Amruševa 11/II, 10000 Zagreb, CroatiaTel: +385 1 48 10 264; Fax: +385 1 48 10 263; E-mail: idiz@idi.hr 1

Glasnik Instituta4/2015.

UvodnikPred vama je Glasnik IDIZ-a za 2015. godinu u kojem ćete moći čitati o našim aktivnostima u protekloj godini. IDIZ kao najstarija sociologijska znanstveno-istraživačka institucija u Hrvatskoj teži znanstvenoj izvrsnosti, prepo-znatljivosti i vidljivosti u nacionalnim i internacionalnim okvirima. U Glasniku vam donosimo pregled domaćih i međunarodnih projekata koji su se provodili tijekom 2015. godine. Osam projekata financirano je sredstvima iz Programskog ugovora između Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i Instituta. Također, u protekloj su nam godini odobrena dva nova kompetitivna projekta Hrvatske zaklade za znanost, a riječ je o istraživačkom pro-jektu „Znanstvena aktivnost, suradnja i orijentacija istraživanja u društvenim znanostima u Hrvatskoj i ostalim postsocijalističkim europskim zemljama (RACOSS)“ voditeljice prof. dr. sc. Marije Maje Jokić i us-postavnom projektu „Obrazovne aspiracije učenika u prijelaznim razdobljima hrvatskog osnovnoškol-skog obrazovanja: priroda, odrednice i promjene (COBRAS)“ voditelja dr. sc. Borisa Jokića. Oba projekta vam pobliže predstavljamo u nastavku Glasnika. U pro-tekloj godini je završen četverogodišnji projekt Hrvat-ske zaklade za znanost „Socijalni identiteti, pristup visokom obrazovanju i odabir studija“ i tim je po-vodom održan okrugli stol pod nazivom „Socijalna di-menzija visokog obrazovanja u Hrvatskoj – izazovi i perspektive“ koji je okupio stručnjake i predstavnike relevantnih institucija u području visokog obrazovanja. Od međunarodnih projekata započetih u 2015-oj godini valja istaknuti istraživački projekt „Nove paradigme u istraživanju održivosti – zelene ekonomije i dobro-bit mladih“ koji je sufinanciran sredstvima iz Europskog socijalnog fonda. U nastavku vam donosimo intervju s

voditeljem projekta dr. sc. Brankom Ančićem. U cilju ja-čanja znanstvene izvrsnosti i međunarodne vidljivosti Instituta, 2015. godine oformljena su tri nova istraživač-ka centra kao posebne jedinice unutar IDIZ-a: Centar za istraživanje društvenih nejednakosti i održivosti (CIDNO), Centar za istraživanje znanosti i prostora (CIZIP) i Centar za omladinska i rodna istraživanja (CORI) te su se tako pridružili već postojećem Centru za istraživanje i razvoj obrazovanja (CIRO) koji djeluje od 2001. godine. Institut njeguje intenzivnu međuna-rodnu suradnju članstvom u renomiranim udruženjima i organizacijama koje se bave sociologijskim i srodnim istraživanjima. Tako je od 2015. godine IDIZ primljen u članstvo Europskog sociološkog društva, a od iste je godine IDIZ, odnosno njegova sastavnica Centar za istra-živanje i razvoj obrazovanja (CIRO), kao jedan od osniva-ča Hrvatskog udruženja za obrazovna istraživanja, nacionalne udruge u području odgoja i obrazovanja, postao članom Europskog udruženja za obrazov-na istraživanja (European Educational Research Association – EERA). Također, u protekloj se godini nastavila uspješna suradnja i članstvo IDIZ-ova Centra za istraživanje i razvoj obrazovanja u Mreži centara za obrazovne politike (eng. NEPC), a jednako tako i su-radnja IDIZ-ova Centra za omladinska i rodna istraživanja unutar GOOD inicijative, čiji je Centar jedan od koordi-natora i koja se zalaže za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u odgojno-obrazov-ne institucije. U svrhu promicanja vidljivosti i utjecaja u znanstvenoj zajednici na nacionalnoj i globalnoj razini, od ove je godine uvedena još jedna novost, a to je Re-pozitorij IDIZ-a pomoću kojeg je moguće pretraživati radove djelatnica i djelatnika Instituta od 2007. godine na ovamo. Repozitorij je dostupan na Institutskim mrež-nim stranicama http://idiprints.knjiznica.idi.hr/. Istaknuli

Amruševa 11/II, 10000 Zagreb, CroatiaTel: +385 1 48 10 264; Fax: +385 1 48 10 263; E-mail: idiz@idi.hr2

smo samo dio aktivnosti koje su obilježile 2015. godinu. Pozivamo vas da prolistate stranice Glasnika i informirate se o svim projektima na kojima smo u protekloj godini surađivali, o događanjima koja smo (su)organizirali i na kojima smo sudjelovali, kao i o međunarodnoj razmje-ni naših istraživačica i istraživača koji su s nama podijelili svoja dragocjena iskustva. U Glasniku vam donosimo i podatke o izdavačkoj djelatnosti Instituta za 2015-u go-dinu te vam kao i ranijih godina pobliže predstavljamo Institutska izdanja, od kojih je većina u cijelosti dostupna putem naših mrežnih stranica. Također, pozivamo vas još jednom da se redovito informirate i pratite naše aktivno-sti putem Institutske mrežne stranice http://www.idi.hr/ i našeg Facebook profila https://www.facebook.com/Institut-za-dru%C5%A1tvena-istra%C5%BEivanja-u-Za-grebu-359341570855398/.

Projekti u 2015.

Znanstveno-istraživački projekti MZOS-a

Tijekom 2015. godine na IDIZ-u se realiziralo osam projekata financiranih sredstvima MZOS-a temeljem Programskog ugovora o namjenskom višegodišnjem institucijskom financiranju znanstvene djelatnosti, sklo-pljenom 2013. godine između MZOS-a i IDIZ-a. Sredstvi-ma iz Programskog ugovora financirali su se projekti:

• Demokratski potencijali mladih u Hrvatskoj – voditeljica: prof. dr. sc. Vlasta Ilišin

• Društveni akteri znanstvenog i tehnološkog razvoja – voditeljica: dr. sc. Adrijana Šuljok

• Građanska kompetencija, predrasude i diskri-minacija kod učenika-ca srednjih škola – vodi-teljica dr. sc. Branislava Baranović

• Identitet i tijelo u reklamnim porukama – vodi-telj: prof. dr. sc. Mladen Labus

• Kvaliteta života u novostambenim naseljima / lokacijama u zagrebačkoj mreži naselja – vodi-teljica: dr. sc. Anđelina Svirčić Gotovac

• Potrebe, problemi i potencijali mladih u Hrvat-skoj – suvoditeljice prof. dr. sc. Vlasta Ilišin i prof. dr. sc. Vedrana Spajić Vrkaš

• Profesionalni razvoj učitelja tijekom inicijal-nog obrazovanja – longitudinalni pristup – vo-diteljica: prof. dr. sc. Vlasta Vizek Vidović

• Razvoj društveno-humanističkih znanosti u Hrvatskoj u razdoblju od 1991. do 2012. godi-ne - voditeljica prof. dr. sc. Marija Maja Jokić

Više informacija o Programskim projektima Instituta mo-žete potražiti na našim mrežnim stranicama http://www.idi.hr/projekti/.

Znanstveno-istraživački projekti HRZZ-a

U 2015-oj godini završila je provedba projekta „Socijal-ni identiteti, pristup visokom obrazovanju i odabir studija“ voditeljice dr. sc. Branislave Baranović i tim je povodom organiziran okrugli stol pod nazivom „Soci-jalna dimenzija visokog obrazovanja u Hrvatskoj – izazovi i perspektive“. O okruglom stolu vas izvje-štavamo u rubrici „Događanja u (su)organizaciji Institu-ta“. Interdisciplinarni HRZZ projekt „Modernizacijski stres, mladi i migracije“ voditeljice dr. sc. Irene Mar-tinović Klarić, koji se pri IDIZ-u provodi od 2014. godine, uspješno se provodio i u 2015-oj godini. Oba projekta smo detaljnije predstavili u ranijim brojevima Glasnika, a podatke o njima možete pronaći i na mrežnim stranica-ma Instituta http://www.idi.hr/projekti/.

Ove smo godine započeli s realizacijom istraživačkog HRZZ projekta „Znanstvena aktivnost, suradnja i orijentacija istraživanja u društvenim znanosti-ma u Hrvatskoj i ostalim postsocijalističkim eu-ropskim zemljama (RACOSS)“ voditeljice prof. dr. sc. Marije Maje Jokić. Također, u istom nam je natječajnom ciklusu odobren uspostavni HRZZ projekt „Obrazovne aspiracije učenika u prijelaznim razdobljima hr-vatskog osnovnoškolskog obrazovanja: priroda, odrednice i promjene“ koji s realizacijom započinje 1. veljače 2016. godine, a čiji je voditelj dr. sc. Boris Jo-kić. Oba projekta vam ukratko predstavljamo u nastavku Glasnika.

Amruševa 11/II, 10000 Zagreb, CroatiaTel: +385 1 48 10 264; Fax: +385 1 48 10 263; E-mail: idiz@idi.hr 3

Istraživački HRZZ projekt „Znanstvena aktivnost, suradnja i orijentacija

istraživanja u društvenim znanostima u Hrvatskoj i ostalim postsocijalističkim

europskim zemljama (RACOSS)“

U Hrvatskoj se društvenim znanostima bavi približno če-tvrtina registriranih znanstvenika, vezanih najvećim dije-lom uz rad 7 instituta i svih 7 sveučilišta. Glavna istraži-vačka pitanja ovog projekta su: Kojim temama i kakvom problematikom se bave ti stručnjaci? Gdje objavljuju re-zultate svojih istraživanja? Surađuju li međusobno unu-tar ustanova, na razini zemlje i na međunarodnoj razini? U kojoj mjeri su rezultati njihovih istraživanja dostupni i prepoznati kroz citiranost? Kakav je značaj i uloga na-cionalnih časopisa iz društvenih znanosti u prijenosu i dostupnosti znanja? Postoje li razlike u obrascima znan-stvenog komuniciranja u pojedinim poljima društvenih znanosti i koje su?

