Global - 01.10

68
Global poklanja ~itaocima SrbIjA 100 dIN, hrvAtSkA 14kN, 2 E , NjEMA^kA 2,9 E, AuStrIjA 2,9 E, [vIcArSkA 4,5 chF, dANSkA 25 dkk, [vEdSkA 39 SEk broj 88 bh. NEWS MAGAZIN l IZlAZI pEtkoM l 1. oktobAr/lIStopAd 2010. l cIjENA 2 kM Mirvad Kuri}: Apsolutno sam uvjeren u pobjedu SBB BiH! ^etiri najgore godine: Inventura katastrofalnih poteza vlasti Saznajemo: Devetero sarajevskih glumaca u Angelininom filmu Edin D`eko za Global: O Arsenalu zasad ne razmi{ljam a saD, aDio! Dan izborne suDbine - kraj vlaDaju]e petorke

Transcript of Global - 01.10

Page 1: Global - 01.10

Globalpoklanja~itaocima

Srb

IjA

100

dIN

, h

rvA

tSk

A 1

4kN

, 2E

,N

jEM

A^k

A 2

,9E,

Au

Str

IjA

2,9

E,

[vIc

ArS

kA 4

,5 c

hF,

dAN

SkA

25

dkk

, [vE

dSk

A 3

9 SE

k

broj 88 bh. NEWS MAGAZIN l IZlAZI pEtkoM l 1. oktobAr/lIStopAd 2010. l cIjENA 2 kM

Mi­r­vad­Ku­ri}: Apso­lu­tno­sam­uvje­r­en­u­po­bje­du­SBB­BiH!^etiri­na­jgo­re­go­di­ne:­Inve­ntu­ra­ka­ta­str­o­fa­lnih­po­te­za­vla­stiSa­zna­je­mo: De­ve­te­ro­sa­r­a­je­vskih­glu­ma­ca­u­Ange­li­ninom­fi­lmu­Edin­D`eko­za­Glo­bal: O­Ar­se­na­lu­za­sad­ne­ra­zmi{ljam

a saD, aDio!

Dan izbo r ne su Dbi ne - kr aj vla Da ju]e pe to r ke

Page 2: Global - 01.10
Page 3: Global - 01.10

Politika

Dru{tvo

U toku pripreme za dolazak Al Jazeere Balkan:Delegacija u BiH po~etkom oktobra ...... 11Radnici Krivaje 1884 uskoro na posao: Regi-stracija firme ovisi o sudu u Zenici ........ 11Afera „Hypo“: Ba~eno novo svjetlo na najve}i bankarski skandal u austrijskoj povijesti ............................................. 24-26Gra|ani na ivici bijede: Ko je najodgovornijiza novi val poskupljenja ................... 28-29

Crna hronika

Kantonalnom sudu u Sarajevu prijeti nezapam-}ena afera: Druga {ansa za Ga{ijeve? ...... 10

Sport

Mirza Ustamuji}, bosanskaina~ica ameri~kog sna: Menad`er zavrnutih rukava 35-37

Uspjeh samo u romanima dolazi preko no}i, bez prolive-nog znoja i krvi. Ustamuji} je, bukvalno, iskusio i jedno idrugo. Djetinjstvo je proveo u ratnom Sarajevu, u srcuStarog Grada.

Gumica mijenja sliku 12-14

Nakon nedjeljnog glasanja novosti }e, vjerovatno, biti samo na bo{nja~kom politi~komtr`i{tu, na kojem se, uz napreduju}u SDP, za pravi dar-mar pobrinuo Savez za bolju bu-du}nost BiH.

Sadr`aj

Kada nezadovoljnevlast „ne vidi“ 30-33

U BiH je, prema podacima Agencijeza rad i zapo{ljavanje, 516.172 neza-poslenih, od ~ega je 50,37 posto `ena!No, vladaju}i establi{ment ovi poraznipodaci previ{e ne tangiraju, pa }e ta-ko, bez imalo srama, javno, pred ka-merama, re}i „kako u na{oj zemlji`ivi veliki broj ‘zadovoljnih’“.

27 34 5554

Ukidanje viza za gra|ane BiH: Predsjedavaju}aBelgija nema konsenzus ........................ 6-7Propast vladaju}e elite u televizijskim debatama:Politi~ki harakiri pred kamerama ........... 8-9Kada la`i do|u na naplatu: Potpuni krah Silajd`i}evog mafiokratskog koncepta politike .............................................. 18-19

Pawel Sala, poznati avangardnipisac i reditelj 48-50

Autor komada koji je s uspjehom u sarajevskom Naro-dnom pozori{tu postavio reditelj Dino Mustafi} u eksklu-zivnom intervjuu za Global govori o posljedicama kri-ti~kog sagledavanja moderne Poljske te o svojim teatar-skim i filmskim dometima koje je ostvario unato~ svomeanga`iranom djelovanju.

„Najbr`i cirkus“ sve zanimljiviji: Do kraja sezone jo{ ~etiri utrke ........................ 59-61

Feljton

Ekskluzivni odlomci iz jo{ neobjavljene knjigeIstorija jedne borbe za pravo na mi{ljenje:^emu me nau~ilo iskustvo partizana ... 38-39

Svijet

Veliko politi~ko presvla~enje u BiH: Kad Hillary u Sarajevo stigne ........................ 40Amerika i EU poku{avaju privesti kraju kosovsku tragikomediju: Svi putevi vode preko Washingtona ............................ 41-43

Kultura

PROFIL: Adela Ju{i}, dobitnica nagrade Zvono2010: Najbolja „Umjetni~ka izjava“........ 51

KKOOLLUUMMNNEE Ugo Vlaisavljevi}

Zablude unilateralneodbrane pluralnog dru{tva (Prvi dio)

Vjekoslav Domljan:

D`ipa{i ili ~ipa{i

Abdulah Sidran

Kako sam dobiofrancusku nagradu koju nisam primio

Karikatura s naslovne strane Globala djelo je kreativaca okupljenih oko udru`enjagra|ana Bukovina i Hrastovina i istoimene multimedijalne web-stranice. Autori Bukovi-ne i Hrastovine, kako ka`u, sagledavaju aktuelne doga|aje kroz humoristi~ko-satiri~nevideoklipove, karikature i stripove.

Page 4: Global - 01.10
Page 5: Global - 01.10

Sa mo dva da na di je le nas od na ju -zbu dlji vi jih izbo ra u po stde jto -nskoj Bo sni i He r ce go vi ni. Po li -ti~ki ana li ti~ari oci je nit }e da }e

izbo ri 2010. za si gu r no bi ti dr u ga~iji od svihpr e tho dnih jer se oni, kao i vr lo akti van ne vla -din se ktor te me|una r o dne insti tu ci je, na da jupr o mje na ma.

To li ko smo u po slje dnjih tr i de set da na ~uliri je~ „promjene“ da je ona po sta la sko ro paslo gan ovo go di{njih izbo ra. Ako su pr o mje neono ~emu se na da ju i gra|ani ove ze mlje, apo ka za lo se to u inim anke ta ma i sva ko dne -vnom ispi ti va nju ja vnog mni je nja, onda jeishod ovo go di{njih izbo ra sko ro pa po znat:po bi je dit }e oni ko jini su pr e tho dnih go -di na obe}ava li pr o -mje ne, odno sno, po -bijedit }e no ve po li -ti~ke sna ge.

Vla da ju}a ko a li -ci ja to li ko je una za -di la ovu ze mlju da suizr e vo lti r a ni gra|ani,ko na~no, po~eli onjoj i ra zmi{lja ti. Po -ne kad kr e a ti vna, bh.inte r ne tska za je dni capo ka za la je i na ko jina~in o njoj ra -zmi{lja. Sva ki istup~elnika vla da ju}ih pa r ti ja u me di ji ma po -pra}en je `estokim kr i ti ka ma, a ne i nve nti vnislo ga ni odre|enih str a na ka po put „Narodzna“ ili “Na{” po sta li su pr e dme tom spr dnje iinspi r a ci ja za sa ti ru.

Ne sa mo da je smi je{no i du ho vi to, ka kore~e u inte r vjuu Glo­ba­lu glu mac Mi r vad Ku -ri}, slu{ati ista obe}anja od lju di ko ji suisklju~ivi kr i vci za to {to Bo sna i He r ce go vi -na gr a bi ve li kim ko r a ci ma una zad ne go je iuvr e dlji vo. Ko li ko je vla da ju}oj ko a li ci ji sta -lo do na r o da - odlu~ili su da po ka`u isklju~ivou pr e di zbo r nim da ni ma, a ne ki ni tad.

Ha r is Si la jd`i} po slje dnje da ne pr e di zbo r -ne ka mpa nje vo dio je iz New Yo r ka i ni je seudo sto jio do}i ni ti u je dnu ja vnu de ba tu, osimna te le vi zi ji ko ju on ko ntr o li ra, ~ime je po ka -zao za pr a vo ko li ko ci je ni svo je po te nci ja lnobi ra~ko ti je lo. Si la jd`i} ni je na{ao za sho dnoda se obr a ti onom di je lu na r o da ko ji mu je dao

~etverogodi{nji ma ndat i za ~iji se pr o du`etakta ko o~ajno bo ri. Umje sto to ga, Si la jd`i} jeza to anga`ir ao svo tu spo r ti sta, umje tni ka i dr -u gih ja vnih li~no sti ko je je pla tio iz d`epo vasvih po r e skih obve zni ka, a ko ji bi na ma svi matr e ba li po ru~iti ka ko je upr a vo Si la jd`i}“na{”.

Su le jman Ti hi} je pak odlu~io da se obr a tija vno sti u svo joj pr e di zbo r noj ka mpa nji te jeta ko u emi si ji 60­mi­nu­ta­izvr i je|ao sve ne za -po sle ne br a ni o ce ove ze mlje ka zav{i da je pr -i log o nji ma be spla tna re kla ma SDP-u!? Aliza to „Narod zna“, ka ko po ru~uju Ti hi} i nje -go va SDA u sa op}enji ma, da su svi izbo r nipr o tu ka ndi da ti ove pa r ti je ne pr i ja te lji

bo{nja~kog na r o da ida su oni je di ni bi lipu nih 20 go di na. Pr e -du go, za i sta.

Mi lo r ad Do dik jesva svo ja ja vna obra -}anja sveo na 49 po stote r i to r i je ove ze mlje, asvo ju re to r i ku po no voza~inio se ce si o ni sti~ k -im ide ja ma, dok su dvaHDZ-a ape li r a la naBo{nja ke da ne bi r a juhr va tskog ~lana Pr e -dsje dni{tva BiH, jer@eljko Kom{i} i Je r koIva nko vi} Li ja no vi},

ko ji ne do la ze iz je dno na ci o na lnih pa r ti ja, to -bo`e ni su do vo ljno ve li ki Hr va ti.

Na lo ka lnoj je te le vi zi ji Se nad Pe}anin or -ga ni zi r ao ja vnu de ba tu na zvav{i je Fe­no­menRa­don~i} i ti me tri da na pr ed izbo re upr a vopo e nti r ao su{ti nu na uza vr e loj po li ti~koj sce -ni. Po ja va ili ti fe no men Fa hr u di na Ra don~i}ai nje go vog Sa ve za za bo lju bu du}no st apso lu -tno su po r e me ti li pla no ve vla da ju}e ko a li ci je.Istu ve~er kad je Pe}anin sa svo jim go sti mara zgla bao o Fa hr u di nu Ra don~i}u, on je u ce -ntru Sa r a je va oku pio lju di ko li ko sve ove pa -r ti je za je dno.

Na r od je, izgle da, ve} odlu~io. Ko me}emo da ti glas, stvar je izbo ra, a, bo ga mi, iuku sa. l

Izda­va^:­“avaz-roto pr e ss“ d.o.o. Sa r a je vo

dI­R­e­ktoRIca­dRu[tva:Sanja Isanovi}

Glavna­I­odGo­vo­R­na­uR­e­dnI­ca:­Anila Gajevi}

za­mje­nIk­Gl.­I­odG.­uR­e­dnI­ce:­Alme din [i{i}

RedakcIja:­Jasmin Boji}, Zorica Kusmuk, Ne r min Ma hmu to vi}, Svje tla na Sa lo m,Aida Star~evi}, Du nja Tr o gr li}, Azra Uglje{a

Sta­lna­Sa­R­a­dnja:Vlastimir Mijovi}, Ned`ad Lati}, Vje ko slav Do mljan, Ve se ljko Ko pr i vi ca(Podgorica), Velimir Petrov (Beograd),Abdu lah Si dr an, Ugo Vla i sa vlje vi},Ja nu sz Bu ga jski, Darjan Zadravec(Zagreb), Erol Avdovi} (New York)

Se­kR­e­taR­Re­da­kcI­je:­Ismi ra Ta hi r o vi}

le­kto­R­I­ca:­Ma ja Zo r ni}

Fo­to­­Slu@ba:­“avaz-roto press”

dIzajn:­Fi kr et Ti r o

[ta­mPa:­GIK “OKO”D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo

adR­e­Sa­Re­da­kcI­je:Te{anjska 24b, Sarajevo

te­le­Fo­nI:281-701, 281-702, 281-703, 281-704,281-379, 281-358 Fax: 281-777,e-ma il: re da kci ja@ma ga zi nglo bal.ba

ma­R­ke­tI­nG:tel: 281-440, fax: 281-441e-ma il: ma r ke ti [email protected] ko pi si, fo to gr a fi je i di ske te se ne vra}aju

Tr a nsa kci jski ra~uni: Uni Cr e dit Ba nk d.d. Sa r a je vo:3383202266402293;De vi zni ra~un: IBAN: Ba 393383204893244355 - br oj pa r ti je: 20008844101; SWIFT CODE: UNCRBA22XXXNLB Tu zla nska ba nka d.d. Tu zla:1327310010313169;De vi zni ra~un: IBAN: BA39;1322610076377097; SWIFT CODE: TBTUBA22HYPO ALPE ADRIA ba nka d.d. Mo star:3060510000030742;De vi zni ra~un: IBAN BA39;3060203730025156: SWIFT CODE - KLHB-BA 22 br.pa r ti je: 2037300251 BBI Bo sna Ba nk Inte r na ti o nal TRN:1410010000001620; De vi zni ra~un: SWIFTCODE: BBIBBA 22; br.pa r ti je: 50201200-000016Ide nti fi ka ci o ni br. 4200934630002PDV. Br. 200934630002Po r e zni br. 01357333

Stvar izbo ra ili uku sa

l inbox

Po­ja­va ili­ti­fe­no­men­Fa­hr­u­di­naRa­don~i}a­i­nje­go­vog­Sa­ve­za­zabo­lju­bu­du}no­st­apso­lu­tno­su­po­r­e­me­ti­li­pla­no­ve­vla­da­ju}e­ko­a­li­ci­je.­Istu­ve~er­kad­jePe}anin­sa­svo­jim­go­sti­ma­ra­zgla­bao­o­Fa­hr­u­di­nu­

Ra­don~i}u,­on­je­u­ce­ntru­Sa­r­a­je­va­oku­pio­lju­di­ko­li­ko­sve­vla­da­ju}e­pa­r­ti­je­za­je­dno

Page 6: Global - 01.10

PU L S

Nova hap{enja Turkovi}evih saradnika Jo{ ~etiri osobe uhap{ene su uokviru aktivnosti zajedni~kogistra`nog tima koji radi na otkrivanjuosumnji~enih po~inilaca vi{e kazne-nih djela u slu~aju „Turkovi} i ostali“.Glavni tu`ilac Tu`ila{tva BiH MiloradBara{in kazao je da je zajedni~ki

istra`ni tim formiran 17. septembra s ciljem rasvjetljavanjaveoma ozbiljnih i te{kih krivi~nih djela u vezi s organizira-nom kriminalnom grupom ~iji se pripadnici sumnji~e zaizvr{enje vi{e te{kih krivi~nih djela po~injenih u BiH.

Po~ela gradnja ceste Livno - SinjPrigodnom sve~ano{}u kojoj suprisustvovali predsjednici vladaSplitsko-dalmatinske `upanije(RH) Ante Sanader i Livanjskogkantona (LK) iz BiH Nediljko Ri-mac zapo~eli su radovi s bosa-nskohercegova~ke strane na ce-sti izme|u Livna i Sinja. Dovr{etkom ceste }e se, prema ri-je~ima Rimca, putni pravac izme|u Livna i Splita skratiti za25 kilometara, a otvorit }e se i mogu}nosti za razvoj go-spodarstva, posebno zimskog turizma.

Vizna liberalizacija je izvjesna Ambasador Velike Britanije u BiH Mi-chael Tatham izjavio je da je potpunoizvjesna liberalizacija viznog re`imaza BiH uprkos oklijevanju pojedinihzemalja EU, ali da mora biti nastavlje-no ispunjavanje uvjeta za priklju~enjeEU. On je potvrdio da Velika Britanijasna`no podr`ava proces pro{irenjaEU na zemlje jugoisto~ne Evrope.

Odbijena `alba Fate Orlovi}Okru`ni sud u Bijeljini odbio je kaoneosnovanu `albu Fate Orlovi} izKonjevi} Polja u op}ini Bratunac pro-tiv Srpske pravoslavne crkve i timepotvrdio presudu Osnovnog suda uSrebrenici u ovom slu~aju. Prema pr-esudi, tu`ioci Fate Orlovi} i 13 ostalihosoba, svi iz Konjevi} Polja, imajuobavezu da tu`enoj Eparhiji zvor-ni~ko-tuzlanskoj naknade tro{koveparni~nog postupka od 10.219 KM uroku od 30 dana pod prijetnjom sudskog izvr{enja.

Biv{e radnice Bosne ponovo protestirajuTridesetak biv{ih radnica predu-ze}a Robna ku}a „Bosna“ po-novo su protestirale ispred obje-kta robne ku}e u centru grada.One tra`e uvezivanje radnogsta`a za posljednjih desetak go-dina i pravo na radno mjesto, nakoje, kako je istaknuo njihov

advokat Faruk Balijagi}, imaju pravo u postupku privatizaci-je. Prema rije~ima sarajevskog advokata, ~etiri objekta ko-jim je upravljalo preduze}e Robne ku}e „Beograd“, a vla-sni{tvo su BiH, u Beogradu su prodane za 1,7 miliona KM.

RITAM PULSA

GLOBAL 88/20106

����������

Ivo Josipovi}, predsjednik RH

Patrick Moon, ambasador SAD-a u BiH

POZITIVNI PULS

Pi{e: Jasmin BOJI]

Bosna i Hercegovinaima jo{ dva problemana putu ka ukidanju vi-za za svoje gra|ane.

Ukratko, to su Francuska i Belgija,zemlja koja trenutno predsjedavaEvropskom unijom. Problem Fra-ncuske poznat je odranije, me|u-tim, belgijsku prepreku otkrio jeekskluzivno za Global Jelko Ka-cin, potpredsjednik Odbora zaAlbaniju, BiH, Srbiju, Crnu Goru iKosovo u Evropskom parlamentu.

„U ovom momentu belgijskopredsjedavanje jo{ nema potpunikonsenzus. Oni moraju u svojoj ja-vnosti ra{~istiti neke stvari, jer suimali negativna iskustva s azilanti-ma iz Makedonije po~etkom godi-ne. Mislim da oni ~ekaju glasanjeu Parlamentu EU, da bi, na osnovuvelike ve}ine koja se tamo o~eku-je, dobili podr{ku svoje javnosti izauzeli pozitivan stav za BiH iAlbaniju“, ka`e Kacin.

Naime, po~etkom godine dra-sti~no se pove}ao broj zahtjeva zaazil u Belgiji, a podnosioci su ugla-vnom bili makedonski Albanci. Za-

htjevi su odbijeni, ali ostala je nega-tivna percepcija javnosti u Belgiji.

Nije novost da Francuska praviproblem u vezi s ukidanjem viza.To je potvr|eno i izjavom dr`av-nog sekretara za evropske posloveFrancuske Pierrea Lellouchea predKomisijom za vanjske poslove fra-ncuske skup{tine, koji je rekao da}e njegova zemlja tra`iti sigurno-sne garancije da bi dala zelenosvjetlo za BiH i Albaniju. JelkoKacin procjenjuje da Francuska ne-

ma su{tinske zamjerke na ukidanjeviza, nego pokazuje svoju snagunakon `estokih kritika potpredsje-

- Najva`nije je da razumije-mo da je sudbina BiH u ru-kama bh. gra|ana i njiho-vih izabranih predstavnika.Protivnik sam ideja da ne-ko izvana name}e rje{enja.

- Neophodno je {to prijeprevazi}i retoriku i po~etiproizvoditi rezultate.

PO^ETKOM GODINE drasti~no se pove}aobroj zahtjeva za azil u Belgiji, a podnosioci su uglavnom bili makedonski Albanci. Zahtjevi su odbijeni, ali ostala je negativna percepcija javnosti u Belgiji

PROBLEM Francuskepoznat je odranije,me|utim, belgijskuprepreku otkrio jeekskluzivno za Global Jelko Kacin,potpredsjednik Odbora za Albaniju,BiH, Srbiju, Crnu Gorui Kosovo u EP-u

UUKKIIDDAANNJJEE VVIIZZAA ZZAA GGRRAA\\AANNEE BB iiHH

Predsjedavanema konse

Page 7: Global - 01.10

P U L S

GLOBAL88/2010 7

Katastrofalni rezultati radavladaju}e oligarhije pokazali suse neposredno pred izbore krozgotovo svakodnevne {trajkove ne-zadovoljnih radnika koji mjeseci-ma ne primaju pla}e. Neuspjeleprivatizacije kojima su kumovalestranke iz vladaju}e petorke(SDA - Stranka za BiH) odvele sumnoge nekada{nje gigante u pro-past. Najbolji primjer za to su pr-otesti radnika tuzlanskog Polihe-ma, sarajevs-kog TAT-a i Fer-oelektra kao ipreduze}a [u-me Herceg-Bo-sne iz Mostara,koji pla}u nisuprimili vi{e oddvije godine, ajo{ jednom sunas podsjetilina katastrofa-lno stanje do-ma}e privrede.

Ali predsta-vnici upravo on-ih stranaka ko-je su najvi{e krive za ovakvo sta-nje nemaju ni toliko morala da pr-iznaju svoje gre{ke, ve} bezobzir-no poru~uju da „nije kasno za bo-lji `ivot“.

No, da im u te prazne parolevi{e niko ne vjeruje te da su izigr-ali svako povjerenje naroda, po-kazuju svakodnevno obespravlje-ni radnici koji ve} godinama~ekaju da se Vlada Federacijesmiluje i uplati im tek onoliko no-vca koliko je potrebno za uveziva-nje radnog sta`a i ostvarivanje pr-

ava barem na minimalnu penziju.Ve}inski vlasnik Feroelektra, ko-mpanija Stani}-Invest nikada ni-je pokrenula proizvodnju i firmuje dovela do ste~aja. Radnici Fer-oelektra su ve} nekoliko puta naulici tra`ili svoja prava, a u pone-djeljak su se okupili pred prostor-ijama te firme u centru Sarajeva.Naravno, niko im se od politi~aras vlasti nije obratio jer su ovih da-na zauzeti izbornim skupovima.

Ba{ kao {to ni-ko ne mari zaradnike mosta-rskih [uma HBkoji su u srijedunajavili {trajkgla|u, izra`ava-ju}i nadu da }e„izdr`ati do ne-djelje“, kada}e iza}i na izbo-re kako bi gla-sali za promje-ne. Ni{ta boljasituacija nije niu Republici Sr-pskoj, gdje su u

nedjelju odr`ani zajedni~ki prote-sti triju firmi iz ovog entiteta.

Kako bi skrenuli pa`nju na se-be, radnici ne bje`e ni od toga dasami stave klju~ u bravu predu-ze}a u kojem rade, a odlu~ni su ida u istragu u vezi s privatizacijomu kojoj smatraju da ima elemena-ta organiziranog kriminala i koru-pcije uklju~e SIPA-u i dr`avnotu`ila{tvo. Prije toga, naravno, sli-jedi kona~ni odlazak s vlasti onihkoji su izvukli najve}u korist izovakvih prljavih poslova. (A. U.)

- Betonirali smo trajnostSrpske i osporili ono {toje sporno - BiH.

- Srbi u RS-u imaju pravoda porede situaciju u ze-mlji sa situacijom na Ko-sovu. Niko im ne mo`e za-braniti da razmi{ljaju osamostalnosti RS-a.

����� �����

NEGATIVNI PULS

Milorad Dodik, premijer RS-a

Radnikeujedinili protesti

dnice Evropske komisije VivianeReding upu}ene ovoj zemlji zbogprotjerivanja Roma. U Evropskojkomisiji, naime, sasvim ozbiljnorazmi{ljaju o sankcijama.

Ipak, ohrabruje to {to je Libe ko-mitet Evropskog parlamenta, koji sebavi pitanjima ljudskih prava, pra-vde i unutra{njih poslova, velikomve}inom glasova, od 49 za i samodva protiv, prihvatio stav Evropskekomisije, kojim se konstatira ispu-

njenje svih tehni~kih uvjeta.„Tako uvjerljivu ve}inu ja o~e-

kujem i na plenarnoj sjednici Evr-opskog parlamenta zakazanoj zanarednu srijedu“, poru~io je Kacin.Ho}e li to utjecati i na pozitivnuodluku Vije}a EU kojom }e se pr-oces dovesti do kraja, znat }emotek po~etkom novembra, kada }ese na{e vize na}i na dnevnom reduministara unutra{njih poslova ze-malja EU. �

DOGA\AJ SEDMICE: [TRAJKOVI [IROM BiH

Nikola [piri}, predsjedavaju}iVije}a ministara BiH

Kako bi skrenulipa`nju na sebe,radnici ne bje`e

ni od toga da sami stave klju~ ubravu preduze}a

u kojem rade,odlu~ni da u

istragu u vezi sprivatizacijomuklju~e SIPA-u

JELKO KACIN: Belgija ~eka na ishod glasanja u Parlamentu EU

ju}a Belgijanzus

Page 8: Global - 01.10

Pi{e: Almedin [I[I][email protected]

Samo nekoliko izbornih TVsu~eljavanja bh. lidera u prote-klim sedmicama bilo je sasvimdovoljno i povr{nim poznavaoci-

ma politi~kih (dru{tvenih, ekonomskih, soci-jalnih...) prilika u na{oj zemlji da se uvjere davladaju}a elita nema vi{e niti jedan validniargument na osnovu kojeg mo`e i dalje pro-voditi svoje politike koje su dr`avu dovele ustanje op}e besperspektivnosti.

Istovremeno se kompletna bosanskoher-cegova~ka javnost u nekoliko TV debata mo-gla ponovo uvjeriti koliko daleko mogu oti}ipojedinci u gr~evitoj borbi za zadr`avanjepozicija mo}i.

Od sto posto ostala nula!Uostalom, ni Harisu Silajd`i}u, ni Sule-

jmanu Tihi}u, ni Bakiru Izetbegovi}u, jednakokao ni Bo`i Ljubi}u, Draganu ^ovi}u ili pakMiloradu Dodiku ili Nikoli [piri}u, nikada ni-je bio problem gledati u kamere i bestidno nasuvjeravati u napredak zemlje i bolji `ivot, go-

voriti o imaginarnom svijetu luksuza koji, da-bome, postoji, ali je on punih 15 godina reze-rviran isklju~ivo za njih, etnopoliti~ke elite!

Potpuno bi bespredmetno bilo sada nabr-ajati {ta je svih ovih godina, otkako je u vla-sti, obe}avao jedan Haris Silajd`i} - jer je odsvih svojih „sto posto“ obe}anja ispunio je-dnu veliku nulu! Ovaj samozaljubljeni~ovjek, koji svojom privatnom politikom go-dinama neprikosnoveno odr`ava na vlastiMilorada Dodika, izbjegao je iz vi{e razlogasve i jedno su~eljavanje sa svojim protivnici-ma koji pretendiraju na mjesto bo{nja~kog~lana Predsjedni{tva BiH.

Ako ostavimo po strani ~injenicu da je ina ovaj na~in pokazao koliko mu se fu}ka zajavnost i gra|ane, Silajd`i} doista vi{e nema{ta re}i, svjestan da bi u politi~kom dijalogu,posebice s Fahrudinom Radon~i}em, argu-mentima bio poni`en do te mjere da bi izgu-bio svaku {ansu da nam i u naredne ~etiri go-dine s najvi{e izvr{ne funkcije u kolektivnom{efu dr`ave plasira iste pri~e i la`i kojeslu{amo jo{ od 1995. godine.

Makar je nezahvalno prognozirati koliko}e 3. oktobra dobiti glasova ovaj politi~ki ka-

P U L S + � ODBROJANI DANI

GLOBAL 88/20108

GLAVA[ U BH. PRIT VORU

Ne}e biti {trajkagla|u u Zenici ili Fo~i

Nakon {to ga je i SudBiH osudio na osam go-dina zatvora BranimirGlava{ u utorak na-ve~er, 28. septembra,na{ao se u pritvorskojjedinici Suda BiH. Ovajratni zlo~inac tamo }eostati najdu`e devetmjeseci ili dok se neokon~a postupak po`albama pred Apelacio-nim odjelom Suda BiH.

Ovim je potvr|enopisanje Globala, s obzi-

rom da smo najavili da }e posljedice izmjena idopuna Sporazuma o me|usobnom izvr{ava-nju sudskih odluka u kaznenim stvarima, po-tpisanog od strane BiH i Republike Hrvatske,nakon ljekara Ognjena [imi}a, osjetiti upravoBranimir Glava{.

Ve} sada je izvjesno da Glava{ iz pritvorane}e na slobodu, nego u kazneno-popravnizavod u Zenici ili Fo~i. Razlog za to je {toApelaciono vije}e ne}e ulaziti u meritumslu~aja, pa Glava{ ne mo`e biti oslobo|en. Unajboljem slu~aju mo`e o~ekivati ni`u ka-znu. „Moj branjenik ima pravo na `albu kadaje u pitanju pritvor, ali `albu ne}emo ulagati,jer za nju nemamo osnova s obzirom da je onosu|en na kaznu du`u od pet godina. Kadaje u pitanju presuda, na nju }emo se `aliti naosnovu proceduralnih propusta koje jepo~inilo hrvatsko pravosu|e“, ka`e NikicaGr`i}, bh. advokat koji zastupa Glava{a.

Podsje}amo, @upanijski sud u Zagrebuod 8. maja 2009. godine osudio je Glava{ana osam godina zatvora zbog zlo~ina protivcivilnog stanovni{tva u Osijeku. Nakon njego-vog bijega u BiH Ministarstvo pravde Repu-blike Hrvatske uputilo je 24. augusta 2010.godine molbu za preuzimanje izvr{enja kaznezatvora. Ina~e, ovaj ~ovjek je biv{i general-bojnik Hrvatske vojske kojemu je hrvatski pr-edsjednik Ivo Josipovi} zbog presude za ratnizlo~in prije dvadesetak dana oduzeo ~in, ane{to ranije i sva ratna odlikovanja.

Iako je ovaj ratni zlo~inac tokom svog bo-ravka u BiH osipao drvlje i kamenje na hrva-tsko pravosu|e, on ipak koristi vanredne pr-avne lijekove ne bi li pred hrvatskim sudomizborio slobodu. Kao saznajemo, Glava{evihrvatski odvjetnici podnijeli su Ustavnom su-du RH ustavnu tu`bu, {to, za usporedbu s pr-avosudnim sistemom na{e zemlje, odgovaraapelaciji Ustavnom sudu BiH.

Advokat Gr`i} u srijedu je posjetio svog br-anjenika u pritvorskoj jedinici Suda BiH. On jeza Global rekao da je Glava{ smiren, da nemaprigovore na hap{enje koje je u Drinovcima,op}ina Grude, izvr{ila Sudska policija SudaBiH. Tako|er je istaknuo da njegov branjenikne najavljuje nikakve radikalne mjere, poput{trajka gla|u, koje je poduzimao dok je bio uhrvatskom pritvoru. Ina~e, Nikica Gr`i} u srije-du je primio presudu Suda BiH i ima tridesetdana za ulaganje `albe. (J. B.)

LIDERI POLITI^KIH STRANAKA koje su u strukturama vlasti u proteklim TV su~eljavanjima s novim licima do`ivjeli su istinski debakl

IZGUBLJENI Tihi}

u 60 minuta

PPRROOPPAASSTT VVLLAADDAAJJUU]]EE EELLIITTEE UU TTEELLEEVVII

Politi~ki hapred kame

Branimir Glava{

Page 9: Global - 01.10

P U L S +

PREDIZBORNI TRIKOVI VLADE FBiH

Ma{ine na puteve, daizgleda lijepo!Vlada Federa-cije BiH, kojaje u poslje-dnjem manda-tu samo nasvoje potrebepotro{ila 3,5miliona KM, apri tome oba-vila samo 40 posto posla koji je sama sebizadala, u nemogu}nosti da ni`e padne pro-fesionalno, desetak dana pred izbore potpu-no se sunovratila moralno. Neuspjeh politi-ke vladaju}ih stranaka ova vlada poku{avaprikriti jeftinim predizbornim trikovima po-tpuno se narugav{i inteligenciji gra|ana.

Na posljednjoj sjednici u Mostaru Vladaje naredila Direkciji cesta FBiH da intenzivi-ra radove „na petlji [i}ki Brod u Tuzli i magi-stralnoj cesti Tuzla - Sarajevo na dionici Kla-danj - Podpaklenik - Olovo“.

Gra|ani bi, valjda, ugledav{i bagere, va-ljke i kamione, trebali zaboraviti da se vozeuvjerljivo najgorim cestama u Evropi. To jeipak te{ko zaboraviti, ali je jo{ te`e, na `alostnesposobnih kadrovika, uvjeriti nekoga da jeMustafa Mujezinovi} kompetentan premijer,a Nail [e}kanovi} dobar ministar prometa ikomunikacija. (J. B.)

ZEPS 2010

Manje izlaga~a nego ranijeSedamnaestigeneralni bh.sajam ZEPS 20-10. i 7. me|una-rodni sajam me-tala ZEPS Inter-metal bit }e od-r`an od 5. do10. oktobra.

Ove godinenastupit }e oko450 izlaga~a iz 25 dr`ava, {to je ne{to manje ne-go pro{le godine, ali kako nagovje{tavaju orga-nizatori, zakupljeno je vi{e izlo`benog prostora,{to je, prema njima, zna~ajan rezultat. Ove godi-ne prvi put od postojanja sajma, 1996. godine,vi{e }e biti doma}ih nego stranih izlaga~a.

„Oko 69 posto su doma}i, a 31 posto suinozemni izlaga~i. Ranije je taj omjer bio50:50, me|utim, o~ito je da inozemne firmesve vi{e odbija prekomplicirana unutra{njabh. situacija, vrlo nepovoljna za ozbiljnu sara-dnju i investicije“, ka`e D`evdana Hukelji}, di-rektorica marketinga ZEPS-a.

Status „zemlja partner“ na 17. ZEPS-uima Republika Crna Gora, a ove godine pre-zentirat }e se kolektivne izlo`be privrednikaSlovenije, Hrvatske, ^e{ke Republike,Br~ko Distrikta BiH, Gra~anice, Zeni~ko-dobojskog kantona... (R. G.)

GLOBAL88/2010 9

meleon, u jedno smo sigurni: glasa~i }e re}i{ta misle o njegovoj Stranci za BiH, opte-re}enoj brojnim kriminalnim aferama u kojesu direktno involvirani njihovi ministri s„neprikosnovenim“ Vahidom He}om na ~elu,zapravo jedinoj u dr`avi koja se uspjela svih15 poslijeratnih godina odr`ati u vlasti!

Sulejman Tihi}, koji promoviranjem politi-ke „korak naprijed, nazad dva“ izaziva gnjev nesamo kod gra|ana i naroda koji predstavlja ve}i kod dobrog dijela svog ~lanstva - zbog ~ega jeSDA podjeljenija nego ikada, na~inio je svoje-vrsni politi~ki harakiri sada ve} ~uvenom izja-vom u 60 minuta, ljutito ustvrdiv{i da prilogkoji im je urednik emisije Bakir Had`iomerovi}pustio (o nadni~arima, sve odreda biv{im pripa-dnicima ARBiH, koji u Hercegovini poku{ava-ju zaraditi za komad kruha) ne odra`ava stvar-no stanje stvari u dr`avi u kojoj „ima mnogopozitivnih primjera i onih koji dobro `ive“!?

Ova skandalozna izjava lidera SDA izazva-la je niz reakcija ogor~enih pripadnika bo-

ra~kih populacija, a da ne bi na~inio nepopra-vljivu {tetu sebi i stranci u kojoj ima i razli~itihmi{ljenja, Tihi}u je savjetovano da, poput Sila-jd`i}a, odbije posljednje predizborno su~elja-vanje lidera u politi~kom magazinu 60 minuta.

Gra|ani, kona~no, dobili alternativuDva dana nakon {to ovaj broj Globala

iza|e na tr`i{te u Bosni i Hercegovini }e, pre-ma uvrije`enom mi{ljenju me|unarodne zaje-dnice, biti odr`ani najva`niji poslijeratni izbo-ri, klju~ni za budu}nost dr`ave. Rezultate jestenezahvalno prognozirati, no sve ankete govo-

re da }e bira~i i Silajd`i}u i Tihi}u i njihovimpolitikama ispostaviti ra~un za sve godinela`i, prevara i obe}anja u bolji `ivot, umjesto~ega su dobili kriminal, sistemsko usposta-vljanje korupcije i poreme}eni sistem vrije-dnosti u dr`avi koja grca u problemima.

Jednako je va`no da su gra|ani i narodi,kona~no, dobili alternativu ova-kvim kompromitiranim politika-ma u Savezu za bolju budu}nostBiH i njihovom lideru FahrudinuRadon~i}u, jedinom u povijesti tr-anzicijske BiH koji je zatra`io sa-mo dvije godine za ostvarivanjevidljivih rezultata provo|enjasvog ekonomskog programa. Ra-

don~i} je za samo nekoliko mjeseci promovi-ranjem reformski jasne politi~ke platforme idr`avni~kom retorikom stekao veliki ugledme|u gra|anima (i to ne samo Bo{njacima,{to je jako zna~ajno) koji su u njemu uistinuprepoznali lidera i, kona~no, nekoga ko bi semogao suprotstaviti dosad politi~ki superior-nom Dodiku.

Ne treba uop}e dvojiti da }e i Radon~i} i str-anka iz svih ovih nabrojanih razloga polu~itiozbiljne izborne rezultate koji }e im garantiratimogu}nost ulaska u vlast te sna`no pokretanjedr`ave prema Bruxellesu, nakon ~etiri godinepotpunog zastoja produciranog politikama „stoposto“ i „jedan naprijed, nazad dva“. �

„Intenzivirani radovi“

Sudjeluje 25 dr`ava

REZULTATE IZBORA je nezahvalno prognozirati, no sve ankete govore da }e bira~i i Silajd`i}u i Tihi}u i njihovim politikama ispostaviti ra~un za sve godine la`i, prevara iobe}anja u bolji `ivot

VRU]IH 60 MINUTA: Gledatelji su se mogli uvjeriti da i nakon ~etiri neuspje{negodine pri~a kod vladaju}e elite ostaje ista

ZZIIJJSSKKIIMM DDEEBBAATTAAMMAA

rakiri rama

Page 10: Global - 01.10

Pi{e: Azra UGLJE[[email protected]

Sutkinja Kantonalnog suda u Sara-jevu Dalida Burzi} odnedavno jeu golemim problemima: zboggre{aka za koje se sumnja da je

po~inila, a koje su veoma ozbiljne, prijeti jojkrah karijere.

Burzi}, koja je predsjedavala Sudskim vi-je}em u nekima od glavnih sudskih procesavo|enih na ovom sudu, prijeti suspenzija s po-lo`aja ukoliko se utvrdi njena odgovornost unavodnim neregularnostima u poznatomslu~aju „Ga{i“. O tome se ve} neko vrijemegovori u medijima, s tim da se ponovno otvar-anje ovog tek zavr{enog slu~aja ve} ranije do-vodilo u vezu s tu`iocem Olegom ^avkom,koji je podigao optu`nicu, a u me|uvremenu je

dobio unapre|enje u dr`avnog tu`ioca. Ali ra-zlog zbog kojeg bi se, nakon {to je Vrhovni sudFederacije izrekao drugostepenu presudu, pro-ces ponovno mogao vratiti na po~etak nemaveze s ^avkom, ve} s predsjedavaju}om Su-dskog vije}a Dalidom Burzi}, za koju se su-mnja da je po~inila neke veoma te{ke propuste.

To ustvari zna~i da bi sada, nakon prvobi-tne presude od dvadeset godina koja je odlu-kom Vrhovnog suda FBiH preina~ena u ka-znu od sedamnaest godina, su|enje krenuloispo~etka?!

