Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 1

Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 3Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine2

Dodijeljeni certifikati ~lanovimanadzornih odbora i uprava dru{tava

S obzirom na to da je Uredbom predvi|enousavr{avanje ~lanova organa u dru{tvima ~ijisu osniva~i Federacija BiH, kanton i op}ina, toje u prvim grupama, koje su organizirane uSarajevu, Mostaru, Zenici i Tuzli, evidentiranovi{e od 400 kandidata.

Prve grupe polaznika iz Sarajeva i Zenice suokon~ale usavr{avanje kroz odslu{ana predava-nja iz oblasti gra|anskog i privrednog prava,osnove ra~unovodstva, osnove poslovnih ijavnih finansija, te menad`ementa, kao iodbrane zavr{nog - seminarskog rada o odabra-noj temi.

Tim povodom Privredna / Gospodarskakomora FBiH je, u saradnji sa Federalnimministarstvom energije, rudarstva i industrije,18. marta 2011. godine organizirala podjelucertifikata za prvu grupu od 111 kandidata kojisu zavr{ili postupak usavr{avanja i certificira-

nja po Uredbi i Programu usavr{avanja predsje-dnika i ~lanova nadzornih odbora i upravadru{tava sa u~e{}em dr`avnog kapitala.

Sve~anoj dodjeli cerifikata prisustvovali subrojni privrednici koji su zavr{ili usavr{avanje,te predstavnici Vlade FBiH, zvani~nici P/GKFBiH Jago Lasi}, predsjednik, i Avdo Rapa,potpredsjednik, dok je certifikate uru~io VahidHe}o, federalni ministar energije, rudarstva iindustrije iz prethodnog saziva Vlade FBiH.

Predsjednik Lasi} je istakao da se ovomobukom poku{ao u~initi korak naprijed kaboljem upravljanju tim kompanijama i dakandidati steknu neophodna znanja iz oblastikorporativnog upravljanja.

Program usavr{avanja, koji podrazumijevaedukativni dio s najmanje 30 sati predavanja izavr{ni pismeni ispit radi provjere ste~enogznanja, radio je PKFBiH. U radu seminara, do

sredine februara,u~estvovao je 451kandidat, a u ovomdijelu bit }e dodijeljnicertifikati za 226kandidata, rekao jeLasi}. Obuka jeorganizirana u nekoli-ko ciklusa u Sarajevu,Zenici, Mostaru i Tuzli.Predsjednik Lasi} jenajavio formiranjeudru`enja certificiranih~lanova nadzornihodbora i uprava, kao ida }e se svake godine vr{iti dopunska usavr{a-vanja.

U fokusu edukacije, kako je istakao A. Rapa,bilo je korporativno upravljanje, a obuhva}enesu, me|u ostalim, i me|unarodne finansije,ra~unovodstvo, rein`enjering proizvodnje, temekoje su po Uredbi nominirane i podijeljene na15 oblasti. U timovima predava~a bili sueminentni stru~njaci iz ovih oblasti. Uredba jedonesena u cilju provedbe odredaba Zakona ogospodarskim dru{tvima, u kojem je reguliranoda se ~lanovi nadzornih odbora i uprava doda-tno usavr{avaju i svoje uloge u gospodarskimdru{tvima izvr{avaju na na~in kako se to radi isuvremenom poslovnom svijetu.

Prema rije~ima Enise Kadi}, koordinatoriceovog projekta P/GKFBIH, ideja je nai{la naveliku podr{ku privrednika, a iz svakodnevnihkontakata sa zainteresiranim mo`e se zaklju~i-

ti da ne}e izostati podr{ka i interesovanje ni unarednom periodu.

- Po{to se Uredba nije bazirala samo naaktivnim ~lanovima organa privrednih dru{ta-va, interesantno je da postoje brojni zainteresi-rani koji ispunjavaju uslove, ali trenutno nisuaktivni ~lanovi nadzornih odbora, odnosnouprava dru{tava. Iskoristit }u priliku da napo-menem da je organizacija ocijenjena visokomocjenom, jer smo mi svakom kandidatuprezentirali anketni list u kojem su mogli ista}ieventualne primjedbe. Sa zadovoljstvom mogukonstatovati da nismo imali niti jednu primje-dbu na organizacioni dio ovog projekta, takoda je u pravom smislu rije~i Komora bila navisini zadatka - zaklju~ila je Kadi}.

Uskoro se o~ekuje promocija 64 certificiranakandidata u Mostaru.

Amela KE^O

GLASNIK

Privredna / Gospodarskakomora

Federacije Bosne iHercegovine

List izlazi mjese~noGodina XIIBroj 102

mart / o`ujak 2011.

GLASNIK ure|ujeRedakcijski kolegij:@eljana Bevanda,

glavni urednik,Amela Ke~o,

odgovorni urednik,~lanovi:

Mira Idrizovi},Šemsa Alimanovi},

Ljubo Dadi}

i Meliha Veli}, sekretar Redakcije.

Adresa:

Privredna / Gospodarskakomora FBiH- za Glasnik -

71000 SarajevoBranislava \ur|eva 10/IV

Kontakt osoba: Meliha Veli}Telefon: 033/566-300

E-mail: m.velic@kfbih.com

Telefoni:

033/566-222 (centrala)

033/217-782

Faks: 033/217-783www.kfbih.com

Izdava~:

“Privredna štampa” d.o.o.Sarajevo

Op}inski sud SarajevoUF/1-2219/05,

RB 1-3018Identifikacioni broj4200088140005

Identifikacioni broj PDV200088140005

DTP: “Privredna štampa”Štampa: Suton d.o.o.,

Vara`dinska 2 [iroki Brijeg

Besplatan primjerak

Implementacija Uredbe o usavr{avanju predsjednika i ~lanova nadzornih odbora iuprava privrednih dru{tava sa ve}inskim u~e{}em dr`avnog kapitala u proteklih je

nekoliko mjeseci izazvala veliku pozornost privrednika na podru~ju FederacijeBosne i Hercegovine

Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 5Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine4

Za{to akreditacija?

Podr{ka kvalitetnomizlasku na inotr`i{te

Male ekonomije, kao i BiH ekonomija, svoj ra-zvoj trebaju graditi na izvozu. BiH je malo tr`i{te, paje i proizvodnja za takvo tr`i{te neekonomi~na, ne-profitabilna i nekonkurentna. Tek produ`avanjem proi-zvodnje na izvoz dolazimo da konkurentne proizvo-dnje, tj. ulazimo u ekonomiju koli~ina. Da bi izvozilisvoju proizvodnju potrebito je puno preduvjeta, a osno-vni je uskla|enost kvalitete proizvoda sa standardi-ma zemlje kupaca. Za ocjenu uskla|enosti potrebnoje imati akreditirane (kompetentne) institucije.

Promatraju}i polo`aj BiH u izvozu, da se zaklju-~iti da je broj izgra|enih kompetentnih institucija malii da zemlje kupci roba iz BiH u velikoj mjeri ne pri-znaju njihovu kompetentnost i tra`e ocjenu uskla|e-nosti (certifikat) od neke svoje akreditirane instituci-je. Tu se pojavljuje problem produ`enja rokova ispo-ruke, poskupljenja proizvoda, smanjenja konkuren-tnosti proizvoda itd.

Kako je stav Europske akreditacije (EA) da jednazemlja ima jednu akreditacijsku ku}u, u na{em slu-~aju Bosanskohercegova~ku akreditacijsku agenciju(BATA), onda mo`emo zaklju~iti da smo ispunili tajuvjet. Postavlja se pitanje me|unarodnog statusa BA-TA-e, a time i svih akreditiranih institucija u BiH (ispi-tnih i kalibracijskih laboratorija, inspekcijskih i certi-fikacijskih tijela).

^ini se dobrim da BiH ima potpisane Ugovore oslobodnoj trgovini sa EU (SSP), zemljama jugoisto-~ne Europe (CEFTA), Turskom i da ima preferencijalnitretman i u drugim dijelovima svijeta (SAD, Kanada,Japan, Novi Zeland, Rusija itd), ali smatram da uzpotpisane ugovore o trgovini treba imati izgra|eneinstitucije koje omogu}avaju provedbu tih ugovora.Jedan od osnovnih je i priznavanje kompetencija akre-ditiranim institucijama od BATA-e, ali i same BATE-eod tre}e strane (EA).

BiH ima veliki broj nezaposlenih (cca 520.000) ine}e se rije{iti nezaposlenosti ukoliko ne promijenistrukturu proizvodnje, stavljaju}i te i{te na finalni proi-zvod (vi{e dodanog rada), uz paralelnu izgradnju in-stitucija kompetentnih za ocjenu uskla|enosti.

Graditi budu}nost na proizvodnji energije, baznihmetala, niskim fazama prerade drveta, koksa itd. jezabluda. Uzmimo primjer energije. Investirate u proi-zvodnju energije, izvezete energiju i za taj izvozuvezete finalne robe ~iju je proizvodnju omogu}ioizvoz te energije. Takvim na~inom rada BiH uvijek

}e imati visoku stopu nezaposlenosti i veliku zavi-snost o uvozu i kroni~ni deficit u vanjskoj robnoj trgo-vini. Zato sam odlu~io iznijeti svoje mi{ljenje o po-trebi akreditacije u funkciji pospje{enja izvoza iz BiH.

[to to zna~i akreditiranje (ocjena kompe-tentnosti) za doma}eg potro{a~a i izvoz?

1. Akreditacija daje garanciju da je razina organi-zacijsko-tehni~ke osposobljenosti i opremljenostilaboratorija za ispitivanje i kakvo}u, certifikacij-skih i inspekcijskih tijela takva da garantira da suproizvodi certificirani od takvih institucija validnii dobri za uporabu.2. Za gospodarstvo je dobra jer osigurava pouzda-nost, smanjenje tro{kova i poma`e u dono{enjuodluka o procjeni rizika. Proizvodi sa certifika-tom akreditiranog tijela pove}avaju povjerenjekupca korisnika roba i time pove}avaju konku-rentnost i pristup proizvoda tr`i{tu.3. Daje sigurnost i povjerenje kupcu da kupujekvalitetan proizvod ili uslugu. Da bi danas zado-voljili kupca morate imati kvalitetan proizvod savalidnim certifikatom, tj. sa certifikatom koji ga-rantira uskla|enost kvalitete proizvoda sa stan-dardom.4. Za dr`avu je pozitivno jer priznavanje njenihakreditiranih tijela zna~i povjerenje u dr`avu injene institucije ovla{tene za ocjenu uskla|enos-ti, a sve u cilju za{tite javnog interesa i rast sigur-nosti pri dono{enju odluke o kupnji.5. Akreditirane i me|unarodno priznate instituci-je i instituti daju garanciju i investitoru da }e mo}ilak{e izvesti svoj proizvod, pa je akreditacija i ufunkciji privla~enja inoinvesticija u proizvodni se-ktor, a ne samo u servise. Za{to je od 2004. do2010. godine u BiH razina investicija u proizvo-dne djelatnosti ispod 30% ukupnih inoinvesticija?Odgovor je u ote`anom ili nemogu}em izvozu

finalnih roba, pa se BiH smatra samo tr`i{tem gdjetreba investirati u trgovinu, financijski sektor, teleko-munikacije i servise uop}e.