Kako bi se dobila što cjelovitija slika stanja u Hrvatskoj, u projekt su uključene europske post-socijalističke ze-mlje: 10 zemalja koje su danas članice EU (Estonija, Latvi-ja, Litva, Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Rumunjska, Bugarska i Slovenija) i zemlje bivše Jugoslavije (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija i Srbija). Za ostva-rivanje postavljenih ciljeva koristit će se kvantitativni (bibliometrijske analize, upitnici, analiza društvenih mre-ža) i kvalitativni (intervjui) metodološki pristupi koje je osmislio i provodit će interdisciplinarni tim stručnjaka. Temeljni izvor podataka o produktivnosti, citiranosti, au-torstvu, suradnji, časopisima, ustanovama i zemljama je baza Scopus. Za statističke podatke o zemljama koristit će se Eurostat i razni nacionalni izvori.

Voditeljica projekta je prof. dr. sc. Maja Jokić, a članovi in-terdisciplinarnog projektnog tima su dr. sc. Andrea Mer-var, dr. sc. Dora Zgrabljić Rotar, dr. sc. Darja Maslić Seršić, dr. sc. Tonči Kursar, dr. sc. Sonja Špiranec, prof. dr. Dejana Bouillet, dr. sc. Nikola Petrović, dr. sc. Srebrenka Letina i Stjepan Mateljan, prof.

Projekt traje 4 godine, od 2015. do 2019. godine.

Očekivani doprinosi projekta su teorijski i primijenjeni, od uvida u znanstveni potencijal u istraživanjima druš-tvenih znanosti uključenih zemalja, preko razvoja i pri-

mjena kompleksne metodologije prikupljanja i obrade raznovrsnih podataka, do ponude hrvatskoj znanstvenoj politici relevantnih elemenata i indikatora za razvoj i pri-mjenu prihvatljivih sustava za vrednovanje znanstvenog rada i pomoć pri donošenju relevantnih odluka.

Više informacija i novosti o projektu možete pratiti na mrežnoj stranici: http://www.idi.hr/racoss/index.html.

Uspostavni HRZZ projekt „Obrazovne as-piracije učenika u prijelaznim razdobljima hrvatskog osnovnoškolskog obrazovanja: priroda, odrednice i promjene (COBRAS)“

Istraživanje ima za cilj ispitati prirodu, odrednice i pro-mjene učeničkih obrazovnih aspiracija u tri prijelazna razdoblja hrvatskog osnovnoškolskog obrazovanja. Ko-rištenjem integriranog nacrta miješanog modela, istraži-vanje predstavlja prvi sustavni pokušaj longitudinalnog istraživanja ove teme u hrvatskom kontekstu. Obrazov-ne aspiracije se definiraju kao ambicije i ciljevi učenika u vezi s neposrednim i budućim obrazovnim ishodima. Unutar postavljenog konceptualnog okvira, obrazovne aspiracije se smještaju u središte ekološkog sustava koji seže od neposredne razine pojedinog učenika, preko razine roditelja do udaljenijih razina razreda (vršnjaka) i škole. Za svaku razinu su određeni psihologijski kon-cepti kojima se ispituju priroda i odrednice obrazovnih aspiracija. Projekt je usmjeren na istraživanje obrazovnih aspiracija učenika iz tri kohorte u tri prijelazna razdoblja osnovnoškolskog obrazovanja: ulazak u osnovnoškolsko obrazovanje (od 1. do 2. razreda), prijelaz s razredne na predmetnu nastavu (od 4. do 5. razreda) i završavanje osnovnoškolskog obrazovanja, prije prelaska u srednjoš-kolsko obrazovanje (od 7. do 8. razreda). Kvalitativna faza istraživanja obuhvaća dubinsko istraživanje obrazovnih aspiracija nizom polu-strukturiranih intervjua s trijadama sudionika koje se sastoje od učenika, njegovog roditelja i učitelja. Kvantitativna faza istraživanja, čiji je cilj modelira-nje odrednica i promjena učeničkih obrazovnih aspiraci-ja, uključuje ponavljanu primjenu upitnika na učenicima 4. i 7. razreda u 20 zagrebačkih osnovnih škola. Rezultati iz obje istraživačke faze bit će integrirani istovremenim razmatranjem individualnih perspektiva tijekom vreme-na i korištenjem postupaka statističkog modeliranja na velikim uzorcima.

Amruševa 11/II, 10000 Zagreb, CroatiaTel: +385 1 48 10 264; Fax: +385 1 48 10 263; E-mail: idiz@idi.hr4

Istraživački tim čine dr. sc. Boris Jokić, dr. sc. Zrinka Ristić Dedić, dr. sc. Iris Marušić, Jelena Matić, dr. sc. Gordana Kuterovac Jagodić (Odsjek za psihologiju, Filozofski fa-kultet, Zagreb), dr. sc. Inja Erceg Jugović (Odsjek za psi-hologiju, Filozofski fakultet, Zagreb).

Projekt započinje 1. veljače 2016. godine uspostavom istraživačke grupe i razradom radnog plana za rad na projektu, a trajat će do 1. veljače 2019. godine.

Na početku projekta planirano je i javno predstavljanje projekta i njegovog konceptualnog okvira akademskoj, stručnoj i široj javnosti organiziranjem skupa i izradom internetske stranice projekta te formiranje Mreže obra-zovnih aspiracija (MOA) kao mreže škola koje sudjeluju u projektu. O novostima vezanim uz projekt možete se informirati putem IDIZ-ove mrežne stranice http://www.idi.hr/projekti/.

Međunarodni projekti

Projekti sufinancirani iz ESI fondova

U 2015-oj godini započela je provedba kompetitivnog projekta „Nove paradigme u istraživanju održivosti – zelene ekonomije i dobrobit mladih“ sufinancira-nog u okviru Operativnog programa za razvoj ljudskih potencijala sredstvima iz Europskog socijalnog fonda za razdoblje 2007. – 2013. U nastavku vam donosimo inter-vju s voditeljem projekta, dr. sc. Brankom Ančićem.

ESF projekt „Nove paradigme u istraživanju održivosti – zelene ekonomije i dobrobit

mladih“ – intervju s voditeljem projekta dr. sc. Brankom Ančićem

• Vaš istraživački projekt bavi se neistraženim poten-cijalom zelenih ekonomija u Hrvatskoj. Što su zelene ekonomije, koja su njihova načela i zašto su važne?

Potrebno je na početku istaknuti od kuda uopće potre-ba da govorimo, promišljamo i istražujemo ekonomiju i ekonomske prakse danas. Svakodnevno brojni znanstve-nici svojim istraživanjima pokazuju kako živimo u razdo-blju antropocena, razdoblju za koje znanstveni dokazi pokazuju kako je planeta Zemlja ušla u novo geološko razdoblje u kojem dominira utjecaj ljudi na njezin ekosu-stav. Utjecaj koji ljudska civilizacija ostavlja na Zemlji oči-tuje se u promjenama u atmosferi, oceanima i ledu te je za samu Zemlju štetan, a s obzirom da ljudska civilizacija općenito, a samim time i ekonomija, specifično ovise o resursima i eko-uslugama planete Zemlje, možemo reći kako se nalazimo u situaciji u kojoj si intenzivno režemo granu na kojoj sjedimo. Upravo stoga kao civilizacija nikada nismo imali veći zadatak pred sobom, zadatak u kojem moramo ozbiljno promisliti i promijeniti svoje društvene i ekonomske prakse. Kako ćemo zaustaviti daljnji gubitak biološke raznolikosti, intenzivnu tropsku deforestaciju i dezertifikaciju, rapidnu klimatsku promje-nu te rastuće društvene nejednakosti (među društvima i

Istraživački i administrativni tim projekta „Nove paradigme u istraživanju održivosti - zelene ekonomije i dobrobit mladih”. S lijeva na desno: Nikola Petrović, Katarina Grbavac, Lana Petrnel, Jelena Puđak (Institut „Ivo Pilar”), Branko Ančić

Amruševa 11/II, 10000 Zagreb, CroatiaTel: +385 1 48 10 264; Fax: +385 1 48 10 263; E-mail: idiz@idi.hr 5

unutar društava), pitanja su na koje moramo hitno tražiti odgovore. Jedan od pokušaja davanja odgovora može se pronaći i u konceptu „zelene ekonomije“. Iako se već od ranih ´90-ih koncept zelene ekonomije pojavljuje, svoj pravi uzlet doživljava upravo u posljednjih nekoliko godina kada primjećujemo negativne posljedice glo-balne ekonomske i ekološke krize. Ekspanzija kredita i povećanja javnih i privatnih dugova, gubitci poslova u različitim ekonomskim sektorima, nestanci poduzeća, krize hrane, rast cijena energenata povezanih s fosilnim gorivima, ali i vidljiva okolišna degradacija te porast glo-balne temperature, potaknuli su različite međunarodne organizacije da u središte globalne rasprave nametnu koncept zelene ekonomije upravo kao moguće rješenje navedenih problema. Shodno tome UNEP (United Nati-ons Environment Programme) određuje zelenu ekono-miju kao onu koja mora rezultirati s poboljšanom ljud-skom dobrobiti i društvenom jednakošću uz značajno smanjenje rizika za okoliš i daljnje okolišne degradacije. Takva ekonomija treba se promatrati kao proces u kojem će se omogućiti jednaki pristup resursima za sve ljude, u kojem će se čuvati okolišni resursi te u kojem će se ostati unutar ograničenih kapaciteta planete Zemlje.