Odvjetnici osu|enih za udru`ivanje uzlo~ina~ku organizaciju, ~iji je predvodnikMuhamed Ali Ga{i, tvrde da su otkrili nepra-vilnosti jo{ u toku `albenog postupka na Vr-hovnom sudu Federacije, ali Sud nije uva`ionjihove primjedbe. Branilac optu`enih Mu-

hameda Alija Ga{ija, Aziza Ga{ija, EnginaProhe i Muharema ^au{evi}a, mostarskiodvjetnik Dragan Barbari}, tvrdi da je Bur-zi}eva „izradila“ dvije razli~ite verzije presu-de od kojih je jednu dostavila advokatima, adrugu sudu na kom je vo|en drugostepeni po-stupak.

„Mi smo sto posto uvjereni u to da posto-je dvije razli~ite presude, za {to imamo i do-kaze. I zbog toga radimo na podno{enju prija-ve protiv sutkinje Dalide Burzi}, koju }emoposlati Visokom sudskom i tu`ila~kom vi-je}u”.

U nastojanju da saznamo koje sankcijepredvi|a Krivi~ni zakon Federacije za sudiju

koji u~ini ova-kav propust ko-ntaktirali smoKantonalno tu-`ila{tvo u Sara-jevu, no oni ne`ele odgovaratina „hipoteti~ka“pitanja, ve} sa-mo na ona kojase odnose na ko-nkretne slu~aje-ve. Evidentno jeda su se i Tu`i-la{tvo kao i Ka-ntonalni sud uovom slu~ajuna{li nespremn-im.

U svemu jenejasno zbog

~ega je Burzi} dopustila da se uop}e pojavedvije razli~ite verzije presude, za koje pretpo-stavljamo da postoje, jer grupa advokata ne bina to ukazivala bez ~injenica. To, naravno, inije te{ko utvrditi ako pred sobom imaju ver-ziju koja je poslana njima, a, s druge strane,verziju koja je pro~itana u sudnici. Presudese, kao {to je poznato, bilje`e u zapisniku, auz to ih snimaju i brojne TV kamere, {to zna~ida do njih nije te{ko do}i i napraviti uspore-dbu.

Da li }e Burzi} jedina odgovarati za ovepropuste ukoliko se poka`u osnovanim, tek }ese vidjeti. ^ija god da se odgovornost utvrdi,ta osoba }e, ako ni{ta, najvjerovatnije, odgo-varati za zloupotrebu polo`aja i postoji velikamogu}nost da izgubi posao. U svemu ovomenajve}u korist bi mogli izvu}i Ga{ijevi. �

Predsjednica Kantonalnog suda u Sara-jevu Begzada Gavrankapetanovi}-Sali-hagi} smatra da je u slu~aju „Ga{i“ su-dstvo reklo sve {to je imalo i da je togotova stvar. U na{oj namjeri da sazna-mo drugu stranu pri~e, poku{ali smodo}i do sutkinje Burzi}, ali nam predsje-

dnica Suda nije to dopustila, obra-zla`u}i to na sljede}i na~in: „U Kanto-nalnom sudu Sarajevo postupamo popravilima koje nam nala`e kodeks, a je-dno od tih pravila je da sudija nema pr-avo komentirati predmet koji radi. Kant-onalni sud je sve {to je imao kazao u

presudi koja ima 200 strana. Advokatisu tokom `albenog postupka ukazali naodre|ene nedostatke i Vrhovni sudFBiH je preina~io presudu smanjiv{i ka-znu optu`enima. Ako advokati imaju jo{nekih primjedbi i `albi, neka slobodnopodnesu krivi~nu prijavu.“

GLOBAL 88/201010

KKAANNTTOONNAALLNNOOMM SSUUDDUU UU SSAARRAAJJEEVVUU PPRRIIJJEETTII NNEEZZAAPPAAMM]]EENNAA AAFFEERRAA

Druga {ansa za Ga{ijeve?

DALIDA BURZI]

SU\ENJE GA[IJEVIMA: Vrhovni sud Federacije ubla`io kaznu spomenutoj grupi

SSUUDD NNAA SSLLUU^̂AAJJ SSTTAAVVIIOO TTAA^̂KKUU

Predsjednica Suda: Odvjetnici su imali priliku

Page 11: Global - 01.10

Al Jazeera Balkan, kako smo ranije eks-kluzivno objavili, otkupila je frekvenciju sar-ajevske televizije NTV 99 i du`e od dvadesetdana traju intenzivne pripreme za dolazak ka-tarske televizije u BiH.

Lokacija, kako saznajemo od supruge vla-snika NTV 99 Ermine Kulenovi}, jo{ uvijek

nije poznata kao ni ko }e biti postavljen namjesto direktora za koje je konkurs bio otvo-ren do 27. septembra.

„Na na{u adresu sti`e mno{tvo prijava zaposao, ljudi se samoinicijativno javljaju, a ko-nkurs za novinare nije otvoren. Iznenadilo nasje koliko se ljudi prijavilo za poziciju direkto-

ra. Zanimljivo je da se vi{e od 50 kandidataprijavilo samo iz susjedne Hrvatske, a ne{tomanje iz Srbije“, isti~e Kulenovi}.

Ka`e i kako intenzivno rade na sre|ivanjuarhiva i prebacivanju materijala koji }e Al Ja-zeera Balkan preuzeti od NTV 99.

Kako nezvani~no saznajemo, ekipa Al Ja-zeere nalazi se u Beogradu, gdje su organizi-rani razgovori s kandidatima za direktora ba-lkanske televizije.

„Nakon Beograda razgovori }e biti i u Za-grebu, a po~etkom sedmice delegacija Al Ja-zeere sti`e u Sarajevo, nakon ~ega }e biti oba-vljene sve pojedinosti; od direktora televizijedo prostora u kojem }e biti smje{tena“, isti~eGlobalov izvor. � (A. St.)

Samo nekoliko dana prije izbora jedan odnajve}ih privrednih giganata u BiH Krivaja1884 Zavidovi}i dobio je tra~ak nade za spas.Naime, Federalna vlada dala je saglasnost Fe-deralnom zavodu za penzijsko i invalidskoosiguranje za prihvatanje naknadne prijave izaklju~ivanje sporazuma o izmirenju dugadu`nika IP Krivaja Zavidovi}i te je odobrilaaneks ugovora o osnivanju Krivaje 1884, ~ijisu osniva~i stara Krivaja u dr`avnom vla-sni{tvu, i privatno preduze}e Ferimpeks. Naovaj na~in bit }e stvoreni uvjeti za nastavakproizvodnje u ovom zavidovi}kom preduze}u.

Kako nam je objasnio predsjednik Sindi-kata Krivaja 1884 Vehbija Ali~i}, sada sekre}e u realizaciju plana na koji se ~eka ve}dvije godine.

„Prva nada za spas data nam je prije dese-tak dana, kada su delegati u Domu naroda Pa-rlamenta FBiH ponovo uvrstili u dnevni reddopune Zakona o privrednim dru{tvima FBiHte izmjenama dali podr{ku kojima su se stvo-

rili uvjeti za opstanak Krivaje. Druga nadanam je ovaj sporazum. Sada je na redu regi-stracija firme koja }e biti predata Op}inskomsudu u Zenici“, ka`e Ali}i} i dodaje da }e se,ako se u sljede}ih nekoliko dana dobije odo-brenje za registraciju firme, radnici vratiti naposao.

„Radnici su ve} odavno na takozvanomgodi{njem odmoru. Uskoro bi se trebali vrati-ti na posao. Iskreno, ve} nas je bila uhvatilapanika jer su se mnogi poslovni partneri ogla-sili da ne mogu ~ekati svoje narud`be. Sada bisve trebalo biti uredu“, isti~e na{ sagovornik.

Podsjetimo, registracijom Krivaje 1884 tr-ebala bi biti upla}ena sredstva na ra~une 167radnika za izmirivanje duga, dok za njih1.911 radnika bi trebalo biti upla}eno 14.000godina doprinosa te bi im trebao biti uvezanradni sta`. Zadnji korak koji bi trebao bitiura|en, a koji su postavili radnici Krivaje, je-ste da svih njih 1.911 potpi{e ugovor o raduna neodre|eno vrijeme. � (D. T.)

GLOBAL88/2010 11

� MEDIJI UU TTOOKKUU PPRRIIPPRREEMMEE ZZAA DDOOLLAAZZAAKK AALL JJAAZZEEEERREE BBAALLKKAANN

Delegacija u BiH po~etkom oktobra

“NAKON BEOGRADArazgovori }e biti i u Zagrebu, a po~etkom sedmice delegacija Al Jazeere sti`e u Sarajevo,nakon ~ega }e biti obavljene sve pojedino-sti; od direktora televizi-je do prostora u kojem }e biti smje{tena“, isti~e Globalov izvor

RRAADDNNIICCII KKRRIIVVAAJJEE 11888844 UUSSKKOORROO NNAA PPOOSSAAOO

Registracija firme ovisi o sudu u Zenici

BROJNI zahtjevi za pozicije novinara i direktora

NAKON dvije godine agonije radniciKrivaje }e mo}i po~eti normalno raditii `ivjeti

Page 12: Global - 01.10

Pi{e: Vlastimir MIJOVI]

Op}i izbori, koji se odr`avaju unedjelju, 3. oktobra, jo{ jednom}e pokazati da Bosna i Hercego-vina nije zrela i spremna za gra-

|ansko glasanje. Nijedna sna`nija politi~kapartija ni u ovoj predizbornoj kampanji nijepokazivala vidniju `elju da poklonike tra`i ukompletnom bira~kom korpusu; na njihovojmeti bile su entitetske ili, bolje re~eno, poje-dina~ne nacionalne zajednice - bo{nja~ka, sr-pska i hrvatska. Na kraju }e se, nakon {to seprebroje glasa~ki listi}i, vlast jo{ jednom for-mirati na stari na~in: u vladaju}oj koalicijina}i }e se stranke koje u spomenutim narodi-ma u`ivaju najve}e povjerenje.

Po onom {to smo vidjeli i ~uli u predizbo-rnoj kampanji, vre}a }e opet biti puna rogova.Tokom kampanje, naime, dominiralo je liciti-ranje nacionalnim interesima i `eljama kojimje te{ko prona}i zajedni~ku, objedinjavaju}unit. To naslu}uje nastavak velikih unutra{njihpoliti~kih borbi u kojim }e, prema svemu su-de}i, pored starih nacionalnih vedeta, ipak bi-ti i novih lica, prvenstveno iz bo{nja~ke naci-onalno-politi~ke zajednice.

Izborni plijen

Najvi{e predizborne bure bilo je nabo{nja~koj sceni. Svojih pet minuta ponovoje, izgleda, do~ekala Socijaldemokratska par-tija (SDP BiH), a za pravi dar-mar pobrinulase debitantska politi~ka partija koju vodi Fa-hrudin Radon~i} - Savez za bolju budu}nostBosne i Hercegovine (SBBBiH). U pre-dve~erje izbora ~ini se da je samo pitanjeomjera u kojem }e ove dvije stranke potisnu-ti dosad dominiraju}e Stranku demokratske

akcije (SDA) i Stranku za Bosnu i Hercegovi-nu (SBiH).

Dobar rezultat SDP }e zabilje`iti zahvalju-ju}i svom tradicionalno odanom dijelu gla-sa~a koji bez razmi{ljanja na svim izborimapodr`avaju ovu stranku. Njima }e se ovaj putpridru`iti i dio razo~aranih poklonika SDA, anaro~ito SBiH, stranke koja je i u organizaci-onom i u politi~kom rasulu i koja }e, sigurno,biti najve}i izborni gubitnik. SDP mo`era~unati i na naklonost dijela novoupisanihbira~a, a na njenom saldu }e se na}i i dobarbroj glasova gra|ana koji su odlu~ili da ovejeseni ipak ne {ute te da svoju pasivnost zami-jene podr{kom nekoj od politi~kih opcija.

Da su predizbornoj kampanji, ina~e dobroorganiziranoj, pristupili s vi{e politi~ke ino-vativnosti, konkretnosti i programske uvjer-ljivosti, SDP-ovci su mogli ra~unati i s ve}ombira~kom podr{kom. Jer, kad se sve sravni,uve}anje njihovog izbornog bilansa vi{e }ebiti izraz nemo}i drugih, prije svega stranakaiz prethodne vladaju}e koalicije, negoli nekesocijaldemokratske renesanse.

GLOBAL 88/201012

� ANALIZA DDAANN IIZZBBOORRNNEE SSUUDDBBIINNEE

NAKON NEDJELJNOGGLASANJA novosti }e,vjerovatno, biti samo nabo{nja~kom politi~komtr`i{tu, na kojem se, uznapreduju}u SDP, za pravi dar-mar pobrinuoSavez za bolju budu}nost BiH

ISPRAZNIM Tihi}evim i Silajd`i}evim parolama p

SULEJMAN TIHI] I HARIS SILAJD@I]: Njihova dosada{nja (ne)djela ih diskvalificiraju za daljnje vo|enje dr`ave i naroda

DRAGAN ^OVI]: Prema svemu sude}i,HDZ BiH }e iz tre}eoktobarskog okr{ajaiza}i kao favoriti hrvatskog naroda

Gumica mijenja

Page 13: Global - 01.10

Iz starih snaga i starih ideja SDP }e ovajput izvu}i maksimum, ali ne onakav kakavzami{ljaju Lagumd`ija i drugi lideri ove stra-nke. Na fonu izrazitog pada SDA i SBiH, nji-hov izborni plijen bio bi zaista ogroman da seu me|uvremenu na sceni nije pojavila potpu-no nova, uvjerljiva i ambiciozna politi~kasnaga u vidu Saveza za bolju budu}nost BiH.

Politi~ki fenomen

Stranka Fahrudina Radon~i}a ima dobre{anse da u bo{nja~kom politi~kom korpusupostane stranka br. 1. Ne bi to bilo nikakvoiznena|enje, bez obzira {to se radi o debita-ntskoj partiji. Ona je to samo po rodnom listu;po svom programu i izvedbi predizborne ka-mpanje to je trenutno najbolje koncipirana ipoliti~ki najatraktivnija ponuda upu}ena gla-sa~ima.

U Savezu za bolju budu}nost, svojevrsnompoliti~kom fenomenu koji je razdrmao bo{nja-~ku scenu, prepoznali su situaciju u kojoj vla-daju}e bo{nja~ke stranke vi{e nemaju ni idejani sposobnosti da politi~ki servisiraju budu}-nost svog naroda. Prepoznali su, tako|er, potr-

ebu tog glasa~kog tijela za novom politi~komplatformom i novim ljudima koji }e je prvo pr-ezentirati, a potom i prakti~no realizirati.

Radon~i} i SBB shvatili su da se na poli-ti~kim le{evima SDA i SBiH mo`e profitiratisamo uz nu|enje jasne vizije i druga~ijeg pri-stupa rje{avanju klju~nih dru{tvenih, ekono-mskih i dr`avnih problema. Dobrom predi-zbornom kampanjom oni su potpuno dema-skirali politi~ku impotentnost spomenutih str-anaka i njihovog „korak po korak“ modelakoji, ustvari, ve} godinama slu`i samo kaoizlika za neuspjehe i tapkanje u mjestu.

Trebaju nam veliki, energi~ni iskoraci - no-va je, aktivnija politi~ka poruka u re`iji Savezaza bolju budu}nost. Na predizborne skupoveona je privukla masu gra|ana koji su pokazalisvoju privr`enost takvom politi~kom pristupu.Desetine hiljada ljudi pred SBB-ovim govorni-cama na centralnim skupovima u Sarajevu, Tu-zli i Zenici ra{irili su krila ovoj stranci i dali jojza pravo da se nada odli~nom izbornom rezu-ltatu, mo`da i istinskom trijumfu.

Spiskom lijepih `elja i drugi su naizgledmogli privu}i takvu pa`nju glasa~a. Razlika

GLOBAL88/2010 13

razni stomaci gra|ana vi{e se ne mogu prevariti

FAHRUDIN RADON^I]: Postao prava politi~ka zvijezda

MILORAD DODIK: Jo{ uvijek dovoljnovelika potpora za izrazitu politi~ku dominaciju u RS-u

slikuSBB JE NOVA samo po rodnom listu; po svom programu i izvedbi predizborne kampanje to je trenutno najbolje koncipirana i politi~ki najatraktivnija ponudaupu}ena glasa~ima

Page 14: Global - 01.10

je, me|utim, u uvjerljivosti s kojom se izlaga-la izborna ponuda. Ni SDA i SBiH na ri-je~ima nisu zaostajali, sve do ponovnog ma-hanja zlatnim ka{ikama. Ali se ispraznim pa-rolama prazni stomaci gra|ana vi{e ne moguprevariti. Tihi}u i Silajd`i}u na rije~ se vi{ene vjeruje; tu su njihova dosada{nja (ne)djelakoja ih diskvalificiraju za daljnje vo|enjedr`ave i naroda.

S druge strane, osim {to lijepo zvu~i, Sa-vez za bolju budu}nost ulijeva povjerenje damo`e i ostvariti ono {to nudi i obe}ava: i eko-nomsku {ok-terapiju i dru{tvenu katarzu u vi-du efikasne borbe protiv narasle korupcije i sr-astanja dr`ave s kriminalnim, pa i mafioznimstrukturama. Uostalom, niko nikad u ovoj ze-mlji nije unaprijed ponudio takav oblik samo-ka`njavanja za eventualni neuspjeh kakav nu-di SBB. Ovaj politi~ki savez tra`i samo dvijegodine za mjerenje svojih u~inaka. I na tajna~in on stvara vidnu razliku u odnosu na svo-ju konkurenciju koja i nakon dvadeset godinavladanja moljaka za jo{ neku godinu u kojoj}e, tobo`e, uraditi sve ono {to dosad nije.

Novi lider

Pravi strana~ki trijumf, kojim }e, zasigur-no, postati najuspje{nija stranka u Bosni i He-rcegovini koja prvi put izlazi na op}e izbore,SBB upotpunjava i velikom popularno{}usvog lidera Fahrudina Radon~i}a. On je po-sljednjih mjeseci postao prava politi~ka zvije-

zda kojoj bi, u utrci za mjesto u Predsje-dni{tvu BiH, le|a mogli da vide i Haris Sila-jd`i} i Bakir Izetbegovi}. Njegovi dosada{njili~ni uspjesi, graditeljski i izdava~ki, u javno-sti su oduvijek izazivali respekt; sad je to do-punjeno uvjerenjem da su njegovi dometi je-dnako veliki i u politici.

U nekoliko predizbornih su~eljavanja str-ana~kih lidera, i to u najgledanijim televizi-jskim emisijama, Radon~i} je znao izazvatidivljenje i svojih protivnika. ^ak i dosad vo-de}i politi~ki orator Zlatko Lagumd`ija spu-stio je pogled pred vrlo stalo`enim, ra-zlo`nim, jezgrovitim i govorni~ki besprijeko-

rnim liderom Saveza za bolju budu}nost. Ha-ris Silajd`i} lukavo je procijenio da u javnomduelu s takvim Radon~i}em nema {ta da tra`i,pa je i izbjegao direktno su~eljavanje. I gla-sa~i bi iz toga, svakako, trebali da izvuku po-uku kada, 3. oktobra, budu birali bo{nja~kog~lana Predsjedni{tva BiH.

Izbori za {efa dr`ave burni }e, tako|er, bi-ti i s predstavnikom hrvatskog naroda u tomorganu. Ra~unice govore da @eljko Kom{i}ulazi u unaprijed dobijenu bitku, s obzirom naSDP-ovu glasa~ku ma{ineriju koja }e mu osi-gurati glatku pobjedu. ^injenica da bi se to,kao i prije ~etiri godine, zasnivalo nabo{nja~kim glasovima i ovaj put je obilje`ilavisoku temperaturu u ovom izbornom segme-ntu. Za Bosnu i Hercegovinu bez sumnje jelo{e da jedan narod drugom name}e njegovognacionalnog predstavnika, pogotovo {to to na-jmnogobrojnija nacija ~ini najmalobrojnijoj.

Ako Kom{i} pobijedi, profitira }e on iSDP. Izgubit }e se, me|utim, na pozitivnojpoliti~koj atmosferi, pogotovo u domenuure|ivanja me|unacionalnih odnosa i pozici-je hrvatskog naroda u ustrojstvu dana{njeBiH. Ona }e biti zna~ajno okrnjena, bez obzi-ra {to se s pravom mo`e govoriti i o doprino-su koji su tome dale same stranke s hrvatskimnacionalnim predznakom. One su i ovaj put,isticanjem vi{e svojih predsjedni~kih kandi-data, olak{ale posao SDP-ovim Bo{njacima.A kasnije }e na taj gubitak u Predsjedni{tvuBiH ukazivati kao na krunski dokaz hrvatskenacionalne neravnopravnosti u BiH. Time }ei svaki mogu}i dogovor o ustavnom ustro-jstvu zemlje u~initi jo{ te`im.

Stara lica

S vladaju}om strana~kom garniturom, ~ijelidere vidite na naslovnoj strani ovoga magazi-na, nakon ovih izbora sigurno }emo se oprosti-ti. Bolje re~eno, s vlasti }e biti potisnuta na-jmanje trojica: Sulejman Tihi}, Bakir Izetbego-

vi} i Haris Silajd`i}. Izborni saldo njihovih str-anaka, u odnosu na 2006. godinu, trebao bi bi-ti prepolovljen, {to bi trebalo da ih isklju~i izpostizbornog procesa formiranja nove vlasti.

No, neka stara lica bit }e neizbje`na i na no-voj slici. Prije svega se to odnosi na MiloradaDodika i Dragana ^ovi}a. Prema svemu sude}i,njihove stranke }e iz tre}eoktobarskog okr{ajaiza}i kao favoriti srpskog i hrvatskog naroda.

Savez nezavisnih socijaldemokrata (SN-SD) uspio je da uvjeri srpsko glasa~ko tijelo daje na dobrom politi~kom putu. Rezultat }e, vje-rovatno, biti ne{to slabiji nego prije ~etiri godi-ne, ali jo{ uvijek dovoljno velik za izrazitu po-liti~ku dominaciju u Republici Srpskoj. Dodik}e, pritom, biti inauguriran na ~elo entiteta, aNeboj{a Radmanovi} u dr`avni vrh.

Bitnih pomjeranja nakon predstoje}e ne-djelje, vjerovatno, ne}e biti ni na hrvatskoj po-liti~koj sceni. Nije se dogodilo ni{ta {to bi ugr-ozilo primat Hrvatske demokratske zajednice(HDZ), s tim {to bi predizborno koaliranjeLjubi}evih (polu)imenjaka s Hrvatskom stra-nkom prava (HSP) moglo toj opciji donijetiblagi pomak u odnosu na 2006. godinu. Osimstranke bra}e Lijanovi}, koja }e na}i svojemjesto u oba parlamenta i ve}ini kantonalnihskup{tina, ostale stranke s hrvatskim naciona-lnim predznakom jo{ bi mogle smanjiti svojpredstavni~ki udio u novim organima vlasti.

Novosti }e, nakon nedjeljnog glasanja,o~igledno biti samo na bo{nja~kom poli-ti~kom tr`i{tu. Da li }e to biti dovoljno za kr-upne iskorake toliko potrebne ovoj zemlji, ve-liko je pitanje. Odgovor }e djelimi~no datiizgled koalicija koje }e najesen zasjesti navlast, ali jo{ vi{e njihova sposobnost da uo~ekako je strpljenje gra|ana zaista na izmaku.Oni koji }e se, i mimo lo{ih rezultata u prote-klom me|uizbornom periodu, opet na glasa-nju dobro provesti, ipak se trebaju pla{iti da}e i tome do}i kraj, da }e jednom do`ivjeti su-dbinu koja 3. oktobra ~eka SDA i SBiH. �

GLOBAL 88/201014

� ANALIZA

ZLATKO LAGUMD@IJA: Dobar rezultat SDP }e zabilje`iti zahvaljuju}i svom tradicionalno odanom dijelu glasa~a

@ELJKO KOM[I]: Ra~unice govore daulazi u unaprijed dobijenu bitku

Page 15: Global - 01.10

Pi{e: Jasmin BOJI]

Dr`avna i entitetska vlast u BiH primi~u sekraju mandata koji se, prema svim kriter-ijima, mo`e nazvati katastrofalnim. O to-me najbolje govore kvantitativne analize

o broju usvojenih zakona koje pokazuju da je ova, jo{malo aktuelna vlast, gora od bilo koje prethodne. Por-ed nerada kao op}eg trenda, vlasti BiH i entiteta su uposljednjem mandatu donijele pregr{t lo{ih odluka ko-je }e godinama unaprijed i}i na {tetu gra|ana. Takveodluke vlasti na dr`avnom nivou idu na du{u SDA,Stranke za BiH, SNSD-a, HDZ-a BiH i HDZ-a 1990.

Bez klju~nih reformiMe|u pet najgorih poteza Parlamentarne skup{ti-

ne BiH sigurno je neusvajanje zakona o popisu sta-novni{tva. Ovaj je zakon veoma va`an u kontekstukandidatskog statusa u EU, novca iz evropskih fo-ndova, ali i svoje prakti~ne primjene u ekonomiji.

GLOBAL88/2010 15

� IZBORI 2010. IINNVVEENNTTUURRAA KKAATTAASSTTRROOFFAALLNNIIHH PPOOTTEEZZAA VVLLAASSTTII

^etiri najgore godine

SVESTI RA^UN vlasti u BiH, od dr`ave do entiteta, nije te{ko. Katastrofalne politike, olako tro{enje dr`avnog novca i zadu`ivanje, narod osiroma{en i poni`en...

PARLAMENT BiH: ^etiri godine nisu bile dovoljne da usvoje zakon o dr`avnoj imovini

SDA-ov SOCIJALNOneosjetljivi premijer:Mustafa Mujezinovi}

Page 16: Global - 01.10

Sve to nije bilo dovoljno da se ovo pitanje ne-potrebno ispolitizira, pa zakona nema i ne}ega biti dok je ove garniture vlasti. Ne{to ma-nje od ~etiri godine nisu bile dovoljne da seusvoji zakon o dr`avnoj imovini.

Sve je, istina, stalo u Komisiji za dr`avnuimovinu Vije}a ministara, a dr`avni parlame-nt je, ~ekaju}i vaninstitucionalni dogovor li-dera, pa onda i rasprave u komisiji i razdorinduciran od tih istih lidera, ostao nijemi po-smatra~. Opet ni{ta od zakona klju~nog zaodlazak OHR-a iz BiH i pristup NATO-u.

Ustavne promjene, prioritet svih vlada-ju}ih partija na po~etku mandata, nisu nitido{le do Parlamenta. ^ak ni presuda Evro-pskog suda za ljudska prava u Strasbourgu po`albi Derve Sejdi}a i Jakova Fincija nije bilainicijator za minimum promjena. Njih dvoji-ca, podsje}amo, `alila su se jer nemaju mo-gu}nost biti ~lanovi Doma naroda BiH niti sekandidirati za Predsjedni{tvo. Promjene bi bi-le male, mo`da katalizator za ne{to vi{e, aliipak ni{ta. Zbog svega BiH nije dostojna~lanica Vije}a Evrope, a uvijek postoji mo-gu}nost i da nam se tamo uskrati ~lanstvo.

Kada se svemu ovome pridoda da je Parla-mentarna skup{tina u toku posljednjeg manda-ta usvojila oko 30 posto planiranih zakona, ada su pla}e poslanika 2008. godine pove}aneza 108 posto, kona~na ocjena ove ~etiri godi-

ne mora biti ni{ta drugo do - katastrofa.Vije}e ministara, tako|er, ima breme te{kih

neuspjeha, a jedan od ve}ih je katastrofa zvanakoridor 5c. Tempom radova na ovom projektukompletan koridor bit }e zavr{en za ne{to vi{eod 100 godina. U ovom mandatu Vije}a minista-ra jednim od najve}ih neuspjeha mo`e seozna~iti ministar vanjskih poslova BiH SvenAlkalaj. Zemlja koja zbog svojih vlasti ima veo-ma lo{ ugled u svijetu zaslu`uje vi{e od ministraAlkalaja. Podsje}amo, CIK je Alkalaju utvrdiosukob interesa jer je bio ~lan Nadzornog odboraVGT osiguranja, koje je za to vrijeme sklopiloposlove s dr`avnim organima u vrijednosti ve}ojod pet hiljada KM. Ipak nije smijenjen. Ovaj mi-nistar sebi je priskrbio i hrvatsko dr`avljanstvoda bi ostvario li~nu korist. Iako dr`avljanin inte-rnacionalac, Alkalaj je veoma malo uradio na re-gionalnoj saradnji. Diplomatsko-konzularnamre`a BiH svako malo gnijezdo je novog ska-ndala, za jedan mandat sasvim mnogo {tete.

Vije}e ministara, s obzirom da se radi odr`avnoj izvr{noj vlasti, u proteklom mandatubilo je popri{te i politi~kih manipulacija i sra-motnih opstrukcija. Ova nazovivlada ~ak~etiri mjeseca nije imala zamjenika predsjeda-vaju}eg, jer nakon smjene ministra sigurnostiTarika Sadovi}a nije odmah izabran njegovnasljednik. Sadik Ahmetovi} postao je mini-star, a sa sobom povukao afere. Uz to, Vije}e

ministara postalo je ko~ni~ar procesa tra`enjanestalih, vjerovatno najva`nijeg za pomirenjeu BiH. Zbog nemara ove institucije i predsje-davaju}eg [piri}a Upravni odbor Instituta nijekapacitiran. Poveznica svih blokada i neuspje-ha je ~injenica da je ova institucija u prote-klom mandatu obavila tek 40 posto posla.

Federacija na dnuVladaju}a garnitura s dr`avnog nivoa, mi-

nus SNSD, u posljednjem mandatu vladala jeFederacijom BiH, a ako se spisak neuspjeha sdr`avnog nivoa ~ini zastra{uju}im, za ve}i bh.entitet se slobodno mo`e re}i da je dotakao dno.

Najve}i neuspjeh federalnih vlasti vjero-vatno je neuspje{an izbor strate{kih partneraza izgradnju elektroenergetskih objekata. Mi-nistar Vahid He}o je ovaj proces poku{ao pr-ivatizirati, a Vlada, tada na ~elu s Ned`adomBrankovi}em, dala mu je za pravo. Najve}aplja~ka u historiji BiH sprije~ena je u poslje-dnji moment. U ovom mandatu Vlade Feder-acije Terminali FBiH gotovo su nestali prednosom, a sve bi trebalo dobiti epilog na sudu.

Vlada Federacije svojom politikom na ko-ljena je bacila gra|evinski sektor, posebno ni-skogradnju. Ono malo puteva {to je uzmoglada napravi oti{lo je u ruke slovenskih firmi,dok su na{e, poput Vranice, pred ga{enjem. Uproteklom mandatu imali smo i najve}a po-

GLOBAL 88/201016

� IZBORI 2010.

PARLAMENT Federacije BiH: Tek ne{to vi{e

U PROTEKLOM MANDATU imali smo i najve}aposkupljenja `ivotnih namirnica, a Vlada FBiH to je htjela sprije~iti uljem i p{enicom opasnim po zdravlje

PARLAMENT FBiH: Me|uusvojenim zakonima su oni kojima se pove}avaju primanjazastupnika i delegata

KKOONNSSUULLTTAANNTT ZZAA monitoring CCI-ja Ivi-ca ]avar ka`e da je vidljivo da kadrovistranaka koje obna{aju vlast mnogovi{e vode ra~una o interesima svojih str-anaka nego obe}anjima koja su uputiligra|anima.„Za jako malo rada izabrani i imenova-

ni zvani~nici mogu u ~etiri godine sebipriskrbiti izme|u 200 i 300 hiljada KM.Vidljivo je za{to ve}ina njih `eli novemandate. S druge strane, odgra|anske platforme koju je potpisalopola miliona ljudi ispunjeno je manjeod 10 posto“, ka`e Ivica ]avar.

IIZZNNEEVVJJEERREENNAA GGRRAA\\AANNSSKKAA PPLLAATTFFOORRMMAA

Borba za novac

Page 17: Global - 01.10

skupljenja `ivotnih namirnica, a Vlada Feder-acije to je htjela sprije~iti uljem i p{enicomopasnim po zdravlje. I na kraju, dvojica pre-mijera, od kojih se ne zna koji je gori, Branko-vi}, federalni Dodik, koji je davno htio proda-ti BH Telecom, i socijalno neosjetljivi Musta-fa Mujezinovi}. Te{ko da je i moglo bolje.

Dodikove prevareParlament Federacije BiH uz ovakvu vladu

te{ko je mogao biti faktor stabilizacije, pose-bno kada znamo da mu je osnovno obilje`jenevjerovatna neefikasnost. Tek ne{to vi{e od15 posto planiranih zakona je usvojeno, {to je,jednostavno, skandalozno. Me|utim, me|u

usvojenim zakonima su oni kojima se po-ve}avaju primanja zastupnika i delegata, aumanjuju primanja bud`etskih korisnika. Ami-novano je zadu`enje kod MMF-a, namijenjenobudu}im generacijama. Takav parlament za-slu`io je da mu se pred vratima okupljaju ra-dnici, potpuno obespravljeni i poni`eni borci,koji su na kraju svoj bijes iskalili na policiji injihovom vlasni{tvu, zgradi Vlade Federacije.

Vlada RS-a na naplatu je dobila svoje preva-re. Prvo je ~e{ka kompanija ^EZ tu`ila VladuRS-a, {to je ozna~ilo propast projekta TE Gackovrijednog vi{e od milijardu KM. Austrijski Str-abag povukao se iz projekta izgradnje autoputaBanja Luka - Doboj, a opet je razlog poslovanje

i uzimanje partnera bez tendera. IzgradnjaAdministrativnog centra RS-a probila je svenov~ane konstrukcije, a sve je ra|eno mimo za-kona o javnim nabavkama. Jo{ jedna katastrofakoja ~eka da svoj epilog dobije na sudu. Aerodr-om u Trebinju, tako|er, ne postoji, iako je trebaootimati putnike ~ak i Dubrovniku. Ne treba za-boraviti i poku{aj ru{enja Elektroprenosa BiHod Dodikove vlade, ali i to je, u mnogome zato{to je neizvedivo, do`ivjelo krah.

U protekle ~etiri godine Narodna skup{tinaRS-a pretvorila se u servis Vlade i tako doprini-jela Dodikovom apsolutizmu u RS-u. Slablje-nje entitetskog parlamenta najve}i je neuspjehu ovom mandatu. U tom slu`ni~kom odnosuNarodna skup{tina RS-a povukla je niz potezakoji su, apsurdno, najvi{e doprinijeli ostankuvisokog predstavnika u BiH. Posljednji u nizuje Zakon od dr`avnoj imovini RS-a, a prije to-ga imali smo Zakon o referendumu, ali i za-klju~ke o prenosu nadle`nosti. Destabilizacija ijalova agresivnost na {tetu cijele zemlje.

Svesti ra~un vlasti u BiH, od dr`ave doentiteta, nije te{ko. Katastrofalne politike, ola-ko tro{enje dr`avnog novca i zadu`ivanje, nar-od osiroma{en i poni`en... Nakon ove ~etirigodine te{ko da mo`emo gore, ali to ipak sadazavisi i od nas. Sada smo dalje nego ikada odevropskih integracija, put ka NATO-u jeugro`en, a odlazak OHR-a se ne nazire. �

GLOBAL88/2010 17

od 15 posto planiranih zakona je usvojeno

“RRAATT JJEE DDAAVVNNOO zavr{io, a destrukcijase nastavlja“, ka`e predsjednik Save-za samostalnih sindikata BiH IsmetBajramovi}. „Stranke koje godinama vladaju napr-avile su, na`alost, kriminalizaciju naro-da. Zapo{ljavanjem podobnih oni sebi

kupuju podr{ku, a svi profitiraju prekole|a obi~nih radnika. Proizvodnja jeuni{tena i radnik kao pojam. Zato po-zivamo sve na izbore da bismo anulir-ali strana~ke ma{inerije i izabrali kvali-tetne i prije svega nove ljude“, za-klju~uje Bajramovi}.

ZZAAPPOO[[LLJJAAVVAANNJJEE PPOODDOOBBNNIIHH

Kriminalizacija naroda

VIJE]E MINISTARA ima breme te{kih neuspjeha, a jedan od ve}ih je katastrofa zvana koridor 5c

[PIRI]: Ko~ni~ar procesa tra`enja nestalih

IINNVVEESSTTIICCIIJJEE SSAAMMOO UUZZ NNOOVVAA LLIICCAA

Promjenasvijestigra|ana

EEKKOONNOOMMSSKKAA AANNAALLIITTII^̂AARRKKAA Svetla-na Ceni} ka`e da je apsolutno sve uzemlji oti{lo nagore. „Htjela bih vidjetineko pobolj{anje, ali uz svu dobru vo-lju toga nema. Ipak, vidim neku pro-mjenu u svijesti ljudi i odatle crpim na-du. Sve ve}i broj ljudi uvi|a prevare ko-je su nam vlasti priredile u posljednjevrijeme i to ih motivira na anga`man“,navodi Ceni}. Ona isti~e da su sve ma-lverzacije u posljednje vrijeme; od onihDodikovih oko aerodroma, TE Gacko,autoputa, pa do onih federalnih okoelektroenergetskih projekata, nanijelenajve}u {tetu ugledu cijele zemlje. Miinvesticije ubudu}e mo`emo privu}isamo novim licima, zaklju~ila je ona.

Page 18: Global - 01.10

Pi{e: Ned`ad LATI]

Iako se ovogodi{nji izbori mogu ocije-niti kao najozbiljnije organizirani po-slije agresije na BiH, s jo{ dosta prido-datih atributa u superlativu, neki kruci-

jalni problemi ove zemlje, pa i njenih narodaostali su na margini ili su ~ak pogre{no i ne-ta~no predstavljeni bira~ima. To {to su svimadobro poznate stranke i njihovi kandidati su-bjektivni, {to kriju ili izvitoperuju ~injenice i„farbaju“ stanje nacije svojim bojama, {to sepropagiraju i samoreklamiraju koriste}i se~ak i notornim la`ima, insinuacijama i kleve-tama, generalno, nije novina.

Osim {to je takav oblik propagande kaonovum primije}en kod SDA. Njena saop}enjaza javnost nikad nisu imala tako prizeman po-liti~ki vokabular koji obiluje klevetni~kim,skoro psova~kim uvredama prema nekim po-liti~kim rivalima. Taj novum, tako o{trih a pr-izemnih saop}enja, ve`e se uz grupu tzv. Vi-je}a za nacionalnu sigurnost SDA, u koje suse uvukli biv{i oficiri JNA i policajci te nekiprili~no ocvali i „proma{eni“ intelektualci.

Osipanje glasa~kog tijela SDARanije je takav vokabular samo koristila

opozicija, uz pomo} kvaziurbane kulturno-medijske gerile u Sarajevu, a protiv SDA. No,spu{tanjem kampanje na taj nivo SDA je po-kazala koliko je u panici i kako joj je preosta-lo malo na~ina da se odbrani. Tako|er, timeSDA jo{ vi{e pokazuje koliko je kadrovski iintelektualno osiroma{ena. Tako da ovaj noviSDA-ov imid` ne treba posebno obja{njavatibira~ima. Jer (i) SDA-ova glasa~ka populacijamo`e prili~no razgovijetno razumjeti, pa ~ak iosjetiti o kakvom se (vlastitom) jadu zabavilanjihova, vjerovatno, ve} biv{a stranka. [to seti~e njihove op}e a ne samo politi~ke kulture,to njima nikako ne}e mo}i „stati pod obraz“.Zato su skupovi SDA prili~no sjetni i tu`ni.

Me|utim, ti bira~i ne razumiju jedan mno-go te`i oblik vulgarnosti koji im uporno potu-ra SDA uz pomo} nekih nacionalno-patrio-tskih i intelektualnih skupina. Radi se o tezi„ugro`enosti i razbijanju jedinstva Bo{nja-ka“. Na ovoj tezi lamentiraju sve tri naciona-lno-vjerske oligarhije u BiH jo{ otkad je Kar-ad`i}ev SDS lansirao termin „ugro`enost Sr-ba“. I svako ga na svoj na~in i po svojoj potr-ebi koristi.

Jedinstvo naroda je legitiman nacionalniideal za koji se vrijedi i treba boriti i na kojemtrebaju insistirati sve politi~ke organizacije,pa i kulturne i vjerske institucije. Me|utim,

taj ideal, kao i svaki drugi, itekako se mo`e izloupotrebljavati i iskori{tavati u politici.SDA je, kao dosada{nja najve}a nacionalnabo{nja~ka stranka, i nastala radi ostvarivanjai odbrane najve}ih nacionalnih ideala. U onojmjeri u kojoj je te ciljeve iz seta „nacionalnogpitanja“ zloupotrijebila i zapostavljala, pa ~aki ignorirala, u toj mjeri se suo~avala s osipa-njem glasa~kog tijela.