I na kraju, jedan dobronamjeran savjet. Gospodokoji kreirate izvoznu politiku BiH zauzmite stav daono {to ne mo`ete ostvariti u izvozu kompenziratena doma}em tr i{tu. Donesite odluku da i mi preispi-tujemo certifikate onih koji na{e preispituju. Ostvarit}ete siguran pomak naprijed.

Potvrda kvaliteta je nu`an preduslov za plasman na inotr`i{ta, a mi{ljenje o jednom od

puteva kako to ostvariti predlo`io je Jago Lasi}, predsjednik P/GKFBiH, autor teksta

Konzorcij metalske i elektro industrije

Odr`ana prva sjednicaU Sarajevu je krajem februara odr`ana prva sjednica Konzorcija metalske i elektro

industrije kojom je predsjedavao Ramo Bu|evac, predsjednik Odbora Udru`enja MEI

Na sjednici kojoj su prisustvovale ~lanice Kon-zorcija MEI: Sabit Orli} - Ma{inoremont Banovi}i;Suvad Isakovi} - ITC d.o.o. Zenica; Munib Terzo -Instruments Sarajevo; Mirza Kova~evi} - BNT - Hi-draulika Novi Travnik; Fadil Halilovi} - L^T - Bo-snia Valves Tuzla; Abaz Mand`uka - BNT-TmiH -Novi Travnik, te potencijalni ~lan: Amir Vila{evi} -]osi}promex - Usora, te gosti: predstavnici Federal-nog ministarstva energije, rudarstva i industrije:Osman Gani} i Ilijaz ^amd`i}; Elektroprivrede BiH:Nihad Kadi} i Fahrudin Tanovi}; kantonalnih privre-dnih komora: Asim Gradin~i} - P/GKSBK/KSB i Aze-mina ]erimagi} - PKKS predo~ena su normativnaakta koja se ti~u pristupanja novih ~lanova u Kon-zorcij, ~lanstvo u Komori, kao i druga akta potrebnaza nesmetan rad.

Nakon {to je pozdravio prisutne, Avdo Rapa, pot-predsjednik Komore, kratko se osvrnuo na potrebu iprednost formiranja Konzorcija:

- Ovakav na~in udru`ivanja kompanija omogu-}uje fleksibilnost pri prijavi na tender. S obzirom nato da se u okviru Konzorcija nalaze kompanije izrazli~itih podsektora MEI, to je i paleta usluga kojese nude ve}a, a time i konkurentnost. Konzorcij bimogao nastupati, kako je to i regulisano Sporazu-mom, na projektima elektroenergetskog sektora, re-vitalizacije i modernizacije rudnika, te cestovne in-frastrukture.

O aktivnostima koje su prethodile njegovom for-miranju govorio je Fadil Halilovi}, direktor L^T -Bosnia Valves Tuzla.

Za oporavak i `eljeni rast u proizvodnji metala imetaloprera|iva~koj industriji nu`no je promijenitiposlovni ambijent, u kome bi se uspostavila druga-~ija mjerila vrijednosti i prioriteti, naglasila je Nafi-ja [ehi} - Mu{i}. Takav poslovni ambijent bi moraou prvi plan staviti doma}u proizvodnju i ponuditirje{enja koja }e stimulirati razvoj, izvoz finalnih proi-zvoda i nova zapo{ljavanja.

Direktor proizvodnje Elektroprivrede BiH NihadKadi} rekao je da ova kompanija i ~lanice Konzor-cija imaju zajedni~ki interes, a to je u~e{}e ovihkompanija na tenderu koje objavljuje koncern EPBiH. Akcentirao je da je {teta {to doma}e kompani-je ne dobijaju vi{e poslova na tenderima, ali su umnogim slu~ajevima prepreka tome neka zakonskai podzakonska akta. Pozvao je ~lanove Konzorcijada zajedno rade na izmjeni zakona, ~ime }e se omo-gu}iti kvalitetniji i svrsishodniji nastup ovih kompa-

nija na tenderima u oblasti elektroenergetske djela-tnosti.

Uslijedio je razgovor o izboru lidera KonzorcijaMEI, u skladu sa ~lanom 3. Sporazuma o KonzorcijuMEI o ~emu je govorio Suvad Isakovi}, direktor ITCZenica.

Zaklju~eno je da se pored naziva „lider” dodajei „glavni lider” koji }e biti anga`iran kontinuirano,a lider }e se birati za svaki pojedina~an - konkretanposao i njegov mandat }e i trajati koliko i posao. Zaglavnog lidera ~lanovi Konzorcija su jednoglasnoizabrali Abaza Mand`uku, direktora BNT - Tvornicema{ina i hidraulike Novi Travnik.

Nakon razgovora o prihvatljivom i prepoznatlji-vom nazivu konzorcija, te konsultacija sa stru~nimslu`bama Komore, zaklju~eno je da nosi naziv: BHkonzorcij MEI.

Posao }e se odvijati u saradnji sa P/GKFBiH sakojom }e za svaki konkretan posao uslijediti dogo-vor, odnosno ugovor o na~inu saradnje, u skladu sapotpisanim sporazumom. Do tada, obavezuju}e jeza kompanije da budu ~lanice Komore, u skladu stim da potpi{u Ugovor, nakon Izjave, te izmirujusvoje obaveze.

Ovom prilikom su: „Bosnia valves” d.o.o. Tu-zla; „Ma{inoremont” d.o.o. Banovi}i; „Aka metal”d.o.o. Gra~anica; „Livnica Visoko” d.d. Visoko;BNT-TmiH d.o.o. Novi Travnik; „Metalno” d.o.o.Zenica; „Elektroremont” d.o.o. Banovi}i, „INDEX”Gra~anica; Remontmonta`a d.d. Tuzla; Instrumen-ts d.d. Sarajevo; BNT - Hidraulika N. Travnik; ITCd.o.o. Zenica; Zup~anik d.o.o.Te{anj, i ]osi}pro-mex d.o.o. Usora potpisale Sporazum o BH kon-zorciju MEI.

Mr. Nafija [EHI] - MU[I]n.sehic@kfbih.com

Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 7Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine6

„Ozeljenjavanje“ industrije

Projekat zajedni~ka akcijaOvaj projekat implementira Centar za okoli{no odr`ivi razvoj (COOR) u partnerstvusa Inicijativom i civilnom akcijom (ICVA), a podru~je implementacije je Federacija

Bosne i Hercegovine

Op{ti cilj projekta je:- Podsticanje partnerstva izme|u vladinog i nevla-

dinog sektora sa ciljem efektivne implementacije EUDirektive o integralnoj prevenciji i kontroli zaga|i-vanja (IPPC) u BiH.

Specifi~ni ciljevi projekta su:- Izgraditi kapacitete organizacija civilnog dru{-

tva (OCD-a) za monitoring pona{anja industrija u skla-du sa izdatim okolinskim dozvolama;

- Podsta}i vladu i OCD-a da zajedni~ki rje{avajuspecifi~ne okoli{ne probleme koje uzrokuju industrije;

- Identificirati postoje}e kompanije kojima je po-trebna okolinska dozvola, kao i one koje se ne pona-{aju u skladu sa propisanim uvjetima.

Ciljne grupe projekta su:•Institucije nadle`ne za implementaciju Zakona

o za{titi okoli{a i izdavanje okolinskih dozvola, tenadzor sprovo|enja, uklju~uju}i federalno i 10 kan-tonalnih ministarstava za okoli{, kao i federalnu i 10kantonalnih inspekcija za okoli{;

•Okoli{ne OCD-e, njih barem 10, koje }e poka-zati inicijativu da djeluju u partnerstvu sa pomenutiminstitucijama, inicirati dijalog izme|u vlade i indus-trije, podijeliti informacije sa vlastima vezano za in-dustrijske aktivnosti u njihovoj zajednici, te izvr{itipritisak na industriju da okoli{no odgovorno djeluje;

•Industrijske kompanije u FBiH, koje suokoli{nom legislativom obavezne djelovatina okoli{no odr`ivi na~in, te postupati u skla-du sa uslovima iz okolinske dozvole;

•Gra|ani FBiH koji trebaju biti informirani o pro-blemima uzrokovanim uticajem industrijskog zaga-|enja i na~inima za smanjenje ovog uticaja u njiho-vim zajednicama.

Krajnji korisnici projekta:- Institucije nadle`ne za implementaciju Zakona

o za{titi okoli{a i izdavanje okolinskih dozvola, tenadzor provo|enja, uklju~uju}i federalno i 10 kanto-nalnih ministarstava za okoli{, kao i federalnu i 10kantonalnih inspekcija za okoli{;

- OCD-e koje }e biti obu~ene za monitoring po-na{anja industrija

O~ekivani rezultati projekta su:1. Izgra|eni kapaciteti OCD-a za monitoring po-

na{anja industrija u skladu sa okolinskim dozvolama;2. Vlada i OCD-e zajedni~ki rje{avaju specifi~ne

okoli{ne probleme koje uzrokuju industrije;3. Identificirane kompanije kojima je potrebna oko-

linska dozvola, kao i industrije koje se ne pona{aju uskladu sa izdatom okolinskom dozvolom.

Glavne aktivnosti na projektu su:1. Upravljanje projektom, evaluacija i iz-

vje{tavanje,2. Uspostava grupe OCD-a,3. Uspostavljanje partnerstva sa vladinim

institucijama,4. Izgradnja kapaciteta za ?nadzor? (?wat-

ch dog?) uticaja industrije na okoli{,5. Komunikacija sa javno{}u.

Svrha ove aktivnosti je ja~anje kapaciteta okoli-{nih OCD-a za monitoringa pona{anja industrija uodnosu na provedbu okoli{nih zakona.

U procesu monitoringa bit }e identificiranje posto-je}ih industrijskih pogona i postrojenja i njihovog sta-tusa u pogledu dobivanja okolinskih dozvola.

Kriteriji za odabir }e biti veli~ina industrije, vrstaproizvodnje, zna~aj za lokalnu zajednicu/kanton/FBiH i sli~no.

Drugi korak }e biti monito-ring aktivnosti zaga|iva~a iidentificiranje specifi~nih oko-li{nih problema, zajedno s ra-zlozima njihove pojave. U tusvrhu, grupa OCD-a }e tra`itirelevantnu dokumentaciju izMinistarstva (kao {to su izvje{ta-ji o monitoringu) i inspekcije iliizvje{taj o obavljenoj inspekci-ji), kao i potvrdu o pona{anjuindustrija posjetom na licu mjes-ta, fotografiranjem njihovog (ne)odgovornog pona{a-nja prema okoli{u (ta~kastih izvora emisija odlagali-{ta, okoli{a zaga|enog industrijskim djelatnostimaitd), razgovorima sa upravom industrija i sli~no.

Industrijske aktivnosti }e biti provjerene usmislu:

•Pra}enja okoli{nog u~inka usporedbom ispu{tenogzaga|enja u odnosu na grani~ne vrijednosti emisija,

•Pra}enja uskla|enosti s uvjetima propisanim uokolinskoj dozvoli, uklju~uju}i upotrebu sistema oko-linskog upravljanja i upravljanja resursima.

