1

doc. dr. sc. Jasna Šulentić Begić

Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku

Ulica cara Hadrijana 10

31 000 Osijek

jsulentic@foozos.hr

mag. Amir Begić

Umjetnička akademija u Osijeku

Kralja Petra Svačića 1f

31 000 Osijek

abegic@net.hr

Glazbene preferencije učenika I. gimnazije u Osijeku

Sažetak

Ovdje se prikazuju rezultati ankete provedene u I. gimnaziji u Osijeku školske godine 2010./11. na 109

učenika i učenica četvrtog razreda (18-godišnjaci). Htjeli smo ispitati glazbene preferencije učenika srednje

škole, tj njihov glazbeni ukus kojim se mladi ujedno služe u formiranju mišljenja o drugima, ali i u izražavanju

vlastitog identiteta. Kako je u, doduše malom, prigodnom uzorku, bilo i učenica i učenika te učenika i učenica

koji žive na različitim mjestima – u gradu, predgrađu i na selu – htjeli smo vidjeti ima li kakvih razlika među

učenicima s obzirom na te varijable. Iz dobivenih rezultata možemo zaključiti da mjesto boravka i spol ne utječu

u većoj mjeri na glazbene preferencije. S obzirom na vrstu glazbe uočili smo da učenici I. gimnazije u Osijeku

najviše slušaju popularnu glazbu, dosta slušaju i tzv. turbo-folk, ali i to da su tolerantni prema umjetničkoj glazbi

premda je sami ne slušaju u svoje slobodno vrijeme. I roditelji djece na prvom mjestu preferiraju popularnu

glazbu. Mjesto izlaska učenici biraju prema društvu, a ne prema vrsti glazbe koja se tamo sluša. Također većina

učenika smatra da nastava glazbe ne utječe na glazbeni ukus.

Ključne riječi: glazbene preferencije, glazbeni ukus, identitet, učenici, srednja škola, slušanje glazbe, nastava

glazbe.

Uvod

Glazba nas danas prati svuda. Slušamo je pri vožnji, pri kupovini, pri učenju ... U

takvim prilikama najčešće slušamo pasivno i to glazbu koju je odabrao netko drugi. Rijetko se

odlučujemo samo slušati glazbu prema vlastitom odabiru.

Mrđa (2004.) je utvrdio da u slobodno vrijeme 24 % mladih sluša glazbu i gleda TV,

dok ih 14 % izlazi u kafiće, klubove i diskoteke. Iz toga proizlazi da mladi doista najčešće

slušaju glazbu prema odabiru drugih te se tako u njih stvara nametnuta glazbena preferencija.

Činjenica je da se na TV-u, u kafićima, klubovima i diskotekama većinom reproducira glazba

niske umjetničke vrijednosti, tj. glazba namijenjena širokim masama. Huzjak (2010.) smatra

2

da velika većina ljudi „sluša“ samo ono na što su naviknuti. U pravilu je to samo određeni

glazbeni žanr, ali navike se i stvaraju. Onaj tko obrati pozornost na program MTV-a,

ustanovit će kako se kroz određeno razdoblje neprekidno emitiraju iste skladbe, mnogo puta

dnevno. Tu praksu koriste i radio stanice. Čestim slušanjem kod slušatelja dolazi do efekta

prepoznavanja, zbog čega mu se skladba počinje sviđati. Na taj način mediji utječu na

glazbenu preferenciju1 pojedinaca odnosno na njegov glazbeni ukus

2.

Na glazbeni ukus utječemo i odgojem koji je dio šireg procesa socijalizacije. U toku

dječjeg razvoja mijenja se prisutnost i važnost pojedinih izvora socijalizacije. U najranijem

djetinjstvu izvor socijalizacije je primarna obitelj (majka, roditelji, braća), a na početku

školovanja najveći odgojni utjecaj ima učitelj. To su tzv. aktivni izvori socijalizacije, dok su

pasivni knjige, udžbenici i mediji (Andrilović i Čudina, 1985.).

Od najranijih dana djeca se susreću s medijima. Mediji su svuda, od roditeljskoga

doma, automobila, ulice, trgovine i sl. Djeca rastu okružena medijima i navikavanje na njih

zbiva se brzo i neopazice. Još nije poznato kakvo značenje imaju mediji u životu djece, ali

ono se s godinama ne smanjuje (Mikić i Rukavina, 2006.). Erjavec i Zgrabljić (2000.) ističu

da je korištenje medija osnovna djelatnost slobodnoga vremena te da su mediji ključni

informacijski izvor većine stanovništva. Smatraju da odgoj za medije mora biti uključen u sve

obrazovne razine. Ističu da djeca rastu u svijetu zasićenom medijskim porukama te da zbog

toga moraju dobiti barem osnovna znanja i vještine za analizu i ocjenu tih poruka. Ilišin

(2003.) ističe da izostaje komunikacija o medijskim sadržajima između djece i roditelja. Ona

je utvrdila da roditelji ne utječu na to koliko će se njihova djeca koristiti pojedinim medijima,

ni koje će sadržaje odabrati. Smatra da su djeca više prepuštena utjecaju vršnjaka i šire

okoline.