Danas, kada je SDA suo~ena s najdubljomkrizom koja se grani~i s op}im narodnim ani-mozitetom, zbog nepopularnosti njenog lidera,s jedne strane, a s druge zbog nastanka ozbiljnepoliti~ke alternative koju je dobila na ovimizborima, pitanje „razbijanja Bo{njaka“ posta-vljeno je u najradikalnijoj formi zabrinutosti„za sudbinu svoga naroda“. Ovoj brizi pridoda-je se prijetnja navodnim „srpskim jedinstvom“i jakim i opakim Miloradom Dodikom.

Ne mora se biti histori~ar niti kriti~ar SDAta postavljati pitanje ~ija je politika zavadilaBo{njake „do krvi“ u Krajini i Sand`aku. Do-voljno je biti sasvim obi~an ~ovjek i imati to-liko politi~ke kulture i nacionalne svijesti papregledati jednu od emisija Izborna hronika iuvidjeti da politi~ki nacionalni blokovi kod

druga dva naroda nisu ni{ta manje razjedinje-ni i razbijeni u mno{tvo stranaka nego {to jeto bo{nja~ki nacionalni blok. Pa ~ak ni vjer-ske zajednice nisu ni{ta u „jedinstvenijem“stajali{tu prema politi~kim opcijama iz njiho-vih naroda. Mo`e se, formalno gledano,ustvrditi da je srpski nacionalni politi~ki bloknajrazu|eniji; ima najvi{e koalicija i manjihstranaka koje su u prilici pre}i izborni prag.Ni kod Hrvata nije ni{ta bolje stanje. Primje-rice, {est hrvatskih stranka nije moglo dogo-voriti jednog kandidata koji bi bio kadar pobi-jediti @eljka Kom{i}a.

Ne laje kuca zbog sela, ve} zbog sebe, re-kao bi narod. Tako ni SDA ne lamentira zbognaroda, ve} zbog sebe, te u izbornoj kampanjiinsistira na problemu „razbijanja Bo{njaka“. Imo`da }e ne{to i u{i}ariti glasova, posebno izruralnih sredina, na toj tezi. Ali barem to tre-ba uo~iti kao jednu od manipulacija i izbornihprevara kod Bo{njaka.

Debakl Stranke za BiH zapo~eo 2008.Druga izborna prevara, mo`da ve}a i opa-

snija od ove, jeste problem jedinstva dr`aveBiH. To i jeste i mora biti najve}i ideal svake

GLOBAL 88/201018

� BOSNO MOJA POHARANA KKAADDAA LLAA@@II DDOO\\UU NNAA NNAAPPLLAATTUU:: PPOOTTPPUUNNII KKRRAAHH

ZA ^ETIRI godine mandata Haris Silajd`i}

Bosna ili Sicilija - pI DOK JE SDA u

predizbornoj kampanji neprimjerenim politi~kim

vokabularom pokazala koliko je kadrovski i

intelektualno osiroma{ena, s potpuno

obezglavljenim vodstvom, dotle se

Silajd`i} potvrdio kao opsjenar i demagog

kakav dosad nije hodao po BiH

SILAJD@I]U se o glavu po~ela obijatikontinuirana sklonostka kriminogenim personama

Page 19: Global - 01.10

politi~ke opcije i svih pokoljenja. Ali sudbinaBiH kao dr`ave je takva da ovaj ideal gajeBo{njaci, ne{to manje Hrvati, dok Srbi ovajideal definiraju potpuno suprotnim svojim na-cionalnim interesima. Stoga nije bio potrebanveliki politi~ki um da definira kako do podje-le BiH ne mo`e do}i dok god se Bo{njaci nepodijele po ovom pitanju.

No, jedan politi~ar je uspio na pro{limizborima, upravo uo~avaju}i ovaj osje}aj kodBo{njaka i igraju}i na kartu patriotizma, izbo-riti nadmo}nu pobjedu i postati ~lanom Pre-dsjedni{tva BiH. Naravno, radi se o HarisuSilajd`i}u i njegovoj politici „100 postoBiH“. Iako se ovaj ideal gaji u stopostotnomodnosu me|u bo{nja~kim strankama, Sila-jd`i} nije uspio na tome mobilizirati preosta-le politi~ke opcije i stvoriti savez ili blok pa-triotskih stranaka.

Jo{ je katastrofalniji bilans njegove u od-nosu prema separatisti~kim politikama. Za~etiri godine njegovog mandata u Predsje-dni{tvu BiH stekao se utisak da ih on samododatno raspiruje i pothranjuje. Da paradoksbude ve}i, njegova Stranka za BiH do`ivjelaje potpuni debakl na lokalnim izborima 2008,kada su pobijedili SDA i SDP.

Osim brojnih slabosti, kako Silajd`i}akao lidera takve politi~ke opcije tako i njego-ve stranke, kardinalno lo{a strana njegovogbavljenja politikom je sklonost ka krimino-genim personama s kojima promovira mafio-kratski trend vladavine. Pitanjem energe-tskog sektora i obe}anjima milionski vrije-dnih stranih investicija, Silajd`i} se predsta-vlja kao opsjenar i demagog kakav nije ho-dao po BiH dosad. S takvim konceptom ka-mpanje demago{kih obe}anja i zaklinjanja uBiH te mafiokratskim konceptom i struktur-om strana~kih kadrova, on inaugurira politi-ku unutarstrana~kih konflikata po uzoru nasicilijansku mafiju.

Njemu osobno, sa sama~kim na~inom`ivota (familiju je izmjestio van dr`ave), kaoi njegovim najbli`im politi~kim intimusimapoput Safeta Oru~evi}a, vi{e prili~e epitetioslovljavanja i opho|enja iz `argona sicilija-nske mafije nego po osnovu dr`avni~kih i vi-sokih politi~kih funkcija koje obna{aju (uslu~aju Silajd`i}a) ili su obna{ali (u slu~ajuOru~evi}a). Stoga bi najbolji ishod ovih izbo-ra bio totalni poraz mafiokratskog konceptapolitike koju simbolizira Haris Silajd`i} i po-bjeda onih (patriotskih) snaga koje istinski (usrcu) nose ideale cjelovite dr`ave BiH. Jerovo je, treba li zavedene patriote podsjetiti,Bosna i Hercegovina, a ne Sicilija! �

GLOBAL88/2010 19

SSIILLAAJJDD@@II]]EEVVOOGG MMAAFFIIOOKKRRAATTSSKKOOGG KKOONNCCEEPPTTAA PPOOLLIITTIIKKEE

je samo raspirivao separatisti~ke politike

TIHI] S VJERNIM kadrovicima Asimom Sarajli}em i Sadikom Ahmetovi}em: Zbog nepopularnosti njenog lidera i nastanka ozbiljne politi~ke alternative SDA suo~ena s najdubljom krizom

itanje je sad!

Page 20: Global - 01.10

GLOBAL 88/201020

� INTERVJU MMIIRRVVAADD KKUURRII]],, PPOOZZNNAATTII SSAARRAAJJEEVVSSKKII GGLLUUMMAACC II KKAANNDDIIDDAA

ApsolApsol

“NA[I kandidati, sigurno, imaju najja~e biogra

Page 21: Global - 01.10

Razgovarala: Anila GAJEVI][email protected]

Foto: Muhidin @IVOJEVI]

Omiljeni je glumac bosanskoherce-gova~ke publike, a struka o njemugovori s velikim po{tovanjem, {toje dokazano i brojnim nagradama

za uloge koje je odigrao na teatarskoj sceni. Iznimno cijene}i svoju publiku koja ga je,

kako ka`e u otvorenom intervjuu za Global,zapravo stvorila, Mirvad Kuri} odlu~io je neostati imun na probleme s kojima se ista tapublika susre}e i krenuo u politiku kaodru{tveno odgovorna osoba.

Moja publika su moji bira~i, re}i }e Kuri},koji je nekoliko dana pred izbore potpunouvjeren u pobjedu Saveza za bolju budu}nostBiH, politi~ke stranke ~iji je kandidat na listiza Predstavni~ki dom Parlamenta FBiH.

� GLOBAL: Izbori su u nedjelju, po mnogima, odkrucijalnog zna~aja za BiH. Mnoge politi~ke pa-rtije, osim {to pozivaju da se glasa za njih, pozi-vaju na glasanje generalno. Za{to je va`no dagra|ani iza|u na izbore u {to ve}em broju?

KURI]: Ne pozivaju ba{ svi. Pozivaju nevla-dine organizacije i neke politi~ke opcije, aove vladaju}e ne pozivaju jer njima odgovarada ljudi ne glasaju. Sam izlazak kao jedinkeje veoma va`an. Ljudi misle da oni pojedi-na~no ne mogu ni{ta promijeniti. Gra|animoraju shvatiti da su u~esnici u ovomdru{tvu. U~esnici su i ove petnaestogodi{njeneima{tine. Mislim da je vrlo bitno da ljudiiza|u na izbore i da glasaju za one za koje mi-sle da }e najbolje zastupati njihove interese.

� GLOBAL: Apstinenti nisu glasali uglavnom za-to {to su mislili da svojim glasom ne}e ni{ta pro-mijeniti, ali i {to nisu na{li alternativu dosa-da{njoj vlasti. Da li danas ta alternativa postoji,odnosno da li je ona u SBB-u?

KURI]: Savez za bolju budu}nost nije vi{e sa-mo stranka. To je pokret koji je Fahrudin Ra-don~i} oformio. Napravio je tim i, ako je tajtim, na ~elu s njim, za godinu uspio da napra-vi najve}u stranku u ovom trenutku, onda vje-rujem da ista ekipa mo`e od Bosne i Hercego-vine da napravi jednu naprednu dr`avu u regi-

GLOBAL88/2010 21

TT SSBBBB--aa ZZAA PPRREEDDSSTTAAVVNNII^̂KKII DDOOMM PPAARRLLAAMMEENNTTAA FFBBiiHH

“SAVEZ ZA BOLJU BUDU]NOST nije vi{e samostranka. To je pokret koji je Fahrudin Radon~i} oformio. Napravio je tim i, ako je taj tim, na ~elu s njim, za godinu uspio da napravi najve}u stranku u ovom trenutku, onda vjerujem da ista ekipa mo`e od Bosne i Hercegovineda napravi jednu naprednudr`avu u regionu i Evropi“

utno sam uvjerenu na{u pobjedu!

utno sam uvjerenu na{u pobjedu!

fije u odnosu na sve ostale politi~ke partije“

Page 22: Global - 01.10

onu i Evropi. U Savezu se nalaze ljudi koji sudokazani u svojim bran{ama, po~ev{i od pre-dsjednika Radon~i}a, kojem su neki govorili,kada je osnivao Bo{nja~ki avaz, da to nije mo-gu}e pored 60-godi{nje tradicije Oslobo|enja ida je to propala investicija. To se pokazalo ipakmogu}im i danas je Avaz sa svim svojim izda-njima medijski gigant. Kada se odlu~io da pra-vi gra|evine u Sarajevu, isto su mu govorili dato nije dobra investicija, pa je Radon~i} doka-zao da jeste. I, evo, na kraju, kada je osnivaoSBB, govorili su mu da nema politi~kog pro-stora, a pogledajte {ta je napravio. Meni je ne-zamisliva aktuelna politi~ka scena bez Saveza.

� GLOBAL: [ta Vi o~ekujete da }e se desiti na-kon 3. oktobra?

KURI]: Od danas, kad pravim ovaj intervju,pa do nedjelje, ja se bavim samo formalnosti-ma jer sam ja ve} siguran u na{u pobjedu. Sa-vez ima 150.000 ~lanova i to je ve} releva-ntna cifra za ulazak u vlast. Ja sam apsolutnouvjeren u na{u pobjedu.

� GLOBAL: Vi ste, po prirodi posla, i ranije bili ukontaktu s narodom, svojom publikom, no pose-bno u posljednja dva mjeseca dru`ite se s ljudi-ma diljem BiH na predizbornim skupovima. [taste iz tih kontakata nau~ili o na{em narodu?

KURI]: Ne mo`e{ biti iole pristojan glumacako nema{ emociju. Neshvatljivo mi je da jejako mali broj ljudi imu}an a da ve}ina nema{ta da jede. Ja sam posebno sretan {to predsje-dnik Radon~i} u svom programu pokazujedru{tvenu senzibilnost prema siroma{nomsloju dru{tva i namjeru da ga izvede iz siro-ma{tva. Narod to osjeti. Ja vidim ogromnupotrebu i ljudi sa sela i ljudi iz gradova za pr-omjenom. U Zenici na skup do|e vi{e od10.000 ljudi i to nam dovoljno govori o njiho-voj `elji za promjenom. Citirat }u na{eg pre-dsjednika Radon~i}a, koji ka`e: „Ako `eli{ davidi{ budu}nost, mora{ pogledati u pro{lost.“A niko ne `eli da nam budu}nost bude kao {tonam je bila pro{lost u posljednjih 15 godina.Osnovni ciljevi Saveza su ekonomija, borbaprotiv korupcije i ratne privatizacije. Dosa-da{nja vlast je Bo{njake naro~ito dovela namarginu balkanskih naroda. Stoga je ciljSBB-a, izme|u ostalog, ekonomsko ja~anjebo{nja~kog naroda. Ovaj narod nema svogalidera ve} godinama jer, da ima, ne bi bilo po-trebe za osnivanjem Saveza. A Bo{njaci su,

GLOBAL 88/201022

� INTERVJU

KURI]: U BiH postoje ministarstva ku-lture i sporta, a meni je logi~nije da posto-je ministarstva kulture i turizma. To mi jeprirodnija veza. Turisti~ki objekt je pote-ncijalno objekt iz kulturne ba{tine, a ku-lturna manifestacija je potencijalno i turi-sti~ka manifestacija. U Velikoj Britanijikinematografija se velikim dijelom fina-

nsira iz ministarstva za biznis jer je kine-matografija industrija. Kod nas se filmoviprave za festivale, a ne da bi napravio ja~udistribuciju i dr`avi donio novac. Mi ima-mo jako puno talentiranih ljudi, poznatihu svijetu, imamo Sarajevo Film Festival,dakle, sve predispozicije da budemo vo-de}i u regiji. Imamo bazu, ali je nismo pa-

metno iskoristili. Fondacija daje novac,ali ja nisam ~uo da je ijedan film od distr-ibucije dao novac Fondaciji kako biulo`io u nove generacije koje dolaze.Mnogo je i korupcije u kulturi jer nemapravila i kriterija po kojima se bud`etskinovac dodjeljuje. On se nerijetko dodje-ljuje na lijepe o~i.

KKAAKKOO SSEE DDIIJJEELLII BBUUDD@@EETTSSKKII NNOOVVAACC

Mnogo je korupcije i u kulturi

“GRA\ANI U BiH nisu samo moje bira~ko tijelo, oni su i moja publika. Ja u ovom trenutku razgovaramsa svojom publikom. Ja sam u politi~kom projektu kojem vjerujem i, ako mojapublika vjeruje meni,vjerovat }e i SBB-u i predsjedniku Radon~i}u u koje javjerujem“

Page 23: Global - 01.10

sude}i prema skupovima, kona~no, prona{lisvoga lidera u Fahrudinu Radon~i}u.

� GLOBAL: Vi ste {iroj publici postali poznati potelevizijskom projektu Viza za budu}nost. Sadaste ~lan politi~kog projekta Savez za bolju bu-du}nost. Imate li Vi, zajedno sa SBB-om, vizu zabolju budu}nost BiH i njenih naroda?

KURI]: Naravno da imamo. Na{ je primarnicilj da vidimo budu}nost. Vi ne mo`ete gradi-ti bolju budu}nost ako budu}nost uop}e i nevidite. Vladaju}a garnitura ne vidi dalje odsebe i ispred sebe. Mi bolju budu}nost vidimou ekonomskoj izgradnji Bosne i Hercegovine.

� GLOBAL: Jedan od glavnih slogana SBB-a je„Pobijedimo bezna|e“. Mnogi su skloni tvrditi daje bezna|e i osiroma{ena zemlja upravo posljedi-ca toga {to su svih ovih godina politikom upra-vljali ljudi koji su u nju u{li isklju~ivo da bi seobogatili i domogli pozicija mo}i.

KURI]: Najsmje{nija i najduhovitija stvar ko-ju sam ~uo jesu ova predizborna obe}anja vla-daju}e koalicije da }e otvoriti 100.000 radnihmjesta. Pa, to su isto govorile i 2006. i sad po-navljaju! Mo`emo li vjerovati takvim ljudima?

� GLOBAL: Smatrate li da politi~ko aktiviranjedokazanih ljudi iz oblasti biznisa, nauke, zdra-vstva, kulture, sporta, koji su ~lanovi Saveza zabolju budu}nost, istovremeno zna~i uvo|enje no-vih demokratskih vrijednosti u politiku, s obzir-om da ve}inu sada{njih ~elnika vladaju}ih parti-ja prije ulaska u politiku javnost nije poznavalakao ostvarene ljude niti je za ve}inu ranije bilokada ko ~uo?

KURI]: To je ~injenica. Njihovi kadrovi sukroz politiku po~eli praviti karijere, za razlikuod nas, koji smo napravili li~ne karijere pau{li u politiku. Mi smo ljudi koji su stvaralidok su oni vladali. Bili smo nezadovoljni si-stemom, ali smo bili uporni i uspjeli smo. Sadje do{lo vrijeme da im ka`emo da ih vi{e ne`elimo jer nas ne vode nigdje. Na{i kandidati,sigurno, imaju najja~e biografije u odnosu nasve ostale politi~ke partije. Ljudi na margina-ma na{ih esnafa odlu~uju o nama. E, do{lo jevrijeme da se to promijeni.

�GLOBAL: Vi ste, generalno, omiljen ~ovjek u na-rodu, prije svega zbog uloge Rileta u spomenutojVizi za budu}nost. Mislite li da Vam ta popularno-st mo`e pomo}i i u politi~kom djelovanju?

KURI]: Za mene je politika pravilno, iskre-no, emotivno razmi{ljanje o pravednom lju-dskom pona{anju. SBB razbija predrasude opoliti~arima. Mi smo snaga koja se nije ranijebavila politikom, a koja }e pobijediti na izbo-rima. Mi koristimo svoja znanja i iskustva ka-ko bismo reagirali i promijenili stanje u obla-stima koje poznajemo kao stru~njaci i profe-sionalci. Kada sam ja li~no u pitanju, svjestansam da, ako sam bio omiljen kod sto ljudi, sad}u biti omiljen kod 80, jer onih 20 preferiradruge politi~ke opcije.

� GLOBAL: Zna~i, Vi istovremeno i dobijate i gu-bite?

KURI]: Znate kad }u ja dobiti? Ja }u dobiti

onog dana kada ova zemlja bude razvijena,kada u ovoj zemlji svako bude imao posao,kada svako mogne birati gdje }e da radi i ka-da svi za svoj rad budu dostojno pla}eni. Tad}u ja biti sretan. Gra|ani u BiH nisu samomoje bira~ko tijelo, oni su i moja publika. Jau ovom trenutku razgovaram sa svojom pu-blikom. Ja sam u politi~kom projektu kojemvjerujem i, ako moja publika vjeruje meni,vjerovat }e i SBB-u i predsjedniku Radon~i}uu koje ja vjerujem.

� GLOBAL: Vi ve} godinama imate prili~no ugo-dan status u dru{tvu, spadate u najbolju glu-ma~ku generaciju, nosite repertoar Narodnogpozori{ta Sarajevo, imate mnogo anga`mana nateleviziji i filmu. Dakle, u principu, `ivite bolje odve}ine na{ih gra|ana. [ta je, onda, Va{ li~ni mo-tiv za ulazak u politiku?

KURI]: [ta zna~i dobar status u lo{emdru{tvu? To i nije ne{to {to je pohvalno. Jasam ~ovjek koji voli da pomjera stvari i dapomogne dru{tvu ako mo`e. Pomogao samsebi u svojoj karijeri, ali to nije pretjeranozna~ajno za dru{tvo u kojem `ivi{. Lijepo jekad te prepoznaju na ulici, ali {ta to u {iremkontekstu zna~i!?

� GLOBAL: Umjetnik, po logici stvari, reagira nastvarnost u kojoj `ivi. Da li je to {to danas u poli-tici imamo sve vi{e glumaca zapravo odlu~nost ilipotreba da se bude i dru{tveno odgovoran?

KURI]: Nije to ni{ta novo za druge zemlje,po~ev{i od regije do svijeta. Arnold Schwar-zenegger je guverner, Ronald Reagan je biopredsjednik Amerike, pisac Vaclav Havel jebio predsjednik ^e{ke. Kad sam se ja pojaviou politici, mnogi su me pitali otkud glumac upolitici. Glumci su akademski obrazovani,intelektualci koje je stvorilo dru{tvo. Mene jepublika stvorila. Ona me godinama ocjenjiva-la. Mislim da je zna~ajnije {to sam u{ao u po-

litiku. Ako vi nastupate iskreno prema publi-ci koja vam vjeruje, onda }e vam ona vjerova-ti u politici kad ste u poziciji da zastupate nje-ne stavove i interese. E, otud ja u politici.

� GLOBAL: Znamo svi da je stanje u kulturi kata-strofalno, umjesto da se u 21. stolje}u otvarajunova pozori{ta, postoje}a se gase, uspjesi suuglavnom vezani uz pojedince, ali ne i sistem.[ta su to, po Va{em mi{ljenju, aktuelne vlasti ur-adile odnosno {ta to nisu uradile kada je kulturau pitanju?

KURI]: Nisu ni{ta uradile. Kultura nam sesvela na festivale kojima se odvaja zna~ajannovac, dok institucije kulture nemaju novcaza produkciju. Po mom mi{ljenju, pogre{na jekulturna politika kojoj je prioritet da u BiHdovede djela iz svijeta, a ne stvaranje djela uBiH koja }e nas predstavljati vani. Zanimlji-vo je i to da su najgrlatiji ljudi koji kukaju ka-ko nema para upravo oni koji 10-15 godinasjede na ~elu nekih institucija. Pa, {ta nam to

govori? Da oni nisu sposobni da promijenestvari, sjede toliko godina tu, a ne pomi~u ses mjesta.

�GLOBAL: Da li }e, ako u|ete u Parlament FBiH,glumac Mirvad Kuri} biti zapostavljen od poli-ti~ara Mirvada Kuri}a?

KURI]: Ja sam uvijek imao neke ciljeve u`ivotu. U glumi sam sretan. Ja nisam u{ao upolitiku da bih dobio neke uloge, jer ih ve}imam. Bio bih sretniji, i zato sam u{ao u poli-tiku, kad bi cjelokupno dru{tvo bilo zadovo-ljnije. Ako ja nekim odlukama u Parlamentumogu doprinijeti da se stvari pokrenu i da sesiroma{tvu stane ukraj, bit }u sretan. Ne mo-gu ostati imun na dijete koje ide gladno u{kolu. Glumom mu ne mogu pomo}i, ali,mo`da, mogu nekim svojim glasom u Parla-mentu. Ne}u se prestati baviti glumom, vjer-ovatno }u manje raditi jer }u nastojati da bu-dem {to vi{e na terenu i da me toliko naljuteljudske sudbine kako bih mogao utjecati daone budu bolje. �

GLOBAL88/2010 23

“MI SMO SNAGA koja se nije ranije bavila politikom,a koja }e pobijediti na izborima. Mi koristimo svoja znanja i iskustva kako bismo reagirali i promijenili stanje u oblastima koje poznajemo kao stru~njaci i profesionalci“

Page 24: Global - 01.10

Pi{e: Dragan RISOJEVI]

Afera „Hypo banka“ prenijela se i naBiH, nakon {to je izazvala pravi po-liti~ki zemljotres u Austriji i Hrva-tskoj. Nedavna posjeta Ralfa Holu-

ba, {efa istra`ne komisije austrijske pokrajineKoru{ke, koja provodi „politi~ki dio“ istrageo sumnjivim poslovima bankarske grupacijeiz Klagenfurta, bacila je novo svjetlo na na-jve}i bankarski skandal u austrijskoj historiji.

Problemati~ni krediti u BiH, ~iji se iznos,navodno, procjenjuje na ~ak stotinu milionaeura, bit }e, prema svemu sude}i, tek predmetobrade austrijskih politi~ara, a, mogu}e, i pr-avosudnih organa. Politi~ki dio istrage, ako jesuditi prema izjavama {efa austrijske komisi-je, prakti~no je ve} po~eo, pa bi se na tapetumogli na}i mnogi milionski krediti. Ko je ko-ga {titio i kako su se dijelili milioni na „lijepeo~i“, jo{, me|utim, nije poznato, iako su ume|uvremenu ve} procurile liste najve}ih kr-edita koje je grupacija izdala u BiH.

Tu`ila{tvo BiH jo{ nije kontaktirano?Na toj listi su, jasno, neke od najve}ih bh.

kompanija poput Mesne industrije „Lijanovi}“i nekih drugih koji su u Hypu Banja Luka i

Mostar podigli kredite od po nekoliko desetinamiliona maraka. Me|utim, prema saznanjimaGlobala, u cijeloj pri~i je pomalo problema-ti~no {to prava istraga, prakti~no, nikada nijepro{irena i na BiH. Naime, policijski dio istra-ge o problemati~nom poslovanju grupacije -zbog koje je njen donedavni mo}ni {ef Wolfga-ng Kulterer zavr{io iza re{etaka, a banka naci-onalizacijom spa{ena od bankrota - u Austrijivodi specijalna grupa unutar tamo{njeg tu`ila-{tva i Ministarstva finansija. Ipak, niko od njihdosad nije kontaktirao pravosudne organe BiH,

iako su du`ni da to urade ako `ele da saslu-{avaju svjedoke u BiH.

U izjavi Globalu to su, uostalom, potvrdilii u samom Tu`ila{tvu BiH, koje, donekle, ~udemedijske pri~e o pro{irenoj istrazi o kojoj, pra-kti~no, ni{ta ne znaju. Tako Boris Grube{i},glasnogovornik Tu`ila{tva, ka`e da su samo izmedija ~uli da se istraga, navodno, pro{iruje ina BiH, ali da nemaju nikakvih informacija daje u to uklju~eno austrijsko tu`ila{tvo.

„Mi smo spremni da im iza|emo ususret,ali od nas nisu tra`ili nikakvu asistenciju“,ka`e Grube{i}.

S druge strane, {ef koru{ke parlamentarnekomisije Ralf Holub tvrdi da je politi~ka istra-ga pro{irena u BiH, isto kao i u Austriji i Hrva-tskoj, gdje se kao jedan od osumnji~enih po-maga~a Hypo grupe spominje i biv{i premijerIvo Sanader. Holub, ina~e, barata cifrom odoko 100 milion eura spornih kredita koji nisu

GLOBAL 88/201024

� AFERA “HYPO” BBAA^̂EENNOO NNOOVVOO SSVVJJEETTLLOO NNAA NNAAJJVVEE]]II BBAANNKKAARRSSKKII SSKKAA

Dodjeljivanjem sporupravljala politika?!

“IMAM ODRE\ENU LISTU rizi~nih kredita, ali tone zna~i, automatski, da su oni dodijeljeni zahvalju-ju}i politi~kim vezama i korupciji. Ovo je po~etakistrage, a ~im kod vas pro|u izbori, do}i }u u Saraje-vo i obaviti potrebne razgovore u banci i Tu`ila{tvuBiH. Mi jesmo na samom po~etku, ali, ipak, ve} samstekao utisak da ovdje situacija nije bila toliko lo{akao u Hrvatskoj“, ka`e Holub za Global

BORIS GRUBE[I]: Od Tu`ila{tva BiH jo{nije tra`ena nikakvaasistencija

TU@ILA[TVO BiH ~ude medijske pri~e o pro{irenojistrazi o kojoj, prakti~no,ni{ta ne znaju. Tako BorisGrube{i}, glasnogovornikTu`ila{tva, ka`e da su samoiz medija ~uli da se istraga,navodno, pro{iruje i na BiH,ali da nemaju nikakvih informacija da je u touklju~eno austrijskotu`ila{tvo

SPORNI krediti u BiH tek }e biti predmet obrad

Page 25: Global - 01.10

bili pokriveni dovoljno kvalitetnim garancija-ma koje bi osiguravale povrat kredita.

Holub u izjavi za Global ka`e da je istra-ga u BiH tek na po~etku, ali da je ve} sada vi-dljivo da je politi~ki utjecaj na dodjelu ri-zi~nih kredita bio daleko manji nego {to je tobio slu~aj u Hrvatskoj. „Imam odre|enu listurizi~nih kredita, ali to ne zna~i, automatski, dasu oni dodijeljeni zahvaljuju}i politi~kim ve-zama i korupciji. Ovo je samo po~etak istra-ge, a ve} za dvije do tri sedmice, ~im kod vaspro|u izbori, do}i }u u Sarajevo i obaviti po-trebne razgovore u banci i Tu`ila{tvu BiH. Mijesmo na samom po~etku, ali, ipak, ve} samstekao utisak da ovdje situacija nije bila toli-ko lo{a kao u Hrvatskoj, gdje su u cijelu pri~ubili uklju~eni hrvatski i austrijski politi~ari. UBosni je, pak, ~ini se, ekonomska kriza razlogdavanja dobrog dijela tih rizi~nih kredita“,ka`e Holub.

Ivani} oslobo|en svake sumnjeOn isti~e da je njegov posao samo da

istra`i eventualne politi~ke veze izme|u bi-znismena i politi~ara, navode}i da „nije nika-kav tu`ilac i policajac koji se bavi pravosu-

dnom stranom istrage. „Ipak, veoma pa`ljivo}emo provjeriti svaki sporni kredit kako bi-smo istra`ili da li su neki od njih odobrenizbog politi~kih veza. Istina, ima mnogo razlo-ga za{to se neki od tih kredita ne vra}aju, a je-

dan od logi~nih odgovora je i ekonomska kr-iza“, ka`e Holub.

Kako tvrde upu}eni izvori, primjer dodje-le kredita nepokrivenog dovoljno kvalitetnimgarancijama je slu~aj kompanije Peti neplaniz Omarske kod Prijedora. Vlasnik firme@eljko Romani}, koji je postao poznat kad je,svojevremeno, dio zemlji{ta oko svoje pu-mpe, slave}i svoje ime, na svoju ruku, nazvao@eljograd, na vol{eban na~in je prije nekolikogodina dobio kredit od {est miliona maraka,uprkos tome {to je vrijednost njegove imovi-ne, navodno, daleko ispod ove cifre.

Da stvar bude zanimljivija, Romani} ~aknije platio niti jednu jedinu ratu, nego je,umjesto toga, registrirao novu firmu na svojojadresi i nastavio normalno poslovati. Kolikoje poznato, ovaj slu~aj je zavr{io na sudu, aRomani} je, navodno, predstavnicima bankeporu~io da slobodno mogu da oduzmu i raspr-odaju imovinu.

Zanimljivo je, me|utim, da Romani}evogimena nema na spisku od 24 kompanije kojesu, prema tvrdnjama nekih medija, na metiaustrijskih istra`itelja. Ipak, autenti~nost spi-ska nije zvani~no potvr|ena, tako da je nepo-

[[TTAA ]]EE IISSTTRRAA@@IITTEELLJJIIPPRROOVVJJEERRIITTII UU BB iiHH

Sumnjiva 24 kredita?PPRREEMMAA SSPPIISSKKUU koji je ovih dana pr-ocurio u javnost, austrijski istra`itelji}e, navodno, provjeriti 24 sumnjivakredita koje je proteklih godina izda-la Hypo banka. U FBiH na spisku susljede}e firme: Lijanovi}i, Kesten Vi-tez, Vranica Sarajevo, Dita Tuzla, Eu-rohaus Sarajevo, OKI Sarajevo, Apli-kom Tuzla, Bra}a Muli} Sarajevo,Unimar Posu{je, Brigo invest Bano-vi}i, AA Capital Brpkers BrokerageCompany Biha}, hotel Vitez i LoraSarajevo. U RS-u su, navodno, spor-ni krediti izdati sljede}im firmama:Unis fabrika cijevi Derventa, Farma-lend Nova Topola, Intelios Banjaluka(u vlasni{tvu Ljube Klincova, poslje-dnjeg direktora Kristal banke), Banja-lu~ka pivara, Svislajon industrija ala-ta Trebinje, Inga Gradi{ka, Aleksa-ndrija Zvornik, Neimarstvo Trebinje,Brdo promet Banjaluka te Oki.

GLOBAL88/2010 25

NNDDAALL UU AAUUSSTTRRIIJJSSKKOOJJ PPOOVVIIJJEESSTTII

nih kredita u BiH nije

HYPO ALPE ADRIA: Iz banke poru~uju da `ele da se sva otvorena pitanja izpro{losti Hypo grupe zvani~no ispitaju

RALF HOLUB: U Bosni je, ~ini se, ekonomska kriza razlog davanja dobrog dijela rizi~nih kredita

e austrijskih politi~ara, a, mogu}e, i pravosu|a

Page 26: Global - 01.10

znato da li se radi o listi na-jve}ih kredita ili, pak, za-du`enja koja nisu pokrivenadovoljnim garancijama. Do-sad, me|utim, jo{ nije ispli-valo niti jedno zna~ajnijepoliti~ko ime koje bi moglobiti umije{ano u izdavanjetakvih kredita. A upravo toje `elja austrijske komisijekoja isklju~ivo istra`uje po-liti~ku pozadinu cijelogslu~aja.

Dodu{e, Hypo se od sa-mog po~etka njene ekspa-nzije u BiH vezala uz politi-ku, ali ne zbog kredita, negozbog na~ina prodaje neka-da{nje Kristal banke, koja~ini dana{nji dio Hypo gru-pe u RS-u, danas uvjerljivonajja~e banke u RS-u. Priva-tizacija Kristal banke, pro-date za jedan euro, godina-ma je bila politi~ki lanac ovratu tada{njeg premijeraMladena Ivani}a, kojeg jetada{nji opozicioni SNSDoptu`ivao da je Austrijancima, prakti~no, po-klonio banku. Iako se Ivani} branio tvrdnjamada je banka morala biti prodata jer je bila pr-ed kolapsom, kasniji izvje{taji Slu`be za revi-ziju javnog sektora otkrili su da je banka ipakprodata bez prethodne procjene njene vrije-dnosti, dakle, uz zaobila`enje zakona.

U Hypu podr`avaju istra`ne aktivnostiDa stvar bude zanimljivija, mnogi od kre-

dita za koje se u to vrijeme tvrdilo da su nena-plativi novi austrijski vlasnik je brzo „utjerao“i osigurao njihovu naplatu. Ipak, i pored bro-jnih sumnji, slu~aj nikada nije do`ivio sudski

epilog. Specijalno tu`ila{tvo RS-a je u majupro{le godine Ivani}a i zvani~no oslobodilosvake sumnje, jer je u istrazi utvr|eno da jebanka zaista bila na ivici propasti, pa je njenacijena od jedan euro, drugim rije~ima, pre-dstavljala njenu tr`i{nu vrijednost.

Dodu{e, neki analiti~ari ~ak vjeruju da to ijeste jedina politi~ka poveznice s poslova-njem Hypo banke u BiH. Sini{a Vukeli}, ure-dnik poslovnog web portala capital.ba, uvje-ren je da je skandal vezan uz Hypo grupacijudobrodo{ao politi~arima da se cijela pri~a sta-vi u predizborni kontekst, iako to, kako ka`e,i nema dodirnih ta~aka sa samom aferom i ra-zlozima kraha banke-majke u Austriji.

„Mislim da, u stvarnosti, ima malo razlo-ga da se afera ‘Hypo’ u BiH otvara kao {to je,

naprimjer, slu~aj s Hrvatskom i da je cijelapri~a zapravo prenapuhana. ^injenica je, nai-me, da ~ak nema ni {pekulacija o povezanostipoliti~ara s odobravanjem nekih kredita, negose cijela pri~a vrti oko pro{losti i same proda-je nekada{nje Kristal banke. Na nivou grupa-cije jeste bilo sumnjivih kredita, ali isto takovidljivo je da nova uprava, koja je uvedenanakon otkri}a afere, poku{ava istra`iti eve-ntualne malverzacije. S druge strane, ohrabr-uju}a je i ~injenica da banku u BiH namjera-vaju dokapitalizirati s 200 miliona KM, s timda je 50 ve} stiglo u FBiH, aHypo u RS-u tek treba da dobi-

je taj novac“, ka`e Vu-keli}.

[tavi{e, Aleksa-ndar Ljuboja, {efSektora za ba-nkarstvo udru`e-nja ekonomistaSwot, ka`e da jeveliko pitanje da lije spisak problemati~nih

kredita zaista autenti~an i da bi, u su{tini, na-jbolje bilo da sama banka pojasni te nedoumi-ce. On ka`e da je banka, u svakom slu~aju,svih ovih godina bila izlo`ena raznim oblici-ma kontrola, uklju~uju}i i Agenciju za banka-rstvo, koja najbolje mo`e znati da li su kredi-ti bili dovoljno osiguravani.

A, ako je suditi prema izvje{taju Agencijeza bankarstvo RS-a, Hypo banka je u pro{lojgodini gotovo za duplo uve}ala rezervirana sr-edstva za potencijalne gubitke! Ta cifra se upro{loj godini popela na ~ak 35 miliona KM,{to je drasti~an rast u odnosu na 2008. godinu,kad je u te svrhe odvojeno 18 miliona KM.Ekonomisti tvrde da je upravo ova razlika po-kazatelj drasti~nog skoka rizi~nih kredita.

S druge strane, u samoj banci koja je poslijeizbijanja skandala promijenila upravu tvrde dasu otvoreni za svaku istragu. U upravi Hypo

banke ka`u za Global da „njihov no-vi vlasnik - dr`ava Austrija - pr-eko svojih pravosudnih institu-cija {alje jasnu poruku da }esva otvorena pitanja iz pro{lo-sti banke u vezi s odre|enimpojedincima i njihovim po-slovanjem biti transparentnoistra`ena“. „Maksimalnopodr`avamo aktivnosti pra-vosudnih organa, jer je i una{em najboljem interesuda se, napokon, sva otvore-na pitanja iz pro{losti Hypo

grupe zvani~no ispitaju,ustanove stvarne ~injenice i

da se stavi ta~ka na tu pri~u dabi nova Hypo grupa i njene

banke nesmetano nastavile svo-je budu}e poslovanje“, navelisu u banci. �

GLOBAL 88/201026

� AFERA “HYPO”

KRISTAL BANKA: Prodata za jedan euro, a danas uvjerljivo najja~a u RS-u

IVO SANADER: Biv{i

hrvatski premijer

pod me|unarodnom

istragom u

aferi „Hypo“

[EF KORU[KE parlamentarne komisije Ralf Holub tvrdi da je politi~ka istraga pro{irena uBiH, isto kao i u Austriji i Hrvatskoj, gdje se kaojedan od osumnji~enih pomaga~a Hypo grupespominje i biv{i premijer Ivo Sanader

Page 27: Global - 01.10

GloBal

o pet je ve li ku bu ru u do ma}ojja vno sti ili ~ak ozbi ljanme|una ci o na lni su kob iza -

zvao pr e dsje da va ju}i pr e dsje dni{tvabiH Ha r is Si la jd`i} svo jim go vo r om na65. za sje da nju ge ne r a lne skup{ti neun-a. ^itav go vor kao da je na pi san sna mje r om da se svi je tu na pr a vi na~inna po kon pr e dsta vi po li ti~ka si tu a ci ja uze mlji. ni je bi lo pr e vi{e vr e me na da sego vo ri, tr e ba lo je do bro odva gnu ti sva -ku ri je~. Za da}a je bi la tim te`a {to seni je mo glo ra~una ti na pr e ve li kuupu}eno st slu{ate lja. pa ipak je pr i li~noizne na|uju}e da je Si la jd`i} svoj go vorna pi sao za ne u pu}ene.

ni je ovo bi la pr va pr a va pr i li ka dase pr e dsta vi mo u un-u! Zar smo do sa -da ~ekali da oba vi je sti mo svje tsku ja -vno st kr oz ka kav rat je pro{la ova ze -mlja i ka kve po slje di ce je to na nju osta -vi lo? do du{e, vje r o va tni je je da Si la -jd`i} ova kvim svo jim istu pom vi{eudo vo lja va onom ne -o bi~nom vje r o va nju,a ne r i je tko ga ~ujemood ne kih do ma}ih po -li ti~ara, da su utje ca jniakte ri glo ba lne po li ti -ke ve o ma za bo r a vni ipo sve ne sta lne pa`nje,pa da ih tr e ba sta lnopo dsje}ati na ne ke te -me ljne ~injenice izna{e no vi je po vi je sti.

