G L A S N I K

ISSN 1846-6494

HRVATSKE UDRUGE BIV[IH STUDENATA I PRIJATELJATEKSTILNO-TEHNOLO[KOG FAKULTETA

Almae Matris Croaticae Alumni – Tehnologiae Textilis Facultatis

Prosinac 2011. 8

Rije~ urednice

Dragi ~lanovi i prijatelji udruge AMCA TTF,

Punim sadr`ajem Glasnika pred vama, pozdravljam nove ~lanove i onedrage ljude koji nisu mogli k nama, zbog bolesti i drugih razloga. OvimGlasnikom na dru`enje mi dolazimo k vama.Na{a AMCA TTF, pored brojnih aktivnosti u kontinuitetu, u proteklojgodini nastavila je rad novim sadr`ajima namijenjenim ja~anju kohezije~lanova i prijatelja AMCA TTF, te {irenju filozofije AMCA, u Hrvatskoji inozemstvu.Premda je AMCA TTF na internetskoj stranici www.ttf.hr/amac od os-nutka imala tekst na engleskom jeziku, isti~em va`nu novost postavljanjaAMCA TTF na portalu Croatia World Network (CROWN), do ~ega do-lazite poveznicom: http://bit.ly/AMCA_TTF_CROWN. Ostvarena je su-radnjom s profesorom Darkom �ubrini}em, prijateljem AMCA TTF sAMAC-FER-a. Na{im sadr`ajima na ovom portalu doprinosimo umre`ava-nju svih udruga i saveza AMA u svijetu, poti~u}i udruge AMCA/AMACda ja~aju svoje aktivnosti, vjerujem i osnivanje novih udruga u Hrvat-skoj – malo ih je.8. skup{tina AMCA TTF sa 99 sudionika sredi{nji je doga|aj o kojempi{emo u ovom Glasniku. Isti~em brojne ugledne goste, te akad. zborVladimir Prelog. ^itajte i upoznajte obilan rad i rezultate koje polu~ujeZavod za odjevnu tehnologiju Tekstilno-tehnolo{kog fakulteta.Ovim brojem uvodimo tri nove rubrike: „Posjetili smo za Vas“, „Odjeci,susreti i doga|aji“ te „Razgovor s povodom“, sve vezane uz tekstilnustruku i obrazovanje te s aktivnostima ~lanova i prijatelja udruga AMAC.Ovime {irimo krug prijatelja na{e udruge iz glazbenih, umjetni~kih idrugih podru~ja. Ovaj bogati milje okupljenih ljudi ~ini okosnicu iz kojecrpimo nove ideje.Udruga AMCA TTF pru`a stalnu potporu na{im studentima, pi{emo o na-gradama, o mobilnosti. Godina 2011. obilje`ena je doga|anjima vrijednim~estitanja – brojni su u ovom sadr`aju. Nadalje, uspje{ne tekstilne tvrtke, teustanove vezane uz rad s tekstilom, koje podupiru na{u Udrugu, obogatilesu ovaj sadr`aj svojim predstavljanjem, u vremenu globalnih ekonomskihpote{ko}a u gospodarstvu, poglavito u tekstilnom.Nastavljamo s prikazom generacije studenata koje AMCA TTF tradicio-nalno okuplja na godi{njoj Skup{tini. Ovog puta iznenadilo nas je nesva-kida{nje zajedni{tvo od milja nazvane „izvanredne“ generacije na{ih stu-denta. ^itaju}i dirljive redove o njihovu odlasku u posjet tvrtki „FIS“ isvom kolegi Nikoli Lujanovi}u u Vitez (BiH), po`elimo svima jo{ takvihAMCA dru`enja.Mobilnost studenata, nastavnog i nenastavnog osoblja hrvatskih sveu~ili{ta,novina je u Hrvatskoj koju je ve}ina studenata opravdano primila s velikimambicijama; u skladu je s provedbom Bolonjskog sustava u visokomobrazovanju. Ovaj broj Glasnika objavljuje razgovor s na{om studenti-com Bojanom \urasek koja je u okviru ERASMUS programa mobilnostiotputovala na University of Minho, u Guimarais, Portugal. AMCA TTFje financijskom potporom pomogla njenoj mobilnosti na ovo strano sve-u~ili{te. ^itajte u Glasniku i o skupovima kojima je na{ Fakultet organi-zator ili suorganizator. Pored tradicionalnih, isti~em svjetski tekstilniskup koji se prvi put odr`ava u Hrvatskoj: The World Textile ConferenceAUTEX 2012.Zahvaljuju}i vam na potpori i upla}enoj ~lanarini, vjerujem da }e za bo`i-}ne blagdane ovaj Glasnik sti}i u va{e tvrtke i domove. Listajte ga i mi-slite na AMCA TTF.

S AMCA pozdravima, `elim vama i va{im obiteljima ~estit Bo`i}, obiljeblagoslova i dobra u 2012. godini!

Va{a

Ana Marija Grancari}

Sadr`aj GlasnikaAMCA TTF 2011

Osvrt na 8. redovitu skup{tinuAMCA TTF . . . . . . . . . . . . . 3

Izlet u Pazin . . . . . . . . . . . . 5

Pjesni~ki kutak . . . . . . . . . . . 5

Predstavljamo . . . . . . . . . . . . 6

Zahvaljujemo . . . . . . . . . . . . 7

Generacije. . . . . . . . . . . . . . 8

Predstavljanje Zavoda TTF-a . . . . . 10

Tekstilni dani Zagreb 2011 . . . . . . 13

^estitamo . . . . . . . . . . . . . 14

Razgovor s povodom . . . . . . . . 18

Diplomirani . . . . . . . . . . . . 19

Novi doktori znanosti . . . . . . . . 20

Odjeci, susreti, doga|aji . . . . . . . 21

Posjetili smo za Vas . . . . . . . . . 23

Skupovi . . . . . . . . . . . . . . 26

Uspje{ne tvrtke . . . . . . . . . . . 28

Sponzori AMCA TTF-a . . . . . . . 31

Zadnja stranica . . . . . . . . . . . 32

� Izdava~: AMCA TTF Zagreb �Odgovorna urednica: prof. dr. sc. Ana

Marija Grancari} � Uredni{tvo: AgataVin~i}, dipl. ing., dr. sc. Ana Sutlovi},

dr. sc. Anita Tarbuk � Lektorica:dr. sc. Blanka Pa{agi} � Adresa

uredni{tva: AMCA TTF, Zagreb, Prilazbaruna Filipovi}a 28a, www.ttf.hr �

Grafi~ka urednica: Mirela Miki} Muha� Tisak: Printera d.o.o., Zagreb �

Naklada: 800 kom

Fotografije na naslovnici:

Skup{tina saveza udruga AMACITMA 2011 – BarcelonaProslava jubileja TTF-aAMCA torta Zorana Jakuca

Osvrt na 8. redovitu skup{tinu AMCA TTF

8. skup{tina Hrvatske udruge biv{ih studenata i prijateljaTekstilno-tehnolo{kog fakulteta, AMCA TTF-a odr`ana

je 14. lipnja 2011. u 18 sati u predavaonici A-301 Tekstilno-

-tehnolo{kog fakulteta, Prilaz baruna Filipovi}a 28a u Zagre-

bu. Skup{tini su nazo~ili biv{i i sada{nji studenti, zaposleni-

ci, umirovljenici i vjerni prijatelji AMCA TTF. Ukupan broj

sudionika na ovoj Skup{tini iznosio je 99.

Skup{tina je zapo~ela sve~arski, pjevanjem dvaju himni: hr-

vatske „Lijepa na{a domovino“ i akademske Gaudeamus

igitur, u izvedbi Akademskog zbora „Vladimir Prelog“ pod

ravnanjem dirigentice prof. Ive Juras.

Predsjednica AMCA, prof. Ana Marija Grancari}, srda~no

je pozdravila nazo~ne i izrazila zadovoljstvo {to smo se i

ove godine okupili u tako velikom broju. Naglasila je da se

put vjernosti i podr{ke, koja nam je tako potrebna, gradi i

produbljuje u duhu AMCA filozofije. Prisjetila se svih onih

koji ove godine nisu s nama, te je njima u spomen posve}e-

na minuta {utnje.

Istaknula je posebno veselje i svoju veliku radost zbog ulaska

Hrvatske u Europsku uniju, nakon ~ega je uslijedila izvedba

slu`bene himne EU „Oda radosti“ Ludwiga van Beethovena.

Predlo`ila je dnevni red koji je jednoglasno podr`an. Uslije-

dili su pozdravni govori uzvanika. Pozdrav i uspje{an rad 8.

Skup{tini prva je uputila i za`eljela predsjednica AMAC/

AMCA Sveu~ili{ta u Zagrebu, prof. dr. sc. Jasna HelenaMencer. Izrazila je zadovoljstvo {to sudjeluje na Skup{tini i

uputila iskrene ~estitke i izrazila odu{evljenje {to je pred-

sjednica uspjela okupiti tako velik broj mladih ljudi. U ma-

niri dobrodo{lice i po{tovanja, ispred Udruge, prof. dr. sc.

Ana Marija Grancari} darovala joj je suvenir, faksimil him-

ne „Dugo u no}, zimsku bijelu no}“ koju je napisao na{ dragi

pjesnik i po~asni ~lan AMCA TTF Dragutin Tadijanovi},

davne 1931. god.

Predsjednik Dru{tva AMACIZ, prof. dr. sc. Antun Glasno-vi}, nije bio nazo~an zbog neodgodivih obveza, ali je pred-

sjednici i Skup{tini uputio ~estitke na radu i zalaganju, te

poslao kao dar opse`an zbornik pjesni{tva „Hvaljen budi,

Gospodine moj – Sveti Franjo u hrvatskom pjesni{tvu“, s

posvetom koju je pro~itao prof. dr. sc. Emir Hod`i}.

Dekan Tekstilno-tehnolo{kog fakulteta prof. dr. sc. DarkoUjevi} za`elio je dobrodo{licu svim uzvanicima i istaknuo

da smo „svi zaslu`ni za uspje{an rad AMCA TTF, ali da po-

stoji jedna osoba koja nas nadahnjuje i okuplja, omogu}uje

ne{to veliko i uzvi{eno, a to je prof. Grancari}“. Uz ~estitke

kao znak zahvale uru~io joj je buket cvije}a. Predsjednica je

dekanu uru~ila majicu AMCA teama, iskazuju}i mu zahval-

nost za svesrdnu potporu i ljubav prema AMCA TTF.

Prof. dr. sc. Darko @ubrini} s Fakulteta elektronike i ra~u-

narstva pozdravio je skup i zahvalio predsjednici na pozivu,

pri ~emu je istaknuo zasluge i entuzijazam prof. Grancari}. U

znak zahvale za kontinuiranu potporu i sudjelovanje na tri-

binama, predsjednica mu je uru~ila faksimil himne Udruge.

Prof. dr. sc. Igor ^ati} s Fakulteta strojarstva i brodograd-

nje i veliki prijatelj tekstilaca, pozdravio je sudionike i za`elio

uspje{an i sadr`ajan rad Udruge. Predstavnik AMAC Nje-

ma~ke, gospodin Mladen Jonke, ~estitao je predsjednici, is-

kazao potporu i za`elio uspjeh u radu, isti~u}i da je AMCA

TTF jedna od boljih na Sveu~ili{tu. Prof. dr. sc. EmirHod`i} pohvalio je pozitivan smjer i predan rad AMCA

TTF, a gospo|a @eljka Hod`i} se u prijateljskom i le`er-

nom stilu obratila predsjednici toplim rije~ima zahvale za sve

divne trenutke provedene u dru`enju s AMCA TTF i daro-

vala joj granu tre{nje izra|enu od svile.

Prema prihva}enom dnevnom redu, postavljen je slajd Zapis-

nik 7. skup{tine AMCA TTF, koja je odr`ana 15. lipnja 2010.

Predsjednica je pro~itala izvje{}e o radu Udruge od prethod-

ne Skup{tine. Ukazala je na brojne aktivnosti AMCA TTF u

koje je ulo`en ogroman trud i volonterski rad. Ukazala je na

predan i kontinuiran rad Predsjedni{tva AMCA TTF u okvi-

ru redovitih sastanaka odr`anih u rujnu i prosincu 2010., te

velja~i, o`ujku i svibnju 2011. Istaknula je financijske po-

trebe i naglasila da je Udruga proteklu „kriznu“ godinu po-

3

slovala isklju~ivo zahvaljuju}i donacijama i ~lanarinama.

Osvrnula se na zna~ajnu aktivnost AMCA TTF, a to je Gla-

snik koji je kao broj 7 u prosincu 2010. upu}en na brojne

adrese na{ih ~lanova i prijatelja u zemlji i inozemstvu. Po-

sebno je istaknula tekstilne tvrtke koje su dale potporu za

tro{kove tiskanja Glasnika AMCA TTF (TTF, Jadran tvor-

nica ~arapa d.d., Euroinspekt-Eurotextil d.o.o., Tekstilna

{tamparija d.o.o., Pozamanterija-materijali, trake, ~ipke

d.o.o., Angel tim d.o.o., Jacquard i Tekstil). Unato~ te{koj

financijskoj situaciji, AMCA TTF dala je potporu i pomogla

studentici Bojani \urasek tijekom njezina boravka na Uni-

versity of Minho u Portugalu. Na{a AMCA je financijski

podr`ala i objavu DVD-a „Zov glazbe“ koji je posve}en 20.

obljetnici rada akademskog zbora „Vladimir Prelog“. Pred-

sjednica se osvrnula i na sve~arski dan i jubilarni koncert

Zbora u o`ujku 2011., gdje su sudjelovali i nazo~ili i na{i

~lanovi. Pokazala je fotografije s godi{njih izleta u o`ujku i

svibnju 2011., u Pazin i Bosansku Krupu, koje je organizirao

AMACIZ. Ukazala je na nezaboravne trenutke opu{tanja na

tim susretima te je ponovno pozvala i na{e ~lanove da se

pridru`e i osjete radost dru`enja u prirodi. Istaknula je du-

gogodi{nju aktivnost AMCA TTF u suorganizaciji znanstve-

no-gospodarskih tribina na TTF-u, te prikazala ~etiri teme i

predava~e.

Tijekom proteklog razdoblja je zaslugom dr. sc. @eljka Pe-nave osvje`ena web stranica tako {to je ponu|en engleski

tekst (klik na link AMCA TTF na www.ttf.hr).

Predsjednica je posebno istaknula da je ova 2011. sve~arska

godina Tekstilno-tehnolo{kog fakulteta u kojoj je obilje`ena

50. obljetnica tekstilnog studija i 20. obljetnica Tekstilno-teh-

nolo{kog fakulteta.

Blagajnica AMCA TTF g|a. Milica Rihtarec prikazala je i

analiti~ki iznijela financijsko stanje i plan poslovanja od

2010. do 2011. Ukazala je na izvore prihoda od ~lanarina,

donacija, kamata i prodaje suvenira. Iskazala je planirane

tro{kove za naredno razdoblje i zamolila ~lanove da redovi-

to, jedanput godi{nje, podmiruju obvezu pla}anja ~lanarine.

Izvje{}e je prihva}eno jednoglasno i bez rasprave.

Prof. Grancari} je s posebnom rado{}u pozdravila studente

generacija upisanih akademske 1995/96., 1996/97. i 1997/98.

Nakon pojedina~nog predstavljanja i pozdrava, predsjednica

je istaknula va`nost susreta generacija, kako starijih, tako i

mla|ih. Istaknula je diplomirane studente koji su nakon pro-

mocije pristupili Udruzi. U znak zahvalnosti nagra|eni su

AMCA TTF suvenirima.

Uslijedilo je predstavljanje ~lanova i prijatelja AMCA TTF.

Njihov broj ove godine je bio ne{to ve}i, ali sadr`ajno razli-

~it i neobi~an. Prva tvrtka koja se predstavila na 8. Skup{tini

bio je Angel tim d.o.o. iz Samobora. Tomislav Kolari} nas

je upoznao s tvrtkom, istaknuo specifi~nosti proizvodnog

asortimana ~arapa i istaknuo misiju razvoja tvrtke.

Glavni urednik ~asopisa Tekstil, prof. dr. sc. Zvonko Drag-~evi}, osvrnuo se povodom jubilarne proslave 60. obljetnice

~asopisa na po~etke, razvoj, perspektive i zna~enje izla`enja

~asopisa u podru~ju tekstilne i odjevne tehnologije.

Tomislav Jonke je predstavio humani rad Udruge „Emanuel“

koja, unato~ malim sredstvima, s puno ljubavi i entuzijazma

daje nadu u bolji `ivot jer skrbi o djeci bez roditelja, umirov-

ljenicima, alkoholi~arima, ovisnicima, ubojicama i zlo~incima.

Student Tekstilno-tehnolo{kog fakulteta Zoran Jakuc, ~lan

i voditelj udruge Evolution Vara`din, ukratko je predstavio

svoj rad i ljubav prema studiju tekstila. Svoju kreativnost

prezentira kroz aktivno sudjelovanje u modnim doga|anjima.

Na kraju je predsjednici uru~io tortu ukra{enu AMCA zna-

kom, ~ime je potvrdio talent i kreativnost u dizajniranju i ukra-

{avanju slastica.

Biserka Gole{ Glasnovi}, pjesnikinja, napisala je pjesmu

Pred Samostanom koja je uvr{tena u Antologiju hrvatskih

pjesnika svetom Franji „Hvaljen budi, Gospodine moj - Sveti

Franjo u hrvatskom pjesni{tvu“. Prof. Grancari} je pro~ita-

la pjesmu koja je na{e ~lanove odu{evila sadr`ajem i stilom.