Dobrota i Ćurković (2006.) smatraju da su najznačajniji faktori u formiranju

glazbenoga ukusa djece škola, obitelj, vršnjaci i masovni mediji. U svom istraživanju

glazbenih preferencija učenika četvrtog i osmog razreda osnovne škole zaključile su da ni

jedni ni drugi generalno nemaju negativan stav prema klasičnoj glazbi, što se posebno odnosi

na učenike četvrtoga razreda. Osim toga, mlađi su učenici otvoreniji prema nepoznatoj glazbi,

što je veoma važno ako imamo na umu činjenicu da se stajališta prema glazbi formiraju u

1 Preferencija je davanje prednosti, ili prvenstva, iskazivanje sklonosti, tj. preferirat znači više voljeti (Hrvatski

obiteljski leksikon, 2005.). Proizlazi da je glazbena preferencija usmjerena na davanje prednosti određenoj vrsti

glazbe. 2 Ukus je smisao za lijepo, sposobnost osjećaja za umjetnički vrijedno, mogućnost suđenja o estetskim

predmetima (Hrvatski obiteljski leksikon, 2005.). To znači da bi glazbeni ukus značio sposobnost osjećaja za

lijepu glazbu, tj. mogućnost prepoznavanja lijepe glazbe.

3

ranom djetinjstvu, u kojem se stječu prva glazbena iskustva, koja se kasnije ne mogu razvijati

spontano niti intenzivno.

Dobrota i Tomić Ferić (2006.) istraživale su glazbene preferencije studentica Visoke

učiteljske škole Sveučilišta u Splitu, zapravo, njihovu sklonost popularnoj i umjetničkoj

glazbi. U istraživanju su pošle od hipoteza da su glazbene preferencije mladih općenito u

velikoj mjeri usmjerene prema popularnoj glazbi kao i to da su njihove preferencije na

području umjetničke glazbe usmjerene prema glazbi ranijih stilskih razdoblja. Rezultati

istraživanja potvrdili su te hipoteze.

Dobrota i Reić-Ercegović (2009.) istraživale su utjecaj sociodemografskih varijabli na

glazbene preferencije učenika prvih i četvrtih razreda srednjih škola polazeći od LeBlancova

modela glazbenih preferencija. Izabrane su varijable bile spol, vrsta škole, dob, školski uspjeh

i stručna sprema roditelja te se istraživao njihov utjecaj na preferencije i poznavanje glazbenih

ulomaka koji pripadaju umjetničkoj ili popularnoj glazbi te glazbama svijeta. Rezultati su

potvrdili utjecaj izabranih varijabli na glazbene preferencije i na poznavanje glazbenih stilova

te povezanost između poznavanja i preferencija glazbenih stilova. S obzirom na opću

usmjerenost glazbenih preferencija ispitanika prema popularnoj glazbi, autorice sugeriraju

mogućnost proširivanja nastavnih glazbenih programa uvođenjem popularne glazbe i glazba

svijeta.

Novija su istraživanja utvrdila da osim obitelji, škole, vršnjaka, masovnih medija na

glazbene preferencije, tj. glazbeni ukus utječe osobnost pojedinca. Popović je utvrdila da je

preferencija prema heavy metal, pop, hip-hop i soul glazbi povezana s osobinama ličnosti

koje opisuju impulzivnu i spontanu osobu, sklonu nepromišljenom ponašanju, manje

kreativnu. Odabir bluesa, klasične glazbe, jazza, alternativne i elektronske te funk glazbe

povezan je s osobinama ličnosti koje su optimisti, vesele, uporne osobe i donekle

perfekcionisti, koje vole biti same, pomalo su hladne i distancirane, vjeruju u sebe i imaju

samopouzdanja, rado riskiraju, liberalne su, intelektualci, kreativne i bistre. Osim toga, realisti

su, ne zaokupljaju se maštanjima i ne vjeruju u izvansenzorna iskustva. Preferencije prema

folk, rock i religioznoj glazbi pokazuju značajnu povezanost s dimenzijama ličnosti koje

opisuju pojedince sklone katastrofiziranju i vjerovanju da im drugi žele zlo, oprezne i

racionalne, koji podupiru religiozna uvjerenja i institucije, visoko moralne, altruiste,

pojedince koji vjeruju ljudima, velikodušne i tople, vrijedne i temeljite (Popović, 2006.).

Rentfrow i Gosling (2003.) su također istraživali glazbene preferencije. Prema njima,

osim osobnosti, na glazbene preferencije utječe i samopoimanje te inteligencija. Otkrili su da

osobe koje preferiraju istu vrstu glazbe imaju slično mišljenje o sebi te zajedničke osobine

4

ličnosti. Isti su autori u istraživanju iz 2006. godine utvrdili da je glazba najčešća tema

razgovora tijekom upoznavanja adolescenata odnosno da se informacije o ljudima prenose

kroz njihovu preferenciju određene vrste glazbe (Rentfrow i Gosling, 2006.). To znači da na

temelju nečijih glazbenih preferencija, tj. glazbenog ukusa formiramo mišljenje o drugim

ljudima, ali i izražavamo vlastiti identitet3 koji predstavlja skup značajki koje neku osobu ili

skupinu čine posebnom u smislu različitosti ili pripadnosti u odnosu na druge osobe ili

skupine. Pomoću glazbe koju slušamo šaljemo (ne)svjesnu poruku o sebi. Rentfrow i sur.

(2009.) su od ispitanika tražili da procijene ljubitelje šest glazbenih žanrova: rocka, popa,

jazza, rapa, klasične te elektronske glazbe. Osobe koje vole jazza ispitanici opisuju

maštovitim, miroljubivim, ljubaznim i otvorenim. Poklonile klasike doživljavaju kao tihe,

ljubazne, odgovorne i inteligentne, ali fizički neprivlačne i dosadne. Oni s preferencijom za

rock smatraju buntovnicima, neodgovornima i emocionalno nestabilnima, dok obožavatelje

popa ispitanici doživljavaju kao konvencionalne i mirne, ali s nedostatkom inteligencije i

mudrosti. Ljubitelje rapa doživljavaju kao osobe sklone sportu i pune samopoštovanja, ali

neorganizirane dok su poklonici elektronske glazbe ocijenjeni su kao nervozne osobe

Gimnazija i nastava glazbe

Nastava glazbe prisutna je u gimnazijama od sredine 19. stoljeća. Tako je, primjerice,

