefrtinija na mjesta gdje su skupi, a proizvoai lociraju svoje pogone tamo gdje je to najjeftinije- u nerazvijene zemlje. Domae trite vie ne postoji, ono je dio jedinstvenog globalnog trita.

Globalizaciju karakterise sve veca medjuzavisnost nacionalnih ekonomija sa svjetskom privredom. Zemlje u svijetu su povezane u multidimenzionalnu mrezu ekonomskih, socijalnih, i politickih veza.

Osnovni cilj globalizacije je profit, zatim osvajanje novih trita, pronalazak novih trita, pronalazak novih i jeftinijih sirovina, smanjenje rizika u poslovanju, uklanjanje ili ograniavanje konkurencije i dominacije svjetskom razmjenom od strane nerazvijenih svijetskih zemalja.Pretpostavka svjetske povezanosti se zasnivaju na tezi koju su nametnule razvijene zemlje da se dalji racionalni razvoj privrede moe ostvariti na osnovu otrijih kriterija poslovanja i gdje su velike multinacionalne kompanije osnova i nosioci povezivanja. Uslov za globalizaciju je internacionalizacija svijetske proizvodnje i trgvine.

Globalizacija ukljuuje potpunu ekonomsku liberalizaciju, to jest otvaranje vrata krupnom biznisu. Multinacionalne kompanije su na elu. Vlade stvaraju maksimalno povoljne uslove za porast njihovog biznisa. Regionalne grupacije poput APEC, GATT i WTO su u potpunosti posveene istom cilju.

Povezanost velikog biznisa, vlada, regionalnih i meunarodnih institucija u stvaranju povoljnih okolnosti za globalizaciju nije sluajnost. Ono ima historijske korijene u kolonijalizaciji, otuda su dominantne snage bazirane na Zapadu. Ipak, bilo bi pogreno dananju globalizaciju opisati kao repliku zapadnog kolonijalnog iskustva, jer je jedan od centara moi u Japanu. Izrastaju i drugi centri kontrole u sjeveroistonoj i jugoistonoj Aziji

Globalizacija ima pozitivne i negativne uticaje, odnosno aspekte na drutvene, privredne, komunikacijske, nacionalne i druge faktore.

Pozitivni uticaji globalizacije su: poduzimljivost i kreativnost glavnih nosilaca, dobra organizacija rada, razvoj novih tehnologija i tehnika proizvodnje, racionalizacija i razvoj novih sirovina, razvoj novih izvora energije pri emu se nabrojani uticaji posmatraju kroz integraciju nauke i proizvodnje. Drugu grupu pozitivnih uticaja ine prestrukturiranje proizvodnje gdje se radno- intenzivna proizvodnja locira u zemlje u razvoju jer je jeftinija radna snaga, a kapitalno intenzivna proizvodnja se locira u podrujima razvijenih zemalja.Treu grupu pozitivnih uticaja ini meuzavisnot koja se odraava kroz regionalna udruivanja, prenos znanja, prenos tehnologije, educiranje radnika, mogunost tehniko-tehnolokog i proizvodnog obrazovanja mladih ljudi, itd.

Negativni uticaji globalizacije izraavaju se preko optih uticaja: nametanje obiaja i shvatanja od strane razvijenih i ZUR-u, potiskivanje domaih tradicionalnih vrijednosti, Nesolidarnost.Globalizacija dovodi do neravnomjerne zaposlenosti u ZUR-u, finansijske dominacije razvijenih zemalja (jer razvijene zemlje imaju kapital), ograniavanje od razvijenih, itd2.1. Uzroni/posljednini ciklusi globalizacije

Volimo razmiljati o nezavisnim i zavisnim varijablama, koje vode do pitanja o tome to uzrokuje globalizaciju i koje su njezine posljedice. Za prvi izraz moemo upotrijebiti globaliziranje, ali nam fali termin za drugi razmiljam o tome kao o globaliranju, ali to je neologizam, koji se rimuje s iniciranjem i terminiranjem, ali moda i ne odgovara ba najbolje. U irem smislu stalna interakcija znai da je posljedica povratna informacija koja utjee na uzroke.