S i la jd`i} je u new Yo r ku pru`iouzne mi r u ju}e svje do~anstvo opo li ti~kom sta nju u ze mlji ko ju

je ta mo pr e dsta vljao. na jva`ni je stva rije ipak re kao uspr kos svo joj na mje ri.ako bi smo htje li ozbi ljno shva ti ti nje -go vo svje do~anstvo, onda bi smo tr e ba -li vi{e vo di ti ra~una o ono me {to ni je re -kao ili {to je po dr a zu mi je vao ne go oono me {to je do i sta re kao. tek bi,mo`da, je dna po mno pr o ve de na ana li zaizre~enog i pre{u}enog izni je la na vi -dje lo na jva`ni je do pr i no se pr e dsje da va -ju}eg pr e dsje dni{tva po sr e dnom (vianew Yo rk) upo zna va nju stva r no sti uko joj `ivimo. ve o ma va`no je osvi je tli -ti i to u ko jem svo jstvu i sa ko jim le gi -ti mi te tom je Si la jd`i} na stu pio u na -jvi{em svje tskom fo r u mu. po go to voima ju}i u vi du da ovo ni je pr vi put da jeute kao svo jim ko le ga ma iz pr e dsje -dni{tva, ne sa~ekav{i nji hov po tpis nago vor ko ji je dr`ao u d`epu. na jve}i pr -o blem na{e stva r no sti uje dno je i na -jve}i pr o blem ko ji vi di mo u go vo ru pr -

e dsje da va ju}eg pr e dsje dni{tva. Za to jenje gov po li ti~ki istup pr i li~no va`an,za pr a vo ve o ma uzne mi r u ju}i. opet jeotvo r en, ali, mo`da, sna`ni je ne go ika -da pr i je, pr o blem ko ji se ti~e su{ti nskeambi va le ntno sti pr e dsta vni~ke de mo kr -a ci je s obzi r om na pi ta nja: u ime ko gase go vo ri i (o) ko me se go vo ri.gra|anstvo kao pr i ncip za sni va nja mo -de r nog po li ti~kog su bje kta pr e kr i va ve -lom sve pa r ti ku la r ne pr i pa dno sti, po putetni~kih i vje r skih.

Mo de r na dr`ava, pak, kao svoj pr i -ncip le gi ti mi te ta ima na ci o na li zam, kaoza htjev da se „etni~ke gr a ni ce ne ko sesa po li ti~kim“ (e. ge llner). bu du}i daje kod nas na ci ja isto {to i etni~ka za je -dni ca, ka da isklju~ite ovu za je dni cu kaogla vnog su bje kta iz va{ih po li ti~kihobra}anja, onda vam se taj su bje kt vr a -ti u obli ku utva re ko ja kr oz vas pr o go -va ra i ta ko ugro`ava le gi ti mi tet va{ihiska za. Si la jd`i} ni je go vo r io kaobo{nja~ki ~lan pr e dsje dni{tva ne go kaopr e dsje dnik dr`ave. (ako je go vo r io

ne u pu}eni ma, onda oni ni su uop}e mo -gli ni zna ti da je on bo{njak.) Me|utim,za to mu je ne do sta jao le gi ti mi tet: po -tpis ispod pro~ita nog pa pi ra na jma njejo{ je dnog, ako ne i dva ~lana pr e dsje -dni{tva. Ka da se sa te dr`avni~ke po zi -ci je po ku{ava da go vo ri u ime svihgra|ana, ali bez pr i sta nka na jvi{ih pr e -dsta vni ka Sr ba i Hr va ta, onda se upr a vogo vo ri kao bo{njak ko ji je uzu r pi r aosvo ju po zi ci ju.

S mi sao tro~la nog pr e dsje dni{tva(s pu nim le gi ti mi te tom) je ste dau ime dr`ave i nje nih gra|ana

mo`e go vo r i ti sa mo onaj ko ji je ovla{tenda go vo ri u ime dr u ge dvo ji ce pr e dsta -vni ka ra vno pr a vnih na ci ja. tek do go vorpr e dsta vni ka tr i ju na r o da otva ra mo -gu}no st da se go vo ri u ime svih gra|ana.pr e dsta vlja nje gra|ana kao gra|ana ubo sni je uvje to va no sa gla sno{}u pr e -dsta vni ka etni~kih za je dni ca. pr e dsta -vlja nje ze mlje u me|una r o dnoj po li ti ci,

da ka ko, na la`e da se go -vo ri u ime svih gra|anabiH. pr e dsta vnik je dnogna r o da, bez ustu plje nogma nda ta pr e dsta vni kadr u ga dva na r o da, ne male gi ti mi tet da to ~ini. pr -e ve li ka opa sno st se tukr i je: da se inte r e si ne -~ijeg vla sti tog na r o da pr -e dsta ve kao inte r e si svihgra|ana biH.

ne ma su mnje da je Si la jd`i}u ovo~ekanje na ra dma no vi}ev pr i sta nak(zbog gla so va ko je je do bio, Kom{i} jeda le ko su sr e tlji vi ji) mo glo izgle da ti kaouza lu dno ~ekanje na „entitetsko gla sa -nje“. Kao i pr i li kom nje go vog pr e tho -dnih istu pa u un-u i vi je}u evr o pe, po -vo dom ko jih su do ma}i sr pski po li ti~ariogor~eno pr o te sti r a li, pr e dsje da va ju}ije isko r i stio pr i li ku da svi je tu ka`e svo -ju isti nu o biH, pa {ta ko{ta da ko{ta.Svje tska go vo r ni ca se na taj na~inobi~no pr i gr li ka da se po bje gne iz ka -kvog ra tnog gr o tla. Fo r u mi de mo kr a -tskog svi je ta su ta ko ima li pr i li ku ugo -sti ti odbje gle pr e dsje dni ke iz ne r a zvi je -nog tre}eg svi je ta pr ed na je zda ma vo -jnih hu nti. ne ~udi da je ra dma no vi}ovim po vo dom pr i go vo r io Si la jd`i}uda je u un-u go vo r io „kao da je mi ni -star va njskih po slo va biH iz 1992. go -di ne“. ^ini se da na{ dr`avnik do i stavje r u je da je ovdje rat u pu nom je ku, alimo`e li se ta ko ne{to tvr di ti u ime svihgra|ana biH?! l

Ve­o­ma­Va@no­je osvi­je­tli­ti­i­to­u­ko­jemsvo­jstvu­i­s­ko­jim­le­gi­ti­mi­te­tom­je­Si­la­jd`i}­na­stu­pio­u­na­jvi{em­svje­tskomfo­r­u­mu.­Po­go­to­vo­ima­ju}i­u­vi­du­da­ovoni­je­pr­vi­put­da­je­ute­kao­svo­jim­ko­le­ga­maiz­Pr­e­dsje­dni{tva,­ne­sa~ekav{i­nji­hovpo­tpis­na­go­vor­ko­ji­je­dr`ao­u­d`epu

Za blu de uni la te r a lne odbr a neplu r a lnog dru[tva (prvi dio)

l kolumna

ug

o v

la

isa

vl

je

vi]

88/2010 27

Profesor filozofije na Sarajevskom univerzitetu

Page 28: Global - 01.10

Pi{e: Sevda CURO

Svakodnevne su prognoze da }e `ivotu BiH poskupjeti, odnosno da slije-di rast cijena osnovnih `ivotnih na-mirnica. Gra|ane najvi{e zabrinjava

poskupljenje bra{na. Od po~etka godine cijenebra{na neprestano rastu, a ulje je skuplje za vi{eod 50 posto. Cijene {e}era, mlijeka, ri`e, sira,soli, kafe i deterd`enata tako|er su svakog mje-seca sve ve}e. Ve}ina gra|ana te{ko prati trendposkupljenja. Primorani da osnovne namirnicepla}aju skuplje, odri~u se kupovine namirnicakoje nisu neophodne za prehranu.

Proizvo|a~i i trgovci pekarskih proizvoda,po isteku zaliha osnovnih sastojaka, najavlju-ju ve}e cijene hljeba. Budu}i da su zalihep{enice minimalne, nove cijene gra|ani moguo~ekivati brzo. Nakon toga, neminovno }e ra-sti cijene i ostalih proizvoda.

^ekaju}i nove cijene u potro{a~koj korpi,opre~ni su stavovi ima li zaista razloga za rastcijena. Dok proizvo|a~i tvrde da je to jedinina~in za odr`avanje proizvodnje, ekonomisti subli`e stavu Udru`enja potro{a~a prema kojemje to novo boga}enje proizvo|a~a bez realnogosnova. Potro{a~i koji se o{tro bune svim po-skupljenjima i ogor~eni dosada{njim iskustvi-ma prema kojima se vlast u na{oj zemlji nije br-inula zbog novih visokih cijena, proizvo|a~e itrgovce mole da ne di`u cijene hrane.

Umjetnost pre`ivljavanja„Udru`enje potro{a~a apelira na sve proi-

zvo|a~e i na sve trgovce da imaju u vidu situ-aciju u kojoj se gra|ani nalaze. Ve}ina ljudi una{oj zemlji jedva pre`ivljava. Sigurno je toda neka njihova poskupljenja ne}e nai}i nadobre i `eljene reakcije. Sumnjam da }e trgo-vci vi{e zaraditi. Zaboravljaju da gra|ani ne-maju novaca i da }e, vjerovatno, nakon novihcijena znatno manje kupovati“, podsje}a Go-rdana Buli}, predsjednica Upravnog odboraSaveza udru`enja potro{a~a BiH.

Potro{a~i okrivljuju vlast za nebrigu. „UBiH je prava umjetnost `ivjeti. Prema na{improcjenama, prosje~na neto pla}a u BiH je oko800 KM, a potro{a~ka korpa za ~etvero~lanuporodicu oko 1.000 KM. I pored toga, u ovompredizbornom stresu svi bi da omaste brk, iuvoznici i prera|iva~i. Znate, ova situacijamo`e koristiti i vlastima. Gra|ani su u panici,

pa kupuju i vi{e nego {to mogu. Nastoje napr-aviti zalihe i tako izbje}i prvi val poskupljenja.Sve to, naravno, dodatno puni prazne bud`ete,jer se PDV ranije ubire. Ja se samo pitam za {ta}e se taj novac iskoristiti. Sigurno ne}e oti}i zastimulans doma}oj proizvodnji. Sigurnost zagra|ane ne postoji, jer je vlast nije osigurala“,procjenjuje Buli}.

Osim poskupljenja hljeba, u Savezu se pr-otive i poskupljenju mlijeka i mesa, jer tvrdeda tih proizvoda BiH proizvodi dovoljno.Ekonomisti ih podr`avaju i obrazla`u za{tonema razloga za rast cijena.

„Argumentacija za poskupljenja bra{na ipekarskih proizvoda veoma je upitna. Dugo-ro~nije gledano, jasno je da poreme}aji na svje-tskom tr`i{tu neminovno moraju negativno dje-lovati i na cijene prera|evina `itarica u BiH tesu poskupljenja krajem godine i kasnije sasvimrealna. Me|utim, trenutno nema porasta ula-

znih tro{kova po ovom osnovu, jer svi ozbiljniproizvo|a~i moraju imati zna~ajne zalihe po ra-nijim cijenama. Dakle, trenutno i u neposrednojbudu}nosti ve}ina poslovnih subjekata u ovojdjelatnosti ne bi trebala imati nikakvog realnogosnova za poskupljenje, posebno ne zna~ajnije,ukoliko se ne pojave neki dodatni problemi“,obja{njava Igor Gavran, ekonomski analiti~ar.

U @itozajednici BiH, iako znaju da }e po-ve}anje cijena izazvati negodovanje svih gra-|ana, ne odustaju od poskupljenja. Istovremeno,vlasnici pekara strahuju da bi moglo nestatibra{na. U @itozajednici BiH najavljeno posku-pljenje pravdaju rastom cijena p{enice na evro-pskim berzama. Dok je u Evropi tona p{enice240 eura, u okru`enju je 190 eura. Doma}a pro-izvodnja ne mo`e zadovoljiti potrebe bh. tr`i{ta,nego je osu|ena na uvoz po nepovoljnim uvje-tima, jer je poskupljenje p{enice na svjetskomtr`i{tu dodatno ugrozilo polo`aj prera|iva~ap{enice i proizvo|a~a pekarskih proizvoda.

„Cijene moraju porasti, tu nema dvojbe.Poskupljenje je bilo i na berzama. Mi smatra-mo da su predstavnici mlinsko-pekarske indu-strije iscrpili sve svoje rezerve. Zbog toga je,u skladu s porastom cijene p{enice, nu`no po-skupljenje bra{na i hljeba, to je jedini na~in daova industrija opstane. Bez novih cijenamo`emo staviti klju~ u bravu mnogim mlino-vima. Ovdje se mo`e govoriti o neradu dr`avei njenih institucija koje imaju zakonske obave-ze da osiguravaju i reguliraju da sistem ponu-de i potra`nje na tr`i{tu bude stabilan“, ka`edirektor @itozajednice BiH Alija [abanovi}.

U pekarskoj industriji ve} upozoravaju nanesta{icu bra{na. Zbog lo{ih vremenskih prili-ka i poplava, doma}i prinos je s ~etiri tone pohektaru upola smanjen. „Na tr`i{tu je velika

GLOBAL 88/201028

� GRA\ANI NA IVICI BIJEDE KKOO JJEE NNAAJJOODDGGOOVVOORRNNIIJJII ZZAA NNOOVVII VVAALL PPOOSSKKUUPP

“POSKUPLJENJA, PREMA REALNIM ekonomskimparametrima, ne bi smjela biti nagla i drasti~na. Svaki druga~iji razvoj situacije zna~io bi direktnu odgovornost vlasti, jer je dopustila zloupotrebe i neopravdane poreme}aje na tr`i{tu te propustila primi-jeniti zakonske i druge mehanizme za reguliranje cijena i ubla`avanje posljedica“, ka`e ekonomist Igor Gavran

U NAREDNIM mjesecima gra|ani Bosne i Herce

TIRAK: Nekim proizvodima cijene su

nelogi~no porasle

Neizbrisiv trag prema Vladi FBiH

Page 29: Global - 01.10

nesta{ica bra{na. Mi se trudimo da ga osigura-mo dovoljno, ali doma}i mlinari nemaju `ita.Znate, mi moramo osigurati osnovnu sirovinu.To zna~i da ga mi moramo uvoziti, a - kako vi-dite - u svijetu cijene stalno rastu. Ponovo ra-zmi{ljamo o direktnom uvozu. Bra{no je po-skupjelo za 40 posto, to zna~ajno utje~e i nanas“, obja{njava Meho Ali}, izvr{ni direktorAspeka, i izra~unava: „Okvirno, moja o~ekiva-nja su da }e osnovna vekna hljeba brzo posku-pjeti. Da bismo za{titili osnovno poslovanje,cijene bi mogle porasti za oko 10 do 15 posto.“

Velika nesta{ica bra{na

Vlast odnosno predstavnici Federalne vla-de optu`uju pekare da su opravdanje za novaposkupljenja na{li na svjetskim berzama. Tvr-de da za enorman i ishitren rast cijena u BiHnema osnova te da njihove najave nemaju opr-

avdanje. „Mislim da u ovom trenutku za takvubrzu i promptnu reakciju nema razloga. Istinaje da je cijena p{enice u posljednje vrijemezna~ajno porasla, me|utim, istina je i to da jeposlije `etve cijena p{enice i u BiH i u Hrva-tskoj bila po 25 feninga i da je bilo u dovoljnimkoli~inama. Treba sjesti i vidjeti, ali za brzu re-akciju, brzo poskupljenje, mislim da nije vrije-me“, smatra Damir Ljubi}, federalni ministarpoljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva.

Federalni inspektori }e u narednim danimaiza}i na teren. Sumnjaju da su poskupljenja ne-kih proizvoda potpuno neosnovana. „Ima ne-kih proizvoda kojima su cijene nelogi~no por-asle. Evo, recimo, bra{no, po cijenama po ko-jima se prodaje mislimo da nije uredu, da ne bismjelo biti toliko skupo. Svakako }emo to ispi-tati. Tako|er, cijene {e}era nam isto tako nisujasne. Sumnjamo da su neopravdano visoke“,upozorava direktor Federalne uprave za inspe-kcijske poslove Ibrahim Tirak. I dok trgovciopravdanje i za{titu tra`e u slobodi formiranjacijena, inspektori tvrde da imaju mogu}nost dazaustave neopravdan rast cijena. Podsje}aju dasu kazne do 5.000 KM, da imaju mogu}nostpovratka ili oduzimanja dobiti.

Dok i iz Federalne vlade tvrde da novimcijenama proizvo|a~i prikrivaju vlastite gubi-tke, proizvo|a~i optu`uju vlast da je odgovo-rna za poskupljenja, jer nije osigurala robnerezerve. U Federalnom ministarstvu trgovinetvrde da na osnovu svojih kalkulacija, odno-sno mar`i, trgovci mogu sniziti cijene. S pe-karima se ne sla`u ni poljoprivrednici kojitvrde da hljeb ne smije poskupjeti. Podsje}ajuda su trenutne cijene formirane kada je p{eni-ca ko{tala 58 feninga, a sada je 38 feninga.

Potro{a~i, trgovci i ekonomisti se sla`u da jeza novonastalu situaciju najodgovornija vlast.U vrijeme krize svi o~ekuju da robne rezerveposlu`e svrsi. Me|utim, o njima se u na{oj ze-mlji malo govori. „Intervencija vlasti putem ro-bnih rezervi i rastere}enjem privrede bi posku-pljenja mogla sprije~iti ili barem ubla`iti i u ka-snijem periodu. No, dosada{nji odnos vlasti pr-ema privredi ne daje osnova za optimizam.Tr`i{ni mehanizmi, bez intervencije vlasti, ne-minovno vode do poskupljenja u ovakvim oko-lnostima, ali ona, prema realnim ekonomskimparametrima, ne bi smjela biti nagla i drasti~na.Svaki druga~iji razvoj situacije zna~io bi dire-ktnu odgovornost vlasti, jer je dopustila zloupo-trebe i neopravdane poreme}aje na tr`i{tu te pr-opustila primijeniti zakonske i druge mehani-zme za reguliranje cijena i ubla`avanje poslje-dica za privredu, pa time i na same potro{a~e“,zaklju~uje ekonomist Igor Gavran.

Sli~no razmi{ljaju mnoge njegove kolege.„U krajnjoj liniji, uvijek je kriva vlast. U ovojsituaciji logi~no se name}e pitanje kako poje-ftiniti kruh u ovoj zemlji. To je su{tinsko pita-nje, jer pojeftinjenje kruha simbolizira i ma-nje cijene svih drugih namirnica, a, u ko-na~nici, i manje tro{kove `ivota. Me|utim,

kod nas se vlast uvijek bavi drugim pitanjima,‘va`nijim’ od pojeftinjenja kruha“, smatraekonomski stru~njak Vjekoslav Domljan.

Potro{a~i podsje}aju da u BiH cijene rastuzbog svih turbulencija na svjetskom tr`i{tu. Pr-imje}uju da nakon svakog svjetskog poskuplje-nja cijene i u BiH porastu, a da pritom pad cije-na na svjetskom tr`i{tu na{a zemlja uglavnomne prati. Podsje}aju da je hljeb prije tri godineposkupio za 20 feniga, a da u me|uvremenu,nakon prestanka krize, nikada nije pojeftinio. Usjeni najava poskupljenja hljeba koje najvi{eti{ti gra|ane poskupjeli su ili }e uskoro, najvje-rovatnije, poskupjeti svi ostali prehrambeni pr-oizvodi. U narednim mjesecima gra|ani moguo~ekivati i ve}e cijene energenata.

A s novom godinom sti`u i ve}e cijene ci-gareta. �

GLOBAL88/2010 29

LLJJEENNJJAA

govine mogu o~ekivati i ve}e cijene energenata

OGOR^ENI potro{a~i o{tro se bune zbog novih poskupljenja

GAVRAN: Argumentacija za poskupljenja bra{na i pekarskih proizvoda veoma je upitna

LJUBI]: Treba sjesti i vidjeti, ali za brzoposkupljenje mislim da nije vrijeme

Page 30: Global - 01.10

Pi{e: Azra UGLJE[[email protected]

Foto: Samir SALETOVI]

Prema zvani~nim statistikama,u BiH `ivi oko milion siro-ma{nih, {to predstavlja skorotre}inu stanovni{tva, a ve}inu

njih ~ine djeca. Istovremeno, u na{oj dr`avije, prema podacima Agencije za rad i za-po{ljavanje, 516.172 nezaposlenih, od ~egaje 50,37 posto `ena! No, vladaju}i esta-bli{ment ovi porazni podaci previ{e ne ta-ngiraju, pa }e tako, bez imalo srama, javno,pred kamerama, re}i „kako u na{oj zemlji`ivi veliki broj ‘zadovoljnih’“?!

Predsjednika SDA Sulejmana Tihi}a, ~ijase famozna izjava data u emisiji 60 minuta

danima prepri~avala, ne dodiruju ispovijestiljudi koji svoj kruh zara|uju na ulici, na istina~in kao {to ga u gr~evitoj borbi za ostanaku vlasti ne poga|aju bijeda i siroma{tvo sta-novnika koje svakodnevno mo`e uo~iti.

Pla}a od 83,6 KM!?Vladaju}e stranke i njihovi lideri direktno

su odgovorni {to se broj gladnih u dr`avi izgodine u godinu pove}ava, a - prema rezulta-tima analize Svjetske banke objavljenim u au-gustu - 18,9 posto gra|ana `ivi ispod linije si-roma{tva (skoro 20.000 ljudi radi za 83,6 KMmjese~no i oni se nalaze u „ekstremnom siro-ma{tvu“). Zbog toga je BiH na prvom mjestuu kategoriji zemalja s visokom stopom siro-ma{tva, iza sebe je ostavila ~ak i Albaniju, dane spominjemo Srbiju, Makedoniju, Crnu

Goru... @ivotni standard u Hrvatskoj za nas jepostao nedosti`an.

Ko su zadovoljni o kojima je govorio Ti-hi}, nije te{ko zaklju~iti. To su ~lanovi vlada,parlamentarci i njihove porodice, kao idr`avna birokracija, ljudi koji se svojim sigu-rnim mjese~nim primanjima daleko izdvajajuiz prosjeka. Naravno, beskrupulozni politi~arivode neke svoje statistike po kojima je ve}ina

ljudi „zadovoljna“. Da to nije istina, potvr|ujesve ve}i broj ljudi u narodnim kuhinjama,me|u kojima je zaprepa{}uju}i broj mladih.

Donedavno se mislilo da su siroma{ni ugla-vnom ljudi slabijeg obrazovanja i romske poro-dice, ali situacija se drasti~no promijenila to-kom posljednje decenije i sada sve vi{e obrazo-vanih ljudi te{ko dolazi do bilo kakvih sredsta-va za `ivot. Razlog je korupcija uslijed koje je

GLOBAL 88/201030

� S NADOM U BOLJU BUDU]NOST EEKKIIPPAA GGLLOOBBAALLAA PPOOSSJJEETTIILLAA NNEEKKEE OODD HHIILLJJAA

U BiH JE, prema podacima Agencije za radi zapo{ljavanje, 516.172nezaposlenih, od ~ega je50,37 posto `ena! No, vladaju}i establi{ment oviporazni podaci previ{e netangiraju, pa }e tako, bezimalo srama, javno, predkamerama, re}i „kako una{oj zemlji `ivi veliki broj ‘zadovoljnih’“

Kada nezadovoljnevlast “ne vidi”

ORIJANA STOJANOVI]: I u siroma{tvuzadr`ala ponos

DA BI OVI izbori zaista mogli biti povijesni za dr`av

Page 31: Global - 01.10

te{ko ne{to posti}i na po{ten na~in, ~ak i zaobi~nu potvrdu potrebna je veza. Osobama ko-je `ive u takvoj situaciji nerijetko je ispod ~astida tra`e pomo}, ~ak i od svojih kom{ija.

Jednu takvu osobu, Sarajku Orijanu Stoja-novi} (55), zatekli smo u njenom domu u Po-fali}ima. U ku}erku za koji ka`e da je {upakoju joj je posudio djever `ivi zajedno smu`em bez ikakvih primanja. Prije rata`ivjeli su u iznajmljenom stanu u Hrasnici i

GLOBAL88/2010 31

DDAA OOBBEESSPPRRAAVVLLJJEENNIIHH SSAARRAAJJEEVVSSKKIIHH PPOORROODDIICCAA

ISTRO[ENE CIGARETEna rukama

siroma{ne `ene

SVE VI[E korisnika narodnih kuhinja

KKOO IIMMAA PPOONNOOSSAA,, NNEEMMAA HHLLJJEEBBAA

@ivi oddje~ijeg doplatka

UU NNAA[[OOJJ ZZEEMMLLJJII veliki je broj djecekoja nemaju zdravstveno osiguranje, a`ive u siroma{tvu. Oni moraju pla}ati~ak i vakcine koje su obavezne za zdr-avstveno osiguranje djece. Neke od tihporodica ~iji su roditelji osigurani prekobiroa dobivaju tek 39 KM mjese~nodje~ijeg doplatka. Sarajka Mersiha Kr-vavac godine provodi brinu}i se ho}e liona i njena porodica, uklju~uju}i i dvo-mjese~nu bebu, imati {ta za jesti.„Zavr{ila sam za slasti~ara prije desetgodina, ali nikada me niko nije zvao dami ponudi posao. Imam jo{ dvoje dje-ce koja idu u {kolu i te{ko mi je jer immoram sve sama osigurati, a ni mu`ne radi. Evo, sada imam i malu bebu...Za garderobu se nekako i sna|em, aliza hranu mi je najte`e, a djeca morajujesti“, govori Mersiha. Istina, mnoge{kole osiguravaju besplatne u`ine iud`benike za djecu slabijeg materija-lnog stanja, ali da bi ih dobili, moraju

se i izjasniti kao siroma{ni. Mnogimaod njih to te{ko pada, pa sva pomo}uglavnom ode romskoj djeci, koja~esto i prije vremena napuste {kolu.Ostali su prepu{teni sami sebi, da se„sna|u kako znaju“, a nastavnici rijetkokada povedu inicijativu da se pomo-gne i onoj djeci ~iji roditelji nemaju hra-brosti da tra`e pomo}.

MERSIHA KRVAVAC: Nema posla za slasti~are

u, mo`e se zaklju~iti i iz razgovora s ovim ljudima

Page 32: Global - 01.10

da im u pomo} nije usko~io bliski ~lan poro-dice, danas bi bili na ulici. Iako njen mu` po-ne{to zaradi „sa strane“, to nije dovoljno ni zapre`ivljavanje. Na{a sagovornica koja imavi{u stru~nu spremu po svoje skromne obrokeide u Narodnu kuhinju, koja se jedina brine daljudi ne umru od gladi.

„Ponedjeljkom nam daju makarone, utor-kom ri`u, srijedom grah, pa ~etvrtkom opetri`u, a petkom grah i konzerve za vikend“,govori Orijana. Od sina i k}erke, ka`e, neo~ekuje pomo}, jer i oni sklapaju kraj skrajem, a od drugih ne}e ni da tra`i jerje „stid re}i da nema“. U svemu ovomezadivljuju}e je koliko po{teni ljudi kojinemaju novca imaju ponosa i dr`e dosvog obraza, za razliku od nekih poli-ti~ara koji su ga davno izgubili.

Tihi} nema veze s narodom

„Zavr{ila sam Vi{u upravnu {kolu inikada mi niko nije ponudio posao. Ka-da ih pitam zbog ~ega, ka`u mi - ti ima{55 godina i tra`i{ posao?! A ja njih pi-tam, {ta je bilo kada sam imala 43? I {tagod da sam poku{ala, gdje god da sampokucala, sva vrata su bila zatvorena. Izamislite kako je meni koja sam relati-vno {kolovana da sada tra`im ne{to oddrugih? Ne mogu stvarno, radije }u sjediti kodku}e i gladovati nego moliti za pomo}“, ka`eOrijana pokazuju}i na poluispu{ene cigare ko-je kri{om pokupi od ljudi s kojima se na|e udru{tvu. Za vrijeme dok joj mu` radi „privat-no“, za dnevnicu od dvadesetak maraka, jedi-no dru{tvo joj je TV. Nismo mogli da je ne pi-tamo da li je ~ula nedavnu izjavu SulejmanaTihi}a o „zemlji u kojoj `ive zadovoljni ljudi“.

„On nema blage veze ni s ~im, najmanje s

narodom. Neka do|e malo pred Narodnu ku-hinju pa neka vidi koliko nas je ‘zadovo-ljnih’“, poru~ila je ova Sarajka lideru SDA,dodaju}i kako se nada da je do{lo vrijeme dai mi svojim „glasi}em“ ne{to promijenimo.

Uostalom, da bi moglo biti velikih promje-na, predvi|aju mnoge relevantne ankete, a nakoncu te`inu imaju i izjave predstavnika CIK-a i nevladinih organizacija o „faktoru izne-na|enja“ koji bi se mogao dogoditi 3. oktobra.

Ekipa Globala nekoliko dana pred izbore

obi{la je mnoge dijelove Sarajeva da bi se nalicu mjesta uvjerila kako danas `ivi „obi~an“svijet. Da li im je dobro ili vjeruju kako je,kona~no, do{lo vrijeme za radikalne promje-ne u dru{tvu i politici.

Iako vladaju}i establi{ment ima obraza datvrdi da su proteklih godina unaprijedili soci-jalnu za{titu i omogu}ili za{titu najranjivijihkategorija stanovni{tva, situacija koju smozatekli na terenu pokazuje suprotno. ^ak su i

porodice poginulih boraca prepu{tene samesebi. U posljednje vrijeme sve vi{e demobili-ziranih boraca gubi bitku za `ivot; {to zbogte{ke situacije i nepravde s kojima su suo~eni,a {to zbog nedostatka adekvatne njege onihkoji su u ratu ostali invalidi.

Slavica Bo`i} prije dva mjeseca ostala jebez supruga Avde, demobiliziranog borca iRVI iza kojeg su joj ostale dvije k}erke; od~etrnaest i sedamnaest godina. „Avdo nijemogao trpjeti nepravdu, dok je mogao, borio

GLOBAL 88/201032

� S NADOM U BOLJU BUDU]NOST

VLADAJU]I establi{ment ima obraza da tvrdi d

AJ[A G: Nemam novca ni da odem kod ljekara

IAKO VLADAJU]I establi{ment ima obrazada tvrdi da su proteklih godina unaprijedilisocijalnu za{titu i omogu}ili za{titu najranjivijih kategorija stanovni{tva, situacija koju smo zatekli na terenu pokazuje suprotno. ^ak su i porodice poginulih boraca prepu{tene same sebi. Uposljednje vrijeme sve vi{e demobiliziranihboraca gubi bitku za `ivot, {to zbog te{kesituacije i nepravde s kojima su suo~eni, a{to zbog nedostatka adekvatne njege onihkoji su u ratu ostali invalidi

DU[KO KAPETANOVI]: Bra~nipar `ivi od prodaje doma}ih jaja

Page 33: Global - 01.10

se protiv nje. Bio je previ{e iskren, nije seznao pretvarati“, pri~a nam pedesetjednogo-di{nja Slavica, koja nije stigla ni „oplakati“mu`a kada je shvatila da se mora boriti sa si-lnom papirologijom da je ne bi izbacili izku}e i da bi k}erkama osigurala o~evu penzi-ju. Dugo joj je trebalo, pri~a nam, da mu`a„odjavi“. Najvi{e je boli {to je nakon mu`evesmrti zaboravljena od svih.

„Djecu moram poslati u {kolu, a niko mene pita mogu li im dati koju marku da ne{to

kupe za jesti dok traje nastava. Niko me ne pi-ta ni imam li para za knjige, garderobu, voznukartu...“, pri~a nam kroz suze. Da bi dobilazaostalu invalidninu i podnijela molbu za sta-narsko pravo nad ku}om koju imje neposredno nakon rata dodijeli-la op}ina, mora podnijeti gomilupapira i, naravno, platiti sve ovje-re. A da bi to uradila, mora {tedjetina hrani.

„Ja se ne brinem za sebe, alizabrinuta sam za svoje k}erke,one ne mogu `ivjeti samo od hlje-ba. [to se ti~e odje}e, nekadane{to i dobijemo, ali najte`e mi jeza hranu. U ku}i je dosta vlage istrah me da sve to ne po~ne utje-cati na zdravlje moje djece, jersamo zbog njih `ivim“, kazalanam je Slavica. Na pogor{anjezdravstvenog stanja njenog mu`autjecala je, osim bezuvjetne ku}eu kojoj `ive, i nebriga ljekara ko-ji su mjesecima lije~ili njegovaplu}a, da bi tek poslije Avdine smrti ustano-vili da je on ustvari imao sr~anih problema ida su ga trebali poslati kardiologu?!

Star za posao, mlad za penziju

Posla za ljude Slavicinog godi{ta u ovojzemlji nema, {to i nije iznena|uju}e, jer uBiH odavno nema posla ni za mlade. No, ukakvoj se apsurdnoj situaciji nalaze ljudi sre-dnjih godina slikovito nam je do~arao Du{koKapetanovi} iz naselja Doglodi, koji je prijerata vi{e od dvadeset godina radio za Tehno-grad, poslije toga je bio pripadnik ArmijeRBiH, gdje mu se, tako|er, ra~una sta`.Me|utim, s obzirom da je firma u kojoj je pr-

oveo svoju mladost propala, poku{ao je do}ido novog posla, ali uzalud. Ni 27 godina ra-dnog sta`a, koliko ka`e da ima, nije dovoljno~ak ni za privremenu penziju.

„Kada sam na birou pitao ima li posla,odgovorili su mi da sam star, a kada sam pi-tao imam li pravo na penziju, rekli su da sammlad za penzije.“ Ovaj ~ovjek provodi danesa suprugom, uzgaja koko{i, a bra~ni par `iviod prodaje doma}ih jaja. Du{kova suprugaAn|elka ka`e da imaju golem problem - izanjenog oca ostala im je ku}a, ali da bi je pre-vela na sebe, suo~ena je s problemima koji unjenoj situaciji izgledaju nerje{ivi. „Da bihoti{la do grada, treba mi karta, da bih predalapotvrdu, treba mi novac dok sve iskopiram,ovjerim... Nema ni{ta besplatno, a najgore jekada moram i po dvaput i}i na isto mjesto iganjati iste papire...“, obja{njava ona.

U naselju Boljakov Potok zatekli smo sta-ricu Aj{u G., koja u tro{noj ku}ici `ivi s k}er-kom i sinom. Pokazuje na svoje izranjavaneruke od rada. „Nedavno sam operirana i tre-bala bih le`ati, ali ne mogu, moram pomo}ik}erki, ne mo`e ona sve...“, govori kroz suzeova starica pokazuju}i na pove}u koli~inu kr-ompira ispred sebe. Svi ku}ni poslovi padajuna k}erku koja je, tako|er, zavr{ila {kolu, alinema posla. Ne mo`e ni izlaziti i biti sa svo-

jim vr{njacima jer mora da poma`e majci. Za-jedno spavaju u jednom sobi~ku, a nemaju pr-avo ni na kakvu socijalnu pomo}.

Ovakvih primjera u glavnom gradu BiH icijeloj dr`avi je veoma mnogo, a prvenstvenozahvaljuju}i kriminaliziranim i potpuno soci-jalno neosjetljivim politi~kim liderima, kojisvih 15 poratnih godina narod zavaravajula`nim obe}anjima - sve ih je vi{e. Da bi oviizbori zaista mogli biti povijesni za dr`avu,mo`e se zaklju~iti i iz razgovora s ovim ljudi-ma koji, kao i desetine hiljada obespravljenihu ovoj dr`avi, vjeruju kako je, kona~no, do{lovrijeme za svrgavanje kriminaliziranog vla-daju}eg establi{menta. �

GLOBAL88/2010 33

a su omogu}ili za{titu najranjivijih kategorija

SLAVICA BO@I]: Supruga demobiliziranog borcaostala sama s djecom

NEUVJETAN STAN u kom `ive starica i njena k}erka

Page 34: Global - 01.10

GloBal

Od na br e kla nov~ani ka na br e kla pa -met. (ivan Ra os)

V e li ke ze mlje mo gu, ako `ele,za tvo r i ti svo ja tr`i{ta i svo jeeko no mi je. ima ju te r i to r i ju, re -

su r se i sta no vni{tvo. Ne mo r a ju ovi si ti ova njskim tr`i{ti ma. Si tu a ci ja ma lih ze -ma lja, od ko jih je po lo vi ca na sta la po sli -je 1970, dr u ga~ija je. Zbog ma le no sti te -r i to r i je ne ma ju do vo ljno tu ze mnih re su r -sa. i sta no vni{tvo je ma lo br o jno, pa tvr -tke ne mo gu ima ti ve li ku pr o i zvo dnju zatu ze mno tr`i{te. S dr u ge str a ne, gra|ani`ele br o jne pr o i zvo de (naftu, ju`no vo}e,ka vu, li je ko ve itd.) ko je se mo ra uvo zi ti.Da se osi gu ra nji hov uvoz, mo ra se izvo -zi ti tu ze mna do bra. ino do bra se, do du{e,mo gu do bi ti i na kr e dit, ali ne za du go.Uvoz se, u ko na~ni ci, mo ra pla ti ti izvo -zom. Sto ga ma le no st tje ra na izvoz.

Ma le ze mlje sa sr e dnjim do ho tkom,a ta kva je BiH, mo r a ju, ako `ele bo lji`ivot, ima ti izvo zom vo|en ra zvoj. Tr e -ba uzi ma ti od svi je ta {to on ima (ideje,te hno lo gi je), a da va ti mu se {to on tra`i(proizvode i uslu ge). Do vo ljno je ba ci tipo gled na str u ktu ru bh. izvo za i vi dje ti{to BiH izno si na svje tsko tr`i{te, pa za -klju~iti ka kvi su rad i `ivot nje nihgra|ana. No, na jpr i je da vi di mo ima li se{to ja mi ti iz eko no mske te o r i je i pr a ksegle de zna~aja izvo za za bo lji tak na ci je.

Je dni, pr i mje r i ce Da vid Do llar i aa rtKr a ay, na la ze zna~ajnu ve zu izme|u tr -go vi ne i eko no mskog ra sta. Dr u gi, npr.Fr a nci sco Ro dr i gu ez i Da ni Ro dr ik, ko jisu na pi sa li „vodi~ za ske pti ka“, tvr de da„nema uvje r lji vih do ka za da je tr go vi -nska li be r a li za ci ja pr e dvi di vo po ve za nas usli je|uju}im eko no mskim ra stom“.Je di na ve za ko ja po sto ji, ka`u, je ste daze mlje ru{e ta r a be kad po sta nu bo ga te ido me}u da je eko no mski ra st ~esto na -sta jao iza tr go vi nskih ba r i je ra.

O sta vlja ju}i po str a ni eko no me tr -i jske stu di je ko je izu~ava ju vi{eze ma lja isto do bno, br o jne stu -

di je ze ma lja-slu~aje va, tj. po je di na~nihze ma lja, po ka zu ju da tr go vi nska li be r a li -za ci ja i otvo r e no st tr go vi ni po ve}ava judo ho dak. ^ak i ako izvje sna sko r i jaistra`iva nja ba ca ju su mnju na ja~inu teve ze, op}i je do jam da va njska tr go vi naima po zi ti van u~inak na eko no mski ra st,po se bi ce ze ma lja s ma lim tu ze mnimtr`i{tem. To su na jbo lje po ka za la ~etirima la azi jska ti gra (Hong Ko ng, Si nga pur,Ta jvan i Ju`na Ko r e ja), ~iji se izvoz od1960-tih do 2000-tih po ve}ao 155 pu ta,sa 4,6 na ~ak 715 mi li ja r di US$.

izvoz po gla vi sta no vni ka BiH jedvo str u ko ni`i ne go kod ze ma lja ka -ndi da tki nja za EU (Makedonija i Hr va -tska) i je da na e st pu ta ne go kod na pr e -dnih tr a nzi ci jskih ze ma lja (Slova~ka i

Slo ve ni ja). No, to je je dna di me nzi japri~e. i uvoz se mo ra po ve}ava ti. Ci ljizvo zom vo|enog ra zvo ja ni je na pr o -sto po ve}ati tr go vi nski su fi cit i de vi znere ze r ve (kao {to se ne ko} sma tr a lo, po -gla vi to u do ba me r ka nti lnog ka pi ta li -zma), ne go po stu pno po ve}ava ti pr o -du kti vnu upo sle no st, po ve}ava ti uvoz iizvoz i, u ko na~ni ci, ostva r i va ti br`i ra -st i ve}e bla go sta nje na ci je.

BiH mo`e zna~ajno po ve}ati svojizvoz, jer ima niz ko mpe ti ti vnih pr e dno -sti. Ge o str a te{ka lo ka ci ja, tj. bli zi na eu r -o pskih i me di te r a nskih tr`i{ta, sna`naindu str i jska tr a di ci ja, re la ti vno obi lje pr -i r o dnih re su r sa (vode, {ume, ne za ga|enatla, po go dan kli mat), br o jne ne ko me r ci -ja li zi r a ne ino va ci je i vi{ede ce ni jske pr o -i zvo dne ve ze s ko mpa ni ja ma na jr a zvi je -ni jih ze ma lja. Do vo ljno se pr i sje ti ti da jeBiH (kao dio Ju go sla vi je) bi la je dna odsve ga dvi je va nblo ko vske ze mlje svi je tako je su, u ra zdo blju do pa da Be r li nskogzi da, pr o i zvo di le bo r be ne avi o ne.