„u realnoj gimnaziji u Zagrebu (u početku: Gesang), prisutna od njezina osnutka 1854. sve do

Drugoga svjetskog rata. Nastava se svodila uglavnom na pjevanje, ali je programom bilo

predviđeno i glazbeno opismenjivanje koje se ostvarivalo s više ili manje uspjeha –

ovisno o osposobljenosti učitelja. Pjevanju i opismenjivanju povremeno su se pridruživali

elementi povijesti, glazbene estetike i glazbene teorije“ (Rojko, 1996: 30). Glazba je redovito

bila nastavni predmet i u srednjim školama u Kraljevini SHS. Poučavala se u prvom i

drugom razredu pod nazivom Pjevanje, a povremeno se pojavljuje i kao muzika. Program se

najčešće svodio na solfeggio i teoriju i bio u većini slučajeva postavljen dosta pretenciozno i

nerealno (isto, 1996.). Godine 1944. godine „prihvaćen je nastavni plan i program i za

gimnazije koje su u to vrijeme organizirane jednako kao i prije rata, tj. imale su osam razreda,

pri čemu su prva četiri bila analogna današnjim višim razredima osnovne škole (isto: 33).

Svake godine donosili su se programi za gimnazije, „a nastava glazbe pod nazivom Pjevanje

bila je redovito zastupljena u početku s dosta velikim brojem sati. Tako, na primjer, u

3 Hrvatski obiteljski leksikon. Identitet. (2005.). Preuzeto s: http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=15615,

18.12.2012.

5

Nastavnom planu i programu za gimnazije za školsku godinu 1944./45. nastava glazbe pod

nazivom Pjevanje i povijest muzike, ima sljedeći plan:

U nastavnom planu i programu za gimnazije i klasične gimnazije za školsku godinu

1945./46. plan nastave glazbe (Pjevanja) je sljedeći:

Programom je - u oba citirana slučaja - bilo predviđeno da se u četiri niža razreda

obrađuje intonacija, ritam, teorija, tonski sustav (sve durske i molske ljestvice, na

primjer!), tetrakordi, kromatika i sve ostalo što se podrazumijeva pod glazbenim

opismenjivanjem, uključujući i elemente harmonije, glazbenih oblika i poznavanja

instrumenata. U sedmom i osmom, odnosno, u petom, šestom i sedmom razredu gimnazije

program je predviđao povijest glazbe u kronološkom slijedu. Kao što se vidi, program je bio

pretenciozan i sasvim nerealan jer je izveden iz struke, tj. iz uvjerenja da nastava glazbe

može biti nastava glazbe samo ako se bavi onim istim pitanjima kojima se bavi

glazbena nastava u stručnoj, glazbenoj školi“ (isto: 35).

„U nastavnim planovima i programima školskih godina 1946./47. i 1947./48. broj

nastavnih sati glazbe drastično je smanjen: na dva sata u prvom i dva, a ponegdje i jedan sat, u

drugom razredu. Program je, međutim, ostao isti: intonacija (uz primjenu fonomimike,

abecede, solmizacije), te tonske vrste, ljestvice, intervali. Ovi programi bili su još nerealniji

od ranijih jer se isti program našao u znatno smanjenom planu“ (isto: 35).

Danas se nastava glazbe u gimnaziji izvodi se pod nazivom glazbena umjetnost, „a

zapravo nije drugo do povijest glazbe u doslovnom, hoće se reći u uobičajenom, pa i

trivijalnom (dakle, ne i najpoželjnijem) značenju toga pojma (Rojko, 2001: 3). Kako je „jasno

da glazbena umjetnost nije sinonim za povijest glazbe, kao što, okrenuto, ni povijest glazbe

nije sinonim za glazbenu umjetnost, logično je postaviti pitanje: zašto se predmet zove

Razred 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

Sati 2 2 2 1 - - 1 1

Razred 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

Sati 2 2 1 1 1 1 1 -

6

glazbena umjetnost (= forma) kad je ono što nudi povijest glazbe (=sadržaj), ili, drukčije,

zašto se forma ovdje ne podudara sa svojim sadržajem?“ (isto: 3). No, „nije presudno kako se

predmet zove, ali je itekako važno kakav mu je sadržaj“ (isto, 4). To ne znači nužno

„postojeći sadržaj zamijeniti nekim drugim, nego može značiti i samo preuređenje, drukčije

raspoređivanje, drukčiji pristup postojećem sadržaju“ (isto: 4). Naime, ne smije se zaboraviti

da se zadaća glazbene umjetnosti u gimnaziji postiže ponajprije slušanjem glazbenih djela i

posjećivanjem odgovarajućih glazbenih priredbi (Nastavni plan i program Glazbene

umjetnosti, 1994.).

Istraživanje

Istraživanje je provedeno u I. gimnaziji u Osijeku4 školske godine 2010./11. Anketirani

su učenici četvrtoga razreda (osamnaestogodišnjaci). U anketi je sudjelovao 109 učenika (74

učenice i 35 učenika). Svrha je istraživanja bila ispitati glazbene preferencije učenika i

ustanoviti kakav je odnos glazbenih afiniteta prema spolu i mjestu boravka5 (grad, predgrađe,

selo).

Tablica 1: Broj učenika prema mjestu boravka i spolu

♀ ♂ Ukupno

grad 37 23 60

predgrađe 11 5 16

selo 26 7 33

Ukupno 74 35 109

Iz tablice 1 vidimo da od 109 učenika više od polovice živi u gradu (55,05 %), nešto

manje od jedne trećine ih je na selu (30,28 %), dok u predgrađu živi 14,68 % učenika. U školi

je više djevojaka nego mladića, pa je u ovom istraživanju sudjelovalo 67,89 % učenica i

32,11 % učenika.