• Koje ćete aspekte u sklopu projekta istražiti (tj. već istražujete)?

Prijelaz prema zelenoj ekonomiji podrazumijeva promje-nu različitih društvenih praksi i individualnih obrazaca ponašanja. Nas u sklopu ovog projekta primarno zani-ma zašto se ljudi odlučuju baviti praksama koje se mogu definirati kao prakse orijentirane prema konceptu zele-ne ekonomije. Koji su motivi i vrijednosti u pozadini tih praksi te doprinose li te prakse osobnoj dobrobiti osoba koje su uključene u zelenu ekonomiju. Stoga ćemo u istraživanju nastojati pronaći primjere zelene ekonomije u hrvatskom društvu te istražiti osobnu dobrobit, mo-tivacijska stremljenja i kvalitetu života mladih koji su se samostalno orijentirali prema zelenoj ekonomiji. Također zanima nas u kojoj mjeri se u općoj populaciji u Hrvat-skoj mogu pronaći vrijednosti i obrasci ponašanja koji su bliski idejama zelene ekonomije.

• Postoje li zelene ekonomije u Hrvatskoj (i primjeri)?

Srećom, da. No, potrebno je odmah naglasiti kako ov-dje postoji i istraživački izazov u definiranju aktera zelene

ekonomije. Naime, ako određujemo zelenu ekonomiju kao onu koja se temelji na niskougljičnom razvoju, stva-ranju radnih uvjeta koji doprinose poboljšanju ljudske dobrobiti te koja čuva okoliš od daljnje degradacije, teško je pronaći primjere aktera zelene ekonomije čije se ekonomske prakse u potpunosti temelje na ovim ci-ljevima. Primjerice, netko se može baviti preradom eko-loškog proizvoda i činiti to kako bi doprinio vlastitoj do-brobiti i dobrobiti osoba koje konzumiraju te proizvode, ali pri tom koristeći distribucijsku mrežu koja se temelji na korištenju fosilnih goriva čije sagorijevanje dalje do-prinosi emisijama stakleničkih plinova. U tom kontekstu teško je pronaći čiste aktere zelene ekonomije, no ako se promatraju u kontekstu potencijalnih pokretača pro-mjene koja može dovesti do ispunjenja proklamiranih ciljeva zelene ekonomije onda takvih primjera u hrvat-skom društvu srećom ima. U kojoj mjeri su oni prisutni u društvu to ćemo tek kroz istraživanje otkrivati.

• Je li zelena ekonomija uključena u nacionalnu stra-tegiju razvoja (HR)? Usporedba sa svijetom?

Zelena ekonomija u punini svoje definicije nije uključe-na u nacionalne strateške dokumente RH. Sporadično se pojavljuje u kontekstu zelenog rasta te razvoja i korište-nja zelenih tehnologija, no pogrešno bi bilo promatrati koncept zelene ekonomije samo iz te perspektive. Zele-na ekonomija, kao što se i naglašava u svim definicijama, mora doprinijeti osobnoj i društvenoj dobrobiti. U tom kontekstu treba razmišljati više u kategorijama ekonomi-je koja doprinosi dobrobiti ljudi, a ne ekonomiji kojoj je imperativ ekonomski rast, pogotovo ne ekonomski rast koji ima štetne posljedice po okoliš i daljnja društvena raslojavanja. U tom smislu ovo nije samo problem hrvat-skog društva nego svih društava u kojima ekonomije ne doprinose smanjenju društvenih nejednakosti. Zemlje koje su napravile najviše pomaka u korištenju obnovlji-vih izvora energije i razvoju zelenih tehnologija pate od istog problema. Stoga će se transformacija prema zele-noj ekonomiji isplatiti tek onda kada će se i ostvariti njeni proklamirani ciljevi. Zato su i važna ovakva istraživanja u kojima se istražuju aspekti osobne dobrobiti te u kojoj mjeri su oni povezani sa „zelenim poslovima“. Dosad se uvijek fokus stavljao na, primjerice, pokazatelje kao što su bruto društveni proizvod, zanemarujući zapravo u ko-joj mjeri materijalno bogatstvo doprinosi kvaliteti života

Amruševa 11/II, 10000 Zagreb, CroatiaTel: +385 1 48 10 264; Fax: +385 1 48 10 263; E-mail: idiz@idi.hr6

te čijoj kvaliteti života uistinu doprinosi. Upravo zbog toga brojni istraživači i aktivisti zagovaraju pokazatelje kao što bruto nacionalna sreća (Gross National Happi-ness), indeks ljudskog razvoja (Human Development Index) ili indikator izvornog napretka (Genuine Progre-ss Indicator), dakle pokazatelje koji u obzir uzimaju ne samo mjeru ekonomskog rasta, odnosno materijalnog bogatstva, već i okolišne i društvene faktore.

• Projekt se financira preko ESF. Imate li savjete koje biste uputili (posebice mladim) istraživačima na te-melju svog iskustva prijave projekta na ESF?

Sustav financiranja znanosti se u posljednjih nekoliko go-dina značajno mijenja. Jedna od mogućnosti su sigurno i ovakvi financijski fondovi kao što su strukturni fondovi EU. Jedini suvisao savjet koji se može dati jest taj da tre-ba uporno prijavljivati projekte na takve fondove. Naime, kroz to se stječe vrijedno iskustvo i „bistre“ se istraživačke ideje za koje istraživači misle da su vrijedne financiranja. Naše iskustvo u prijavi ovog projekta i pretpostavka za-što mislimo da smo dobili financiranje može se pretočiti u sljedeći savjet: prijavljujte projekte kroz koje se može ostvariti širi društveni utjecaj, a ne samo razvoj znanstve-ne spoznaje. Teme iz područja održivog razvoja su teme koje progovaraju o našoj budućnosti i samim time su si-gurno vrijedne financiranja. Naravno, uz to naoružajte se i s dosta strpljenja jer ovakvi projekti u svim svojim faza-ma zahtijevaju i izrazitu količinu administrativnog posla. No, i to je premostivo ukoliko ste uporni.

Više informacija o projektu i novosti vezane uz projektne aktivnosti možete pratiti na mrežnoj stranici http://www.idi.hr/projekti/nove-paradigme-u-istrazivanju-odrzivo-sti-zelene-ekonomije-i-dobrobit-mladih/.

ISSP skup u Cape Townu

IPA projekti

Projekt „Divided Past – Joint Future“

IPA projekt „Divided Past – Joint Future“ sufinanciran od strane Europske komisije iz programa Cluster: Civil So-ciety Facility and Media Programme 2004-2015 odobren je 2015. godine, a s provedbom je započeo 1. siječnja 2016. godine. Nositelj projekta je Youth Communication Centre iz Banja Luke, a partneri su Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (voditelj radnog paketa Istraživa-nje), Youth Resource Center (YRC) Tuzla, Progres Institute for Social Democracy, EUROCLIO, the European Asso-ciation of History Educator, Regionalna zaklada za druš-tveni razvoj Zamah, MOVIT, Zavod za razvoj mobilnosti mladih iz Ljubljane, Interkulturelles Zentrum, Toplum Gönüllüleri Vakfı i South East European Youth Network. Cilj projekta je osigurati prepoznavanje organizacija civil-nog društva kao važnog društvenog faktora sa snažnim kapacitetima za implementaciju izgradnje mira i pomire-nja u funkciji jačanja stabilnosti i sigurnosti u procesu EU integracije pojedinih država Zapadnog Balkana. IDIZ je u okviru projekta zadužen za izradu i koordinaciju istra-živanja percepcije i ponašanja različitih aktera u procesu izgradnje mira i pomirenja na Zapadnom Balkanu te ulo-zi civilnog društva u tim procesima. To obuhvaća sljede-će aktivnosti: metodološku konstrukciju komparativnog istraživanja, trening za istraživače, koordinaciju lokalnih partnera koji će provoditi istraživanje, analizu kvalitativ-nih i kvantitativnih podataka proizašlih iz istraživanja te izradu istraživačkih izvještaja. Projektni tim IDIZ-a čine članovi IDIZ-ovog Centra za omladinska i rodna istraži-vanja dr. sc. Mirjana Adamović, dr. sc. Anja Gvozdanović i mr. sc. Marko Kovačić.

IPA projekti završeni u 2015-oj godini

2015. godine završeni su IPA projekti sufinancirani pu-tem Operativnog programa za Razvoj ljudskih potenci-jala – IPA IV komponenta. IDIZ, odnosno njegov Centar za istraživanje i razvoj obrazovanja (CIRO) je u ovim pro-jektima sudjelovao kao nositelj ili partner.

Projekt „Razvoj kurikulumske kulture: Osnaživanje škola za razvoj i implementaciju školskog kuriku-luma“, čiji je IDIZ bio nositelj, a Forum za slobodu odgo-ja (FSO) partner, okupio je sudionike iz 60 osnovnih škola

Amruševa 11/II, 10000 Zagreb, CroatiaTel: +385 1 48 10 264; Fax: +385 1 48 10 263; E-mail: idiz@idi.hr 7

iz 10 županija u Republici Hrvatskoj te ih osnažio za izra-du školskih kurikuluma. U sklopu projekta izdane su dvi-je publikacije: „Izrada i evaluacija školskog kurikuluma: pojmovi i postupci“ (puni tekst dostupan je na pove-znici: http://www.idi.hr/wp-content/uploads/2015/02/iieskpip.pdf ) i „Školski kurikulum: teorijski i praktični aspekti“ (teorijski dio knjige dostupan je na poveznici: http://www.idi.hr/wp-content/uploads/2015/07/Sk_ku-rikulum-teorijski_dio_studije.pdf ), a održana je i završna konferencija u Opatiji koja je okupila više od 130 sudio-nika.