No, etni~ko ~i{}enje, plja~ka{ka pr i -va ti za ci ja i ne o dmje r e na va njsko tr go vi -nska li be r a li za ci ja su uni{ti li br o jne ko -mpa ni je ili im je, ako su pre`ivje le,uni{te no pam}enje. Ne zna ju vi{e pr o i -zvo di ti {to su ne kad pr o i zvo di le. po r a di

ra za r a ju}eg obr a zo va nja (koje ra|a svego re me nad`ere, di r e kto re, mi ni stre, pr -o fe so re, su ce, de ka ne itd.) i ra spa da ju}etr a nspo r tne infr a str u ktu re ko ja sve vi{euspo r a va do tur ro be dok svi jet po ve}avabr zi nu, ko nku r e ntno st bh. eko no mi jesna`no sla bi. izvoz je spao na ne ko li koko mpa ni ja (100 ko mpa ni ja da je 2/3izvo za), ne ko li ko ze ma lja (3/4 izvo zaodla zi u ze mlje tr o ku ta Rim - Be r lin -Beograd) i ne ko li ko ko nte jne r skih po lu -pr o i zvo da (aluminij, `eljezo i ba lva ni).izvoz vi so ke te hno lo gi je ~ini 3% uku -pnog izvo za indu str i jskih pr o i zvo da. Tr -e ba ga ba r em utr o stru~iti.

Udio pr e ra|iva~ke indu str i je izno sioko 11% br u to-do ma}eg pr o i zvo da, akod upo r e dnih ze ma lja 20-25%. Na kon

pr vog va la indu str i ja li za ci je pod gr o fomKalla yjem i dr u go ga pod mar{alom Ti -tom BiH tr e ba tre}i val indu str i ja li za ci je.Ve li ka pr e pr e ka su te le ko mi ~ija je eko -no mska efi ka sno st ni ska, a etno-ka r te -lski po lo`aj ne u pi tan, pa su ci je ne uslu -ga za stra{uju}e vi so ke. Oni su be dem ra -zvo ju info r ma ci o no-ko mu ni ka ci o nogse kto ra ze mlje, klju~nog se kto ra mo de r -ne eko no mi je. S dr u ge str a ne, va njskookru ̀ e nje je po sta lo u ne kim aspe kti mana klo nje no ma lih ze mlja ma. Je dan no viskup uslu ga je po stao pr e dme tom tr go -va nja za hva lju ju}i na pr e ci ma u info r ma -ci o no-ko mu ni ka ci o nim te hno lo gi ja ma.Uslu ge se mo gu do bi ti iz je fti ni jih va -njskih izvo ra, iz tvr ta ka ma le nih i uda -lje nih ze ma lja. To stva ra no ve pr i li ke.

B h. eko no mi ja se mo ra pr e se li ti smje sta na mre`u i ra zvi ti pr o i -zvo dnju no vih, dr u ga~ijih pr o i -

zvo da. Te`ina pr o i zvo da i br u to-do -ma}eg pr o i zvo da se tr e ba sta lno sma nji -va ti. No, ze mlja ima pr o blem lju dskihre su r sa. pu no je ve}i br oj d`ipa{a, ~ijibr oj sla bog obr a zo va nja sve vi{e ra ste,ko ji sma tr a ju da je opi plji vo (zgrada, au -to) va`ni je od ne o pi plji vog (informacije,zna nje), ka ko sma tr a ju ~ipa{i. D`ipa{imi sle da se eko no mi jom mo`e upr a vlja -ti kao {to se upr a vlja se o skom fa r mom,ta{na-ma{na fi r mom ili pr i gr a dskom ba -nko vnom po dru`ni com. Ne ra zu mi ju daeko no mska pr a vi la ko ja vr i je de na mi -kro ra zi ni ne vr i je de na ma kro ra zi ni.

Ta su ra zmi{lja nja pr e dzna nstve na(zato im i ko je ka kve sveu~ili{ne di plo -me pu no zna~e). iz ra zdo blja su od ada -ma do ada ma Smi tha (1776), kad se po -na{anje eko no mi je i dr`ave po i ma lo kaopo na{anje tr go vca ili po ljo pr i vr e dni ka.Ta kva me r ka nti lna lo gi ka d`ipa{a, ko jase svo di na „otiraj i do ti r aj“ (i ja mi sve{to ti ja vna imo vi na pru`a) je mo r a la do -ve sti do sla nja SOS po r u ke MMF-u. Nemo`e bi ti dr u ga~ije kad o ja vnim do br i -ma odlu~uju trojica pi r a tskih ka pe ta nako ji osta ju za ko r mi lom sa mo, i sa mo ta -da, ako je po sa da po sva|ana. l

l kolumna

vj

ek

os

la

v d

om

lj

an

D@ipa[i ili ^ipa[i

Ekonomski

analiti~ar

34 88/2010

Page 35: Global - 01.10

GLOBAL88/2010 35

� NOVA LICA, NOVA BiH

MMIIRRZZAA UUSSTTAAMMUUJJII]],, BBOOSSAANNSSKKAA IINNAA^̂IICCAA AAMMEERRII^̂KKOOGG SSNNAA

Menad`er zavrnutihrukavaUSPJEH SAMO u romanima dolazi preko no}i, bez prolivenog znojai krvi. Ustamuji} je,

bukvalno, iskusio i jedno i drugo. Djetinjstvo je proveo u ratnom Sarajevu, u srcu Starog Grada...

Page 36: Global - 01.10

Pi{e: Svjetlana [email protected]

Foto: Orhan KADRIBEGOVI]

Mirza Ustamuji} rijetki je Bosa-nac koji za osobni uspjeh ne tr-eba zahvaliti odlasku iz ove ze-mlje. Drugim rije~ima, Mirza

je `ivi dokaz da se uspje{na pri~a mo`e napr-aviti i ovdje, u mati~noj zemlji i gradu u ko-jem si ro|en. S ponosom isti~e da je dijete iztipi~ne radni~ke klase, bez zale|a bogatih imo}nih ro|aka. S dvadeset i devet godina je-dan je od rijetkih, mo`da i jedini menad`er navisokoj funkciji u velikoj, me|unarodnoj ko-mpaniji.

Uspjeh, me|utim, samo u romanima dola-zi preko no}i, bez prolivenog znoja i krvi.Ustamuji} je, bukvalno, iskusio i jedno i dru-go. Djetinjstvo je proveo u ratnom Sarajevu,u srcu Starog Grada.

„Neobi~no rado se sjetim tih trenutaka ijako lijepih uspomena, sjetim se iskrenostiljudi u ratnom Sarajevu i svih peripetija s ko-jima smo se borili - od kanistera, sanduklija i

kandilja, pa do {kola i odr`avanja nastave podsnajperima i stalnim granatiranjima. Ali jednoje sigurno; ljudi su bili iskreniji, bli`i svijetuoko sebe i prili~no humaniji. U takvom Sara-jevu moglo se desiti da neko pogine, ali ne ida umre od gladi, sada, kada sve imamo, ovodrugo bi se moglo, zasigurno, prije desiti.“

Ranjavanje i prkos za znanjem

S grupom drugova iz osnovne {kole je-dnog jesenjeg dana poko{en je naprijate-ljskim oru`jem u sarajevskom naselju MarijinDvor. Taj 8. oktobar je za Mirzu, koji je,sre}om, uspio pre`ivjeti napad, sudbonosnidatum koji je odredio osnovne ciljeve u`ivotu: „Tada se, vjerovatno, rodio i najve}iprkos i `elja za postizanjem uspjeha na polji-ma obrazovanja i nauke. @elio sam pokazatida smo opstali i da }emo opstati u budu}nosti- jednostavno, znanjem!“

@elja, a i prkos su ustinu bili veliki. Da ni-je tako, Mirza ne bi uspio biti ono {to jeste:dijete sa sjajnim rezultatima na takmi~enjimaiz oblasti matematike, fizike i narodne tehni-ke, potom i „u~enik generacije“ u Osnovnoj

{koli „Mula Mustafa Ba{eskija“. Vanredanuspjeh u srednjoj {koli donio mu je kao jedi-nom u~eniku, stipendisti Ministarstva obrazo-vanja, a na prijedlog Narodne tehnike Bosne iHercegovine, `elju za jo{ ve}im znanjem idokazivanjem. Nakon zavr{etka studija naElektrotehni~kom fakultetu Univerziteta uSarajevu, Odsjek za telekomunikacije, iuspje{no okon~anog dodiplomskog studijaUstamuji} je upisao postiplomski studij nakom trenutno ima polo`ene sve ispite ocje-nom 10.0.

Za razliku od uobi~ajenih studentskih da-na razma`ene sarajevske zlatne mlade`i kojaznanje u~i u okolnim kafi}ima fakulteta,

GLOBAL 88/201036

� NOVA LICA, NOVA BiH

IZDVAJANJA za mlade su 0,05% u odnosu n za 2010. godinu, podsje}a Ustamuji} na nes

SOCIJALNA NEBRIGAVLASTI: U ratnom Sarajevumoglo se desiti da neko pogine, ali ne i da umre od gladi, sada, kada sveimamo, ovo drugo bi se moglo prije desiti“

Page 37: Global - 01.10

Ustamuji} je ve} tokom studija po~eo da radikao Cisco Academy Instructor, odnosno naedukaciji osoba specifi~nog interesnog polja -ra~unarskim mre`ama.

Prvo formalno zaposlenje imao je na Tele-viziji Sarajevo (TVSA), gde je, zahvaljuju}ipredanom radu i vanredno brzim poslovnimrezultatima, ubrzo postao ~lan kolegija TVSA.

No, karijeru u medijskoj ku}i zaustavila jelaskava ponuda za prelazak u internacionalnukompaniju. Nastavak uspje{ne profesionalnepri~e se odr`ao kod autoriziranog Nokia distr-ibutera za podru~je Bosne i Hercegovine,gdje Ustamuji} trenutno vr{i funkciju direkto-ra prodaje za podru~je Bosne i Hercegovine.

Vratiti poljuljano dostojanstvoZa svoj posao koji u svijetu uglavnom

obavljaju 50-godi{njaci Ustamuji} ka`e da jeveoma dinami~an i interesantan, jer se u foku-su njegovog interesiranja nalazi svjetsko

tr`i{te mobilnih komunikacija, s naglaskomna podru~je Bosne i Hercegovine. „Ono seogleda u konstantnim analizama i pra}enjemrazvoja tr`i{ta i proizvoda, stalnim planiranji-ma i definiranjem strategije u cilju uve}anjaprodaje, kao i pra}enju rada konkurencije iutjecanju na uve}anje kvaliteta poslovanjana{ih partnera.“ Za takvog mladog a ve}uspje{nog ~ovjeka mnogi bi rekli da ve} imasve {to ve}ina iz njegove generacije mo`e sa-njati. Upravo stoga pomalo zbunjuje odlukaUstamuji}a da se politi~ki aktivira. „Ovu po-zitivnu pri~u i pomalo nevjerovatnu danas,kada sam etabliran kao mlad i uspje{an bizni-smen, `elim nastaviti tamo gdje sam najpotr-ebniji - u politici. Mladim i sposobnim ljudi-ma mora se dati {ansa da poka`u znanje, da senametnu u liderstvu kako bi doprinijeliop}em dobru i razvoju zemlje. Mora se vrati-ti poljuljano dostojanstvo i ugled koji ova ze-mlja zaslu`uje i svaki njen gra|anin“, obja-{njava svoje razloge u~lanjenja u Savez zabolju budu}nost BiH Mirza Ustamuji}, ~iji suenergija i dinami~nost u krugovima strankeve} prepoznati te je Mirza danas nosilac listeza Zastupni~ki dom Parlamenta FBiH ispred

SBBBiH - Fahrudin Radon~i}.Kao uspje{nog menad`era u internaciona-

lnoj kompaniji Ustamuji}a bi lako moglo i neticati se {ta se de{ava u Zastupni~kom domuParlamenta Federacije BiH. No, kako su stva-ri krenule katastrofalnim tokom u dr`avi, takoje i ona stara krilatica „ako se ti ne `eli{ bavi-ti politikom, bavi se ona tobom“ u svakodne-vnom `ivotu ve} vi{e puta na{la svoju opra-vdanost. Drugim rije~ima, ako individulaniuspjeh ne prati i kolektivni, budu}nost mla-dog ~ovjeka u Bosni i Hercegovini, u kojoj`eli osnovati obitelj, gradit }e se u okru`ju ne-sretnih i razo~aranih ljudi.

Ustamuji} zato, a u~inio je to sasvim spo-ntano i prilikom jednog predizbornog skupa,zavr}e rukave, spreman da stanje u dr`aviu~ini {to stabilnijim i plodonosnijim za `ivotnaro~ito mladih ljudi.

„Nije dopustivo da Zastupni~ki dom Parla-menta Federacije BiH u toku ~etverogodi{njegmandata usvoji samo 21% zakona, dok za istovrijeme pla}e porastu za 47%. Nije dopustivoiz dva razloga. Prvo, tempo kojim rade jasnoukazuje da im treba pet mandata da zavr{e po-sao, odnosno dodatnih 20 godina koje im,apsolutno, ne dam. Drugo, ukoliko cijeli svijetradi i svoj rad napla}uje po u~inku, onda nijeuredu da se pla}e uve}aju za navedeni proce-nt. Prije sam za to da dobiju 21% prvobitnepla}e“, energi~no obja{njava Ustamuji}.

Na pitanje {ta bi bile klju~ne ta~ke od ko-

jih bi on li~no po{ao, Ustamuji} navodi slje-de}e brutalne podatke: „500.000 neuposlenih,570.000 zdravstveno neosiguranih, odnosnostalne revizije bora~ke populacije i niske i ne-redovne penzije jasni su pokazatelji da se sveiz temelja treba mijenjati. Problema je zaistamnogo i u svim oblastima, od toga da vladanije niti jedan kapitalni projekt napravila za15 godina, do toga da su izdvajanja za mlade0,05% u odnosu na ukupna bud`etska sre-dstva za 2010. godinu. Profiti koje dr`avne fi-rme ostvaruju umjesto da budu investicionifondovi, oni su postali socijalni fondovi.Dr`ava ulazi u stalne kreditne aran`mane iuskoro }emo postati prezadu`eni.“

Naglasak na struci i znanjuUstamuji} zato poziva sve gra|ane Bosne

i Hercegovine, naro~ito mlade ljude, da iza|una izbore 3. oktobra i, kako ka`e, „stave je-dnom ta~ku na rasprodaju dr`avne imovine,korupciju i dr`avnu mafiju te da se okrenusvim neophodnim reformama - od ekono-mske do socijalne“.

„Duboko sam uvjeren da prvi put nakon 15godina bezna|a i varanja vlastitog naroda teizvrgavanja ~injenica Bosna i Hercegovinaima sna`an i jak odgovor na sve probleme inerad vladaju}ih struktura. Taj odgovor zovese Savez za bolju budu}nost BiH, s gospodi-nom Radon~i}em na ~elu. Velika je stvar oku-piti na jednom mjestu ljude ~iji je jedini inter-es napredak i progres zemlje, s nevjerovatnimreferencama i postignutim rezultatima iza se-be, a koji u isto vrijeme poseban naglasak da-ju na struku i znanje. Doista, u jednoj takvojsituaciji uspjeh je zagarantiran. Ovo je jediniispravni put da se Bosna i Hercegovina vratina pravi kolosijek, odnosno povrati ugled i di-gnitet koji je vjekovima posjedovala.“ �

GLOBAL88/2010 37

a ukupna bud`etska sredstvalavne rezultate aktuelne vlasti

CENTRALNI SKUP, VOGO[]A, MIRZA USTAMUJI]: Zavrnut }u rukave i s ovogmjesta poru~ujem da }e mladi ljudi ~estitim rukama graditi BiH opet!

KRITIKA ZASTUPNIKA: „Nijedopustivo da Zastupni~kidom Parlamenta FederacijeBiH u toku ~etverogodi{njegmandata usvoji samo 21%zakona, dok za isto vrijemepla}e porastu za 47%“

Page 38: Global - 01.10

l FeljtOn

GlOBAl 88/201038

kad je do{lo vr i je me dasam odlu~ujem o to meko }u i {ta }u bi ti, uvi -jek sam se sje}ao i

vra}ao na ove upu te i obi~aje i na -sto jao da sli je dim nji hov smi sao ko -ji je bio mno go str uk i na dam se da}u, ka da bu dem sa bi r ao ono {to jeisku stvo mog `ivotnog pu ta, mo}ire}i da sam sli je dio do bru upu tumo je ma jke i do bre obi~aje mo je sr -e di ne. I{ao sam u `ivot otvo r e nedu{e, ra do zna log po gle da i na de dasu lju di ipak mno go bo lji ne go {tose to mo`e na pr vi po gled za klju~iti.

Isku stvo ko je sam ve} do ta da ste -kao sa lju di ma u si tu a ci ji ka da ni samimao ni kog svog po r ed se be, ni ti jeiza me ne sta ja la po r o di ca, isku stvomog bo r a vka u pa r ti za ni ma ka da samvi{e od go di ne da na bio me|u me nitu|im lju di ma, ugla vnom mla dim kr -a ji{kim se lja ci ma sa ko ji ma sam biou mo joj vo jnoj je di ni ci, a ka sni je iono ko je sam ste kao ra de}i u ra znimko mi te ti ma ili omla di nskim or ga ni za -ci ja ma u ko ji ma sam ra dio, go vo r i lomi je da je br oj onih ko je sam mo gaooci je ni ti kao zle po ka r a kte ru i po stu -pci ma bio izr a zi to ma li. Oso bi to se toodno si na ono {to sam isku sio u vo -jsci, odno sno u svo joj pa r ti za nskoj je -di ni ci. U toj si tu a ci ji nas je ve o ma~vrsto po ve zi va la opa sno st ko ja namje svi ma po dje dna ko pr i je ti la.

Izvo­r­na­do­br­o­taU ko mi te ti ma je stvar sta ja la

ne{to dr u ga~ije, jer su se tu ve o mabr zo iska za le ambi ci je onih lju di ko -ji ma je bi lo na jvi{e sta lo do po lo`ajai vla sti, a ne do onih ra zlo ga ko je suja vno de kla r i r a li kao mo ti ve za svojpo li ti~ki anga`man. Me|u mla di}imasa ko ji ma sam bio u vo jnim je di ni ca -ma, za ko je sam ja pr a kti~no bio str -a nac-|ak, {kolarac ko ji je do{ao izgr a da i ko ji je nji ma mo r ao bi ti apr i -o ri su mnjiv, jer ko bi iz udo bno sti gr -a da, bez ne kog ve li kog skr i ve nogra zlo ga, do la zio da se ve re po br di mai na ga nja po {umama i kla nci ma sara znim ~etnicima, usta{ama, do mo br -a ni ma i nje ma~kim vo jni ci ma i uz toizla`e svoj `ivot opa sno sti ma.

Ipak sam kod tih lju di, kod na -jve}eg br o ja od njih, su sr eo izvo r nulju dsku do br o tu, sa o sje}ajno st, ~ak i

br i gu ko ja je po ka zi va la da su me tr e -ti r a li kao ne i sku snog i ne vi~nogna~inu `ivota ko ji smo ta da vo di li.^esto su me {titili, go vo r i li mi:„Nemoj ti, ma}i (mali); |ak, uklo ni se,ili ne moj ti, |ak, i}i u pa tr o lu, odmo rise, ima{ ti i dr u gih po slo va.“ Po staosam ~ak i ve o ma omi ljen ka da su otkr -i li da znam i mo gu da u nji ho vo imepi{em pi sma se o skim dje vo jka ma ko -je su ku r i ri odno si li i do no si li za na mama gdje se kr e ta li. Inte r e sa ntno je dani ka da ni je pr e sta ja la ve za izme|u ro -dnih se la i tih mla dih lju di. Sta lno suizme|u se la i bo ji{ta gdje smo se na -la zi li kru`ile ̀ ene ko je su do no si le tzv.mi lo{te, tj. da r o ve u obli ku vu ne nihpr i gla va ka, ru ka vi ca, po ne ku ja bu kuili ma nju gr u dusi ra, ali su te is -te `ene na zadno si le, ne sa mopi sma ne go isve ono {to sunji ho vi mu`evii dje ca na{li uzput, tj. ra znepr e dme te ko jesu uzi ma li izna pu{te nih iliza u ze tih ku}a,na jvi{e iz ku r i -o zi te ta, a ma njeiz ra zlo ga {to bizna li ko ja je na mje na ili vr i je dno st tihstva ri.

Je dna oso bi na tih mla di}a me je fa - s ci ni r a la. Ta oso bi na sa sto ja la se unji ho vom ne p o g re {ivom insti nktu daiz me|u ra zli~itih stva ri ko je su u tim si -tu a ci ja ma bi le na do hvat ru ke iza be ruone ko je su od i sta vr i je dne. Ni su mo -gli zna ti ra zli ke me|u ra znim vr sta mapo r cu la na, ali su ne po gre{ivo uzi ma liki ne ski po r cu lan iz vi tr i na. I u mno gimdr u gim stva r i ma sam vi dio da po sto jine ka vr sta intu i ci je ko ja tim lju di mauka zu je {ta bi mo glo bi ti vr i je dno.Mo`e bi ti da se ra di lo je dno sta vno o to -me da su sma tr a li da je vr i je dno upr a -vo ono {to je nji ma ne po zna to. Ali, {taje nji ma uop}e mo glo bi ti ne po zna to uku}ama bo ga tih lju di ko ji su po bje gliispr ed pa r ti za na jer su su ra|iva li sausta{ama i Ni je mci ma, Oni su po zna -va li dr ve ne ~ankove, br o nzin je bio na -jvi{a vr sta po su|a ko je je nji maeve ntu a lno bi lo po zna to. Mo gu po tvr -di ti da to i ni je bi la ne ka plja~ka. Po sto ji

vo jni za kon ko ji vla da otkad je vo jskana sta la, a to je da joj pr i pa da dio ra tnogpli je na. Me|utim, ovdje se ra di loisklju~ivo o ku r i o zi te tu, o `elji da sedo|e do ne~ega {to ni ko ne ma i {to jene po zna to. Kao ne ka vr sta va{ar skogda ra ko ji je do no{en dje ci.

Pi sma ko ja sam pi sao je tr e ba lona ki ti ti po nji ho vim obi~aji ma i ukr -a si ma iz na r o dne po e zi je i go vo ra. Zaci je lo vr i je me mog bo r a vka u je di ni -ci ni kad ni sam do`ivio uvr e du na vje -r skoj, na ci o na lnoj ili je dno sta vno naba zi ~injenice da sam bio ne jak i ja -dan, ona ko mr{av, izgla dnio, u odje}iko ju ni sam znao no si ti (oputni opa -nci) i smu{en. Ta kvo isku stvo me jeuvje r a va lo da su lju di po isko nu do -

bri, da ima ju po te nci ju do bra i pru`ajuotpor zlu i u se bi i u svi je tu, ali da ihpr i li ke mo gu po kva r i ti, a i da ih okr -u tno st si tu a ci je ko ja nas je sve po ve -zi va la, gdje se gi nu lo po izbo ruslu~aja, go ni la na to da se pr e ma sve -mu, pa i pr e ma dr u gim lju di ma, odno -se sa ve li kom ozbi ljno{}u i pa`njom.

Na­r­o­dno­vje­r­o­va­njeTa da sam shva tio i je dnu odli ku

na r o dnog vje r o va nja i mo r a la ko jago vo ri da onog ko ga je Bog do ta kaosvo jom si lom i mo}i lju di ne smi ju ine tr e ba da di r a ju. Znao sam iz dje ti -njstva da se mo ra bi ti oso bi to pa`ljivi da ni je li je po di r a ti u lu da ke, lju desa fi zi~kim ma ha na ma i sl. To je kodnas bi lo str o go za br a nji va no. Uni ve -r za lno st tog na~ela sam ka sni je uvi -dio u svim tzv. pr i mi ti vnimku lt u r a ma, tj. onim ku ltu r a ma ko jeje su or i gi na lne i sve o bu hva tne, jerima ju ade kva tne instr u me nte i na~elako jim rje{ava ju sva egzi ste nci ja lna

EkskLu zI VnI OdLO McI Iz jO[ nE O bja VLjE nE knjI gE IstO r I ja jE dnE bO r bE za Pr a VO na MI[LjE njE

Pi{e:

Mu ha medFILIPOVI]

^emu me nau~iloisku stvo pa r ti za na

U KljU^U je po bi je no dva de set Fi li po vi}a ko ji suse ve o ma akti vno su pr o tsta vi li usta{koj str a ho vla di

Page 39: Global - 01.10

88/2010 GLoBAL 39

pi­ta­nja­lju­di­ko­ji­`ive­unu­tar­nji­ho­veau­re.­Ta­ko­sam­bio­odu{evljen­ka­dasam,­ mno­go­ ka­sni­je,­ ~itaju}i­ oobi~aji­ma­ i­mo­r­a­lnim­ shva­ta­nji­maame­ri~kih­do­mo­r­o­da­ca­-­Indi­ja­na­ca,vi­dio­da­ni­oni­ni­ka­da­ne­~ine­ni­ka­-kvo­zlo­ili­se­ne­i`ivlja­va­ju­nad­oni­-ma­ko­ji­ima­ju­ne­ku­uro|enu­ma­nu,na­su­pr­ot­pr­a­ksi­ko­ja­je­ta­ko­~esta­umo­de­r­noj­ci­vi­li­za­ci­ji.­

Uni­ve­r­za­lno­st­tog­na~ela,­za­ko­-je­sam­ka­sni­je­na{ao­po­tvr­du­u­br­o­-jnim­ istra`iva­nji­ma­ antr­o­po­lo­ga­ ietno­lo­ga,­ a­ pr­i­je­ sve­ga­Ma­r­ga­r­e­thMe­ad­i­Le­wy-Str­a­u­sa,­go­vo­r­i­la­mi­jeo­to­me­da­odi­sta­po­sto­ji­ono­{to­jeKa­nt­na­zvao­„moralnim­za­ko­nom­una­ma“­ ko­ji­ na­sta­je­ i­ uje­dno­ po­-tvr|uje­sna­gom­onog­{to­je­na­zvao„zvjezdanim­ne­bom­nad­na­ma“.­Tucr­tu­te`nje­za­za{ti­tu­ne­mo}nog,­ilionog­ko­ji­je­obi­lje`en­vi{om­si­lom,vi­dio­sam­i­do`ivio­tih­go­di­nu­da­napr­o­ve­de­nih­sa­mo­jim­pa­r­ti­za­nskimdr­u­go­vi­ma.­

Sa­ta­kvim­pr­e­tho­dnim­isku­stvomi­ sa­vje­ti­ma­mo­je­ma­jke,­ ja­ sam­seoti­snuo­na­put­u­svi­jet­u­lje­to­1948.go­di­ne,­da­se­ni­ka­da­vi{e­ne­vr­a­timu­kr­i­lo­maj~ino­i­u­moj­ro­dni­gr­adBa­nju­Lu­ku,­ ko­ju­ sam­ne­i­zmje­r­novo­lio.­Do­la­zio­sam­ku}i­kad­god­sammo­gao,­ali­na­kr­a­tko,­na­fe­r­i­je,­a­ka­-sni­je­na­po­ko­ji­dan­go­di{njeg­odmo­-ra­ ko­ji­ sam­ mo­gao­ ote­ti­ mommu~nom­`ivotu,­sa­mo­zbog­to­ga­davi­dim­ma­jku,­se­stru­i­br­a­ta­ i­svo­jedr­a­ge­mno­go­br­o­jne­ro|ake­i­da­se­sr­-e­tnem­sa­mo­jim­sja­jnim­dr­u­go­vi­maiz­ dje­ti­njstva­ i­ ra­ne­ mla­do­sti.Na`alo­st,­ sva­ki­ no­vi­ do­la­zak­ uKlju~,­Gla­mo~,­Je­ze­ro­ili­Ba­nju­Lu­-ku,­gdje­je­ne­ka­da­`ivio­gro­mo­jihna­jbli`ih­ro|aka,­uka­zi­vao­mi­je­napr­o­du­lje­nu­tr­a­ge­di­ju­na{e­po­r­o­di­ce.Je­dna­od­bi­tnih­isti­na­o­nji­ma,­ali­i­ona{oj­hi­sto­r­i­ji­je­da­su­Fi­li­po­vi}i­bi­lisi­ste­ma­tski­ pr­o­tje­r­i­va­ni­ sa­ svo­jihima­nja­i­iz­svo­jih­od`aka,­~ardaka­igr­a­do­va­u­ko­ji­ma­su­`ivjeli­sto­ti­na­-ma­go­di­na­i­u­ko­ji­ma­su­bi­li­vo­de}ilju­di.­Sva­ka­mo­gu}a­pr­i­li­ka­bi­la­jeko­ri{te­na­za­ to­da­se­nji­ho­ve­ku}eza­pa­le,­da­ih­se­po­bi­je­ono­li­ko­ko­li­-ko­pr­i­li­ke­to­do­pu{ta­ju­i­da­se­je­dno­-sta­vno­ one­mo­gu}e­ u­ vr{enju­ oneulo­ge­ko­ju­su­sto­lje}ima­vr{ili,­a­toje­da­su­bi­li­ce­ntar­du­ho­vnog,­so­ci­-ja­lnog­ i­obr­a­mbe­nog­na­po­ra­u­ timkr­a­je­vi­ma­ na{e­ do­mo­vi­ne­ Bo­sne,odno­sno­na­pr­o­sto­r­i­ma­ko­ja­su­po­kr­-i­va­la­nji­ho­va­i­na­ko­ji­ma­su­oni­vr{ilizna~ajne­fu­nkci­je­(nasljedno­su­bi­liala­jbe­zi­Kli{kog­sa­nd`aka).­

Pr­va­pr­i­si­lna­ise­lja­va­nja­i­ma­so­-vna­ubo­jstva­~lanova­na{e­po­r­o­di­ce(svih­uzr­a­sta­i­po­la),­ne­ra~una­ju}i­br­-o­jne­po­gi­bi­je­u­su­ko­bi­ma­sa­Mo­r­la­ci­-ma­i­Usko­ci­ma,­do­go­di­la­su­se­1875.go­di­ne­ka­da­su­spa­lje­na­dva­na{a­na­-jva`ni­ja­ i­ na­jve}a­ od`aka-­ je­dan­ u

Gla­mo~u­(selo­Od`ak­se­na­la­zi­u­Gla­-mo~kom­po­lju­10­km­sje­ve­r­no­od­gr­-a­da­Gla­mo~a),­a­dr­u­gi­u­Sr­e­di­ca­ma­(udo­li­ni­ri­je­ke­Sa­ne­je­dva­de­se­tak­km.uda­lje­nom­ od­ Klju~a).­ U­ oba­ taOd`aka­je­sve­spa­lje­no,­ku}e,­ko­na­ci,~ardaci,­d`ami­je,­tu­r­be­ta,­lon|e,­ra­di­-o­ni­ce­i­dvo­ri{ne­zgr­a­de,­a­svi­~lanovipo­r­o­di­ce­ ko­ji­ su­ bi­li­ za­te~eni­ iuhva}eni­bi­li­su­po­bi­je­ni.­

Osve tni~ko di vlja njeOba­ova­zlo~ina­izvr{ili­su­tzv.

Usta­ni­ci­ili­u~esni­ci­se­lja~kih­usta­-na­ka­ko­ji­su­bi­li­sve­osim­se­lja~ki,jer­ su­ ih­ or­ga­ni­zi­r­a­li­ i­ pr­e­dvo­di­li{kolovani­ sr­pski,­ au­str­i­jski­ i­ ru­skiofi­ci­ri,­kao­{to­su­bi­li­pu­ko­vnik­Ra­-je­vski,­ Pe­tar­ Ka­ra|or|evi}-Mr­ko­-nji}­i­sli~ni­i­bo­ga­ti­kr­a­ji{ki­tr­go­vcikao­{to­su­bi­li­vo­jvo­de­Pe­tar­Kr­e­co,Vuk­Ba­bi}­i­osta­li­ko­ji­su­bi­li­ru­skiili­au­str­i­jski­age­nti­i­ima­li­za­da­takda­ko­na~no­i­de­fi­ni­ti­vno­osla­be­obr­-a­m­be­nu­mo}­Bo­sa­nske­Kr­a­ji­ne,­ko­-ja­ je­ po~iva­la­ upr­a­vo­ na­ fu­nkci­jiovih­Od`aka­i­po­ve­za­no­sti­kr­a­ji{kihugle­dnih­po­r­o­di­ca.­

Usta­nak­je­tr­e­bao­da­po­ka`e­ka­-ko­osma­nska­vla­st­ni­je­u­sta­nju­daodr`ava­red­i­si­gu­r­no­st­na­pr­o­sto­ruBo­sne­{to­je­opr­a­vda­va­lo­i­au­str­i­jskute­zu­ka­ko­bi­ona­tr­e­ba­la­da­pr­e­u­zmena­se­be­tu­ulo­gu,­ali­i­sr­psko-ru­skute­zu,­ka­ko­vla­st­tr­e­ba­da­uzme­sr­pskano­vo­o­sno­va­na­dr`ava,­ko­ja­je­usko­-ro­do`ivje­la­i­pr­i­zna­nje­Evr­o­pe.­Kadsmo­ bi­li­ do­bro­ po­lju­lja­ni­ u­ onimmje­sti­ma­gdje­smo­tri­sto­ti­ne­go­di­nabi­li­na­se­lje­ni­i­oda­kle­smo­dje­lo­va­li,do{le­su­na­red­pa­lje­vi­ne­na{ih­ko­na­-ka­ i­ ~ardaka­ko­ji­ su­bi­li­ ra­zba­ca­ni{irom­tog­di­je­la­Kr­a­ji­ne.­To­se­do­-ga|alo­oso­bi­to­u­mu­tno­vr­i­je­me­pr­e­-vr­a­ta­ 1918.­ go­di­ne.­Ta­da­ smo­ bi­lipo­ti­snu­ti­u­gr­a­dska­na­se­lja-Gla­mo~,Klju~,­Je­ze­ro­ili­Ja­jce,­gdje­smo­ota­-da­ bi­li­ ko­nce­ntr­i­r­a­ni.­ Ne­ki­ su­ seodse­li­li­u­Ba­nju­Lu­ku­i­Sa­r­a­je­vo,­a

sa­mo­se­je­dan­na{­ro|ak,­Ali­beg­Fi­-li­po­vi}-Za­i­mbe­gov,­ise­lio­u­Tu­r­skuzbog­to­ga­{to­ni­je­mo­gao­otr­pje­ti­damu­vo­jni­ci­i­se­lja­ci­na­sr}u­na­ku}u.­

Na­taj­na~in­je­do{lo­do­do­da­tnedi­spe­r­zi­je­po­r­o­di­ce,­{to­je­do­ve­lo­dosma­nje­nja­efi­ka­sno­sti­nje­nih­re­a­kci­-ja­na­no­vo­na­sta­le­pr­i­li­ke.­To­se­po­ka­-za­lo­oso­bi­to­tr­a­gi~nim­u­do­ba­pr­vogre­van{isti~kog­sr­pskog­usta­nka­1941.go­di­ne,­ ka­da­ su­ sr­pski­ se­lja­ci­ nausta{ke­zlo~ine­odgo­vo­r­i­li­na­sta­nda­-r­dan­na~in,­tj.­po­no­vnim­pa­lje­vi­na­mamu­sli­ma­nskih­se­la­i­gr­a­do­va­i­ubi­ja­-njem­ ma­se­ mu­­­sli­m­a­nskog­ sta­no­-vni{tva.­To­je­bi­lo­mo­gu}e­zbog­dvara­zlo­ga.­Je­dan­se­sa­sto­jao­u­to­me­{tomu­sli­ma­ni­ni­su­ima­li­i­ni­su­htje­li­daima­ju,­osim­ri­je­tkih­po­je­di­na­ca,­ni­ka­-kve­ ve­ze­ sa­ ta­da{njom­ usta{komvla{}u,­te­se­ni­su­mo­gli­insti­tu­ci­ja­mai­vo­jnim­sna­ga­ma­te­vla­sti­ko­r­i­sti­ti­usvr­hu­so­pstve­ne­obr­a­ne.­Bez­za{ti­tevla­sti­ NDH­ oni­ su­ osta­li­ to­ta­lnoizlo`eni­osve­tni~kom­di­vlja­nju­Sr­ba.­

Dr­u­gi­je­da­Fi­li­po­vi}i­vi{e­ni­subi­li­ni­ko­nce­ntr­i­r­a­ni­ni­mo}ni­kaone­ka­da­da­bi­mo­gli­da­or­ga­ni­zi­r­a­juotpor­i­da­ju­zna~ajni­ji­do­pr­i­nos­spa­-su­mu­sli­ma­na.­Na{li­su­se­u­pr­o­cje­-pu,­ jer­ ni­su­ htje­li­ ima­ti­ ni{ta­ sausta{kom­vla{}u,­a­ima­li­su­pr­o­tivse­be­ Sr­be­ ko­ji­ sve­ hi­sto­r­i­jskera~une­obi~no­na­pla}uju­na­ma­mu­-sli­ma­ni­ma,­pa­smo­ta­ko­mi­mo­r­a­lipla­ti­ti­ ra~un­ za­ usta{ko­ di­vlja­nje,ma­da­u­nje­mu­ni­smo­uzi­ma­li­u~­e­-{}a.­[tavi{e,­tr­a­gi­ka­na{eg­po­lo`ajavi­di­se­iz­~injenice­da­su­oni­me|una­ma,­ ko­ji­ su­ mi­sli­li­ da­ mo­guostva­r­i­ti­ za­je­dni~ki­ sr­psko-mu­sli­-ma­nski­otpor­pr­o­tiv­usta{a,­bi­li­po­-bi­je­ni­od­str­a­ne­usta­ni­ka.­Ta­ko­je­uKlju~u­ po­bi­je­no­ dva­de­set­ Fi­li­po­-vi}a,­sve­na­ju­gle­dni­jih­lju­di,­ko­ji­suse­ve­o­ma­akti­vno­su­pr­o­tsta­vi­li­usta­-{koj­str­a­ho­vla­di­i­zlo~ini­ma­usta{apr­e­ma­Sr­bi­ma.­ l

(Na­sta­vak­u­slje­de}em­br­o­ju)­

eksklu­zI­vnI­odlo­mcI­Iz­jo[­ne­o­bja­vlje­ne­knjI­ge­Isto­ ­ ­r­I­ja­je­dne­bo­r­be­za­pr­a­vo­na­mI[lje­nje

Isku­stvo­ko­je­sam ve} dota da ste kao sa lju -di ma u si tu a ci jika da ni sam imaoni kog svog po r edse be, ni ti je izame ne sta ja la po r o -di ca, isku stvo mogbo r a vka u pa r ti za -ni ma ka da samvi{e od go di ne da -na bio me|u me nitu|im lju di ma,ugla vnom mla dimkr a ji{kim se lja ci -ma sa ko ji ma sambio u mo joj vo jnojje di ni ci, a ka sni je iono ko je sam ste -kao ra de}i u ra -znim ko mi te ti maili omla di nskim or -ga ni za ci ja ma u ko -ji ma sam ra dio,go vo r i lo mi je da jebr oj onih ko je sammo gao oci je ni tikao zle po ka r a -kte ru i po stu pci mabio izr a zi to ma li

Iz ro dne Ba nje Lu ke sam se oti snuo na put u svi jet u lje to 1948. go di ne

Page 40: Global - 01.10

l new yOrk, new yOrk

GLOBAL 88/201040

Me­di­jske­na­ja­ve­da­}e­dr`avnata­jni­ca­Hi­lla­ry­Cli­nton­ubr­zona­kon­izbo­ra­u­Bo­sni­i­He­r­ce­-go­vi­ni­sti}i­u­bh.­pr­i­je­sto­lni­cu

da­otvo­ri­no­vu­amba­sa­du­Sje­di­nje­nih­Ame­-ri~kih­Dr`ava­mo­gle­bi­se­obi­sti­ni­ti.­Bi­lo­biko­r­i­sno­ i­vi{e­od­pu­ke­ si­mbo­li­ke­da­ne{tovi{e­od­mje­sec,­pr­i­je­15.­oblje­tni­ce­od­De­jto­-nskog­mi­r­o­vnog­spo­r­a­zu­ma,­i­odmah­na­kon{to­ u­ BiH­ bu­du­ po­zna­ti­ re­zu­lta­ti­ izbo­ra­ -{efica­ame­ri~ke­di­plo­ma­ti­je­u­Sa­r­a­je­vu­ja­snona­go­vi­je­sti­ ka­da­ }e­ Bo­sni­ bi­ti­ ski­nu­ta„lu|a~ka­ko{ulja“,­ka­ko­je­to­opi­sao­Ri­cha­rdHo­lbr­o­o­ke.­

Bit­}e­to­pr­i­li­ka­da­Ma­ddame­Se­cr­e­ta­ry(gospo|a­dr`avna­ta­jni­ca)­po­pr­vi­put­sta­ne­iuz­one,­no­ve­bh.­po­li­ti~ke­ fi­gu­re­s­ko­ji­maOba­mi­na­ admi­ni­str­a­ci­ja­ -­ do­ kr­a­ja­ svog(prvog)­ma­nda­ta­-­taj­po­sao­pr­e­svla~enja­Bo­-sne­tr­e­ba­ve}­oba­vi­ti.