Cilj ovog napisa je da se kompanije upoznaju saaktivnostima koje slijede, a vezane su za industriju,odnosno za implementaciju Direktive o integralnojprevenciji i kontroli zaga|ivanja (IPPC) u BiH.

Vi{e informacija mo`ete dobiti u:Centru za okoli{no odr`ivi razvoj Sarajevo

http://www.coor.ba/bos/stream.php?kat=196Mr. Nafija [EHI] - MU[I]

Poziv za podno{enje prijedloga projekta (RFA)

Opis mogu}nostifinanciranja projekta

Ovim pozivom za podno{enje prijedloga projekta (RFA) se pozivaju svezainteresirane organizacije da apliciraju za dodjelu grant sredstava u ciljuponovnog pokretanja i nastavka Kampanje podizanja svijesti javnosti pod

nazivom ^isto je lijepo (Kampanja)

Poziv za podno{enje prijedloga projekta ima zacilj odabir najboljeg tehni~kog prijedloga za pono-vno pokretanje kampanje pod nazivom isto je lije-po. Prijedlogom se mora osigurati vlasni{tvo nad kam-panjom i pripremiti okvir za provo|enje Kampanjetijekom perioda od najmanje pet godina. Prijedlogtreba uklju~ivati, izme|u ostalog, identifikaciju i uklju-~enje relevantnih partnera, javnih, nevladinih (NVO)i komercijalnih organizacija, modele za prikupljanjefinancijskih sredstava i sponzorstva koja su potrebnaradi provo|enja planiranih aktivnosti, te plan koji seodnosi na aktivnosti ponovnog pokretanja Kampanje,koja mo`e dobiti djelomi~nu podr{ku kroz grant sred-stva koja osigurava projekt FIRMA.

Sve predlo`ene aktivnosti i intervencije bi trebalevoditi ka realizaciji sveukupnih ciljeva Kampanje:

• Unaprije|enje infrastrukture za{tite okoli{a i s tim povezanog zakonskog okvira;• Unaprije|enje prakse upravljanja otpadom;• Zna~ajno smanjenje koli~ina sme}a i nepropi snog odlaganja sme}a i• Podizanje javne svijesti javnosti koje vodi ka promjeni pona{anja javnosti, tvrtki i politike u odnosu na pitanja za{tite okoli{a u BiH.

Kampanja ^isto je lijepoKampanja ^isto je lijepo je prvobitno provedena

2008. godine, a inicirana je i provo|ena tijekomograni~enog perioda uz potporu prethodnog Proje-kta podizanja konkurentnosti razvojem klastera (eng.Cluster Competitiveness Activity) kojeg je financi-rala Agencija za me|unarodni razvoj SjedinjenihAmeri~kih Dr`ava. Kampanja je inicirana na zah-tjev turisti~ke industrije BiH, a u nastavku su Kam-panju podr`ala i relevantna ministarstva na razinioba entiteta i na dr`avnoj razini. Kampanja je pro-vedena u koordinaciji sa predstavnicima privatnogai nevladinog sektora. Ministarstva koja su sudjelo-vala u pokretanju Kampanje bila su: Ministarstvookoli{a i turizma Federacije BiH, Ministarstvo trgo-

vine i turizma Republike Srpske, Ministarstvo za pros-torno ure|enje, gra|evinarstvo i ekologiju Republi-ke Srpske i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonom-skih odnosa BiH.

O projektu FIRMAProjekt pod nazivom Fostering Interventions for

Rapid Market Advancment (FIRMA) je petogodi{njiprojekt sponzoriran od Ameri~ke agencije za me-|unarodni razvoj (USAID) i [vedske agencije za me-|unarodni razvoj (SIDA), koji je po~eo sa aktivnos-tima tijekom rujna 2009. godine sa ciljem pru`anjapodr{ke odr`ivom ekonomskom rastu, zapo{ljava-nju i pove}anju prihoda doma}instava u BiH. Urediprojekta FIRMA nalaze se u Sarajevu i Banjoj Luci.Sa ciljem osiguranja odr`ivosti i efikasnosti, projektFIRMA provodi svoje aktivnosti kroz mre`u partnera- razvojnih agencija, gospodarskih komora, poslo-vnih udru`enja i pru`atelja poslovnih usluga - kojidjeluju u okviru Konzorcija FIRMA.

Osnovni cilj projekta FIRMA u BiH je pobolj{a-nje „sposobnosti sudionika na tr`i{tu da se nose sakonkurentskim pritiskom i tr i{nim zakonitostima unu-tar Europske unije”, kao klju~ne komponente ko-penha{kih ekonomskih kriterija za pristup EU.

Projekt FIRMA usmjeren je na tri sektora bh. go-spodarstva: drvoprerada, turizam i metaloprera|iva-~ka industrija, odnosno na razvoj i unaprije|enjenjihove produktivnosti, veza sa tr`i{tem, pristupa fi-nancijama, sposobnosti radne snage, kao i {ireg po-slovnog i politi~kog okru`enja u kojem djeluju ovisektori. U okviru svih ovih aktivnosti, projekt FIRMAsna`no promovira o~uvanje okoli{a, na~ela ravno-pravnosti spolova i ekonomsku uklju~enost socijal-no ugro`enih skupina.

Dodatne informacije o uvjetima Poziva, kao i akti-vnostima projekta FIRMA se mogu na}i na www.fir-maprojekt.ba

Pripremila: Danijela LOVRI]lovric.danijela@yahoo.com

Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 9Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine8

E10 - novo gorivo naevropskom tr`i{tu

Direktiva evropskog Parlamenta i Vije}a 2003/30/ES od 8. maja 2003. godine opoticanju upotrebe biogoriva i drugih obnovljivih izvora u prevoznom sektoru

(Direktiva o biogorivima </H4) propisuje obavezu ~lanica Evropske unije da do 2012.godine osjetno smanje emisiju ugljendioksida u atmosferi

U decembru 2008. ~lanice EU su postigle dogo-vor o novoj direktivi o obnovljivoj energiji kojatra`i da svaka zemlja ~lanica EU do 2020. zado-volji 10% svojih potreba za gorivom u prometu izobnovljivih izvora.

Prva dr`ava koja je planove prera|iva~ko-naf-tne industrije usaglasila sa standardima Evropskihdirektiva je Njema~ka.

Njema~ka je 2008. razvila tzv. E10 projekt kojije trebao osigurati da se udio bioetanola u klasi-~nom gorivu pove}a sa dosada{njih 5% na 10% dokraja 2009. godine. Suo~ena sa ~injenicom da seza vi{e od tri miliona vozila u Njema~koj mo`e

o~ekivati da ne}e biti uskla|eni sa novim gorivi-ma, tj. ne}e mo}i voziti na takvu mje{avinu, Vla-da je odlu~ila povu}i „E10” projekt.

U me|uvremenu je usavr{avanje tehnologije uautomobilskoj industriji rezultiralo proizvodnjommodernih benzinskih motora koji, uglavnom, mo-gu raditi na „E10” gorivu (dakle, mje{avini 10%etanola i 90% benzina) bez bilo kakvih promjena,ali je za vi{e koncentracije etanola potrebno pro-mijeniti na~in rada motora.

Potaknuti novim rezultatima u automobilskoj in-dustriji, zapo~eti projekat „E10” je nastavljen odlu-kom njema~ke vlade, tako da se o~ekuje do kraja

marta 2011. godine zavr{na faza u implementacijiprojekta, odnosno pu{tanje u slobodnu prodaju no-ve vrste benzina „E10”, s namjerom da se na ovajna~in zadovolji direktiva o smanjivanju koli~inaizba~enog ugljendioksida u atmosferu.

Naziv ”E10” je akronim slova, ”E” ozna~ava eta-nol, a ”10” ozna~ava procente etanola u svakomlitru supera. Novo gorivo }e imati naziv „Super E10”.

Etanol je, kao gorivo, po svojim karakteristika-ma, manje efikasan nego benzin, te daje oko je-dnu tre}inu manje snage po jedinici volumena. Ovootvara niz drugih negativnih posljedica, koje, u pra-vilu, snose krajnji potro{a~i.

Naime, stru~njaci automobilske industrije upozo-ravaju na to da „E10” reaguje agresivno u dodiru snekim metalnim i plasti~nim dijelovima. Pretpostav-lja se da ovo gorivo mo`e da izazove i ozbiljna o{te-}enja motora. Alkohol (etanol) nagriza aluminijum-

ske dijelove. Alumijum se koristi za izradu blokovamotora ili benzinskih pumpi. ”E10” mo`e da nagrizecrijeva od plastike i gume. Ukoliko se na crijevimaza dovod goriva stvore rupe, onda gorivo mo`e da seizlije na vrele dijelove motora i da se zapali.

[ta sa brojnim vozilima starije proizvodnje kojane mogu koristiti ovu vrstu goriva. Za ona vozilakoja mogu koristiti ”E10” izvjesna je pove}ana po-tro{nja u odnosu na benzine.

Etanol se proizvodi fermentacijom biljnih {e}era,te se obi~no mije{a s benzinom prije nego {to sekoristi u automobilima. Takva se goriva ozna~avajuslovom ”E” i brojem koji odgovara postotku etanola,na primer, ”E10” sadr`i 90% benzina s 10% etanola,a ”E85” sadr`i 15% benzina i 85% etanola.

Jedna od rijetkih zemalja gdje je prelaz na biolo-{ko gorivo uspje{no izveden je Brazil, koji se koristi

velikim udjelom biolo{kih goriva za prevoz, jer suindustrija i vlada radili zajedno da to omogu}e.

Brazil svoje biolo{ko gorivo dobiva iz {e}ernetrske, koja odli~no uspijeva u tamo{njoj toploj ivla`noj klimi, dok vi{e od polovine automobila ra-di na principu „fleksibilnih goriva”, tj. mogu se ko-ristiti mje{avinama od ~istog benzina do ”E85”(85% etanola i 15% benzina).

Iako su koli~ine biolo{kih goriva koja se proi-zvode male u usporedbi s naftnim derivatima, onerastu velikom brzinom. Kao {to se mo`e vidjeti ugrafikonu, proizvodnja etanola za upotrebu kao go-rivo udvostru~ila se izme|u 2000. i 2005., dok seutrostru~ila proizvodnja biodizela.

Direktiva EU je, tako|er, uspostavila odr`ivekriterije za biogoriva. Ona tra`i da se kori{tenjembiogoriva u{tedi barem 35% emisije CO

2 u uspore-

dbi s fosilnim gorivima.

Od 2017. godine planirano je 50%, a od 2018.godine 60%. Ipak, strahuje se da }e obe}ana proi-zvodnja biogoriva rezultirati masovnim sje~ama {u-ma i imati negativne posljedice po sigurnost hra-ne, s obzirom na to da usjevi od kojih se trebajuproizvoditi biogoriva zamjenjuju druge, namijenje-ne za prehranu.

U budu}nosti }e biolo{ka goriva, vjerovatno, bi-ti barem dio poku{aja da se smanji ovisnost dana{-njeg dru{tva o naftnim derivatima i smanji zaga-|enje okoline.