Projekt „Razvoj nacionalnog standarda kvalifikacije za učitelje kao podloge za uvođenje sustava licenci-ranja učitelja“, proveden je u suradnji IDIZ-a i Nacional-nog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), koji je bio nositelj projekta, i još tri partnerske ustanove (Učiteljski fakultet u Zagrebu, Poljoprivredna škola u Za-grebu i Osnovna škola Pučišća), a rezultirao je izradom prijedloga Nacionalnog standarda kvalifikacije za učitelje (dostupnog na poveznici: http://www.nskzaucitelje.hr/file/attachment/file/gbemhnvbxqsybj5dc1bo1ngbn5yo.pdf ) i Priručnika za sudionike u odgojno obrazovnom sustavu (dostupnog na poveznici: http://www.nskzauci-telje.hr/file/attachment/file/83i7kkxvsqiy262x948d7v2pfi3z.pdf ) koji su predstavljeni na završnoj konferenciji odr-žanoj u Zagrebu pred više od 70 sudionika, predstavnika ključnih obrazovnih institucija u Hrvatskoj.

Projekt „E-Quality: Povezivanje kvalitete i socijalne uključenosti u visokom obrazovanju u Hrvatskoj“, na kojem je nositelj bio Institut za razvoj obrazovanja (IRO), IDIZ je sudjelovao kao jedan od šest partnera (uz Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Zadru, Veleučilište “Mar-ko Marulić” u Kninu, Udrugu za razvoj visokoga školstva Universitas i Agenciju za znanost i visoko obrazovanje), a rezultirao je izradom publikacije „Edicija E-Quality“ koja se sastoji od šest publikacija u kojima su dane pre-poruke za unaprjeđenje politike pravednosti i kvalitete u visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj. Svih šest publikacija „Edicije E-Quality“ dostupno je na poveznici: http://www.ipa-equality.eu/vijesti/uspjesno-zavrseno-predstavljanje-edicije-e-quality/.

Obzor 2020

Projekt „Investigating the Impact of the Innovation Union (I3U)“

Od 2015. godine prof. dr. sc. Marija Maja Jokić, znanstve-na savjetnica iz IDIZ-ova Centra za istraživanje znanosti i prostora (CIZIP) sudjeluje u realizaciji projekta „Inve-stigating the Impact of the Innovation Union (I3U)“ fi-nanciranog u okviru EU programa Obzor 2020. Nositelj projekta je Universiteit Maastricht (UNU-MERIT), Nizo-zemska, a partnerske institucije su: Istituto di Studi per l’Integrazione dei Sistemi (ISIS), Italija; Seureco Société Européenne d’Economie (SEURECO), Francuska; Wiener Institut für Internationale Wirtschaftsvergleiche (WIIW), Austrija; Universitetet i Oslo (UiO), Norveška; Université Libre de Bruxelles (ULB), Belgija; Zentrum für Europäisc-he Wirtschaftsforschung GmbH (ZEW), Njemačka; Szko-la Glowna Handlowa W Warszawie (WERI-SGH), Poljska i Ekonomski institut Zagreb, Hrvatska. Cilj projekta je for-mulirati sustav procjene za svaku od 13 općih i 34 spe-cifične aktivnosti definiranih na razini EU u okviru Ino-vacijske unije sa svrhom jačanja inovacijskog potencijala Europe. Osnovna ideja projekta je reproducirati slijed efekata svake pojedine aktivnosti iz Inovacijske unije, od njezine implementacije do konačnog utjecaja na kon-kurentnost, ekonomski rast i/ili zaposlenost. Projekt se provodi od veljače 2015. godine do veljače 2018. godi-ne. Više informacija i novosti o projektu dostupno je na mrežnoj stranici: http://www.i3u-innovationunion.eu/.

International Social Survey Programme – ISSP

International Social Survey Programme – ISSP je najstariji kontinuirani međunarodni projekt iz područja društve-nih znanosti ustanovljen 1984. godine u kojem sudjelu-je 47 zemalja svijeta (www.issp.org). Hrvatska je preko IDIZ-a primljena u projekt 2005. godine i od tada je pro-vela 9 različitih istraživačkih modula na nacionalnom re-prezentativnom uzorku odraslog stanovništva Hrvatske na različite teme: uloga vlasti, slobodno vrijeme, sport, zdravlje, društvene nejednakosti, religija, okoliš, obitelj i promjena rodnih uloga, građanstvo. Istraživački tim čine: voditeljica Dinka Marinović Jerolimov, Ankica Mari-nović, Branko Ančić, Boris Jokić i Marija Brajdić Vuković (s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu).

Amruševa 11/II, 10000 Zagreb, CroatiaTel: +385 1 48 10 264; Fax: +385 1 48 10 263; E-mail: idiz@idi.hr8

Tijekom 2015. godine provedeno je terensko anketno istraživanje za modul Citizenship (Građanstvo) na na-cionalnom reprezentativnom uzorku te su obavljene pripreme za istraživanje u okviru modula Work Orienta-tions (Radne orijentacije). Dr. sc. Dinka Marinović Jeroli-mov i dr. sc. Branko Ančić sudjelovali su na godišnjem sastanku i sastanku Upravnog odbora projekta u Cape Townu, Južnoafrička Republika, u travnju 2015. godine. Na sastanku su raspravljani moduli Role of Government (Uloga Vlasti) koji je dovršen, te novi modul Social Networks (Društvene mreže) koji će se prvi puta provesti 2017. godine.

Baza podataka svih istraživanja dostupna je preko web stranice http://www.gesis.org/en/issp/home/.

Institut za društvena istraživanja u Zagrebu je u 2015-oj godini sudjelovao kao nositelj ili partner na 9 projekata u kojima smo surađivali s tijelima državne uprave, tijeli-ma lokalne uprave te ustanovama osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja i organizacijama civilnog društva iz zemlje ili inozemstva.

Pregled navedenih projekata nalazi se u Tablici 1.

Tablica 1. Projekti IDIZ-a u suradnji s tijelima državne ili lokalne uprave, obrazovnim ustanovama i OCD-ima iz zemlje ili inozemstva

Naziv projekta Nositelj Partner/i Financijer

Studija slučaja otoka Brača IDIZ - Centar za istraživanje zna-nosti i prostora (CIZIP)

Odsjek za sociologiju Sveučilišta u Zadru -

Evaluacija akcije Gradovi/općine – prijatelji djece iz perspektive djece IDIZ -

Gradovi/općine uključeni u vred-novanje: Vodice, Solin, Lipik i

općina Vidovec

Evaluacija institucije pravobran-iteljice za ravnopravnost spolova

RH (2004.-2013.)

IDIZ – Centar za omladinska i rodna istraživanja (CORI) - Ured pravobraniteljice za ravno-

pravnost spolova RH

GOOD Initiative: Towards Civic Education in Schools GOOD inicijativa

IDIZ - Centar za omladinska i rod-na istraživanja (CORI); Centar za

mirovne studije; Forum za slobodu odgoja; GONG; Hrvatsko debatno

društvo

Open Society Foundations

„O učenju 2015./2016.“ - istraživanje razvijenosti kompe-

tencije učiti kako učiti kod učenika četvrtih i osmih razreda osnovnih

škola u Krapinsko-zagorskoj, Međimurskoj, Varaždinskoj i

Zagrebačkoj županiji

IDIZ – Centar za istraživanje i raz-voj obrazovanja (CIRO)

Županijsko stručno vijeće pedagoga osnovnih škola

Krapinsko-zagorske, Međimurske, Varaždinske i Zagrebačke županije

-

Neka se glas mladih čuje Udruga UMKIIDIZ - Centar za omladinska i rod-na istraživanja (CORI); Mreža mla-dih Hrvatske; Udruga alfa Albona

Program „Erasmus+“

Prirodne znanosti su in Gimnazija Matije Antuna Reljkovića, Vinkovci

IDIZ – Centar za istraživanje i razvoj obrazovanja (CIRO); Odjel

za biologiju i Odjel za fiziku Sveučilišta J.J. Strossmayer u

Osijeku

Europski socijalni fond

Tranzicijska preobrazba glavnih gradova, Zagreba i Podgorice kao

sustava naselja

IDIZ - Centar za istraživanje zna-nosti i prostora (CIZIP) (grupa za

sociologiju prostora)

BILATERALNI PROJEKT između Hr-vatske i Crne Gore (IDIZ-a - Centra za istraživanje znanosti i prostora

(CIZIP) i Filozofskog fakulteta iz Nikšića Sveučilišta Crna Gora

MZOS

Znanjem do toplog doma – istraživanje energetskog

siromaštva

IDIZ – Centar za istraživanje društvenih nejednakosti i

održivosti (CIDNO)-

Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR); Europski socijalni fond (ESF); Ured za udruge Vlade

Republike Hrvatske

Amruševa 11/II, 10000 Zagreb, CroatiaTel: +385 1 48 10 264; Fax: +385 1 48 10 263; E-mail: idiz@idi.hr 9

Terensko istraživanje “Dimenzije održivog razvoja otoka Brača: primjer mjesta Bola“