4 I. gimnazija u Osijeku djeluje od 1. rujna 1992. kada je Odlukom Skupštine općine Osijek izvršena

reorganizacija Centra za usmjereno obrazovanje "Braća Ribar". Smještena je u zgradi nekadašnje Upravne škole

u središtu Gornjega grada u Županijskoj ulici. Od školske 1991./92. godine do 1999./00. u školi se realizirao i

dio programa opće gimnazije za učenike Glazbene škole Franje Kuhača u Osijeku, a od školske 1999./00. godine

do danas u školi se u jednom razrednom odjelu realizira program opće gimnazije za učenike sportaše (I.

gimnazija Osijek. Preuzeto s: http://www.gimnazija-prva-os.skole.hr/skola/povijest, 20.08.2012.) 5 Mjesto boravka: grad – Osijek; predgrađe – Višnjevac, Čepin, Sarvaš, Brijest; selo – Bilje, Tenja, Nemetin,

Šag, i dr.

7

Rezultati i analiza anketnog upitnika

Anketni upitnik je osmišljen za potrebe ovoga istraživanja i sadržavao je 14 pitanja.

Šest pitanja odnosilo se činjenične podatke, a ostalih osam na stavove učenika. Sva su pitanja

zatvorenog tipa.

Tablica 2: Stav učenika prema slušanju glazbe

Volite li slušati glazbu?

DA NE

grad 60 0

predgrađe 16 0

selo 33 0

Ukupno 109 0

♀ 74 0

♂ 35 0

Ukupno 109 0

Osamnaestogodišnjaci vole slušati glazbu jer su svi učenici odgovorili pozitivno na

pitanje Volite li slušati glazbu?

Tablica 3: Vrijeme koje učenici posvećuju slušanju glazbe

Koliko sati/minuta dnevno slušate glazbu?

manje od

jednog sata

jedan sat više od

jednog sata

grad (N 60) 7 9 44

predgrađe (N16) 4 3 9

selo (N 33) 4 7 22

Ukupno (N 109) 15 19 75

♀ (N 74) 7 11 56

♂ (N 35) 8 8 19

Ukupno (N 109) 15 19 75

Vidljivo je da 68,81 % učenika posvećuje slušanju glazbe više od jednog sata dnevno,

jedan sat sluša glazbu 17,43 % učenika, a manje od jednog sata sluša 13,76 % učenika.

Uspoređujemo li dobivene rezultate prema mjestu življenja možemo uočiti da preko

jednog sata, tj. najviše slušaju glazbu učenici koji žive u gradu (73,33 %), slijede učenici koji

8

žive na selu (66,67 %) te učenici koji žive u predgrađu (56,25 %). Što se tiče spola, tu bi se

moglo govoriti o razlici u rubrici više od jednog sata. Čak 76 % učenica i (samo) 54 %

učenika sluša glazbu više od jedan sat dnevno.

Zaključujemo da učenici posvećuju mnogo vremena slušanju glazbe te da su u tome

revnije učenice nego učenici.

Tablica 4: Vrsta glazbe koju učenici slušaju u slobodno vrijeme

Koju vrstu glazbe slušate kod kuće?

(zaokružite jedan ili više odgovora)

popularnu

glazbu6

jazz glazbu umjetničku

(klasičnu)

glazbu7

narodnu

glazbu8

turbo-folk9

grad (N 60) 58 7 10 7 13

predgrađe (N16) 15 0 1 1 4

selo (N 33) 29 1 2 7 13

Ukupno (N 109) 102 8 13 15 30

♀ (N 74) 72 3 8 11 20

♂ (N 35) 30 5 5 4 10

Ukupno (N 109) 102 8 13 15 30

Na pitanje Koju vrstu glazbe slušate kod kuće? učenici su mogli odabrati jedan ili više

odgovora. Iz odgovora se vidi da većina sluša popularnu glazbu (93,58 %). Na drugom je

mjestu turbo-folk (27,52 %), a na trećem narodna glazba (13,76 %). Umjetničku glazbu sluša

11,93 % učenika, a jazz osam učenika, tj. 7,34 %.

Nema bitnih razlika u slušanju glazbe s obzirom na mjestu boravka. Kod svih triju

grupa na prvom je mjestu popularna, a na drugom turbo-folk glazba.

Nema bitnih razlika ni s obzirom na spol. Popularna je glazba na prvom, a turbo-folk

na drugom mjestu i kod učenika i kod učenica. Učenice su se, doduše, u nešto većem postotku

opredjeljivale za odgovor popularna glazba (♀ = 97 %, ♂ = 86 %), ali je proporcija u rubrici

turbo-folk jednaka.

Možemo zaključiti da mjesto boravka i spol ne utječu u većoj mjeri na glazbenu

preferenciju, jer učenici podjednako slušaju različite vrste glazba.

6 Vrste popularrne glazbe: rock, metal, punk, reggae, funk, techno ...

7 Umjetnička glazba: W. A. Mozart, J. Haydn, F. Schubert, C. Orff ...

8 Narodna glazba: Zlatni dukati, Miroslav Škoro, Halid Bešlić, Slavonski bećari, Šima Jovanovac, Patria, i dr.

9 Turbo-folk: Siniša Vuco, Lepa Brena, Rada Adžić - „Dara Bubamara“, i dr.

9

Tablica 5: Vrsta glazbe koju učenici najviše vole slušati u slobodno vrijeme

Koju vrstu glazbe najviše volite slušati?