Vjerovatno je da rje{enje ne}e biti samo jedno,nego kombinacija raznih mogu}nosti. Prednost bi-olo{kih goriva je da su vrlo sli~na naftnim derivati-ma koji se danas koriste, te da prelaz mo`e bitivrlo brz - u nekim je zemljama ve} i po~eo.

A. KE^O

Svjetska proizvodnja biolo{kih goriva izme|u 2000. i 2005. godine (izvor „Time to Bring in Plan B for Biofuel” , NewScientist, 198, 2008., str. 30. - preuzeto „Zeleni snovi”, National Geographic)

Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 11Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine10

Ambasada Bosne i Hercegovine u Otavi obavi-jestila je Ministarstvo vanjskih poslova BiH o po-sjeti predstavnika Ambasade Uredu za unapre|e-nje trgovinske suradnje Kanade (TFO). Ovaj uredpredstavlja glavni izvor informacija, savjeta i kon-takata za izvoznike iz zemalja u razvoju. TFO jeinstitucija koja mo`e pru`iti veliku pomo} bh. izvo-znicima pri plasmanu svoje robe i usluge na ka-nadsko tr`i{te, te pomo}i u privla~enju stranih in-vesticija u BiH. TFO svojim registriranim korisnici-ma nudi sljede}e besplatne usluge:

Informacije - priru~nik za izvoz u Kanadu; iz-vje{taje za vi{e od 20 specifi~nih ekonomskih se-

Kanada

Informacija o uslugama Ureda zaunapre|enje trgovinske suradnje

ktora; informacije o sajmovima i novostima; semi-nare o izvozu i dr.

Savjete - odgovore na pitanja o tome kako pro-na}i nazive kanadskih kupaca, tarifne stope i me-tode pla}anja, savjete vezano za trgovinski sis-tem, strategije ulaska na kanadsko tr`i{te, uvje-te pakovanja, podr{ku izlaganja stranih predsta-vnika i dr.

Kontakte - pretra`iva~ka baza podataka TFO-aisporu~iocima itd.

Besplatnu registraciju i pristup sadr`aju web stra-nice i uslugama koje nudi TFO imate na internetadresi "http://www.tfocanada.ca/register.php"

Sekcija obnovljivih izvora energije priPrivrednoj / Gospodarskoj komori FBiH, za-jedno sa APEOR-om (Asocijacija proizvo-|a~a elektri~ne energije iz obnovljivihizvora u BiH), saop{tenjem za javnost pod-sje}a na neprovo|enje Uredbe o kori{tenjuobnovljivih izvora energije i kogeneracijeVlade FBiH (objavljena u „Sl. novinamaFBiH”, broj 36/10, od 16. 6. 2010. godine).

Ovim obra}anjem Sekcija OIE informi{e javnostda Uredba nije za`ivjela u klju~nim segmentima,a trebala je da stupi na snagu i primjenjuje se osamdana nakon objavljivanja. Nove cijene za proizvo-|a~e elektri~ne energije iz obnovljivih izvora ener-gije i kogeneracije bi se formirale po osnovu na-plate naknade za poticaj krajnjim potro{a~ima, kakoje definisano odredbama ~lana 17. Uredbe. Za do-ma}instva kao krajnje potro{a~e do{lo bi do pove-}anja cijene elektri~ne energije za 0,001 KM popotro{enom kilovat-satu (ako se uzme da prosje-~no doma}instvo u Federaciji Bosni i Hercegovinigodi{nje tro{i oko 3.500 kWh, ovo pove}anje cije-ne bi na godi{njem nivou iznosilo dodatnih 3,50KM), dok bi za ostale potro{a~e ovo pove}anje izno-

Sekcija obnovljivih izvora energije

Uredba o kori{tenju obnovljivihizvora energije jo{ nije za`ivjela

silo od 0,008 KM/kWh do 0,005 KM/kWh, u zavi-snosti od naponskog nivoa.

S obzirom na to da nema opravdanih razloga zaneprovo|enje Uredbe, Sekcija tra i sastanak sa nadle-`nim predstavnicima Vlade FBiH, FERK-a, JP EPBiH,te JP EPHZHB, radi definisanja sljede}ih ~injenica:

a) Ko je nadle`an za provo|enje Uredbe?b) Kada }e Uredba stvarno biti primijenjena?c) Ko }e nadoknaditi izgubljeni prihod postoje-

}im proizvo|a~ima elektri~ne energije iz obnov-ljivih izvora (oko 20 malih hidroelektrana u FBiH)od kraja pro{le kalendarske godine (31. 12. 2010.),pa do po~etka njene primjene (prema gruboj pro-cjeni, gubitak za januar i februar 2011. godine zavlasnike mHE u FBiH iznosi oko 1,25 mil. KM)?

Budu}i da je Evropska unija zauzela jasan stavda je stimulacija proizvodnje elektri~ne energijeiz obnovljivih izvora jedan od prioriteta i da je po-trebno da svaka vlada napravi jasnu zakonsku re-gulativu u ovoj oblasti, neprovo|enjem Uredbe kr{ese pravila postavljena od EU, dok se Vlada FBiHdeklarativno zala`e za njihovu primjenu.

Lejla SADIKOVI]l.sadikovic@kfbih.com

[ume Bosne i Hercegovine predstavljaju jedan od naj-va`nijih nacionalnih prirodnih obnovljivih resursa, a posvojim karakteristikama spadaju me|u najvrijednije {um-ske ekosisteme ovog dijela Evrope.

Odr`ane su brojne manifestacije vezano za Me|una-rodnu godinu {uma: Nau~na konferencija „[ume - indika-tor kvaliteta okoli{a”, organizirala Akademija nauka i umje-tnosti BiH u Sarajevu, 21. 3. 2011., JP [ume Tuzlanskogkantona u Tuzli, 18. 3. 2011., JP [ume Srednjobosanskogkantona, i U[IT u Bugojnu, 24. 3. 2011., kao i 4. konferen-cija o {umarstvu koju su organizirali firma „Projekt”, VTKBiH,[umarski fakultet u Sarajevu, Federalno ministarstvo poljo-privrede, vodoprivrede i {umarstva, Drvni klaster BiH.

Uva`eni akademik Midhat U{~upli}, na Nau~noj kon-ferenciji u Sarajevu, istakao je da su {ume, zahvaljuju}isvojim ekosistemskim funkcijama, najva`niji indikator kva-liteta okoli{a. [umske resurse koristi vi{e subjekata, ~ije jeznanje o funkcionisanju ovih prirodnih sistema razli~ito, anekih ~ak oskudno ili nikakvo. Intergitet {uma se naru{ava,a prijetnje njihovoj stabilnosti su u porastu. Na`alost, vlastod koje se o~ekuje da sistemski za{titi {ume percipira ih

Me|unarodna godina {uma

Odgovoran odnos premaprirodnim bogatstvima

Na {estom zasjedanju UNFF-a, odr`anom 2006. godine, predlo`eno je da Ekonomsko-socijalnovije}e preko Ujedinjenih naroda pozove Generalnu skup{tinu UN-a da 2011. godinu proglasiMe|unarodnom godinom {uma. Rezolucijom Generalne skup{tine UN-a, broj 61/193, od 20.

decembra 2006. godine, progla{ena je 2011. godina Me|unarodnom godinom {uma u cilju podizanjasvijesti dru{tva o zna~aju {uma i unapre|enja odr`ivog gospodarenja, za{tite i stanja {uma na Zemlji.Sve dr`ave ~lanice UN su pozvane da tokom 2011. godine, na me|unarodnom i nacionalnom nivou,

organiziraju razli~ite aktivnosti kojima bi se obilje`ila Me|unarodna godina {uma i na taj na~inukazalo javnosti na dobrobiti koje {umski ekosistemi daju ~ovje~anstvu

kao fabrike drveta i strana~ki plijen. Umjesto da upravlja{umama, vlast preferira da se bavi pitanjima njihovog isko-ri{tavanja, {to bi trebalo biti obaveza {umarske struke. Tekna osnovama jasne strategije o {umama mogu}e je donije-ti zakon i dugu prate}u legislativu, kao instrument vlasti zapra}enje rada svih korisnika {uma i ne samo preduze}a{umarstva. Zaliha drveta u na{im prirodnim {umama je ustalnom padu, a u nekim podru~jima smanjena je vi{enego dvostruko u posljednje dvije dekade. Me|utim, vi{eod toga zabrinjava i paralelan pad kvaliteta drveta. Rasteu~e{}e ni ih tehni~kih klasa i ogrijevnog drveta. Integralnogospodarenje {umama je naru{eno, a {ume su sve ~e{}emjesto za skladi{tenje otpada. O~igledno je da se odnosiizme|u politike i {umarstva trebaju unaprijediti jer je toosnov i za efikasnu za{titu {uma i odr`ivo kori{tenje {um-skih resursa.

U Bugojnu je, povodom Me|unarodne godine {uma,izme|u ostalog, uprili~en i oma` doajenu {umarstva Se-adu Had`iabdi}u.

[emsa ALIMANOVI]

s.alimanovic@kfbih.com

TAM I BAS poma`u mala i srednja preduze}aNastavljaju}i kontinuiranu podr{ku BiH u prevazila`enju ekonomske krize i

ja~anju tr`i{ne ekonomije

Delegacija Evropske unije i Evropska banka za obno-vu i razvoj (EBRD) predstavili su u Sarajevu 10. 3. 2011.program podr{ke sektoru MSP u BiH - TAM i BAS.

Radi se o donatorskim programima koje provodiEBRD, a cilj im je pomo}i razvoj MPS-u anga`ira-njem lokalnih i stranih stru~njaka koji }e, kroz sa-vjetovanje, graditi konkurentnost ovih preduze}a naevropskom tr`i{tu.

TAM poma`e MPS-u, ali i velikim preduze}imada se transformiraju kroz odgovaraju}a komercijal-na i tehni~ka znanja iskusnih rukovodilaca i dire-

ktora iz ekonomskih razvijenih zemalja.BAS je baziran na savjetima lokalnih stru~njaka.Programi su vrijedni dva miliona eura, a novac je

obezbijedila EU. Dva su razloga pomo}i EU. BiHtreba posebnu pa`nju da bi ispunila uvjete iz Spora-zuma o stabilizaciji i pridru`ivanju i dostigla evrop-sku legislativu. Drugi razlog se odnosi na pridru`i-vanje BiH EU i interes EU je da zemlje kandidatiunaprijede konkurentnost svoje ekonomije i budu ustanju pratiti tr`i{nu utakmicu.

[. A.

Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 13Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine12

Predstavljamo

Izvozno orijentisan razvoj

Tamex d.o.o. Busova~a je osnovana 1994. godine kao privatnakompanija porodice Ibrelji} koja se bavi primarnom, sekundarnom i

finalnom preradom drveta. Prate}i svjetske trendove u preradidrveta i ulaganjem u savremenu tehnologiju postepeno se razvijala

i izrasla u kompaniju evropskog renomea koja 99% svojihproizvoda plasira na inotr`i{te

Razgovarala: AmelaKE^O, dipl. pravnika.keco@kfbih.com

Razgovaramo sa Taibom Ibrelji}em, direktorom ijednim od osniva~a firme Tamex.

