Dragi roditelji,

Upoznali ste

METODE NASTAVE POČETNOG ČITANJA I PISANJA

A)

a)

Globalna metoda

b)

Obrada pojma rečenice

c)

Rastavljanje rečenice na riječi

Rastavljanje riječi na glasove i slova (glasovna analiza i sinteza – temelj čitanja)

Sada ćete upoznati metodu kojom djecu uvodimo u čitanje.

B) Polazi od izgovorenih riječi ili rečenica. Glasovna je stoga što, prije upoznavanja slova, učenici

trebaju imenovati sliku nekog predmeta (npr. auto) i izdvojiti iz izgovorene riječi početni glas (npr. A - to je

ujedno novo slovo koje će tijekom sata upoznati). Analitička je zato što se analizom riječi upoznaju

glasovi/slova, a sintetička zato što se pomoću upoznatih slova čitaju riječi glasovnom sintezom (slijevanjem

glasova, a ne slovkanjem).

Glasovna analitičko - sintetička metoda

Kada uvodimo djecu u čitanje trebamo izbjegavati slovkanje (npr. p-a-s je pas) i

Čitanje

ustrajati na metodi

slijevanja glasova

. Npr. prilikom obrade slova I i O sastavljamo riječ IO. Kada na slovarici složimo riječ IO

(prethodno utvrdivši da smo složili riječ koja se sastoji od dva glasa, prvi I i drugi O, te da smo za slaganje te

riječi trebali uzeti iz slovarice slova I i O) malo razmaknemo slova i predložimo djeci da čitaju onako kako

pokazujemo. Prvo izgovaraju slovo I kojem polako privlačimo slovo O i tako postižemo slijevanje glasova IIIOOO.

Pri obradi sljedećih slova, djeci povećavamo vidno polje (N, NA, NA-MA) kako bi brže čitala riječi spajajući

slova u manje cjeline - slogove (ne učimo ih da su to slogovi, nego da čitaju spajajući dva do tri slova zajedno -

možemo ih vizualno povezati lukom ili koristiti strelicu

).

Svakodnevnim strpljivim čitanjem rečenica i kraćih tekstova (neka sami biraju slikovnice koje ih

zanimaju) trebamo pomoći djeci da se oslobode čitanja "od slova do slova" i osposobiti ih da šire vidno polje na

slogove te da slijevaju slogove (naglas i u sebi) prateći prstom tekst koji čitaju („prst čitač“) kako bi ustrajnim

vježbanjem postali dobri čitači (točno, tečno i izražajno čitanje s razumijevanjem, a ne napamet

).

Početna se želja za čitanjem može vrlo brzo ugasiti jer čitanje pripada u najsloženije procese učenja i

usvaja se tijekom teškog i složenog procesa. No, ono je važno jer je temelj svakog daljnjeg učenja. Utvrđeno

je da dobri čitači u pravilu znaju i dobro učiti dok slabiji čitači uče teže, treba im više vremena i imaju manju

sposobnost kritičkog mišljenja. Povezanost volje za čitanjem i vještine čitanja je očita: "Ono što rado činim,

najčešće mi ne pričinjava nikakve teškoće. Ono što mi baš ne uspijeva, izbjegavam što više mogu. No, kako

sve rjeđe čitam, tako su i moje sposobnosti sve manje, sve dok sasvim ne izgubim nadu da ću to ikad svladati

Ne postoje "rođeni čitači" već to postaju vježbom i trudom ukoliko su dostigli određenu razinu zrelosti. To

znači da dijete treba raspolagati određenim fondom riječi kojima se može aktivno služiti, imati želju da nauči

čitati i određenu razinu koncentracije. Pomognimo mu na tom putu.

."

Zahvaljujem na suradnji.

Učiteljica Ines Falak