Dodjela Nagrada AMCA TTF za najbolje studentske radove

u teku}oj akademskoj godini vrijedna je aktivnost. Ove aka-

demske godine 2010./2011. dodijeljene su tri nagrade: za rad

iz tehnologije izrade obu}e Mariji Dami{, Kristini Pli{ko i

Jeleni Ruganec; za rad iz modnog dizajna Luciji Vrci}, te

za rad iz modne ilustracije Sonji Brstilo.

Predsjednica je izvijestila sudionike Skup{tine da je Pravil-

nik o dodjeli nagrada studentima izmijenjen, a izmjene se

o~ituju samo kod dizajna koji je sada podijeljen na modni

dizajn i modnu ilustraciju. Prikazan je predlo`eni Natje~aj

za najbolje studentske radove u akademskoj godini

2011./2012., koji je na Skup{tini jednoglasno prihva}en. Isto-

vrsno je prihva}en i prijedlog ~lanova Povjerenstva za ocje-

nu studentskih radova u 2011./2012. u sastavu: prof. A. M.Grancari}, prof. \. Parac-Osterman, prof. Z. Mencel--Bajs i Jasminka Kon~i}.

Predsjednica je predstavila studente redare i zahvalila im za

predanost i ljubav prema na{oj AMCA.

Svake godine na Skup{tini nas raznje`e trenuci kad sopra-

nistica HNK gospo|a Nadja Jonke emotivno otpjeva

himnu Udruge „Dugo u no}, zimsku bijelu no}“ koju je

uglazbio Ivica Stama}. Njezin divan glas za glasovirom je

pratio mladi koncertni pijanist Ivan Pernicki.

Prof. Grancari} se i ovom prigodom zahvalila svom prepo-

znatljivom i veselom AMCA teamu bez kojih bi rad i uspjesi

AMCA TTF bili trnovitiji.

Do{li smo do kraja.....

8. Skup{tina Hrvatske udruge biv{ih studenata i prijatelja

Tekstilno-tehnolo{kog fakulteta, AMCA TTF, zavr{ena je

govorom prof. dr. sc. Ane Marije Grancari} uz tradicionalni

pozdrav i rije~i: „Vidimo se na idu}oj skup{tini!“

Uslijedilo je dru`enje u dvorani Amadeus gdje su se ~lanovi

i prijatelji dru`ili i pjevali kao nikada dosad!

Prof. Grancari}, ~estitamo na uspjesima AMCA TTF zahva-

ljuju}i Va{oj predanosti, ambiciji i entuzijazmu!

Tanja Pu{i}

4

Izlet u Pazin

^lanovi i prijatelji AMCA TTF i ove su se godine pridru`ili

tradicionalnom godi{njem izletu sestrinske udruge AMACIZ.

Ovog puta u smjeru Istre, u Pazin. Krenuli smo rano, u 7 sa-

ti, iz vje~nog nam po~etka mnogih izleta, iz Pierottijeve 6 u

Zagrebu. Nas 116 ispunilo je dva autobusa. Interes za ovaj

izlet je bio toliki da je formirana ”lista ~ekanja”. Sre}om,

”ukrcavanje” je svima uspjelo, na radost sviju nas. Svaki na{

izlet po~inje pitanjima izletnika o mjestu za stanku i prvu ju-

tarnju kavu. Nakon vo`nje kroz Gorski kotar pili smo je u

Vratima Jadrana. U`itak dru`enja ve} na prvoj kavi nije mo-

gu}e s ne~im usporediti, jer pripada samo ovom doga|aju.

Put smo nastavili prema tunelu kroz U~ku. Kad smo ga pre{li,

bli`io nam se grad Pazin. Na{e izlete uvijek oboga}uju vodi-

~i doma}ih planinarskih dru{tava koji nas upoznaju sa zna-

menostima te obi~ajima kraja ili mjesta kojeg posje}ujemo.

U Pazinu nas je do~ekao planinarski vodi~ Sead koji nas je

vodio ulicama Pazina. Upoznali smo Ka{tel – tisu}ljetnu utvr-

du te stigli do Pazinskog mosta ispod kojeg se prostire pozna-

ta i zašti}ena Pazinska jama.

U ovoj regiji nalazi se vi{e od

2000 spilja, jama i ponora, Pa-

zinska jama je napoznatija i naj-

slikovitiji je primjer djelovanja

prirodnih sila na kr{ki teren

Istre.

Hodom uglavnom blatnjavom

stazom upoznali smo Pazin~icu,

neobi~nu boju njene vode, te

brojne, manje i ve}e slapove.

Uvijek se na{i izleti u poslije-

podnevnim satima usmjeravaju

prema dobrom planinarskom odmarali{tu, ili ~e{}e, prema

nekom restoranu. Ovog puta bio je to restoran ili konoba pod

nazivom „Bani”. Srda~an do~ek aperitivom, doma}ina re-

storana u istarskoj narodnoj no{nji, ru~ak i doma}e pi}e, te

istarska `iva glazba troje mladih ljudi u no{njama, razlozi su

zbog kojih bismo se tamo rado vratili. Na povratku zaustavili

smo se na Ravnoj Gori, ispunjeni lijepim dojmovima iz Pazi-

na, u prijateljskom i srda~nom dru`enju skupine ljudi kakvu

mo`emo svima po`eljeti.

AMG

5

Pjesni~ki kutak

U ovoj rubrici nastavljamo s objavljivanjem poezije

~lanova i prijatelja AMCA TTF i njihovih gostiju. U

radu 8. skup{tine AMC TTF sudjelovala je ~lanica

AMACIZ i voditeljica sekcije Utorkom poslijepodne,

knji`evnica Biserka Gole{-Glasnovi}. Pro~itali smo

njezinu novu pjesmu Pred samostanom iz tek objavljene

knjige pod nazivom Hvaljen budi, Gospodine moj,Sveti Franjo u hrvatskom pjesni{tvu, u izdanju

ALFA d.d. te Vije}a Franjeva~kih zajednica u Hrvat-

skoj i Bosni i Hercegovini. Ova knjiga predstavlja prvi

pregled hrvatskog franjeva~kog pjesni{tva iz hrvatske

poezije nadahnute likom, `ivotom i porukama sveto-

ga Franje, te franjeva~kom duhovno{}u.

Iz ovog bogatog vrela poezije za vas smo odabrali

Pjesmu Svetog Franje u Arezzu Ive Rod, U razo-renom Zadru 1944. Sre}ka Karamana, te Franjinisinovi Mate Nedi}a.

BISERKA GOLE[ GLASNOVI]

(1958.)

Pred samostanom

Pred samostanom svetoga Franje

dovoljno je

u dvori{te u}i

i ne otvoriti vrata

ovjen~ana

kamenim biljnim ornamentom

iz ~ije napukline

zrno klija

u rasko{ni busen

Za{utjeti

i ptice }e

govoriti s Tobom

2009

Pjesni~ki kutak

6

IVA ROD

([tefa Iskra Kr{njavi)

(1869.–1952.)

Pjesma Svetog Franje

u Arezzu

Pra{tajte, bra}o, pra{tajte,

pra{tanje je veliko blago:

mr`nja se stvara ljubavi,

mrsko nam postaje drago.

Srca nam ljubav savlada,

nestaje nam du{evni nemir;

dobro i l’jepo prevlada,

bliz nam je vascjeli svemir.

Pra{tajte, bra}o, pra{tajte,

ne `alujte na brata svoga,

ljubavi primjer slu{ajte:

ljubavi - Isusa-Boga.

Kalendar sv. Franje,1929.

SRE]KO KARAMAN(1909.–1964.)

U razorenom Zadru 1944.

Hrvatski grade na obali mora,

gdje ti je sada slava i ljepota?

I ba{ u osvit novoga `ivota

nestade rasko{ iz staroga dvora.

Razoren spava{ uz ~iopa krike,

posve}en misal na ulici le`i,

sveta~ke mo}i rasute po ve`i,

u moru gnjiju umjetni~ke slike.

U prah su pale sa zidova freske,

Kakve su bile to ptice nebeske!

Tko ono re~e da su ljudi bra}a?

O, Dobri Sve~e, Frane iz Asiza,

da li se dobro uvijek dobrim pla}a?

^emu se ono smije Mona Liza?

Jedro na pu~ini, 1951.

MATO NEDI](1971.)

Franjini sinovi

Na jednoj strani

Bosna

na |er|efu vezena,

ljubljena,

srcem branjena.

Na drugoj strani

u obje ruke

muke

naroda {to vjeru

~uva

kao zavjet.

Franjini sinovi,

kao bedemi

o koje biju

vojske

i padaju u prah

pobije|ene srcem.

Prvotisak

PredstavljamoSTUDENTSKI LIST T'n'T

[esti po redu broj studentskog ~asopisa T’n’T upravo je

iza{ao iz tiskare. Iako jo{ nije bilo njegove slu`bene pro-

mocije, zahvaljuju}i potpori Tekstilno-tehnolo{kog fakulte-

ta uspje{no je jedan njegov manji dio stigao i na izlo`beni

prostor 16. Sveu~ili{ne smotre. Skroman, ali sr~an, uspio

se odr`ati svih ovih godina. Studenti koji rade na njegovoj

realizaciji mijenjaju se kako se izmjenjuju i cijele gene-

racije studenata, ali sam ~asopis poku{ava zadr`ati svoju

izvornu bit. ^asopis je bio pokrenut kako bi se `ivot na

Tekstilno-tehnolo{kom fakultetu prikazao iz perspektive

njegovih studenata te kako bi u svakom svom broju iznio

jedan mali segment tema popularnijeg i neformalnijeg

sadr`aja. Osnovna te`nja je da se uvijek poku{a njegovati

duh zajedni{tva i pripadnosti ovom dijelu akademske i ob-

razovne zajednice. Na{ je Tekstilno-tehnolo{ki fakultet ve-

likim dijelom i na{ drugi dom. U njemu se obrazujemo,

dru`imo s kolegama, razmjenjujemo ideje, odrastamo me-

tafori~ki i fizi~ki, ali i najva`nije od svega: upoznajemo

nove osobe. Kroz tekstove ovog studentskog ~asopisa `eli

se prenijeti pozitivna energija, istaknuti ponos vlastitim i

tu|im dostignu}ima, prisjetiti se nasmijanih lica kolega, is-

taknuti ljepota studiranja. I, najljep{e od svega, lijepo je {to

studenti poku{avaju biti kreativni i ovim malim doprino-

som istaknuti da su sretni {to pripadaju jednoj takvoj za-

jednici, {to isti~u vrijednost svojih mentora i poku{avaju

svojim kolegama prenijeti nove informacije, ali i ~estitati

im na dobivenim nagradama i ostalim postignu}ima.

Novinarska udruga NUTTF

STUDENT ZORAN JAKUC

7

U osmogodišnjem razvoju, uspjesima i usponu, AMCA TTTu`ivala je potporu nekih posebnih ljudi sa Sveu~ili{ta u Za-grebu.

Pru`ali su nam je pok. prof. dr. sc. Greta Pifat-Mrzljak, mr.sc. Ranka [tern, Josip Mili}, dipl. iur. i Irena Stopfer, prof.Gospodin Josip Mili} nas je zadu�io i za latinski naziv na{eUdruge, a svi troje i za aktivno sudjelovanje u radu Skup{ti-na AMCA TTF. Nosim u sje}anju sna`ne rije~i potpore mr.sc. Ranke [tern – djelovala je kao da je alumni tekstilnog stu-dija, a pripadala AMACIZ-u.

Pored gore navedenog, Ireni Stopfer dugujemo veliku za-hvalnost za vjernost AMCA TTF; bila je uz nas gotovo uvi-jek, bodrila nas svojom specifi~nom pozitivnom energijom.Frankofon po obrazovanju i djelovanju, unosila je u našuUdrugu i francuski duh.

Irena Stopfer je profesor fracuskog jezika i knji`evnosti, tetalijanskog jezika. ^lan je Udruge profesora francuskog je-zika, Povjerenstva za organiziranje natje~aja za francuski je-zik. Od 1970.–1990. bila je stalni nastavnik francuskog jezi-ka u Alliance Française de Zagreb. Suosniva~ica je Udrugestipendista francuske vlade 2004., bila je i predsjednicaUdruge od 2006. do 2010. Od 1990.–1996. radila je u knji-`nici Odsjeka za romanistiku Filozofskog fakulteta Sveu~ili-{ta u Zagrebu.

Od 1996. u Rektoratu Sveu~ili{ta u Zagrebu stru~na je su-radnica za me|unarodnu akademsku suradnju. U okviruovog posla radila je za AMCA Savez udruga Sveu~ili{ta uZagrebu. Pridru`ila se na{oj udruzi AMCA TTF i prihvatilaje kao svoju. Osje}ali smo to u svakom kontaktu.

Na kraju i tajni razlog ovoj uvertiri: naša Irena Stopfer upra-vo je krenula u mirovinu – nadam se, ne i za suradnju sAMCA TTF.

Zahvaljujemo Ireni Stopfer na dugodi{njoj potpori i suradnji,`elimo joj izobilje obiteljskog zajedni{tva, ali i frankofonijekojoj toliko pripada. Sigurni smo da nastavlja suradnju s na-ma te da joj je AMCA TTF u srcu.

AMG

ZahvaljujemoIRENA T. STOPFER

Zoran Jakuc ro|en je 12.travnja 1983. god. na otokuRabu gdje je zavr{io osnov-nu {kolu te Op}u gimnazijuMarkantuna de Dominisa.Po zavr{etku gimnazije upi-suje Ekonomski fakultet uRijeci, {to je bilo proma{ajza jednu umjetni~ku du{u, aliujedno i prekretnica u njego-vu `ivotu koja ga je dovelado tekstilne struke. Naime,

u tom periodu po~eo se baviti manekenstvom te sve vi{ezanimati za tekstilnu struku. Nakon odre|enog vremenaupisao je Tekstilno-tehnolo{ki fakultet u Zagrebu, u dislo-ciranoj jedinici u Vara`dinu.

Njegov rad i ljubav prema tekstilu ubrzo su se po~eli realizi-rati i na stvarnim projektima koje je vodio na Fakultetu. UVara`dinu je, uz nekolicinu zaljubljenika u modu, radio umodnoj udruzi Evolution koja je kao glavni cilj imala pro-mociju mladih neafirmiranih dizajnera, a ujedno je ostva-rena i izvrsna suradnja udruge i Fakulteta, upravo zahva-ljuju}i Zoranovom anga`manu na obje institucije, pa su setako mladi studenti imali prilike predstavljati publici svo-jim kreacijama.

Vodio je i okupio studente te dizajnirao u timu studenata kojisu se predstavili s tri kolekcije u sklopu doga|anja u organi-zaciji modne udrugeEvolution gdje su dobilimnoge pohvale za svojeradove, {to od publike,{to od struke, te ujed-no izvrsno promoviraliFakultet.

Zoran danas jo{ uvijekradi za Evolution, vo-de}i modne {kole, te su-djeluje u organiziranju raznih modnih doga|anja. Svoj rod-ni zeleni otok zamijenio je zelenim bre`uljcima vara`din-skim, ali uvijek voli istaknuti kako je njegov Rab uvijekbio i bit }e njegov dom.

Dva ljeta, 2009. i 2010. godine, boravio je u SAD- u, ra-de}i i nakon toga putuju}i po SAD-u, u sklopu Camp Coun-selors USA Work & Travel programa, gdje je izme|u osta-log radio i za jednu od najve}ih modnih kompanija PoloRalph Loren. Po povratku u Hrvatsku postao je regionalnipredstavnik za Camp Counselors USA, gdje je dr`ao pre-davanja i predstavljao studentima ovaj program.

Svoje slobodno vrijeme provodi bave}i se raznim tehnika-ma umjetnosti, me|u kojima valja napomenuti i neobi~anhobi: izrada vrlo posebnih, unikatnih torti.

Gostovao je 14. lipnja 2011. na 8. skup{tini AMCA TTF-a,gdje je predstavio svoj rad. Mnogi su mu sudionici Skup{ti-ne ~estitali na radu, te ga bodrili da tako i nastavi, hrabro ientuzijasti~no kako je i zapo~eo. Jer, napomenuli su, danas jerijetkost sresti tako mladu i ambicioznu osobu koja kro~ivelikim koracima k boljoj budu}nosti, oslanjaju}i se na svojrad i trud.

Generacije„IZVANREDNA“ GENERACIJA PUTUJE

Studenti prve generacije tekstilne tehnologije i in`enjer-

stva s izvanrednim izvo|enjem nastave, 21. listopada

2011. krenuli su na svoje apsolventsko putovanje. Ana-

-Marija Bogdanovi}, Boris Ceri}, Igor Ceri}, Ivana \e-

bi}, Helena Kolakovi}, Tomislav Kolari}, Matija Kordun,

Darinka Le`ai} i Nina-Marion Valenti} bili su ~lanovi

ekspedicije koja je krenula u ve~ernjim satima vlakom do

Zenice gdje nas je idu}e jutro do~ekao doma}in Nikola

Lujanovi}. Tijekom cijelog putovanja u mislima su nam

bile i kolegice Nata{a Polimanac i Ankica Stjepanovi}

koje su iz objektivnih razloga bile sprije~ene s nama

podijeliti ovo iskustvo.

22. 6. – po dolasku u Zenicu kratko smo se odmorili i

krenuli u posjet tvrtki „FIS“ iz Viteza. Tu nas je N. Lu-

janovi} proveo kroz tvrtku, upoznao sa svojim obveza-

ma i organizacijom tvrtke „FIS“ te nam uru~io poklon

pakete kojima nas je iznenadio i obradovao.

Nakon obavljena posla mogli smo u`ivati u miru i ti{ini

Vla{i}a, poznatog bosansko-hercegova~kog skijali{ta i

odmarali{ta.

