Glasnik2013 21 net

TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

Godina XXIII, broj 21 30. svibnja 2013. cijena 200 Ft

Foto

: Á

kos

Kol

lár Đakovačko-osječki nadbiskup, mons. Marin Srakić naĐakovačko-osječki nadbiskup, mons. Marin Srakić na

svetkovini Presvetoga Trojstva,svetkovini Presvetoga Trojstva,u Šeljinu, povodom stote obljetnice posvete crkveu Šeljinu, povodom stote obljetnice posvete crkve

Presvetoga Trojstva i zavjetnog Dana Hrvata u Mađarskoj Presvetoga Trojstva i zavjetnog Dana Hrvata u Mađarskoj

„Glasnikov tjedan”Komentar

Prevagnuli smo na drugu stranuNedavno su me pozvali na jedan sastanak učenika koji suosmi razred završili u serdahelskoj osnovnoj školi 1963.godine. Taj je naraštaj još rođen u vremenu kada se u tomepomurskom naselju jedva čula mađarska riječ. Vjerojatnoje čudno današnjoj djeci, a i starijim naraštajima čuti da suoni još tako krenuli u osnovnu školu da nisu ni govorilimađarski jezik. U ono vrijeme nije bilo mnogo dječjih vrti-ća, djeca su odrasla sa starim roditeljima, čak u nekim obi-teljima, gdje je bilo mnogo djece, netko je od njih bioodvojen od svojih roditelja, braće i sestara, pa je odrastaokod starih roditelja, tetke ili ujaka (ako nisu imali djecu),jer nije bilo lako odgajati više djece, kamoli školovati.Tada je bio problem neznanje mađarskoga jezika, mnogi suteško razumjeli što je učiteljica govorila, što su pročitali umađarskim udžbenicima, pa nije bila rijetkost da su nekiviše puta ponavljati neki razred, no i kada je dijete imalovremena učiti? Kad je stigao kući, morao je pomoći svojimroditeljima na polju, u vrtu ili oko kuće. Desilo se i to dase dijete razboljelo pa je trebalo u bolnicu gdje ni jednuriječ nije razumjelo, jer nije znao mađarski. Kakav je to bioosjećaj i djetetu i roditelju? Naravno da su nakon takvihiskustava roditelji počeli razmišljati da njihova djeca mora-ju dobro naučiti mađarski jezik. Uvidjeli su, ako žele danjihovo dijete ima bolji život, mora dobro naučiti mađarskijezik, jer su na svim javnim funkcijama radili ljudi smađarskim materinskim jezikom. Dakako, to je bilo i zbogtoga što su pripadnici hrvatske narodnosti bili neškolovani,ali kako bi i bilo inteligencije kada je mogućnosti za ško-lovanje bilo većinom na mađarskome jeziku. Za razvoj sre-dine potrebni su bili učeni ljudi, školovati se moglo u gra-dovima, u većim sredinama gdje su pripadnici hrvatskenarodnosti bili okruženi ponajprije mađarskim jezikom,mađarskom kulturom. Onaj koji je otišao, najčešće nije sevratio, pa je veza s njegovom hrvatskom zajednicom ola-bavila. Bivši učenici narečenog razreda gotovo svi još lije-po govore hrvatski, no dobro znaju i mađarski. Ovi rodite-lji, koji su na svojoj koži iskusili poteškoće neznanja jezi-ka, već su počeli svoju djecu učiti mađarski, koji su na tajnačin mnogo brže došli u dodir s mađarskom kulturom, terazvijanjem života počeli putovati i nekako znanje hrvat-skoga jezika nije bilo od velike važnosti. Eto, kroz 40–50godina stigli smo do vremena kada njihovi unuci već goto-vo ništa ne znaju hrvatski kada krenu u školu (ima nekoli-ko izuzetaka) i učitelji se trude da njihov tzv. materinskijezik, ako uopće možemo za njih reći hrvatski jezik mate-rinskim jezikom, usvoje. Izgleda da smo prevagnuli nadrugu stranu. Mislim da mnogi poznajemo latinsku izrekuHistoria est magistra vitae – Povijest je učiteljica života(Ciceron). Zašto ne bi i mi učili iz povijesti? Kako su ovinaraštaji naučili mađarski? Tako da su imali samo mađar-ske knjige, većina učiteljica i učitelja bila je mađarskogpodrijetla (koji nisu ni znali hrvatski), svaki se predmetučio mađarski (osim hrvatskog). Jesu li oni zaboravili svojhrvatski koji su naučili u obitelji? Naravno da nisu, ali nau-čili su dobro mađarski. Ako se preobrnuo svijet na drugustranu i želimo ga malo vratiti, zašto ne bismo mogli vra-titi istom metodom kako je i prevagnuo, samo obrnutommetodom, mnogo predmeta na hrvatskom jeziku, a malona mađarskome. To je vrlo jednostavno, ako nešto prevag -ne na jednu stranu pa želimo izjednačiti, treba na drugustranu staviti više težine da se izjednači, no pitanje je želi-mo li izjednačiti?

Bernadeta Blažetin

2 30. svibnja 2013. HRVATSKI GLASNIK

Vježbati demokraciju netreba prestajati jer, barzasada, bolji i pravednijinačin društvenog organi-ziranja ne postoji. Zavježbati demokracijutreba biti itekako spre-man. Postoje zakoni,pra vila (nepisana i pisa-na) kojih se treba pridr-žavati, i koje treba ispoštovati, poradireda. Pravila koja smo prihvatili, izgla-sovali i registrirali kao okvire djelova-nja. Ona nadaju zadaće, koje se nemogu nego tek na jedan jedini način

provesti, jedna od takvih je i godišnjaskupština civilne udruge. Treba o njojobavijestiti sve članove (posebice) idostaviti im potreban materijal za nju.Godišnja je skupština zbroj svih člano-va, koji su se odazvali pozivu. Člano-vima je omogućeno pravo izbora osudjelovanju u radu skupštine. Hoće ličlanovi to pravo iskoristiti, to je njiho-va privatna stvar, ali o istome trebajubiti obaviješteni 15 dana prije saziva-nja skupštine. Stoga ovoga puta nisupodbacili članovi. Ako bi svaki člandobio poziv, mogli bismo govoriti oslabom odazivu, ovako možemo tekprejudicirati, kako se nikome nije daloo vlastitom trošku putovati na mjestodogađanja. Tek nekima koji i „bez

poziva“ dođu. Bilo nas je ukup-no 51. Od više preko petsto čla-nova!?

Ako smo i vjerovali u pro-mjene, i zacrtali ih prije godinudana, gubimo vjeru jer smo serazuvjerili. Hrvati u Mađarskojimaju niz civilnih udruga, kojena raznorazne načine održavajusvoje godišnje skupštine. O

nekima čujemo, a o nekima ni traga niglasa. I ne možemo o njima izvijestitičitateljstvo, trudimo se pratiti bar onekoje se u svojoj djelatnosti bave držav-nom i regionalnom politikom određu-

jući time i budućnostustanova, smjerova razvo-ja, ciljeva koje bi trebalopostići u borbi opstankanacionalne svijesti Hrvatau Mađarskoj. Za skupšti-ne i ne moramo čuti, niti

znati, stvar su civila koji su učlanjeni unjih. Ako je članovima dobro da se nesazivaju i održavaju po redu stvari,prihvaćenim statutima i pravilima, štoda se radi???

Što nam preostaje? Vježbati demo-kraciju, težiti poštivanju pravila, prih-vaćenih i važećih odredaba temeljnihdokumenata djelovanja!? Pokušajmovježbati demokraciju jer, bar zasada,bolji i pravedniji način društvenogorganiziranja ne postoji. Pred nama jedug i trnovit put. Per aspera ad astrarekli bi stari latini. Ali isti i mudrozaključuju Audi, vide, tace si vis vive-re in pace. – Slušaj, gledaj, šuti, akoželiš živjeti u miru.

Branka Pavić Blažetin

Pokušajmo vježbati demokraciju jer,bar zasada, bolji i pravedniji način dru-štvenog organiziranja ne postoji. Prednama je dug i trnovit put.

„

”

Poziv za dostavljanje prijedlogaSukladno Pravilniku za dodjelu odličja Hrvatske državne samouprave, pozivamo čla -nove i odbore Skupštine, područne hrvatske samouprave, hrvatske manjinske samo -uprave, hrvat ske udruge, hrvatske ustanove da dostave svoje prijedloge za dodjeluodličja.

Prijedloge možete dostaviti u ovim kategorijama:1. Za istaknutu djelatnost na području hrvatskog odgoja i obrazovanja u Mađarskoj;2. Za istaknutu djelatnost na području hrvatske kulture u Mađarskoj;3. Za hrvatsku mladež u Mađarskoj;4. Za istaknutu djelatnost na području hrvatskoga društveno-političkog života u

Mađarskoj.Odličje se dodjeljuje za priznanje djelatnosti osobama, kolektivu, udrugama i usta -novama koje su se svojim radom, djelatnošću posebno istaknule na polju jačanjahrvatske nacionalne svijesti, pridonijele razvoju hrvatskoga jezika i kulture, za koje sevežu istaknute osobne i kolektivne zasluge.Jedan predlagač ima pravo predložiti samo jednoga kandidata.Prijedlog za odličje predaje se na obrascu što ga možete naći na web-stranici:www.horvatok.hu <http://www.horvatok.hu/>Prijedlog za dodjelu Odličja treba stići na adresu Ureda Hrvatske državne samouprave (1089 Budimpešta, Bíró L. u. 24, e-mail: [email protected] <mailto:[email protected]>), najkasnije do 15. lipnja 2013. godine.

HRVATSKI GLASNIK 30. svibnja 2013. 3

DRUŠTVO HORVATA KRE MURE –Spomenuto Društvo i Izletište „Zelengaj”sku pa s predstav nicima Hrvata iz Ma đar -ske, Austrije, Slovačke i Slovenije or ganizi -rat će proslavu povodom ulaska našematične do mo vine u Europsku Uniju. Pros -lava će se održati 30. lipnja 2013. kodIzletišta „Zelen gaj” u Hrvatskoj (blizustaroga graničnog prijelaza Letinja–Go -ričan). Organizatori pozivaju kulturneskupine, hrvatske zajednice za popunjavan-je dana s kulturnim i gastronomskim sadr -žajima. Prema planovima, okuplja nje bizapočelo kod Izletišta u 14 sati, nakon čegabi družine započele kuhanje. U 16 sati će seposaditi drveće prijateljstva, a u 17 sati ćezapočeti kulturni prog ram na kojem će nas-tupiti hrvatske kulturne udruge iz Ma đar -ske, Hrvatske, Austrije, Slovačke i Slo -venije. Od 20 sati započinje zabava te u 24sata vatromet nazvan „Dobro došla,Hrvatska”. Ako zajednice ili društva želesudjelovati na priredbi, mogu se prijaviti nae-mail adresu: [email protected] ili na tele faksu: 0036/93-383-040.