Uo~i­tog­ve­li­kog­po­li­ti~kog­pr­e­svla~enjau­Bo­sni­-­na­ko­je­i­Ame­r­i­ka­nci­gle­da­ju­sa­ze­-bnjom,­ali­ne­bez­odlu~no­sti,­ko­cki­ce­su­sko­-ro­slo`ene:­ame­ri~ka­amba­sa­da­u­Sa­r­a­je­vuni­je­ve­li­ka­kao­ona­u­Ma­ke­do­ni­ji,­jer­u­Sko­-plju­je­na­jve}a­ame­ri~ka­amba­sa­da­na­za­pa­-dnom­Ba­lka­nu­iz­dr­u­gih­ra­zlo­ga.­Ali­je­za­toona­sa­r­a­je­vska,­bez­su­mnje,­ka­dr­o­vski­me|una­jja~im­ame­ri~kim­di­plo­ma­tskim­pr­e­dsta­-vni{tvi­ma­u­tom­di­je­lu­svi­je­ta.­

Odne­da­vno­su­u­Sa­r­a­je­vu­ame­ri~ki­amba­-sa­do­ri­Pa­tr­i­ck­S.­Mo­on,­{ef­amba­sa­de,­i­Ro­-de­r­i­ck­W.­Mo­o­re,­gla­vni­za­mje­nik­vi­so­kogpr­e­dsta­vni­ka.­Ovaj­dr­u­gi­u­re­gi­ji­je­od­1992;bio­je­ame­ri~ki­di­plo­mat­u­svim­su­sje­dnim­ze­-mlja­ma­osim­Slo­ve­ni­je­i­nau~io­sve­lo­ka­lne(politi~ke)­di­ja­le­kte,­od­hr­va­tskog­Za­go­r­ja­dobu­ga­r­ske­Za­go­re.­Uz­du`ni­re­spe­kt­osta­li­ma,Mo­on­-­Mo­o­re­tr­e­nu­tno­je­na­jja~i­ame­ri~ki­di­-plo­ma­tski­ta­ndem­u­ci­je­lom­bh.­okru`enju.Nji­ho­va­je­pr­o­fe­si­o­na­lna­bi­o­gr­a­fi­ja­do­stu­pnana­inte­r­ne­tu.­Izvo­li­te­pr­o­vje­r­i­ti.

Ne­ma­vi{e­{ale­s­Bo­snom­i­Bo­sa­nci­ma!Za­mje­nik­ {efice­ Sta­te­De­pa­r­tme­nta­ Ja­mesSte­i­nbe­rg­u­pr­o­te­klih­18­mje­se­ci­ve}­je­~etiripu­ta­bo­r­a­vio­u­gla­vnom­gr­a­du­BiH,­vi{e­ne­-go­u­bi­lo­ko­joj­dr­u­goj­dr`avi­za­to­vr­i­je­me.Kad­ sam­ ga­ sr­eo­ na­ ula­zu­ u­ Ge­ne­r­a­lnuskup{ti­nu­UN-a,­ovaj­biv{i­za­mje­nik­sa­vje­-

tni­ka­za­na­ci­o­na­lnu­si­gu­r­no­st­Bi­lla­Cli­nto­nai­po­mo}nik­se­na­to­ra­Te­di­ja­Ke­nne­dyja­ona­-ko­skr­o­mno,­a­ fo­ku­si­r­a­no­ je­ re­kao:­„Ostat}emo­anga`ir­a­ni­u­Bo­sni...“­Ali­izu­stio­je­tos­odlu~no{}u­ko­ja­je­svo­jstve­na­ne­ko­me­kozna­da­ono­ra­zmi{lja­nje­ko­je­je­do­ve­lo­do­pr­-o­ble­ma­ne­mo`e­ri­je{iti­taj­pr­o­blem.

Ne­ s­ma­lim­ entu­zi­ja­zmom­Ame­r­i­ka­ncido­la­ze­na­otva­r­a­nje­svo­je­no­ve­amba­sa­de­ubh.­pr­i­je­sto­lni­ci.­Hi­lla­r­yna­„balkanska“­ko­r­-pa,­na­mi­je­nje­na­i­za­Be­o­gr­ad­i­za­Pri{ti­nu,­bit}e­otvo­r­e­na­upr­a­vo­u­Sa­r­a­je­vu.­Ia­ko­je­VonBi­sma­r­cko­va­si­nta­gma­o­„mrkvi­i­{tapu“­po­-li­ti~ki­de­mo­di­r­a­na­u­vr­e­me­ni­ma­„pametne­si­-le“­(Smart­Po­wer),­pa­i­ne­pr­i­mje­r­e­na­za­no­veba­lka­nske­li­ko­ve,­po­se­bno­one­do­la­ze}e,­vje­-r­o­va­tno­}e­i­ovaj­put­bi­ti­„crvenih­ka­r­to­na“.Onih­fi­na­lnih,­po­sve­mu­su­de}i­-­na­jvi{e.

Oni­}e­sa­mo­bi­ti­po­tvr|eni­onim­bh.­„lid-erima“­ko­ji­u­po­slje­dnje­~etiri­go­di­ne­ni­suuspje­li­do­bi­ti­ni­ti­je­dnu­dr`avnu­po­sje­tu­u­Wa­-

shi­ngto­nu.­Uspu­tno­sli­ka­nje­str­o­go­pr­o­to­ko­-la­r­nog­ru­ko­va­nja­s­Hi­lla­ry­Cli­nton­po­ra­znimsvje­tskim­ko­nfe­r­e­nci­ja­ma­po­tr~ci­iz­do­ma}ihbh.­ka­bi­ne­ta­isko­r­i­ste­odmah­da­usli­ka­ju­svo­-je­{efove­i­br­zo­po{alju­fo­to­se­u­bh.­me­di­jeko­ji­su­pr­i­sta­li­ta­kvo­ne{to­ne­kr­i­ti~ki­ko­nzu­-mi­r­a­ti.­Ali­to­ne­zna~i­da­je­do­su­sr­e­ta­uop}edo{lo.­Znam­po­u­zda­no­da­su­mno­gi­aktu­e­lnibh.­vla­sto­dr{ci­~inili­„sve“­da­u­Bi­je­loj­ku}ido­ba­ce,­re­ci­mo,­do­po­tpr­e­dsje­dni­ka­Jo­ea­Bi­-de­na.­On­ih,­me|utim,­ni­je­`elio­vi­dje­ti,­ia­koim­je­oti{ao­na­no­ge­u­Sa­r­a­je­vo­u­pr­o­lje}epro{le­go­di­ne.­Ni­su­za­slu`ili,­na­r­a­vno.

Ame­r­i­ka­nci­bi­u­Sa­r­a­je­vu­do­i­sta­mo­gli­pr­-vi­ovje­r­i­ti­ma­ndat­na­r­o­da­u­BiH.­Io­na­ko­je­taj

na­pa}eni­na­r­od­bo­sa­nski­je­di­ni­za­slu`io­ame­-ri~ke­da­r­o­ve.­Hi­lla­ry­Cli­nton­bi,­osim­pr­e­si­-je­ca­nja­po~asne­le­nte­na­ka­pi­ji­no­ve­ame­ri~keamba­sa­de,­ mo­gla,­ a­ vje­r­o­va­tno­ i­ ho}e­ -obzna­ni­ti­da­}e­gra|ani­ma­BiH­bi­ti­uki­nu­tevi­ze­za­Evr­o­pu.­Jer­Ame­r­i­ka­je­odu­vi­jek­evr­-o­ce­ntr­i­sti~ka­ze­mlja,­pa­su­na­jva`ni­ja­evr­o­-pska­pi­ta­nja­-­i­nje­na­„najva`nija“­pi­ta­nja.­Neslu~ajno,­{ef­fr­a­ncu­ske­di­plo­ma­ti­je­Be­r­na­rdKo­u­chner,­va­ljda­i­na­kon­ra­zgo­vo­ra­sa­svo­-jim­ame­ri~kim­ko­le­ga­ma,­u­New­Yo­r­ku­je,­uinte­r­vju­za­Avaz,­izja­vio,­da­je­i­on­oso­bno­zauki­da­nje­vi­za­Bo­sa­nci­ma.­Re­kao­je­to­u­tr­e­-nu­tku­kad­su­me­di­ji­po~eli­{pekulirati­da­biupr­a­vo­ Fr­a­ncu­ska­ mo­gla­ do­da­tno­ za­ke­r­a­tioko­vi­zne­li­be­r­a­li­za­ci­je­BiH­ove­je­se­ni.

Ko­u­chner­je­~ak­po­ja­snio­za{to­je­on­„za“di­za­nje­emba­r­ga­na­slo­bo­du­kr­e­ta­nja­po­slo­-bo­dnoj­Evr­o­pi­za­slo­bo­dne­Bo­sa­nce:­Sr­bi­iHr­va­ti,­re­kao­je,­mo­gu­sko­knu­ti­do­Be­o­gr­a­-da­ili­do­Za­gr­e­ba­i­ta­mo­izva­di­ti­pa­so{­ili­pu­-to­vni­cu­ i­ ta­ko,­ bez­ vi­za,­ pu­to­va­ti.­ DokBo{nja­ci­ osta­ju­ je­di­ne­ `rtve­ tog­ vi­znogre`ima.­Ko­u­chner­je,­da­kle,­pr­o­tiv­ge­to­i­za­ci­-je­Ba­lka­na­i­Evr­o­pe­i­tu­bi­nje­go­va­ze­mlja,ja­sno­-­po­sli­je­svih­onih­Sa­r­ko­zyje­vih­epi­zo­-da­s­di­skr­i­mi­na­ci­jom­u­Fr­a­ncu­skoj­-­mo­glado­bre­po­e­ne­sku­pi­ti.

Hi­lla­ry­bi,­da­kle,­u­Sa­r­a­je­vu,­mo­gla­sru{iti„berlinski­zid“­izme|u­Bo­sne­i­Evr­o­pe.­I­go­-spo|a­dr`avna­ta­jni­ca­to­tr­e­ba­u~ini­ti!­„Teardo­wn­this­wa­ll,­Ma­dda­me­Se­cr­e­ta­ry...“,­po­-ru~uju­ gra|ani­BiH,­ kao­ {to­ je­ sa­Br­a­nde­-nbur{ke­ ka­pi­je­ Ro­na­ld­ Re­a­gan­ po­ru~ioMi­ha­jlu­Go­r­ba~ovu­12.­ju­na­1987:­„Sru{itedo­lje­taj­zid,­go­spo­di­ne­Go­r­ba~ov!“­

Uo~i­pa­da­Be­r­li­nskog­zi­da­1989.­Ame­r­i­-ka­nci­su­je­di­ni­zna­li­{ta,­stva­r­no,­do­la­zi,­pasu­ to­ za­to­ i­ tra`ili:­ ci­je­li­ se­ so­vje­tski­blokuru{io­bez­ije­dnog­ispa­lje­nog­me­tka.­Tr­e­baisko­r­i­sti­ti­ne­ki­ju`ni­vje­tar­i­za­ru{enje­pr­e­o­-sta­lih­ba­lka­nskih­zi­do­va­i­„onog“­ko­ji­je­po­-di­gnut­u­Da­yto­nu­1995.­Uz­opa­sku­da­ga­oniisti­ko­ji­su­ga­zi­da­li­-­ne­mo­gu­sru{iti­ni­po­-pr­a­vlja­ti.­l

kad­Hi­lla­ry­u­Sa­r­a­je­vo­sti­gne...

VE­li­kO­pO­li­Ti^kO­pr­E­SVla^ENjE­u­bi­H

Pi{e: Er­ol aVDOVi]

NE­S­Ma­liM­entu­zi­ja­zmom­Ame­r­i­ka­nci­do­la­ze­naotva­r­a­nje­svo­je­no­ve­amba­sa­de­u­bh.­pr­i­je­sto­lni­ci.­Hi­lla­r­yna­„balkanska“­ko­r­pa,­na­mi­je­nje­na­i­za­Be­o­gr­adi­za­Pri{ti­nu,­bit­}e­otvo­r­e­na­upr­a­vo­u­Sa­r­a­je­vu

Hi­lla­ry­bi,­da­kle,­u­Sa­r­a­je­vu,­mo­gla­sru{iti„berlinski­zid“­izme|u­bo­sne­i­Evr­o­pe.­i­go­spo|adr`avna­ta­jni­ca­to­tr­e­bau~ini­ti!­„Tear­do­wn­this­wa­ll,­Ma­dda­me­Se­cr­e­ta­ry...“,po­ru~uju­gra|ani­biH

Page 41: Global - 01.10

Pi{e: Velimir PETROV(BEOGRAD)

Kad je, onomad, potpredsjednikSAD-a D`ozef Bajden (JosephBiden), tokom posjete regionu,odlu~io da do|e i u Srbiju i srbi-

janskom politi~kom vrhu saop{ti doma}e za-datke za unapre|enje odnosa Va{ingtona i Be-ograda - obezbje|ivalo ga je vi{e od 5.000ljudi - {to vojnih, {to policijskih specijalaca,plus 350 ameri~kih bezbjednjaka. Tek {to jeBajdenov „boing 757“ uletio u vazdu{ni pro-stor Srbije, dobio je pratnju „migova 29“ sr-pske vojske, a nad Srbijom vi{e niko nije mo-gao da leti naredna dva sata. Tog dana bili suzabranjeni svi javni skupovi, zavarivani su{ahtovi na ulicama kojima je trebalo da pro|eBajdenova limuzina, stanarima okolnih zgra-da zabranjeno je da virkaju kroz spu{tene ro-letne, a s krovova zgrada cijelu trasu nani{anu su dr`ali snajperisti. A iz Beograda jeotputovao u Pri{tinu, gdje su ga zasuli cvi-je}em i odlikovanjima.

Sve su prilike da }e ovaj ili sli~an scenar-io biti ponovljen 12. oktobra, za kad je naja-vljena posjeta ameri~ke dr`avne sekretarkeHilari Klinton (Hillary Clinton) Beogradu iregionu. Nekada{nja prva dama Amerike da-nas je, po tamo{njoj politi~koj hijerarhiji, pr-akti~no tre}a politi~ka li~nost poslije Obame iBajdena.

Dominantna uloga SAD-aNa Balkan, svakako, ne dolazi da otkrije

ovda{nje prirodne ljepote, ve} da lokalnim po-liti~arima ome|i igrali{te i upozori kako trebada se vladaju i koja pravila igre da po{tuju, ada to bude u interesu svjetskog {erifa broj 1.Za Srbiju, konkretno, posjeta Hilari Klintonbi}e jo{ jedna neugodna epizoda nedovr{enogkosovskog serijala. Klintonova }e, sasvimizvjesno, sagovornicima dati do znanja da Sje-dinjene Dr`ave ne priznaju ponovne razgovo-re o statusu Kosova i da se za pregovore Beo-grada i Pri{tine pod okriljem EU ne pita samoBrisel ve} naprotiv - da Amerika, fakti~ki, imadominantnu ulogu. To mu, prakti~nim jezi-

kom politi~kih ~injenica, do|e da se Amerikapona{a kao najva`nija, 28. ~lanica EU, makarih zvani~no ima samo 27. A dok se Hilari(Klinton) i Ketrin (E{ton) (Catherine Ashton)u ime SAD-a i EU ne usaglase koja }e od njihdvije - ili, mo`da, obje zajedno - dovesti za ististo Borisa (Tadi}a) i Ha{ima (Ta~ija), dotlekosovska tragikomedija traje li traje.

Naime, kad se durbin s visoke politikespusti na nivo obi~nih smrtnika, njihova sva-kodnevica doima se mu~nom do pitanja -~emu i dokad }e ljudi biti zamorci politi~kihnadmudrivanja. Konkretan primjer je pono-vna epizoda, moglo bi se ~ak re}i, institucio-nalnog nasilja nad pravima kosovskih Srba.Stanovnici srpskih enklava ju`no od Ibra suod 26. septembra bez telefonskih veza, kadasu kosovske vlasti po~ele da uni{tavaju baznestanice fiksne i mobilne telefonije.

Scenario je bio isti i 23. aprila ove godine- repetitori i bazne stanice nisu isklju~ivanive} fizi~ki uni{tavani presijecanjem kablova iuni{tavanjem opreme. „Osim baznih stanicakoje su uni{tene 23. aprila, sada je onesposo-

GLOBAL88/2010 41

� REGION AAMMEERRIIKKAA II EEUU PPOOKKUU[[AAVVAAJJUU PPRRIIVVEESSTTII KKRRAAJJUU KKOOSSOOVVSSKKUU TTRRAAGGIIKKOOMMEEDDIIJJUU

DOK SE HILLARY CLINTON i Catherine Ashtonne usaglase koja}e od njih dvije -ili, mo`da, obje zajedno - dovestiza isti sto BorisaTadi}a i Ha{imaTa~ija, dotle kosovski Srbi naterenu trpe demonstraciju sile Pri{tine i demonstracijunemo}i Beograda

Svi putevi vode preko Washingtona

ZA SRBIJU posjeta Hillary Clinton bit }e jo{ jedna neugodna epizoda nedovr{enog kosovskog serijala

Page 42: Global - 01.10

bljeno jo{ sedam baznih stanica na Kosovu“,tvrdi tehni~ki koordinator Telekoma Srbije zaKosovo Ilija Ivanovi}.

Na drugoj strani, pri{tinski list Koha dito-

re navodi kako je „razlog isklju~ivanja i ukla-njanja antena mobilne mre`e formiranje vir-tuelne telefonije MVNO, namijenjene lokaci-jama sa Srbima“. Bilo kako bilo, tek bez si-gnala fiksne i mobilne telefonije je oko80.000 ljudi. Pritom nekima od njih u koso-vskim zabitima mobilni je signal jedina vezasa svijetom.

Susret napola putaMinistar odbrane Srbije Dragan [utanovac

upozorava da ukidanje signala mobilne i fiksnetelefonije Srbima na Kosovu ni „na koji na~inne doprinosi stabilizaciji regiona“. Na ~injenicuda se „na potpuno necivilizovan na~in ljudimauskra}uje mogu}nost komunikacije“ [utanovacse na konferenciji „Integracije zapadnog Balka-na u mre`u globalne bezbjednosti“ po`alio pre-dstavnicima ambasada u Beogradu.

Ka`e - i oni su izrazili nezadovoljstvozbog tog ~ina kosovskih vlasti. A kosovskevlasti su, nakon trodnevne akcije, saop{tileda je „okon~ano neutralisanje 23 radiosiste-ma ilegalnih operatera na Kosovu“. Dakle,ista meta - isto odstojanje. Za Albance je ma-nje-vi{e sve {to na Kosovu ima veze s Beo-gradom - ilegalno.

Za Beograd je, pak, nelegalno vi{e-manjesve na Kosovu, od samoprogla{ene nezavi-snosti do organizovanja dr`avnih, politi~kih idru{tvenih poslova u kosovskoj dr`avi koju jepriznalo dovoljno mo}nih zemalja na planeti

da se osje}a nepobjedivom. A iz jedne od, {tobi djeca rekla - najglavnijih, dolazi upravo Hi-lari Klinton i nosi prili~no jasnu poruku Srbiji- pregovora }e biti, o statusu Kosova nema nigovora. Dakle, od Tadi}a i Ta~ija se o~ekujeda {to prije obezbijede maksimalan pregova-ra~ki kapacitet prije nego {to ih dvije dameKlinton i E{ton na privedu za sto, pa gdje godon bio. Za po~etak, logi~no je pretpostaviti dani jedan ni drugi ne}e onom drugom i}i na no-ge - u Beograd ili u Pri{tinu, pa }e Amerika pr-istati da Evropska unija izabere to neko mjesto„napola puta“ - u Briselu ili Strazburu, Ra-mbujeu, Dejtonu...

Kako stvari sada stoje, Brisel `eli da budemjesto dijaloga izme|u Beograda i Pri{tine, aEU o~ekuje da sama, bez SAD-a, vodi prego-vore. „Amerika se zasad o svojoj ulozi u pre-govorima nije izjasnila, ali se o~ekuje da }e tobiti jedna od tema za razgovor dr`avne sekre-tarke Hilari Klinton i dr`avnog vrha Srbije uoktobru. Bez SAD-a je nemogu}e okon~ati pr-oces, a to podrazumijeva i da je Amerikauklju~ena u cijeli proces“, tvrdi Danijel Ser-ver, direktor Balkanske inicijative za mir i sta-bilnost u va{ingtonskom Institutu za mir. I Se-rver i institucija iz koje se ogla{ava su, kako seto obi~no ka`e, uvijek „dobro upu}en izvor“pa je za o~ekivati da i ova ocjena o (nad)mo}iAmerike bude, zapravo, mizanscen sljede}eg~ina kosovske tragikomedije. Zanimljivo je,me|utim, da najavljeni dolazak dr`avne sekr-etarke SAD-a me|u komentatorima i anali-ti~arima u Beogradu izaziva mnogo vi{e opti-misti~kih komentara nego {to bi bilo logi~no,imaju}i u vidu da je {efica ameri~ke diploma-

� REGIONGLOBALNO GOVORE]I...

Pi{e: Svjetlana SALOM

GLOBAL 88/201042

OSTAVKA SEJDIUA

Blijed mandat okon~an skandalomKosovski predsjednik Fatmir Sejdiu podnio je uponedjeljak poslijepodne ostavku na tu du`nostjer je Ustavni sud ocijenio da je prekr{io Ustavostankom na mjestu predsjednika Demokrats-kog saveza Kosova.

Funkciju predsjednika do izbora novogdr`avnog lidera u parlamentu obavljat }e pre-dsjednik kosovskog parlamenta Jakup Krasni}i.

Sejdiu je tako prekinuo drugi predsjedni~kimandat koji je dobio u januaru 2008. godine.

I tokom prvog mandata kao i drugog slabo seeksponirao u javnosti. Intervjue je davao rijetko,naro~ito za regionalne medije, pa je njegovo bli-jedo predsjednikovanje vi{e obilje`io skandal nakraju zbog kojeg je morao oti}i s funkcije negoodluke tokom mandata.

PROCES O DEPORTACIJI BO[NJAKA

Sud nije saslu{ao Bulatovi}a

O~ekivano svje-do~enje MomiraBulatovi}a na su-|enju optu`enimaza deportaciju Bo-{njaka i Srba izCrne Gore 1992.godine odgo|enoje. Razlog je, kakonavode mediji, taj{to biv{i crnogor-

ski predsjednik jo{ nije oslobo|en ~uvanjadr`avne tajne.

Upravo je to prethodilo njegovom svje-do~enju pred Me|unarodnim sudom u Haagu, paje Bulatovi} sam pred sudom kazao da o~ekujeisto od suda u Podgorici.

Vi{i sud }e sada zatra`iti od nadle`nogdr`avnog organa da oslobodi biv{eg predsjedni-ka Crne Gore ~uvanja dr`avne tajne.

Bulatovi}, poznati Milo{evi}ev partner, pre-thodno je rekao da dr`avni organi Crne Gore nisukrivi za deportaciju. U skladu sa svojim poli-ti~kim djelovanjem, dao je i ovakvu izjavu:„Poklanjam se sjenima nevinih `rtava. Uvjerensam da ih zla sudbina nije zadesila krivicomdr`avnih organa Crne Gore, ve} op}ih okolnostikoje su vladale u tom vremenu.“

Momir Bulatovi}

Fatmir Sejdiu

BEOGRAD ve} dugo ne uspijeva das Va{ingtonom „ispegla“ odnose

CLINTONOVA ]E sagovorni pregovore Beograda i Pri{tine pod

Page 43: Global - 01.10

GLOBAL88/2010 43

GLOBALNO GOVORE]I...

NOVA TRGOVINSKA ZONA

Bliskoisto~na verzija EUU januaru naredne godine Istabul }e biti do-ma}in skupa lidera ~etiriju zemalja koje namje-ravaju osnovati slobodnu trgovinsku zonu, nekuvrstu bliskoisto~ne verzije Evropske unije.

Zemlje potpisnice bit }e Turska, Sirija, Libani Jordan, no njima bi se mogle priklju~iti jo{ ne-ke muslimanske zemlje. Saradnja izme|u ovihdr`ava bazirat }e se na energiji, trgovini, tra-nsportu i turizmu.

U Bruxellesu se, vjerovatno, na ovaj potezIstanbula gleda s podozrenjem. Ankara ve}du`e godina vodi pregovore za ~lanstvo, ali nje-no usporavanje na tom putu primorava turskuvladu da pored tog pravca pronalazi i nove pute-ve saradnje u cilju razvoja zemlje i njenih trgovi-nskih i ekonomskih kapaciteta. Iz tog razlogase u zapadnim medijima sve vi{e govori o okre-tanju Turske ka Istoku. Zvani~na Ankara,me|utim, nikada nije pokazala da joj je manjestalo do svjetala Bruxellesa ve} do prona-la`enja puteva kojima }e premostiti blokadu ko-ju joj na crti njenih vanjskopoliti~kih ciljeva pr-ave Njema~ka i Francuska, najve}e protivniceprijema Turske u ~lanstvo u EU.

BLISKOISTO^NI PREGOVORI

Lo{a poruka IzraelaIzrael je dopustio da istekne djelimi~ni morato-

rij na izgradnju u jevrejskim naseljima na okupi-ranoj Zapadnoj obali. Njegovo produ`enje sutra`ili Palestinci, SAD i me|unarodna zajednica,ali je Izrael jo{ jednom demonstrirao osornostkada je rije~ o me|unarodnim odnosima.

Znakovito je da je ovo ura|eno u vrijeme obna-vljanja direktnih pregovora izme|u Izraela i Palesti-nske uprave, pa se name}e potanje nije li upravoovo poruka koliko je Izrael danas uop}e zainteresi-ran da se bliskoisto~no pitanje, napokon, rije{i.

Cini~no je i saop}enje SAD-a, u kom se demo-nstrira razo~arenje odlukom Izraela kada se znada je Amerika upravo najve}i saveznik Tel Aviva,bez kojeg bi tonovi iz ovog grada upu}eni me|una-rodnoj zajednici bili daleko umjereniji nego sada.

KKOOSSOOVVSSKKII PPRREEMMIIJJEERR Ha{im Ta~i i(donedavni) predsjednik Fatmir Sejdiu(podnio ostavku jer je prekr{io UstavKosova) ponudili su se da prisustvujuustoli~enju patrijarha srpskog Irineje uPe}koj patrijar{iji 3. oktobra. U Beogra-du na to nisu rekli ni izri~ito ne, ali ninagovijestili da }e re}i - da. Odluka,svakako, nije laka jer bi se pristankomu neku ruku priznao dr`avni legitimitetPri{tini. S druge strane - odbacivanjemte ponude stvorila bi se dodatno lo{aklima istjerivanja inata. Ipak, u ~asudok nastaje ovaj tekst, jo{ se niko zva-ni~no nije oglasio i saop{tio ko }e odzvani~nika Srbije otputovati na usto-li~enje patrijarha u Pe}, a kamoli nago-vijestio da }e Pri{tini biti otvorena vrataPe}ke patrijar{ije. Srpska pravoslavnacrkva saop{tila je, ina~e, da }e naustoli~enje mo}i da se putuje samo or-ganizovano, posredstvom SPC-a, a pr-ocjene su da }e povodom toga na Ko-

sovo otputovati oko 10.000 ljudi iz ce-ntralne Srbije, uz oko 400 zvanica - pr-edstavnika pravoslavnih crkava i vjer-skih zajednica u Srbiji. O njihovoj be-zbjednosti }e brinuti KFOR, Kosovskapolicija i EULEKS. „Ako bi Srpska pra-voslavna crkva pozvala najvi{e koso-vsko rukovodstvo, time bi na neki na~inpriznala to rukovodstvo kao jedino kojepostoji, pa ~ak i prije srpske dr`ave. ASPC ne `eli da pravi takav presedan,ali je mogao biti pozvan gradona~elnikPe}i, {to ne bi impliciralo priznanjedr`ave“, ka`e vjerski analiti~ar @ivicaTuci}. S druge strane, direktor nevladi-ne organizacije Spoljnopoliti~ki klub izPri{tine Veton Suroi smatra da bi prisu-stvo predsjednika i premijera Kosovana ustoli~enju srpskog patrijarha treba-lo shvatiti pozitivno i da }e „pregovoriBeograda i Pri{tine morati da usposta-ve temelje procesa normalizacije koji}e trajati barem deset godina“.

KKOOMMEE UUPPUUTTIITTII PPOOZZIIVV

Albanska borba za patrijarha

tije bila neposredno uklju~ena u lobiranje zapriznavanje kosovske nezavisnosti.

Osim toga, potrudila se i da obezbijedive}inu u Generalnoj skup{tini UN-a za odbaci-vanje prvobitne rezolucije o Kosovu koju je naIst River uputio Beograd. Otkud sad u Beogra-du preokret u tom „do`ivljaju“ posjete gospo|eKlinton? Pa, Srbiji se ve} vrti u glavi od stalnogmahanja {tapom kojim velike sile me|unaro-dne zajednice naizmjeni~no vitlaju nad Beogr-adom. A mrkve nigdje! O~ekuje se, valjda, da}e - poslije novog kompromisa na koji je Beo-grad pod pritiskom EU i SAD-a pristao,odri~u}i se dijelova rezolucije o Kosovu - sti}ipravi paket podr{ke evrointegracijama Srbije.

Dosta je nervoze!Ali, otpakivanje tog paketa }e, po svemu

sude}i, morati da bude jo{ jedan ustupak - pr-istanak na skori po~etak dijaloga s Pri{tinom.[to bi rekao ve} spomenuti Danijel Server,„Amerika je najvi{e zainteresovana da po~nedijalog“, sada „nakon {to je Beograd prihvatio~injenice iz `ivota“.

Te „~injenice iz `ivota“ svakako nisu daBeograd ka`e - „da, Kosovo je dr`ava, ali jemi nikad ne}emo priznati“. Hilari }e, ka`e Se-rver, sigurno ohrabriti Beograd da u|e u dija-log o tehni~kim pitanjima i upozoriti Beogradda taj dijalog „ne sklizne u diskusiju o statu-su“. Osim toga, Beograd ve} dugo ne uspijeva

da s Va{ingtonom „ispegla“ odnose.Biv{i ambasador Srbije u Va{ingtonu Ivan

Vuja~i} ka`e kako „ni Pri{tina nije u pozicijida diktira uslove, pogotovo ne Briselu“.„Tako|e, nije realno o~ekivati da se pregova-ra o statusu jer je to zavr{ena pri~a i za 22 ze-mlje EU i za SAD“, ka`e Vuja~i}. Du{ko Ja-nji}, direktor Foruma za etni~ke odnose, sma-tra da }e doma}i politi~ari imati priliku i„Klintonovoj razjasniti {ta `ele da postignu sKosovom“, ali i u „bilateralnim odnosima saSAD-om“. Predsjednik Fonda za balkanskudemokratiju Ivan Vejvoda, pak, sugeri{e da }eposjeta Hilari Klinton Beogradu „doprinijetistvaranju klime uo~i sve izvjesnijeg po~etkapregovora Beograda i Pri{tine“.

„Mo`da je bolje krenuti od onoga {to jenaizgled jednostavnije jer je to va`no za stica-nje povjerenja, da obje strane osjete samopo-uzdanje i da povjeruju da je druga strana iskr-ena u `elji da se na|e rje{enje, a to }e voditi{irim otvorenim pitanjima“, smatra Vejvoda.Bilo kako bilo, na pregovara~kom jelovniku}e, kad god i gdje god da dvije strane sjednuza sto, prvo biti ponu|eno predjelo - tehni~kapitanja i lak{e rje{ivi operativni problemi ko-ji ne zadiru ni u status ni u integritet obiju str-ana. Sve drugo bi i Beograd i Pri{tinu u~inilonepotrebno nervoznim sagovornicima, a tebalkanske nervoze je, izgleda, vi{e dosta iVa{ingtonu i Briselu. �

Ankara

Tel Aviv

cima dati do znanja da se za okriljem EU ne pita samo Bruxelles

Page 44: Global - 01.10

[ARENA STRANA SVIJETA

Neobi~no vjen~anje » U Kini je nedavno odr`ano jedno od najneo-bi~nijih vjen~anja na planeti. Naime, nakon ~etiri godine „zabavljanja“ dvije ~impanze su se odlu~ilevjen~ati. Do same ideje vjen~anja do{lo je tako {to se ove dvije ~impanze ve} godinama ne razdvaja-ju. Iza sebe imaju ve} nekoliko potomaka, a nedavno su dobili i novi dom u Parku divljine.

GLOBAL 88/201044

Krokodil najbolji prijatelj » Ribar Chito s Kostarike ne odvaja se od svog 5,18metara duga~kog i 444 kilograma te{kog krokodila. Chitose s Pochom igra kao sa psom. Pocho se preokre}e, hrvas vlasnikom i dopu{ta mu da ga grli, pa ~ak i da mu da„poljubac“. Ribar se sprijateljio s krokodilom nakon {toga je, prije 20 godina, prona{ao ranjenog vatrenimoru`jem. Krokodila je jedan farmer upucao u oko, zbog~ega je skoro uginuo. Chito je ispri~ao da se mjesecimabrinuo za Pocha i da je svake no}i kraj njega spavao. Kadse oporavio, ribar je krokodila pustio u obli`nje jezero,ali je krokodil iza{ao i slijedio ga ku}i. S vremenom su sesprijateljili i po~eli izvoditi trikove pred prijateljima.Otad svojim dru`enjem zabavljaju i mje{tane i posjetioce.

Park sa skulpturama od papira » Na Tajvanu se nalazi kreativanpark u kome mo`ete vidjeti kositoranj u Pisi, vjetrenja~e i sve ono{to sami za`elite izraditi od papi-ra. Ovaj park je poseban po mno-go ~emu, a njegova popularnost jesvakim danom sve ve}a kao i zai-nteresiranost za izradu skulptura.Svoje skulpture mo`ete izraditisami i potom ih ostaviti u parku.

Stavitekesu naglavu!» Tra`iti posaozna biti stresno, aliza jednu je Brita-nku bilo i veomaneugodno. Na inte-rvjuu za posaore~eno joj je da sta-vi papirnu kesu naglavu zbog brojnihtetova`a i pierci-nga. Hayley O’Neilpo tijelu ima 30 te-tova`a i piercinga,a osim savjeta dastavi kesu na gla-vu, ponu|ena joj jei opcija da staneiza zida kako je nebi gledali. S inter-vjua je iza{la u su-zama. Mogu}i po-slodavac je razgo-vor zavr{io pita-njem ko bi je zapo-slio kada izgledatako kako izgleda.

Page 45: Global - 01.10

[ARENA STRANA SVIJETA

Taksi za `ene » Po ulicama meksi~kog grada Pue-ble vozi rozi taksi, i to samo `ene.Voze ga pripadnice ljep{eg spola, apokrenut je da bi se smanjilo seksua-lno zlostavljanje. U taksijima se `ena-ma nude i setovi za uljep{avanje. Istese usluge nude i u gradovima kao {tosu Moskva i Dubai. Ideja o uvo|enjurozih taksija u glavnom gradu Meksi-ka propala je jo{ 2007. godine, ali tametropola za vrijeme gu`vi `enamanudi usluge prijevoza busevima i au-tomobilima samo za njih.

Odr`ana prva Red Bull {inomobil utrka » Na tramvajskim {inama kod @eljezni~ke stanice u Sarajevu odr`ana je prva Red Bull{inomobil utrka zanimljivih vozila na tramvajskim {inama. Na utrci {inomobila jeu~estvovalo sedamnaest ekipa. Pobjedu je odnijela ekipa “Ilija{” iz Ilija{a. Drugo mjestoje pripalo ekipi „Bull mobil“ iz Gora`da, dok je tre}eplasirana bila ekipa „Brum Brum“.

GLOBAL88/2010 45

Agenti FBI-ja prepisivali na ispitu» Agenti ameri~kog Federalnog istra`nogbiroa (FBI) varali su na jednom unutra{njemispitu do{aptavanjem, kori{tenjem{alabahtera i pronala`enjem odgovora na ko-mpjuterima. Agenti su morali da polo`e testznanja o novom pravilniku o istra`nom po-stupku. Sumnje su se pojavile kada su mnogizavr{ili test za samo 20 minuta, iako je pola-ganje trebalo da traje najmanje sat i po. Uizvje{taju se navodi da je „zna~ajan brojslu`benika FBI-ja bio umije{an u neki oblikneprili~nog pona{anja ili varanja“.

Kinez 25 godinavje`ba spavanjena u`etu» Jedan se Kinez nada da }e zbog svoje po-sebne vje{tine uskoro u}i u Guinnessovuknjigu rekorda. Gao Yang planira postavitisvjetski rekord spavaju}i na u`etu priveza-nom za dva drveta sedam sati u komadu. Onto umije}e vje`ba gotovo 25 godina te ka`eda je, napokon, spreman poku{ati postavitinovi rekord i u}i u Guinnessa. Gao svakogajutra vje`ba u lokalnom parku.

Ulovio ribu s „ljudskim“ zubalom » Ribi~ iz Ju`ne Karolineiznenadio se kad ga je riba kojuje uhvatio ugrizla. Ono {to jebilo naj~udnije jest da riba imazube poput ljudskih. Uzorci ri-be poslani su na analizu u Flor-idu da bi se otkrilo o kojoj sevrsti ribe radi. Riba koju je Fra-nk Yarborough ulovio te{ka jene{to vi{e od dva kilograma iduga skoro pola metra. JezeroWylie nije njezino prirodno sta-ni{te, a pretpostavlja se da ju jeneko tamo pustio iz akvarija.

Page 46: Global - 01.10

Pi{e: Aida STAR^EVI][email protected]

Prva klapa filma - rediteljskog de-bija najslavnije holivudske glumi-ce Angeline Jolie, a zbog kojeg sedigla medijska pra{ina u cijeloj

regiji, pala je 29. septembra u Budimpe{ti. Mediji su ovih dana navodili dva-tri glu-

ma~ka imena iz BiH koja su dobila ulogu u fi-lmu Angeline Jolie, ~iji jo{ ni radni naziv nijepoznat, no Global saznaje da se trenutno uglavnom gradu Ma|arske nalazi devetero sa-rajevskih glumaca.

Rigorozna pravilaOsim Zane Marjanovi}, koja je nakon dva

odr`ana kastinga u Londonu i Sarajevu dobi-la glavnu ulogu, u filmu holivudske dive zai-grat }e i: Ermin Bravo, Fe|a [tukan, ErminSijamija, Boris Ler, Alma Terzi}, D`ana Pi-njo, Vanesa Glo|o i Branko \uri}.

Razlog {to javnosti jo{ uvijek nije po-

tvr|eno ko }e tuma~iti glavnu mu{ku ulogusu rigorozna pravila koja su postavili lijepaJolie i producentska ku}a GK Films, potvrdionam je jedan od sarajevskih glumaca koji }ezaigrati u ovom 15 miliona dolara vrijednomfilmu, ali je poznato da se radi o mladom Sa-rajliji s mjestom prebivali{ta u Londonu.

Oca glavnog mu{kog lika igrat }e hrvatskiglumac s holivudskom karijerom Rade[erbed`ija, koji je, kao {to je poznato, otkrioda se scenarij temelji na ljubavnoj pri~iizme|u mladog Srbina i muslimanke, izme|ukojih se rodila ljubav samo nekoliko ve~eriprije po~etka rata. Djevojka biva zato~ena usrbijanskom logoru, dok mladi} na sve na~inepoku{ava da je oslobodi.

„Va`no je naglasiti da je ovo pri~a koja nepromovira nikakve politi~ke stavove, ve} jeegzaktno ljubavna pri~a koja se de{ava tokomrata u BiH“, rekla je i glumica Zana Marjano-vi} na nedavnoj pres-konferenciji koju je or-ganizirala u Sarajevu kako bi s novinarimapodijelila radost zbog novog anga`mana.

GLOBAL 88/201046

� GLOBAL SAZNAJE PPOO^̂EELLOO SSNNIIMMAANNJJEE FFIILLMMAA AANNGGEELLIINNEE JJOOLLIIEE

Devetero sarBudimpe{tiOSIM ZANE MARJANOVI], koja tuma~i glavnu `ensku ulogu, u glavnom gradu Ma|arske trenutno se nalaze i Ermin Bravo, Fe|a [tukan, Ermin Sijamija, Boris Ler, Alma Terzi}, D`ana Pinjo,Branko \uri} i Vanesa Glo|o

ANGELINA JOLIE: Holivudska

glumica ovaj put iza kamere

Zana

Marjanovi}

Ermin Bravo

FILM koji }e biti sniman u Budimpe{ti, Sarajev

Page 47: Global - 01.10

Film koji }e biti sniman u studiju u Budi-mpe{ti te na autenti~nim lokacijama u Saraje-vu i Zenici po~etkom novembra producirat }e,kako je Global prvi objavio, oskarovac Gra-ham King. Servisnu produkciju u BiH potpisat}e Scout film iz Sarajeva i njen vlasnik Edin[arki}, ina~e poznati „location“ menad`er.