Globalizacija se moe odrediti i kao proces koji uzrokuje djelovanje svjetskog sustava i uspostavljanja u svjetskim razmjerima gospodarske, politike, kulturne, ekoloke i informacijske djelatnosti i globalne meupovezanosti drutva. Rasprave o vremenu i poecima globalizacije teku u razliitim pravcima. Razliiti su uzroci globalizacije. Ima nekoliko uzroka. Meu inima je svretak Hladnoga rata, pojava informatikih tehnologija i Interneta, brzina i trokovi transporta, liberalizacija i globalni problemi kao to su klima, migracije i globalna svijest, te na kraju liberalizacija. Posljedice globalizacije reflektiraju se na razliitim razinama. Na ekonomskoj javlja se globalna ekonomija s monom globalnom oligarhijom izvan kontrole, te rastuim jazom izmeu bogatih i siromanih. Politike posljedice iskazuju se u transformaciji, eroziji nacionalne drave. Na ekolokom planu javlja se destrukcija ovjekova okolia zbog poveane koliine potronje energije i gomilanja otpadnoga materijala kao nusprodukta potroake civilizacije. Kao akteri globalizacije spominju se korporacije, MMF, WTO, Svjetska banka i velesile.

U elemente globalizacije ubraja se prekogranino kretanje ljudi, rada, kapitala, informacija, slika, terorizma i organiziranog kriminala. Ti su procesi izmakli kontroli nacionalnih drava. Nacionalne drave na njih jedva ili teko mogu utjecati. Globalizacija je u irem smislu rezultat druge modernizacije, a zahvaljujui informacijskoj i ekonomskoj povezanosti, dolo je do zgunjavanja vremena i prostora, to je pretpostavka procesa globalizacije. Primjer toga je digitalna ili internet ekonomija i politika. U literaturi se kao tipovi globalizacije spominju gospodarska, politika, kulturna, ekoloka i informacijska. Ova posljednja stvara umreeni/digitalizirani svijet, u obliku mree. Globalizacija se temelji na neogranienom rastu i resursima, to globalizira nejednakost. Svaki sustav koji odrava veina, a od njega preivljava manjina, neodriv je, a takva je ekonomska globalizacija koja ne predvia ravnomjerno rasporeivanje profita. Najistaknutiji uzroci i posljedice globalizacije prikazani su na sljedeim slikama:Slika 1. Uzroci globalizacije

Izvor: http://dorija.blogspot.com/2011/04/uzroci-globalizacije.htmlSlika 2.

Posljedice globalizacije

Izvor: http://www.dadalos.org/globalisierung_hr/grundkurs_4.htm3. EKONOMSKA GLOBALIZACIJAPod djelovanjem trinih zakona, meunarodnih ekonomskih organizacija i ustanova, te meunarodnih multinacionalnih kompanija, sa snanim poticajima kroz razvoj tehnologije u oblesti informatike i komunikacija, provodi se ekonomska globalizacija kao jedan prirodan i nuan proces rasta meunarodnih tokova roba i kapitala.

Ako ekonomsku globalizaciju shvatimo u najuem smislu tj. kao ''rastuu privrednu meuzavisnost drava irom svijeta'' i tada moramo biti svijesni da nije dovoljno da privredne veze prelaze granice drava ili regiona, ve je potrebno da se uspostavljaju sa velikim brojem zemalja i da imaju tendenciju da obuhvate cijeli svijet, tj. da postanu globalne i da su tek tada sastavni dio procesa ekonomske globalizacije

Znaajan dogaaj koji je oznaio ne samo poetak ve i veliki skok u procesu svestrane a posebno ekonomske globalizacije je pad Berlinskog zida.