KALAČA – Nadbiskupska riznica u sura-dnji s Hrvatskom samoupravom gradaKalače 6. lipnja 2013. godine, s početkom u17 sati organizira svečano otvorenje prigod -ne izložbe «Krist neka mi bude život» (Éle-tem legyen a Krisztus) koja se priređuje upovodu 125. obljetnice biskupa i velikogprepozita Ivana Antunovića. Izložbu ćeotvoriti kalačko-kečkemetski nadbiskup dr.Balázs Bábel. O životu i djelu Ivana An -tunovića predavanje će održati dr. sc. And -rija Anišić, pročelnik Izda vačkog odjelaKatoličkog instituta za kulturu, povijest iduhovnost «Ivan Antuno vić» iz Su botice.Sudje luju ženski pjevački zbor «Ružice» imuški zbor «Dobri prijatelji». Privremenaizložba može se po sjetiti do 31. listopada(Katona István-ház, Hunyadi u. 2), od utor-ka do nedjelje, od 9 do 17 sati.

BUDIMPEŠTA – Pepper Art Projects pri-ređuje izložbu slikarice Ildikó Tompainaslova «Otok Hvar», koja se otvara u uto-rak, 4. lipnja, s početkom u 18 sati, u svomegalerijskom prostoru (Bu dim pešta XII,Ulica Törpe 8). Izložbu otvaraju hrvat skiveleposlanik u Mađarskoj dr. sc. GordanGrlić Radman i rektor budimpeštanskogSve učilišta primijenjenih umjetnosti dr.prof. Frigyes Kőnig. Izložba je otvorena zajavnost do 11. lipnja 2013. godine.

BUDIMPEŠTA – U XV. okrugu u nedje-lju, 2. lipnja, u parku bolnice sjevernePešte priređuju se 21. dani Pestújhelya. Napoziv Okružne i Hrvatske samouprave namanifestaciji sudjeluju poduzetnici zbra-timljenoga Donjega Kraljevca, programobogaćuje i nastup hrvatskih mažoretki-nja. U prijepodnevnim satima bit će uprili-čen susret zastupnika, voditelja ustanova imađarskih poduzetnika okruga s mogućimhrvatskim partnerima.

„Drago mi je da ste barem vi došli” – ovim seriječima obratio nazočnima predsjednikSHM-a Joso Ostrogonac, očito nezadovoljanvrlo slabim odazivom članstva. Uz ostalopodsjetio je na mišljenje delegata s posljed -njega Kongresa Saveza Hrvata u Mađarskoj,kada je prihvaćen novi Statut, da je u demok -ratskom smislu možda najbolje da svaki članbude pozvan na godišnju skupštinu i možereći svoje mišljenje. Međutim, kako uz ostaloreče, već tada je postojala dvojba kako i gdjesazvati možda petsto-šesto članova, pojedina-ca, odnosno predstavnike udruga, a s drugestrane koliko će ih se odazvati pozivu.„Možda bi bilo bolje da nismo stali u dvora-nu, ali, eto, danas je tako ispalo, toliko nasima – zaključio je Ostrogonac. Međutim nje-govim riječima treba dodati samo kako jesazivanje godišnje skupštine civilne udruge sodređenim dnevnim redom zakonska obveza,stoga oko toga nije bilo izbora.

Zbog čega onda nije pojedinačno upućenpoziv svim članovima?

Kako uz ostalo reče Ostrogonac, poziv sdnevnim redom i materijalom za skupštinuobjavljen je u Hrvatskome glasniku, ali je otome bilo riječi i u drugim medijima, u hrvat-skim emisijama na Mađarskom radiju te naRadiju Croatici.

„Na Predsjedništvu smo donijeli odlukuda posebno nećemo slati pojedinačne poziv -nice, jer obavijestiti 600–700 članova, premadanašnjim poštanskim troškovima, odnijelobi nam veliki dio našeg proračuna. Ali svaka-ko primam kritiku, ako je to eventualno tre-balo poštom dostaviti” – reče Ostrogonac idodao samo kako su mnogi javili da ne mogudoći jer imaju priredbu, hodočašće ili drugikulturni program, a neki nisu ništa javili,stoga ništa ne znaju o njima.

Nakon uvodnih riječi predsjednika Sa -veza, pošto su izabrani zapisničar i ovjerovi-telji zapisnika, započeo je rad skupštine, kojaje jednoglasno prihvatila predloženi dnev nired prema sljedećem: 1. Izvješće o radu za2012. godinu, Financijsko izvješće za 2012.godinu, Izvješće Nadzornog odbora i Finan -cijski plan za 2013. godinu. Na usmeni prijed -log predsjednika Saveza, skupština je jedno-glasno prihvatila da se pod „razno” uvrstipitanje popunjavanja do sada nepopunjenogamjesta u Predsjedništvu, odnosno izbor članaPredsjedništva iz Zale.

Uz kratku usmenu dopunu, posebno ozalaganju Predsjedništva da se središnjicaSaveza što više zbliži s dvjema regijama,Zalom i Gradišćem, koje nisu sudjelovale naposljednjem Kongresu Saveza, a da se pri

Aktualno

Godišnja skupština Saveza Hrvata u Mađarskoj

Godišnja skupština Saveza Hrvata u Mađarskoj održana je 11. svibnja 2013. godine u Baji.U Domu omladine na Petőfievu otoku okupio se svega 51 član (48 osoba i 3 udruge) odukupno 500-ak članova krovne hrvatske udruge u Mađarskoj, (na Skupštini se čulo da imaotprilike toliko članova). Iz Bačke 9, Baranje 11, Peštanske regije 9, Podravine 16, Zale 3člana, a iz Gradišća nitko nije nazočio, ni član Predsjedništva. Predsjedništvo udruge kojegčine predsjednik Joso Ostrogonac, zamjenik predsjednika Arnold Barić, članovi: EditaHorvat Pauković, Eva Išpanović, Angela Šokac Marković, Ivan Gugan i Jozo Solga, doni-jelo je odluku o mjestu i datumu sazivanja godišnje skupštine. S obzirom da nije bilo kvo-ruma, sukladno Statutu skupština je s istim dnevnim redom, na istome mjestu ponovno saz-vana pola sata poslije.


tome otkrije zbogčega, te da se razmotrišto se može promijeni-ti u postojećim odnosi-ma, skupština je bezrasprave jednoglasnoprihvatila Izvješće oradu za 2012. godinu.

Rasprave nije biloni o financijskomizvješću Saveza za2012. godinu, osim štoje bilo primjedaba na(ne)uplaćenu članari-nu. Naime iz financij-skog izvješća se vidi daje iznos od uplate čla-narina u odnosu na 2011. godinu upola manji.Kako reče Joso Ostrogonac, prije izbora,odnosno prije kandidiranja na njima, uplaće-no je više od milijun forinta, a prošle godineupola manje. „Nakon izbora mnogi su zabo-ravili da su izabrani u bojama Saveza Hrvata”– reče Ostrogonac. Prema tome, najavio je daće, sukladno Statutu, svi oni koji nakon pismaopomene ne budu uplatili članarinu, bitiisključeni.

Predsjednik Mijo Štandovar izložio jemišljenje Nadzornog odbora, (skupštini je tekon nazočio dva ostala člana Nadzornog odbo-ra, Robert Ronta i Martin Kubatov nisu nazo-čili skupštini) da je gospodarenje SavezaHrvata za 2012. godinu bilo u skladu s pla-nom rada i financija koji je odobrio Kong resSaveza u svibnju prošle godine. Savez je u2012. godini gospodario s 8 082 141 forinta.Štandovar je naglasio kako je 2012. godinebio upola manji prihod od uplata članarine,svega 515.100 fo rinta (što je 214 članskihuplata), te podvukao visoke putne troškove od2 586 052 forinta, kako je kazao u prvom reduzbog porasle cijene goriva. Izdaci za djelova-nje su bili 581 199 forinta, osiguranje 273 039forinta, na priredbe je potrošeno 1 272 835forinta, na honorare 243 077 forinta, na knji-ženje 180 000 forinta, za pravnika 200 000forinta, za kupnju računala, printera 222 050forinta, a vraćeno je iz dobivene potpore 497 292. Ukupno je potrošeno 6 056 344forinta. U svezi s planom financija za 2013.godinu reče da je to samo plan, u kojem jeplanirano gospodarenje s 4 600 000 forinta,

(iz državne potpore 3 200 000, iz članarine 1 000 000) a mogući drugi prihodi još su pot-puno neiz vjesni.

Skupština je jednoglasno prihvatila finan -cijsko izvješće za 2012. godinu i izvješćeNadzornog odbora. Na primjedbu članaStjepana Blažetina zašto u planu financija za2013. godinu nema ostatka novca od prošlegodine (2 025, 797 forinta), a uz prijedlog dase prihodi za 2013. godinu povećaju s izno-som ostatka od 2 025 797 forinta, skupština jes ukupno 6 625 797 jednoglasno prihvatilaplan financija za 2013. godinu.

Među raznim pitanjima otvorena jerasprava na temu nepopunjenoga mjesta uPredsjedništvu. Na prijedlog Jose Ostro -gonca, skupština je uz jedan suzdržani glasprvo prihvatila da se na nepopunjeno mjesto uPredsjedništvo izabere član iz Zale, a zatimpodržala njegov prijedlog da se na to mjestokandidira Ladislav Gujaš. Drugog prijedloganije bilo. Sukladno Statutu, skupština je taj-nim glasovanjem za člana Predsjedništva – s40 glasova „za”, uz dva suzdržana i dva praz -na listića, a sedam članova nije glasovalo – smandatom do iduće izborne skupštine, izab -rala Ladislava Gujaša.

Na kraju je skupština povjerila Pred -sjedništvo da do iduće skupštine izradi krite-rije za postavljanje kandidata Saveza Hrvata uMađarskoj na izborima za narodnosne samo -uprave 2014. godine, na mjesnoj, županijskoji državnoj razini. Iako je skupština prihvaća-njem temeljnih dokumenata na dnevnom reduodradila svoje zakonske obveze, ostaje razo-

čarenje s vrlo malim oda-zivom članstva (svega10%). Kako se pokazalo,učinjena je osnovna pog -reška koja se ubuduće nemože i ne smije ponoviti.Ne smije se štedjeti napoštanskim troškovima.Poziv na godišnju skup-štinu s radnim materijali-ma mora se pojedinačnodostaviti svim članovimaudruge, i osobama, i ud -rugama.