Sljede}i dan rano ujutro krenuli smo u razgledavanje

Travnika. Tamo smo posjetili rodnu ku}u Ive Andri}a i

izvor Plave vode koji mu je bio izvor nadahnu}a i na

kojem je proveo puno vremena. Osim toga, posjetili

smo i stari grad (Ka{tel) koji je jedini sa~uvani spome-

nik iz srednjeg vijeka, a zanimljivo je spomenuti i da je

Travnik jedini grad na svijetu s dvije sahat kule (20-me-

tarske) koje su travni~ki veziri podigli u 18. stolje}u da

bi im na sve ~etiri strane Gornje i Donje ~ar{ije otku-

cavalo vrijeme „à la turca“.

Dan smo zavr{ili dru`enjem u Hrvatskom kulturnom

domu u Zenici.

24. 6. – krenuli smo put Sarajeva. ^im smo stigli, kofere

i torbe smo ubacili u hostel i ne gube}i vrijeme krenuli u

razgledavanje grada. Kolegica Matija nas je vodila i upo-

znavala sa znamenitostima grada. Vidjeli smo d`amije,

crkve i katedrale. Pro{etali smo „glavnom ~ar{ijom“

(„Ba{~ar{ijom“). Popili smo kavu na obali rijeke

Miljacke, kupovali suvenire u Gazi Husref-begovom

bezistanu. Dan nam je bio ispunjen do posljednjeg

trenutka. Kolegica nas je dobro „pro{etala“ po Sarajevu,

no izgleda da su neki ~lanovi na{e dru`ine jo{ imali

snage za dru`enje do sitnih jutarnjih sati.

8

Slika 1.: Radni dio putovanja

Slika 2.: Ekipa ispred rodne ku}e I. Andri}a

Slika 3.: Na Ba{~ar{iji

Posljednji dan putovanja oti{li smo pogledati Ilid`u i

vrelo rijeke Bosne. To su najpoznatija obilje`ja Bosne i

Hercegovine, a nalaze se na periferiji Sarajeva. Vrelo

Bosne sastoji se od vi{e malih oto~i}a povezanih mos-

tovima preko brojnih manjih potoka.

Do vrela rijeke Bosne dovezli smo se fijakerima, a ko-

lega Kolari} se pokazao kao izvanredan voza~ fijakera.

Po dolasku u Zagreb jo{ uvijek nam nije bilo dosta dru-

`enja pa smo sjeli na kavu prije rastanka. Uspomene s

ovog putovanja sigurno }e se prepri~avati i idu}e godi-

ne na sljede}em izletu. Naime, kolegica Matija Kordun

pozvala nas je u Ruskamen na odmor, dru`enje, ali isto

tako i na radni dio posjeta u sklopu kojeg }emo posjetiti

firmu „Galeb“ iz Omi{a.

SUSRET GENERACIJA 1995./96.,1996./97. i 1997./98.

Okupljanje generacija upisanih od akad. god. 1995./96.

do akad. god. 1997./ 98.

Na 8. skup{tini AMCA-TTF okupile su se tri generacije

studenta upisanih akad. god. 1995./96., 1996./97. te

1997./98. Studentice ovih generacija ~esto su se susreta-

le tijekom studija, u~ile zajedno, te zajedni~kim snaga-

ma penjale stepenicama znanja do zaslu`ene diplome.

Biv{e studentice tih generacija, koje su se okupile na 8.

skup{tini AMCA TTF te sudjelovale u njezinu radu,

svojom prisutno{}u unijele su radost u prostore gdje je

odr`ana 8. skup{tina AMCA-TTF-a. Bile su to Ivana

Srzi}, Katarina \ale Matija{evi}, Branka Mance, Martina

Cvrtila, Maja Somogyi [koc, Iva Karetlo [agadin (upi-

sane akademske godine 1995./96.), @eljka Brnadi} Ces-

tar, Franka @uvela Bo{njak, Beti Rogina Car, Nina Mo-

dronja Breyer, Irena [abari}, Romana Sekuli} [prem,

Marija Horvat, Tihana Dekani} (upisane akademske

godine 1996./97.), Sandra Flin~ec Grgac i Katia Grgi}

(upisane akademske godine 1997./98.).

Te mlade biv{e studentice TTF-a jo{ uvijek su me|usob-

no povezane prijateljstvom i poslovnom suradnjom. Ve-

liko je zadovoljstvo istaknuti da su zaposlene u razli~i-

tim tvrtkama i ustanovama: EUROINSPEKT-EURO-

TEXTIL-u, na Agronomskom fakultetu, u Dorateks-u,

^ateks-u, Amadeus jeans-u, MT^-u. Neke su istaknute

dizajnerice prepoznatljivih kreacija koje uspje{no vode

privatni obrt. Ima ih zaposlenih i na mati~nom fakultetu.

U bujici rije~i koje su tekle tijekom dru`enja na domjen-

ku svi su se s veseljem prisjetili studentskih dana i s poma-

lo nostalgi~nim izrazom lica napustili TTF, ali s va`nom

spoznajom da je to njihov mati~ni fakultet s jakom udru-

gom AMCA TTF, koja ih povezuje i umre`ava.

9

Slika 4.: Vo`nja do vrela Bosne

Generacija u

naran~astom

1995.–1997.

Tomislav Kolari}

Ana Marija Bogdanovi}

Slika 5.: Umorni, ali zadovoljni

Sandra Flin~ec Grgac

Katia Grgi}

Predstavljanje ZavodaZAVOD ZA ODJEVNU TEHNOLOGIJU

Zavod za odjevnu tehnologiju osnovan je 1978. godi-

ne u okviru OOUR-a Tekstilno in`enjerstvo Tehnolo-

{kog fakulteta u Zagrebu. Tada{nji ~lanovi Zavoda

bili su R. Cekovi}, M. Krmpoti}, B. Knez, E. Medek,

Z. Nemeth, D. Sekelj i @. Unterweger,

Po~etkom osamdesetih u Zavod su uklju~eni i sljede}i

nastavnici: Z. Drag~evi}, T. Koren, V. Kukec, A. Kun-

{tek, Z. Ljubi}, M. Nik{i}, S. Priher, @. Prpi}, D. Ro-

gale, Z. Tisak te D. Ujevi}.

Zavod vodi stalnu brigu o zapo{ljavanju potrebnih

nastavnika, ovisno o promjenama nastavnih planova i

programa te broju studenata.

Prvi kandidati iz ovog Zavoda upisali su se na post-

diplomski studij 1977. godine.

Prva disertacija iz odjevnog in`enjerstva u Zavodu je

izra|ena i obranjena 1980. godine. Ukupno je do sada

u okviru Zavoda magistarski rad obranilo 13, a dok-

torsku disertaciju {est kolega.

Odlaskom u mirovinu B. Kneza i njegovih dugogodi-

{njih suradnika R. Cekovi} i D. Sekelja po~etkom

90-ih godina, organizaciju i vo|enje znanstveno-istra-

`iva~kog rada u Zavodu uspje{no nastavljaju Z.

Drag~evi}, D. Rogale, D. Ujevi} i G. Nikoli} koji su

se posebno zalagali za pro{irenje znanstveno-istra`i-

va~kog rada.

Zapo{ljavaju se mladi asistenti i znanstveni novaci

koji su, kao potencijalna budu}a istra`iva~ka jezgra,

odmah uklju~eni u znanstveno-istra`iva~ki rad. Na-

bavljena je nova oprema, a istra`iva~i Zavoda po~eli

su konstruirati vlastitu mjernu opremu.

Od osnivanja Zavoda do danas Zavodom su uspje{no

rukovodili B. Knez (1978. – 83.), Z. Drag~evi}

(1984.–86.), B. Knez (1987. – 90.), D. Rogale (1990.–

96.), Z. Drag~evi} (1996. – 2000.), G. Nikoli} (2001.

–2005.), Z. Drag~evi} (2005. – 2009.) te S. Fir{t Ro-

gale (2009.-)

Od svog osnutka do danas, Zavod je kontinuirano

razvijao svoju djelatnost u segmentu znanstveno-is-

tra`iva~kog rada, a paralelno s tim i u nastavnim pro-

cesima.

Zna~ajno unaprje|enje Zavoda u smislu opremanja su-

vremenom opremom postignuto je za vrijeme dekana

D. Rogalea. Temeljem njegove vi{egodi{nje znanst-

veno-stru~ne suradnje s francuskom tt. Lectra Systemes,

te dobivenog certifikata s licencnim pravom za samo-

stalnu izobrazbu stru~njaka za rad na CAD/CAM su-

stavima, tt. Lectra, kao jedan od vode}ih svjetskih pro-

izvo|a~a CAD/CAM opreme, odabrala je Zavod za od-

jevnu tehnologiju kao strate{kog partnera za suradnju.

U Zavodu za odjevnu tehnologiju razra|en je elabo-

rat pod vodstvom D. Rogalea i G. Nikoli}a, temeljem

kojeg je Fond za razvoj i zapo{ljavanje RH prihvatio

da bespovratno donira 4.580.000,00 kn za opremanje

Zavoda modernom opremom. U pregovorima s

proizvo|a~ima opreme dobiveni su ve}i komercijalni

popusti tako da je naposljetku instalirana oprema

vrijedna 8.000.000,00 kn.

U sklopu spomenute donacije opremljeno je oko 20-tak

grafi~kih radnih stanica s programskim paketima na-

mijenjenim cjelovitoj ra~unalnoj pripremi krojnih di-

jelova, suvremeni digitalizator te crtalo krojnih slika.

Nadalje, donirana su dva ra~unalno vo|ena agregata

za iskrojavanje, ra~unalna mre`a te kompletno ure|en

studio sa 3D skenerom za beskontaktno mjerenje

tijela. Nadalje, nabavljen je ve}i broj suvremenih NC

vo|enih strojeva za odjevno in`enjerstvo te labo-

ratorijska oprema. Ova vrijedna donacija realizirana je

krajem 2003. godine, a instalirana tijekom sije~nja i

velja~e 2004. god. Investiranje u opremu Zavoda za

10

odjevnu tehnologiju Tekstilno-tehnolo{kog fakulteta

mo`e se opravdati zna~ajem tekstilne i odjevne indu-

strije za Republiku Hrvatsku.

Tijekom godina rada i istra`ivanja u Zavodu je reali-

ziran ve}i broj znanstveno-istra`iva~kih projekata na

kojima su voditelji bili B. Knez, Z. Drag~evi}, D.

Rogale, D. Ujevi} i G. Nikoli}. U sklopu aktualnog

znanstvenog programa financiranog od MZO[ Antro-

pometrija, pristalost i dizajn konvencionalne i inteli-

gentne odje}e voditelja D. Ujevi}a, u tijeku je reali-

zacija dva znanstvena projekta: Antropometrijska mje-

renja i prilagodba sustava veli~ina odje}e voditelja

D. Ujevi}a i Inteligentna odje}a i okru`enje voditelja

D. Rogalea.

Provedeni su i tehnologijski projekti financirani od

Hrvatskog instituta za tehnologije: Odje}a s adaptiv-

nim termoizolacijskim svojstvima voditelja D. Ro-

galea i Adaptivna bolesni~ka postelja voditelja G.

Nikoli}a, kao i tehnologijski istra`iva~ko-razvojni

projekt Hrvatski antropometrijski sustav financiran

od MZO[ putem programa HITRA kao nacionalni

projekt.

Tako|er je realiziran znanstveno-istra`iva~ki projekt

Razvoj i stanje odora i obu}e djelatnika MUP-a ~iji je

voditelj D. Ujevi}, a organizacijski voditelj Z. Drag~e-

vi}. Projekt s MORH-om vrlo uspje{no vodi i koor-

dinira Z. Drag~evi}

U sklopu projekta razvoja inteligentne odje}e Zavod se

opremio najsuvremenijom mjeriteljskom opremom te

nizom sofisticiranih strojeva za spajanje suvremenih

materijala tehnikom konvekcije, kondukcije, ultra-

zvuka i visokofrekventnog elektromagnetskog polja.

Godine 2007. tim pod vodstvom D. Rogalea, koji

radi na razvoju inteligentne odje}e, dobio je nagradu

VIDI e-novation Award koja je uspostavljena su-

radnjom izdava~ke ku}e VIDI i Instituta Ru|er Bo-

{kovi}, nazvana Zlatno Teslino jaje, za inovaciju u

visokim tehnologijama za najinovativniji hrvatski vi-

sokotehnolo{ki proizvod. Tako|er su razvili komoru

s termalnim manekenom koji je na~injen od 15 razli-

~itih grijanih segmenata tijela, s pomo}u kojega }e se

odre|ivati toplinski tok, odnosno toplinska izolacija

odje}e s adaptivnim termoizolacijskim svojstvima,

kao i bolni~ki antidekubitus krevet.

^lanovi Zavoda dr`ali su javna predavanja u tvorni-

cama odje}e, na seminarima za izobrazbu nastavnika

srednjih {kola u organizaciji Ministarstva obrazova-

nja i {porta te na stru~nim skupovima i skup{tinama

strukovnih organizacija.

Tako|er je odr`ano vi{e seminara u pojedinim tvorni-

cama odje}e u cilju strukovne izobrazbe rukovodnog

tehnolo{kog osoblja.

U okviru aktivnosti Zavoda za odjevnu tehnologiju pod

vodstvom Z. Drag~evi}a izra|ene su sve~ane aka-

demske odore (toge) za na{ Fakultet, ali i za mnoge

druge, radne kute s logotipom Fakulteta za sve djelat-

nike Tekstilno-tehnolo{kog fakulteta u Zagrebu i Va-

ra`dinu. Z. Drag~evi} tako|er je vodio izradu misnog

ruha za visoke crkvene dostojanstvenike, a izradili su

ih A. Hursa i @. Prpi}.

^lanovi Zavoda za odjevnu tehnologiju aktivno

sudjeluju u izradi nastavnih planova i programa Bo-

lonjskog procesa. Izvode nastavu na preddiplomskom

i diplomskom studiju Tekstilna tehnologija i in`enjer-

stvo i Tekstilni i modni dizajn te na doktorskom studi-

ju Tekstilna znanost i tehnologija. Djelatnost Zavoda

vezana je uz razvoj inteligentne odje}e, procesa

proizvodnje odje}e, procesnih parametara, novih me-

toda ra~unalnog konstruiranja i modeliranja odje}e,

unaprje|enja metodolo{kih postupaka u odjevnom

in`enjerstvu, suvremenih tehnika spajanja, antropo-

metrije, industrijskog in`enjeringa, studija rada i vre-

11

Mjerni ure|aj za ispitivanje o{te}enja o~ica pletiva

mena, ergonomije, za{titnih materijala i odje}e, raz-

voja pneumatskih sustava, sustava upravljanja stro-

jevima, automatizacije op}enito te posebno razvoja i

izrade mjernih ure|aja i opreme. Na tome se temelje

i novi nastavni programi kolegija ~iji su nositelji dje-

latnici Zavoda. Nastavna gra|a pokrivena je s dvade-

setak ud`benika ~iji su autori ~lanovi Zavoda. Djelat-

nici Zavoda bili su suradnici na Tehni~kom leksikonu

te na enciklopedijskim izdanjima Leksikografskog

zavoda.

U sklopu Zavoda nalazi se sedam laboratorija:

Laboratorij za procesne parametre, Laboratorij za ra-

~unalno konstruiranje odje}e, Laboratorij za 3D ske-

niranje tijela, Laboratorij za industrijski in`enjering,

Tehnolo{ki laboratorij za procese odjevnih tehnologi-

ja, Laboratorij za antropometrijska mjerenje tijela te

Laboratorij za CAD/CAM sustave odjevnog in`enjer-

stva, u kojima je instalirana suvremena oprema na ko-

joj se izvodi i znanstveno-istra`iva~ki rad kao i nastava.

Rezultati istra`ivanja koriste se u nastavi te se objav-

ljuju u ~asopisima va`nim za razvoj odjevnog in`enjer-

stva, kao i na doma}im i me|unarodnim znanstve-

no-stru~nim kongresima.

Odli~na suradnja ostvarena je sa ITV u Denkendorfu,

Strojni{kim fakultetom u Mariboru, Ma{inskim fakul-

tetom u Biha}u te s Heriot Watt, Engleska. U okviru

suradnje s DAAAM International iz Be~a, zalaga-

njem Z. Drag~evi}a utemeljena je tekstilna i odjevna

sekcija u okviru me|unarodnih simpozija.

Svakako treba napomenuti i suradnju s uglednim tvrt-

kama na podru~ju automatizacije (Siemens, FESTO,

Norgren, Bibus, Comazzi), koje su za potrebe nastave

i znanstveno-istra`iva~kog rada donirale vrijednu opre-

mu iz podru~ja pneumatskog, relejnog i elektroni-

~kog upravljanja. ^lanovi Zavoda imaju ukupno dva-

desetak patenata i patentnih prijava, od ~ega su ~etiri

me|unarodne prijave.

^lanovi Zavoda za odjevnu tehnologiju D. Rogale, Z.

Drag~evi} i D. Ujevi} ~lanovi su Hrvatske akademije

tehni~kih znanosti, a D. Rogale i D. Ujevi} ~lanovi su

Znanstvenog vije}a za tehnolo{ki razvoj pri HAZU.

^lanovi Zavoda za odjevnu tehnologiju su:

dr. sc. Zvonko Drag~evi}, red. prof.

dr. sc. Dubravko Rogale, red. prof.

dr. sc. Darko Ujevi}, red. prof.

dr. sc. Snje`ana Fir{t Rogale, doc.

dr. sc. Slavenka Petrak, doc.

dr. sc. Anica Hursa [ajatovi}, znan. sur.

mr. sc. Slavica Bogovi}, predava~

Martina Bobov~an, dipl. in`.

Bla`enka Brloba{i} [ajatovi}, dipl. in`.

Goran ^ubri}, dipl. in`.

Ksenija Dole`al, dipl. in`.

@aklina Domjani}, dipl. in`.

Renata Hr`enjak, dipl. in`.

Bosiljka [aravanja, dipl. in`.

Ivana [peli}, dipl. in`.

Beti Rogina-Car, dipl. in`.