Va{a firma je izrasla u kompaniju evrop-skog renomea. Taj put je sigurno bio dug inimalo jednostavan. Kada biste rezimiralipostignuto, li~nu kartu kompanije, kako biona glasila, odnosno {ta je danas Tamex?

- Danas smo mi orijentisani ka izvozu. U kolekti-vu ima oko 200 uposlenih radnika, proizvodni pogo-ni su na povr{ini od 50.000 m2 radnog prostora i 8.000m2 proizvodnog prostora.

Jedna smo od vode}ih kompanija u BiH za prera-du drveta i imamo zaokru`en proizvodni ciklus od

trupca do gotovog proizvoda. Tako|e, imamo naj-savremeniju tehnologiju za izradu masivnog namje-{taja. Pored namje{taja imamo proizvodnju briketa,te vlastiti transport gdje svoje proizvode dostavlja-mo direktno kupcu. Tamex posjeduje standarde ISO9000:2008 i 14000:2004, te FSC, kao i federalnuokoli{nu dozvolu.

Izrasli smo u kompaniju evropskog renomea {tosu na{i kupci i prepoznali i ukazali nam povjerenje,a mi to, svakako, `elimo opravdati i zadr`ati.

Proizvode izvozite u vi{e zemalja: Nje-ma~ku, Austriju, Italiju, Sloveniju, [vedskui dr. Da li ste da biste to postigli morali

ulagati u savremenije proizvodne kapacite-te, kako biste dostigli uslove evropskog tr`i-{ta?

- Da biste stekli povjerenje evropskog tr i{ta potre-bno je da imate dobar proizvod, da poka`ete ozbi-ljnost koja se sti~e po{tivanjem ugovora, a da biste toodr`ali i opravdali, potreban je kontinuiran kvalitet,pra}enje svjetskih trendova, a bez ulaganja u savre-mene nove tehnologije to je danas nemogu}e.

Da li ste zadovoljni sada{anjim pozici-oniranjem na tr`i{tu, s obzirom na konku-renciju, ~esto nelojalnu?

- Naravno, ne mo`emo biti zadovoljni sada{njimstanjem na tr`i{tu. Na evropskom tr`i{tu da bisteparirali konkurentima u na{oj bran{i u startu moratera~unati sa nelojalnom konkurencijom. Takvu situ-aciju ~esto nametne i sama dr`ava koja favorizujejedne u odnosu na druge kompanije, ima nekolikoop{te poznatih slu~ajeva. U okru`enju imate jeftini-ju sirovinu dok na{a {umarstva podi`u cijene ne pra-te}i stanje na tr`i{tu.

Moram vam re}i da se nekad i sami upitamo ka-ko opstajemo u ovim okolnostima.

Za kvalitetno funkcionisanje jedne kom-panije i realizaciju budu}ih planova jedanod klju~nih faktora jeste i ljudski potenci-jal. Koliko, po Va{em mi{ljenju, odabir ka-drova zna~i za uspje{an rad kompanije?

- Na{a kompanija je nastala po-slije rata kada nije bilo mogu-}nosti birati kvalificiranu ra-dnu snagu, pa su ogromninapori ulo`eni u educi-ranje kadrova. Na`a-lost, danas se ni{ta ni-je promijenilo i daljeje deficit kvalificira-nih kadrova ne samodrvoprera|iva~kestruke nego i drugihzanimanja.

U ovakvim ote-`anim tr`i{nim i

op}enito kompliciranim privrednim uvjeti-ma, koja bi bio Va{ „recept“ za uspje{nogmenad`era?

- Ja bih se isto dr`ao one stare narodne izreke:„Rad i samo rad“.

Drvna industrija u FBiH i BiH u posljednje vrijemeje suo~ena s problemom odgovaraju}eg zakonoda-vnog okvira. Ovdje, prije svega, mislim na Zakon o{umama, kasnije na Uredbu o {umama, brojne dile-me oko primjene, kasnije stavljanje van snage.

Da li, po Va{em mi{ljenju, dr`ava mo`eobjektivno pru`iti kvalitetniju potporu do-ma}im proizvo|a~ima, konkretno, u drvnojindustriji?

- Ako uzmete u obzir da je drvna industrija jedinaprivredna grana koja ima ve}u pokrivenosti uvoza izvo-zom, te da nema nikakvih podsticajnih mjera za izvoz,a da dr ava jo{ nije usvojila Zakon o {umama, s pra-vom se upitamo ko i na kakav na~in gazduje tim {u-mama. I te kako da dr ava mo`e i mora {to prije dausvoji zakon, te biti oslonac doma}im proizvo|a~imakako u drvnoj tako i u svim drugim granama industrije.

Va{a kompanija je ~lan Skup{tine Privre-dne / Gospodarske komore Federacije BiH.Smatrate li da su dovoljno iskori{tene mo-gu}nosti i nadle`nosti Komore, posebno ka-da su u pitanju promovisanje i za{tita inte-resa doma}ih kompanija?

- Moram Vam sa zadovoljstvom priznatida je u posljednje vrijeme anga`ovanost

P/GKFBiH puno ve}a. Pozdravljam po-zitivne aktivnosti u smislu organi-zovanja privrednih susreta, upo-znavanje sa stanjem na terenu ijo{ niz aktivnosti kako bi se pro-movisali i za{titili interesi doma-}ih kompanija.

Ne{to za kraj!?- @elio bih Vam se zahvaliti

na razgovoru, po`eljeti uspje{anrad, da budete jo{ aktivniji, kao ivi{e ~lanica u P/GKFBiH.

Hvala i Vama.

Taib Ibrelji}

Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 15Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine14

Osnove kvalifikacionogokvira u BiH

Vije}e ministara BiH usvojilo je Osnove kvalifika-

cionog okvira u Bosni i Hercegovini, koje predstavlja-

ju prvi sistemski korak u izgradnji sistema kvalifikaci-

ja baziranog na Evropskom kvalifikacionom okviru

za cjelo`ivotno u~enje.

Evropski kvalifikacioni okvir je evropski referen-

tni okvir za sistemsko vrednovanje obrazovanja i obu-

ke u svakoj ~lanici i potencijalnoj ~lanici Evropske

unije, na osnovu kojeg se vr{i pore|enje obrazovnih

sistema, prvenstveno s aspekta zahtijevanih izlaznih

rezultata obrazovanja.

Tako se omogu}ava intenzivna mobilnost na evrop-

skom tr`i{tu rada, ali i podsti~e institut cjelo`ivotnog

u~enja, {to je jedan od ciljeva Lisabonske strategije za

rast i zapo{ljivost.

Jezgro Evropskog kvalifikacionog okvira sastoji se

od osam zajedni~kih referentnih nivoa u kojima se kla-

sifikuju znanja, vje{tine i kompetencije postignuti kao

ishodi u~enja, te generi~ki obuhvata sve nivoe i tipove

obrazovanja. Djeluje kao sredstvo prepoznavanja, ra-

zumijevanja i upore|ivanja kvalifikacija unutar EU.

Odluke o mjerama neposrednekontrole cijena jestivog ulja

utvr|ivanjem mar`i

Vlada Federacije BiH je donijela Odluku o mje-

rama neposredne kontrole cijena {e}era utvr|iva-

njem mar`i i o izmjeni Odluke o mjerama neposre-

dne kontrole cijena jestivog ulja utvr|ivanjem mar-

`i. Ove odluke rezultat su nastojanja Vlade FBiH

da se zaustavi dalji rast cijena {e}era i ulja.

Prvom odlukom utvr|uje se najvi{a veleprodaj-

na mar`a za {e}er kristal – tarifna oznaka 15,83,

maksimalno osam posto na nabavnu cijenu i najvi-

{a maloprodajna mar`a deset posto na nabavnu ci-

jenu. Pod nabavnom cijenom proizvoda u prometu

na veliko, odnosno na malo, koji obavljaju privre-

dna dru{tva, pravna ili fizi~ka lica, podrazumijeva

se neto fakturna cijena proizvo|a~a, odnosno do-

bavlja~a, uve}ana za zavisne tro{kove.

Prema usvojenoj izmjeni Odluke o mjerama ne-

oposredne kontrole cijena jestivog ulja utvr|iva-

njem mar`i, maloprodajna mar`a na ulje se, sa sa-

da{njih 20 posto, smanjuje na deset posto.

Federalna vlada donijela je odluku o usvajanju Pro-grama utro{ka s kriterijima raspodjele sredstava "Poti-caj za poljoprivredu" utvr|enih Odlukom o privreme-nom finansiranju FBiH za period januar - mart 2011.godine Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodo-privrede i {umarstva. Rije~ je o 12.375.000 KM nami-jenjenih poticanju animalne i biljne poljoprivredneproizvodnje, investicionim projektima i drugim po-dr{kama u ovoj oblasti.

Vlada FBiH je donijela odluku o usvajanju Progra-ma utro{ka sredstava teku}eg transfera "Subvencije @e-ljeznicama FBiH" utvr|enih u skladu sa Odlukom oprivremenom finansiranju FBiH za period januar - martove godine. Rije~ je o ukupno 5,5 miliona KM, od~ega se 5,335 miliona usmjerava Javnom preduze}u@eljeznice FBiH za finansiranje odr`avanja `eljezni-~ke infrastrukture, sufinansiranje obavljanja usluga `e-ljezni~kog putni~kog i kombinovanog saobra}aja.

Program utro{ka sredstava "Poticaj za poljoprivre-

du" utvr|enih prora~unom Federacije BiH sa kriteri-

jima raspodjele za 2010. godinu realiziran je u iznosu

od 55.498.504,20 KM, odnosno 99,94 posto prema

namjeni, zaklju~eno je na sjednici Vlade FBiH.

Odobreno je 2.402 zahtjeva za ruralni razvitak,

1.389 zahtjeva za potporu kapitalnih ulaganja, osam

stru~nih projekata, 100 zahtjeva za potporu skupo-

vima od zna~aja za sektor poljoprivrede, 126 zah-

tjeva za potporu organiziranju poljoprivrednika i

vi{e od 40 zahtjeva koji se odnose na uskla|ivanje

sa legislativom EU, te fondovima EU i na sufinansi-

ranje me|unarodnih stru~nih projekata i pomo}i u

stru~nom obrazovanju.

Obnovljiva energija

Prijedlog zakona o izmjenamai dopunama Zakona o

porezu na dohodak

Vlada FBiH utvrdila je Prijedlog zakona o izmje-

nama i dopunama Zakona o porezu na dohodak i upu-

tila ga u parlamentarnu proceduru na usvajanje po

hitnom postupku. Razlog za to su novi rokovi ut-

vr|eni za postupke povrata prepla}enih poreza na do-

hodak za 2010. godinu, jer se iz objektivnih razloga

ne mogu ispo{tovati va`e}i rokovi.

Budu}i da se postupak povrata prepla}enog pore-

za poreznim obveznicima, koji se provodi po proce-

durama propisanim Zakonom o poreznoj upravi FBiH

i kantonalnim propisima, pokazao slo`enim i dugo-

trajnim, ukazala se potreba hitne izmjene zakonskog

roka za povrat, pa je, umjesto 20. aprila teku}e za

prethodnu godinu, predlo`eno da to bude 31. decem-

bar teku}e godine za prethodnu godinu.