S. B.

HRVATSKI ŽIDAN – VjeroopćinaHrvatskoga Židana i Društvo lovcev terlugarov Vas najsrdačnije pozivaju na tradi-cionalnu, 30. jubilarnu svetu mašu u častSv. Hubertusa, 9. junija, u nedilju u 10 uri,ka kapeli Peruške Marije. Trojezičnu mašucelebrira Ferenc Dékány, ravnatelj biškup-skoga ureda iz Jure sa Štefanom Dumo -vićem, židanskim farnikom. Pri maši su -djeluju hrvatski zbor Peruška Marija izHrvatskoga Židana, nimški zbor iz Kő -szegfalve i mladi gitaristi iz Kisega. Upodne je agape i druženje. Ako je godi nastovrime, sveta maša će se održati u mjesnojcrikvi.

Dobrotvorni koncert i bal za nardanski farski dom

Farski dom u Nardi sazidan je 1865. ljeta, asad ga jur ljeta dugo repariraju, po moguć-nosti popravljaju. Lani je ovo selo dobilo zaobnovu krova dotične zgrade kih tri milijunforintov na naticanju Ministarstva pravosu-dja. Pri djelu pak se je ispostavilo da i krov -nu konstrukciju iz driva moraju minjatizbog jako ločestoga stanja, i ovako su se istroški povećali. 25. majuša, u subotu, od19.30 uri je zato priredjen humanitarni kon-cert seoskih društav, jačili su kotriginardanskoga zbora i svirali su domaći tam-buraši. Od 20 uri su na zabavi guslali DuoRio kot i tamburaški sastav Dečki iz trihsel. Kako nam je rekao dr. Šandor Horvat,predsjednik crikvene općine, farski dom od2008. ljeta se hasnuje kot Omladinski ihodočasni stan, imenovan po JánosuBrenneru, mladomu dušobrižniku, martiru,koga su u 26. ljetu života mučenički ubilikomunisti 1957. ljeta. Sambotelski Caritasna ovom mjestu svako ljeto priredjuje dičjetabore, a izdaju se sobe i hodočasnikom,putnikom ki si mirno mjesto i spalo išćupolag hatara. Sad su jur djela završena,omladinski dom se diči novim krovom, apotribno bi bilo i duge isplatiti. Oni ki bijoš sa svojimi dobrovoljnimi dari podupira-li polipšanje farskoga doma u Nardi, daljnjeinformacije moru dobiti na telefonu 06/20572 8093, kod dr. Šandora Horvata.

Joso Ostrogonac, predsjednik SHM, Arnold Barić zamjenik predsjednika, Mijo Štandovar predsjednik Nadzornog odbora


Današnjega je dana održana redovita sjednicaSkupštine Saveza Hrvata u Mađarskoj. Prvobih Vas upitala o načinu sazivanja sastanka.Poziv članstvu objavljen je u Hrvat skome gla-sniku, najavljen u radijskoj emisiji MTVA nahrvatskom jeziku i na web portalu te informa-tivnoj emisiji Radija Croatice. Po prihvaćenomSavezovu Statutu redovita sjednica Skupštinesaziva se petnaest dana, izvanredna osamdana prije sjednice, a pismena obavijest odatumu, mjestu i dnevnome redu dostavlja sesvim članovima. Odluku o načinu sazivanjadonijelo je Savezovo Predsjed ništvo. Kako toda ste izabrali narečeni način sazivanja?

Napravili smo grešku, Predsjedništvo jedonijelo odluku da se na taj način sazoveskupština, da se putem javnih medija objavipoziv i pojedini predsjednici će telefonski ilie-mailom obavijestiti ljude, da ne moramoposlati šest ili sedamsto pozivnica. Ništadrugo ne mogu reći.

Rekli ste da Savez ima 500 ili 600 člano-va. Po iznosu uplate članarina 2012. godine,Savez ima dvjesta četrnaest članova. Kakokomentirate da ih je samo toliko uplatilo čla-narinu? A na današnjoj sjednici nazočio jepedeset i jedan član.

Računao sam na to da neće svi članovidoći, ali da će nas toliko malo biti, na tonisam mislio. Kada smo na posljednjemkong resu prihvatili Savezov Statut, onda smoi o tome raspravljali da kako će se sazvati ovotijelo, gdje će se moći sastati, jer je neizvjes -no koliko ih će se odazvati. Nitko ne moraodgovoriti hoće li biti nazočan. Držali smo senačela demokracije, da svatko može bitinazočan i dati svoje mišljenje, ne trebaju sebirati delegati kako je to do sada bilo. Ali veći tada neki su došli, a neki nisu, ali većinomsu bili nazočni. I zbog toga je na taj načinsazvana sjednica. Sjećam se 90-ih godinatakođer na taj način je bio sazvan naš osni -vački Kongres, putem javnih glasila. Tolikoih se odazvalo, koji su razlozi, to ćemo raz -motriti.

Koje je vaše mišljenje? Moje je mišljenje da je greška što nismo

svakoga obavijestili, ali i da jesmo, ni tada sene bi svi odazvali. Mnogi njih su me obavije-stili da ne mogu doći jer imaju svoje priredbe,udruge imaju svoj nastup. Ali ne mogu razu-mjeti one koji žive u okolici, pet ili deset kilo-metara udaljeno, zašto nisu došli.

Danas ste naglasili da će se pismeno oba-vijestiti svi oni članovi koji do sada nisu upla-tili članarinu. Za to je zaduženo Predsjed -ništvo, a također i za izradbu strategije gledenadolazećih izbora.

Odluku o pismenoj obavijesti već smo

prihvatili, neka su pisma već poslana. Svi čla-novi koji nisu uplatili članarinu imat ćemogućnost to nadoknaditi. Nismo nikogaisključili. Ali po Statutu trebat će uplatiti 15dana nakon pismene opomene. Da Predsjed -ništvo je zaduženo da izradi koncepciju zaizbore. Tako ćemo imati na koji način, pokojim metodama čak i koje osobe želimo utijelo Hrvatske državne samouprave, županij-ske ili mjesne samouprave.

I kako vidite, hoće li biti samo jedna lista?Uvjeren sam da će biti više. Nemam ništa

protiv, naravno, neka bude. Ako netko mislida će krenuti na drugoj listi ili da su tolikojaki da mogu imati svoju listu, i mogu uspje-ti, zašto ne. Ali jedno je sigurno, imat ćemojednu jaku listu, jer mislim, osjećam da jeSavez još uvijek jedna najveća civilna udrugau Mađarskoj kojoj je zadaća riješiti ta pitanja.Ako trebamo ići na dogovore, onda ćemo ići.I do sada smo imali dogovore. Samo su poje-dini zastupnici skupštine to zaboravili?

Kako vidite trenutni položaj Saveza, koli-ko Hrvati cijene njegov rad? Je li članstvojedno od mjerila poštivanja?

Anketu o mišljenju Saveza nismo učiniliili o toj temi nismo raspravljali da što jemišljenje o našem radu. Napise čitam tu itamo. Primjerice mogu konkretno reći, citira-li su me u jednom lokalnom listu ovdje uBačkoj da sam na Danu Hrvata rekao da jeSavez velik brod koji plovi pa malo zastanepa ponovno plovi. To je tako. A dotični novi-nar piše o tome da je to brod koji ne ide nika-mo. I to može biti jedno mišljenje. Ali bojimse da taj novinar nije član Saveza Hrvata uMađarskoj i pojma nema o čemu je kod nas

riječ. Mi se trudimo, radimo. Kao predsjed-nik, redovito sazivam sjednice Predsjed -ništva, današnjega dana smo prihvatili i planrada, pišemo natječaje, koliko možemo, toli-ko i uradimo. Današnji gastronomsko-kultur-ni susret i koncert Miroslava Škore također jeu Savezovoj organizaciji. Da što više budenavedeno naše ime, da smo sposobni organi-zirati programe. A druge priredbe se održava-ju po raznim mjestima gdje žive Hrvati, kat-kad i zajedno s mjesnom ili županijskomsamoupravom. Mislim da smo u tome partne-ri i jedinstveni. Treba shvatiti da je Savezovproračun jako skroman, ne isplaćujemo hono-rare. Primjerice ni danas nismo platili putnetroškove. Možda i zbog toga pojedini nisudošli jer nisu mogli isplatiti putni trošak ilinisu imali čime doputovati. Ali sam danasnaglasio da partnerstvo jedne županijske ilimjesne samouprave može biti i to da platiputne troškove. Barem onima koji su članovimjesne samouprave i krenuli na izboru naSavezovoj listi. U nekim mjestima to se nijedogodilo.

Kada ste već spomenuli mjesne samo -uprave, jedan od članova Saveza StipanBalatinac je rekao, potom ste i vi naglasili dana Savezovoj skupštini od zastupnika Skup -štine HDS-a malo je bilo nazočnih.

Jest, bilo ih je sedam ili osam. Ali oni kojinisu došli, ti ne dolaze ni na sjednicuSkupštine HDS-a. Neki nisu aktivni ni tamo.Ali naglašavam da današnjega dana su prired-be i pojedini su opravdano odsutni. Ali pita-nje je zašto nisu došli oni članovi, ili pred-sjednici županijskih samouprava gdje nemapriredaba?

Intervju s Josom Ostrogoncem, predsjednikom SHM

„Moje je mišljenje da je greška što nismo svakoga obavijestili, ali i da jesmo, ni tada se ne bi svi odazvali”

Razgovor vodila: Kristina Goher


Koljnof po drugi put zvao na stručni skup

Okrugli stol o školstvu i usavršavanje gradišćanskih pedagogov s predavači iz Hrvatske

U organizaciji Hrvatske samouprave Koljnofa i s materijalnom potporom Hrvatske samouprave Željezne i Jursko-mošonsko-šopronskežupanije, 17. i 18. majuša ovo sridnjegradišćansko naselje ponovo je postalo zborno mjesto gradišćanskih pedagogov, zastupnikov inadležnikov za školsko pitanje u ovoj regiji. Prvi dan je priredjen okrugli stol ter diskusija o položaju naših škol, a drugi dan je bioposvećen stručnom usavršavanju za gradišćanske učitelje i odgojiteljice.