Predstojnica Zavoda za odjevnu tehnologiju

dr. sc. Snje`ana Fir{t Rogale, doc.

Snje`ana Fir{t Rogale

12

Tekstilni dani

Odr`ano savjetovanje Tekstilni daniZagreb 2011.

Hrvatski in`enjerski savez tekstilaca tradicionalno je organi-

zirao u suorganizaciji s Tekstilno-tehnolo{kim fakultetom

Sveu~ili{ta u Zagrebu, HGK i HGK Komorom Zagreb te uz

potporu Ministarstva znanosti obrazovanja i {porta RH, znan-

stveno-stru~no savjetovanje TEKSTILNI DANI ZAGREB

2011.

Ovogodi{nje savjetovanje odr`alo se pod temom: Nove spo-znaje u funkciji razvoja tekstilne i odjevne industrije, na

Zagreba~kom velesajmu 11. 11. 2011.

Savjetovanje je otvorio predsjednik Hrvatskog in`enjerskog

saveza tekstilaca Vinko Bari{i}, pozdraviv{i sve prisutne. Po-

sebno je zahvalio Tekstilno-tehnolo{kom fakultetu, Hrvatskoj

gospodarskoj komori, HGK – Komori Zagreb, Zagreba~kom

velesajmu na pomo}i u organizaciji ovog savjetovanja. Tako|er

je izraze zahvalnosti uputio organizacijskom odboru u sastavu:

Dubravko Rogale (predsjednik), ~lanovi: Mirsad Avdagi},

Vinko Bari{i}, Alice Bosnar, Snje`ana Fir{t Rogale, Zvonko

Drag~evi}, Mirjana Gambiro`a Juki}, Ana Marija Grancari},

Stana Kova~evi}, \ur|ica Parac Osterman, @eljko Penava,

Emira Pezelj, Tanja Pu{i}, Darko Ujevi}, Agata Vin~i},

Branka Vojnovi}.

Dekan Tekstilno-tehnolo{kog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu

Darko Ujevi} obratio se prisutnima za`eljev{i uspje{an rad i

ugodno dru`enje tijekom ovog savjetovanja. Pozvao je prisut-

ne da posjete i izlo`beni prostor TTF-a na sajmu EDUCA u

paviljonu 6 Zagreba~kog velesajma.

Nakon pozdravnih rije~i predsjednik organizacijskog odbora

Dubravko Rogale osvrnuo se na program savjetovanja kojim

se `eljelo predstaviti novosti iz svih polja tekstilnih tehnolo-

gija te uklju~iti stru~njake iz industrije da u svojim predava-

njima predstave svoje tvrtke te posebnosti u njihovim proiz-

vodima i primijenjenim tehnologijama u proizvodnji proizvoda

s visokom dodanom vrijednosti. Predlo`eno je i prihva}eno rad-

no predsjedni{tvo u sastavu: D. Rogale (TTF), A. M. Gran-

cari} (TTF) i B. Sabljak (Varteks).

U prvom dijelu savjetovanja u {est predavanja iznesene su

novosti i rezultati ista`ivanja iz pojednih podru~ja tekstilnih

tehnologija:

Zlatko Vrlji~ak (Tekstilno-tehnolo{ki fakultet Sveu~ili{ta u

Zagrebu):

Svjetski trendovi u pleta}im tehnologijama;

Stana Kova~evi}, Snje`ana Brnada, Ivana Gudlin Schwarz(Tekstilno-tehnolo{ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu):

Novosti iz podru~ja tkala~kih tehnologija;

Alenka [alej, Peter Fajfar, Tatjana Rijavec (Univerza v

Ljubljani, Naravoslovnotehni{ka fakulteta):

Primjeri uporabe legura sa svojstvom prisjetljivosti oblika u

tekstilstvu;

Irena Petrini}1, Hermina Buk{ek1, Tanja Pu{i}2, SandraBischof Vuku{i}2

(1Univerza v Mariboru, Fakulteta za kemi-

jo in kemijsko tehnologijo;2Tekstilno-tehnolo{ki fakultet Sve-

u~ili{ta u Zagrebu):

Otpornost na gorenje pre|a i pletiva u mje{avini;

Sandra Bischof Vuku{i}, Sandra Flin~ec Grgac (Tekstil-

no-tehnolo{ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu):

Inovacije u podru~ju tekstilnog oplemenjivanja na ITMA 2011;

Tanja Pu{i}, Ksenija Vi{i}, Ivo Solja~i}, Tihana Dekani}(Tekstilno-tehnolo{ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu):

Alternativna sredstva za pranje – Biowashball.

U drugom dijelu prezentirani su rezultati istra`ivanja Mirjane^urlin (Prehrambeno-biotehnolo{ki fakultet Sveu~ili{ta u

Zagrebu) i Irene Petrini} (Univerza v Mariboru, Fakulteta za

kemijo in kemijsko tehnologijo) o mogu}nosti primjene

membranskog bioreaktora u obradi otpadnih voda tekstilne

industrije, a renomirane hrvatske tvrtke za proizvodnju za{tit-

ne odje}e Hemco i Splendor tekstil predstavili su svoje tvrtke

i njihove posebnosti. Ljiljana Mihalj je u ime SlobodanaMihalja iznijela predavanje o tvrtki Hemco u kojem se po-

sebno osvrnula na uvo|enje novih tehnologija i inovacija u

radni proces i gotove proizvode. Ivana Filip~i} iz tvrtke

Splendor odr`ala je predavanje o pametnoj odje}i, napisano u

koautorstvu sa Suzanom Per~i}, govore}i i o funkcijama ko-

je imaju tekstilni materijali tijekom no{enja u regulaciji odre-

|enih svojstava u vrlo razli~itim uvjetima primjene.

Po zavr{etku predavanja otvorena je rasprava – Okrugli stol

– pod vodstvom predsjednika HIST-a V. Bari{i}a (JA-

DRAN), predsjednika Organizacijskog odbora D. Rogalea

(Tekstilno-tehnolo{ki fakultet) te A. M. Grancari}. Ukratko

su iznesena razmi{ljanja o stanju i mogu}nostima tekstilne i

odjevne industrije, nadovezuju}i se raspravom na neka od

predavanja. U raspravu se uklju~io i Ivica Cerove~ki iz tvrtke

Kotka, govore}i o problemima i specifi~nostima u toj tvrtki u

odnosu na druge i u odnosu na iznesene nove spoznaje. Mir-

jana Gambiro`a Juki} osvrnula se na nove statisti~ke podatke

o stanju tekstilne i odjevne industrije u posljednjem razdoblju

te zavr{ila pozitivnim razmi{ljanjem o mogu}em razvoju tek-

stilne i odjevne industrije.

Ovogodi{nje savjetovanje bilo je i u ozra~ju obilje`avanja 60

godina izla`enja znanstveno-stru~nog ~asopisa Tekstil. O zna-

~enju i povijesnom razvoju ~asopisa Tekstil, njegovu zna~e-

nju u usavr{avanju stru~nog znanja biv{ih, sada{njih i budu}ih

in`enjera tekstilne struke i svih koji su povezani s tekstilom,

govorili su Zvonko Drag~evi} i Dinko Pezelj u predavanju

„60 godina ~asopisa Tekstil” – s osvrtom na posljednjih deset

godina – na~injenom u koautorstvu s Darkom Ujevi}em. Bu-

du}i razvoj ~asopisa Tekstil i njegova digitalizacija bilo je za-

vr{no predavanje koje je iznio @eljko Penava. Ovogodi{njim

Tekstilnim danima nastavila se dugogodi{nja tradicija oku-

pljanja tekstilaca s ciljem ja~anja struke i prijateljstva me|u

tekstilcima.

AgataVin~i}

13

^estitamoAKADEMSKI ZBOR VLADIMIR PRELOG

Dvadeseta obljetnica Akademskogazbora „Vladimir Prelog“

Sve~anim koncertom u Hrvatskom glazbenom zavodu

Zbor je 5. o`ujka 2011. pred prepunom dvoranom obilje-

`io svoju dvadesetu obljetnicu. Uzvanike i svoju vjernu

publiku pozdravili su Krunoslav Kova~evi}, predsjednik

Zbora, i njegova utemeljiteljica Marija Ka{telan-Macan,

koja je za tu prigodu okupila pjeva~e koji su nastupili na

prvome koncertu u toj istoj dvorani 15. prosinca 1991. Oni

su svojim nastupom, pod vodstvom Marka Rogo{i}a, tako|er

nekada{njeg ~lana Zbora, razgalili srca publike i uveli ju u

program koncerta Akademskoga zbora Vladimir Prelog

koji vodi Iva Juras.

Koncertu je prethodila Godi{nja skup{tina AMACIZ-a na

kojoj je, nakon uvodne rije~i predsjednika Dru{tva Antuna

Glasnovi}a, predstavljena knji`ica „Akademski zbor Vladi-

mir Prelog, 20 godina djelovanja“ urednika K. Kova~evi}a

te DVD „Zov glazbe“ autora Tihonija Br~i}a. Uslijedila je

podjela zahvalnica zaslu`nim ~lanovima AMACIZ-a i

Zbora te njegovim dirigentima.

Ali, vratimo se u Veliku predavaonicu dana{njega Fakulteta

kemijskoga in`enjerstva i tehnologije na Maruli}evu trgu br.

20, u kojoj se u predve~erje 14. velja~e 1991. okupila sku-

pina zanesenjaka `eljnih pjevanja te zapo~ela svoj put pod

vodstvom iskusnoga dirigenta, profesora Vinka Glasnovi}a.

Imenom Chemicae ingeniariae alumni `eljeli smo pronositi

ime svoga Fakulteta i svjedo~iti alumni filozofiju na{ega

Dru{tva diplomiranih in`enjera i prijatelja kemijsko-tehno-

lo{koga studija (AMACIZ).

Ponosimo se {to smo prvi u Hrvatskoj pjevanjem uveli~ali

promocije na mati~nome Fakultetu, a ta se tradicija odr`ala

do danas. Ozra~je rata potaknulo nas je da pjevamo ranjeni-

cima i prognanicima, ulijevaju}i im budnicama i rodoljubnim

pjesmama nadu u ozdravljenje i povratak na rodna ognji{ta.

Spomenuti koncert u prosincu 1991. godine, namijenjen po-

mo}i prognanim studentima Sveu~ili{ta u Zagrebu, odr`an

je u ozra~ju ratne opasnosti, ali i jedinstva pjeva~a i publi-

ke, {to nikada poslije nismo do`ivjeli. To prvo razdoblje

obilje`ili su zapa`eni bo`i}ni koncerti, pjevanje na Sve~anoj

sjednici u povodu 75. obljetnice tehni~kih fakulteta u KD

Vatroslava Lisinskoga te prvo gostovanje izvan Hrvatske na

poziv alumni udruge Hrvata u [vedskoj. Bilo je to vrijeme

ratne strepnje i rodoljubnoga zanosa kojega bi se bilo dobro

i danas prisjetiti.

Profesor Zdravko Vitkovi}, koji je palicu preuzeo 1995.

godine, s osobitom je ljubavlju promicao hrvatsku zborsku

glazbu, {to je na smotrama i natjecanjima amaterskih zboro-

va rezultiralo trima srebrnim plaketama (1997., 1998., 1999.)

i dvjema nagradama Hrvatskoga dru{tva skladatelja za naj-

bolje izvedenu skladbu doma}ega autora. Postali smo jedan

od najboljih amaterskih zborova u Hrvatskoj, a glas o nama

pronio se i izvan Domovine. S dragim nam dirigentom Vit-

kovi}em sve~ano smo proslavili 5. i 10. obljetnicu djelova-

nja te u razdoblju 1997.-2000. pjevali Hrvatima u Budimpe-

{ti, Rimu, Gradi{}u i Parizu.

Drugo desetlje}e Zbora, koji je 2004. promijenio ime u

Akademski zbor Vladimir Prelog, obilje`ila je dirigentica

Iva Juras. Svojim nastojanjem na pobolj{anju tehnike pje-

vanja uspjela je Zbor pripremiti za izvo|enje tehni~ki zah-

tjevnijih te stilski razli~itih sakralnih i svjetovnih skladbi.

Doma}oj i svjetskoj akademskoj zajednici Zbor se predsta-

vio na koncertu Prelogu u ~ast u povodu 100. obljetnice

njegova ro|enja, a redale su se i pohvale glazbenih znalaca

na smotrama i natjecanjima u Domovini i inozemstvu. Zbor

je dobitnik srebrne medalje na me|unarodnom natjecanju

zborova Mundi cantat superior u ~e{kom gradu Olomoucu

(2002.) i bron~anoga odli~ja na Me|unarodnom natjecanju

zborova u Budimpe{ti (2009.). Razvijaju}i prekograni~nu

suradnju, uspje{no je nastupao u Sloveniji, San Marinu te

Bosni i Hercegovini.

Dvadeseta obljetnica uspje{noga djelovanja Zbora prilika je

da se prisjetimo kako je tijekom toga vremena stotinjak pje-

va~a izvodilo vi{e od 200 skladbi {iroka raspona, od bud-

nica do kantata, na gotovo svim svjetskim jezicima, te da

smo zasad jedini aktivni zbor alumni udruga u Hrvatskoj.

Zboru `elimo da nas i u idu}im desetlje}ima ne prestane iz-

nena|ivati uspjesima i ljepotom skladnih glasova.

Marija Ka{telan-Macan

14

50 GODINA TEKSTILNOG STUDIJA NA SVEU^ILI[TU U ZAGREBU

20 GODINA TEKSTILNO-TEHNOLO[KOG FAKULTETA

Povodom obilje`avanja 50 godina Tekstilnog studija na Sve-

u~ili{tu u Zagrebu, te 20 godina Tekstilno-tehnolo{kog fakul-

teta, (u daljnjem tekstu TTF), u tjednu od 24. do 30. sije~nja

2011., TTF je vrlo sve~ano i radno obilje`io ove velike ob-

ljetnice.

Po~eci tekstilnog studija se`u u daleke {ezdesete godine 20.

stolje}a kad je nekoliko entuzijasta vo|enih eruditom, profe-

sorom Mladenom @erdikom, podarilo temelje razvoja studija

tekstilstva u Hrvatskoj. Ovaj studij je zapo~eo radom na Teh-

nolo{kom fakultetu u Zagrebu, jakom potporom nastavnika i

Uprave ovog fakulteta, do njegova potpunog osamostaljenja.

Me|usobna pripadnost ovih dvaju fakulteta traje i danas u vi-

du individualne suradnje, zajedni~kih projekata i drugih vido-

va suradnje. Najbolji je primjer izvrsna suradnja na razini

udruga alumni: tako su udruge AMACIZ i AMCA TTF u re-

laciji sestrinskih udruga.

Na TTF-u danas djeluje 25 redovitih profesora, 14 izvanrednih

profesora, 11 docenata, 47 znanstvenih asistenata te12 preda-

va~a. Ukupan broj studenata je oko 1200.

U zadnjem desetlje}u, u okviru razvojne strategije fakulteta,

ostvareno je zna~ajno pove}anje fakultetskog prostora, reali-

zirana je nabavka suvremene kapitalne opreme kakvu nemaju

mnogi fakulteti u Europi. TTF se br`e od mnogih drugih

uklju~io, u ulozi koordinatora i partnera u projekt u okviru

Europskih okvirnih programa, FP7, kao i u programe mobil-

nosti, do sada ve} ostvarene za dolaze}e i odlaze}e studente i

nastavnike.

U luksuznoj i bogatoj, za ovu prigodu objavljenoj Monogra-

fiji Tekstilno-tehnolo{kog fakulteta, dekan prof. Darko Ujevi}

je u uvodnoj rije~i naglasio da je TTF danas jedna od vode}ih

visokoobrazovnih ustanova u Europi u podru~ju tekstilstva, s

visokim uspjesima, poglavito u znanstvenoj djelatnosti, u eu-

ropskim okvirnim i drugim me|unarodnim projektima. TTF

je ~lan renomiranih udru`enja s kojima ostvaruje zapa`ene

rezultate.

Trodnevna proslava zapo~ela je 24. sije~nja 2011. godine Da-

nom otvorenih vrata TTF-a. U okviru programa doga|anja

odr`ao se ve}i broj usmenih izlaganja, s tematikom budu}eg

razvoja studija na Sveu~ili{tu te na Tekstilno-tehnolo{kom fa-

kultetu, prezentacijom mobilnosti te novih projekata na Fakul-

tetu, dodjela Dekanovih nagrada najboljim studentima, te ot-

vorenje novih funkcionalnih prostora.

Svojom nazo~no{}u mnogo je hrvatskih autoriteta, predstav-

nika industrije i dr`avnih ustanova, te nastavnika i studenata

uveli~alo ova doga|anja.

Centralna poslava obilje`ena je sve~anom akademijom na Dan

Fakulteta, 25. sije~nja 2011. godine, u muzeju “Mimara", ko-

joj ne nazo~io predsjednik Hrvatske, prof. dr. Ivo Josipovi}.

Zna~ajan i dojmljiv bio je kulturno-umjetni~ki program stu-

denata Muzi~ke akademije Sveu~ili{ta u Zagrebu te studenata

Akademije dramskih umjetnosti, za ~iju predstavu su kosti-

mografiju osmislili studenti TTF-a.

Istog dana otkrivena je umjetni~ka slika s likom svetog Pavla,

duhovnog za{titnika TTF-a. Zaslu`nim umirovljenicima i na-

stavnicima Fakulteta Dekan je uru~io povelje i medalje s li-

kom svetog Pavla. Uz brojna doga|anja promoviran je i film

o Fakultetu, te odr`ana modna revija pod nazivom „Kotka“

& Marin Sovar.

Tre}eg dana, 26. sije~nja 2011., slijedilo je 4. me|unarodno

znanstveno-stru~no savjetovanje TEKSTILNA ZNANOST I

GOSPODARSTVO (TZG 2011), koje se odr`ava u sklopu

obilje`avanja Dana fakulteta, u suorganizaciji Znanstvenog

vije}a za Tehnolo{ki razvoj HAZU te Akademije tehni~kih

znanosti Hrvatske.