Tijekom lipnja 2015. godine dr. sc. Jelena Zlatar s Insti-tuta za društvena istraživanja u Zagrebu i dr. sc. Željka Tonković s Odsjeka za sociologiju Sveučilišta u Zadru provele su terensko istraživanje “Dimenzije održivog razvoja otoka Brača: primjer mjesta Bola“ kao dio projekta „Studija slučaja otoka Brača“ koji se provodi od veljače 2015. godine do prosinca 2016. godine. Radi se o studiji slučaja mjesta Bola na otoku Braču kroz kva-litativno istraživanje (analiza dokumentacije i tridesetak polustrukturiranih intervjua). To je nastavak na dosadaš-nja istraživanja otoka Brača: mjesta Povlja (Zlatar, 2008.) i Postira (Tonković i Zlatar, 2013.) na otoku Braču te is-pitivanja mogućnosti njihovog održivog razvoja kroz ekonomsku, ekološku, kulturnu i socijalnu dimenziju održivosti. Rezultati spomenutih prethodnih istraživanja na otoku Braču, bili su objavljeni u časopisima Sociolo-gija i prostor (Zlatar, J. „Odrednice turističke djelatnosti u smjeru održivog razvoja – primjer mjesta Povlja na otoku Braču“, Vol.48, br. 2 (187), 2010.), i European Countrysi-de (Tonković, Ž. i Zlatar J. „Sustainable Development in Island Communities: The Case Study of Postira“ Vol.6, br. 3, 2014.) te izneseni na domaćim i međunarodnim kon-ferencijama, javnim tribinama i predavanjima. U posljed-njem istraživanju se razmatraju različiti tipovi razvoja koji postoje na istom otoku i problemi pri usklađivanju nji-hovih razvojnih koncepata. Rezultate istraživanja auto-rice su izložile na 4. simpoziju “Anatomija otoka” pod nazivom “Odgovorni turizam: prema sinergiji turiz-ma i cjelogodišnjeg života otoka” održanom u rujnu 2015. godine na otoku Visu. U izlaganju naslovljenom “Od masovnog turizma prema održivom turizmu: usporedba triju tipova turističkog razvoja na oto-ku Braču” autorice su iznijele zaključke o trenutnom stanju turizma u Bolu, usporedile ga s druga dva istraži-vana mjesta (Povljima i Postirima) te istražile mogućnosti njihovog budućeg razvoja i odrednice koje bi se mogle i trebale primjenjivati za čitav otok Brač. Osim potencijal-nih konferencija i javnih izlaganja, rezultati istraživanja će također biti izneseni u dvije publikacije u stranim znan-stvenim časopisima koji se bave studijama otoka.

(Jelena Zlatar)

IzdavaštvoU 2015. godini znanstvenici Instituta za društvena istra-živanja objavili su ukupno 6 znanstvenih knjiga (2 au-torske i 4 uredničke) te 43 znanstvena rada. Od toga je njih 16 publicirano u časopisima indeksiranim u bazama Web of Science i/ili Scopus, a 27 u časopisima indeksira-nima u drugim međunarodno relevantnim bazama ili u recenziranim knjigama.

IDIZ je izdavač biblioteke „Znanost i društvo“, „Posebnih izdanja“ te znanstvenog časopisa „Sociologija i prostor“.

U 2015. godini unutar biblioteke „Znanost i društvo“ objavljena je publikacija:

Koji srednjoškolci namjerava-ju studirati? : pristup visokom obrazovanju i odabir studija / urednica Branislava Baranović. Za-greb: Institut za društvena istraži-vanja, 2015. – 302 str.

„Hrvatska znanstvena zajednica i politički podsistem tematiziranim istraživanjem dobili su dobro kon-

ceptualiziranu, empirijski razrađenu interdisciplinarnu studiju jednog od istaknutih pitanja sadašnjice i buduć-nosti u Hrvatskoj, pa i u Europi. Knjigu će dakle moći ko-ristiti istraživači za svoj daljnji rad u domeni proučavanja obrazovanja i obrazovnih politika, studenti tokom studi-ja iz područja obrazovanja i na kraju, a ne manje važno, obrazovna vlast i sveučilišta prilikom pripreme mehani-zama usmjerenih na kvalitetno, pravedno i efikasno ter-cijarno obrazovanje, koje bi moglo doprinijeti smanjenju i u drugim zemljama širom svijeta perzistirajućoj repro-dukciji socijalne nejednakosti i u okvirima visokog obra-zovanja.“ (Prof. dr. sc. Slavko Gaber)

Unutar „Posebnih izdanja“ objavljene su:

Izrada i evaluacija školskog ku-rikuluma: pojmovi i postupci / autori Branislava Baranović, Mateja Čehulić, Vlatka Domović, Jelena Ma-tić, Vlasta Vizek Vidović; urednica Bra-nislava Baranović. Zagreb: Institut za društvena istraživanja, 2015. – 60 str.

Amruševa 11/II, 10000 Zagreb, CroatiaTel: +385 1 48 10 264; Fax: +385 1 48 10 263; E-mail: idiz@idi.hr10

„Ova publikacija je napisana u okviru IPA projekta Ra-zvoj kurikulumske kulture: Osnaživanje škola za razvoj i implementaciju školskog kurikuluma. Osnovna svr-ha publikacije je da svojim konceptualnim i praktičnim smjernicama pomogne ravnateljima, učiteljima i osta-lim djelatnicima škola pri izradi i evaluaciji njihovih školskih kurikuluma, odnosno da pruži set koncepata i procedura koji može biti od praktične koristi školama pri izradi i evaluaciji školskih kurikuluma.“ (Dr. sc. Branislava Baranović, Predgovor)

Puni tekst: http://www.idi.hr/izdavastvo/knjige-i-studije/posebna-izdanja/

Školski kurikulum: teorijski i praktični aspekti / autori Brani-slava Baranović, Vlatka Domović, Jelena Matić, Saša Puzić, Vlasta Vizek Vidović; urednica Branislava Baranović. Zagreb: Institut za druš-tvena istraživanja, 2015. – 152 str.

„Kako i sam naslov kaže, knjiga koju vam predstavljamo bavi se

analizom teorijskih i praktičnih aspekata školskog ku-rikuluma koji mogu poslužiti istraživanjima školskog kurikuluma u hrvatskom kontekstu, koristiti kao litera-tura studentima učiteljskih i nastavničkih fakulteta, kao znanstvena podloga kreatorima obrazovne politike za donošenje odluka o razvoju školskog kurikuluma te kao priručnik koji doprinosi osposobljavanju ravnatelja, uči-telja i stručnih suradnika u školama za razvoj kurikulu-ma vlastitih škola.“ (Dr. sc. Branislava Baranović, Uvodno o školskom kurikulumu)

Teorijski dio knjige: http://www.idi.hr/izdavastvo/knjige-i-studije/posebna-izdanja/

Maskalan, Ana. Budućnost žene: filozofska rasprava o utopiji i feminizmu. Zagreb: Plejada: Insti-tut za društvena istraživanja, 2015. – 246 str.

„Kako misliti utopiju i djelovati na utopijski pogon u vremenu koje se smatra post-utopijskim? Kako, u tom kontekstu, misliti feminizam

i djelovati u feminističkom ključu s obzirom na „mejn-strimiziranje“ feminizma, što podrazumijeva radikalan raskid s utopijskim ciljevima i nadama? Autorica iscrpno odgovara na ta pitanja, suvereno vladajući problemati-kom utopije i feminizma, kao i svim onim što ih povezuje i razdvaja – zagovarajući ustanak protiv apatije, pasiv-nosti i cinizma, odnosno revitalizaciju utopijskih energi-ja, i u feminizmu i općenito.“ (Izv. prof. dr. sc. Hrvoje Jurić)

Sadržaj i Uvodno poglavlje: http://www.idi.hr/izdava-stvo/knjige-i-studije/posebna-izdanja/

Kvaliteta života u novostam-benim naseljima i lokacijama u zagrebačkoj mreži naselja = The quality of living in new ho-using estates in the settlement network of Zagreb / urednice Anđelina Svirčić Gotovac, Jelena Zlatar. Zagreb: Institut za društve-na istraživanja, 2015. – 191 str.

„To je monografija u kojoj autorice i autor, polazeći od bogate tradicije Zagrebačke škole urbane sociologije, kritički analiziraju stanogradnju u vrijeme tranzicije, na-ročito nakon 2000. godine. … Riječ je o čitljivom djelu koje probleme (teškoće) detektira, na njih upozorava i također pruža smjernice za njihovo otklanjanje. Ono je ukratko spoj produbljenoga znanstvenog uvida izlože-noga jasno razumljivim jezikom, a istodobno nam tako-đer pruža polazišta za buduća aplikativna razmatranja, koja će biti platforma novih stambenih politika, koje će istovremeno rješavati sadašnju stihiju i pomoću druga-čijih i promišljenih pristupa sprječavati nove možebitne vrste klizanja u izvedbenim praksama. ... Ako sumiram, riječ je o izuzetno kvalitetnom znanstvenom doprinosu.“ (Izv. prof. Franc Trček, Ljubljana, Slovenija)

Puni tekst: http://www.idi.hr/izdavastvo/knjige-i-studije/posebna-izdanja/

Amruševa 11/II, 10000 Zagreb, CroatiaTel: +385 1 48 10 264; Fax: +385 1 48 10 263; E-mail: idiz@idi.hr 11

Demokratski potencijali mla-dih u Hrvatskoj / urednice Vla-sta Ilišin, Anja Gvozdanović, Du-nja Potočnik. Zagreb: Institut za društvena istraživanja: Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, 2015. – 304 str.