Bivše školarice Dvojezične škole MihovilNaković u Koljnofu, tamburašice sastava„Lipotice“ dale su muzički uvod 17. majuša, upetak, uvečer u Konferencijskoj dvoraniDoma kulture pred okruglim stolom o zabri-njavajućem položaju gradišćanskoga škol-stva. Inga Klemenšić, koordinatorica skupa, aujedno i predsjednica Hrvatske samouprave udotičnom selu, je ovom prilikom mogla poz-draviti jur po drugi put u svojem rodnom selupredstavnike Agencije za odgoj i obrazovanje,Vinka Filipovića, ravnatelja, Tihanu Radoj -čić, voditeljicu za opće posle i pomoćnicuravnatelja u Agenciji, Lorandu Miletić,savjetnicu za povijest, i Ingu Seme Stojnović,savjetnicu za predškolski odgoj, prijatelje ipartnere koljnofske škole Krešimira Mata -šina, ravnatelja i tročlanu delegaciju izOsnovne škole Vukovine ter Buševca, BeátuTvordy, ravnateljicu odjela Centra „Klebels -berg“ u Šopronu, Štefana Kolosara, predsjed-nika Hrvatske samouprave u Jursko-mošon-sko-šopronskoj županiji, Vincija Hergovića,dopredsjednika Društva Gradišćanskih Hrva -tov u Ugarskoj, i domaće seoske i manjinskepredstojnike različitih civilnih i političkihorganizacij. Franjo Grubić, načelnik Kolj -nofa, izrazio je svoje zadovoljstvo da je nje-govo selo jur po drugi put domaćin najvećegaskupa gradišćanskih pedagogov. VinkoFilipović, ravnatelj Agencije, je rekao slijede-će: – Izuzetno sam srićan što sam danas prviput u Koljnofu, u Gradišću. Bilo mi je žao danisam mogao to učiniti pred dvimi ljeti, aliupoznavši Hrvate i pri neki drugi prigoda,tako u Pečuhu, kot i u Budimpešti, ćutim da toje nešto najmanje što Agencija more datinašim sunarodnjakom u Ugarskoj i stvarnosam srićan da smo ostvarili ovu suradnju iistaknuo bi skupno djelo i našu stručnu po moćHrvatom zvana Ugarske, u Bosni i Herce go -vini ter u Vojvodini. Skup je pozdravila s

ugarske strane i Beáta Tvordy, ka je naglasilada s koljnofskom školom je potpisan ugovor osuradnji i potpori i da će u šopronskom odje-lu Centra „Kle belsberg“ s po seb nom pažnjomsprohadjati sve aktivnosti i projekte spomenu-te ustanove, ke se vežu za Hrvatsku. Potom jeInga Klemenšić predstavila svoju Dvojezičnuškolu, nje bogatu djelatnost, sve napore u spa-šavanju hrvatskoga jezika ter i prijateljskekontakte, projekte u Aust riji i Hrvatskoj.Zvana toga u krat ki nacrta je govorila i o škol-skoj situaciji i hrvatskom podučavanju nacijelom našem pod ručju. Nado ve zajući se naIngine riči, o skupni projekti koljnofsko-buše-večke školske suradnje govorio je KrešimirMatašin. Razlikovni rječnik, kviz 1,2,3, surad -nja zvana Koljnofcev i s dicom Hrvatskogacentra u Beču ter i s Hrvati u Slovačkoj, bilisu novo iskustvo i korisni projekti u poduča-vanju hrvatskoga jezika. Posebni projekt„Škola hrvatskoga jezika“ dvi ljeti teče u komOsnovna škola Vukovina posudjuje svakoškolsko ljeto na jedan misec učitelje ovoj gra-dišćanskoj školi ter se uključuje jedan tajedanu nastavu buševečke škole svenek jedan kolj-nofski razred. Kljetu će buševečko-koljnofskaškolska suradnja zajti do 20. obljetnice, a na tiveliki jubilej predvidjeno je sastavljenjeposebnoga izdanja, kako nam je rekao vuko-

vinski školski direktor. Tihana Radojčić jepredstavila djelatnost Agencije za odgoj iobrazovanje, od organiziranja stručnih sku-pov do ljetnih seminarov, a podilila je s namii dobru vist da slične pedagoške sastanke uGradišću planiraju održati svako ljeto. Dr.Franjo Pajrić, predsjednik Društva Hrvati,govoreći o alarmantnoj jezičnoj situaciji našemladine, a posebno ističući 100% asimilira-nost Gradišćanskih Hrvatov u čuvarnica, oče-kivao bi ideje i savjete od nadležnih, kako seneka dica motiviraju u učnji hrvatskoga jezi-ka, kad tu potporu u familiji ne dostanu. Prik19 generacijov je sačuvan naš jezik u Gra diš -ću, ali ako hitno ne dostanu kakovu infuzijuprvenstveno u dvojezični škola, u Bizonji,Petrovom Selu i Koljnofu, hrvatstvu u ovomkraju je odzvonilo. – Zgrade imamo, ne tre-bamo ulagati u otvaranje novih škol, ali brojdice stalno nam pada u seli, i tako i u škola.Problemi su sve veći, a naša povijest još nijenapisana. Ono što se uči, to su nam druginapisali i naša gradišćanska povijest je prik -rivena. Malo znaju o nami i sami Hrvati, tufalingu pokušavamo s različitimi izdanji,Regionalni studiji promovirati – izjavio jejedan od najaktivnijih Hrvatov u Koljnofu.Štefan Kolosar nas je upozorio na pogibel, kačeka horpačku školu, kade se podučava hrvat-ski jezik za osamnaest dice, prvenstveno izUnde. U slučaju zatvaranja ove škole, kakoplanira šopronski odjel Centra „Klebelsberg“,spomenuti školari neće imati više mogućnostiu nijednoj bližnjoj školi da se po hrvatski uču.U medjuvrimenu se išće rješenje, pišu sepisma i zamolbe. Vince Hergović pak jedodao da zbog zatvaranja židanske škole, toč-nije nestankom viših razredov u Osnovnojškoli Hrvatskoga Židana, oko sto dice je otpu-šćeno iz hrvatskoga kruga, a samo osamnaestškolarov je upisano na hrvatsku nastavu uKisegu, što je nazvao katastrofalnom zane-marnošću. Geza Völgyi ml., novi predsjednikKoljnofskoga hrvatskoga društva, pak jeogorčeno izjavio da hrvatsko državno tijelo bise moralo brinuti za Hrvate u Ugarskoj, a onočeka na nekakovo čudo, dokle naši zaposleniljudi u školstvu sve više su izloženi emocio-nalnim i psihičkim naporom, kad su saminemoćni u rješavanju problemov, u borbi terodgovornosti za opstanak ustanova i hrvat-stva. Žarka diskusija je nastavljena i pri skup-noj večeri u restoranu Levanda, a drugi dan jena stručnom savjetovanju sudjelovalo sveskupa 35 učiteljic i odgojiteljic iz cijelogaGradišća, izuzev Petrovoga Sela.

-Tiho-

Pri okruglom stolu

Tihana Radojčić Vinko Filipović


U organizaciji šeljinske Hrvatskesamouprave, Zajednice podravskihHrvata i rimokatoličke župe u Šelji-nu, priređena je proslava. Dvoje -zičnu svetu misu, više na hrvatskomjeziku, predvodio je đakovačko--osječki nad biskup mons. MarinSrakić, uz koncelebraciju mjesnogžupnika dekana Joze Egrija i FranjePavlekovića, generalnog vikara Pe -čuške biskupije zaduženog za pasto-ralni rad, dekana župnika Pečuškebiskupije zaduženog za brigu ohrvatskim vjernicima LadislavaRonte, Ladislava Bačmaija, župnikaiz Sek sara, Ilije Ćuzdija, martinač -kog župnika, i ostalih svećenikaspomenute biskupije, te brojnebraće svećenika. Svetu misu pjevao

je Mješoviti pjevački zbor Hrvata iz Harkanja uz orguljašku pratnjuGabora Bedića.

U Šeljinu kroz dugu povijest spomenutoga crkvenog zdanja služ-bovali su svećenici koji su znali i oni koji nisu znali hrvatski jezik, ali

se misilo na mađarskom jeziku. Hrvati su sedoselili u Šeljin iz okolnih naselja uglavnom udrugoj polovini 20. stoljeća. Podravski su seHrvati zavjetovali Svetom Trojstvu, kome jeposvećena šeljinska crkva. O povijesti katoli-čanstva u Šeljinu i gradnji katoličke crkve pisa-li smo opširnije u Hrvatskom glasniku broj 19.od 16. svibnja, stoga ti, poštovani čitatelju pre-poručujemo taj napis. Na stranicama Pečuškebiskupije nalazimo imena župnika od 1959.godine naovamo: László Szalay 1959–1994;László Ronta 1994–2000; Tamás Petkó 2000–2003; József Nemes 2003–2007; János Molnár2007– 2008; Sándor Horváth 2008–2012;József Egri 2012–.

U šeljinsku kapelu, koja je prethodila današ -njemu crkvenom zdanju, dolazili su i vjerniciHrvati iz Starina i Ivanidbe, a nakon gradnje

crkvenoga zdanja i iz mnogih drugih naselja. Crva je pokraj dvorcagrofa Ivana Draškovića koji je na trgu tržnice dao mjesto za gradnju,projektant je bio István Horváth, a grof Ivan Drašković i katoličkazajednica u Šeljinu, na čelu s bogdašinskim župnikom JózsefomPálom, uz potporu pečuškog biskupa Gyule Zichya, izgradila je crkvu.Ona je posvećena 1913. u čast Svetoga Trojstva. Predavanje o povijesticrkve okupljenim vjernicima održao je prof. Đuro Franković.Pročitano je i pozdravno pismo pečuškog biskupa Györgya Udvardya.U svojoj propovijedi mons. Marin Srakić kazao je kako je crkva svje-dočanstvo vjere koja stanuje u svom narodu; crkve gradimo kakobismo u njima, mjestima molitve i razgovora s Bogom, doživjeli Bogakoji je stvorio čovjeka, i Boga koji rukom pod ruku prati čovjeka nanjegovu putu. Naglasio je kako su prije sto godina vjernici željeli imaticrkvu kako bi se doživjeli kao zajednica, jer kršćane odlikuje zajedni-štvo, te nacionalno zajedništvo Hrvata kroz povijest upravo je sačuva-la crkva, a ona to čini i danas, zajedništvo vjere i zajedništvo svoganaroda. Mons. Srakić izrazio je radost svoga boravka u Mađarskoj, tenaglasio kako je u prijepodnevnim satima sudjelovao hrvatskom hodo-čašću i predvodio svetu misu u marijanskom svetištu Judu, a poslijepodne je u Šeljinu. Svoju radost izrazio je riječima „dođe svojima i nje-govi ga primiše“. Potkraj svete mise mons. Srakić podijelio je sveće-nicima Jozi Egriju, Ladislavu Ronti i Franji Pavlekoviću plaketu Đako-vačko-osječke nad biskupije. Nakon svete mise u dvorištu Draš ko -

vićeva dvorca slijedila je Hrvatska kulturnavečer uz nastup Mješovitoga pjevačkog zboraHrvata iz Harkanja, učenika Osnovne škole„Géza Kiss” iz Šeljina, Orkestra „Biseri Drave”iz Starina i KUD-a „Tanac” iz Pečuha. Nakonprograma slijedila je plesačnica uz OrkestarVizin. Programu su nazočili brojni vjernici,gledatelji i crkveni dostojanstvenici, na čelu smons. Marinom Srakićem, a radosno ga jeuime domaćina pozdravio predsjednik šeljin-ske Hrvatske samouprave Šandor Mato ric, kojije pozdravio i generalnu konzulicu LjiljanuPancirov, predsjednika HDS-a Mišu Heppa,predsjednika Zajednice podravskih Hrvata Jo -zu Solgu, šeljinskog načelnika Attilu Nagya...