Na ovaj na~in bi se Poreznoj upravi FBiH i nadle-

`nim kantonalnim ministarstvima finansija ostavilo

dovoljno vremena za obradu godi{njih poreznih pri-

java, kontrolu dostavljene dokumentacije o poreznim

olak{icama i za dono{enje rje{enja o utvr|ivanju pra-

va na povrat poreza. Time bi i nadle`na kantonalna

ministarstva finansija imala dovoljno vremena za re-

alizaciju povrata.

Vlada FBiH je prihvatila predlo`ene izmjene i

dopune Uredbe o kori{tenju obnovljivih izvora ener-

gije i kogeneracije (OIEiK), koje imaju za cilj otkla-

njanje uo~enih nedostataka i stvaranje preduvjeta

za prakti~nu primjenu uredbe. Predvi|eno je da po-

slove koordinacije izmedu proizvo|a~a, snabdjeva-

~a i potro{a~a elektri~ne energije iz obnovljivih izvo-

ra vr{i operator za OIEiK. Budu}i da za njegovo for-

miranje nisu stvoreni svi potrebni preduvjeti, a uzi-

maju}i u obzir potrebu za uspostavu sistema kori-

{tenja obnovljivih izvora energije i kogeneracije,

neophodno je izmijeniti i dopuniti rje{enja u posto-

je}oj uredbi. Prije svega, to se odnosi na izmjene

odre|enih definicija, radi bli`eg i preciznijeg odre-

|enja pojmova za primjenu Uredbe.

Tako|er su korigovani tarifni koeficijenti za so-

larnu energiju i biomasu, imaju}i u vidu da je razvoj

savremenih tehnologija pojeftinio proizvodnju so-

larnih }elija i druge opreme za solarne elektrane, {to

smanjuje i investicione tro{kove. Koeficijenti za bi-

omasu su neznatno pove}ani iz razloga {to nije po-

kazan interes investitora za ulaganje u ovaj vid

obnovljivog izvora energije po ranijim koeficijen-

tima, a njegovo kori{tenje ima va`nu ulogu u uku-

pnom sustavu kori{tenja OIE u Federaciji BiH.

Izmjenama i dopunama se precizira i odobrava-

nje naknade za ovu godinu do uspostave operatora

za OIEiK.

Odluke o usvajanju programa

Na poljoprivredu utro{eno55.498.504,20 KM

Predstavnici poreskih uprava Srbije, Slovenije,

Crne Gore, te BiH, tj. Republike Srpske i Federacije

BiH potpisali su u Beogradu sporazum o saradnji

koji }e omogu}iti bolju razmjenu podataka, sprje-

~avanje poreske utaje i smanjenje sive ekonomije.

Sporazum }e utvrditi budu}u saradnju na razmjeni

informacija, na stru~nom usavr{avanju, edukaciji i

dobroj praksi koje uprave imaju i moraju da razmje-

njuju, kako bi se popravio kvalitet rada, a radi gra-

|ana i privrede zemalja regiona.

Saradnju podr`ava i Me|unarodna organizacija

poreskih uprava.

Predstavnici poreskih uprava iz regiona izrazili

su zadovoljstvo potpisanim sporazumom i ocijenili

da on predstavlja dobru formalno-pravnu osnovu za

budu}u saradnju i razmjenu informacija.

Sporazum o saradnji

Pripremila: Mira IDRIZOVI]m.idrizovic@kfbih.com

ZAKONI I PROPISI ZAKONI I PROPISI

Federalna vlada donijela je Uredbu o posebnim

naknadama koje se pla}aju pri registraciji motornih

vozila. Naknade iznose 15 KM za osobni automo-

bil, 60 KM za autobus, 90 KM za teretni automobil,

30 KM za kombinirani automobil, {est KM za mo-

ped, deset KM za motocikl, 25 KM za radni stroj, 30

KM za radno vozilo i deset KM za traktor.

Uredba o posebnim naknadama koje se pla}aju priregistraciji motornih vozila

Privredna / Gospodarska komora Federacije BiH je i ove godine planirala da sa privrednim subjekti-ma iz BiH organizira u~e{}e na Me|unarodnom op}em sajmu u Pri{tini, u okviru dogovorenih akti-vnosti nosilaca zajedni~kih poslova po projektima komora u BiH. Ovo je {esti put da Komora organi-zira kolektivni nastup bh. preduze}a na pomenutom sajmu.

Pozivamo sve zainteresirane privrednike da u~estvuju u promociji privrede BiH i budu izlaga~i ili~lanovi privredne delegacije na

ME\UNARODNOM OP]EM SAJMU - PRI[TINA 2011.

8 - 11. JUNA 2011. GODINE

Rok za prijavu je 6. maj 2011. godine.Me|unarodni sajam u Pri{tini organizira Privredna komora Kosova, u saradnji sa Ministarstvom

trgovine i industrije Kosova.Cijena standardno ure|enog {tanda je 75 EUR-a/m2.Za sve detaljnije informacije obratite se kontakt osobama: [emsa Alimanovi}, tel: 033/220 760, faks: 033

217 783, e-mail: s.alimanovic@kfbih.com i Lejla Sadikovi}, tel: 033/211 280, e-mail: l.sadikovic@kfbih.com[. A.

JAVNI POZIV

Kantonalnim fondovima za za{titu okoli{a, odno-

sno kantonalnim vladama gdje ti fondovi nisu uspos-

tavljeni, pripada 70 posto, a Federalnom fondu za

za{titu okoli{a 30 posto ovako napla}enih naknada.

Kantoni i op}ine svoje propise iz ove oblasti moraju

usaglasiti s Uredbom u roku od {est mjeseci.

Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 17Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine16

AGENCIJA ZA STATISTIKU BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNI ZAVOD ZA STATISTIKU

Zaposleni po djelatnostimau januaru

U januaru 2011. broj zaposlenih kod pravnih licau BiH iznosio je 696.190, a od toga 283.211 `ena. Uodnosu na decembar 2010. broj ukupno zaposlenihkod pravnih lica smanjio se za 0,4%, dok se brojzaposlenih `ena smanjio za 0,5%.

Nezaposlenost

U januaru 2011. broj osoba koje se vode kao ne-zaposlene u BiH iznosio je 526.686 i pove}ao se za2,1%, a broj nezaposlenih `ena pove}ao se za 0,7%u odnosu na decembar 2009. godine. Stopa registro-vane nezaposlenosti u januaru 2011. iznosi 42,4%,a za `ene 47,8%.

Indeks potroša~kihcijena

Mjese~na inflacija u januaru 2011. godine u BiHbila je 1,5%, dok je u februaru 2011. godine bila0,7%.

Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potro{-nje, u januaru 2011. godine u odnosu na decembar2010. najvi{e su porasle cijene u odjeljku Alkohol-na pi}a i duhan - za 8,7%, Hrana i bezalkoholna pi}a- za 1,6% i Prijevoz - za 1,5%, dok su u februaru2011. godine u odnosu na prethodni mjesec najvi{eporasle cijene u odjeljku Hrana i bezalkoholna pi-}a, za 1,6%, Prijevoz - za 0,7% i Stanovanje, elektri-~na energija, plin i drugi energenti - za 0,6%.

Rast cijena u januaru u odnosu na decembar jevelikim dijelom nastao zbog vi{ih cijena u grupiduhana, za 12,0% (zbog vi{ih cijena doma}ih ciga-reta za 16,4% i uvoznih cigareta za 4,8%), zatim ugrupi hrane, za 1,8% (zbog vi{ih cijena povr}a za7,7%, hljeba i `itarica za 2,5%, vo}a za 2,5%, {e}e-ra, d`ema, meda i drugih konditorskih proizvoda za2,4%, masti i ulja za 1,5%), te goriva i maziva, za2,8%. U februaru u odnosu na januar najvi{e su po-rasle cijene u grupi hrane, za 1,6% (zbog vi{ih cije-na hljeba i `itarica za 4,3%, povr}a za 2,9%, vo}a za2,2% i {e}era, d`ema, meda i drugih konditorskihproizvoda za 1,7%), zatim u grupi vodosnabdijeva-nje i druge komunalne usluge za 4,5% (zbog vi{ihcijena vodosnabdijevanja za 6,3% i komunalnihusluga za 1,3%), te goriva i maziva, za 1,5%.

Godi{nja inflacija u BiH

U januaru 2011. godine u BiH godi{nja inflaci-ja je bila 2,7%, dok je u februaru 2011. godine bila3,3%.

Na godi{njem nivou, najve}i op}i rast cijena uBiH u januaru 2011. godine, u odnosu na januar2010. godine, zabilje`ili su odjeljci Alkoholna pi-}a i duhan za 8,4%, Prijevoz za 6%, Komunikacijeza 5,9% i Hrana i bezalkoholna pi}a za 4,6%, doksu u februaru 2011. godine u odnosu februar 2010.godine isti odjeljci zabilje`ili najve}i rast cijena ito: Alkoholna pi}a i duhan za 8,4%, Prijevoz za6,7%, Hrana i bezalkoholna pi}a 6,0% i Komuni-kacije za 5,9%.

U zemljama regije zabilje`ene su stope inflacijena godi{njem nivou i to u januaru 2011. godine: uSloveniji 1,8%, Hrvatskoj 1,9% i Srbiji 11,2%, a ufebruaru 2011. godine: u Sloveniji 1,4%, Hrvatskoj2,2% i Srbiji 12,6%.

Zaposlenost

U januaru 2011. godine ukupan broj zaposlenih u Fede-raciji BiH iznosio je 440.461, {to predstavlja pove}anje za0,01% u odnosu na decembar 2010. godine.

U odnosu na godi{nji prosjek broja zaposlenih u 2010.godini do{lo je do pove}anja za 0,3%.

Indeksi industrijskeproizvodnje

Industrijska proizvodnja u FBiH u februaru 2011. godi-ne u odnosu na prosje~nu mjese~nu proizvodnju iz 2010.godine manja je za 5,6%, a u odnosu na proizvodnju iz istogmjeseca pro{le godine ve}a je za 4,9%, dok je u odnosu najanuar ove godine ve}a za 0,3%.

Ukupna industrijska proizvodnja u periodu januar - fe-bruar 2011. godine u odnosu na isti period 2010. godineve}a je za 6,8%, u podru~ju Va|enje ruda i kamena ve}a jeza 9,1%, u podru~ju Prera|iva~ka industrija ve}a je za 9,1%i u podru~ju Proizvodnja i snabdijevanje elektri~nom ener-gijom, gasom i vodom ve}a je za 1,8%.

Prema glavnim industrijskim grupacijama industrijskihproizvoda, u februaru 2011. godine u odnosu na proizvo-dnju iz februara 2010. godine, proizvodnja bilje`i pove}anjeintermedijarnih proizvoda, osim energije, za 13,4%, kapital-nih proizvoda za 23,8% i netrajnih proizvoda za {iroku po-tro{nju za 7,9%, dok je zabilje`eno smanjenje energije za0,7% i trajnih proizvoda za {iroku potro{nju za 3,2%.

Indeksi potro{a~kihcijena

Ukupan indeks potro{a~kih cijena u januaru 2011. godi-ne vi{i je za 1,4% u odnosu na prethodni mjesec.