Ovo savjetovanje je u prvom redu namijenjeno gospodarstve-

nicima, te njihovoj ~vr{}oj povezanosti s Tekstilno-tehnolo-

{kim fakultetom. Ulogu izvrsnog katalizatora u tome ima ud-

ruga AMCA TTF, ~ija je misija poticanje i uspostava veza i

suradnje mati~nog fakulteta s tekstilnim ustanovama i tvrtka-

ma u Hrvatskoj i inozemstvu. Novost ovogodi{njeg Savjeto-

vanja bilo je upoznavanje gospodarskih subjekata s mogu-

}nostima modnog dizajna u dru{tvenoj komunikaciji pod

motom: Dizajn – novi dru{tveni identitet.

Predavanje u ovom podru~ju odr`ao je svjetski poznati teoreti-

~ar dizajna prof. Clemens Thornquist iz University of Boros

([vedska). Ovo je predavanje ukazalo na mogu}nost razvoja

hrvatskog tekstilnog i odjevnog gospodarstva baziranog na

razvoju modnog dizajna kao novog kreativnog identiteta.

Darko Ujevi}

15

^estitamo

16

^estitamo TTF-una osvojenom 3. mjestu

na Smotri Sveu~ili{ta

2011. je godina u kojoj ~asopis Tekstil obilje`ava 60 godi-

na neprekinutog izla`enja. ^asopis Tekstil pokrenuli su

doajeni na{e tekstilne znanosti i struke, te su ga nastavili

razvijati i podr`avati generacije autora i suradnika koji su

utkali veliki dio svog znanstvenog, stru~nog znanja i orga-

nizacijskih sposobnosti te tako pridonijeli nastanku, opstan-

ku i razvoju ~asopisa Tekstil u jedan od tehni~kih ~asopisa

s najdu`om tradicijom neprekinutog izla`enja u Hrvatskoj.

Od po~etka izla`enja pa do danas, ~asopis se stalno razvi-

jao i bio je nositelj znanstvenih i strukovnih aktivnosti u

podru~ju tekstila te zna~ajna spona s gospodarstvom, pri

~emu je postigao visoku razinu u tehni~kom i sadr`ajnom

smislu.

^asopis Tekstil afirmirao je na{u znanost i znanstvenike u

svijetu te postao platforma promoviranja svjetskih znan-

stvenih dostignu}a doma}im ~itateljima, uspostavljenom

suradnjom s priznatim svjetskim i doma}im tvrtkama,

institutima i ustanovama u polju tekstilne znanosti.

Tekstil je jedini znanstveno-stru~ni ~asopis iz ove struke u

Republici Hrvatskoj u skupini ~asopisa iz podru~ja tehni-

~kih znanosti, koje nov~ano poma`e Ministarstvo znanosti,

obrazovanja i {porta Republike Hrvatske. ^asopis Tekstil

se referira u bibliografskim bazama podataka: ISI Web of

Knowledge, Web of Science, Scopus, SCI, EBSCO i dr.,

{to je odraz njegove visoke znanstvene razine i vrijedno-

sti. Posebno je va`no napomenuti da je citiranost ~asopi-

sa od Institute of Science Information, odnosno dana{njeg

Thomson Reutersa, zapo~ela ve} 1993. godine.

Tijekom 60 godina izla`enja dogodile su se velike pro-

mjene, tehni~ko-tehnolo{ke i dru{tveno-socijalne, u zemlji

i svijetu, pri ~emu je kvaliteta ~asopisa Tekstil stalno

pove}avana. Tradicija i ugled, {irina tema i broj autora iz

na{e zemlje i inozemstva svrstali su ~asopis Tekstil u vrlo

uglednu, cijenjenu i vrijednu znanstvenu, stru~nu, tehni~ku

i op}ekulturnu publikaciju. To je ujedno obveza i zadatak

svih nas koji djelujemo u podru~ju tekstilnih i odjevnih

tehnologija da zajedni~kim snagama nastavimo taj uzlazni

trend napretka na{eg ~asopisa Tekstil.

Stoga }emo 60 godina neprekinutog izla`enja ~asopisa

obilje`iti radno, a posebni broj Tekstila bit }e posve}en

obilje`avanju 60 godina izla`enja te o~ekujem od ~lanova

i prijatelja AMCA TTF-a ideje, sugestije i komentare

posve}ene toj obljetnici.

Glavni urednik

Zvonko Drag~evi}

Na 1. me|unarodnom sajmu obrazovanja, stru~nog

usavr{avanja, upravljanja ljudskim resursima i zapo-

{ljavanja, odr`anom na Zagreba~kom Velesajmu u

studenome 2011,

Tekstilno-tehnololo{ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu

dobio je Pohvalu za ure|enje izlo`benog prostora.

^estitamo!

NAGRA\ENI STUDENTI

Na 8. skup{tini AMCA TTF odr`anoj 14. lipnja 2011.,

nagrade AMCA TTF za najbolje studentske radove u

akad. god. 2010./11. primili su:

• Marija Dami{,

Kristina Pli{o,

Jelena Ruganec za

rad iz tehnologije

obu}e pod nazivom

Struktura i svojstva

gove|ih ko`a za

izradu obu}e.

• Lucija Vrci} za rad iz

modnog dizajna pod

nazivom Vodi~ kroz

odjevni bodybilding

• Sonja Brstilo za rad iz

modne ilustracije pod

nazivom Povijest tekstila i

odijevanja.

17

Marija Dami{ Kristina Pli{o Jelena Ruganec

Sonja Brstilo

ODR@ANA SKUP[TINA SAVEZA

AMAC/AMCA DRU[TAVA

SVEU^ILI[TA U ZAGREBU

U sklopu Sveu~ili{nog tjedna, u petak 4. studenoga 2011.,

u velikoj vije}nici Rektorata odr`ana je Skup{tina Saveza

AMAC/AMCA dru{tava Sveu~ili{ta u Zagrebu. Istog da-

na rektor Sveu~ili{ta u Zagrebu prof. dr. sc. Aleksa Bjeli{

dodijelio je po~asni doktorat Sveu~ili{ta u Zagrebu ~lanu

AMAC mundus, prof. dr. sc. Mladenu Vrani}u, sa Sve-

u~ili{ta u Torontu (Kanada), za iznimne doprinose u is-

tra`ivanju i lije~enju {e}erne bolesti, za suradnju sa Sve-

u~ili{tem u Zagrebu te za afirmaciju Sveu~ili{ta u Zagrebu

u me|unarodnoj akademskoj i istra`iva~koj zajednici.

Uvodno slovo Skup{tine odr`ala je Predsjednica Saveza

AMAC, prof. dr. sc. Helena Jasna Mencer, isti~u}i uspje-

{ne aktivnosti u proteklom periodu ali i prisutne pote{ko-

}e, poglavito u osnivanju novih dru{tava AMAC. Predsta-

vila nam je g|icu Paulu Pavleti}, novu tajnicu AMAC Sa-

veza, zaposlenu na ovoj du`nosti nakon umirovljenja prof.

Irene Stopfer. Skup{tina je prof. Ireni {topfer rije~ima i

pljeskom zahvalila na dogogodi{njem uspje{nom radu.

Skup{tinu je zatim pozdravio rektor Sveu~ili{ta u Zagre-

bu prof. dr. sc. Aleksa Bjeli{, naglasiv{i potrebu za ja~a-

njem aktivnosti AMAC Saveza u osnivanju novih udruga

kao i ja~u povezanost s udrugama AMCA mundus. Prof.

emerit. dr. sc. Zvonimir [eparovi} podsjetio je Skup{tinu

na po~etke alumni okupljanja u vrijeme njegova mandata

rektora Sveu~ili{ta u Zagrebu. Osniva~ AMACIZ-a, prve

udruge alumna na Sveu~ili{tu u Zagrebu, prof. dr. sc.

Branko Kunst, prisjetio se tada jo{ nezrelih uvjeta za

alumni udruge. Udruga AMACIZ, naglasio je profesor

Kunst, osnovana je pod jakom potporom upravo tada{njeg

rektora prof. dr. sc. Zvonimira [eparovi}a.

Prof. dr. sc. Ksenija Turkovi}, prorektorica Sveu~ili{ta u

Zagrebu, obratila se Skup{tini s predstoje}im alumni

aktivnostima na Sveu~ili{tu u Zagrebu.

Slijedila su izvje{}a o aktivnostima udruga AMCA Sve-

u~ili{ta u Zagrebu u protekloj godini. Prof. dr. sc. Zrinka

Jelaska iz Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta

Sveu~il{ta u Zagrebu, te prof. dr. sc. Zvonimir ^uljak s

Hrvatskih studija, predstavili su projekte u podru~ju hr-

vatskog jezika realizirane u suradnji s AMAC mundus u

Torontu.

U predahu Skup{tine klapa Nostalgija podarila je sudio-

nicima nekoliko izabranih skladbi.

Zaklju~nu rije~ Skup{tine odr`ala je prof. dr. sc. Helena

Jasna Mencer, predsjednica Skup{tine Saveza, za`eljev{i

sudionicima uspje{an nastavak rada u udrugama te svako

dobro.

Pored predsjednice AMCA TTF, u radu Skup{tine Save-

za AMAC sudjelovao je Marijan [piljak, dipl. in`., ~lan

Predsjedni{tva AMCA TTF.

AMG

Razgovor s povodom

AMG: U okviru ERASMUS programa razmjene stude-nata, na University of Minho u Guimaraesu (Portugal),protekle akad. god. (2010./2011.) proveli ste jedan seme-star na studijskom boravku.

Hrvatska samo 2% studenata {alje u razmjenu. Svojimodlaskom u Portugal barem ste djeli}em doprinije-li ovoj statistici. U ulozi voditeljice ureda IRO Tekstil-no-tehnolo{kog fakulteta radila sam i pratila Va{ odla-zak na strano sveu~ili{te, od prvog Va{eg posjeta momuredu. Koji je bio motiv Va{e prijave na mobilnost?

BÐ: Motiv mog odlaska prvenstveno je bio upoznavanje

nove kulture i `ivota. Htjela sam provesti neko vrijeme iz-

van zemlje i to mi se ostvarilo. Oduvijek sam `eljela oti}i

na strana sveu~ili{ta, ali nije bilo prilike za to. Sad mi se to

ostvarilo. Sretna sam i zahvalna Sveu~ili{tu {to sam mogla

biti dio Erasmusa.

AMG: Jeste li imali potporu roditelja?

BÐ: U po~etku su bili zabrinuti jer mi nisu mogli financij-

ski pomo}i budu}i da je samo moj otac zaposlen.

AMG: Je li to bio Va{ prvi odlazak u inozemstvo? Odlazaku drugu zemlju i sveu~ili{te nije nimalo lak, popra}en jei financijskim izdacima, rekla bih pote{ko}ama. Ovo po-glavito vrijedi ako jedan student odlazi na strano sveu~i-li{te. Uvijek je bolje da ih je najmanje dvoje jer se tadauzajamno poma`u u svim prilikama.

BÐ: Nisam prije nikad letjela avionom, bilo me zaista strah,

no to je bila najjeftinija opcija. Naravno, bilo je te{ko saku-

piti novac samo za „papire” te za avionsku kartu.

Moji roditelji su podigli kredit – za potrebe vize nisam dru-

ga~ije mogla dokazati da }u biti financijski osigurana. Tu je

jo{ bila i potpora Sveu~ili{ta, tako da sam imala dovoljno

sredstava za `ivot u Portugalu.

AMG: Kakav je prvi dojam na Vas ostavilo portugalskosveu~ili{te?

Prvi dojam bilo je iznena|enje velikim brojem odjela na

sveu~ili{tu, a ugodno me je iznenadilo i to {to svojim auto-

busima osiguravaju prijevoz studenata.

AMG: Usporedite na{e nastavnike s nastavnicimau Portugalu.

BÐ: Isto kao i svugdje: trude se pru`iti sve od sebe da pre-

nesu svoje znanje studentima. Kad smo do{li na sastanak s

profesoricom R. Vasconcelos, voditeljicom Ureda za me|u-

narodnu suradnju, ona je odmah zvala na{e mentore i rekla

im temu koju smo odabrali. Dogovorila nam je susrete s

mentorima. Naravno, svi smo razli~iti, pa tako i profesori u

Portugalu i u Hrvatskoj. Sve ovisi o tome je li neki profesor

spreman pomo}i stranom studentu.

AMG: Kakvi su studenti u Portugalu? Koje su sli~nosti,a po ~emu se razlikuju od na{ih studenata?

BÐ: Isto kao i svugdje: studenti se vole zabavljati, putovati.

Njihov standard za mene je bio skup, po~ev{i od student-

skog doma koji je mjese~no iznosio 90 eura, dok je to kod

nas oko 30 eura. Isto je i s hranom: meni im je iznosio 2,40

eura, dok je kod nas 1 euro. Njihovi studenti puno tro{e

mjese~no - oko 400 eura - {to kod nas nije mogu}e mjese-

~no izdvojiti. Na{i studenti su vi{e `ivahni, njihovi su `i-

vahni na neki svoj na~in.

AMCA TTF: Bolonjski program tekstilnog studija naTTF-u trebao bi biti kompatibilan s programi-ma europskih sveu~ili{ta istog studija, te omogu}iti la-ku prohodnost studenata, dolaze}ih i odlaze}ih. Je li to ustvarnosti tako?

B\: Ovisi koliko su nastavnici voljni sudjelovati u tom su-

stavu. U `ivotu nas ne}e pitati za ocjene i za bodove, ve} za

ste~eno iskustvo. Problema uvijek ima, pa svi trebamo biti

slo`ni u njihovu rje{avanju. Treba pro}i neko vrijeme da se to

o~ituje, jer Hrvatska je tek zakora~ila u razmjenu studenata.