(zaokružite jedan odgovor)

popularnu

glazbu

jazz glazbu umjetničku

(klasičnu)

glazbu

narodnu

glazbu

turbo-folk

grad (N 60) 54 1 0 2 2

predgrađe (N16) 13 0 0 1 3

selo (N 33) 22 0 1 3 7

Ukupno (N 109) 89 1 1 6 12

♀(N 74) 59 1 0 4 10

♂(N 35) 30 0 1 2 2

Ukupno (N 109) 89 1 1 6 12

I na ovom se pitanju pokazalo da učenici najviše preferiraju popularnu glazbu, a iza

toga turbo-folk. Što se tiče mjesta gdje žive, primjećuje se da su učenici koji žive na selu

pokazali nešto veću naklonost prema turbo-folk glazbi od ostalih dviju grupa.

Isto se može reći i za spol. I tu je popularna glazba na prvom mjestu. Na drugom je

mjestu turbo folk, uz napomenu da je sklonost učenica prema njemu nešto izraženija nego kod

učenika. Ovaj rezultat je suprotan onome što smo dobili u prethodnom pitanju, jer su u

prethodnom pitanju učenici mogli birati više od jednog ponuđenog odgovora, a u ovom su

zaokruživali samo jedan, što znači da su se glasovi drugačije rasporedili.

Tablica 6: Stav učenika prema važnosti teksta/melodije

U glazbi koju slušate važniji/a vam je:

(zaokružite jedan odgovor)

tekst melodija

gradu (N 60) 27 33

predgrađe (N 16) 6 10

selo (N 33) 14 19

Ukupno (N 109) 47 62

♀ (N 74) 35 39

♂ (N 35) 12 23

Ukupno (N 109) 47 62

Većini učenika važnija je melodija (56,88 %) nego tekst (43,12 %). To je nešto

izraženije kod učenika koji žive u predgrađu nego kod onih koji žive na selu i u gradu. Da

10

im je važnija melodija od teksta kaže nešto više učenika (65,71 %), nego učenica. (52,70 %),

jer 47,30 % učenica izjavljuje da im je važniji tekst od melodije.

Tablica 7: Mjesto izlaska

Izlazite na mjesta u kojima se sluša:

(zaokružite jedan ili više odgovora)

popularna glazba jazz glazba narodna glazba turbo-folk

grad (N 60) 50 1 7 25

predgrađe

(N 16) 10 0 0 13

selo (N 33) 18 1 2 24

Ukupno (N 109) 78 2 9 62

♀ (N 74) 52 1 6 43

♂ (N 35) 26 1 3 19

Ukupno (N 109) 78 2 9 62

Učenici najviše izlaze na mjesta u kojima se sluša popularna glazba (71,56 %) i turbo-

folk (56,88 %) i to je jednako kod učenika i učenica. Kod učenika koji žive u gradu, na prvom

su mjestu gdje se sluša popularna glazba, a na drugom, mjesta gdje se sluša turbo-folk. Kod

učenika iz predgrađa i sa sela taj je odnos obratan: češće se izlazi na mjesta gdje se sluša

turbo-folk, nego na ona gdje se sluša popularna glazba. To što učenici iz predgrađa i sa sela

više izlaze na mjesta gdje se sluša turbo-folk nego na mjesta s popularnom glazbom

vjerojatno je uvjetovano objektivnim mogućnostima, a ne njihovom preferencijom, jer i oni

ipak više vole slušati popularnu glazbi nego turbo-folk (tablica 5).

Tablica 8: Razlog odabira mjesta izlaska

Na ta mjesta izlazite zbog:

(zaokružite jedan odgovor)

glazbe koja se tamo sluša društva koje tamo dolazi

grad (N 60) 22 38

predgrađe (N 16) 1 15

selo (N 33) 6 27

Ukupno (N 109) 29 80

♀ (N 74) 25 49

♂ (N 35) 4 31

Ukupno (N 109) 29 80

11

Većina učenika (73,39 %) navodi da je razlog odabira mjesta izlaska društvo. Manje

od jedne trećine učenika (26,61 %) odlazi na ta mjesta zbog vrste glazbe koja se tamo sluša.

Društvo kao razlog izlaska češće navode učenici iz predgrađa i sa sela nego oni iz grada.

Društvo kao razlog izlaska važnije je učenicima nego učenicama. Zaključujemo da su mjesto

življenja i spol donekle povezani s odabirom mjesta izlaska, iako je u konačnici svima bitnije

društvo, tj. vršnjaci koji dolaze na ta mjesta nego glazba koja se tamo sluša.

Tablica 9: Vrste koncerata koje posjećuju učenici

Odlazite na koncerte:

(zaokružite jedan ili više odgovora)

popularne

glazbe

jazz

glazbe

umjetničke

(klasične)

glazbe

narodne

glazbe

turbo-folka ne odlazim

na koncerte

grad (N 60) 45 3 8 7 6 9

predgrađe (N 16) 8 0 0 2 0 7

selo (N 33) 14 2 1 2 4 15

Ukupno (N 109) 67 5 9 11 10 31

♀ (N 74) 49 2 5 7 7 20

♂ (N 35) 18 3 4 4 3 11

Ukupno (N 109) 67 5 9 11 10 31

Nešto manje od jedne trećine učenika (28,44 %) ne odlazi na koncerte. Ako ih

posjećuju, onda su to uglavnom koncerti popularne glazbe (61,48 %). Ostale vrste koncerata

posjećuje podjednako malo učenika, neznatno više u gradu nego u predgrađu ili na selu. Dok,

na primjer, koncerte umjetničke glazbe posjećuje osam učenika iz grada, takve koncerte

posjećuje svega jedan učenik iz predgrađa i ni jedan sa sela. Slika je podjednaka kod učenika i

kod učenica. Možemo zaključiti da nema razlike između učenica i učenika u odabiru

koncerata koje posjećuju, dok mjesto boravka djelomično jest povezano s tom varijablom,

ali, jednostavno stoga što neki koncerti koji se održavaju u gradu, učenicima sa sela ili iz

predgrađa nisu dostupni. Jedino učenici koji žive u gradu odlaze na koncerte umjetničke

glazbe, vjerojatno iz istog razloga, a ne zbog toga što bi preferencije „gradskih“ učenika bile

pomaknutije prema toj vrsti glazbe.