Posmatrano po odjeljcima COICOP klasifikacije (Clas-sification of Individual Consuption by Purpose), rast cijenaregistrovan je u odjeljku Alkoholna pi}a i duhan za 9,5%,Hrana i bezalkoholna pi}a za 1,8%, Prevoz za 1,6%, Komu-nikacije za 1,3%, Restorani i hoteli za 0,9%, Stanovanje,elektri~na energija, plin i drugi energenti za 0,3% i Ostaladobra i usluge za 0,1%.

U odjeljku Zdravstvo cijene su ni`e za 0,3% i u odjeljkuOdje}a i obu}a za 0,1%. U ostalim odjeljcima cijene se nisumijenjale u ovom mjesecu.

Ukupan indeks potro{a~kih cijena u januaru 2011. godi-ne je vi{i za 2,6% u odnosu na prosjek 2010. godine i za2,6% u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

Prosje~na neto pla}aza januar

Prosje~na mjese~na ispla}ena neto pla}a po zaposlenomza januar 2011. godine, u FBiH, iznosila je 810,55 KM, {toje nominalno manje za 2,0% u odnosu na decembar 2010.godine i vi{a je nominalno za 2,1% u odnosu na isti mjesecprethodne godine.

Bruto pla}a za januar

Prosje~na mjese~na ispla}ena bruto pla}a po zaposle-nom za januar 2011. godine, u FBiH, iznosila je 1234,18KM, {to je nominalno manje za 2,0% u odnosu na decembar2010. godine, a nominalno vi{e za 2,3% u odnosu na istimjesec prethodne godine.

Prosje~ne godi{nje ispla}eneneto pla}e za 2010. godinu

U 2010. godini najve}i godi{nji prosjek ispla}e-ne neto pla}e u BiH iskazan je u sektoru finansijskoposredovanje i to u iznosu od 1277 KM, a najmanjiu sektoru gra|evinarstvo i iznosio je 524 KM.

Prosje~ne mjese~neispla}ene neto pla}e

Prosje~na mjese~na ispla}ena neto pla}a po za-poslenome kod pravnih lica u BiH za januar 2011.iznosila je 807 KM, {to pokazuje nominalni pad za1,4% u odnosu na decembar 2010. godine, a u odno-su na isti mjesec pro{le godine nominalno je vi{aza 2,2%.

Prosje~ne mjese~nebruto pla}e

Prosje~na mjese~na bruto pla}a po zaposlenomekod pravnih lica u BiH za januar 2011. iznosila je1.232 KM, {to pokazuje nominalni pad za 1,4% uodnosu na decembar 2010. godine, a u odnosu naisti mjesec pro{le godine nominalno je vi{a za 2,4%.

Indeksi cijena proizvo|a~aindustrijskih proizvoda

Ukupan indeks cijena proizvo|a~a industrijskih proizvo-da u februaru 2011. godine u FBiH vi{i je za 0,5% u odnosuna prethodni mjesec.

Posmatrano prema glavnim industrijskim grupacijama,indeks cijena energije je vi{i za 1,1%, a intermedijarnih proi-zvoda, osim energije, i netrajnih proizvoda za {iroku potro{-nju za 0,4%.

Pad indeksa cijena registriran je kod kapitalnih proizvo-da za 0,4%. U grupacij trajni proizvodi za {iroku potro{njunije se mijenjao u ovom mjesecu.

Posmatrano prema podru~jima KD-a, indeks cijena jevi{i u podru~ju Va|enja ruda i kamena i to za 2,5%, a upodru~ju Prera|iva~ke industrije za 0,3%.

U podru~ju Proizvodnje i snabdijevanja elektri~nom ener-gijom, gasom i vodom indeks cijena se nije mijenjao u ovommjesecu.

Posmatrano po oblastima, rast indeksa cijena je registri-ran kod Proizvodnje ostalih saobra}ajnih sredstava za 3,5%,Va|enja uglja i lignita; va|enja treseta za 2,6%, Va|enjaostalih ruda i kamena za 2,5%, Proizvodnje prehrambenihproizvoda i pi}a za 1,6%, Prerade drveta i proizvoda oddrveta i plute osim namje{taja; proizvodnje predmeta odslame i pletarskih materijala za 1,0%, Proizvodnje koksa,derivata nafte i nuklearnog goriva za 0,9%, Proizvodnjeproizvoda od gume i plasti~nih masa za 0,2%, [tavljenja iobrade ko`e; proizvodnje kofera, ru~nih torbi, sedlarskih isara~kih proizvoda i obu}e, Proizvodnje ostalih proizvodaod nemetalnih minerala i Proizvodnje namje{taja, ostale pre-ra|iva~ke industrije, d.n. za 0,1%.

Pad indeksa cijena registriran je kod Proizvodnje kancela-rijskih ma{ina i ra~unara (kompjutera) za 5,1%, Proizvodnjemetalnih proizvoda, osim ma{ina i opreme za 1,7%, Proizvo-dnje baznih metala za 1,6%, Proizvodnje elektri~nih ma{ina iaparata d.n. za 1,5%, Recikla`e za 1,0%, Izdava~ke djelatnosti,{tampanja i umno`avanja (reprodukcije) snimljenih zapisa za0,5%, Proizvodnje celuloze, papira i proizvoda od papira i Proi-zvodnje kemikalija i kemijskih proizvoda za 0,2%. U ostalimoblastima indeksi cijena se nisu mijenjali u ovom mjesecu.

Ukupan indeks cijena proizvo|a~a industrijskih proizvo-da u februaru 2011. godine vi{i je za 4,2% u odnosu na istimjesec prethodne godine, a u odnosu na decembar 2010.godine vi{i je za 1,9%.

Za dva mjeseca ove u odnosu na isti period prethodnegodine ukupan indeks cijena proizvo|a~a industrijskih proi-zvoda je vi{i za 4%, a u posljednjih dvanaest u odnosu naprethodnih dvanaest mjeseci je vi{i za 1,3%.

Ukupan indeks cijena proizvo|a~a industrijskih proizvo-da u februaru 2011. godine vi{i je za 4,5% u odnosu naprosje~an indeks iz 2010. godine.

Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 19Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine18

Oznake

Klju~ni izvor informacijao proizvodu

Oznake su svuda oko nas!

Ozna~avanje je bitno tr`i{no oru|e koje bi trebalo bitivi|eno kao integralni dio komunikacije izme|u proizvo-|a~a i potro{a~a. Deklaracije i oznake na proizvodimaproizvo|a~ima pru`aju sredstvo kojim propu{taju osno-vne informacije o proizvodu, kao i ostale korisne infor-macije. Tako|e, kada se koristi efikasno i odgovorno,deklariranje i ozna~avanje proizvo|a~u pru`a mogu}nostza isticanje prednosti njihovog proizvoda u pore|enju sakonkurencijom.

Deklaracije i oznake potro{a~u omogu}avaju prav-ljenje najboljeg i najsigurnijeg mogu}eg izbora na osno-vu informacija koje obja{njavaju prirodu i karakteristi-ke proizvoda.

U Evropskoj uniji trenutno je na snazi mnogo propisa ipravila na evropskom i nacionalnim nivoima u pogleduop}eg ozna~avanja, pakiranja i reklamiranja prehrambenihi ostalih proizvoda. Istovremeno je u EU u toku dosta de-bata o pravilnom kori{tenju oznaka i najboljim parametri-ma za ozna~avanje.

Ozna~avanje proizvoda propisano je isklju~ivo radi za-{tite zdravlja potro{a~a i slu`i da informi{e o onome {to sekupuje, a op}e pravilo ozna~avanja ka`e da potro{a~ nesmije biti prevaren ili doveden u zabludu.

Odgovornost za proizvod jeste uvijek na osobama kojeproizvod stavljaju na tr`i{te.

Istra`ivanja provedena u EU utvrdila su da, iako pos-toji vi{e na~ina ozna~avanja, ljudi prepoznaju oznake i ko-riste ih pri dono{enju odluke o kupovini prehrambenihproizvoda. Nijemci, Ma|ari, Poljaci i [ve|ani uglavnomprovjeravaju tablicu nutritivnih vrijednosti koja sadr`i ~i-njenice o nivou hranjivih sastojaka, kalorija, holesterola imasno}a, dok potro{a~i u Francuskoj i Velikoj Britanijiprovjeravaju sastav preporu~enih dnevnih koli~ina pojedi-nih sastojaka u prehrambenim proizvodima (RDA).

Najvi{i nivo svijesti o postojanju bilo kakvog oblikaozna~avanja prehrambenih proizvoda pokazali su [ve|ani(95%). Tamo{nji potro{a~i koriste op}epoznati logo kojimse ozna~avaju zdraviji proizvodi u nekoj od prehrambenihkategorija, a oko 61 posto potro{a~a u ovoj zemlji tra`i idodatne oblike informisanja.

Istra`ivanje tako|e pokazuje da ve}ina evropskih po-tro{a~a razumije postoje}i sistem ozna~avanja, te da okopolovine njih mo`e uspje{no protuma~iti sve RDA infor-macije.

Strate{ki cilj EU jeste imati sveobuhvatan pristup ozna-~avanju koji:

• pru`a potro{a~u neophodne informacije za dono{enjesigurnog i zdravog izbora,

• kreira konkurentsko tr`i{no okru`enje u kojem dina-mi~ni, efikasni i inovativni proizvo|a~i mogu izvu}i punukorist od ozna~avanja pri prodaji njihovih proizvoda,

• jeste konzistentan, koherentan i transparentan,• kreira zajedni~ki okvir i pravila kako bi se otklonile

barijere za slobodnu cirkulaciju dobara. Ozna~avanje prehrambenih proizvoda

OZNAKA SIROVINSKOG SASTAVA najva`niji je iobavezni dio svakog proizvoda, izuzev sira, maslaca, gazira-ne vode, te proizvoda od jednog sastojka (npr. so, mlijeko).

Sirovinski sastav mora biti vidljivo otisnut na donjem di-jelu prednje strane etikete, za koji je propisana i odre|enaveli~ina slova. Nakon navo|enja sirovina (npr. narezana ja-buka, sirup, modificirani {krob), slijedi nabrajanje aditiva (npr.prirodna aroma, konzervans i umjetna boja). U slu~aju proi-zvoda poput {pageta sa paradajz-sosom i svi sastojci sosa,tako|e, moraju biti navedeni.

Prisustva kinina i kofeina moraju biti jasno nazna~eni.Ukoliko kofeina ima vi{e od 150mg/l, proizvod mora sadr`a-vati poruku upozorenja o visokom kofeinskom prisustvu.

Deklarirani sirovinski sastav obvezuje proizvo|a~a na us-taljeni kvalitet. Ako nakon izvjesnog vremena do|e do pro-mjene kvalitete, a laboratorija to utvrdi, to se mo`e tretirati kaopoku{aj namjernog ru{enja vrijednosti proizvoda zbog mate-rijalne koristi - {to se smatra poku{ajem falsificiranja.

Po propisima EU, deklaracija mora obavezno sadr`ati i he-mijski sastav proizvoda, te njegovu kalorijsku vrijednost.

Dijetetski proizvodi imaju i posebne zahtjeve u pogleduetiketiranja. Tu su, prije svega, definicije pojmova "light","strong", "high", "low" itd, a propisani su uslovi koje trebazadovoljiti da bi se takav podnaslov uop}e mogao staviti naproizvod.