Davno smo poueni da na potrebama i njihovom rast, gledano na razlike domae potronje i proizvodnje, te investicija i tednje, a prema njihovim ekonomskim politikama, poivaju glavni tokovi ekonomskih integracija: meunarodni tokovi roba, meunarodnih tokovi kapitala i njihov rast

Ekonomska globalizacija prirodan je, tj. nuan proces i proizvod je djelovanja trinih zakona, meunarodnih ekonomski politika, drava i meunarodnih ekonomskih ustanova i organizacija kao i transnacionalnih i multinacionalnih kompanija. U tom proces posebno potsticajnu ulogu igra razvoj tehnologije u oblastima informatike i komunikacija.

Oba glavna toka globalne ekonomske integracije: meunarodni tokovi kapitala i meunarodni tokovi roba kreu se ciklino, ali imaju jasnu tendenciju brzog rasta, znatno breg nego to je to rast ukupnog proizvoda.

3.1. Ekonomski aspekti globalizacije

Ekonomski gledano, moe se rei da su uzroci i poticaji globalizacije kapitalistiki nain proizvodnje, tehnoloki napredak i meunarodna regulacija.

Proces izjednaavanja cijena proizvodnih faktora na razliitim dijelovima globalnog trita ii e sporije. Cijene kapitala bit e razliite jo dugo vremena zbog razliitih rizika koji su dominantno posljedica neekonomskih faktora; cijene rada takoer e se sporo izjednaavati, prije svega zbog kulturnih, jezinih, i drugih razlika, a ponajvie zbog nemobilnosti rada. Kao ekonomska doktrina globalizma slovi liberalizam.

Dva su osnovna efekta globalizacije: omoguava optimalnu kombinaciju ulaganja proizvodnih faktora u svjetskim omjerima, ostvarivanje teoretski idealne ekonomije omjera.Dovoljni uvjet je da struktura i veliina tako proizvedenih dobara odgovara strukturi i veliini svjetske potranje. Jedan od naina postizavanja tih uvjeta proizvodnje su otkup i spajanja preduzea irom svijeta. Proces globalizacije omoguava ovakve prekogranine poslove s jedne strane, dok istodobno na drugoj strani ovakvi poslovi pospjeuju proces globalizacije.

U globalnom se gospodarstvu faktori proizvodnje - prirodni resursi, kapital, tehnologija, rad, informacije - kao i dobra i usluge slobodno kreu svijetom. pekulanti zarauju prebacujui navedene faktore s mjesta gdje su jeftiniji na mjesto gdje su skupi, a proizvoai lociraju svoje pogone tamo gdje je to najjeftinije - u nerazvijene zemlje, gdje profitiraju ne samo na niim cijenama nadnica, nego i na nepropisanim standardima rada i zatite okolia (maloljetni radnici, otpad koji bi bio zabranjen kod razvijenih), openito niskoj razini ljudskih prava, te na neorganiziranoj vojsci radnika (nepisana, ali uspjeno provoena zabrana postojanja sindikata). Nerazvijeni "profitiraju" transferom tehnologije koja je na zapadu davno zastarjela i prevaziena, te oko 10 % veom plaom nego kod domaih poslodavaca.

Domae trite vie ne postoji, ono je dio jedinstvenog globalnog trita (jo je Karl Marx tvrdio da su domae i inozemno trite istoznanice), a svako privilegiranje "domaih" proizvoaa je zabranjeno meunarodnim konvencijama (premda je praksa drukija). Svjetska konkurencija i globalizacija utjeu na deregulaciju, odnosno smanjenu intervenciju drave, ime se formira "realna opasnost da se deregulirana trina ekonomija transformira u raspojasani laissez-faire kapitalizam koji e nalikovati na rat svih protiv sviju i dovesti u pitanje socijalni mir."