Mons. Srakić se nakon programa zadržaona večeri sa svojim domaćinima.

Branka Pavić BlažetinFoto: Ákos Kollár

Stota obljetnica posvete crkve u ŠeljinuNa poziv pečuškog biskupa Györgya Udvardya, đakovačko-osječki nadbiskup, mons. Marin Srakić na svetkovinu Presvetoga Trojstva,u nedjelju, 26. svibnja u 17 sati predvodio je svetu misu u Šeljinu, povodom stote obljetnice posvete crkve Presvetoga Trojstva i zavjet-nog Dana Hrvata u Mađarskoj.

Đakovačko-osječki nadbiskup,mons. Marin Srakić

Misi u crkvi prepunoj vjernika nazočili su i ugledni gosti: generalna konzulica LjiljanaPancirov, predsjednik HDS-a Mišo Hepp, predsjednik Zajednice podravskih Hrvata

Jozo Solga, Đuso Dudaš...

Zbor svećenika koji su pribivali svetoj misi s domaćinom, šeljinskim župnikom JozomEgrijem i nadbiskupom Marinom Srakićem


Koljnofac dr. Franjo Pajrić, predsjednikHrvat ske samouprave grada Šoprona, je otvo-rio i inicirao ovu izložbu. Kako je rekao prili-kom otvaranja izložbe, „tribali bi svisniGradišćanski Hrvati znati, da je »Klimpuškimisal« (koga čuvaju u biškupskom arhivu uJuri) tiskan u Esztergomu, med 1562. i 1564.su si zapisali neki fratri po latinsku ali i naglagoljici.” To da je uzrok, zač je došla gla-goljica u Šopron. „U Urachu, u Nimškoj sutiskali 1652. ljeta »Novi teštamenat« na gla-goljici. U reformiranoj crikvi Novi testamentje bio važniji od Staroga. A njega su u duhureformacije napisali u jeziku naroda, ne samona staroslavenskom. Pri tiskanju se je stalonekoliko falingov, ke su korigirali s dodatnimilistići, takozvanimi „erratae“. Ove su našli uŠopronu u evangeličkom arhivu na korici

jedne biblije, kad su jurestaurirali. »Novi testa-ment« su djelali Nimci,tako da je došlo do pog -riš kov, ali najveći uzrokza „erratae“ (pogriške) jebio, da je bilo preveć pre-vodjeno na vulgarni je zik.Sad su pomoću te knjižiceopet upeljali nekoliko sta-roslavenskih riči da toipak ne bude sve u hrvat-skom jeziku na roda“, jerekao Franjo Pajrić. Uime Općine Mošće ničkaDraga, ku pelja kao na -čelnik u pos ljed nji četiriljeti, dr. Ratko Salamon jerekao: – Općina Moš -ćenička Draga je malaopćina s 1500 stanov -nikov na Kvarneru, u bli-

zini Opatije. U svojoj geografskoj jedinstve-nosti nudi prelipi spoj morja i planin, plavogai zelenoga. Mošćenička Draga je općina kaposjeduje i vrijednu kulturno-povijesnubašćinu, dio ke željimo predstaviti publikiovde u Šopronu. Izlažemo ovde gla goljskubašćinu naše općine, čiji su ostatki pronajde-ni u dvi stari sridnjovje kovni gradi Mošćenicei Brseč ter u centralnom mjestu općineMošćeničkoj Dragi. Glagoljica je ujedinilaHrvate iz različitih krajev i obilježila gotovo1000 ljet naše povijesti. Načelnik Sa lamon jezahvalio muzeju Šop rona, Hrvatskoj samo -upravi Šoprona, Ča kav skoj katedri Šop ron injevim peljačem i djelatnikom ki su iskazaliinteres za ovom izložbom i po mogli da se onarealizira. U sljedećem citiramo dr. sc. ElenuRudan od Katedre Čakavskoga sabora i

Općine Moš ćenička Draga, obrativši se dr.Tamásu Fo doru, nazočnomu gradonačelnikuŠoprona, dr. Gordanu Grliću Rad manu,hrvatskomu veleposlaniku u Ugarskoj, i broj-noj nazočnoj publiki: – Velika mi je čast davas morem pozdraviti u ime Katedre Čakav-skoga sabora Općine Moš će nička Draga,udruge ka djeluje od 2003. ljeta i ka ovo ljetoslavi desetogodišnjicu svojega djelovanja.Katedra je udruga ka je u svoji cilji djelovanjaistakla zadatke kontinuiranoga istraživanja,zašćite, čuvanja i prezentiranja bogate kultur-no-povijesne bašćine mošćeničkoga i brseč -koga kraja. Člani udruge osobito su angažira-ni na očuvanju našega čakavskoga jezika injegovih vridnosti, a uz čakavski jezik ponos -ni smo bašćiniki glagoljice ka je kao pokaza-telj vrimena nazočna u brojni različiti spome-niki našega zavičaja, med kimi su glagoljskeliturgijske knjige, epigrafski spomeniki,javnopravni teksti tridesetak privatnopravnihisprav. Te vridnosti kao udruga nastojimoistražiti i očuvati, i te morete viditi na jednomdijelu izložbenoga postava – je rekla ElenaRudan ka se je na kraju svojega izlaganjaobratila u par riči i na našoj čakavšćini: „Želi-mo da opiranje ove izložbe bude senjal počet -ka jedne bogateje suradnje ovega dela Europiva koj bivaju Hrvati i nas ki bivamo naLiburnije, obale jadranskega mora va starojdomovini. Pozivamo da uživate va izložbe i dapuno judi vidi izložbu ka prezentira našu gla-goljicu kao trajnega pečata naše pismenosti iidentiteta i na ku smo ponosni, a ka nas jekao Hrvate spojila! Svim van velo hvala!“

Petar Tyran

Izložba u Šopronu

„Glagoljica – trajni pečat hrvatskoga identiteta i kulture”Otvaranje izložbe s nazivom »Glagoljica – trajni pečat hrvatskoga identiteta i kulture« je bilo subotu, 11. maja, u šopronskom muze-ju Lábasház, na Trgu Orsolya. U ovoj izložbi kažu na različni zidni plakati razvitak glagoljice kao pisma u Istri i na Kvarneru.Izložene su i fotografije različnih misalov na ovom staroslavenskom pismu, npr. knjiga na glagoljici »Beneficium Christi« iz 1563.ljeta, a izložen je i »Klimpuški misal« iz 1501. ljeta, ki sadržava rukopis na glagoljici iz 1564. ljeta. Jedna vitrina kaže, da se je i udanašnjem Gradišću koristila glagoljica. Izložen je npr. i novi testament, tiskan 1563. na glagoljici.

Dr. Gordan Grlić Radman, veleposlanik Republike Hrvatskeu Budimpešti, u društvu dr. Franje Pajrića i dr. Imrea Tótha,

ravnatelja šopronskoga muzeja

Trenutak za pjesmu„Vaspet je jedna vlast”

(XV. st.)Vaspet je jedna vlastjaže zovet se Istrija.I v tej zemlji je jedna gora,jaže zovet se latinski Olinfos,ježe je Učka.

I te gori visokostide daže pod oblaki.

(Iz Hrvatskoga Lucidara, nepoznati glagoljaš)


Tridesetak panoa s plakatima velikoga formata s prikazom hrvatskihpovijesnih spomenika poput Eufrazijeve bazilike u Poreču, crkve Sv.Donata u Zadru, crkve sv. Križa u Ninu, detalja splitske krstionice sokrunjenim likom hrvatskoga vladara, grba obitelji Fran kopana uRibniku, fotokolaža rapske Fjere, brončane antičke skulpture Apoksi -omena, podvodnog iskopavanja te arheoloških nalazišta. Izbor je tonajvrednije i najzanimljivije hrvatske arheološke baštine.

„Izložba prati hrvatsku arheologiju od najranijih početaka dosuvremenog doba, i kroz različita područja Hrvatske. Podjela jenapravljena jednim dijelom na kontinentalnu i jadransku Hrvatsku, adrugim dijelom prema povijesnim razdobljima“ – reče nam autorizložbe, viši kustos Arheološkog muzeja u Zagrebu Sanjin Mihe lić.Reprezentativna izložba nastavak je niza zajedničkih hrvatsko-mađar-skih priredaba u okvirima Godine Srednje Europe, koja ujedno i pro-miče raznolikosti matične nam domovine, te poziva sve zainteresiraneu posjet susjednoj državi. Izložbu prati mali svezak s opisom namađarskom i engleskom jeziku.

Ostvarenje izložbe poduprli su Budimpeš tanski povijesni muzej,Veleposlanstvo Re publike Hrvatske u Mađarskoj, Ministar stvo javneuprave i pravosuđa, Grad Budim pešta, Arheološki muzej u Zagrebu,Nepro fitni d. o. o. Croatica i tvrtka Agrokor.

Kristina Goher

Otvorenje izložbe

Hrvatska arheološka baština u slikama

Gitarskom glazbom umjetnice Anikó Juhász uveličano je otvorenjeizložbe „Hrvatska arheološka baština u slikama”, koja od 17. svibnjado 16. lipnja ove godine, u Budimpeštanskom povijesnom muzeju oče-kuje posjetitelje. Prisutne su pozdravili ravnatelj Muzeja SándorBodó, hrvatski veleposlanik u Mađarskoj dr. sc. Gordan Grlić Radmani budimpeštanski dogradonačelnik Miklós Csomós. Postav je ukratkoprikazao autor izložbe Sanjin Mihelić.

Prošla nedilja je bila posvećena herojem, palim junakom u Prvom i Drugom svitskom boju.

Ova slika je spomin iz Narde, s vrimena Prvoga svitskoga boja(Slika je iz arhiva dr. Šandora Horvata)

Bogatstvo...

Hello, Hrvatska!

Turističke organizacije Horvátor száginfo i Adriamester na budimpeš -tanskom Mik száthovu trgu priredile su kulturno-gastronomsko popo-dne te ujedno i promidžbu svojih turistič kih ponuda za Hrvatsku, snaslovom „Hello, Hrvatska!“ Program je otvorio predsjednik Hrvatskedržavne samouprave Mišo Hepp, potom su slijedili nastupi tamburaš -kog sastava Koprive, Darinke Orčik, Hrvatskoga kulturnog društvaGradišće, navečer koncert Pinkice, a one ustrajne za bavljao je i DJBowden. U sklopu manifestacije svojim se izdanjima predstavila izda -vačka kuća Croatica, najmlađi su mogli bojati i crtati. Žedne je čekaloKarlovačko pivo, sladokusce lignje na žaru i ćevapčići.

k. g.