18

19

FAKULTETSKI STUDIJ

Procesni

Ana Naki}-Fioli}

Valentina Cerovec

Ivan Majdak

Tanja Valenti}

Mirjana Ljubi}

Bojana Brodar

Josipa Dev~i}

Emanuela Ku{trak

Ana Bi~ani}

Zrinka Dodik

Tomislav Belajac

Nevenka Se~an

Ivona Vujasinovi}

Matilda Milolo`a

Projektiranje

Marijana Tkalec

Barbara Toma~ek

Daria Pliveti}

Matea Baglama

Petra Furke{

Marina Ereiz

Mirjana Babi}

Maja Klai}

Kristina Mar`i}

Morana Kranjec

Senka Ra{i}

Dijana Lesi~ar Deli}

Elmira Filan

Karolina Bartoli}

Lea Lazaneo

Zinka @u`ul

Iva Predan

Ines Sala{i

Mischel Benoni [tulc

Kristina Kve`

Jagoda Mehmedovi}

Maja [arotar

Mirjana Bona~i}

Sanja Berc

Ivana Kuzminski

Ana Kril~i}

Marijana Ani}

Ines Pala{ek

Marina Juki}

Ivan Todori}

Marijana [trkalj

STRU^NI STUDIJ

Vi{i modni dizajn

Nikolina Svoboda

Ivana Turk

Ivana ^uljak

Tanja Kos

Branka ^abrajec

Ana Seser

Snje`ana Josipovi}

Jelena Prelec

Maja Grguri}

Goran ^izme{ija

Gabrijela [ercar-Jesih

Ivona Mr~ela

Maja Boras

Danijela ^ebo

Mirna Muratovi}

Dora Vinkovi}

Vesna Tadi}

Dragana Maro{evi}

Maja Hrastinski

Maja Atlija

Sara Kudin

Ma{a Ivani}

Sandra Klemen~i}

Ivna Mati~ec

Ksenija Vlah

Mirjana Klepi}

Kristina Begonja

Tena Povalec

Ivana Grgi~evi}

Josipa [turli}

Maja Patafta

Romina Tere{ak

Andrea [o{tari}

Lana Buri}

Ana Boro{

Maja [poljar

Petra [poljar

Mirta Cvetko

Ljiljana Cvetkovi}

Sabina Mikeli}

Diana Ljubanovi}

Helena Tominac

Tobias Behloul

Simone Manojlovi}

Odjevna tehnologija

Ljubica Klepac Mauhar

Katarina Cerovac Politeo

Ivana Bili}

Elizabeta Kosar

Marija Mlinarevi}

Grga Trimi~evski

Sanela [i{i}

Nata{a Gole

Maja Marti}

Petra Kri{to

Ivana Kova~evi}

Nikolina Gabeli}

Nina Ani~i}

Marina Halami}

Tekstilno-mehani~katehnologija

Marjan Luki}

Tomislav Vu~kovi}

Tekstilno-kemijskatehnologija

Sanja Berti}

PRVOSTUPNICI

TMD

Laura Ka~ar Moha~

Maja Fabe~i}

Sara Frleta

Ivana [kreblin

Davorjka Kevi}

Rosi} Nu{a

Andrea Lovrek

Kristina Vlaki}

Kristina Mohr

Vjekoslav Ore{i}

Marko Buri}

Anita Muslin

Martina Grden

Ines Nezirovi}

Gracija Po`ar

Nikolina Medak

Matilda [imi~evi}

Dolores Ba~an

Lucija Mikuli}

Matea Ani}

Tena Buri}

Laura Potrovi}

Anita D`idi}

Tatjana Vukovi}

Martina [amec

Vesna Pilat

Ivana Vujica

Tanja Tomi~evi}

Ana Biondi}

Barbara Bursa}

Snje`ana Jezild`i}

Dalija Prekop

Marlena Bu}o

Svjetlana Jezild`i}

Mateja Duji}

Marina Barbasi}

Anamarija Filipovi}-Srhoj

Klara Mu~ibabi}

Lea Golubi}

Sarah Dombre

Jasmina Marke{i}

Katja Kre{i}

Tamara Ivi}

Kristina Jagi}

Lea Bebek

Marijana ^ondri}

Jelena [kreblin

Andrea Kuzmi}

Diana Popov~i}

Sanja Majstorovi}

Petra Krsti}

Marija Milakovi}

Nikolina Babi}

Suzana Koprivnjak

Korana Kova~evi}

Sandra Vukovi}

Marija Kulu{i}

Kristina Milas

Antonija La{tro

Dora Panteli}

Lorena Mati}

Iva Keser

Martina Gaj{ak

Ema Krot

Manuela Babi}

Selena Gazda

[tefica Kruljec

Jelena Holec

Sonja [vraka

Alma Kugi}

Maja Vukovinski

Ines Ko{merl

Sanja Crnoja

Iva-Hrvatina Prese~an

Anamarija Klari}

Lana Krmek

Mihaela ]ibari}

Martina Frketi}

Gorana Taraba

Ema Ga{ljevi}

Iva Kuzmi}

Kristina Huzak

Renata Luki}

Vesna Marinkovi}

Diana Dragi{i}

Ana Bogdan

Ivana @lender

Marina Halar

Maja Raos

Sandra Radeti}

Marija Kasum

Arijana Bo{njak

Paola Rilovi}

Linda Bilan

Katarina Bare{i}

Dora Fanjek

Martina Daljevac

Dora Novak

Ivana Sambolec

Anica ]osi}

Josipa Toki}

Zvonimir Arapovi}

Katarina Vu{kovi}

Mateja Vrban

Barbara Radelja

Sandra Sansa

Bojana Ðurasek

Dijana Bole

Irena Trgovec

Martina Kamenski

Sanja Gra~an

Tihana Obajdin

Diplomirani studenti na TTF-u u 2010./2011. godini

20

Ante Grgi}

Marijana Peri}

Cecilija Markovi}

TTI

Barbara Iskerka

Nikolina Bol{ec

Tatjana Belini}

Snje`ana Siketi}

Dubravka Magdi}

Nikolina Guji}

Petra Me{trovi}

Maja Milenkovi}

Ana Kova~

Ana Kvesi}

Iva Matijevi}

Irena [kifi}

Ana-Marija Ðerek

Tina Maksi}

Mirjana Bingula

Vedrana Perkovi}

Ivana Anu{i}

Mirjana Salopek

Sanja Rako

Ana Saraf

Andrea Mihovilovi}

Anamarija Bre~i}

Barbara Silaj

Morana Krsti}

Dragica Kantoci

Anamarija Jakir~evi}

Eva [esti}

IDTO

Ines Lukin

Antonija Debeljak

Vanja ]ovi}

Hrvoje Stipanovi}

Kamelija [umanovac

Tanja Malatestini}

Iva Vujadinovi}

Marina Milas

Srebra [imat

Jasmina Nev`ala

Sanela Despot

Andrea Kri{to

Marija Kara~i}

Valentina Mikec

Silvija Medica

Doris Petrli}

Sanja Rajter

Dijana Lukuni}

Andreja Bar{ak

Petra Podhra{ki

Ma{a Peki}

Vanja Veseli}

Andrea Ba~anek

Matilda A|i}

Ivana Berkovi}

Irma Hohnjec

Dubravka U`arevi}

MAGISTRI STRUKE

Dalibor Vitas TMD-K

Marija [ari} Ban TMD-K

Davor Holenda TMD-K

Linda Fabijani} TMD-K

Igor Dobrani} TMD-K

Karolina Juzba{i} TMD-K

Iva ^ukman TMD-K

Jasminka Prprovi} TMD-K

Blanka Mesi} TMD-K

Irena Zeiner TMD-K

Dijana Juri} TMD-DT

Iva Berket TMD-DT

Emina Tataragi} TMD-K

Antonia Sr{a TMD-K

Jelena Aleksi} TMD-MD

Marija Pavlovi} TTI-TKME

Ana Jazvo TTI-PMT

Jovana Greguri} TMD-DT

Ana Marija Sambol

TMD-DT

Tamara Pekli} TTI-IDO

Vi{nja Iris TMD-K

Ivana Filipovi} TMD-K

Mischela Muzgonja TMD-K

Angelina Pustahija TMD-K

Paulina Pustahija Penzer

TMD-K

Valentina Mudri TTI-OI

Branka Vu~eti}-Atleti}

TMD-K

Suzana Be{li} TMD-K

Iva Vdovi} TMD-DT

Marina Prpi} TMD-DT

Maja Katani} TMD-DT

Simona Seba TMD-DT

Irena Topi} TMD-K

Maja Mahni} TTI-IDO

Nina Kranj~ina TTI-IDT

Ivana Matanovi} TTI-IDT

Zorica Gantar TTI-IDT

Marlena Mik{a TMD-DT

Nata{a Svekler TMD-K

Vlasta Pavlovi} TTI-IDO

Iva Putak TTI-OI

Gordana Viboh TTI-OI

Zdenka Novosel TMD-K

Mirna Marceli} TMD-K

Marija [i{ko TMD-K

Nata{a Kne`evi} TMD-DT

[tefanija Mlinari} TMD-DT

Ivan Zver TMD-TKM

Martina Kostanj~ar

TTI-TKME

POSLIJEDIPLOMSKISTUDIJ

Doktor znanosti

Dragana Kopitar

Novi doktori znanosti

Dragana Kopitar ro|ena

je 1978. godine u Puli. Di-

plomirala je 1998. godine

na Tekstilno-tehnolo{kom

fakultetu s temom Utjecaj

postotka is~eska na fizi-

kalno-mehani~ka svojstva

pre|e. Od 2004. god. radi

u svojstvu znanstvenog no-

vaka-asistenta na projektu

„Projektiranjem pre|e i

pletiva do kvalitetnog proizvoda“, a potom od

2006. godine na projektu „Vi{efunkcionalni tehni-

~ki netkani i pleteni tekstil, kompoziti i pre|e“. U

svrhu izrade dijela doktorata boravila je na institu-

ciji University of Georgia, na odjelu Textile Sciences

Department, Athens, Georgia (SAD). Od 1. o`ujka

2011. prelazi na suradni~ko radno mjesto vi{eg asi-

stenta. Na Tekstilno-tehnolo{kom fakultetu obranila

je doktorski rad 17. velja~e 2011. god. pod nazivom

Istra`ivanje struktura i svojstava iglanih netkanih

geotekstila, pred povjerenstvom u sastavu:

Dr. sc. Zenun Skenderi, red. prof., Tekstilno-tehno-

lo{ki fakultet (mentor)

Dr. sc. Emira Pezelj, red. prof., Tekstilno-tehnolo-

{ki fakultet

Dr. sc. Tatjana Rukavina, red. prof., Gra|evinski

fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu

U disertaciji su se ispitala svojstva na novim eks-

perimentalnim ure|ajima u svrhu usvajanja odgo-

varaju}ih postupaka ispitivanja i prihva}anja novih

eksperimentalnih metoda s ciljem objektivne ka-

rakterizacije strukture i svojstava netkanih geoteks-

tila. Naglasak se stavlja na promjenu strukture i

svojstava simulacijom odre|enih stvarnih uvjeta

tijekom primjene, te mogu}nost pobolj{anja

postoje}ih postupaka ispitivanja. Dobivena sazna-

nja mogu}e je iskoristiti za objedinjavanje sustava

procjene iglanih netkanih geotekstila kao i geoteks-

tila dodatno u~vr{}enog termi~kim procesom (ka-

landriranjem). Sustav procjene olak{ava komunika-

ciju in`enjera tekstila i in`enjera gra|evine, ~ime

je mogu}e precizno definirati tehni~ke karakteristi-

ke takvih materijala za odre|ene namjene. Dobive-

nim saznanjima tako|er se otvara mogu}nost pouz-

dane procjene pravilnog izbora geotekstila u svrhu

smanjenja sveukupnih tro{kova i pove}anja pouz-

danosti primjene.

Odjeci, susreti, doga|aji

Susret ~lanova AMCA TTF u Casablanci

U Casablanci se od 27. do 29. listopada 2011. odr`ao

tekstilni skup pod nazivom ITMC 2011- International

Conference on Intelligent Textiles & Mass Customisa-

tion. Sudionici ovog skupa bili su dekan TTF-a i ~lan

Predsjedni{tva AMCA TTF, prof. dr. sc. Darko Ujevi}

te predsjednica AMCA TTF, prof. dr. sc. Ana Marija

Grancari}. Vjerni ~lan AMCA TTF, Ferid Jakupovi},

dipl. ing., pozvao je na{e ~lanove na AMCA ve~eru i

dru`enje u Casablanci. Ferid Jakupovi} `ivi i radi u

Tangeru udaljenom oko

tri sata vo`nje do Casa-

blance. Premda u krat-

kom vremenu dru`enja,

ovaj susret alumna pro-

veden je u srda~nom

razgovoru bliskih ~lano-

va AMCA TTF. Skupna

fotografija u Royal Men-

sour Le Meriden hotelu

Casablance najbolje go-

vori o srda~nosti ovog

susreta.

Mobilnost studenata TTF-a u ERASMUSprogramu stru~ne prakse

Studenti TFF-a iz Vara`dina, Zoran Jakuc, Kristina Pli-

{o i Marija Dami{, krajem listopada 2011. otputovali

su na ERASMUS program stru~ne prakse u Tehni~ko

Sveu~ili{te Iasi, u Rumunjskoj.

Uo~i odlaska bodrili smo ih da ostvare ovu praksu, po-

glavito zato {to u Iasi rade na{i dobri kolege i prijatelji

iz AUTEX-a. Slijedi njihova poruka po dolasku u Iasi:

—— Original Message ——-

From: Zoran Jakuc

To: Ana Marija Grancaric

Sent: Tuesday, November 01, 2011 8:52 PM

Subject: Pozdrav iz Iasi-a

Draga profesorice,

evo slozen nam je internet pa se mozemo javiti i

emailom. Nadam se, da ste primili moj SMS gdje sam

napisao da smo stigli. Grad je vrlo neobican, druga-

ciji, kao susret dvaju svjetova, jednog u kojem kao

da je vrijeme stalo, a sa druge strane vidi se napredak

i utjecaj mo-

dernog doba,

prepun mladih

ljudi. Vidjeli

smo samo ma-

leni dio u oko-

lici kampusa

gdje smo za

sada.

A sad ono naj-

vaznije i naj-

bitnije, doce-

kani smo i pri-

mljeni kao

najveci amba-

sadori, kao dugogodisnji prijatelji, koji se nisu godi-

nama vidjeli. Takva ljubaznost, gostosprimstvo, anga-

ziranost, ma nemam rijeci.... Prof. Mirela, prof. Aura,

njihovi suradnici, tako divni i jednostavni ljudi koji

nas svakim danom iznenaduju svojom jednostavno-

scu, znanjem i respektom prema nama. Gdje god smo

spomenuli Vase ime, svi imaju samo rijeci hvale za

Vas.

Danas smo sluzbeno poceli s projektom, odnosno ko-

legice, ja sam prisustvovao na njihovom predavanju,

a sutra se nalazim sa svojim mentorom prof. Lucom,

da krenem sa svojim projektom.

Toliko za sad, vrlo smo zadovoljni gdje smo dosli,

narocito zbog ljudi i cilja zbog kojeg smo dosli, i

jedva cekamo da

pocnemo raditi

na projektima.

Va salut!

Zoran, Kristina i

Marija

21

U uredu prof. Mirele BlageZoran, Kristina i Marija u Iasi

U laboratoriju prof. Aure Mihai

ODJECI

——- Original Message ——-

From: Ilonka NagySivo

To: Ana Marija Grancaric

Sent: Wednesday, February 23,

2011 8:15 PM

Subject: RE: IPA_PROJEKTI

Dobro vece draga profesorice,

Divno Vam je pismo. AMCA TTF- jedna je nevidlji-

va ruka, koja grli i zraci. Puno mislim i na vas

i uskoro cu vas posjetiti! Puno hvala na pozivu! Do

tada zelim, jako dobrog zdravlja, uspjeha i ljubavi.....,

Ilonka

——- Original Message ——-

From: nino sydney

To: Grancaric Ana Maria

Sent: Tuesday, January 04, 2011 10:07 AM

Subject: Vera i Nino

Draga Ana!

Danas smo primili Glasnik TTF i zbilja se razvese-

lili. Draga Ana, hvala vama od nas !!

Vi ste ona koja je inscenirala moje predavanje na

Sveu~ilištu u Zagrebu, koja je pomogla u svakom

pogledu da ono uspije, a sada jos i naknadno pisete

divne clanke i publicirate slike.....dirnuti smo !

U svakom slucaju, predavanje i okolnosti oko pre-

davanja prosle godine u Zagrebu, bile su za nas ve-

liki nezaboravni dogadjaj. A narocito hvala Vama i

dragoj Aniti.

Ja vam sada sa velikim zakasnjenjem saljem par zad-

njih slika iz Zagreba, sa famoznom Sacher tortom i

vasim lijepim i simpaticnim sinom. Lijepa uspome-

na na prekrasno popodne i vas lijepi stan.

Konac naseg puta u Hanoi-u je bio silno interesan-

tan, no po povratku puta ja sam se “utopila” u oba-

vezama i poslu. Sretna sam sada da je Bozic prosao.

Bilo je lijepo i fino, puno gostiju. Po povratku iz

Evrope su vec Rucnerovi bili ovdje. Makar nisu sta-

novali kod nas, svejedno sam rado nasla vreme da

im se posvetim. Onda je bio jedan prijatelj iz Texa-

sa, pa majka i sin iz Frankfurta na 7 dana. Tradi-

cionalno slavljenje na Badnjak sa 16 ljudi na veceri

itd itd. A onda je dosao moj najstariji sin s famili-

jom i pesom, na 7 dana stanovati kod nas. Bilo je

jako lijepo i uzivala sam s njima.

Vera

Nino dodaje, kako je opet odusevljen da AMCA

TTF mozete publicirati “Glasnik” visoke kvalitete s

puno dobrog sadrzaja i divnih slikica u bojama. A

to godinama ide nekako jako polako kod AMAC

DOMUSa.

Kao sto sam i prije spomenuo buducnost je u publi-

kacijama na website. Evo ovaj jedan primjerak isao

je postom 12 dana i kostalo je 27.50 kuna. Imate li

elektronsku kopiju “Glasnika” ?

Nadam se da ce vas dobro zdravlje i daljnji uspjeh

u svim vasim pothvatima pratiti ove 2011 godine !

AMAC DOMUS trebao cesto izdavati Glasnike kao

sto to AMCA TTF radi

Srdacan pozdrav i hvala,

Nino

——- Original Message ——-

From: Igor ^ati}

To: Ana Maria Grancaric

Sent: Friday, December 24, 2010 6:14 AM

Subject: Re: Sretan Bozic zeli Vam AMCA TTF

Najljep{a hvala za ~estitku. Posebna ~estitka za

vrlo lijepi broj Glasnika.

PP^

22

Posjetili smo za VasBARCELONA – ITMA 2011

U Barceloni, na izlo`benim prostorima Fira de Barcelona, od

22. do 29. rujna 2011. odr`ala se 16. Me|unarodna izlo`ba

strojeva i prate}e opreme, ITMA 2011. Mnogi smatraju da

je ITMA “tekstilna olimpijada”, koja svake ~etvrte godine

okuplja proizvo|a~e tekstilnih strojeva i sve tekstilce, na ve-

likom doga|aju novih tehnologija, te susreta tekstilaca iz

svih podru~ja rada vezanim za tekstil. Od ove godine otvo-

ren je novi paviljon za izlo`bene prostore proizvo|a~a vla-

kana i pre|e, te pro{ireni paviljon za izlo`bene prostore tek-

stilnih sveu~ili{ta i istra`iva~kih instituta (R&D Pavilion),

~lanova udru`enja EURATEX, (The European Apparel and

Textile Organisation), AUTEX (European Association of

Textile Universities) te TEXTRANET (European Network

of Textile Research Organisations). Na ITMA 2011 sudjelo-

valo 46 R&D ustanova. U ovom paviljonu udru`enje

EURATEX je organiziralo predavanja iz podru~ja tekstilne

tehnologije te istra`ivanja i razvoj u tekstilstvu.

Prva izlo`ba ITMA odr`ana je 1951. god. u Parizu. Organi-

ziralo ju je udru`enje 9 europskih proizvo|a~a tekstilnih

strojeva, CEMATEX (The European Committee of Textile

Machinery Manufacturers). Ove godine organizatori ITME

su bili CEMATEX, koji je vlasnik ITME, te MP Interna-

tional iz Singapura, profesionalni organizator skupova i iz-

lo`bi.

Ove godine ITMA slavi 60. obljetnicu djelovanja, pod mo-

tom Inovativnost. Povodom ovog jubileja, u bogatom progra-

mu organizirani su brojni skupovi i forumi te drugi doga|aji.

ITMA 2011 iznenadila je sva o~ekivanja, poglavito zato {to

se odr`ala u vrijeme ekonomskih pote{ko}a u svijetu.

U osam dana trajanja ove izlo`be ITMA je okupila 100 000

registriranih posjetitelja, iz 138 zemalja. Na svjetskom tekstil-

nom Summitu govorio je Koffi Annan, zatim Loek de Vries

iz mo}ne Royal Tan Cate, Rufus H. Yerxa iz WTO te naj-

bolji stru~njaci iz ekonomije, ekologije i drugih podru~ja.

Ve}ina posjetitelja do{la je iz tekstilnih centara u Aziji, cen-

tralnoj i ju`noj Americi. Pored [panjolske, doma}ina izlo`be

ITMA 2011, iz Italije je do{lo najvi{e posjetitelja (9 %.),

slijede ih Indija, Njema~ka i Turska. Dva prva mjesta po

broju posjetitelja izvan Europe pripala su Brazilu i Iranu.