Globalizacija je naroito ubrzala svoj hod nakon kolapsa socijalistikih komandnih gospodarstava, to je dovelo do dominacije liberalnog koncepta drutva i ovisnosti postsocijalistikih zemalja o svjetskim sreditima ekonomske i politike moi. Ona je proces pluraliziranja svijeta po normama i pravilima igre koje su zadane interesima kapitala i politike moi.

"Po prvi put u povijesti politike voe i narodi treeg svijeta i "druge Europe" susrele su se sa situacijom da im je budunost zadana, a ime toj zadanoj budunosti jest tranzicija po pravilima to su ih odredile zapadne sile."3.2. Ubrzavanje meunarodnih tokova kapitala

Na globanlom planu, finansije sve vie postaju digitalna djelatnost, jer finansijska trita danas postaju unutar kompjuterske mree i vie nema potrebe za fizikim strukturama.Posljedne dekade XX vijeka obiljeila je visoka mobilizacija kapitala, internacionalna mobilnost kapitala i njegova koncentracija, koja zapanjuje sa brzinom integracija, ekspanzija i obimima.U ukupnim novijim tokovima kapitala odvijale su se dvije znaajne strukture promjena: jedna je znaajno preusmjeravanje sa bankarskih kredita na posredna i neposredna ulaganja i ulaganja u dravne obveznice, a druga, do azijske finansijske krize, preusmjeravanje ulaganja sa superindustrijalizovanih na novoindustrijalizovane, ukljuujui tu i Kinu. Danas su praktino sve zemlje svijeta- i bogate i siromane- uvoznice i izvoznice kapitala.

3.3. Ubrzavanje meunarodnih tokova roba

Bri rast i neobino velika brzina i obim kretanja nekih oblika kapitala kao i injenica da je praktino cijeli svijet pokriven mreom transnacionalnih i meunarodnih finansijskih ustanova, jo uvijek ne znae da su meunarodni tokovi kapitala postali glavni instrment ekonomske globalizacije.

Nasuprot, meunarodna trgovina je bla i ostala najglobalizovaniji vid meunarodnih ekonomskih odnosa.

Zahvaljujui, s jedne strane, vrlo dinaminom rastu industrijske i poljoprivredne proizvodnje u pojedinim regionima i zemljama, a s druge, liberalizacjij svjetske trgovine koja je uslijedila uspjenim zavretcima osam rundi globalnih pregovora o trgovini u okvirima GATT-a WTO-a , kao i liberalizaciji trgovine unutar integracionih cjelina, meunarodna je trgovina brzo i stalno.Kljunu ulogu u procesu globalizacije tokova roba( isto kao i globalizacije tokova i tehnologije) igraju multinacionalne kompanije. Zahvaljujui dejstvima ''demonstrativnih efekata'' ( ''efekata ugledanja'') one prvo globalizuju ukuse i modele potronje( to je nekada dobro, a nekada loe. Loe je na primjer , kada u jednoj zemlji omladina pije iskljuivo vjetake napitke, dok hiljade i milioni tona voa propadaju ), a onda proizvodnja ili samo potronju, dobara i usluga i njihove tokove.

Ekonomska ujedinjenja odnosno stvaranje velikih ekonomski blokova shvaena kao proces otvaranja i sve intenzivnije meusobne ekonomske saradnje gotovo svih zemalja svijeta predstavljaju samo jednu etapu na velikom putu globalizacije svijetske privrede

Meu mega integracijama, svakako, najkrupniju predstavlja Azijsko-pacifika ekonomska kooperacija (APEC). APEC je postao petokontinentalna integraciona cjelina, jer okuplja zemlje Sjeverne i June Amerike, Azije; evrope i Australije. A slijede je NAFTA i Evropska unija.

Zemlje zapadne Evrope su, gradei snane komercijalne veze i potiui meunarodne tokove roba izmeu zemalja WE, imale uspjeno kretanje prema ekonomskoj i monetarnoj uniji.