„Znanstvena i stručna rasprava o mladima potrebna je i korisna iz najmanje tri razloga. Prvo, znan-

stveno verificirani podaci i analize nužna su protuteža često prisutnom javnom diskursu o mladima kao pro-blematičnom segmentu populacije koji u žižu interesa dolazi ponajprije zbog nekih ekscesnih događaja i po-java. Drugo, znanstveni uvid u društveni status, obras-ce ponašanja i vrijednosni sustav mladih omogućuje ne samo spoznaje o glavnim značajkama mlade popu-lacije, nego i o društvu kojega su integralni dio. I treće, budući da su mladi vrlo dinamična društvena skupina, upravo se među njima najprije mogu detektirati novi trendovi koji u pravilu upućuju na smjer i opseg promje-na koje će zahvatiti ostale društvene skupine i društvo u cjelini. Polazeći od dosadašnjih znanstvenih spoznaja o suvremenome hrvatskom društvu i mladima kao njego-vu integralnom dijelu, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu i Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo zajednički su organizirali znanstveni skup „Demokratski potencijali mladih u Hrvatskoj“, koji je održan 23. listo-pada 2014. godine u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu. ..Ovaj zbornik donosi 11 priloga proizašlih iz izlaganja održanih na znanstvenom skupu.“ (Prof. dr. sc. Vlasta Ili-šin, Predgovor)

Puni tekst: http://www.idi.hr/izdavastvo/knjige-i-studije/posebna-izdanja/

Časopis Sociologija i prostor

U tri redovita broja časopisa „Sociologija i prostor“ za 2015. godinu objavljeno je ukupno 11 znanstvenih ra-dova, 1 stručni rad te 8 stručnih radova odnosno 8 prika-za (knjiga i publikacija). Časopis je dostupan na mrežnim stranicama Instituta http://www.idi.hr/izdavastvo/caso-pis-sociologija-i-prostor/ i na hrčku http://hrcak.srce.hr/sociologija-i-prostor.

Repozitorij Instituta za društvena istraživanja

U 2015. godini uspostavljen je Repozitorij Instituta za društvena istraživanja kao rezultat projekta Odsjeka za informatičku djelatnost i Knjižnice IDIZ-a. Za program-sko rješenje odabran je Eprints koji se temelji na otvore-nom kodu. Radi se o mrežnoj platformi za prikupljanje i arhiviranje znanstvene produkcije ustanove pri čemu je Repozitorij IDIZ-a osmišljen na način da knjižničarka po-hranjuje bibliografske podatke te, u skladu s autorskim pravima, cjelovite tekstove dokumenata kojima su autori djelatnici Instituta.

U Repozitorij IDIZ-a se za sada arhiviraju: monografi-je, poglavlja u knjigama, članci u časopisima i ocjenski radovi (doktorske disertacije, magistarski radovi), a du-goročni cilj je unos svih ostalih vrsta radova (izvješća, studija, neobjavljenih izlaganja na konferencijama i sl.). Implementacijom Repozitorija IDIZ-a postiže se sljedeće: pohrana i dugotrajno očuvanje radova djelatnika Institu-ta, povećanje njihove vidljivosti i utjecaja u znanstvenoj zajednici na nacionalnoj i globalnoj razini, objavljivanje rezultata znanstvenog rada i istraživanja u skladu s prin-cipima otvorenog pristupa, promocija znanosti i znan-stvenih istraživanja, osiguravanje platforme za izradu izvještaja, analiza i sl.

Repozitorij možete posjetiti na adresi http://idiprints.knjiznica.idi.hr/.

(Karolina Vranješ)

Događanja u (su)organizaciji Instituta

Završna konferencija IPA projekta “Razvoj kurikulumske kulture: Osnaživanje škola za

razvoj i implementaciju školskog kurikuluma”

Završna konferencija IPA projekta “Razvoj kurikulumske kulture: Osnaživanje škola za razvoj i implementaciju školskog kurikuluma” održana je 11. veljače 2015. godi-ne u opatijskom Grand hotelu Adriatic i okupila je preko 130 sudionika. Na konferenciji su sudjelovali predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, predsjednik Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije

Amruševa 11/II, 10000 Zagreb, CroatiaTel: +385 1 48 10 264; Fax: +385 1 48 10 263; E-mail: idiz@idi.hr12

obrazovanja, znanosti i tehnologije, predsjednica Nacio-nalnog vijeća za odgoj i obrazovanje, savjetnici iz Agen-cije za odgoj i obrazovanje te treneri i predstavnici ško-la koje su sudjelovale u projektu. Program konferencije uključivao je predstavljanje dijelova školskih kurikuluma razvijenih u okviru projekta te panel diskusiju na temu “Školsko ozračje i razvoj školskog kurikuluma”.

Završna konferencija IPA projekta „Razvoj nacionalnog standarda kvalifikacije za uči-telje kao podloge za uvođenje sustava licen-

ciranja učitelja“

U zagrebačkom kongresnom centru “Forum” održana je 17. veljače 2015. godine završna konferencija IPA projek-ta „Razvoj nacionalnog standarda kvalifikacije za učitelje kao podloge za uvođenje sustava licenciranja učitelja“ u koji je Institut za društvena istraživanja u Zagrebu bio

uključen kao jedan od partnera, dok je nositelj projekta bio Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazova-nja. U radu konferencije, kojoj je prisustvovao i Ministar znanosti, obrazovanja i sporta sa suradnicima, sudjelova-lo je preko 70 sudionika, predstavnika ključnih obrazov-nih institucija u Hrvatskoj. Na konferenciji je predstavljen prijedlog Nacionalnog standarda kvalifikacije za učitelje, metodologija njegove izrade, uloga standarda u postup-ku licenciranja učitelja te je istaknut doprinos projekta razvoju Hrvatskog kvalifikacijskog okvira. Predstavljen je i Priručnik za sudionike u odgojno obrazovnom sustavu, namijenjen prvenstveno učiteljima-pripravnicima i nji-hovim mentorima kako bi se postiglo jasnije razumije-vanje ishoda učenja koji se provjeravaju na kraju perioda uvođenja u profesiju u postupku stjecanja licence za uči-telje. Obje publikacije kao i ostale relevantne informaci-je o projektu nalaze se na mrežnoj stranici: http://www.nskzaucitelje.hr/projekt.

Završna konferencija IPA projekta „Razvoj kurikulumske kulture: Osnaživanje škola za razvoj i

implementaciju školskog kurikuluma”

Završna konferencija IPA projekta „Razvoj nacionalnog standarda kvalifikacije za učitelje kao podloge za uvođenje sustava licenciranja učitelja”

Amruševa 11/II, 10000 Zagreb, CroatiaTel: +385 1 48 10 264; Fax: +385 1 48 10 263; E-mail: idiz@idi.hr 13

Predstavljanje dokumenta „Evaluacijsko izvješće o radu Pravobraniteljice za ravno-pravnost spolova u razdoblju od 2003. do

2013. godine“ Hrvatskom saboru

“Evaluacijsko izvješće o radu Pravobraniteljice za ravno-pravnost spolova u razdoblju od 2003. do 2013. godine” autorica dr. sc. Mirjane Adamović (voditeljica projekta), dr. sc. Anje Gvozdanović, dr. sc. Ane Maskalan i dr. sc. Du-nje Potočnik predstavile su dr. sc. Mirjana Adamović i dr. sc. Ana Maskalan 15. rujna 2015. godine zastupnicima/cama Hrvatskog sabora i ostalim saborskim gostima.

Sažetak Evaluacijskog izvješća nalazi se na sljedećoj poveznici: http://www.prs.hr/attachments/article/1668/Evaluacijsko%20izvje%C5%A1%C4%87e%20o%20radu%20PRS%20od%202003.%20do%202013..pdf.

Predstavljanje „Evaluacijskog izvješća o radu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u razdoblju od 2003. do 2013.” Hrvatskom

saboru

Predstavljanje rezultata istraživanja percepcije i stavova o građanstvu i političke

pismenosti maturanata

1. listopada 2015. godine održana je konferencija za me-dije na kojoj su predstavljeni rezultati dvaju istraživanja koja je IDIZ proveo u suradnji s GOOD inicijativom (Inici-jativom koja se zalaže za sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko gra-đanstvo u odgojno-obrazovni sustav).

Konferencija za medije iskorištena je kako bi se svim re-levantnim dionicima uputio apel da se u hrvatske škole uvede kvalitetan sadržaj građanskog odgoja i obrazova-nja što bi doprinijelo smanjivanju demokratskog defici-ta s kojim se Hrvatska suočava, a na što upućuju nalazi istraživanja.

Rezultati istraživanja političke pismenosti maturanata u Hrvatskoj dostupni su na poveznici: http://goo.hr/zbu-njenost-i-neznanje-plodno-tlo-za-manipulacije-istrazi-vanje-znanja-maturanata-o-politici/.

Rezultati istraživanja percepcije i stavova ispitanika o građanstvu dostupni su na poveznici: http://goo.hr/gra-danima-nedostaje-povjerenja-i-volje-za-sudjelovanje-u-politickim-procesima-istrazivanje-percepcije-i-stavova-ispitanika-o-gradanstvu/.

GOOD inicijativa - rezultati istraživanja percepcije i stavova o građanstvu i političke pismenosti maturanata

Okrugli stol „Socijalna dimenzija visokog ob-razovanja u Hrvatskoj – izazovi i perspektive“

Okrugli stol pod nazivom „Socijalna dimenzija visokog obrazovanja u Hrvatskoj – izazovi i perspektive“ održan je 2. prosinca 2015. godine u Novinarskom domu u Za-grebu.

Okrugli stol organizirao je Institut za društvena istraži-vanja u Zagrebu u suradnji s Uredom za ravnopravnost spolova Vlade RH i Sekcijom za sociologiju obrazovanja Hrvatskog sociološkog društva. Tom su prilikom pred-stavljeni rezultati empirijskog istraživanja „Socijalni iden-titeti, pristup visokom obrazovanju i odabir studija“ koje je financirala Hrvatska zaklada za znanost.

Cilj okruglog stola bio je da se na temelju rezultata istra-živanja rasprave relevantna pitanja ostvarivanja socijal-ne dimenzije visokog obrazovanja u Hrvatskoj kako bi se doprinijelo što uspješnijem ostvarivanju jednakosti obrazovnih šansi u visokom obrazovanju, a time i pora-stu udjela visokoobrazovanog stanovništva u Hrvatskoj. Okruglom stolu su prisustvovali stručnjaci i predstavnici relevantnih institucija u području visokog obrazovanja.