Natural ozna~ava proizvod dobiven od posve prirodnihsirovina. Ako u bilo kojem elementu etikete sadr`aj ne odgo-vara navodima, proizvo|a~ snosi odgovornost, odnosno tose smatra prevarom potro{a~a.

Dje~ija i dojena~ka hrana mora zadovoljiti stroga pravilaiz Pravilnika o kvalitetu dijetetskih pripravaka. Na deklaracijitakve hrane se mora nalaziti i dodatak koji se odnosi na dopu-{tena sredstva (aditive) i druge tvari, zatim uputstvo kako sehrana priprema, u kojem se omjeru mije{a i na kojoj tempera-turi se grije prije davanja obroka djeci. Strogo je odre|ena iilustracija na ambala`i kako potro{a~i ne bi bili dovedeni uzabludu.

Etikete na prehrambenim proizvodima, koji su namijenje-ni izvozu u zemlje EU-a, moraju sadr`avati podatke koji suistiniti i rezultat hemijske analize ili kompjutorske simulacijena jednom od poznatih softverskih programa.

NUTRITIVNI DIO daje detaljnji uvid o hranjivoj vrije-

dnosti onoga {to se stavlja u organizam i naro~ito je koristandijabeti~arima, sporta{ima, trudnicama.

Nutritivni dio etiketa mo`e biti manje ili vi{e op{iran. Po-nekad se tra`i specifikacija masnih kiselina, ugljikohidrata ili

drugih sastojaka hrane. Kod proteinskih dodataka za bodybuildere, nu`na je specifikacija aminokiselina i pojedinih ma-sno}a.

Postoje i razna druga upozorenja na etiketama proizvo-da poput ovih: "ne sadr`i gluten" ili "nema laktoze" i sl. Nekenamirnice sadr`e alergene (jagode, kikiriki, soja) i one naetiketama moraju imati upozorenje.

Na oznaci za sireve deklarira se vrsta mlijeka od kojegje dobiven (ako je rije~ o smjesi, treba navesti sastav),koli~ina mlije~ne masti, koli~ina kolestrola, da li je fermen-tiran ili ne i {to je sve dodano. Ako sir nije dobiven priro-dnim procesom ve} raznim starter kulturama, nazna~avase da je "imitacija".

Kod vo}nih sokova, tako|e, postoji nekoliko mogu}nostiozna~avanja: gust, rijedak, gaziran i negaziran. Ako se zabo-ravi oznaka, proizvod se smatra falsifikovanim. Dakle, nijeva`no samo {to pi{e, ve} i ono {to ne pi{e, a trebalo je bitinapisano!

Ako pi{e da je sok "100% prirodan", onda ni{ta ne smijebiti dodano, pa ni {e}er, arome i boje. Ukoliko na soku pi{e"zasla|en", mora se navesti kojim sladilom.

Svi propisi za vo}ne sokove vrijede i za povrtne. Naziv|us (juice) daje se samo 100% prirodnim sokovima. Sveostalo su vo}ni napici. Ako je sok na~injen od vi{e vrsta vo}a,mo`e nositi naziv koktel (cocktail), ali moraju biti navedenesve vrste vo}a po koli~inskom redoslijedu.

Proizvo|a~i mogu pru`iti i dodatne informacije koje mo-raju biti precizne, ali ne smiju obmanjivati potro{a~e niti tvrdi-ti da proizvod mo`e sprije~iti ili lije~iti oboljenja.

Ostali proizvodi

Kad je rije~ o neprehrambenim proizvodima (deterd`ent,kozmetika, boje, igra~ke, elektri~ni aparati itd), potro{a~iEU insistiraju na sigurnosti, te odluku o kupovini donoseupravo na osnovu sigurnosnih parametara. Propisi EU zatakve proizvode zahtijevaju sigurnosno ozna~avanje (sim-bole i fraze o sigurnosti, sastav i informacije koje se ti~uokoli{a). Direktiva o sigurnosti proizvoda obavezuje proi-zvo|a~e i distributere da kupcima pru`e jasno razumljiveinformacije o sigurnosti. Kozmeti~ki proizvodi moraju sa-dr`avati podatke o sastojcima u skladu sa me|unarodnomnomenklaturom (INCI), uz opise pojedinih materija, te`ini ikoli~ini, minimalnom roku trajanja nakon otvaranja proi-zvoda, predostro`nosti pri upotrebi, te podatke o ne`eljenimefektima kori{tenja proizvoda. Proizvodi za sun~anje mora-ju biti jasnije ozna~eni, {to podrazumijeva standardnu UVAoznaku, standardizirane odredbe za opis nivoa za{tite i nesmiju imati tvrdnje koje dovode u zabludu poput tvrdnje“totalna za{tita“.

Zahtjevi ozna~avanja a`uriraju se u skladu sa nau~nimotkri}ima i o~ekivanjima potro{a~a.

Proizvodi u EU na pakovanju sadr`e

sljede}e informacije:

1. ime pod kojim se proizvod prodaje,2. listu sastojaka i podatke o alergenima,3. koli~inu odre|enih sastojaka,4. neto koli~inu,5. datum / minimum trajanja,6. posebne instrukcije o ~uvanju ili uslovima kori{tenja,7. ime / poslovno ime proizvo|a~a ili pakovatelja ili prodava~a,8. mjesto porijekla prehrambenog proizvoda, ukoliko od-

sustvo mo`e zbuniti potro{a~e,

9. uputstvo za upotrebu gdje je neophodno,10. deklariranu aktuelnu ja~ina na pi}ima sa vi{e od 1,2%

alkohola,11. jasno nazna~eno ukoliko hrana sadr`i GMO. Ekolo{ka oznaka je znak da je proizvod provjeren

prema odre|enim ekolo{kim standardima. On kupce os-vje{tava da i na taj na~in mogu sudjelovati u za{titi oko-li{a, osim uobi~ajenog na~ina o~uvanja okoli{a, kao {toje npr. razvrstavanje otpada. Proizvod s ekooznakom neugro`ava okoli{ niti pri proizvodnji niti pri upotrebi.Ekolo{ku oznaku mo`emo na}i na svim proizvodima,osim na hrani.

Oznaka dodatka u hrani, tj. aditiva u EU je E. Evrop-ska shema E numerisanja prati Me|unarodni sistem nu-merisanja (INS).

Podjela aditiva:

1. Antioksidansi i sinergisti antioksidansa,2. Konzervansi,3. Arome,4. Poja~iva~i arome,5. Emulgatori, zgu{njiva~i, +sredstva za vezivanje i

sredstva za eliranje,6. Bojila,7. Sredstva za zasla|ivanje (sladila),8. Kiseline,9. Baze,10. Soli,11. Enzimski preparati,12. Sredstva za neutralizaciju,13. Pomo}na sredstva u proizvodnji (sredstva za spre~a-

vanje pjenu{anja, katalizatori, sredstva za bistrenje, filtrisanje i apsorpciju, sredstva za smrzavanje, deterd`enti),

14. Ostali aditivi. Klasifikacija aditiva:

E100–E199 (bojila),E200–E299 (sredstva za konzerviranje),E300–E399 (antioksidanti i regulatori kiselosti),E400–E499 (emulgatori, stabilizatori i zgu{njiva~i),E500–E599 (regulatori kiselosti, sredstva protiv zgrudnja-

vanja, kiseline, baze, soli),E600–E699 (poja~iva~i aroma),E700–E799 (antibiotici),E900–E999 (mje{avine, zasla|iva~i, sredstva za glaziranje),E1000–E1999 (hemijski dodaci, emulgatori, stabilizatori).

Bosna i Hercegovina }e prije ulaska u EU morati uskladitisvoje propise sa propisima EU u rokovima koji su definisaniSporazumom o stabilizaciji i pridru`ivanju, tj. morat }e uskla-|ivanjem nacionalnog zakonodavstva osigurati za{titu eko-nomskih interesa potro{a~a, op}u sigurnost proizvoda kojugarantuje EU, oja~ati sistem nadzora tr`i{ta i ja~ati rad udru`e-nja za za{titu potro{a~a.

Proizvo|a~i }e se morati pona{ati u skladu s propisima, akupci u BiH }e biti sigurniji i bolje informisani o tome {takupuju. Ono {to ve} sada stanovnici BiH mogu uraditi jesteda nau~e i steknu naviku ~itanja oznaka na proizvodima, kakobi donosili „zdravije“ odluke pri kupovini.

Pripremila: M. IDRIZOVI]

EVROPSKA UNIJA EVROPSKA UNIJA

Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine20

Specijalno izdanje “Poslovnih novina” pod nazivom“100 najve}ih u BiH” sredinom ove godine }e objaviti rang-liste najuspje{nijih velikih, srednjih i malih

kompanija u BiH. Rang-liste tradicionalno se prave premaukupnom prihodu, neto dobiti, izvozu i investicijama, to sukriteriji i za srednja i mala preduze}a, sve s ciljem da {to vi{enjih ima priliku da poka`e svoje rezultate.

Rije~ je o projektu koji je iz godine u godinu sve respe-ktabilniji i sve vi{e ja~a poziciju va`nog izvora informa-cija u bh. privredi. Kao takav prepoznat je u BiH, pa gacitiraju mediji u dr`avi i regiji, kao i brojne doma}e istrane organizacije, ambasade, revizorske ku}e i drugi.Brojne bh. kompanije koriste svoju poziciju na rang-listi„100 najve}ih u BiH“ kao zna~ajnu referencu.

Kako se rang-lista pravi na osnovu podataka koje dos-tavljaju firme, pozivamo Vas da i ove godine u~estvujetei po{aljete ispunjen anketni list koji se mo`e na}i na webstranici: www.privrednastampa.biz. Uvr{tavanje na rang-listu je besplatno, a lista se objavljuje u izdanju “Poslo-

vnih novina - 100 najve}ih u BiH” koje izlazi u julu, kada}e se dodjeljivati i priznanja najboljima na sve~anoj cere-moniji, uz medijsku pa`nju.

Dugogodi{nji partneri na projektu su: Asocijacija po-slodavaca Bosne i Hercegovine, Vanjskotrgovinska/Spo-ljnotrgovinska komora BiH, Privredna/Gospodarska ko-mora FBiH, te kantonalne komore, Federalno ministar-stvo razvoja, poduzetni{tva i obrta, a o~ekujemo i po-dr{ku Privredne komore RS, koja je bila partner i prote-klih godina.

Jedinstvene karakteristike Projekta „100 najve}ih uBiH“ su tradicija, kredibilitet, objektivnost - jer se rangi-ranje vr{i na osnovu jasno definisanih kriterija; transpa-

rentnost - jer se rang-liste sa svim podacima objavljuju uspecijalnom izdanju Poslovnih novina; kao i dostupnost

- jer se daju jednake {anse svim privrednim subjektima dau~estvuju u izboru tako {to svaka firma koja `eli da buderangirana mo`e popuniti anketni listi} i dostaviti svojepodatke Poslovnim novinama do 10. maja ove godine.

Sa sve~ane ceremonije izbora ”100 najve}ih u BiH” u julu 2010.