Meunarodna kretanja roba prate kretanja novca i kapitala. Sistem meunarodnih plaanja u svom razvoju je doveo do postizanja skupa meunarodnih sporazuma o sistemu meunarodnih plaanja i institucija, koji omoguavaju i olakavaju plaanja. Stvoren je meunarodni monetarni sistem.

Tehnoloki razvoj, s jedne strane, te liberalizacija tekuih i kapitalnih rauna, s druge strane dovela je do jednog stranog rasta tokova kapitala, tako da je finansijska integracija, zapravo, ''nezavisna'' od drugih aspekata ekonomske integracije, odnosno finansijski tokovi su viestruko nadmaili ekonomske tokove roba.

Finansijska globalizacija mijenja odnos balansa snage vlade- trita u korist trita i tradicionalne solucije, manje snae, resortira i osnauje internacionalnim tretiranje4. NOSIOCI GLOBALIZACIJE U SVJETSKOJ PRIVREDIKako smo ranije naveli, kljunu ulogu u globalizaciji imaju multinacionalne kompanije. Multinacionalne kompanije se opisuju kao kompanije koje posluju irom svijeta. Ovakve kompanije imaju sjedite u jednoj zemlji, a posluju u mnogo zemalja (General Motors, IBM, General Electric, Toyota).

Multinacionalne kompanije mogu koristiti prednosti poslovnih prilika u mnogo razliitih zemalja. Mogu irom svijeta prikupljati novac za svoje operacije. Koristi im to su u mogunosti da proizvodne kapacitete uspostave u zemljama u kojima njihovi proizvodi mogu biti proizvedeni najuinkovitije i najefikasnije. Kompanije s operacijama rasprostranjenim irom svijeta ponekad imaju pristup prirodnim resursima i materijalima koji moda nisu uvijek dostupni domaim kompanijama. MNC mogu zaposliti menadere i ostalo osoblje iz cijelog svijeta.

Prednosti multinacionalnog djelovanja moraju biti odmjerene u odnosu na izazove i rizike povezane s djelovanjem u stranim okruenjima. Jedan od problema predstavlja porast nacionalizma u mnogim zemljama. MNC moraju odrati dobre odnose sa zemljom domainom, to moe biti teko, jer dolazi do estih promjena vlada, a korporacije se moraju nositi s tim promjenama i neprestano im se prilagoavati.

Iako mnoge kompanije tee postati globalne, samo ih je nekoliko u tome i uspjelo. To zahtijeva razvijanje proizvoda imajui na umu cijeli svijet. Pri donoenju stratekih odluka treba voditi rauna o cjelokupnom svijetu, dok taktike moraju biti prilagoene nacionalnom i lokalnom okruenju. Sa kompanijama iz zemalja u koje je globalnim kompanijama onemoguen pristup, potrebno je osnovati strateke alijanse. Globalne tvrtke se pojavljuju kao bitan imbenik svjetskih gospodarskih procesa te kao gotovo najvaniji nositelji procesa globalizacije, i upravo na njihovom poslovanju moemo vidjeti snagu globalne integriranosti. One su nositelji globalizacije jer otvaraju podrunice, prodavaonice i tvornice na bilo kojem djeliu globusa ako tako odlue, najee nesputane administrativnim dravnim granicama. Ili kako to slikovito kae M. Horeni u International Herald Tribuneu: "bilo da ste u centru Rio de Janeira, Bruxellesa, Londona, ili Mexico City-a, uvijek iste kompanije zauzimaju najbolja mjesta u gradu." U ovom osvajanju svijeta koriste se raznim menaderskim alatima, poput CAGE modela udaljenosti.Postoji miljenje kako je globalizacija najobinija konvergencija izmeu nacija i preduzea prema jedinstvenom nainu obavljanja poslova, ali ovdje se ne uzimaju u obzir nacionalne specifinosti, koje spreavaju multinacionalne kompanije u prihvaanju stvarne globalne perspektive. Teza je kako multinacionalne korporacije nose 'ig nacionalnog podrijetla', i kako nose karakteristike domaeg okruja kada idu u meunarodnu ekspanziju. No, osobno smatram kako se u globalnoj ekspanziji korporacije koriste novom, globalnom kulturom koju same stvaraju, a da domae specifinosti ne izlaze u prvi plan pri kreiranju imida tvrtke, ve ine samo dio kolaa kojeg brand manageri koriste za formiranje pozitivne slike korporacije u javnosti. Osim toga, koji je 'ig nacionalnog porijekla' globalne tvrtke poput Daimler Chryslera, koja u svom okrilju dri imena poput Mercedesa, Mitsubishija, i Chryslera?