Najveći pljesak i za HKD Gradišće

BIOGRAD NA MORU – KULTura sNOVA, zagrebačka Udrugaza promicanje kulture u Biogradu na Moru od 30. svibnja do 2.srpnja priređuje Međunarodni festival pjesnika „More na dlanu”kojem će nazočiti i hrvatski pjesnik, književnik iz MađarskeStjepan Blažetin. Četverodnevno pjesničko druženje obilježit ćeniz predstavljanja pjesničkih zbirka, pjesničke večeri, uličnu izved-bu pjesnika na biogradskoj rivi, predstavljanje pjesnika sudionikaFestivala i prikaz zajedničke zbirke „More na dlanu“ uz pred -stavljanje pjesnika, izvođenje stihova sudionika Festivala, glazbe iplesa na pješčanoj plaži i moru uz nastup pjesnika kolega kojičitaju stihove sudionika Festivala.


Pred šestimi ljeti na inicijativu Tamása Várhelyia, farnika šest sel, naovoj pograničnoj liniji, u Petrovom Selu je po prvi put održano spraviš -će crikvenih zborov. Jačka posvećena Gospodinu Bogu i BlaženojDivici Mariji, posebna molitva je ka će svenek biti draga ne samonebeskim velikanom nego i ljudskim srcam ovde na zemlji. 12. maju-

ša, u nedilju otpodne, na takovo slavlje su nas pozvali Četarci u vlašćucrikvu Sv. Mikule. Majušku litaniju na orgula i jačenjem je sprohodi-la kantorica Ana Jušić iz Hrvatskih Šic, a potom je redom nastupalošest crikvenih zborov. Najprlje su se domaći jačkari i jačkarice zbora

Rozmarin zajačili, a zadnju, najbolju notu su otpjevali u tamburaškomokviru. Mišani zbor iz Pornove je nam donesao kompozicije na mate-rinskom, nimškom jeziku, ali pjevalo se i po ugarski. Ženski koruš„Ljubičica” pred kratkim je još i dvi svečane hrvatske maše polipšaou Juri i Koljnofu, prilikom gradišćanskih shodišćev, a i ovput nije razo-čarao slušateljstvo, koje je darovano čistimi glasi, prelipimi jačkami iharmonijom u glazbi. Zbor Slavuj iz Hrvatskih Šic zapjevao je nalatinskom jeziku, a potom, za nas najlipše hrvatske jačke je predstaviona repertoaru. Keresteški malobrojni jačkarni krug je i ovom prilikomdokazao da imaju što iskati med vekšimi zbori, a i s nimškimi crikve-

nimi pjesmami. Nardanskomu zboru je jur postala meštrija oduševlje-nje publike, karkad je spreman nuditi posebni doživljaj na ovompodručju. Skoro dvourni koncert pred četarskim oltarom je završen saskupnom jačkom svih diozimateljev ki su se prik različitih jezikov ijačak znamda i zbližili toga otpodneva. Tamás Várhelyi, skupni našdušobrižnik, svim je zahvalio za sudjelovanje i rekao je da je on samgizdav na ovo skupno kulturno jerbinstvo i čuvanje tradicij u naši seli.Još je rečeno da kljetu će Narda biti domaćica ove priredbe.

-Tiho-

VI. Sastanak crikvenih zborov u Pinčenoj dragi

Različiti jeziki i jačke zbližili vjernike u Gornjem ČetaruPinčena draga na austro-ugarskom hataru je multinacionalna pokrajina. Uz Ugre, u najvećem miru živu ovde stoljeća dugo Nimci iHrvati. Povijest se je dostkrat izigrala s njimi, a otkidob je šengenska moć otprla granice, i u kilometari su se zbližili.

Jačkarni zbor iz Narde

Domaći zbor „Rozmarin“

Petroviske jačkarice „Ljubičica“

Na večernici Tamás Várhelyi, skupni farnik sel u Pinčenoj dolini

Kotrigi „Slavuja“ iz Hrvatskih Šic


„Od dvora do dvora...”

„Kraljice” u Santovu njeguju se i danasDuhovski običaj „kraljice” u Santovu se očuvao do danas, a već po tra-diciji, na prvi i/ili drugi dan Duhova, njeguju ga učenice Hrvatskeškole. Tako je bilo i ove godine kada je skupina djevojaka u izvornojšokačkoj nošnji, s prepoznatljivim kraljičkim napjevima „od dvora dodvora”, na drugi dan Duhova, 19. svibnja, obilazila domove santovač -kih Hrvata.

Zahvaljujući svesrdnoj pomoći mjesnih poduzetnika, obiteljiMartić koja je osigurala prijevoz mikrobusom do najudaljenijih dijelovanaselja, „kraljice” su za jedno popodne obišle umalo pedeset santovač -kih hrvatskih domova. Kao i svake godine, svugdje su lijepo primlje-ne, pogošćene i darivane, a u župnom uredu primio ih je i santovačkižupnik Imre Polyák.

Običaj koji se povezuje se s praslavenskim obredom, stari je hrvat-ski narodni običaj s prepoznatljivim društveno-obrednim i magijsko--apotropejskim elementima. Mnogi ističu ulogu duhovskog običaja

Završni kulturni program santovačkeHrvatske škole

U okviru već tradicionalne kulturne smotre koja se priređuje potkrajškolske godine, učenici santovačke Hrvatske škole i ove su se godinepredstavili jednoipolsatnim programom u mjesnom domu kulture.Prigodnim stihovima, igrokazima i pjesmama na hrvatskom i mađar-skom jeziku oduševili su sve okupljene u mjesnom domu kulture, aposebno svoje roditelje, bake i djedove. Između ostalog prikazali suprojektnu temu Santovački pjesnici o Santovu, izveli slavonske, baranj-ske i bačke hrvatske plesove, a tamburaški orkestar škole nastupio je shrvatskim (bunjevačkim i šokačkim) melodijama.

Stipan Balatinac

Manjine za manjinePosredstvom Zemaljskoga društva hrvatsko-mađarskog prijatelj-stva. u Keresturu je gostovalo izaslanstvo Mađarske manjinskesamouprave Osječko-baranjske županije poradi upoznavanjauvjeta, položaja hrvatske narodnosni u Mađarskoj. Izaslanstvo seupoznalo s poviješću naselja, djelovanjem Hrvatske samouprave tes mjesnim odgojno-obrazovnim ustanovama. Posjet Keresturuostvaren je u okviru Projekta „Manjine za manjine”.

Izaslanstvo iz Hrvatske posjetilo je mjesni dječji vrtić i Osnovnu školu„Nikola Zrinski“ kako bi se upoznali s djelovanjem narodnosnihodgojno-obrazovnih ustanova. Malo izaslanstvo u dječjem vrtiću pri-mila je ravnateljica ustanove Roža Novak Tolnai, koja je govorila onarodnosnom odgoju. Spomenula je kako djeca u vrtić stižu bez ikak -vog znanja hrvatskoga jezika i upočetku se upoznaju s jezikom prekoigara. Već u maloj skupini uče nekoliko jednostavnih riječi. Svoje zna-nje hrvatskoga jezika i kulture predstavila su i djeca u kraćem progra-mu. Osnovnu je školu predstavila ravnateljica Anica Kovač, govorila jeo programu predmetne nastave hrvatskoga jezika, o izvannastavnimprogramima koji se vežu uz hrvatsku kulturu i tradicije, učenici supredstavili kratak program, svirali na tamburici, prikazali kajkavskeigre. U knjižnici su predstavljena izdanja vezana uza samo mjestoKerestur. Lajoš Pavlic, načelnik sela, u kratkim je crtama govorio osamom naselju, čuvanju hrvatskoga jezika i kulture, mješovitom sta-novništvu, međusobnom utjecaju običaja, omjeru hrvatskoga stanov -ništva u mjestu, dobroj prekograničnoj suradnji, civilnim društvima,Udruzi Zrinskih kadeta, a spomenuti su i zajednički europski preko-granični projekti. Uime mađarske manjinske organizacije na gosto-primstvu su zahvalili Tünde Sipos Živić, predsjednica vijeća Mađarskenacionalne manjine, i Marko Kovač, predsjednik Zemaljskog društvahrvatsko-mađarskog prijateljstva.

beta

Snimka: Anica Kovač

„kraljica” u očuvanju hrvatske nacionalne svijesti, a njihova odjeća(sablja, barjaci...), nazivi (kralj, kraljica, ban, banica, barjaktari), tejezik kraljičkih pjesama potvrđuju sjećanje na nekadašnji vojnički,graničarski život, na dio prošlosti našega naroda.

Nekada je bilo i više skupina, a prije nekoliko godina išle su dvijeskupine, jer je bilo mnogo djevojaka. Skupina djevojaka predvođenabarjaktarima, koji nose barjake od svilenih marama, na kraju s torbo-nošama, od kuće do kuće, i u kući pjevala je razne pjesme. Kraljice idanas odabiru pjesme primjerene domu koji posjećuju, najčešće pje-vaju djevojci, mladiću, mladoj nevjesti, župniku i drugima. Neke dje-vojke već godinama izvode „kraljice”, a druge, one najmlađe tek prviili drugi put. Tako se s naraštaja na naraštaj već odavno prenosi duhov-ski običaj „kraljica”. S. B.

Foto: Ákos Kollár


Pomurski vjernici slavili MarijuKako su u Pomurskoj regiji rijetki hrvatski vjerski sadržaji, njihovo je značenje još veće. Već više od jednog desetljeća u Kaniži sepovremeno organiziraju hrvatska misna slavlja i susreti crkvenih zborova prilikom kojih hrvatski vjernici imaju mogućnosti sluša-ti bogoslužje na svome materinskom jeziku, odnosno vježbati hrvatske molitve i crkvene pjesme. Prigodom vjerskih blagdana uzBožić i Uskrs uvijek se organizira i susret crkvenih zborova, no ovaj put on je održan 12. svibnja u kaniškoj crkvi Sv. Josipa, podnaslovom „Mariju po zdravljamo”. Misno slavlje predvodio je rektor varaždinske katedrale Blaž Horvat, a nastupili su zborovi izFićehaza, Kerestura, Mlinaraca, Petribe, Pustare, Serdahela, Sepetnika, Sumartona i Kaniže, te tamburaši iz Kaniže i Sumartona.