Angelina Jolie je za direktora fotografijeizabrala iskusnog, Oscarom nagra|enog De-na Semlera, s kojim je radila na filmu Saku-plja~ kostiju, a koji je poznat i po saradnji sKevinom Costnerom na filmu Ples s vukovi-ma, kao i s Melom Gibsonom u Apokalipsi i

Pobjesnjelom Maksu.

Iskusna ekipa

Osim bosanskohercegova~kih glumaca ko-jima su povjerene najzna~ajnije uloge u filmu,svoj anga`man potvrdila je i dvadesetpetogo-

di{nja makedonska glumica Jelena Jovanova.Ona je kao u~esnica Sarajevo Talent Ca-

mpusa na ovogodi{njem Sarajevo Film Festi-valu upoznala kasting direktoricu Gail Steve-ns, koja ju je pozvala na audiciju.

Sa srbijanske gluma~ke scene uloge su,prema pisanju tamo{njih medija, dobili Niko-la \uri~ko, Goran Jevti} i Vladimir Raj~i} iza sve trojicu se {pekuliralo da su izabrani zaglavnu mu{ku ulogu, ali se ispostavilo da seipak radi o manjim, ali dovoljno bitnimanga`manima. �

KKAAOO SSAARRAADDNNIICCII na filmu AngelineJolie, kako saznajemo, bit }e i alpini-st Muhamed Gafi} i ronilac RusmirHani}.

Oni bi, naime, trebali s filmskom eki-pom obi}i potencijalne lokacije u BiH, akoje uklju~uju rijeke i planine, te biti po-dr{ka na setu.

GLOBAL88/2010 47

ajevskih glumaca u

AALLPPIINNIISSTT II RROONNIILLAACC MMEE\\UU SSAARRAADDNNIICCIIMMAA

Gafi} i Hani} na setuRAZLOG [TO JAVNOSTI jo{uvijek nije potvr|eno ko }etuma~iti glavnu mu{ku ulogu su rigorozna pravilakoja su postavili lijepa Joliei producentska ku}a GK Films, potvrdio nam je jedan od sarajevskih glumaca koji }e zaigrati uovom 15 miliona dolara vrijednom filmu

Fe|a [tukan

Boris Ler

Alma Terzi}

D`ana Pinjo

VanesaGlo|o

Branko\uri}

Ermin Sijamija

u i Zenici producirat }e oskarovac Graham King

Page 48: Global - 01.10

Razgovarala: Anila GAJEVI][email protected]

Na Primorskom poletnom festiva-lu u Trstu u subotu, 25. septe-mbra, izvedena je predstava Mo-rtal Kombajn sarajevskog Naro-

dnog pozori{ta. Komad poljskog pisca Pa-wela Sale u re`iji Dine Mustafi}a, u izvedbisarajevskih glumaca nije ostavio ravno-du{nim publiku u Trstu.

Za{to je ovaj komad, koji je u Poljskoj ce-nzuriran, kritika proglasila kontroverznim uekskluzivnom intervjuu za Global govori nje-gov autor Pawel Sala.

Dramski pisac, scenarist i reditelj nedavnoje odu{evio i filmsku publiku na festivalu uKarlovim Varima, gdje su nagrade za najboljemu{ke uloge oti{le glumcima njegovog prvogigranog filma Mother Teresa of Cats. ^itaoci-ma Globala jedan od najavangardnijih dra-mskih pisaca u Evropi otkriva kako je do{aodo svog prvog filma te za{to su mu drame re-dovno zabranjivane u Poljskoj.

�GLOBAL: Sarajevska predstava Mortal Komba-jn na svim je dosada{njim gostovanjima, pa i naovom posljednjem u Italiji, ostvarila uspjeh. Vi jejo{ niste imali priliku pogledati?

SALA: Ne u`ivo, ali sam je vidio na DVD-ui veoma mi se dopala predstava. Iako ne razu-mijem bosanski jezik, znam koja su klju~namjesta u drami i svi|a mi se na~in na koji suona u Mustafi}evoj predstavi rije{ena. Ina~e,~uo sam za Mustafi}a i vidio sam njegov film

Remake prije nekoliko godina i on me semnogo dojmio.

�GLOBAL: Va{e drame po brutalnosti i direktno-sti ~esto porede s komadima britanskih pisacaMarka Ravenhilla i Sarah Kane. Njihovo djelopak nije ono {to bi se, kao u Va{em slu~aju, mo-glo nazvati tranzicijskom dramom.

SALA: Naravno, kada tranzicijsku dramu po-rede s dramama Ravenhilla ili Kane, to nijekompliment, nego se `eli re}i da smo mi dru-ga verzija britanske drame. Kada sam ja napi-sao dramu o Sarah Kane, ona je ve} bila mr-tva. U njoj su bila dva lika - Sarah Kane i njenbrat gay koji je pak bio zaljubljen u nju. To jepri~a o incestu izme|u brata i sestre i dramaje bila postavljena u 25 klubova u Var{avi. Jasam, generalno, pod velikim utjecajem po-ljskog reditelja Krzysztofa Warlikowskog,koji je postavljao Shakespearea kao da je u pi-tanju komad Sarah Kane. On je postavio, ta-ko|er, dramu Sarah Kane Pro~i{}eni i ja mi-slim da teatar treba da ide u tom pravcu. Mno-gi ljudi su mi govorili da publika koja iza|e smojih predstava te{ko da mo`e aplaudirati,nego bi radije ostala u ti{ini sa sna`nim uti-skom. Mislim da je to zadatak umjetnosti, onatreba da utje~e na ljude, da ih pro~isti i da ihnatjera da razmi{ljaju o stvarima i iz njihovih`ivota.

� GLOBAL: Nedavno ste iz teatra u{li i u svijet fi-lma. Va{e debitantsko ostvarenje Mother There-sa of Cats prikazano je u Karlovim Varima.

SALA: Da, to je moj prvi igrani film, ranije

GLOBAL 88/201048

� INTERVJU PPAAWWEELL SSAALLAA,, PPOOZZNNAATTII AAVVAANNGGAARRDDNNII PPIISSAACC II RREEDDIITTEELLJJ,,

AUTOR KOMADA koji je s uspjehom u sarajevskom Narodnom pozori{tu postavio reditelj Dino Mustafi} u ekskluzivnom intervjuu za Global govori o posljedicama kriti~kog sagledavanja moderne Poljske te o svojim teatarskim i filmskim dometima koje je ostvariounato~ svome anga`iranom djelovanju

“^UO SAM za Mustafi}a i vidio sam njegov film Rem

„Mortal Kombaju Poljskoj„Mortal Kombaju Poljskoj

“MNOGI LJUDI su migovorili da publika koja iza|e s mojih predstava te{ko damo`e aplaudirati, nego bi radije ostala u ti{ini sa sna`nim utiskom. Mislim da jeto zadatak umjetnosti,ona treba da utje~e na ljude, da ih pro~istii da ih natjera da razmi{ljaju o stvarimai iz njihovih `ivota“

Page 49: Global - 01.10

sam snimao dokumentarne filmove. Najva`ni-ji koji sam snimio zove se Statisti i snimio samga sa statistima na setu igranog filma PijanistRomana Polanskog. Pri~a je to o ljudima izvar{avskog geta. Tra`io sam ljude koji su go-dina kao i Roman Polanski jer je on kao dije-te bio u getu u Krakovu i onda je pobjegaoodatle. Pet hiljada statista mi je pri~alo svojepri~e pla~u}i i s puno strasti o njihovim isku-stvima iz Drugog svjetskog rata, dok je Pija-nist pri~a o jednoj osobi koja je ~udompre`ivjela var{avski geto. Moj dokumentaracje prikazivan na raznim festivalima koji su seticali teme holokausta, a na premijeri filma Pi-janist u Var{avi svi su posjetioci dobili DVDmog dokumentarca jer je on nastao na njego-vom snimanju i u dokumentarcu, tako|er, Po-lanski govori o svojim iskustvima iz rata.

Gospodin Polanski ina~e ne voli da se sni-maju filmovi o njemu. Moj dokumentarac ni-je predvi|en da bude „making of“ njegovogfilma. On se jedino slo`io da ja u dokumenta-rcu koristim ljude sa seta koji su bili svjedocigeta ili zlo~ina. Roman Polanski ne `eli pose-bnu pa`nju kada su u pitanju on li~no ili nje-gova privatnost. Scene u kojima se pojavljujePolanski su sa snimanja kada on djeci dajeindikacije odnosno kad im obja{njava kako bise trebali skrivati ili kako izgleda kada polica-jac tu~e Jevreje ili situaciju u kojoj je ubijen~ovjek koji nosi tanjir supe a neko drugi gauzme nakon toga. Dakle, on se u mom filmupojavljuje kao reditelj koji daje indikacije sta-tistima i glumcima. Izabrao sam desetero lju-di od 5.000 statista koji su mi pri~ali stra{nepri~e iz rata u Poljskoj. Dok sam bio u mo-nta`i, ~esto sam izlazio, jer su te pri~e bile za-ista potresne.

� GLOBAL: Kada pri~amo o Polanskom, nei-zbje`no je spomenuti i njegovo hap{enje u [vic-arskoj i optu`bu za pedofiliju. Kako su umjetni~ki,odnosno, filmski krugovi u Poljskoj to prihvatili?

SALA: Svi smo bili {okirani kad je Polanskiuhap{en, nakon toliko godina. Vidio sam Po-lanskog dok radi, on je veoma osje}ajna ibri`ljiva osoba. Ima ̀ enu i dvoje djece. Na se-tu Pijanista on se brinuo o djeci koja su bilastatisti. Bilo je jako vru}e kad se snimalo idjeca su morala imati ki{obrane. Mnogo sebrinuo o djeci da im se {ta ne bi desilo tokomsnimanja. Meni je {okantno to {to je uhap{eni ~inilo mi se da se to ne mo`e desiti u Evro-pi. Sve mi to izgleda kao u romanu FranzaKafke kada ti ne{to visi iznad glave cijeli`ivot i ne mo`e{ se toga nikako rije{iti. Mi-

GLOBAL88/2010 49

ZZAA GGLLOOBBAALL

ake prije nekoliko godina i on me se mnogo dojmio“

n“ je cenzuriran n“ je cenzuriran

Foto:A

. G

AJE

VI]

Page 50: Global - 01.10

slim da je Roman Polanski sebe oprao od svihgrijehova koje je po~inio jer se ova pri~a de-sila prije 35 godina.

� GLOBAL: Da li je te{ko snimiti prvi igrani film uPoljskoj i imaju li mladi reditelji podr{ku dr`avnihfondova?

SALA: Mother Theresa of Cats ima deseto-godi{nju historiju nastanka. Dakle, ideja iscenarij postoje toliko dugo. Pri~a je vrlo de-likatna i dru{tveno anga`irana jer govori o pr-oblemima u Poljskoj vrlo kriti~ki. Imao samproblema s finansiranjem. Dobili smo sre-dstva od Poljskog filmskog instituta i tra`ilismo koproducenta. Na{li smo ga u Francu-skoj, me|utim, on je odustao zbog tamo{njihproblema s fondovima, tako da smo moralikrenuti sve ispo~etka. Na kraju smo moj pro-ducent i ja odlu~ili da tra`imo podr{ku u Po-ljskoj. Krenuli smo s jako malim bud`etom iu vrijeme snimanja shvatili da moramo skra-titi dane snimanja. Ja sam odlu~io da budemkoproducent i odrekao sam se honorara za ci-jeli svoj rad da bih smanjio bud`et.

�GLOBAL: Karijeru ste po~eli kao pisac a nasta-vljate je kao reditelj. ^ime se danas vi{e bavite?

SALA: Nekad sam vi{e pisac a nekad vi{e redi-telj. Studirao sam u filmskoj {koli u Katowica-ma. Na samom po~etku svog rada bio sam po-sve}en kritici komunisti~kog re`ima i to je bilouobi~ajeno. U dana{nje vrijeme u Poljskoj je pr-eporu~eno da {uti{. Kada neko otvoreno kritizi-ra savremeno dru{tvo, usta mu budu za~epljena.

� GLOBAL: Na koji na~in?

SALA: Ne dobije{ novac. Kad sam napisaokomad Mortal Kombajn, koji je postavljen uSarajevu, bio je postavljen u Var{avi u Cu-ltural House i kada je reditelj objasnio o~emu se tu radi, bili smo izba~eni i predsta-va nije do`ivjela premijeru. Nakon toga po-stavili smo ga u gay-klubu Le Madamme uVar{avi (to je mjesto gdje se okupljaju neza-visni umjetnici) i tamo je, tako|er, bilo pro-blema. U Poljskoj se treba{ uzdr`ati od kriti-ke jer se onaj ko kritizira do`ivljava kao{tetan. Ja, opet, mislim da je kriti~ar koristanza dru{tvo. To mi se de{avalo i s drugim dr-amama ~ija je postavka zabranjivana. A svata cenzura dolazila je od predsjednika Ka-czynskog. Kad je on do{ao na vlast, sve kri-ti~are dru{tva su u{utkivali, a sve nezavisneklubove u kojima su se okupljali umjetnicisu zatvarali.

� GLOBAL: Da li se ne{to promijenilo s novim pr-edsjednikom Komorowskim?

SALA: Nema tu nikakve razlike. Mi u Po-ljskoj imamo samo izbor izme|u ja~e i slabi-je desnice. Nemamo nikakve alternative. �

GLOBAL 88/201050

� INTERVJU

� GLOBAL: Nakon avionske nesre}e u kojoj jepoginuo najvi{i poljski vrh, zajedno s predsje-dnikom Lechom Kaczynskim, pojavile su seneke {pekulacije da, mo`da, nesre}a i nije bi-la slu~ajna. Vjerujete li da su u pitanju teorijezavjere?

SALA: Mislim da su te teorije zavjere do{leiz Latinske Amerike i od poljskog narodakoji tamo `ivi i ljudi koji su povezani s Ra-dijem Marija, sna`no katoli~kim radijem~ije je sjedi{te u Torunu. Rije~ je ofa{isti~kom okru`enju vezanom uz taj radioi starijim ljudima koji su na kraju svojih`ivota. Mislim da ta teorija zavjere kru`itim krugovima. Mislim da su poljski medijiprenosili mi{ljenje Crkve, jer je poljska ka-toli~ka zemlja i da su zvani~ni izvje{taji do-lazili od Crkve. Sada su u dru{tvu de{avakolektivna histerija koja se {iri. Svi ovi lju-

di koji su se nakon pada aviona okupili ispr-ed zgrade Predsjedni{tva ~ine sliku koju sumediji slali u svijet, ali to je samo mali diostvarne slike. Niko ne razmi{lja o uzrocimaove katastrofe. Mislim da postoji nekipre{utni dogovor da sada niko ne pri~a kri-ti~ki o ljudima koji su umrli. Kaczynski jebio predsjednik s najmanjim preferencijamaod svih predsjednika, a sahranjen je, kaopoljski kraljevi i monarsi, s najve}impo~astima. Da se ovo nije desilo, on bi, si-gurno, bio politi~ki luzer. On je postao ju-nak, ali ne znam ~ega. On je oti{ao da odapo~ast `rtvama Katina i to je bio po~etaknjegove predsjedni~ke kampanje pred izbo-re. Cijeli taj put je bio improvizacija. Pre-dsjednik je umro i vojni zvani~nici. Ja nemislim da je on odgovoran za to {to se desi-lo, ali sve te okolnosti se trebaju uzeti uobzir kao i to kako je put bio organiziran.

TTEEOORRIIJJEE ZZAAVVJJEERREE OO PPOOGGIIBBIIJJII PPOOLLJJSSKKOOGG DDRR@@AAVVNNOOGG VVRRHHAA

Kaczynski je postao junak, a bio bi politi~ki luzer

“SVI SMO BILI {okirani kad je Polanski uhap{en,nakon toliko godina. Vidio sam Polanskog dokradi, on je veoma osje}ajna i bri`ljiva osoba.Ima `enu i dvoje djece. Na setu Pijanista on se brinuo o djeci koja su bila statisti“

Page 51: Global - 01.10

Pi{e: Aida STAR^EVI][email protected]

Likovna umjetnica Adela Ju{i} do-bitnica je ovogodi{nje nagrade zamlade umjetnike iz BiH Zvono,koju petu godinu zaredom dodje-

ljuje Centar za savremenu umjetnost Sarajevou saradnji sa Civil Society i Trust for MutualUnderstanding iz New Yorka.

Ju{i} ka`e da nije o~ekivala da }e upravonjen videorad Umjetni~ka izjava od `irija bitijednoglasno progla{en najboljim.

Intenzivan raspored„Moram priznati i da su ostala trojica

umjetnika koja su bila u konkurenciji: IgorBo{njak, Danijel Premec i Mladen Bundalo,jako dobri i umjetni~ki aktivni“, isti~e dobi-tnica nagrade Zvono.

Kao nagradu Ju{i} je dobila {estosedmi~noputovanje u New York, a po povratku je o~eku-je i samostalna izlo`ba koja obuhvata njeneumjetni~ke radove pred odlazak u Ameriku, vr-ijeme boravka u New Yorku i period nakon po-vratka u BiH.

„Ne znam {ta me o~ekuje u New Yorku.Saznala sam samo da su bh. umjetnici koji suranije osvajali istu nagradu imali intenzivanraspored, radili su prezentacije, realizirali no-ve radove...“, ka`e Ju{i}.

Finalisti na jednom mjestuO putovanju koje }e biti realizirano, na-

jvjerovatnije, po~etkom naredne godine ne ra-zmi{lja previ{e jer je prije polaska o~ekujeizlo`ba finalista, kandidata za nagradu Zvo-no, koja }e biti postavljena u Muzeju savre-mene umjetnosti RS-a u Banjoj Luci.

„Istina je da dobitnici Zvona nakon povr-atka iz New Yorka organiziraju i samostalnuizlo`bu koja obuhvata vrijeme prije, tokom inakon povratka iz Amerike. Jo{ uvijek mi ni-je poznato gdje }e biti uprili~ena izlo`ba, uUmjetni~koj galeriji BiH ili Galeriji Duplex“,pri~a Ju{i}.

Pobjedni~ki rad Umjetni~ka izjava, ka`eautorica, ironizira „self prezentaciju“ kao i pr-avila pisanja umjetni~kog statementa.

„Umjetnici, kada naprave odre|en rad,moraju imati i umjetni~ki statement koji jeneki vid vlastite prezentacije, pri~a o umjetni-kovom radu i ja sam skupila brojna pravila naosnovu kojih sam napravila rad“, ka`e mladaumjetnica. �

GLOBAL88/2010 51

� PROFIL AADDEELLAA JJUU[[II]],, DDOOBBIITTNNIICCAA NNAAGGRRAADDEE ZZVVOONNOO 22001100..

Najbolja “Umjetni~kaizjava” KAO NAGRADU Ju{i} je dobila {estosedmi~no

putovanje u New York, a po povratku je o~ekuje i samostalna izlo`ba u Sarajevu

AADDEELLAA JJUU[[II]] je ro|ena 20. oktobra1982. u Sarajevu. Zavr{ila je Srednju{kolu primijenjenih umjetnosti u Sarajevui Akademiju likovnih umjetnosti, Odsjek

grafika. Izlagala je na vi{e kolektivnihizlo`bi u BiH, Srbiji, Austriji i SjedinjenimAmeri~kim Dr`avama, a prvu samosta-lnu izlo`bu imala je 2007. u Sarajevu.

NNAAKKOONN ZZAAVVRR[[EENNEE AALLUU

Brojne kolektivne izlo`be

JU[I]:Pobijedila jednoglasnom odlukom `irija

Page 52: Global - 01.10

Galerija� FILM � KNJI@EVNOST � MUZIKA � IZLO@BE � POZORI[TE

GLOBAL 88/201052

Predstava Mortal Kombajn sarajevskogNarodnog pozori{ta, koja je nastala prema te-kstu poljskog pisca Pawela Sale, a u re`ijiDine Mustafi}a, gostovala je pro{le subote naPrimorskom poletnom festivalu u Trstu.

„Predstava je izuzetno dobro prihva}enakod publike. Reakcije su bile odli~ne i mismo jako zadovoljni“, isti~e glumac i dire-

ktor Drame Narodnog pozori{ta Sarajevo Er-min Sijamija.

Osim Sijamije, koji u predstavi igra gla-vnu ulogu, zadovoljni su bili i glumci: JosipPejakovi}, Ejla Bav~i}, Alen Muratovi}, Ha-sija Bori}, Miraj Grbi}, Slaven Vidak, AdnanHaskovi}, Aldin Omerovi}, Edhem Husi},Vedran \eki} i Damir Kustura.

JAZZ FEST 2010^etrnaesti me|unarodni muzi~ki fe-stival Jazz Fest Sarajevo 2010. bit }eodr`an od 2. do 7. novembra. Festi-val }e u BKC-u otvoriti turski multii-nstrumentalist Burhan Ocal u pra-tnji svog deveto~lanog ansamblaThe Trakya All Stars. Nastupit }e iameri~ki gitarist Mike Stern, francu-ski violinist Didier Lockwood, kvintetDavea Hollanda te John Scofield utriju sa Steveom Swallowom i BillomStewartom.

NOVI ALBUM BOMBAJ [TAMPEUskoro }e se na tr`i{tu na}i novialbum benda Bombaj [tampa podnazivom Neka DJ odma’ dole CJ, kojije sniman i miksan du`e od dvije go-dine. Ovo je prvi album Bombaj [tampe,koju predvodi poznati glumac i pje-va~ Branko \uri} \uro, nakon dvade-set godina, kada je snimljen materi-jal Vriska.

PREDS TAVA N ARODNOG POZORI[TA U TRS TU

Sarajevski „Mortal Kombajn“ pred italijanskom publikom

Viking VikiViking Viki `ivi u selus majkom Ylvom iocem Halvarom - vi-kin{kim poglavicom.Vikinzi su po prirodihrabri, sna`ni i glasni.Viki je, me|utim, druga~iji, srame`ljivi povu~en. Ali upravo on posjedujedar koji ga ~ini posebnim izme|uostalih Vikinga - on ima mozak!

Ukleta k}erJohn James je pisac ko-jeg je napustila `ena. Sasvoje dvoje djece seli seu ku}u na osami u Ju`nuKarolinu. Na imanju senalazi indijanski pogre-bni humak. Johnova k}er Louisa je fasci-nirana humkom. Ubrzo obitelj primje}ujeneobi~ne pojave: buku na krovu i u {umi,Louisa po~inje hodati u snu, njihovama~ka nestane...

Osveta Kitty Galore

U vje~noj sva|i ma~aka i pa-sa, jedna poludjela ma~kaodvest }e stvari jednu {apupredaleko. Kitty Galore, biv{aagentica {pijunske organizacije MIJAU, po-bjegla je i skovala |avolji plan u kojem nesamo da }e poku{ati pripitomiti svojevje~ne neprijatelje ve} i svoje biv{e kolegema~ke, ali i cjelokupno ~ovje~anstvo.

Page 53: Global - 01.10

Ime i prezime:

Adresa:

Broj telefona:

poklanja

Kupone {aljite na adresu: Magazin Global, Avaz Twist Tower, Te{anjska 24b, 71 000 Sarajevo

Magazin Global i u narednom broju svojim ~itaocima daruje knjige i DVD. U saradnjis na{im partnerima poklonit }emo: knjigu Oslu{kuju}i njegovu du{u Hanifa Kureishija,DVD-ove i Karaula Rajka Grli}a i Gori Vatra Pjera @alice

Dobitnici poklona iz pro{log broja su: Dejan ^oki} iz Sarajeva (Oslu{kuju}i njegovudu{u Hanifa Kureishija), Almedina Alihod`i} iz Tuzle (DVD Karaula Rajka Grli}a) i Ma-ja Kori} iz @ivinica (DVD Gojini duhovi Milo{a Formana).

D o d j e l o mnagrada u Bugo-jnu su 25. septe-mbra zavr{ili18. susreti pozo-ri{ta/kazali{talutaka BiH.

Za najboljup r e d s t a v ustru~ni `iri u sa-stavu: Muha-med Nametak,Strajo Krsmano-vi} i Zoran Ga{iproglasio je pre-dstavu Mali pri-nc Studija lutka-rstva Sarajevo, au re`iji Dubravke Zrn~i}-Kulenovi}, kojaje, tako|er, nagra|ena. Ovoj predstavi pri-pala je i nagrada za najbolju scenografiju.

Nagrada za najboljeg glumca dodijelje-na je Mariju Drma}u za ulogu Ma~ka Pri-

lipa u predstavi Ma~ak u ~izmama Pozo-ri{ta mladih Sarajevo, dok je za najboljuglumicu progla{ena Sonja Goronja za ulo-gu Malog princa u istoimenoj sarajevskojpredstavi.

19.

KN

JI@

AR

A

Ildefonso Falcones: Katedrala na moru

Arnau Estaniol, sin odbje-glog kmeta, mukotrpno kr~isebi put ka slobodi i uspje-hu. Od amalina koji nale|ima prenosi te{ko kame-nje za izgradnju veli~anstve-ne katedrale Santa Maria,Arnau dosti`e neslu}ene visine i postajejedan od najmo}nijih ljudi Barcelone.

KONCER T TURSKE GRUPE

Tri `ene u SarajevuPrvog oktobra u Bosanskom kulturnom ce-ntru u Sarajevu bit }e odr`an koncert turskegrupe Tri `ene koje interpretiraju tradiciona-lne pjesme Balkana. Koncert je dio projekta Zlatni putevi, ~ijatre}a faza pod nazivom Tragom Evlije^elebije predstavlja turske umjetnike u ze-mljama kojima je nekad putovao ~uveni tur-ski putopisac.

FES TIVAL ANIMIRANOG FILMA BANJA LUKA

U konkurenciji 40 filmova

Me|unarodnifestival ani-miranog fi-lma BanjaLuka 2010 bit}e odr`an od22. do 27.oktobra u {est

gradova Bosne i Hercegovine: Banjoj Luci,Sarajevu, Gradi{ci, Mrkonji}-Gradu, Bijelji-ni i Trebinju. Na ovogodi{njem, tre}em po redu, festivalubit }e prikazano vi{e od 300 animiranih fi-lmova. Za Gran Prix Me|unarodnog festiva-la animiranog filma Banja Luka 2010 ta-kmi~it }e se 40 filmova iz 24 dr`ave svijeta. @iri ovogodi{njeg festivala ~ine pro{logo-di{nja pobjednica Sandra Desmazieres iz Fr-ancuske, Claire Kitson iz Velike Britanije,Pierre Hebert iz Kanade, Dino Krpan iz Hr-vatske i Vesko Kadi} iz BiH.

GLOBAL88/2010 53

Vesna Dedi}-Milojevi}:Zauvijek u srcu

Tri poznate glumice u svojimtridesetim susre}u se sa spozna-jom da njihov `ivot nije ispaoonakav kakvim su ga kao ambi-ciozne i zgodne studentice za-mi{ljale. Gdje su pogrije{ile ju-re}i za svojom vizijom sre}e inadaju}i se da }e imati vi{e ljubavi, aplauza,djece, novca i sre}e?

Tony Parsons: Ljudi i dje~aci

Hary Silver vodi dobar`ivot. Ima lijepu `enu, tro-je divne djece i sjajan po-sao kao producent kultneradioemisije. Ali uskoropuni ~etrdeset godina, anjegova biv{a `ena vra}ase u London. Hary }e uskoro, mo`da,morati da se oprosti s dobrim `ivotom...

ZAVR[ENI 18. SUSRETI POZORI[TA/KAZALI[TA LUTAKA BiH

Briljirao sarajevski „Mali princ“

Page 54: Global - 01.10

Dolazila iz [vedske, uz bajr-amske dane, Mevlida. Da neuznemirava akademika u njego-vom bolesni~kom samovanju, uGora`du, lijekove i darove, -~etiri kese svega i sva~ega -odnijela njegovoj gospoji i djeci,u Sarajevo. Lijepo se, ~ujem,ispri~ale, ko da su zajedno uzDrinu rasle. Ona je Talovi}ka,rodom iz Pljevalja. Radi u[tokholmu, apotekarica, povre-meno pi{e za „Bosansku po{tu“.U Bosnu do|e dvaput godi{nje i- kao da joj je to najva`nije, kaoda samo zbog toga i dolazi - zasvaku moju boljku donese novelijekove, tj. {vedske varijanteonih lijekova koje su mi propisa-li moji sarajevski lije~nici. Ne-moj siofor, ne valja za o~i, ovoje isto to, samo mnogo bolje,metformin. Nemoj ovo, uzmiovo. Nemoj vi{e nipo{to to, nego}e{ ovo. I sve tako, a ja je slu{am i radim ka-ko mi naredi.

Sve sam njene {vedske lijekove odmahubacio u promet, a onu `utu ko{ulju nisamjo{ ni raspakovao. Ne zna moja Mevlida dasam je sve svoje ko{ulje potro{io, da vi{e u`ivotu ne kanim kupovati ni ko{ulje, nihla~e, ni cipele, ni kapute ... Meni moja go-spoja smije kupiti samo brzu potro{nu robu:~arape, ga}e, potko{ulje. Sve ostalo - baca-nje para i sva|a po ku}i. Nego idi na pijacuSirano, pa u onom prolazu saslu{aj onog~oju {to pogibe na propuhu, a ne prestajeizvikivati reklamu: Dukserica, bokserica,majica, ga}a, ~arapa, dukserica, bokserica,majica, ga}a, ~arapa... E, tu ti je - na tomepropuhu - i moj Armani, i moj Versa}e i Hu-go Klein ...

Pi{e mi dobra Mevlida:Dragi moj (brate) Avdo,

ne znam za{to, a ne znam ni kako, ali od~asa kad sam te srela osje}am kao brataro|enog da sam srela. Tvoja umjetnost, tvo-je stvarala{tvo, tvoje sve druge kvaliteteoti{le su odjednom u „drugi plan“. A ti si -jednostavno - brat moj postao ! I zato danasi svih dana do danas mislim i brinem za tebei tvoju porodicu i molim Boga za tvoje zdr-avlje, ba{ kao {to sam se za mog ro|enog br-ata Faruka brinula i molila sve do 8. dec.2007. godine kad sam prerano bez njegaostala.

Ovaj mali dar za tebe biran je od srca i sa`eljom da boja sunca jedne ko{ulje obasjatvoj `ivot nakon svih tegoba kroz koje si za-dnjih mjeseci prolazio. I neka ti osvijetli putka nastavljanju tvog genijalnog stvarala{tva.Da si nam `iv i zdrav na radost tvoje porodi-ce, ali i na moju i svih onih koji te iskrenovole i cijene.

Tvoja Mevlida

Pismo mi napisala nadvolisnoj razglednici sa re-produkcijom slike-pejsa`a{to ga je uradio slikar ilislikarka bez ruku, dr`e}i ki-st u ustima. Razumio poru-ku. Razumio. Ne boj se, Me-vlida ! Jeste da sarajevskanovinarska bagra ne pre-staju tu}i po meni, ali neznaju, kukavci, da me timesamo ja~aju i uspravljaju !Da nije njih i njihovih po-gan{tina, meni bi moje pi-sanje dodijalo, a ovako -}eif i merak, radost i u`itak!

Sve ove godine, nana~in `ivotinje, osje}am ka-ko su Francuzi, u opsjednu-tom Sarajevu, bri`ili o menii oko mene nekakve mre`epleli - a da o tome, dok sedoga|alo, nisam ba{ ni{ta ni

slutio a kamoli znao. Ne mislim na april1992. i Emirov telefonski poziv iz Pariza, sponudom da iz Sarajeva izi|em i izvedemporodicu. Osigurao, veli, privatni avion,onog veletrgovca naftom, Borisa Vukobrata.Poznato mi to ime: {vicarski gra|anin jugo-slavenskog, tj. crnogorskog porijekla. Na je-dnoj ve~eri, dvanaest godina poslije, u diskr-etnom hotel~i}u „Gaj“ na Skenderiji, kazujemi Boris: „Da, avion je bio spreman, Emir jevjerovao da stvar ne}e predugo trajati i sma-trao da svoga scenaristu - da, tako je rekao,svoga scenaristu - treba izvu}i iz saraje-vskog pakla. Imali ste ugovore sa Francuzi-ma, trebali ste pisati scenarij za ‘]upriju’, jeli tako ?“ Tako je, Borise, samo {to se meninije izlazilo iz Sarajeva. U Parizu ne bih mo-gao pisati jer je u Bosni klanica, a ugovorcuri, scenarija ni|e, pa bih se na kraju mor-ao ubiti. To - ne dolazi u obzir !

@ I V O TO P I S A B D U L A H A S I D R A N A

Ako ni{ta drugo,barem jedno znam:cio sam svoj put pregazio sam.

GLOBAL 88/201054

KAKO SAM DOBIOFRANCUSKU NAGRADU

KOJU NISAM PRIMIOOTKUP SIROVE KO@E (88)

MEVLIDA PI[E: Ova ljepota na slici je kopija rada umjetnikakoji slikaju ustima ili nogama, jer su se rodili bez ruku...ali senisu predali !

Page 55: Global - 01.10

Nisam se ja u ta doba jo{ bio zaljubio, to}e do}i dogodine. Nego mi se jednostavnonije izlazilo iz Sarajeva. Ta~ka. [ta se tu imaobja{njavati ? I {ta sam ja bez Sarajeva ? Onoi ja - ko Partija i Krle`a. Kako mu ono Titore~e ? Partija bez tebe mo`e, a ti bez Partije -da vidimo ho}e{ li mo}i ! E, nisam htio da vi-dim, znao sam: ne mogu bez Sarajeva.

Ne znam vi{e kojega dana i kojega mjese-ca, bilo prolje}e, godina 1994, na vrata mido|e mlad i lijep oficir Umprofora - Francuz.Na lijevoj mu strani prsa oka~ena plo~ica saoznakom ~ina, prvim slovom imena i prezi-menom. Francuski jezik, latinica, bezbeli. Snjime `ensko: prevodilica. Tako smo ono-mad kazivali: prevodilica. Odmah vidim daje znam. U nje takve o~i - surmali ! - ko ih je-dnom vidi, i za sto godina }e ih prepoznatiisprve. Bila, a izgleda vi{e nije, `ena glumcaZijaha Sokolovi}a. Merd`ana. I ne re~e: So-kolovi}, nego djevoja~ko: Iglica. A Ziketa ine spomenusmo. Meni milo {to su do{li, aline umijem sakriti nestrpljenje: {ta li ho}e odmene. Da ~ujem ! Francuski oficir govori,Merd`ana prevodi. Da Francuzi mnogo dr`edo kulture, da je knji`evnost njen najva`nijisegment, da francuska dr`avna televizija imamnogo ozbiljnih emisija koje se baveknji`evno{}u i knjigom, posebno poezijom ipjesnicima... i da bi oni - Francuzi iz UN sna-ga u Sarajevu - rado poveli pjesnika Sidranada gostuje u jednoj od takvih emisija... to jejedna veoma gledana emisija...

Upadnem:‘Apostrof’, Bernara Pivoa ?Francuz {okiran.Da, da ! ‘Apostrof’ Bernara Pivoa. Gleda

u Merd`anu raskola~enih o~iju. Pa nije mo-gu}e da ovaj sarajevski pjesnik zna za Ber-nara Pivoa i njegovu emisiju ‘Apostrof’ !?Razmijeni{e nekoliko re~enica na francu-skom. Da ne la`em, nisam ni{ta razumio.Ali, dovoljno mi ovo {to jesam, vi{e mi i netreba. Zamolim Merd`anu da prevodi, a ja}u govoriti. Ka`em kako mi je poznatava`nost emisije ‘Apostrof’, i neka se gospo-din oficir ne ~udi: u cijeloj knji`evnoj Evro-pi se zna da je knjiga o kojoj Pivo u svojojemisiji govori, sutradan rasprodana, po svimfrancuskim knji`arama, autoru kojega Pivodovede u emisiju izdava~i po~nu donositibjanko ugovore, za njegove budu}e, nenapi-sane knjige... Me|utim, ja nemam svojuknjigu na francuskom jeziku i ne mogu pri-

hvatiti va{ poziv.Moja knjiga poezi-je na francuskomjeziku izlazi idu}egodine, kod jednogmalog pari{kogizdava~a, La NueeBleue, molim vasda sa~ekamo njen izlazak. Ako me gospodinPivo tada pozove, bi}u sretan i rado se oda-zvati. Sada ne.

Ne znam {ta je francuski oficir kasni-je pri~ao sa Merd`anom, ali me ne bi ~udiloda je kazao ovako: Ja nikad u `ivotu nisamsreo ovakvu budalu !

Nije pro{lo vi{e od petnaest dana, a u sa-rajevskom ‘Oslobo|enju’ izlazi naoko beza-zlena vjestica, jedna od onih koje se i ne

~itaju nego se preko njih samo pogledompre|e: Naslov: NOSA^ „FO[„ U JAD-RANU. Tekst: Francuski nosa~ aviona„Fo{„ napustio je ju~e luku Tulon i zaplovioprema Jadranskom moru, s letjelicama kojebi se mogle upotrijebiti za napade na srpskotopni{tvo oko Sarajeva. „Fo{„ prevozi oko20 lovaca-bombardera s posadom od 1800ljudi. Nosa~ prati i fregata „Sidran“ sa la-nsirnom rampom za raketne projektile i plo-ve}i tanker za opskrbu gorivom.

Nema potpisa, nema imena novinskeagencije, a ima - fregata SIDRAN !? Stvar-

no, ~ovjek ne zna {ta da misli. [togod pomi-sli - tako je.

Izi{la mi dogodine knjiga u Parizu, a ni-gdje onog oficira, da me vodi kod BernaraPivoa. Nego do|e vijest da mi je francuskiPEN-centar dao svoju Nagradu Slobode. Kr-upna i neobi~na nagrada. Ne daje se svakegodine, niti svake druge, nego od slu~aja doslu~aja, prema potrebi i prilici. Ranijih godi-na, dodijelili je samo tri puta: nau~niku

Vladimiru Saharovu, romanopiscu So-l`enjicinu, dramskom piscu Vaclavu Havelu.Dvojica Rusa, jedan ^eh. Svi su oni bili di-sidenti, protivnici re`ima u svojim dr`ava-ma, i jedna tako va`na nagrada bila je kru-pan znak me|unarodne podr{ke njihovoj bo-rbi za slobodu i demokraciju. A gdje sam tuja ? Stanovnik Pariza i do`ivotni potpredsje-dnik evropskoga PEN-a, hrvatski knji`evnikPredrag Matvejevi} mi obja{njava da nagra-du treba razumjeti kao podr{ku napadnutojdr`avi Bosni i Hercegovini, i da moje pje-sni{tvo nesumnjivo zaslu`uje takvuknji`evnu nagradu. Hajde-de. Ali nikako dase dogovorimo o zvani~nom ceremonijaluuru~enja nagrade. Niti je meni lako izi}i izSarajeva, niti mi se iz Sarajeva izlazi. Da mije nekako privoljeti Francuze da oni, ili bar-em neko od njih, do|e u Sarajevo, da se tajceremonijal napravi ako ne u sve~anom sa-lonu zgrade dr`avnog Predsjedni{tva, ono una{em Domu pisaca, uz televizijske kamere,i kakav pametan prate}i program.

Iz Pariza, datirano sa 21.5.94., od Matve-jevi}a, dobijem poruku:

Dragi Sidrane,Ne zaboravljam na{e dogovore. Svjetski

„PEN-ovci“ boje se granata u Sarajevu.Vi-djet }emo se, nadam se, u Madridu. Voli te

Predrag Pro{lo dakle {esnaest godina ! Kad bi mi

danas neko zatra`io dokaze o tome da samdobio Nagradu Slobode francuskog Pen-ce-ntra - ja ih ne bih imao. Mo`e to, sva{tamo`e sa Sidranom i Francuzima. Dobio na-gradu koju nije primio ! �

(Nastavak u idu}em broju)

GLOBAL88/2010 55

MEVLIDA PI[E: Lena Maria Klingvallro|ena je bez ruku, ali slika ustima, pjeva i dr`i predavanja o svome `ivotu...

JO[ UVIJEK ~ekamo na{ susret u Madridu !

FREGATA SIDRAN u Francuskoj Mornarici !!!

Page 56: Global - 01.10

Razgovarala: Dunja TROGRLI][email protected]

Edin D`eko, najbolji reprezentati-vac BiH i velika zvijezda bh. fu-dbala, s novom sezonom u Bu-ndesligi postao je kapiten Wo-

lfsburga. Iako nije bilo svjetskog medija ko-ji ovog ljeta nije izvje{tavao o njegovomodlasku iz Bundeslige i transferu u neki odnajve}ih evropskih klubova (Milan, Real, Ju-ventus, Arsenal, Chelsea), ipak to se, kao {toznamo, nije dogodilo; uprkos svemu, D`ekoje ostao ~vrsto na zemlji i nastavio da radiono {to najbolje zna - da zabija golove.