Tekstilno-tehnolo{ki fakultet na izlo`benom prostoru europ-

skog udru`enja AUTEX (H5-D135) promovirao je europ-

ske projekte u kojima sudjeluje (SMILE i MAPICC 3D),

te svjetski tekstilni skup AUTEX World Textile Conference

2012, koji se prvi put odr`ava u Hrvatskoj, u Zadru, od 13.

do 15. lipnja 2012.

U prvom danu ovogodi{nje izlo`be potvr|ena je sljede}a

ITMA 2015: odr`at }e se u Milanu, od 12. do 19. studenog

2015.

AMG

23

Prof. A. M. Grancari}, prof. F. X. Carrion Fite (UPC Ter-

rasa) i B. Kolgjini (UNT Tirana)

Prof. A. M. Grancari} i predsjednik AUTEX-a, prof. Chokri

Cherif iz TU Dresden

KRISTIAN KREKOVI] – DVIJE IZLO@BE U ZAGREBU

U organizaciji Hrvatske matice iseljenika, udruge i Hrvat-

sko-hispanskog dru{tva, 4. listopada 2011. u Modernoj

galeriji na Zrinjevcu, u Zagrebu, sve~ano je otvorena izlo-

`ba 54 crte`a znamenitog hrvatskog slikara Kristiana Kre-

kovi}a (1901.–1985.) ~iji je `ivot u tu|ini obilje`ila tragi-

ka ~e`nje za domovinom iz koje je bio protjeran, o kojoj

je sanjao. Slobodu i neovisnost, me|utim, nije do~ekao.

U 2011. godini, kada HRVATSKA MATICA ISELJENI-

KA proslavlja 60. obljetnicu neprekinuta djelovanja,

predstavila je hrvatskoj kulturnoj javnosti `ivot i stvara-

la{tvo Kristiana Krekovi}a. Poticaj ovom projektu je i

obilje`avanje 110. godina slikareva ro|enja, te dvije ve-

like donacije njegove supruge Zine Vladi Republike Hr-

vatske, tijekom 1991. i 1994. godine.

Dva dana nakon ovog va`nog kulturnog doga|aja, 6. li-

stopada 2011. u 19 sati u Etnografskom muzeju u Zagre-

bu otvorena jo{ jedna izlo`ba djela Kristiana Krekovi}a

(11 velikih ulja na platnu – od ukupno 80 ulja na platnu –

dio jo{ neizlagane donacije hrvatskom narodu iz 1994.).

Krekovi} je portretirao hrvatske narodne vladare, zaslu`ne

Hrvate, velike slikare, kraljeve, grofove, te slikao kompo-

zicije iz hrvatske povijesti. U Beogradu je od 1933. do

1938. izradio veliki mural u Narodnoj skup{tini.

Nakon posjeta Peruu (1951.–1954.) slika likove iz peruan-

ske predkolumbovske povijesti, prije {panjolske koloni-

zacije. Etnografski muzej izlo`io je 11 Krekovi}evih

djela tematski vezanih za kulturu Inka i `ivot domicilnog

stanovni{tva Perua. Pri susretu s ovim radovima Miche-

langela iz Perua, kako ga nazivaju neki peruanski kriti~a-

ri, posjetitelju stane dah. Portreti su oslikani s mno{tvom

detalja na odje}i, {to govori o sna`noj stvarala~koj ma{ti.

Za nas tekstilce interesantno je {to Krekovi} na slikama

portreta mu{karaca indijanskih plemena Aymara prikazu-

je i njihovu odje}u od gruba platna. Preko ramena nose

bijeli pon~o, a glavu pokrivaju polucilindrom ispod kojeg

nose kapu s poklopcima za uha, ukra{enim raznim moti-

vima intenzivnih boja. Lako je zato prihvatiti razmi{lja-

nja da ovi zadivljuju}i Krekovi}evi radovi predstavljaju

dio etnografske gra|e indijanaca Perua.

Kristian Krekovi} ro|en je 28. velja~e 1901. u selu Ko-

privna, izme|u Doboja i Modri~e u Bosni i Hercegovini.

Korijeni mu potje~u iz Like. Djetinjstvo i ranu mladost

proveo je u Tuzli. Akademiju likovnih umjetnosti zavr{io

1925. god. u Be~u, nakon ~ega likovno usavr{avanje

nastavlja u Parizu te se zatim vra}a u svoju Tuzlu gdje

portretira svoje roditelje i sugra|ane te izra|uje brojne

crte`e iz narodne poezije – poput Seljaka, Hrvatskog selja-

ka ili Bosanskog seljaka – jakih karakternih ko{~atih lica,

pred kojima posjetitelju stane dah. Crtao je i minijature,

iz svakodnevnog `ivota paruanskog stanovni{tva (Svira~ s

frulom, Dje~ak s naramkom drva, U igri).

Puno je putovao, od Pariza, Londona, Stockholma do Pe-

rua i natrag.

Iz te{kog ali bogatog stvarala~kog `ivota Kristiana Kreko-

vi}a treba izdvojiti izlo`bu 50 slika velikih dimenzija

etnografsko-folkloristi~kog karaktera u Limi, koju je 1954.

god. otvorio predsjednik Perua. Krekovi} je mnogo godi-

na kasnije u Palma de Mallorci osnovao muzej pod nazi-

vom Collecio Pintor Krekovic. Slu`beno ga je 1981. otvo-

rila {panjolska kraljica Sofija.

Ana Marija Grancari}

24

Portret peruanske

djevojke u

tradicionalnoj

peruanskoj no{nji

Portret mladog

Peruanca

Mladi Peruanac

PROMOCIJA ZBORNIKA „KULTURNO NASLJE\E UJEVI]“

Dana 4. studenoga 2011. odr`ana je promocija Zbornika

„Kulturno naslje|e Ujevi}“ u Knji`nici Tina Ujevi}a u

Zagrebu, ulica Grada Vukovara 14. Uvodni govor koji je

prethodio sve~anom ~inu promocije odr`ala je voditeljica

knji`nice gospo|a Tea Gra{i}-Kvesi} koja je izme|u os-

talog istaknula izuzetan zna~aj i doprinos odr`anog Sa-

vjetovanja i Zbornika kao kulturnog iskoraka u godini u

kojoj slavimo 120. obljetnicu ro|enja velikog hrvatskog

pjesnika, neponovljivog

Tina Ujevi}a.

Pokreta~ ideje i voditelj

Savjetovanja prof. dr. sc.

Darko Ujevi} u svom je

izlaganju istaknuo slje-

de}e:

Znanstveno stru~no sa-

vjetovanje „Kulturno na-

slije|e Ujevi}“ odr`ano

je 28. rujna 2011. godine

u prelijepoj dvorani Os-

novne {kole Tin Ujevi} u

Krivodolu. Statua Tina

Ujevi}a izra|ena je rukama majstora kamena i pred-

stavlja jedinstveno djelo (slika u prilogu).

Zbornik donosi vrlo vrijedne interdisciplinarne radove 39

autora i koautora koji }e zasigurno posti}i visoku citira-

nost. Djela plemena Ujevi} otrgnuta su zaboravu; ona su

zalog generacijama u knji`evnosti, pjesni{tvu, kiparstvu,

znanosti, slikarstvu, {portu.

^ak 11 sve}enika i redovnika iz plemena Ujevi} jo{ od

1706. godine – od fra Stjepana Ujevi}a do dana{njih da-

na i don Ivana Ujevi}a – neprekinuti su niz vrijedan div-

ljenja, {to je vjerojatno rijetkost i u svjetskim okvirima.

Sjajni sve}enici i redovnici iz plemena Ujevi} dali su,

pored teologije, zna~ajan doprinos i u kulturi, obrazovanju

i razvoju mnogih generacija.

U svom obra}anju nazo~nima dr. @arko Domjan ustvrdio je

povijesni i kulturni zna~aj Savjetovanja. Brojnu publiku i

goste predano su razgalile „Mlade nade“ iz Krivodola.

Djeca su izvela svoju predstavu koju je osmislila i sceno-

grafski upotpunila Vesna Ujevi}, predsjednica Kulturno-

-umjetni~ke udruge Ujevi}. Voditeljica knji`nice Tea

Gra{i} Kvesi} i Turisti~ka zajednica grada Zagreba na-

gradili su djecu prigodnim darovima za njihov prvi na-

stup u hrvatskoj metropoli koji }e dugo pamtiti. Dr. sc.

Anica Hunjet, pro~elnica za visoko obrazovanja u Mini-

starstvu znanosti, obrazovanja i {porta, doga|aj je uveli-

~ala pjesmom „Dobro mi do{el, prijatel“.

Zbornik KNU vrlo lijepo je predstavila prof. dr. sc. Ana

Marija Grancari} koja je istaknula, pored kulturnog i po-

vijesnog, i sociolo{ki zna~aj malenog mjesta koje je poda-

rilo niz sjajnih pojedinaca, me|u kojima je i dekan Tek-

stilno-tehnolo{kog fakulteta, prof. dr. sc. Darko Ujevi}.

Stihove uspavanke pjesnika Tina Ujevi}a ~itao je Petar

S. Ujevi}.

Nakon zavr{etka promocije, 23 djece iz Krivodola, za-

jedno s ~lanovima Udruge, posjetili su na Mirogoju zad-

nje po~ivali{te pjesnika Tina Ujevi}a i prvog hrvatskog

predsjednika dr. Franje Tu|mana te zapalili svije}e. Do-

ga|aj je predstavljao djeci predivno iskustvo koji }e svi-

ma nama zasigurno dati poticaj za potporu u njihovu

{kolovanju i `ivotu te podr{ku u `ivotu.

Doma}in daljnjega dru`enja bio je Damir J. Ujevi}.

^estitam svim sudionicima Savjetovanja, promicateljima

djela Ujevi}, autorima ~lanaka i suradnicima te obitelji i

{tovateljima pjesnika Tina Ujevi}a.

@elim na kraju spomenuti i kapelicu sv. Mihovila koju je

svojim sredstvima jo{ 1779. godine dao izgraditi don Gr-

gur Ujevi} – kapelicu koja je bila i ostala mjesto susreta,

trenutaka inspiracije i ponos generacijama.

Prvo znanstveno-stru~no savjetovanje „Kulturno naslije|e

Ujevi}“ odr`ano je pod pokroviteljstvom: Vlade Republi-

ke Hrvatske, Sveu~ili{ta u Zagrebu i Knji`nice Tina Uje-

vi}a u Zagrebu. Svoje pismo potpore i poticaja dao je u

svojem pismenom navodu i predsjednik Republike Hrvat-

ske prof. dr. sc. Ivo Josipovi}.

Za iznimni doprinos ure|enju Zbornika zaslu`ni su prof.

dr. sc. S. Lapenda, prof. dr. sc. Zvonko Drag~evi}, asisten-

tice Ksenija Dole`al i Emilija Zdraveva, dr. sc. Blanka

Pa{agi}.

Posebne zahvale upu}ujem na kraju Knji`nicama grada

Zagreba, Knji`nici Tina Ujevi}a i gospo|ama Tei Gra-

{i}-Kvesi}, Mirjani Ili} i Davorki Basti}.

Voditelj savjetovanja i glavni urednik

„Kulturno naslje|e Ujevi}“

Darko Ujevi}

25

Skupovi

Tekstilno-tehnolo{ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu or-

ganizira 6th International Textile, Clothing & Design

Conference 2012 – Magic World of Textiles koji }e se

odr`ati od 7. do 10. listopada 2012. godine u Me|una-

rodnom sredi{tu hrvatskih studija u Dubrovniku.

Temelj organizacije ovog kongresa je uspje{na orga-

nizacija svih do sada odr`anih pet kongresa ITC&DC

2002, 2004, 2006, 2008 i 2010. Stoga je 6th

ITC&DC 2012 tradicionalan i jedan od najzna~ajnijih

europskih i svjetskih skupova za znanstveno polje

tekstilnih i odjevnih tehnologija, mode, dizajna i mar-

ketinga, a ujedno i jedini me|unarodni znanstveni skup

s tog podru~ja koji se odr`ava u Republici Hrvatskoj.

S obzirom da je kongres tradicionalan, mnoge stru~ne

i znanstvene udruge su vi{egodi{nji pokrovitelji ovog

kongresa: Sveu~ili{te u Zagrebu, Ministarstvo znano-

sti, obrazovanja i sporta, Akademija tehni~kih znanosti

Hrvatske, Hrvatsko dru{tvo kemijskih in`enjera,

DAAAM International, Vienna, Austria; AUTEX,

Ghent, Belgium; Hrvatska gospodarska komora,

AATCC – American Association of Textile Chemists

and Colorists, USA; International Federation of Knit-

ting Technologists, Moenchengladbach, Germany;

European System of Cooperative Research Networks

in Agriculture, Poznan, Poland; CARNet, a jubilarni

5th ITC&DC 2010 je bio pod visokim pokrovitelj-

stvom predsjednika Republike Hrvatske prof. dr. sc.

Ive Josipovi}a.

Radovi i teme podijeljeni su u 7 sekcija kao zasebna

specifi~na podru~ja znanstvenih istra`ivanja: sekcija

A: Tekstilna vlakna i napredni materijali; sekcija B:

Proizvodnja pre|e, tkanina i netkanog tekstila; sekci-

ja C: Dorada tekstila, bojadisanje i njega; sekcija D:

Odjevna tehnologija i in`enjerstvo; sekcija E: Ispi-

tivanje i kontrola kvalitete; sekcija F: Dizajn i market-

ing tekstila i odje}e; sekcija G: Ekologija, okoli{ i

gospodarenje energijom.

Prema dosada{njim iskustvima, radovi koji su bili pre-

zentirani na ITC&DC kongresima pokazuju pove}ani

udio mladih istra`iva~a, {to ukazuje da su znanstvena

istra`ivanja u podru~ju tekstila atraktivna, zanimljiva

i privla~na. Zna~ajno je istaknuti da su u velikom bro-

ju radova objavljeni rezultati me|usobne suradnje au-

tora iz razli~itih zemalja. Svake godine kongres je izvr-

sno posje}en i prisustvuje veliki broj autora iz 30-ak

zemalja Europe i svijeta (EU, tranzicijske zemlje –

Turska i Makedonija, te SAD, Kina, Kolumbija, Ja-

pan, Ju`na Koreja, Australija, Novi Zeland, Iran, In-

dija, Pakistan, Kenija, Rusija).

Radovi koji se objavljuju u Book of Proceedings pro-

cesirani su u bazu Conference Proceedings Citation

Index-Science (CPCI-S), a izbor radova objavljuje se

u posebnim brojevima ~asopisa AATCC Review (ISSN

0040-490X), Journal of Natural Fibres (1544-046X –

electronic; 1544-0478 – paper), International Journal of

Clothing Science and Technology (ISSN 0955-6222),

International Journal of Simulation Modelling (ISSN

1726-4529) i Tekstil (ISSN 0492-5882) koji su po-

sve}eni ITC&DC kongresu. Budu}i da je ITC&DC

postao tradicionalan kongres koji se odr`ava svake

druge godine, zbornik radova postao je periodi~ka

publikacija i ima istaknut ISSN.

Znanstveno, nacionalno i dru{tveno zna~enje za Re-

publiku Hrvatsku ovog ve} tradicionalnog skupa –

ITC&DC – sadr`ano je u ~injenici da je to najve}i i

najzna~ajniji skup iz znanstvenog polja tekstilna

tehnologija koji se odr`ava izvan politi~kih (EU) i

ekonomskih struktura i postao je zna~ajni me|una-

rodni forum za prezentiranje i izmjenu znanja, iskustva,

rezultata i spoznaja koje su vezane uz nova znanstve-

na dostignu}a u polju tekstilne i odjevne tehnologije,

kao i dizajna i marketinga tekstila i odje}e.

Ukoliko ste dio magi~nog svijeta tekstila ili to `elite

postati, pozivam Vas da nam se pridru`ite na 6th

ITC&DC 2012 u Dubrovniku! Vi{e informacija o na-

{em kongresu mo`ete na}i na na{oj web stranici

http://itcdc.ttf.unizg.hr.

Predsjednik Organizacijskog odbora

6th ITC&DC 2012

Zvonko Drag~evi}

26

TZG 2012

Tekstilno-tehnolo{ki fakultet (TTF) Sve-

u~ili{ta u Zagrebu, uz suorganizaciju

~asopisa Suvremena trgovina, peti put

organizira znanstveno-stru~no savjeto-

vanje:

TEKSTILNA ZNANOST I GOSPODARSTVO (TZG)http://tzg.unizg.hr; http:// suvremena.hr.

Savjetovanje je namijenjeno gospodarstvenicima iz po-

dru~ja tekstila, odje}e, ko`e, obu}e, galanterije i trgo-

vine ovim proizvodima.

Osnovni cilj ovog Savjetovanja je intenziviranje suradnje

s gospodarstvom. Tema ovogodi{njeg Savjetovanja je:

Novi izazovi za industriju i trgovinu tekstila, odje}e,

ko`e, obu}e i galanterije.

Savjetovanje TZG 2012 je mjesto na kojem znanost

razmjenjuje informacije sa strukom.

U sklopu Savjetovanja odr`at }e se i Panel diskusija na

temu: Razvojni pravci in`enjerstva 21. stolje}a: tekstila,

odje}e, ko`e, obu}e i galanterije. U aktivnoj raspravi

nastojat }emo uz spomenute teme razgovarati i o tema-

ma koje su u ovom trenutku krize i recesije od presudne

va`nosti za hrvatsko gospodarstvo.

Savjetovanje }e se odr`ati u ~etvrtak 26. sije~nja 2012.

s po~etkom u 9,00 sati u prostorijama Tekstilno-tehno-

lo{kog fakulteta, Zagreb, Prilaz baruna Filipovi}a 28a.