Dakle, multinacionalke su snani simboli globaliziranog svijeta, ali uz njih postoje njihovi najznaajniji konzumenti, bez kojih bi svi napori korporacija bili gotovo uzaludni, a njihova funkcija i uloga bi nam mogla lako promai: tinejderi srednje klase.Svijet vrvi od tinejdera, posebice u junim zemljama, gdje e 507 milijuna odraslih umrijeti prije navrenih 40 godina. Dvije treine azijske populacije mlae je od trideset godina, a u Vijetnamu je "zahvaljujui" famoznom ratu oko 50 % populacije roeno nakon 1975. god. Sve u svemu, tzv. globalna tinejderska demografska skupina procjenjuje se na jednu milijardu, s tim da tinejderi konzumiraju neproporcionalno velik dio prihoda svojih kuanstava.Ovi mladi ne ive na nekom geografskom mjestu nego u moemo rei 'globalnom shopping centru'; povezani mobilnim telefonima koji zvone melodijama hitova Britney Spears, igrajui Sony Playstation, skupljajui Pokemon sliice, pijui Sprite i oblaei se poput svog medijski idoliziranog heroja (bio to David Beckham ili Marilyn Manson), svi oni zorno prikazuju pripadnost jednoj kulturi: globalnoj, donekle nijansiranoj lokalnim. Dolazak globalne tinejderske populacije u reklamnim se agencijama gleda kao na "jednu od najveih marketinkih prilika u povijesti."

No prije no to korporacije budu mogle prodati isti proizvod na isti nain irom svijeta (jer unifikacija sputa cijenu), tinejderi se moraju identificirati sa svojom novom demografskom skupinom. Stoga veina globalnih reklamnih kampanja jo uvijek najagresivnije prodaje ideju o globalnom tinejderskom tritu - kaleidoskopu multi-etnikih lica koja se prelijevaju jedno u drugo: rastafarijanske pletenice, ruiasta kosa, ruke obojene kanom, piercing i tetovae, nekoliko nacionalnih zastava (obvezno jamajanska), bljeskovi ulinih znakova nekog grada, kineska i arapska slova i treptaji engleskih rijei, sve praeno ritminom elektronskom muzikom kao zvunom kulisom. Nacionalnost, jezik, etnosi, religija i politika svedeni su na svoje najivopisnije, egzotine ekstrakte, saete tako da nas uvjere, kako to kae predsjednik Diesela Renzo Rosso, da "nema vie 'mi' i 'oni', nego jednostavno jedno veliko 'MI'." Istiui nam koliko smo svi razliiti, stvara se kulisa za prodaju jednog te istog proizvoda od Vladivostoka do Terre del fuego, formirajui (namjerno ili ne, svejedno) na taj nain globalno-uniformnu kulturu.

4.1. Stavovi Japana prema ekonomskoj globalizaciji

Prirodno bi bilo da se Japan kao jedna od privredno najrazvijenijih zemalja i druga po ekonomskoj snazi meu njima, javlja kao jedan od ampiona ekonomske globalizacija.

Meutim, to nije tako.