Mjesec svibanj na osobit je način posvećensvetoj Bogorodici. Svibanjske pobožnosti naj-češće sadržavaju marijanske pjesme, litanije,pobožnosti se redovito obavljaju navečer, a tosu „svibanjske večernjice”. Hrvatski narodslavi i časti Mariju kao svoju kraljicu. MajkaBožja zaštitnica je Katoličke crkve i čitavogkršćanstva. U crkvama se pjeva Mariji, vjer-nici joj zahvaljuju molitvom, pjesmama nasvemu što je ona učinila za njih, te nadalje jojse obraćaju za pomoć, time se iskazuje štova-nje koje joj pripada kao majci Božjoj.Pomurski su Hrvati sudjelovanjem na misi nahrvatskom jeziku i koncertu hrvatskih zboro-va iskazali svoje poštovanje. Misno je slavljezapočelo u 15 sati u prepunoj crkvi uz glazbukaniških i sumartonskih tamburaša. BlažHorvat, rektor varaždinske katedrale, pozdra-vio je vjernike i zahvalio na organizaciji štoće se pomurski Hrvati opet pomoliti na svomejeziku i s pjesmama moliti se Bogu. Uz to jespomenuo Svetog Augustina koji je rekao„tko lijepo pjeva, dvaput moli“. Bog je daočovjeku najveći instrument, a to je njegovglas, najsavršenije što je čovjeku dao. Po -sebno je upozoravao na zazivanje Marijinezaštite nad svim majkama svijeta. Ona uvijekprati djelo svoga Sina te ide ususret svimakoje Krist prihvaća svojom neizmjernom lju-bavlju.

Ljudi bi se lakše osjećali braćom i presta-li s mržnjom i nasiljem kada bi shvatiliDjevicu Mariju sa svojom neizmjernom topli-nom i dobrotom. Velečasni Blaž Horvat pozi-vao je vjernike na oprost: „oprostite jedni dru -

gima, nemojte se srditi, otvorite svoja srca“.On već godinama pomaže pomurskim vjerni-cima pri ponovnom uhodavanju u mise nahrvatskom jeziku, više je puta bio gost i naprobama zborova i pomogao u učenju crkve-nih pjesama, a i ovaj put je mnogo pomagaopri odabiru pjesama susreta crkvenih zborova.Nakon mise slijedile su pjesme koje slaveDjevicu Mariju, vjernici su mogli čuti onestarije domaće i one suvremenije crkvene pje-sme, npr. „Zdravo, Djevo“, Zdravo, o prečis -ta”, Čuj nas, Majko“, Došli smo ti, Majkamila“, i druge, a pjesmu „Ti si naš bog i spa-

sitelj “ pjevali su svi zborovi i svi vjernici uzpratnju tamburaša.

Marija Vargović, predsjednica kaniškeHrvatske samouprave, mnogo se trudi da sepomurski vjernici povremeno sastanu na slič-nim susretima, da se hrvatski jezik rabi i ubogoslužju, i da se hrvatski vjernici napune sdobrotom i ljubavlju unutar svoje zajednice. Katica Kotnjek, članica mlinaračkoga pjevač -kog zbora, uvijek je među prvima kada se idena misu, ona vodi i litanije, i vrlo joj je dragokada organiziraju takve susrete: – Ja sam vekbila z starom mamom, pak sam od nje nafči-la hrvatske molitve i popevke, ona je vekmolila i ve da se doma molim, vek se molimna hrvatskem. Znam moliti čislo na hrvat-skom jeziku, vek se molimo i na litaniji, iradosno, dičenu, žalosnu i srce Jezuševo.Domaj na meši vek popevlemo i hrvatskepopevke, dagda i molimo se. Išče bole pom-lam onu hrvatsku mešu kaj nas je vučilVilmoš Harangozo. On je znal kak smo se minegda molili na kajkavskom pak nas je takvučil. Lepo je da se tak spozijemo, pakpopevlemo cirkvene popevke, sam kaj mi seto ne vidi da zborovi šteju z knige popevke.Ak se hoče pokazati kaj znadu, onda naj nešteju z knige popevke, treba nafčiti popevke,onak je lepo – reče teta Katica na druženjunakon koncerta. Nadamo se da će zborovi zaidući susret već znati i bez papira hrvatskecrkvene pjesme te da će do državnog hodo -čaš ća, koje će ove godine biti u Komaru 13.srpnja, još bolje uvježbati i hrvatske molitve.

beta

Zajednički nastup crkvenih zborova iz Serdahela i Sumartona

Sepetnički zbor


Kava stiže u Europu, 16 st.Kava je drvo iz porodice Coffe Rubichae.U Europi kava se najprije pojavila na jugukontinenta. Već 1570. mletački je trgovcidovoze u Veneciju, zajedno s duhanom.Godine 1582. Francesco Morosini, mle -tački veleposlanik u Istanbulu, u svojemizvješću navodi da se u gradu poslovičesto sklapaju upravo uza šalicu kave unekoj od brojnih istanbulskih kavana.Polovicom 17. st. otvorena je u Venecijiprva kavana, a uskoro su njezin primjerslijedili Milano, Torino, Genova i ostalitalijanski gradovi. Kako je kava dolazila izmuslimanskih zemalja, konzervativnijitalijanski vjernici tražili su od pape da jezabrani jer su je smatrali «pićem nevjerni-ka». Papa Klement VIII. (pontifex maxi-mus od 1592. do 1605. g.) zahtijevao jeda, prije zabrane, iskuša novi napitak.Pošto je kušao kavu, oduševljen njezinomaromom, odustao je od zabrane.

O postanku Zadra, 4. st. pr. Kr.

Na pitanje otkada postoji Zadar, odgovo-rio je bizantski car Konstantin Porfi ro -genet još 950. godine. U djelu «O uprav-ljanju carstvom» objasnio je da riječ«Zadar», grčki «Diadora», znači «većbijaše», što upućuje na zaključak da jepostojao prije Rima. Bez obzira na svunaivnost takve etimologije, ostaje činjeni-ca da je Zadar oduvijek bio grad. Čak iprije negoli je promaknut u rang kolonijerimskih veterana. Ništa se ne mijenja timešto bi jedni htjeli da je to bila odluka caraOktavijana 27. godine pr. Kr., a drugi da jeto odlučio sam božanski Julije Cezar 20godina prije.

„Kraljice” u Katolju

Olimpijada starih športova

U Bilju je 22. svibnja održan IV. Među na -rodni međuškolski turnir u starim športovima.To je turnir gdje se susreću učenici nižih raz-reda iz raznih škola Hrvatske, Srbije i Ma -đarske. Mađarsku su i ove godine zastupaliučenici 3. i 4. razreda Hrvatske osnovne školeMiroslava Krleže sa svojim učiteljima Niko -lom Ištokovićem i Vesnom Velin. Premda vri-jeme nije poslužilo organizatorima (padala jekiša), oni su se ipak snašli i natjecanje unijeli

u dom kulture. Natjecalo se u pet disciplina:skakanje u vreći, utrka jaje na žlici, ringlanje(bacanje potkove), potezanje konopa i kros(trčanje). Pečuški su učenici osvojili dvije sre-brne medalje u skakanju u vreći, dvije bron-čane u ringlanju, dvije brončane u krosu, tečetvrto mjesto u utrci jaje na žlici. Turnir jeprotekao u natjecateljskoj, ali i prijateljskojatmosferi, te su sve družine na kon ručkazadovoljno krenule svojim kućama.

Kao i svake godine, na prvi dan Duhovaidu „kraljice” od dvora do dvora pjevajući.Gazdarica ih s otvorenom kapijom čeka dasvrate u dvor i da požele ukućanima velikusreću, a malu nesreću. No i da ih dariva jaji-ma ili novcem. U posljednje vreme radije dajunovaca nego jaja.

U pohod „kraljica” udružile su se iMađarice, kako ne bi nestao taj lijepi običaj.Da bi naučile tekst, napisala sam im mađar-

skim slovima, tako nisu imali teškoća danauče stihove, i zajedno pjevaju. Drago mi ješto i one vide vrijednost u tom da nauče hrvat-ski, ne samo zbog „kraljica” nego inače.

Imamo u selu doseljenika čak iz Nizo -zemske. I oni rado čekaju „kraljice” da neizostave njihove dvore.

Istina, malo nas ima, ali još čuvamo stareobičaje.

Guganka


U suorganizaciji Saveza Hrvata u Mađarskoj,Grada Baje i tamošnje Hrvatske samouprave,a pod pokroviteljstvom Darije Krstičević,predstojnice Državnog ureda zaHrvate izvan Republike Hrvatske, iZsuzsanne Répás, zamjenice držav-nog tajnika za nacionalnu politikuMinistarstva javne uprave i pravosuđaMađarske, 11. svibnja u tomepodunav skom gradiću održana je pri-redba pod nazivom Kultura i gastro-nomija Hrvata u Mađar skoj.Upriličena na Petőfievu otoku naotvorenom, poslije prijepodnevnegodišnje Skup štine Saveza Hrvata uMađarskoj, okupila je više stotinasudionika iz hrvatskih regija uMađarskoj – Pešte, Baranje, Pod -ravine, Zale i Bačke – a došla je i sku-pina Hrvata iz Švicarske.

Nakon okupljanja u ranim popod-nevnim satima, susret je započeo pri-

premanjem tradicijskih jela užeg zavičaja,raznih hrvatskih krajeva u Mađarskoj. Dok suse razlijegali mirisi prepoznatljivih tradicij-

skih specijaliteta, na otvorenoj pozornici odr-žano je svečano otvorenje i prigodni kulturniprogram. Uime domaćina i organizatora,sudionike prvog dana hrvatske Kulture igastronomije u Ma đar skoj pozdravila jeAngela Šokac Marko vić, predsjednicaHrvatske samouprave grada Baje, te zahvalilasvima koji su svojim odazivom uveličali iuljepšali bajsku priredbu. Posebno je pozdra-vila generalnu konzulicu Republike Hrvatskeu Pečuhu Ljiljanu Pan cirov, prvog tajnikaVeleposlanstva Repub like Hrvatske uBudimpešti Berislava Živkovića, predsjedni-ka Hrvatske državne samo uprave MišuHeppa, bajskoga gradonačelnika i okružnogparlamentarnog zastupnika Ró berta Zsigóa,te Barnabása Bócsu, ravnatelje BajaMarketing Kft.-a, i njegove suradnike, nadaljeHKUD «Silvije Strahimir Kranjče vić» iz Švi-carske.

Baja je mnogonacionalni grad, stoljećimaživimo zajedno, poštujemo kulturu i vrijed-

nosti jedni drugih. U teškimvremenima, upravo nam je todalo držanja i snage, te nas je tamnogonacionalnost izvukla izneprilika – reče uz ostalo gra-donačelnik Róbert Zsigó usvome pozdravnom govoru, idodao je sljedeće: Ovoj regijivrlo je važno pristupanjeHrvatske Europskoj Uniji. Ma -đarska je i sama mnogo učinilaza vrijeme predsjedanja Europ -skom Unijom da taj tijek una-prijedi, što će se nezadugo idogoditi. Stoga ovaj dan hrvat-ske kulture, hrvatske gastrono-mije i hrvatskih vrijednostiposvetimo tome da će Hrvatskauskoro i službeno postati člani-

Kultura i gastronomija Hrvata u Mađarskoj 2013

Predstavljanje hrvatskih regija i naselja u BajiKoncert Miroslava Škore

Svečano otvorenje: slijeva Angela Šokac Marković, Ljiljana Pancirov i Róbert Zsigó, u pozadini tamburaši santovačke Hrvatske škole

Kultura i gastronomija u Baji

KUD «Ladislav Matušek» iz Kukinja


com Europske Unije. Baš zbog toga važna jeova današnja priredba – naglasio je Zsigó.