Amruševa 11/II, 10000 Zagreb, CroatiaTel: +385 1 48 10 264; Fax: +385 1 48 10 263; E-mail: idiz@idi.hr14

Više informacija o projektu možete pronaći na poveznici: http://www.idi.hr/sipvoos/index.html.

Okrugli stol „Socijalna dimenzija visokog obrazovanja u Hrvatskoj - izazovi i perspektive”

Dan otvorenih vrata

11. prosinca 2015. na Trgu kralja Tomislava 21/I održan je drugi po redu Dan otvorenih vrata Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.

Prisutne je uvodnim govorom pozdravila prof. dr. sc. Ankica Marinović, znanstvena savjetnica na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu, a zatim je dr. sc. Mirjana Adamović, glavna i odgovorna urednica biblioteke „Zna-nost i društvo“ predstavila Institutska izdanja u 2015-oj godini. Uslijedila su izlaganja naših istraživačica i istraži-vača koji su predstavili svoje recentne projekte. Tako je dr. sc. Branko Ančić govorio o zelenim ekonomijama i odr-živosti, temama kojima se zajedno sa svojim timom bavi u okviru projekta „Nove paradigme u istraživanju održi-vosti: zelene ekonomije i dobrobit mladih“, sufinancira-nog sredstvima iz Europskog socijalnog fonda. Uslijedilo je izlaganje dr. sc. Nikole Petrovića i Stjepana Mateljana koji su predstavili istraživački projekt financiran sredstvi-ma Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ) pod nazivom „Znanstvena aktivnost, suradnja i orijentacija istraživanja u društvenim znanostima u Hrvatskoj i ostalim postsoci-jalističkim europskim zemljama (RACOSS)“, pri čemu su se posebno osvrnuli na ulaganje u hrvatsku znanost u europskom kontekstu. Nastavak programa Dana otvore-nih vrata bio je posvećen temama obrazovanja i mladih. Dr. sc. Anja Gvozdanović je predstavila rezultate nedav-no završenog „Istraživanja političke pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola u Hrvatskoj“ provedenog u okviru GOOD inicijative – Inicijative koja se zalaže za sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja

za ljudska prava i demokratsko građanstvo u odgojno-obrazovni sustav, a zatim je dr. sc. Iva Košutić prezentirala rezultate HRZZ projekta „Socijalni identiteti, pristup viso-kom obrazovanju i odabir studija“ pri čemu je istaknula aspekte koji utječu na odluke srednjoškolaca o nastav-ku obrazovanja upisom na studij. Završna prezentacija Dana otvorenih vrata bila je ona dr. sc. Zrinke Ristić De-dić u kojoj se osvrnula na načine i mogućnosti razvijanja znanstvenog mišljenja kod osnovnoškolaca u Hrvatskoj.

Promocije knjiga

Sociološki portret hrvatskih studenata

Knjiga „Sociološki portret hrvatskih studenata“ predstav-ljena je 15. travnja 2015. u Kući Europe u Zagrebu. Studi-ja donosi empirijske podatke i cjelovitu analizu različitih aspekata studentske populacije prvih pet bolonjskih ge-neracija sa svih hrvatskih sveučilišta te time predstavlja hvalevrijedan i opsežan materijal, jedinstven u našem društvu, pomoću kojeg je moguće steći uvide u obiljež-ja navedene populacije kroz dulji vremenski period i koji može poslužiti kao jedna od osnova za buduća kompa-rativna istraživanja studentske populacije u Hrvatskoj.

Knjigu su predstavili dr. sc. Dinka Marinović Jerolimov, urednica biblioteke „Znanost i društvo“, recenzenti, prof. dr. sc. Vedrana Spajić Vrkaš, dr. sc. Benjamin Perasović i prof. dr. sc. Berto Šalaj te urednica izdanja, prof. dr. Vlasta Ilišin.

Studija je u cijelosti dostupna za preuzimanje na pove-znici http://www.idi.hr/izdavastvo/knjige-i-studije/zna-nost-i-drustvo/.

Budućnost žene: filozofska rasprava o utopiji i feminizmu

16. lipnja 2015. godine u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića predstavljena je monografija dr. sc. Ane Ma-skalan „Budućnost žene: filozofska rasprava o utopiji i feminizmu“ u izdanju Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu i izdavačke kuće Plejada. O knjizi su govorili prof. dr. sc. Mladen Labus, prof. dr. sc. Gordana Bosanac, prof. dr. sc. Eva Dolar Bahovec i izv. prof. dr. sc. Hrvoje Jurić. U knjizi se pojmovi utopije i utopijskoga mišlje-nja dovode u vezu s feminističkim teorijama o važnosti

Amruševa 11/II, 10000 Zagreb, CroatiaTel: +385 1 48 10 264; Fax: +385 1 48 10 263; E-mail: idiz@idi.hr 15

društvenih transformacija rodnih odnosa i uloga za kre-iranje pravednijih društava. Također, problematizira se suvremena kriza utopije (dovedena u vezu s pojmovima ideologije i utopizma) te se razrađuju potencijali njezine obnove sadržani u formulaciji aktivne tj. kritičke utopije, a koji su prisutni u mnogim socijalnim i političkim teori-jama i pokretima.

(Ana Maskalan)

Sadržaj i uvodno poglavlje knjige moguće je preuzeti na poveznici: http://www.idi.hr/izdavastvo/knjige-i-studije/posebna-izdanja/.

Promocija knjige „Budućnost žene: filozofska rasprava o utopiji i feminizmu”

Demokratski potencijali mladih u Hrvatskoj

Promocija knjige „Demokratski potencijali mladih u Hr-vatskoj“ održana je 16. prosinca 2015. godine u Kući Eu-rope u Zagrebu. Riječ je o zborniku koji donosi 11 priloga proizašlih iz istoimenog znanstvenog skupa održanog 23. listopada 2014. godine u organizaciji Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu i Centra za demokraci-ju i pravo Miko Tripalo. Zbornik donosi analize političke kulture i participacije mladih, odnosno njihovog politič-kog i socijalnog povjerenja, propitivanje odnosa mladih spram povijesnog nasljeđa i spram medija te analize dje-lovanja tijela vlasti u cilju ostvarivanja dobrobiti mladih.

Knjigu su predstavili dr. sc. Branislava Baranović, ravna-teljica Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, prof. dr. sc. Vlasta Ilišin, jedna od urednica zbornika te recen-zenti, prof. dr. sc. Gvozden Flego, prof. dr. sc. Rade Kalanj i prof. dr. sc. Nenad Zakošek.

Puni tekst zbornika dostupan je na sljedećoj poveznici: http://www.idi.hr/izdavastvo/knjige-i-studije/posebna-izdanja/.

Promocija knjige „Demokratski potencijali mladih u Hrvatskoj”

DoktoratiU 2015. godini doktorat znanosti na Odsjeku za sociolo-giju Filozofskog fakulteta u Zagrebu stekla je Iva Košutić s temom „Kulturni kapital i društveni položaj obitelji kao čimbenici obrazovnih nejednakosti“.

Međunarodna suradnja i mobilnost

Bilateralna suradnja s Crnom Gorom

13. i 14. svibnja 2015. na IDIZ-u je održana dvodnevna radionica organizirana u sklopu projekta „Tranzicijska preobrazba glavnih gradova, Zagreba i Podgorice, kao sustava naselja“ koji se provodi u suradnji Filozof-skog fakulteta u Nikšiću i Instituta za društvena istraživa-nja u Zagrebu. Projekt financijski podupiru Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske i Mini-starstvo prosvjete i nauka Crne Gore temeljem programa bilateralne suradnje znanstvenih institucija iz Hrvatske i Crne Gore (2015-2016).

Istraživanjem se nastoje prikupiti podaci o društvenim promjenama u dvama glavnim gradovima koje su se do-gađale u urbanim i ruralnim prostorima tijekom zadnja dva desetljeća, a vidljive su ponajviše u načinu i kvaliteti života ljudi u njima.

Amruševa 11/II, 10000 Zagreb, CroatiaTel: +385 1 48 10 264; Fax: +385 1 48 10 263; E-mail: idiz@idi.hr16

Na dvodnevnoj su radionici na Institutu za društvena istraživanja održane znanstvene diskusije o istraživačkim temama u kojima su sudjelovali renomirani znanstveni-ci iz sociologije prostora te srodnih disciplina - socijalne geografije, urbane ekonomije, arhitekture i drugih. Oba je dana u popodnevnim satima planiran obilazak terena – grada Zagreba i susjednih gradova s okolnim prostori-ma unutar zagrebačke mreže naselja kako bi se gostima pokazalo stanje u zagrebačkom prostoru iz prve ruke.

Voditeljica projekta za IDIZ je dr. sc. Anđelina Svirčić Go-tovac, a suradnici na projektu su dr. sc. Jelena Zlatar i mr. sc. Branimir Krištofić.