12

Tablica 10: Razlog odlaska na koncerte

Na koncerte idete zbog:

(zaokružite jedan odgovor)

glazbe društva

grad (N 51) 46 5

predgrađe (N 9) 8 1

selo (N 18) 14 4

Ukupno (N 78) 68 10

♀ (N 54) 49 5

♂ (N 24) 19 5

Ukupno (N 78) 68 10

Na koncerte se ide uglavnom zbog glazbe (87,18 %). Tek manji broj učenika i

učenica odlazi na koncerte zbog društva (12,82 %). Nešto je više učenika nego učenica koji

odlaze na koncerte radi društva. Konstatacija vrijedi za sve tri grupe učenika i učenica.

Možemo zaključiti da većina učenika posjećuje koncerte zbog glazbe, a ne zbog društva, za

razliku od mjesta izlaska koje biraju prema društvu, a ne prema vrsti glazbe koja se tamo

sluša (tablica 8).

Tablica 11: Vrsta glazbe koju slušaju roditelji učenika

Koju vrstu glazbe slušaju vaši roditelji?

(zaokružite jedan ili više odgovora)

popularnu

glazbu

jazz

glazbu

umjetničku

(klasičnu)

glazbu

narodnu

glazbu

turbo-folk

grad (N 60) 35 6 11 31 3

predgrađe (N 16) 10 1 0 8 2

selo (N 33) 14 1 6 18 3

Ukupno (N 109) 59 8 17 57 8

♀ (N 74) 39 5 10 43 5

♂ (N 35) 20 3 7 14 3

Ukupno (N 109) 59 8 17 57 8

Prema izjavama učenika, njihovi roditelji najviše slušaju popularnu glazbu (54,13 %),

na drugom je mjestu izvorna narodna glazba (52,29 %), na trećem umjetnička glazba s

15,60 %, dok jazz i turbo-folk sluša svega njih 7,34 %. Popularna je glazba na prvom, a

narodna na drugom kod „gradskih“ i roditelja iz predgrađa. Kod „seoskih“ je roditelja slika

obrnuta: njima je narodna glazba na prvom, a popularna na drugom mjestu. Umjetničku

13

glazbu podjednako slušaju „gradski“ i „seoski“ roditelji. Roditelji iz predgrađa ne slušaju

umjetničku glazbu.

Usporedba tablica 4 i 11 pokazuje da se ukus učenika ne razlikuje bitno od ukusa

njihovih roditelja. Kod jednih i drugih prva je na listi preferencija popularna glazba. Dok je

kod roditelja na drugom mjestu narodna glazba kod učenika je to turbo-folk. Kad bi sklonost

turbo-folku bio znak glazbenog ukusa, a ne samo mode, moglo bi se reći da roditelji imaju

čak nešto bolji glazbeni ukus od svoje djece, jer više preferiraju narodnu glazbu nego turbo-

folk.

Može se zaključiti da se ukus učenika i njihovi roditelja zapravo ne razlikuje bitno.

Pomak prema turbo-folku, pak, prema tome, i odmak od vlastitih roditelja, kod mladih je

vjerojatno izraz onog istog mladenačkog bunta koji se iskazuje u svim ostalim elementima

njihova ponašanja, ali i određenih (trenutačnih?) trendova.

.

Tablica 12: Stav učenika prema umjetničkoj (klasičnoj) glazbi

Volite li na nastavi glazbene umjetnosti

slušati umjetničku (klasičnu) glazbu?

DA NE

grad (N 60) 51 9

predgrađe (N 16) 6 10

selo (N 33) 21 12

Ukupno (N 109) 78 31

♀ (N 74) 54 20

♂ (N 35) 24 11

Ukupno (N 109) 78 31

Učenici ne odbijaju umjetničku glazbu, iako je većina ne sluša u slobodno vrijeme.

Većina (71,56 %) učenika izjavljuje da voli slušati umjetničku glazbu na nastavi glazbene

umjetnosti. Najpozitivniji stav prema umjetničkoj glazbi pokazali su učenici koji žive u gradu.

U nešto se manjoj mjeri tako izjašnjavaju i učenici sa sela. Kod učenika iz predgrađa broj

onih koji vole slušati umjetničku glazbu nešto je manji od onih koji to ne vole. Nismo našli

značajnu razliku između učenica i učenika u odgovorima na to pitanje.

14

Tablica 13: Stav učenika o utjecaju nastave glazbe na razvoj

interesa prema umjetničkoj glazbi

Mislite li da nastava glazbe razvija

interes za umjetničku (klasičnu) glazbu?

DA NE

grad (N 60) 39 21

predgrađe (N 16) 7 9

selo (N 33) 19 14

Ukupno (N 109) 65 44

♀ (N 74) 44 30

♂ (N 35) 21 14

Ukupno (N 109) 65 44

Tek nešto više od polovice učenika misli da glazbena nastava utječe na razvoj interesa

za umjetničku glazbu. Ako uzmemo u obzir da čak 71,56 % učenika voli slušati umjetničku

glazbu na nastavi, proizlazi da učenici koji su na ovo pitanje odgovorili negativno, nisu

svjesni utjecaja glazbene nastave na njihov glazbeni ukus. Ako, naime, umjetničku glazbu

vole slušati, a ne slušaju je nigdje drugdje osim u školi, onda je za tu, u najmanju ruku,

toleranciju, prema umjetničkoj glazbi, ipak zaslužna glazbena nastava.