Za dananje stanje duhova u Japanu moglo bi se rei da je ovo moda po prvi put do kraja okupacije da japanski poslovni i politiki vrhovi nisu u stanju da kontroliu ili da iskoriste brze promjene koje se posljednih godina odvijaju u svijetskoj privredi.

Jedni globalizaciju shvataju kao spoljni pritisak na Japan,a ne kao interakciju izmeu Japana i svijeta. Neki japanski autori tvrde da globalni standardi jesu ''ameriki standard.

Japanski antiglobalisti, suoeni sa injenicom da stranci mnogovie nego ranije kupuju japanske kompanije (jer je cijena dionica mnogo nia nego ranije), stalno upuuju nacionalistine alarme japanskoj javnosti govorei da pohlepni stranci gutaju japanske firme, posebno japanske finansijske ustanove.

Dok drugi, pristalice globalizacije, za decenijsku stagnaciju japanske privrede ne optuuju globalizaciju, ve tvrde da su japansko drutvo i privreda proeti neefikasnou, protekcionizmom...4.2. Uloga SAD-aGreg Dyke, generalni direktor BBC-a, u jednom govoru 2000. god. rekao je: "Reeno nam je da se svijet globalizira. To nije istina: on se amerikanizira." Ovakav stav vrlo ilustrativno ocrtava osjeaj bespomonosti mnogih ljudi pred globalizacijom / amerikanizacijom koju nose svjetske multinacionalne korporacije, od kojih veina ima sjedite u SAD-u.

Sjedinjene amerike drave imaju specifinu ulogu u globalizaciji, jer su se zadnjih desetak godina iskristalizirale kao svjetska velesila bez premca koja jednostavno ini ono to naumi, bez velikih administrativnih komplikacija i ukljuivanja meunarodne zajednice u proces donoenja odluka koje imaju globalne posljedice.

Rijeima K. Waltza sa Columbia sveuilita: "U sistemu balansiranih drava, dominacija samo jedne, ili pak grupe drava sprijeena je reakcijom ostalih; drave Europe egzistiraju u protutei zadnjih tristotinjak godina. Krajem hladnoratovskih odnosa i kolapsom SSSR-a SAD su ostale kao velesila br. 1 iji je deklarirani cilj zadrati poziciju surogata svjetske vlade."

Veina ostalih drava ne vidi ovaj status SAD-a kao benignu hegemoniju, nego kao arogantni ameriki imperijalizam. Politika predsjednika Busha nije inila nita u korist formiranja pozitivnije slike SAD-a u svjetskoj javnosti, nego naalost upravo suprotno.

Prema Zbigniewu Brzezinskom, mo Amerike temelji se na etirima sastavnicama: globalnoj vojnoj moi, globalnom gospodarskom utjecaju, globalnom kulturno-ideolokom utjecaju, i - kao kumulativnoj posljedici prethodna tri - globalno politikom utjecaju. Ferizovi, M., Strateki menadment, Ekonomski fakultet Univerziteta u Bihau, Biha, 2005, str. 56

Ferizovi M., Strateko menadment, Ekonomski fakultet Univerziteta u Bihau, Biha, 2005.

Beck, Urlich (2004.): Mo protiv moi u doba globalizacije: nova svjetsko politika ekonomija. Nav. dj., str. 86.

Ferizovi M., Strateko menadment, Ekonomski fakultet Univerziteta u Bihau, Biha, 2005

Bodiroa M., Meunrodna ekonomija, Univerzitet u Travniku Ekonomski fakultet, Travnik, 2009

Bodiroa M., Meunrodna ekonomija, Univerzitet u Travniku Ekonomski fakultet, Travnik, 2009

Ferizovi, M., Strateki menadment, Ekonomski fakultet Univerziteta u Bihau, Biha, 2005, str.57

Hatibovi D., , ''Ekonomski razvoj'',Ekonomski fakultet Univerziteta u Bihau, Biha, 2003, str. 263

Berberovi Lj,. Globalizacija ili diktiranje budunosti, Sarajevo, 1996