Budimir Mijovi}

Predsjednik Organizacijskog odbora

27

AUTEX 2012

AUTEX 2012 – The World Textile Conference, godi{nji je

svjetski tekstilni skup, koji europskim i svjetskim znanstveni-

cima sa sveu~ili{ta i istra`iva~kih instituta, te tvrtkama, pru`a

izvrsnu priliku predstavljanja svojih istra`ivanja te rasprave o

najnovijm rezultatima u podru~ju tekstilnih materijala, tehno-

logije, mode i marketinga. Skupovi AUTEX-a su najbolje mje-

sto za njegove ~lanice u interakciji s vrhunskim istra`iva~i-

ma, znanstvenicima, studentima te gospodarstvenicima.

AUTEX (Association of Universities for Textiles) osnovano

1984. god, udru`enje je sveu~ili{ta s me|unarodnim ugledom

u visokom obrazovanju i istra`ivanju. ^ine ga 32 sveu~ili{ta iz

24 dr`ave. Sada{nji Predsjednik AUTEX-a je prof. dr. sc.

Chokri Cherif s Tehni~kog sveu~ili{ta u Dresdenu, a glavni

tajnik prof. dr. sc. Paul Kiekens, sa Sveu~ili{ta u Gentu, gdje

je smje{teno tajni{tvo ovog udru`enja. Misija AUTEX-a sa-

dr`ana je u olak{anoj suradnju izme|u ~lanova, u visokom

obrazovanju i istra`ivanju u podru~ju tekstila. Njegovi ciljevi

su promicanje aktivnosti i postignu}a ~lanica na europskoj i

svjetskoj pozornici, suradnja me|u ~lanicama AUTEX-a u

razvoju kolegija iz visokog obrazovanja u tekstilu, te nastavnih

materijala, olak{ano partnerstvo aktivnih ~lanova AUTEX-a s

novim partnerima.

Aktivnosti AUTEX-a su: godi{nji sastanak Predsjedni{tva, go-

di{nji svjetski tekstilni skup, organizacija europskog diplom-

skog studija tekstilnog in`enjerstva, E-TEAM (European Mas-

ters Programme in Textile Engineering), elektroni~ki ~asopis

AUTEX Research Journal (www.autexrj.org) te olak{ane

mogu}nosti kori{tenja EU fondova.

Ana Marija Grancari}

Suosniva~ AUTEX-a

Predsjednica Me|unadnog znanstvenog odbora

AUTEX 2012

Uspje{ne tvrtkeANGEL tim d.o.o.

Poduze}e Angel tim

d.o.o. ima tradiciju pro-

izvodnje ~arapa iz ranih

devedesetih godina. Da-

nas poduze}e Angel tim

posluje na lokaciji Gor-

nji kraj 11 u Samoboru,

u proizvodnoj hali povr{ine cca 550 m2, sa 12–15 zapo-

slenih djelatnika.

Tvrtka Angel tim d.o.o. registrirana je na Trgova~kom

sudu u Zagrebu. Dugogodi{nja tradicija proizvodnje ~a-

rapa u na{oj sredini stvorena je u biv{oj tvornici ~arapa

„Sloboda“. Stru~nim kadrom donesena je u na{e pogo-

ne gdje se dalje nadogra|uje.

Glavna djelatnost poduze}a Angel tim – s proizvodnim

pogonom, veleprodajom i izdvojenom tvorni~kom ma-

loprodajnom trgovinom u Samoboru – proizvodnja je

pamu~nih mu{kih, `enskih, dje~jih, baby i prigodnih

~arapa.

Misija poduze}a je: „Proizvedimo {to kvalitetniju pa-

mu~nu ~arapu iz ekolo{ki obojanog pamuka“.

Proizvodnja se odvija na strojevima poznate tvrtke Ce-

sare Colosio iz Brescie u Italiji. Ovi suvremeni, ra~u-

nalno vo|eni strojevi omogu}a-

vaju iznimno visoku produktiv-

nost i vrhunsku kvalitetu, te brze

izmjene proizvodnog programa i

smanjenje tro{kova.

Poslovna politika tvrtke temelji

se i na kvalitetnoj suradnji s

malim trgovcima i velikim rob-

nim ku}ama poput Plodina i

Kauflanda, pa tako ~arape An-

gel tima mo`ete prona}i diljem

Hrvatske.

Poduze}e Angel tim redovito iz-

la`e na prodajnim akcijama Hr-

vatske gospodarske komore.

Mo`ete ju prona}i i na internet

stranicama.

E-mail: angel.tim@zg.t-com.hr

28

EUROINSPEKT-EUROTEXTIL

Koncern Euroinspekt-Zagreb proiza{ao je kao pravni

sljedbenik iz tvrtke Jugoinspekt, osnovane 1949. godine.

Od 1990. god. u sastavu koncerna, kao samostalni prav-

ni subjekt, posluje Euroinspekt-Eurotextil d.o.o. koji po-

kriva podru~je kontrole kvalitete i kvantitete, tekstila,

ko`e i obu}e u me|unarodnom robnom prometu.

Euroinspekt je tvrtka sa 60 godina iskustva na podru~ju

ispitivanja tekstila, ko`e i obu}e. U svrhu pru`anja {to

bolje usluge, tvrtka Euroinspekt je akreditirala svoj la-

boratorij kod Hrvatske akreditacijske agencije (HAA)

prema normi HRN EN ISO 17025:2007 za ispitivanje

odabranih svojstava tekstila, geosintetika, ko`e, obu}e i

osobne za{titne opreme.

Dru{tvo je ovla{teno od Ministarstva gospodarstva, rada

i poduzetni{tva RH za provedbu postupaka ocjene su-

kladnosti osobne za{titne opreme, ~ime je u mogu}nosti

izdavati certifikate kako bi proizvodi koji izlaze na tr-

`i{te bili u skladu sa zahtjevima koje propisuje Europ-

ska unija.

Djelatnost tvrtke je: ugo-

vorna kontrola kakvo}e,

koli~ine, signiranja kod

izvoza; testiranje proiz-

voda tekstila iz uvoza;

kontrola u me|unarod-

nom prometu robom;

procjena {tete kod hava-

rije; certifikacija proiz-

voda; sudska vje{ta~enja;

stru~na mi{ljenja; izda-

vanje certifikata, uvjere-

nja i laboratorijskih ana-

liza u svrhu arbitra`e;

poslovne informacije o

slobodnim kapacitetima

za doradni (lohn) i puni

posao; ispitivanja po ovla-

{tenju za{titne odje}e i

obu}e; zastupstvo inozem-

nih tvrtki u oblasti kon-

trole robe; laboratorijska

ispitivanja za proizvo|a-

~ke specifikacije; kontrola

kvalitete i kvantitete za

najpoznatije svjetske tvrtke

i pune poslove kontrole

kvalitete za carinu, vojsku,

vatrogasce i najeminentniju vojnu instituciju po strogim

vojnim normama.

Tvrtka radi vje{ta~enja originalnosti gotovo svih robnih

marki po odobrenju nositelja licencnih prava: Levi's,

Adidas, Nike, Paul & Shark, Diesel, Hugo Boss, Na-

vigare, Louis Vuitton, Lacoste, Nautica, itd.

Kako Hrvatska ulazi u Europsku uniju, zakoni i propisi

uskla|uju se s europskom regulativom, ~ime je tvrtka

Eurotextil na podru~ju normizacije prihvatila gotovo sve

me|unarodne i europske norme potrebne za uskla|iva-

nje. Uz prihva}anje svih normi, tvrtka je ujedno i opre-

mila laboratorij novom i sofisticiranijom opremom u

skladu sa EU i ISO normama. Sama akreditacija je pod-

razumijevala da u laboratoriju sve mora pro}i umjera-

vanje i procjenu mjerne nesigurnosti, {to je i bio uvjet

same norme.

29

Nakon edukacije i treninga od SWEDAC-a i HAA, kao

i po~etne akreditacije po normi HRN EN 45011, tvrtka

Euroinspekt-Eurotextil d.o.o., Odjel za certifikaciju,

ovla{tena je od Ministarstva gospodarstva, rada i po-

duzetni{tva RH, tijela za ocjenu sukladnosti po Pravil-

niku o stavljanju osobne za{titne opreme na tr`i{te (NN

106/07) u koji je implementirana Direktiva Europskog

vije}a 89/686/EEC za PPE (OZO).

Doma}oj industriji i trgovini Euroinspekt-Eurotextil

preporu~a da se upoznaju s pravilnicima za osobnu za-

{titnu opremu (NN 106/07, 121/07), kao i svim rele-

vantnim EU i ISO normama, jer samo se tako mogu

jo{ bolje pripremiti za kvalitetniji pristup tr`i{tu.

E-mail: eurotextil@eurotextil.org

UNITAS D.D. TVORNICA KONCA ZAGREB

Tvornica konca „Unitas“ Zagreb, os-

novana je kao dioni~ko dru{tvo 1920.

godine u Zagrebu.

Unitas tvornica konca d.d. proizvodi

{iroki asortiman konaca i pre|a razli-

~itih konstrukcija, u {irokoj paleti boja

namijenjenih za ru~ni rad, {ivanje i in-

dustrijsku primjenu. Sirovinski sastav proizvoda je uglavnom

od 100% pamu~nih vlakana, ne{to manje viskoznih i mje{avi-

na pamu~nih i akrilnih vlakana te mje{avina pamu~nih i vis-

koznih vlakana. Proizvodi Unitasa imaju vrlo {iroko podru~je

primjene, a svrstavaju se u sljede}e skupine:

• konci za pletenje (Mirjana, Dada, Hana, Mirabela, Mare,

Helena, Jorgovan, Natura, te konac za vezenje i tkanje

Ru`ica)

• konci za pletenje i kuki~anje (Maxi, Ljiljan, Tulipan)

• konci za vezenje (Runolist, Ljubica, Suncokret, Zvon~i}, te

za strojno vezenje Vesna i Biser),

• konci za {ivanje (Svileni leptir, Leptir, Pastir)

• konci za izradu ~ipki (Perla),

• konci za industriju,

• pre|e za tkanje,

• kompleti za goblene.

Proizvodni proces prilago|en je

sirovinama za proizvodnju, dora-

du/oplemenjivanje, konfekcioni-

ranje te kontrolu i pakiranje. Na

doma}em i me|unarodnom tr`istu proizvodi Unitasa prepo-

znatljivi su svojom kvalitetom. U inozemstvo se danas izvozi

80% ukupne godi{nje proizvodnje. Vrhunska kvaliteta i dobri

poslovni odnosi, ispunjavanje ugovorenih obveza te prihvat-

ljive cijene ~ine imid` Unitasa. Razvoj tvornice temelji se na

stalnom osuvremenjavanju te proizvodnji u skladu s ekolo{kim

zahtjevima. Posebna pozornost se posve}uje upotrebi ekolo{ki

prihvatljivih sredstava i prilagodbi zatjevima tr`i{ta, zahtjevi-

ma kupaca, a sve to je potvr|eno certifikatima „Povjerenje u

tekstil“ u skladu s Öko Tex Standardom 100. Unitas je tvrtka

s cjelokupnim proizvodnim procesom, od kon~anja pre|a do

gotovog proizvoda.

U pogonu kon~anja od pre|a se oblikuju konci razli~itih kon-

strukcija. U pogonu radi velik broj strojeva za kon~anje, koji

godi{nje proizvode oko 800 t kon~anih pre|a.

U pogonu oplemenjivanja provode se postupci mercerizacije,

bijeljenja, bojadisanja, omek{avanja i su{enja. Uspje{nost i

kvaliteta proizvoda tvrtke Unitas uglavnom se temelji na

kvaliteti provo|enja postupaka oplemenjivanja konca. Vodi se

briga o o~uvanju okoli{a, te sve otpadne vode nakon procesa

dorade prolaze potrebnu fizikalno-kemijsku obradu prije is-

pusta.

Nakon kon~anja i dorade slijedi faza konfekcioniranja, koja

zapo~inje rastresanjem, prematanjem i klup~anjem dora|enog

i oplemenjenog konca. Konci se pakiraju na strojevima za

automatsko pakiranje ili ru~no kad je to potrebno, ovisno o

vrsti, izgledu, odnosno namjeni proizvoda. Postoji i linija za

automatsko pakiranje termofolijama.

Razvoj Unitasa temelji se na stalnom osuvremenjavanju pro-

cesa, modernizaciji dizajna i konstrukcije proizvoda, osigura-

vanju visoke kvalitete uz primjenu ekolo{ki prihvatljivih teh-

nologija i sredstava. Na taj se na~in `eli posti}i konkurentnost

i prepoznatljivost na doma}em i inozemnom tr`i{tu. Surad-

njom s kupcima i po{tivanjem ugovorenih obveza zadr`avaju

se postoje}i kupci i pribavljaju novi kupci i partneri.

30

Mirta-kontrol, hr-

vatska kontrolna

ku}a sa sredi{tem

u Zagrebu, 15 je godina u slu`bi kvalitete. Podru~je djelatno-

sti ku}e je tekstil, ko`a, obu}a i proizvodi popratne industri-

je kao i osobna za{titna oprema. Sa stru~nim timom provodi

sva fizikalno-kemijska ispitivanja, izdaje certifikate, provodi

vje{ta~enja, daje in`enjerske i savjetodavne usluge, a po-

sljednjih godina uspje{no radi na razvoju i proizvodnji novih

mjernih i ispitnih ure|aja.

Jedna je od hrvatskih kontrolnih ku}a koja ima akreditacije,

ovla{tenja i imenovanja, i to:

• Laboratorij akreditiran od HRVATSKE AKREDITACIJSKE

AGENCIJE prema zahtjevima norme HRN EN ISO/IEC

17025:2007 (Op}i zahtjevi za osposobljenost ispitnih i

umjernih laboratorija) za ispitivanje odabranih svojstava

tekstila, geotekstila, ko`e, gume, obu}e, osobne za{titne

opreme i toplinsko-izolacijskih materijala,

• Laboratorij ovla{ten od MINISTRASTVA ZDRAVSTVA I

SOCIJALNE SKRBI za ispitivanje zdravstvene ispravnosti

predmeta op}e uporabe, odre|ivanje azo bojila u tekstilu i

drugim materijalima koji dolaze u direktan dodir s ko`om, Pra-

vilnik o zdravstvenoj ispravnosti predmeta {iroke potro-

{nje…(Narodne novine“, br. 47/08)

• Poslovna jedinica Certifikacija proizvoda tvrtke akreditirana

je od strane HRVATSKE AKREDITACIJSKE AGENCIJE pre-

ma zahtjevima norme HRN EN 45011: 1998 (Op}i zahtjevi za

ustanove koje provode potvr|ivanje proizvoda)

• Tvrtka ovla{tena od MINISTARSTVA GOSPODARSTVA,

RADA I PODUZETNIŠTVA za provedbu postupka ocjene

sukladnosti osobne za{titne opreme „Pregled tipa“ i „Provjeru

izra|ene osobne za{titne opreme – A) Sustav upravljanja

kvalitetom kona~nog proizvoda“ prema Pravilniku o stav-ljanju na tr`i{te osobne za{titne opreme („Narodne no-vine“, br. 89/10)

Svojom kvalitetom usluga, pouzdano{}u, kao pravna oso-

ba tvrtka je imenovana od @UPANIJSKOG SUDA U ZA-

GREBU za stalnog sudskog vje{taka za tekstil, ko`u i

obu}u.

MIRTA-KONTROL

Sponzori AMCA TTF-a u 2011. godini

^lanarina AMCA TTF iznosi 50 kn. Ukoliko ~lan vi{e

uplati, postaje sponzor Udruge:

zlatni

srebrni

bron~ani

podupiru}i

zlatni sponzori

Angel -Tim

Marina i Vinko Bari{i}

Branka i Sead D`afi}

Euroinspekt – eurotextil d.o.o.

Senada i Bekir Hoti}

Gordana i Ferid Jakupovi}

Tekstil-LIO d.o.o.

Tekstilna {tamparija d.o.o.

Tekstilno-tehnolo{ki fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu

Unitas d.d.

srebrni sponzori

Marina Bari{i}

Branka Brki}

Zvonko Drag~evi}

Ana Marija Grancari}

Polonca Grilec

Olga Kolobari}

Maja Somogyi

Zdenka Ugrin

bron~ani sponzori

Maja Andrassy

Lea Botteri

Ru`a Cekovi}

Mario Cetina

Vedran \ura{evi}

Sanja Ercegovi} Ra`i}

Sandra Flin~ec Grgac

Martinia Ira Glogar

Anica Hursa

Anica Hunjet

Vinko Musa

\ur|ica Parac-Osterman

Emira Pezelj

Ana Sutlovi}

Anka Vlaho

Edita Vujasinovi}

Franka @uvela

podupiru}i ~lanovi

Ljerka Boki}

Branka Ko`uh

Josipa Jelini}

Rado{ Gr~evi~ Elida

Poto~i} Vesna Marija

Mudrov~i} Alena

[aravanja Bosiljka

Kolakovi} Vera

Prpi} @eljko

Grgi} Katja

[antak Vanja

31

Zadnja stranica

HRVATSKA UDRUGA BIV[IH STUDENATA I PRIJATELJA TEKSTILNO-TEHNOLO[KOG FAKULTETA •

Pravno ustrojbeni oblik: UDRUGA • Djelatnost: Djelatnost ostalih ~lanskih organizacija, d.n. • Broj~ana oznaka: 10 •

Broj~ana oznaka razreda: 9499 • NKD 2002: 91330 • Mati~ni broj poslovnog subjekta: 1905872 • OIB 91372535148

^estit Bo`i}

i uspje{na nova

2012. godina

Popunite pristupnicu na stranici 31

i po{aljite na adresu:

AMCA TTF

Prilaz baruna Filipovi}a 28a

10 000 Zagreb

ili na faks

++385 (0) 1 48 77 355

POSTANITE NA[ ALUMNI!

NATJE^AJ ZA STUDENTSKE RADOVE SPONZORI AMCA TTF-a U 2011.

TEKSTILNA [TAMPARIJA d.o.o.