Današnji dan smatram iznimno važnim,prvo zato što smo ovdje u Bačkoj, i što smozajedno Hrvati iz Bačke, ali i drugih krajevaMađarske. Drugo zato što se nalazimo nakraju tjedna kojim se u Hrvatskoj obilježavaTjedan Europske Unije, i to u povodu danaEurope koji se slavi 9. svibnja. Kao treće, iono najvažnije, prvoga srpnja Hrvatska će islužbeno postati članicom Europske Unije, imi ovim današnjim okupljanjem pokazujemokoliko je taj trenutak važan za nas – reče uzostalo generalna konzulica Ljiljana Pancirov,koja je tom prigodom zahvalila i suorganiza-torima i sudionicima, te podsjetila koliko jeMađarska pomogla za vrijeme predsjedanjaEuropskom Unijom 2011. godine.

Uslijedio je prigodni kulturni program ukojem su se predstavili tamburaši Hrvatske

osnovne škole iz Santova, KUD „Zora” izAljmaša, Hrvatski izvorni pjevački zbor izDušnoka, HKUD «Vodenica» iz Baćina,HKUD «Silvije Strahimir Kranjčević» iz Švi-carske, KUD «Bunjevačka zlatna grana» izBaje i Orkestar «Zabavna industrija».

Vrhunac dana bio je koncert omiljenogahrvatskog pjevača Miroslava Škore koji jezbog najavljenog kišnog vremena, umjesto naotvorenome, održan u dupkom punoj dvoraniGradskog kazališta. Bivši generalni konzulRepublike Hrvatske u Pečuhu cjelovečernjim,dvosatnim koncertom oduševio je publikukoja je mogla uživati u njegovim starim inovim uspješnicama, hitovima.

Na kraju dodajmo kako je priredba,odnos no koncert Miroslava Škore, ostvarenas potporom Grada Zagreba i Državnog Uredaza Hrvate izvan Republike Hrvatske.

S. B.

PEČUH – Predstavnici HGK–ŽK Viro vi -tica sudjelovat će na međunarodnom susre-tu gospodarstvenika u Pečuhu. U okviru 38.Međunarodnog sajma „PÉCS EXPO 2013“,u Pečuhu će se od 6. do 8. lipnja 2013. odr-žati Hrvatski gospodarski forum – u povoduulaska Hrvatske u EU; Me đu narodni susretgospodarstvenika, u organizaciji Pečuško-baranjske trgovačko-industrijske komore, aporadi jačanja regional ne gospodarske sura-dnje tvrtki i ustanova.

SUMARTON – Udruga vinskih pajdašazapočela je provoditi projekt u okviru kojegće se izgraditi i urediti odmaralište i spo-men-park Svetom Urbanu na Kamano vimgoricama. Radovi su započeli sredinomtekućega mjeseca sa zemljanim radovima,popločavanjem, a zatim slijedi postavljanjepaviljona i tlakavca. Vrijed nost je ulaganja 9424 321 forinti, što će pokriti Ured za poljo-privredu i razvoj se oskog područja.

NARDA – Hrvati će imati ov vikend og -njogasnu subotu na jugu Gradišća. Para -lelno s petroviskim ognjogasnim slavljem udotičnom selu će se fajbegari iz trih zemaljnajti pri skupnoj ognjogasnoj vježbi. Kakonam je rekla Kristina Glavanić, načelnicaNarde, 1. junija, u subotu, od 14 uri na no -gometnom igrališću će se strefiti pri skup-noj takozvanoj mokroj vježbi ognjogasci izNarde, Murskoga Središća, Čem be, Krumm -nussbauma i Radovca (Egy házasrádóc). Od16.30 počinje kulturni program, na dvorukulturnoga doma pod šatorom, nastupa zboriz Narde, domaći tamburaši ter muška klapaiz sela Perinje (Perenye).

KOLJNOF – Po riči školske direktoriceAgice Sárközi, 3. junija, u pondiljak, 13dice putuje iz 6. i 7. razreda Dvojezičneškole Mi hovil Naković na povratni pohod uČavle. S tamošnjom školom imaju jur odlani prijateljstvo, a u jesen su hrvatska dicaboravila tajedan dan dugo u Koljnofu. Podpeljanjem školske direktorice Agice Sárkö zii u pratnji učiteljic Katice Mohoš-Arató,Letti Tauber i Marijane Pajrić, koljnofskiškolari će se uključiti u jednotajednu nasta-vu Osnovne škole Čavle-Je lenje i spavat ćepri hiža, tako će imati još više mogućnostiza vježbanje jezika. U otpodnevnom prog-ramu je još razgledavanje grada Rijeke iokolice ter i izlet na otok Krk. Specijalnihrvatski tajedan za koljnofske učenike ćedurati u duhu prijateljstva, sve do 8. junija.

BUDIMPEŠTA – Planovi mađarskihautocesta govore da se u idućem peto-godišnjem razdoblju, od 2013. do 2018.godine, planira izgraditi autocestu Pe -čuh–Barča. Potaknuti time, i hrvatska imađarska strana inzistira na što bržojprovedbi projekta brze ceste TerezinoPolje–Virovitica–Vrbovec–Zagreb kakobi se što prije prometno povezali spo-menuti pravci i time stvorili prometnipreduvjeti za razvoj ovoga kraja.(www.vpz.hr)Miroslav Škoro

Dio publike


GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Branka Pavić Blažetin, tel.: 06-30-3962552, e-mail: [email protected], NOVINARI: Stipan Balatinac (zamj. gl. i od. urednika), tel.: 79/454-614, e-mail: [email protected],Bernadeta Blažetin, tel.: 93/383-034, e-mail: beta@croa tica.hu, Timea Horvat, tel.: 94/315-479, e-mail: [email protected], RAČUNALNI SLOG: Katalin Berencsi Zámbóné, tel.: 1/269-2811, e-mail:[email protected], LEKTOR: Živko Mandić, tel.: 1/256-0765, e-mail: [email protected] ADRESA: 1065 Budapest, Nagymező u. 49. Tel./Fax: 1/269-2811, tel.: 1/269-1974, e-mail: glasnik@cro atica.hu – ZA

POŠTANSKE POŠILJKE: 1396 Budapest, Pf.: 495. OSNIVAČ: Savez Hrvata u Mađarskoj. IZDAVAČ: Croatica Kft. RAVNATELJ: Čaba Hor vath. List širi posredstvom Mađarske pošte, na osnovi pretplate na žiroračun:CITIBANK Rt. 10800014-30000006-10612032, redakcija Hrvatskoga glasnika i alternativni širitelji. Pretplata na godinu dana iznosi: 7500 Ft. Tjednik se finacira iz državnog proračuna Mađarske.Rukopise, fotografije i crteže ne čuvamo i ne vraćamo. TISKARSKA PRIPREMA, TISAK: CROATICA Nonprofit Kft., 1065 Budapest, Nagymező u. 68.

HU ISSN 1215-1270

Biogradski stol od 31. svibnja do 2. lipnjaOsmi Festival izvorne hrane, pića, gastronomskih slastica, izvornogsuvenira i folklora «Dugi svehrvatski eno-eko-gastro-etnostolSpojimo zeleno i plavo» objedinjen pod nazivom Biogradski stol2013. godine, održava se od 31. svibnja do 2. lipnja, kaže za Hrvatskiglasnik Ivo Eškinja uime jednog od organizatora Turističke zajedni-ce grada Biograda na Moru. Događanju će, kaže Eškinja, sudjelova-ti izaslanstva iz Baje, Šeljina i Stolnog Biograda (Székesfehérvár).Očekuje se više od 25 tisuća posjetitelja iz zemlje i inozemstva.Biogradski stol bit će dug tisuću dvjestotinjak metara, nastupit ćepreko 400 izlagača iz svih hrvatskih županija i izlagači iz nekolikoeuropskih zemalja (Češka, Italija, Mađarska, Slovenija, Makedonijate Bosna i Hercegovina). Nastupit će brojne kulturno-umjetničke,folklorne i etnoskupine.

GORNJI ČETAR; KUPLJENOVO – Osnovna škola Kupljenovoi Osnovna škola Gornjega Četara od 2006. ljeta su u prijateljstvu isvako ljeto se jednoč najdu, ki u Gradišću, ki u Hrvatskoj. 31. maju-ša, u petak, četarski školari putuju u staru domovinu. Kako nam jerekla Jadranka Kekelj, direktorica osnovne škole u Kupljenovu, lje-tos je za jednodnevni izlet gradišćanskih prijateljev predvidjenposjet Klanjcu, rodnom mjestu Antuna Mihanovića, autora hrvatskehimne, i upoznavanje s djelom Antuna Augustinčića, poznatogahrvatskoga kipara, u njegovoj galeriji. Potom slijedi skupni objed urestoranu Zelenjak ter igra i zabava za školare.

LUKOVIŠĆE – Tamošnja Hrvatska samo uprava, kaže za Hrvatskiglasnik njezina predsjednica Ruža Bego vac, 1. lipnja, s po četkom u17 sati pri ređuje Hrvatsku večer i plesač nicu. Program počinje sve-tom misom u mjesnoj crkvi, a u 18 sati nastavlja se nastupomsudionika kulturnog prog ram u mjesnom domu kulture. Nastupajupolaznici lukoviškog vrtića i škole, luko viška plesna formacija Dy -namic Dance, KUD Drava te kukinjski KUD Ladislava Matušeka.Slijedi plesačnica uz Vesnu Velin i Orkestar Vizin.

Opet otprt put med Petrovim Selom i Kartežom

Cestu ka spaja Petrovo Selo s Kartežom su Austrijanci 23. januaraovoga ljeta jur po drugi put zaprli, onda s tim uzrokom da se je zgoda-la prometna nesrića i put je pogibelan za ljudski žitak. Natezanje ide za330 metarov ove ceste u Austriji, koji dio još i dandanas nima svojegavlasnika ki bi ga popravio, uredio, ali bi načinjao. Mora se naglasiti daje put na ugarskoj strani skroz do hatara asfaltiran, a tako se je šuška-

lo da će i susjedi konačno nešto djelati na ovom medjunarodnom kori-doru. Od 14. majuša, utorka, cesta je ponovo otvorena s tom razlikomod prethodnoga stanja da je označena maksimalna brzina na putu stablicom. Cesta je još svenek ukrašena jamami, grabami, ali barem jebetonska barikada nestala. Ufamo se da će i ovu cestu uloviti jednogadana bolja sudbina. -Tiho-

Glasnik2013 21 net

Documents

Transcript of Glasnik2013 21 net