Tablica 14: Stav učenika o utjecaju nastave glazbe na

razvoj glazbenog ukusa

Smatrate li da nastava glazbene

umjetnosti utječe na glazbeni ukus?

DA NE

grad (N 60) 14 46

predgrađe (N 16) 2 14

selo (N 33) 5 28

Ukupno (N 109) 21 88

♀ (N 74) 12 62

♂ (N 35) 9 26

Ukupno (N 109) 21 88

Zanimljivo je da učenici ne povezuju razvoj glazbenog ukusa s nastavom glazbene

umjetnosti. Većina učenika (80,73 %) smatra da nastava glazbe ne utječe na glazbeni ukus. To

podjednako misle svi, bez obzira na mjesto gdje žive i podjednako učenici i učenice. Učenici,

dakle, nisu svjesni utjecaja glazbene nastave na razvoj njihova glazbenog ukusa, koji je

15

(utjecaj) ipak evidentan. Tolerancija prema umjetničkoj glazbi koju tako iskazuju ispitanici,

pokazuje da glazbena nastava koja se izvodi u I. gimnaziji u Osijeku ima i te kako razloga

ustrajati u svom nastojanju upoznavanja umjetničke glazbe i razvijanju umjetničkoga

glazbenog ukusa.

Zaključak

Mladi su u svojem slobodnom vremenu primarno izloženi utjecaju medija i industrije

zabave te su tako u društvu tretirani kao konzumenti komercijalnih proizvoda. Istovremeno

javne institucije u kulturi ne pružaju dovoljno primjerenih sadržaja koji su privlačni mladima i

koji mogu pružiti alternativu konzumerističkoj kulturi (Nacionalni program za mlade od

2009. do 2013. godine, 2009.). Stoga nije iznenađenje da smo iz našega istraživanja saznali da

osamnaestogodišnjaci I. gimnazije u Osijeku najviše vole slušati popularnu glazbu. Iz

istraživanja smo doznali da učenici ne odbijaju umjetničku glazbu. Vidjeli smo i to da učenici

koji žive u gradu Osijeku odlaze i na koncerte umjetničke glazbe te da oni i njihovi roditelji

slušaju i umjetničku glazbu. Stoga možemo zaključiti da se na preferencije mladih može

utjecati slušanjem kvalitetne glazbe. Kako ne možemo utjecati na medije, na školi je, odnosno

nastavi glazbene umjetnosti, da slušanjem kvalitetne glazbe pokuša utjecati na glazbene

preferencije učenika. Rojko (1996.) ističe da škola i nastava glazbe imaju vrlo važan i

odgovoran zadatak, tj. ne smiju učenike prepustiti samima sebi u snalaženju pred glazbenim

dojmovima kojima su svakodnevno okruženi.

LITERATURA

Chamorro-Premuzic, Tomas i Furnham, Adrian. 2007. Personality and music: Can traits explain

how people use music in everyday life?. British Journal of Psychology, br. 98: 175–185.

http://alliance.la.asu.edu/temporary/students/katie/PersonalityAndMusic.pdf (3. studenoga 2011.)

Dobrota, Snježana i Ćurković, Gordana. 2006. Glazbene preferencije djece mlađe školske dobi.

Život i škola, br. 15-16: 105-114.

Dobrota, Snježana i Tomić Ferić, Ivana. 2006. Sociokulturalni spekti glazbenih preferencija

studentica studija za učitelje primarnog obrazovanja u Splitu. Odgojne znanosti, br. 8(11): 267-

278.

Dobrota, Snježana i Reić-Ercegović, Ina. 2009. Glazbene preferencije mladih s obzirom na neke

sociodemografske varijable. Odgojne znanosti, br. 11(2): 129-146.

Ejavec, Karmen i Zgrabljić, Nada. 2000. Odgoj za medije u školama u svijetu. Hrvatski model

medijskog odgoja. Medijska istraživanja, br. 6(1): 89-107. http://hrcak.srce.hr/file/36849 (2.

studenoga 2011.)

16

Glassmire, Jennifer L. 2005. Effects of Music Preferences on Young Adults. The Undergraduate

Journal of Psychology, br. 18: 1-4. http://www.psych.uncc.edu/UJOP18REV.pdf (4. studenoga

2011.)

Huzjak, Miroslav. 2010. Odgojni problemi glazbene pedagogije. U: Monografija umjetničko-

znanstvenih skupova 2007. - 2009. Glas i glazbeni instrument u odgoju i obrazovanju, ur.

Vrandečić, Tomislav i Didović, Ana, 11-18. Zagreb: Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i

Europski centar za napredna i sustavna istraživanja.

Ilišin, Vlasta. 2003. Mediji u slobodnom vremenu djece i komunikacija o medijskim sadržajima.

Medijska istraživanja, br. 9(2): 9-34.

Mikić, Krešimir i Rukavina, Antea. 2006. Djeca i mediji. Zapis (posebni broj) - Škola medijske

kulture, 87-107. http://www.hfs.hr/hfs/zapis_clanak_detail.asp?sif=1604 (2. studenoga 2011.)

Mrđa, Slobodan. 2004. Kulturni habitus omladine. U: Mladi zagubljeni u tranziciji, ur. Mihailović,

Srećko, 157-176. Beograd: Gora graf.

http://www.cegrad.org/youth.rs/images/info/mladizagubljeniutranziciji.pdf#page=39 (2. studenoga

2011.)

Nacionalni program za mlade od 2009. do 2013. godine. 2009. Ministarstvo obitelji, branitelja i

međugeneracijske solidarnosti, Republika Hrvatska.

http://www.hzz.hr/DocSlike/Nacionalni_program_za_mlade_2009-2013.pdf, (20.8.2012.)

Nastavni programi glazbene umjetnosti 1994. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i kulture.