Naga|alo se da ga je ostanak u Bundesli-gi razo~arao i da }e sve pri~e o velikom tra-nsferu koje su ga okru`ivale utjecati na nje-govu igru, me|utim, on je odmah na po~etkunove sezone pobio sva naga|anja zabiv{i petgolova u {est utakmica.

U razgovoru za Global D`eko govori osvom trenutnom statusu, odlasku iz Wolfsbu-rga, stanju u N/FSBiH i o kvalifikacijama zapredstoje}e Evropsko prvenstvo.

� GLOBAL: U Bundesligi je odigrano {est kola ukojima ste postigli pet golova. Vjerujete li da}ete se ponovo boriti za titulu najboljeg strije-lca u ligi?

D@EKO: ^injenica je da sam dobrokrenuo. Kako sada stvari stoje, idemponovo u borbu za najboljeg strije-lca, ali ipak jo{ uvijek je rano da segovori o tome. Prvenstvo je tekpo~elo. Bitno je da imamo {to vi{e po-bije|enih utakmica, a ko }e davati go-love - to je najmanje bitno.

� GLOBAL: U utakmici protiv Freiburga pro-slavili ste i 100. utakmicu u Bundesligi. KolikoVam zna~i taj jubilej?

D@EKO: Mnogo. Nikada nisam ni sanjao da}u odigrati 100 utakmica u Bundesligi. Dami je to neko rekao prije nekoliko godina, si-gurno bih mislio da se zeza. U utakmici pro-tiv Freiburga imao sam neki poseban osje}aju sebi, ne mogu ga opisati. Nadam se samo,ukoliko ostanem u Wolfsburgu, da }u imatijo{ mnogo uspje{nih utakmica u Bundesligi.

�GLOBAL: Sada ste i kapiten „vukova“, a trakuste preuzeli od Brazilca Josuea. Kako se uop}eto desilo?

D@EKO: Kako je do{lo do toga - nisam nisam siguran, ali sigurno ima veze s mojimdobrim igrama u klubu. Velika je to ~ast zamene, pogotovo {to sam stranac u Wolfsbur-gu. Ipak ovdje igraju mnogi Nijemci koji sudugo u klubu. Oni su, tako|er, dosta toga po-stigli za klub, ali, eto, ja sam dobio kapite-nsku traku. Svjestan sam da sam dosta dopr-inio Wolfsburgu i ~elnici su mi dali do zna-nja da to cijene dodijeliv{i mi kapitensku tr-aku. Svakako, biti kapiten jednog tima je ve-lika odgovornost i nadam se da }u opravdatipovjerenje onih koji su mi je dodijelili. Ovimsam samo dobio potvrdu {ta zna~im ovomklubu i koliko me cijene.

� GLOBAL: [ta za Vas predstavlja odlazak Zvje-zdana Misimovi}a iz kluba, budu}i da je pozna-to da ste bili, bez imalo pretjerivanja, najubojiti-ji tandem u Bundesligi?

D@EKO: Nedostaje mi, to moram prvo re}i.Bio sam svjestan da }e oti}i jo{

mnogo prije samog njegovogodlaska, jer smo o tome razgovarali dvije-trisedmice prije njegovog anga`mana u Galata-sarayu. Zbog mene mi je `ao {to je oti{ao, alimi je istovremeno drago zbog njega. @elio jeoti}i iz vi{e razloga. Nije bio u dobrim odno-sima s klubom i `elio je napraviti korak daljeu karijeri. Zbog toga je promijenio ne samoklub nego i ligu.

� GLOBAL: Ovog ljeta mnogo se govorilo o

Va{em odlasku, ali ste ipak na krajuostali u Wolfsburgu. Da li je to na bilokoji na~in utjecalo na odnos klubaprema Vama ili, mo`da, suigra~a?

D@EKO: Jeste, utjecalo je sa-mo na na~in da su mi pokaza-li koliko me cijene, i to onogtrenutka kada sam ostao. Pa,sve su rekli time {to sam dobiokapitensku traku. S igra~imasam u super odnosima bio i pri-je, a i sad sam. Nije se promijeni-lo, zaista, ni{ta. Mi smo tim i`elimo da postignemo {tobolji rezultat ove se-zone.

GLOBAL 88/201056

� INTERVJU EEDDIINN DD@@EEKKOO,, VVEELLIIKKAA ZZVVIIJJEEZZDDAA BBHH.. FFUUDDBBAALLAA II KKAAPPIITTEENN

O Arsenalu zasarazmi{ljam “NEMAM FAVORITA

niti u ovom trenutku razmi{ljam o eventualnom odlasku.Na kraju krajeva, kadadobijem konkretnu ponudu, tada }u o tomei misliti, a ne sada“

“MISKE nije bio u dobrim odnosima s klubo

Page 57: Global - 01.10

NNEEKKII NNOOVVII FFUUDDBBAALLSSKKII IIDDOOLLII

Nisam ni sanjaoda }e djeca

nositi dresove s mojim imenom� GLOBAL: Kada do|ete u BiH, u Sarajevo i viditedje~ake u dresu s Va{im imenom, {ta to zna~i za Vas?

D@EKO: Nikada nisam mogao ni sanjati da }udo~ekati upravo to, da vidim svoje ime na dresudje~aka u BiH. Svi znamo na{ mentalitet i stav daje strano, i kad je lo{ije, bolje od na{eg, pa tako jeuvijek bilo i s igra~ima. Fudbalski idoli su uvijek

bili neki strani igra~i, a sada su fudbalski idoli Mi-ske, Ibri~i}, Pjani}, ja i ostali reprezentativci BiH, a toje ne{to {to se ne mo`e platiti nikakvim novcem. Sveto dokazuje i pokazuje da smo mi, ipak, ne{to dobro

napravili, da smo dali na neki na~in naduna{im dje~acima, na{oj mlade`i i da

imamo talenta i nade za usp-jeh. Na{a misija treba i

dalje biti da na{oj djeciosiguramo bolju

budu}nost.

GLOBAL88/2010 57

WWOOLLFFSSBBUURRGGAA

d ne

m i `elio je napraviti korak dalje u karijeri“

IAKO SE MNOGO pri~alo o njegovom odlasku, D`eko je ostao braniti boje „vukova“

� GLOBAL: Ipak, i sami ste izjavljivali da se nenamjeravate jo{ dugo zadr`ati u Wolfsburgu, a isada se za Vas stvaraju prilike za odlazak. Nakonsvih pri~a koji klub je Va{a `elja, gdje biste volje-li nastaviti karijeru?

D@EKO: Nemam favorita niti u ovom trenu-tku razmi{ljam o eventualnom odlasku. Nakraju krajeva, kada dobijem konkretnu ponu-du, tada }u o tome i misliti, a ne sada. Ne bibilo fer najprije prema klubu, pogotovo zato{to sam sada kapiten. Imam veliku moralnuobavezu prema klubu i `elim do kraja ostatifer. Istina, bilo je mnogo ponuda, a na krajunije bilo ni{ta od toga. Zato }u se koncentrir-ati na sezonu i utakmice koje su pred nama.

� GLOBAL: Prema nekim medijima, ArsenWenger Vas silno `eli u svojim redovima.

[ta mislite o tome?

“IGRA NA[EG TIMAmnogo utje~e na razmi{ljanje FIFA-e iUEFA-e i mislim da jezbog toga sve ovakokako jeste, jer, dana{a igra i rezultatine uti~e na njihovomi{ljenje, davno bismo bili suspendirani”

“IGRA NA[EG TIMAmnogo utje~e na razmi{ljanje FIFA-e iUEFA-e i mislim da jezbog toga sve ovakokako jeste, jer, dana{a igra i rezultatine uti~e na njihovomi{ljenje, davno bismo bili suspendirani”

Page 58: Global - 01.10

D@EKO: Mnogi su me htjeli, prema pisanjumedija, pa sam ostao tamo gdje sam i bio. To{to pi{u mnogi mediji, razne su {pekulacije,mnogo manje je istine. Kao {to sam rekao, ne`elim da razmi{ljam o ne~emu {to je imagina-rno i o onome {to se samo pi{e u medijima.Bez konkretnih ponuda ne `elim da ra-zmi{ljam i da se zamaram time.

�GLOBAL: Po~ele su kvalifikacije za Evropsko prve-nstvo. U prvoj utakmici BiH je pobijedila Luksembu-rg, a u drugoj reprezentacija je izgubila od Francu-ske. Sljede}u igrate protiv Albanije. Da li }e bh. repr-ezentacija ovaj put uspjeti izboriti plasman na EP?

D@EKO: Te{ko je to pitanje. Mogu re}i da senadam i da vjerujem da }emo se uspjeti kva-lificirati. Jo{ je rano pri~ati o tome da li }emopro}i ili ne}emo. Moramo mi jo{ dosta togapro}i i odigrati kako bismo razmi{ljali o to-me. Mislim da je euforija prevelika. Bila jeprevelika i pred utakmicu s Francuskom i mi-slim da je to stvorilo odre|eni pritisak naigra~e. Ne ka`em ja da mi nismo lo{e odigra-li, ali euforija nas je nosila i ulijevala nervozuu nas. Kada smo izgubili od Francuske, ispa-lo je da smo izgubili od neke ni`erazredneekipe, a ne od velike Francuske. Previ{e smose digli misle}i na euforiju i o~ekivanja. Mo-

ramo se spustiti, igrati utakmicu za utakmicui polako i}i naprijed. Nadam se da }e protivAlbanije biti mnogo bolja igra nego {to smopru`ili onu no} protiv Francuza.

�GLOBAL: U proteklih nekoliko mjeseci stanje ui oko reprezentacije, makar {to se ti~e N/FSBiH,nije sjajno. Koje je Va{e mi{ljenje o cijeloj situa-ciji u vezi sa Savezom?

D@EKO: Nemam neko posebno mi{ljenje o ci-jeloj situaciji. Moj posao i posao igra~a je daigramo, a oni neka rade kako ho}e i kako mi-sle da treba. Svakome svoj posao i, ako ga bu-demo radili na pravi na~in, bit }e svima lak{e.

� GLOBAL: [ta bi za Vas zna~ilo da BiH bude su-spendirana od UEFA-e?

D@EKO: Mislim da nas ne}e suspendirati i ne`elim razmi{ljati u onom „{ta ako...“. Igrana{eg tima mnogo utje~e na razmi{ljanjeFIFA-e i UEFA-e i mislim da je zbog toga sveovako kako jeste, jer, da na{a igra i rezultatine utje~u na njihovo mi{ljenje, davno bismobili suspendirani. Na{a igra i rezultati kojedonosimo iz utakmice u utakmicu uvelikoutje~u na raspolo`enje ~elnika ovih dviju fu-dbalskih ku}a, jer svi igra~i, svi mi, repreze-ntativci koji igramo vani, bili bismo hendike-

pirani kada ne bismo nastupali u dresu svojezemlje. Bila bi to velika sramota.

� GLOBAL: Koje je, prema Va{em mi{ljenju,rje{enje za cjelokupnu situaciju?

D@EKO: Ka`em Vam, na{e je, mislim naigra~e, da igramo maksimalno ozbiljno i dadonosimo pobjede. Na kraju krajeva, mi i nemo`emo ni{ta drugo. Na kraju }e sve ispastidobro ako budemo donosili dobre rezultate,jer niko ne `eli suspendirati dobru reprezenta-ciju, zar ne?! Rje{enje je da ostavimo srce naterenu i da doka`emo da smo dobra ekipa. �

GLOBAL 88/201058

� INTERVJU

“MNOGI su me htjeli, pasam ostao tamo gdje sam ibio. To {to pi{u mnogi me-diji, razne su {pekulacije,mnogo manje je istine.Kao {to sam rekao, ne`elim da razmi{ljam one~emu {to je imaginarnoi o onome {to se samopi{e u medijima”

MISKE }e mi nedostajati

Page 59: Global - 01.10

GLOBAL88/2010 59

� FORMULA 1 ““NNAAJJBBRR@@II CCIIRRKKUUSS”” SSVVEE ZZAANNIIMMLLJJIIVVIIJJII

ALONSU je ovo ~etvrta ovogodi{nja pobjeda

Pi{e:Dunja TROGRLI][email protected]

Jo{ su ~etiri utrke dokraja ovogodi{nje,61. po redu sezone uFormuli 1, jedne od

najneizvjesnijih u posljednjihnekoliko godina; za naslov sebore tri ekipe: Red Bull Rena-ult, McLaren Mercedes i Ferr-ari, a za prvo mjesto u poretkupetorica pilota: Mark Weber iSebastian Vettel iz RB Renau-lta, Fernando Alonso iz Ferrar-ija te Lewis Hamilton i JensonButton iz McLaren Mercedesa.

Podsjetimo, pro{logodi{njasezona se sastojala od 17 utr-ka, od kojih je prva bila Velikanagrada Australije. Jenson Bu-

tton i Brawn GP osigurali sunaslove u konkurenciji voza~ai konstruktora na Velikoj nagr-adi Brazila u pretposljednjojutrci sezone. Za Buttona i Bra-wn GP bio je to prvi naslov upovijesti, dok je Brawn istovr-emeno postao i prvi tim koji jeosvojio naslov u prvenstvu ko-nstruktora u svojoj debita-ntskoj sezoni.

Alonso sve opasnijiButton je deseti britanski

voza~ koji je osvojio naslovsvjetskog prvaka Formule 1, anakon uspjeha Lewisa Hami-ltona iz 2008. godine prvi putse u „najbr`em cirkusu“ desiloda su britanski voza~i osvojilidva uzastopna naslova. Tim

DDOO KKRRAAJJAA SSEEZZOONNEE JJOO[[ ^̂EETTIIRRII UUTTRRKKEE

Red Bull, McLaren i Ferrari u borbi za naslov

U SINGAPURU na postolju Ferrari i Red Bull

IAKO SE SAMO nekoliko utrka ranije~inilo da su bodovne razlike velike (pa i u ovom momentu), stru~njaci predvi|aju kako se do kraja dosta toga mo`e promijeniti, pogotovo uzmemo li u obzir kakva je forma pojedinih pilota i mom~adi. Na posljednjoj vo`enoj utrci u Singapuru, koju ljubitelji Formule zovu „incidentnom utrkom“, slavio je Ferrarijev Fernando Alonso, koji je u velikom naletu

DO KRAJA ostale jo{~etiri utrke, sljede}a

Velika nagrada Japana

Page 60: Global - 01.10

Brawn GP, nasljednik Honde, pobijedio je{est od prvih sedam utrka te je njihova sposo-bnost izvla~enja maksimuma iz novih pravilabila presudni faktor u prvenstvu prije drugogdijela sezone, kada su se borbi za pobjede pr-iklju~ile ostale mom~adi. Ina~e, pro{la godinabila je prva sezona nakon 2005. u kojoj su sveekipe osvajale bodove.

U ovogodi{njoj sezoni, iako se samo ne-koliko utrka ranije ~inilo da su bodovne razli-ke velike (pa i u ovom momentu), stru~njacipredvi|aju kako se do kraja dosta toga mo`epromijeniti, pogotovo uzmemo li u obzir ka-kva je forma pojedinih pilota i mom~adi. Na-ime, na posljednjoj vo`enoj utrci u Singapu-ru, koju ljubitelji formule zovu „incidentnomutrkom“, slavio je Ferrarijev Fernando Alo-nso, kojem je ovaj trijumf drugi zaredom, a uznjega su na postolju u Singapuru stajali RedBullovi Sebastian Vettel i Mark Webber.

Ina~e, Alonsu je ovo bila ~etvrta ovosezo-nska pobjeda. Na pobjedni~ko postolje penjaose u Bahereinu, potom u Njema~koj, Italiji isada u Singapuru. Nakon posljednje pobjedeAlonso se izjedna~io s Jimom Clarkom i veli-kim Austrijancem Nikijem Laudom, koji su ukarijeri imali po 25 pobjeda u „najbr`em cir-kusu“.

Tako|er, Alonso je trijumfom u Singapurudo{ao do svog drugog naslova u tre}oj utrciodr`anoj u ovoj azijskoj dr`avi. Slavio je i nanjezinom premijernom izdanju, prije dvijegodine, kao voza~ Renaulta.

GLOBAL 88/201060

� FORMULA 1

UTRKA u Japanu mogla bi dati odgovore na m

PPOORREEDDAAKK VVOOZZAA^̂AA

Alosno ozbiljno ugro`ava Webbera

1. Mark Webber Australija RBR-Renault 202 2. Fernando Alonso [panija Ferrari 191 3. Lewis Hamilton Engleska McLaren-Mercedes 182 4. Sebastian Vettel Njema~ka RBR-Renault 181 5. Jenson Button Engleska McLaren-Mercedes 177

EECCCCLLEESSTTOONNEE TTRRAA@@II PPRROOMMJJEENNEE

Zlatne medalje u Formuli 1

IIZZVVRRŠŠNNII DDIIRREEKKTTOORR Formule 1 BernieEcclestone iskoristio je konferenciju za novi-nare povodom Allianzovog produ`etka ugo-vora s Formulom 1 kako bi opet spomenuomogu}nost uvo|enja zlatnih medalja u For-muli 1. Kako je naveo, kada bi se sada{nji sistem bodovanja uporedio sa starim,uo~ile bi se odre|ene nepravilnosti, a „uvo|enjem zlatnih medalja mnogo toga bibilo rije{eno“. Tako bismo danas imali zanimljiviju situaciju: Mark Webber i Ferna-ndo Alonso bi imali po ~etiri zlata, Lewis Hamilton tri i sve bi bilo otvoreno do po-sljednje utrke. Ecclestone, ina~e, zagovara sistem u kom bi svjetski prvak postaoonaj voza~ koji ostvari najvi{e pobjeda u sezoni.

TTIIMMSSKKII PPOORREEDDAAKK

Red Bull Renault jo{ dr`i vrh

1. RBR-Renault 383 2. McLaren-Mercedes 359 3. Ferrari 319 4. Mercedes GP 168 5. Renault 133

Page 61: Global - 01.10

GLOBAL88/2010 61

noga pitanja i ponuditi rasplet situacije u vrhu

LEWISA HAMILTONA prati sve vi{e pehova

TTRRAANNSSFFEERRII UU TTOOKKUU SSEEZZOONNEE

Kubica u Ferrari, Massa u Sauber?

IIAAKKOO JJEE SSEEZZOONNAA u F1 u punom jeku, pri~a sekako bi neki piloti mogli uskoro promijenitimom~adi. Naime, iako Felipe Massa ima po-tpisan ugovor s Ferrarijem do 2013. godine,{pekulira se da bi Brazilac mogao pre}i u Sau-ber, dok bi na njegovo mjesto do{ao Robert Kubica, koji, istina, ima da ispuni jo{dvije godine ugovora s Renaultom. Ukoliko se ove glasine poka`u ta~nim, moglobi biti velikih promjena u ekipama s obzirom da je Renault zvani~no u potrazi zadrugim voza~em, dok je Kamui Kobayashi u Sauberu (u kojem je do kraja sezonei Nijemac Nick Heidfeld). Odlaskom Kubice otvorilo bi se novo mjesto u Renaultu,a neki na njegovom mjestu vide nekada{njeg finskog {ampiona Kimija Raikkone-na, koji se prije nekoliko godina oprostio od F1. Massa se zasad nije oglasio, abolji poznavatelji „najbr`eg cirkusa“ promjenu voza~ke postave u Ferrariju ne `eleuzeti zaozbiljno.

SSVVEE OOVVOOGGOODDII[[NNJJEE UUTTRRKKEE

Uvijek isti pobjedniciVelika nagrada Bahraina Fernando Alonso Ferrari Velika nagrada Australije Jenson Button McLaren-Mercedes Velika nagrada Malezije Sebastian Vettel RBR-Renault Velika nagrada Kine Jenson Button McLaren-Mercedes Velika nagrada [panije Mark Webber RBR-Renault Velika nagrada Monaka Mark Webber RBR-Renault Velika nagrada Turske Lewis Hamilton McLaren-Mercedes Velika nagrada Kanade Lewis Hamilton McLaren-Mercedes Velika nagrada Evrope Sebastian Vettel RBR-Renault Velika nagrada Britanije Mark Webber RBRRenault Velika nagrada Njema~ke Fernando Alonso Ferrari Velika nagrada Ma|arske Mark Webber RBR-Renault Velika nagrada Belgije Lewis Hamilton McLaren-Mercedes Velika nagrada Italije Fernando Alonso Ferrari Velika nagrada Singapura Fernando Alonso Ferrari

KUBICA bi uskoro iz „`ute“ mogao pre}i u „crvenu“

Najve}i gubitnik na utrci u Bahreinu, jedinojno}noj u svijetu Formule 1, nesumnjivo je Le-wis Hamilton, koji ponovo nije zavr{io vo`nju.Hamilton je bio protagonist najve}eg uzbu|enjana utrci, i to u 36. krugu, kada se sudario s Ma-rkom Webberom. Kuriozitet je i u tome {to jeovo bio sudar do ove utrke vode}e dvojice vo-za~a ukupnog poretka Svjetskog prvenstva.

Hamilton ne vjeruje u sebe Do incidenta je do{lo nakon {to se sa sta-

ze maknuo sigurnosni automobil koji je pre-thodno iza{ao na stazu u 32. krugu nakon su-dara Bruna Senne i Kamuija Kobayashija.Hamilton je poku{ao zaobi}i Webbera s va-njske strane te je imao ve}u brzinu od pilotaRed Bulla. No, do{lo je do kontakta prednjegdesnog to~ka Red Bulla i stra`njeg lijevogbolida McLarena, a lo{ije je pro{ao Hamilton,koji je morao odustati i tako drugu uzastopnuutrku nakon Velike nagrade Monze ostati bezijednog boda (sudije su kasnije analiziralespornu situaciju, ali nisu se odlu~ile za bilokakve sankcije Webberu te je Australac sigu-rno odvezao svoj bolid do tre}eg mjesta).

Na pitanje mo`e li u posljednje ~etiri utr-ke sezone svejedno izboriti naslov prvaka,svjetski prvak iz 2008. godine izjavio je da }eto biti jako te{ko.

Za vode}im Australcem Markom Webber-om Hamilton trenutno zaostaje 20 bodova i natre}em je mjestu. Button je peti s jo{ pet bodo-va manje. U ukupnom poretku voza~a sadaWebber na vrhu ima 202 boda, dok je na dru-gom mjestu Alonso prestigao Hamiltona. [pan-jac sada ima bod vi{e od britanskog {ampiona.

Utrka u Japanu koja slijedi mogla bi datiodgovore na mnoga pitanja i ponuditi raspletsituacije u vrhu. �

Page 62: Global - 01.10

NOVITETI

PREDSTAVLJEN MOZILLINMISTERIOZNI URE\AJ

Ovo je Seabird, ko-nceptni ure|aj okojem se toliko{pekuliralo. Rije~je o mobilnom te-lefonu koji su uslobodno vrijeme

osmislili u Mozilla Labsu. Njegov di-zajner je Billy May, ~ovjek s vizijomda otkloni frustracije koje se pojavlju-ju u radu s malim ure|ajima. Seabirdima dva Pico projektora i stoga pre-dstavlja i netbook. Jedan projektorslu`i za projekciju slike s ekrana nazid za lak{i pregled sadr`aja, a drugida projektira virtuelnu tastaturu na stoza kojim sjedite, pa tako mo`ete tipka-ti na toj tastaturi, umjesto na maloj fi-zi~koj. Konceptni telefon je baziran naoperativnom sistemu Android i imaneobi~an oblik. Ima ravnu povr{inu inema fizi~ki opipljivih dugmi}a. Imaopciju pomjeranja i zumiranja u 3D-us Infrared TouchPadom na dnu.

LANSIRAN GOOGLE NEWZA PREDSTAVLJANJE NOVIH PROIZVODA

Ako ste jedan odmnogih koji pr-ate Googleoveproizvode i usl-uge, Google jeupravo lansiraonovi servis koji

}e vam pomo}i da uvijek budeteinformirani o svemu {to je novo uGoogleu. Ili, kako stoji u sloganuove stranice: „Mjesto na kojemmo`ete na}i sve {to je novo u Goo-gleu.“ Sa servisom nazvanim Goo-gle New lako }ete pratiti sve promje-ne koje se ti~u Googleovih servisakao {to su AdWords, Docs, GoogleInstant, You Tube, mobilne aplikaci-je i drugo. Mo`ete ~ak i filtrirati no-ve proizvode prema svom podru~juinteresa ili prema specifi~nim nazi-vima Googleovih proizvoda.

IT svijet

STI@E NOVI I BOLJI YAHOO MAIL Novi izgled Yahoo Maila predstavljen jejavnosti u sjedi{tu kompanije u Su-nnyvaleu u Kaliforniji. Do{lo je do veli-kih promjena i u sistemu rada i izgleduYahoo Maila, {to }e rezultirati br`im iefikasnijim radom korisnika. Kompanija}e u glavni inbox integrirati SMS i chatte ga povezati s dru{tvenim mre`ama,tako da }e korisnici Facebooka i Twitte-ra mo}i vidjeti novosti na svojim profi-lima na prvoj stranici Yahoo Maila.

BH NAVIGATOROM DO 50MILIONA iPHONE KORISNIKAPrate}i svjetske trendove iz oblasti

komunikacija, agencija Mark IN iz

Sarajeva pokrenula je kreiranje pr-

vog mobilnog turisti~kog vodi~a

Bosne i Hercegovine. Ova mobilna

aplikacija pod nazivom BH Naviga-

tor po prvi put turisti~ku ponudu

na{e zemlje stavlja u ruke korisnika

najpopularnijeg telefona na svijetu -

Appleovog iPhonea.

GLOBAL 88/201062

MRE@A

Looxcie je 200 dolara vrijedna kamera kojustavite na uho i koja potom iz va{e perspekti-ve snima sve {to vidite oko sebe. Mogu}e jetako snimiti nekoliko sati materijala te pre-snimavati preko ve} snimljenih snimki, a akoba{ nai|ete na ne{to jako zanimljivo, specija-lno dugme ugra|eno u kameru pomo}i }evam da svoj video snimite i podijelite s osta-lim korisnicima na YouTubeu i ostalim strani-cama za dru{tveno umre`avanje.

LG je lansirao nove Optimus smart tele-fone s najnovijom Android platformom. LGOptimus One i LG Optimus Chic predstavlja-ju izvanre-dnu kombi-naciju opti-malnih per-formansi, na-jnovije Goo-gle mobilnetehnologije istiliziranogdizajna.

TelefoniposjedujuAndroid 2.2(Froyo) pla-tformu i

optimizirani su za Google Mobile Services. Najnovija verzija Android platforme

omogu}ava dva do tri puta br`e i lak{e pre-tra`ivanje interneta,

u~itavanje web strana,pop-up aplikacija,kao i obavljanjevi{e zadataka u istovrijeme.

Ure|aji, ta-ko|er, omo-gu}avaju bizniskorisnicimalak{e sinhroni-ziranje s Outlo-ok kalendar-om.

Smart telefoni Optimus sAndroid platformom

Kamera koja snima sve {to vidite

Page 63: Global - 01.10

IGRE

Ako Microsoft `eli da s IE9 pove}a udio natr`i{tu pretra`iva~a, onda je, mo`da, jedna odlu-ka ovaj zadatak u~inila nemogu}im.

Naime, ova kompanija je odlu~ila da IE9 na-pravi nekompatibilnim s Windows XP operati-vnim sistemom s obzirom da ovaj sistem ne po-sjeduje neophodne tehnologije koje pokre}u no-vi pretra`iva~.

Ono {to zadatak koji je Microsoft postavio pr-ed sebe ~ini nemogu}im jeste ~injenica da oko 61posto korisnika jo{ uvijek koristi Windows XP,dok svega oko 30 posto korisnika koristi Windo-ws Vista ili Windows 7, koji podr`avaju IE9.

Drugim rije~ima, u startu IE9 nije kompatibi-lan sa sedam od deset ra~unara, a pitanje je da li}e se vlasnici preostala tri odlu~iti za IE9.

GLOBAL88/2010 63

GOOGLE DOCS I MS OFFICEDOBIJAJU KONKURENCIJUNa svojoj tehnolo{koj konferenciji

OpenWorld Oracle je objavio da su

skoro zavr{ili radove na svom office

productivity paketu alata koji }e se

izvr{avati u Cloudu. Cloud Office }e,

navodno, slu`iti za editiranje tekstua-

lnih i tabelarnih dokumenata, kolabo-

raciju i pravljenje online sastanaka te

}e biti integriran s Open Officeom,

koji je Oracle dobio sa Sunom.

Najavljen Bronze Dreamspike Studios i Shrapnel Games sunajavili Bronze, povijesnu poteznu stra-tegiju smje{tenu u Mezopotamiju tokombron~anog doba. Prema rije~ima autora,Bronze igra~ima nudi gomilu izazova po-put desetak kampanja smje{tenih u rano,srednje i kasno bron~ano doba ~ija te`inaprogresivno raste. Osim kampanja, osm-i{ljen je i Survival na~in igranja u kojemvodimo jednu civilizaciju dok je neuni{te brojniji neprijatelji, a mogu}e jekreirati i vlastite misije i turnire.

Medal of Honor MP Electronic Arts je o~ito odlu~an u namje-ri da Activisionu otme dio igra~a Mode-rn Warfarea 2, {to dokazuje i beta nado-laze}eg Medal of Honora koju ~ekamood kraja juna. Obje mape podr`avajumaksimalno 24 igra~a i vrlo su dina-mi~ne, pri ~emu mislimo na vrlo brzuigrivost orijentiranu na pje{a~ku borbu.Iako je u Helmand Valleyu koaliciji naraspolaganju oklopno vozilo, njegovu~inak donosi malu prednost, ali ne i pr-esudnu zbog koje bi talibani bili u gor-em polo`aju. Naime, svakoj su strani naraspolaganju tri klase, pa uz klasi~nogjuri{nika i snajperista mo`emo odabratii specijalce s te{kim naoru`anjem, odn-osno baca~ima raketa.

MOZILLA RJE[AVA PROPUSTE Internet pretra`iva~ Mozilla pre-thodne je sedmice a`urirao sveverzije Firefoxa, uklju~uju}i ibeta verzije nastupaju}eg Firefox4 pretra`iva~a da bi rije{io pro-bleme koji su izazivali krah pre-tra`iva~a. Problem s krahom jeisplivao na povr{inu sedam danaranije, kada je Mozilla objavilaFirefox 3.6.9 i 3.5.12 s ciljemzatvaranja 15 slabih ta~aka.

Super prenosivi tablet Dellov tablet ra~unar, koji se sasvim dobro snalazi i u ulozi mobi-lnog telefona, stigao je u prodaju. Prvi susret sa Streakom pri-li~no je neobi~no iskustvo. Dell je napravio ure|aj koji u potpu-nosti izgleda kao moderan mobilni telefon, ali su njegove dime-nzije velike. Budu}i da se ipak radi prvenstveno o tabletu, to jejedan od manjih ure|aja ovog segmenta. Dijagonala Streakovogekrana iznosi pet in~a, {to je sasvim dovoljno za relativno ugo-dno pregledavanje internetskih stranica, kancelarijskih dokume-nata i multimedijskih sadr`aja. Rezolucija ekrana jest 800 puta480 piksela, koliko imaju i moderni pametni telefoni vi{e klase.

TOP INFO

Odluka Microsofta da IE9 u~ini nekompatibilnimza Windows XP je nepromi{ljena

Page 64: Global - 01.10

Lifestyle

GLOBAL 88/201064

MMaannggoo22001111..Kako tek po~inje jesenskasezona, idealno je vrijeme daosim modnih odjevnih ko-mada investirate u zani-mljive modne dodatke. Hi-gh street du}ani u svojojponudi imaju zbilja odli~ne modnedodatke, a posebno smo svake sezoneodu{evljeni onima modne ku}e Mango.Mango je osim svojih lookbookova u ko-jima glavni fokus stavlja na odje}u napr-avio odli~an lookbook u kom je predsta-vio svoju novu kolekciju modnih dodata-ka. Za kampanju je anga`irana NataliaBelova, a fotografije je radio Enric Galcer-an. Statement ogrlice, {iroki remeni i feno-menalne torbe su inspirirane sedamdesetimgodinama ono je {to modna ku}a Mangopredla`e za jesen 2010.

Ekstrava-gancija izChanelaDa je Karl Lagerfeldkreativan i nevjerova-tno ma{tovit, nema su-mnje, no kolekcijomza jesen/zimu 2010. zamodnu ku}u Chanelpo nekima je ipak ma-lo pretjerao. Karl je napistu smjestio ogro-mne sante leda koje suse topile za vrijemerevije. Kolekcija je bi-la spoj nosiv i nenosi-vog, odli~nih odjevnihpredmeta... Uz kole-kciju Karl je velikupa`nju posvetio namodne dodatke koji suitekako upe~atljivi, sa-vr{eni za snimanjeeditorijala i ekstrava-gantnih videospotova,no modne dodatke ko-je bi rijetko koja tre-ndseterica stavila nasebe.

Page 65: Global - 01.10

GLOBAL

Lifestyle

88/2010 65

Revolucija namodnoj pistiKada imate posla s Miucciom Pradom,gospo|om koja raspola`e najve}omblagajnom u modnoj industriji, nikadane znate {to }e vas do~ekati na pisti.Ona milanska, kojom su kora~ale izni-mno vitke djevojke u Prada odjevnimkomadima za prolje}e/ljeto 2011, po-kazala je da je moda recesiju ostavilaiza sebe. Poslastice iz modnog gigantaPrada, koji se trenutno bavi daljnjimosvajanjem kineskog tr`i{ta koje voliupe~atljivost i prepoznatljivost, kre}use u rasponu od stvaranja nove siluete,koja je djelimi~no vezana uz tijelo,dok su rukavi na haljinama i odijelimane{to {iri te se time stvara dojam zao-bljenosti i jedne nove elegancije kakvuvole nagla{avati u ku}i Jil Sander. No, Miuccia se nije zaustavila na inte-rpretaciji kroja, ona je oti{la puno da-lje. [okirala je sve prisutne odabiromboja: vru}a narand`asta, prigu{ene pla-va i zelena, neon `uta i uvijek zani-mljiva boja ciklame. Koktel haljineispunjene debelim prugama, u `ivimili pak sivim tonovima, mu{ka odijelaprilago|ena krhkom `enskom tijelu,suknje do iznad koljena i kratke hla~e- dizajnerica nije prezala od stvaranjacjelovitog asortimana koji }e ponuditisvojoj potro{a~ici. Svakako najjasniji dio kolekcije bilesu haljine iznimne dekorativnosti zakoje je inspiracija prona|ena u razdo-blju baroka, kada je ki~enost bilaosnovni element stvaranja. Razni uzor-ci tako razbijaju klasi~nu siluetu, ali istvaraju iznimno unikatan dojam ka-kav }e biti po`eljan na naslovnicama~asopisa diljem svijeta.

Zanimljivi bro{eviAko ste vi{e ljubitelj blazera i {tofnatih materijala tetvida, koji je u modi svake jeseni, tada su bro{evi idea-lni modni dodaci za vas. Ako u svom ormaru imateboyfriend blazer ili kaputi} od tvida klasi~nog kroja,no ~ine vam se dosadnima jer ih nosite ve} nekolikosezona, stvar }ete spasiti modernim bro{evima koji suza jesen/zimu 2010. predimenzionirani i veomaupe~atljivi pa su tako automatski idealni modni doda-ci kojima mo`ete osvje`iti svoju garderobu. Ove jesenimo`ete birati izme|u rock&roll bro{eva koji su ko-mbinacija sigurnosnih kop~i i lan~i}a raznih veli~ina,romanti~nih te pomalo vintage komada kod kojih do-miniraju oni u obliku cvije}a, neobi~nih i skulptura-lnih koji su najposebniji te uvijek popularnih `ivotin-jskih oblika. Bro{evi su komad nakita koji zapravo ni-kad ne izlazi iz mode, a za sezonu jesen/zima 2010.modne ku}e Armani Prive i Dolce&Gabbana glavninaglasak stavile su upravo na njih.

Page 66: Global - 01.10

Mir

osl

av M

ark

ovin

ovi}

RJE[ENJA: TALA[IKA, APODI, AKVIZITER, RASE, URVINA, OLE, IT, LEJLA [EHOVI], KRBAVA, MIZAR, ZI, FIR, IKRA, IRAMA, IDIOT, IRIT, DIBA, L, GRAMZIV, SENET, IKAD, LANARA, STA, PADI[AH,NEMETAL, OPANAK, NAPOSE, E, VA, ILAATE, ESTRON, IRIRI, EKARTE, RT, ]IRA, TROS, ARAPI, SETERI, KAL, TANITA, LENA, ATA, ASTATIN, PIPATI, E, AMIR, TRPEZA, AMANAT, RUS, MI.

GLUMAC I TV VODITELJ

SA SLIKE

OSOBA BEZDOMOVINE

(gr~.)

SJEVERNIJELEN,

SOBSTRANO @. IME

AUTO OZN.[IBENIKA

ITALIJAIME AUTORA„KAPITALA“

MARKSA

VRSTADRAGOGKAMENA NA[E GORE LIST

STRUGOTI-NA (turc.)

KOMPARA-TIV PRIDJE-VA VISOK

VRSTAINDUSTRIJ.EKSPLOZIVA

M. IME,ZAHARIJE

SASTAVNIVEZNIK

OBILATOHRANJENJE@IVOTINJA

IME VI[EENGLESKIHKRALJICA

KAZATI

VRSTAVODOZEMACA,

BEZNO[CI(zool.)

IZVR[IOCAKVIZICIJE

MAJ^IN BRAT

VRSTA LJUDIPO BOJI

KO@E (mn.)

PADINA, STR-MINA (pokr.)

@. IME, EVA

UZVIK U KORIDIVRSTA

MORSKE RIBE(mn.)

SIMBOLITRIJA

ST. HRV. MIS-ICA SA SLIKEZAPOVJEDNIK

BRIGADE

RIJEKAPONORNICA UHRVATSKOJ

ZVIJEZDA U SAZVI-JE@\U VELIKOG

MEDVJEDA

M. IME RIZO

ZAIMIMAMOVI]POKRAJINA U IRSKOJ

^ETIRI(njem.)

RIBLJA JAJA[CAPRIMATI

BOLESNIKE NAPREGLED(medic.)

TEPIH, IRAM(perz.)

IME HRV.PJEVA^ICE

BANFI]

NETALEN-TOVANEOSOBE

DEBIL,MOLOUM-

NIK

VRSTA MIN-ERALA

BARA, LOKVA(pokr.)

SVILAPOTKANA

NITIMA (turc.)NEZAVISAN

RIMSKI: 50POHLEPAN,

LAKOM

DATI KAPARU

PISMENAPOTVRDA

(turc.)POBORNIK

REP MUZIKE

BILO KAD,IKADA

POSTROJENJEZA PRERADU

LANAGRAD NA

JUGU ^E[KE

SANTA (skr.)SPOJ

KISELINE IALKOHOLA

SOLTAN,VLADAR U

PERZIJI

NEKOVINANEODRE\ENAZAMJENICA

PROSTASEOSKAOBU]A

POSEBNO,ZASEBNO

(pokr.)IME GLUMICE

TA^ER

OZNAKAENERGIJEOPTICALROTARY

POWER (skr.)

VOLT-AMPER(skr.)

MIRAZI, PR]IJE (lat.)

STARIJA GR^KAGLUMICA

HORMONSTRASTI (medic.)

PRISTA[A ASKETIZMA,

ISPOSNIK

RIJEKA UJU@NOJAMERICI

FRANCUSKAKARTA[KA

IGRAUCRTAVATI

TRESE

IZBO^INAKOPNA U

MOREAMPER

POP ... IPOP SPIKA

BRODSKO U@E(pomorski)

U^ENJEETATISTA

EGIP]ANI ILI SIRIJCI

AMERI^KA PTICAKUKAVICA

VRSTALOVA^KIH PASA

MAJSTOR ZATAPETE

KALORIJA(skr.)

SIMBOL LANTANA

IMEENGLESKEPJEVA^ICETIKARAM

RUSKA RIJEKAOZNAKATEMPA

OTAC USLOVENACA

HEMIJSKI ELEMENT (At)

RIJE^ NA KRAJUMOLITVE, AMIN

VR[ITIPIPANJE

AUTO OZN.[PANIJE

IME PJEVA^AKAZI]A LEA

RUDNIK MRKOGUGLJA (skr.)

VELIKI STO ZA

RU^AVANJE

LJUBAVNIK(lat.)

PRIPRAVNIKNAJVE]EG

SLAVENSKOGNARODA

LI^NA ZAMJENICA

Global

Global

Page 67: Global - 01.10
Page 68: Global - 01.10