(Anđelina Svirčić Gotovac)

Radionica u sklopu bilateralnog projekta „Tranzicijska preobrazba glavnih gradova, Zagreba i Podgorice, kao sustava naselja”

HEISEE (The Higher Education Initiative for Southeastern Europe / Inicijativa za visoko

obrazovanje za jugoistočnu Europu)

Tijekom 2014. godine unutar HEISEE projekta “Razvoj studijskih programa za upravljanje i rukovođenje u vi-sokom obrazovanju” razvijen je kurikulum za poslijedi-plomski specijalistički studij “Rukovođenje u visokom obrazovanju”. Program i moduli studija prezentirani su od 10. do 13. veljače 2015. godine na Sveučilištu u Rijeci u sklopu radionice unutar koje je proveden dio modula “Upravljanje institucijom i strateški menadžment”, a koji će biti dio budućeg poslijediplomskog specijalističkog studija rukovođenja u visokom obrazovanju. Sudionici radionice bili su predstavnici svih hrvatskih sveučilišta, rektori, prorektori, dekani kao i upravitelji ustanova viso-

kog obrazovanja te administrativno osoblje. Inicijativu financijski podupire Veleposlanstvo Sjedinjenih Ame-ričkih Država u Zagrebu. HEISEE inicijativa (The Higher Education Initiative for Southeastern Europe / Inicijativa za visoko obrazovanje za jugoistočnu Europu) temelji se na partnerstvu Centra za istraživanje i razvoj obrazovanja Instituta za društvena istraživanja, Instituta za razvoj ob-razovanja, Instituta za visoko obrazovanje Sveučilišta u Georgiji i Sveučilišta u Rijeci. Više informacija i novosti o programu možete pronaći na web-stranici: www.heisee.org.

Studijski boravak dr. sc. Srebrenke Letina na Sveučilištu u Melbourneu u Australiji

Dr. sc. Srebrenka Letina boravila je u sklopu programa stipendiranja „Endeavour Research Fellowship“ na Sveu-čilištu u Melbourneu gdje je sudjelovala u istraživanjima pri Melbourne School of Psychological Sciences, Social Network Laboratory u trajanju od 6 mjeseci.

Ovo su njezina iskustva i preporuke za ostale potencijal-no zainteresirane mlade istraživače:

„Surađivala sam na projektu o razumijevanju strukture i učinka znanstvene suradnje na kojoj je suradnik bio su-pervizor mog boravka prof. Garry Robins iz Melbourne School of Psychological Sciences, a voditeljica projekta prof. Jenny Lewis iz Mebourne School of Goverment. Ba-vila sam se dodatnim prikupljanjem podataka iz dostu-pnih izvora, analizama i pisanjem materijala za izvještaj. Za vrijeme svog boravka prisustvovala sam predavanji-ma o analizi društvenih mreža, s naglaskom na statistič-ke modele (eksponencijalni modeli slučajnih grafova) na Swinburne University, što je uključivalo i upoznavanje s radom sa specijaliziranim softverima. Za vrijeme svog boravka sam to znanje iskoristila primjenjujući ih na podacima koje sam skupila za izradu svog doktorskog rada, te sam prijavila rad u koautorstvu u vrlo cijenje-nom časopisu u području. Bez tih novih znanja i surad-nje, ne mislim da bi tako nešto bilo izvedivo.

Teško mi je nabrojati i opisati sve načine na koje mi je ovaj boravak koristio, od formalnih do neformalnih as-pekata, to bi zahtijevalo mnogo više prostora, a vjerujem da će mi neki od tih načina postati jasniji tek u dugoroč-noj perspektivi. Pristup znanstvenom radu i način razmi-

Amruševa 11/II, 10000 Zagreb, CroatiaTel: +385 1 48 10 264; Fax: +385 1 48 10 263; E-mail: idiz@idi.hr 17

šljanja o interdisciplinarnosti, te razina znanja i kompe-tencija su mnogo napredniji. Moj dojam je da tome nisu samo razlog bolji simbolički i materijalni resursi, nego i drugačija kvaliteta profesionalizma i međuljudskih odnosa. Iz zajedničkog rada te iz samog sudjelovanja na sastancima nauči se mnogo o načinu razmišljanja i uspješnom stavu prema radnim zadacima u znanosti. Sprijateljila sam se sa stipendistima iz drugih zemalja (Češke i Švedske) s kojima sam ostala u kontaktu.

Često sam se prijavljivala za različite stipendije i projekte u Hrvatskoj, mahom bez uspjeha, tako da nisam očeki-vala dobitak stipendije – posebno za boravak u jednoj instituciji i odsjeku tako visokog ranga. Ali trudim se vo-diti motom „dream big“. Treba nastaviti pokušavati svim srcem i nadati se pozitivnim ishodima, čak i kad nema potkrepljenja. Unatoč niskim procjenama šanse dobiva-nja stipendije, dobro sam se pripremila za prijavu, a to konkretno znači: 1) naći stipendiju koja mi odgovara – tu su mi od velike pomoći bili kolege koji su već bili na usa-vršavanju vani, i posebno želim istaknuti pomoć kolege Petrovića, 2) detaljno proučiti opsežnu dokumentaciju za prijavu i na vrijeme početi sa prikupljanjem dokumen-tacije što je obično dug proces, 3) dobro odrediti ciljanu instituciju i supervizora, za koje je nužno da imaju slične istraživačke interese, kontaktirati ih na vrijeme s dobrim motivacijskim pismom, 4) napisati dobar i provediv pro-jekt, 5) apsolutno ključno je odabrati osobe koje će napi-sati preporuku – ne mogu naglasiti koliko je važno da su to osobe koje vas dugo poznaju i jako dobro znaju vaše interese i znaju napisati dobru, ali realnu preporuku.

Konkretno, za Endeavour ne postoje javno dostupni podaci o postotku prijava koje su prihvaćene, ali nefor-malno, od strane drugih stipendista i profesora stekla sam dojam da se radi o malom postotku u odnosu na broj prijava i vrlo visokim kriterijima. Za znanstvenike koji se bave društvenim znanostima, često to znači da su prijave znanstvenika iz drugih polja (npr. prirodnih, tehničkih) u barem blagoj prednosti, što traži dodatnu uvjerljivost i kvalitetu prijave. Na kraju, nije nevažno na-pomenuti da sam odlazak i priprema dokumentacije za-htijevaju određene financijske resurse (u mom slučaju je to značilo podizanje nenamjenskog kredita).

Preporučila bih svim doktorandima, postdoktorandi-ma, ali i iskusnijim znanstvenicima, da se prijavljuju na

bilo koju stipendiju koja im pruža mogućnost da barem nakratko posjete institucije koje su međunarodno pre-poznate. Jako je važno, na neko vrijeme barem, biti dio znanstvenog tima koji je relevantan na globalnoj razini. To posebno preporučujem onima koji se bave relativno novim područjima kod kojih je naglašen brz razvoj. Ne mogu reći da to sa sobom ne povlači i niz ne baš ugodnih usporedbi, ali vjerujem da je ishod svega jako povoljan za pojedinca i potencijalno za njenu/njegovu širu znan-stvenu zajednicu. Također, svakome je veliki izazov biti u zemlji (ili kontinentu) na kojem ne poznaje nikoga, ali baš zato, daje priliku da naučite mnogo o sebi, te pru-ža mogućnost stjecanja znanja i vrijednih kontakata za buduću suradnju. Znanje i kontakti koje sam stekla za vrijeme svog boravka će mi sigurno pomoći u daljnjim planovima i njihovoj realizaciji.“

Poveznica na stranicu gdje se oglašava stipendija: https://internationaleducation.gov.au/Endeavour%20program/Scholarships-and-Fellowships/Pages/default.aspx.

Studijski posjet Sveučilištu u Melbourneu dr. sc. Srebrenke Letina

Amruševa 11/II, 10000 Zagreb, CroatiaTel: +385 1 48 10 264; Fax: +385 1 48 10 263; E-mail: idiz@idi.hr18

Studijski boravak mr. sc. Marka Kovačića na Sveučilištu Pompeu Fabra u Barceloni

Od listopada 2015. godine do travnja 2016. godine Mar-ko Kovačić, član Institutskog Centra za omladinska i rod-na istraživanja (CORI), nalazi se na studijskom boravku pri Sveučilištu Pompeu Fabra (UPF) u Barceloni. U okviru istraživačke stipendije koju mu je dodijelilo ovo španjol-sko sveučilište, Marko se obvezao istraživati političku participaciju mladih, temu kojom se i inače bavi u svom znanstveno-istraživačkom radu.

Sveučilište Pompeu Fabra javno je sveučilište u Špa-njolskoj osnovano 1990. godine te se u ovom relativ-no kratkom vremenu pozicioniralo među 200 najboljih svjetskih sveučilišta. Smješteno u samom srcu katalon-ske prijestolnice, UPF je trilingvalna visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka institucija (službeni jezici su španjolski, katalonski i engleski) koja nudi 22 programa preddiplomskog obrazovanja, 25 diplomskih i 9 poslije-diplomskih (doktorskih) sveučilišnih programa.

Tijekom polugodišnjeg boravka u Španjolskoj, Marko će se imati priliku upoznati s teorijom i praksom aktivnog sudjelovanja mladih Španjolaca u društvu i politici te će stečene uvide usporediti s obrascima mladih u Hrvatskoj, a svoje rezultate prezentirat će na dvjema znanstvenim konferencijama u Barceloni.

Osim toga, cilj je i ostvariti kontakte sa znanstvenicima koji se bave sociologijom i politologijom mladih kako bi se uspostavila suradnja našeg Instituta i srodnih španjol-skih znanstvenih institucija na temama od zajedničkog interesa.

Izlaganja na međunarodnim konferencijama u 2015. godini

U protekloj smo godini bili sudionici na 16 međunarod-nih znanstvenih konferencija, što možete popratiti na Mapi 1.

Mapa 1. Izlaganja na međunarodnim konferencijama u 2015. godini

Amruševa 11/II, 10000 Zagreb, CroatiaTel: +385 1 48 10 264; Fax: +385 1 48 10 263; E-mail: idiz@idi.hr 19

Barcelona

Beograd

Bruxelles

Budimpešta

Burgas

Cape Town, JAR

Halle, Njemačka

Kopenhagen

Louvain, Belgija

Ljubljana

Novi Sad

Plovdiv

Prag

Sevilla

Tarnovo

Washington, D.C.

Uredili: Tana Morić, Adrijana Šuljok, Stjepan Tribuson