Popović, Antea. 2006. Ličnost i glazbene preferencije. Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet,

Odsjek za psihologiju, diplomski rad, 29 str. http://darhiv.ffzg.hr/78/1/AnteaPopovic.pdf (2.

studenoga 2011.)

Rea, Christopher i MacDonald, Pamelyn i Carnes, Gwen. 2010. Listening to classical, pop, and

metal music: An investigation of mood. Emporia State Research Studies, br. 46(1): 1-3.

http://www.emporia.edu/esrs/vol46/rea.pdf (3. studenoga 2011.)

Rentfrow, Peter J. i McDonald, Jennifer A. i Oldmeadow, Julian A. 2009. You are what you listen

to: Young people’s stereotypes about music fans. Group Processes and Intergroup Relations, br.

12: 329-344.

Rentfrow, P. J. i Gosling, S. D. 2006. Message in a ballad: The role of music preferences in

interpersonal perception. Psychological Science, br. 17(3): 236-242.

http://homepage.psy.utexas.edu/homepage/faculty/Gosling/reprints/PsychSci06Messageinaballad.

pdf (2. studenoga 2011.)

Rentfrow, Peter J. i Gosling, Samuel D. 2003. The Do Re Mi's of Everyday Life: The Structure

And Personality Correlates of Music Preferences. Journal of Personality and Social Psychology,

br. 84: 1236-1256.

http://homepage.psy.utexas.edu/homepage/faculty/gosling/reprints/jpsp03musicdimensions.pdf (2.

studenoga 2011.)

Rojko, Pavel. 1996. Metodika nastave glazbe: teorijsko - tematski aspekti. Osijek: Sveučilište

Josipa Jurja Strossmayera. Pedagoški fakultet.

Rojko, Pavel. 2001. Povijest glazbe/glazbena umjetnost u glazbenoj školi i gimnaziji. Tonovi, br.

50: 3-19.

Schwartz, Kelly D. i Fouts, Gregory T. 2003. Music preferences, personality style, and

developmental issues of adolescents. Journal of Youth and Adolescence, br. 32(3): 205-213.

http://www.springerlink.com/content/jj421l6u13487775 (5. studenoga 2011.)

17

MUSIC PREFERENCES GENERAL-PROGRAMM SECONDARY SCHOOL

PUPILS IN OSIJEK

Summary

The paper deals with the results of a survey conducted in the General-Programm Secondary School in

Osijek in 2010/11 among 109 fourth graders (18-year-old boys and girls). The aim of the survey was to examine

musical preferences of secondary school pupils, their taste in music that serves young people to form opinions

about others, but also the expression of their own identity. As there were both female and male pupils in this

indeed small sample, as well as pupils residing in different areas - in cities, suburbs and rural areas – the survey

aims at examining if there are any differences among pupils with regard to these variables. The results lead to the

conclusion only that pupils mostly listen to pop music, and that they also listen to the so called „turbo-folk“

music, but that they are tolerant to classical music, although they do not listen to it in their spare time. Parents of

children in the first place prefer pop music. Place exiting students elected to the society and not the kind of music

that is out there listening to you. Also most of them feel that the teaching of music does not affect the taste in

music.

Keywords: musical preferences, taste in music, identity, pupils, secondary school, listening to music, teaching

music

Prilog

Anketni upitnik

Datum: ................................ Razred: ................... Spol: M Ž

1. Živite u:

a) gradu

b) predgrađu

c) selu

2. Volite li slušati glazbu?

DA NE

3. Koliko sati/minuta dnevno slušate glazbu?

a) manje od jednog sata

b) jedan sat

c) više od jednog sata

4. Koju vrstu glazbe slušate kod kuće? (zaokružite jedan ili više odgovora)

a) popularnu glazbu (pop, rock, punk, tehno, house, rap ...)

b) jazz glazba

c) umjetničku (klasičnu) glazbu

d) narodnu glazbu

e) turbo-folk

18

5. Koju vrstu glazbe najviše volite slušati? (zaokružite jedan odgovor)

a) popularnu glazbu (pop, rock, punk, techno, house, rap ...)

b) jazz glazba

c) umjetničku (klasičnu) glazbu

d) narodnu glazbu

e) turbo-folk

6. U glazbi koju slušate važniji/a vam je: (zaokružite jedan odgovor)

a) tekst

b) melodija

7. Izlazite na mjesta u kojima se sluša: (zaokružite jedan ili više odgovora)

a) popularna glazba (pop, rock, punk, techno, house, rap ...)

b) jazz glazba

c) narodna glazba

d) turbo-folk

8. Na ta mjesta izlazite zbog: (zaokružite jedan odgovor)

a) vrste glazbe koja se tamo sluša

b) društva koje tamo dolazi

9. Odlazite na koncerte: (zaokružite jedan ili više odgovora)

a) popularne glazbe (pop, rock, punk, techno, house, rap ...)

b) jazz glazbe

c) umjetničke (klasične) glazbe

d) narodne glazbe

e) turbo-folka

f) ne odlazim na koncerte

10. Ako odlazite na koncerte, to je zbog: (zaokružite jedan odgovor)

a) vrste glazbe koja se tamo izvodi

b) društva koje tamo dolazi

11. Koju vrstu glazbe slušaju vaši roditelji? (zaokružite jedan ili više odgovora)

a) popularnu glazbu (pop, rock, punk, techno, house, rap ...)

b) jazz glazba

c) umjetničku (klasičnu) glazbu

d) narodnu glazbu

e) turbo-folk

12. Volite li na nastavi glazbene umjetnosti slušati umjetničku (klasičnu) glazbu?

DA NE

13. Mislite li da nastava glazbe razvija interes za umjetničku (klasičnu) glazbu?

DA NE

14. Smatrate li da nastava glazbene umjetnosti utječe na glazbeni ukus?

DA NE

Hvala na odgovorima!