Glas - HPEU – Hrvatska paneuropska unijaHRVATSKA PANEUROPSKA UNIJA FOEDUS PANEUROPEUM CROATICUM...

GlasPANEUR PE

HRVATSKA PANEUROPSKA UNIJA FOEDUS PANEUROPEUM CROATICUM

BROJ 30 LISTOPAD 2015. GODINA XX.

HrvatskauEuropskojUnijigodinuposlije— Mir i socijalna pravda u Europi godinu poslije Z a g r e b , 2 7 . – 2 9 . l i p n j a 2 0 1 4 .

Ideologemi,totalitarizmiiistina:pomirenjeeuropskihpovijesti. PogledizEuropskeUnijeiHrvatskeuEuropskojUniji p o ž e g a , 1 6 . - 1 8 . l i s t o p a d a 2 0 1 5 .

GLA

S PAN

EUR

OPE b

ro

j 30

ISSN BROJ 1333-0780

I M P R E S S U M

TEKST PISALI

PavoBarišić MislavJežić VesnaIzaković NevenkaNekić JasnaČmelić PavaoNujić LjudevitF.Ježić

UREDNIŠTVO

ŽeljkoObad PavoBarišić MislavJežić VesnaIzaković NevenkaNekić JasnaČmelić Jelena Obad RužicaŠpoljarić

PRIJELOM I GRAFIČKA OBRADA

TrpimirJ.Ježić

SLIKA NA NASLOVNICI

ŽeljkoObad–“PrizorsmeđunarodnekonferencijeuorganizacijiHPEU 2014. godine“,ArhivaHPEU

NAKLADNIK

Hrvatska paneuropska unija, Jurišićeva 1a/I, 10 000 Zagreb, Tel: 385 01 / 48 13 435 , 385 01 / 48 13 451 Fax: 385 01 / 48 13 453 www.hpeu.hr

TISAK

Grafomark,Zagreb

P O T P R E D S J E D N I C A H P E U N E V E N K A N E K I Ć

Godine 2013.dobilajegodišnjumeđunarodnunagradu“ANDRIJA BUVINA”zaiznimandoprinoskršćanskojkul-turi,asastojiseodplaketekojasadržidetaljsvratnicasplit-skekatedrale,radakademskogakiparaKuzmeKovačića.NagradasedodjeljujeuSplitupovodom“Danakršćanskekulture”.NevenkaNekićjedevetadobitnicateprestižnenagradekojusuprijenjedobilisvjetskipoznatipisciikul-turniradnici.IstegodineprimljenajeiučlanstvoHrvatskeakademijeznanostiiumjetnostiuŠvicarskoj.

Godine 2014.primilajePoveljuHrvatskogažrtvoslovnogadruštvazaroman“Jeanilimirissmrti”,kaozaslugezaknji-ževnodjelovanjeutematskomkruguDomovinskogarata.

B O Ž E N A J U R Č I Ć

BoženaJurčićdobitnicajegodišnjenagradeFilozofskogfakultetazauspješandugogodišnjiradnaFakultetu.

G L A V N I T A J N I K H P E U L J U D E V I T F R A N J E Ž I Ć

Potpredsjednik MHPEU i novoizabrani glavni tajnik HPEU Ljudevit Fran Ježić doktorirao je u lipnju 2015. obranivši doktorski rad “Razvoj Fichteova jenskoga sustava transcen-dentalne filozofije u kontekstu pokantovskih rasprava” na Fi-lozofskome fakultetu u Zagrebu pod mentorstvom izv. prof. Igora Mikecina. Našemu doktoru znanosti od srca čestitamo na uspjehu!

P R E D S J E D N I K H P E U P A V O B A R I Š I Ć

NagradazaznanstvenuizvrsnostuInstitutuzafilozofijudodijeljena je u povodu Dana Instituta 29. lipnja 2015. Pavi Barišiću.Povjerenstvojejednoglasnodonijeloprijedlog,aZnanstvenovijećeInstitutaodlučilodasenagradadodijelizaznanstveničlanak“Blaupause:AntikeIdeenquellendesRepublikanismus.VonderpolisundrespublicabiszurEu-ropäischenUnion”,objavljenuzbornikuZurGeschichtedes politischen Denkens, koji su priredili Dirk Lüddecke i FeliciaEngelmankodistaknutoganakladnikaJ.B.Metzlerau Stuttgartu.

Priznanja

GlasPANEUR PEBROJ 30 LISTOPAD 2015. GODINA XX.

HPEUHRVATSKA PANEUROPSKA UNIJA

2015.

2

Sadržaj

HRVATSKAUEUROPSKOJUNIJI GODINUPOSLIJE — MIR I SOCIJALNA PRAVDA U EUROPI GODINU POSLIJE

Mislav Ježić | 2

Pavo Barišić | 3

Michael A. Lange | 5

Gerhard Dressler | 6

Nedjeljko Pintarić | 6

Ivica Lovrić | 7

Alain Terrenoire | 8

Antun Buklijaš | 10

Andrej Plenković | 13

Tonino Picula | 15

Davor Stier | 17

Doris Pack | 18

Alain Terrenoire | 20

Marko Trogrlić | 21

Nevenka Nekić | 22

Rainhard Klouček | 24

Vanja Gavran | 25

Gábor Andrássy | 27

Vojislav Mitić | 28

Laris Gaiser | 30

Eva Demmerle | 32

Andreas Raab | 34

Jacques Bonfils | 35

Daniel Lallemant | 38

Mislav Ježić | 39

Izjavapeu 2014. / DeclarationofthePan-European Union 2014 | 43

Događanjauzkonferenciju | 45

PANEUROPSKADOGAĐANJA

IZVJEŠĆA MPEU

OpćaskupštinaMeđunarodnePaneuropskeunije, Europski parlament, Strasbourg | 48

BosnaiHercegovinanaprekretnici—novipristupeuroatlantskim integracijama | 53

IV.OttovonHabsburgsimpozij“Geopolitika” | 55

41. Paneuropski dani u Weidenu | 56

BosnaiHercegovinaizmeđuDaytonaiBruxellesa: OdDaytonskogsporazumadoSporazumaostabilizacijiipridruživanju | 59

DOGAĐANJA U ORGANIZACIJI HPEU

T R I B I N EKakohrvatskoiskustvomožebitiodpomoćiBiHzapregovaračkimstolomEU? | 63

Kakvajebudućnostnuklearnihelektranainuklearneenergije? | 65

Prioriteti vanjske politike u letonskom predsjedavanju Europskom unijom | 66

DomovinskiratusvjetlupresudeMeđunarodnogsudapravde u Haagu | 69

VanjskapolitikaEuropskeUnijeiodgovornakrizuuUkrajini | 70

Poticajizazapošljavanje–prilikazasveili? | 73

ParkinsonovaiAlzheimerovabolest:neurodegenerativne pandemije sadašnjice | 74

S K U P O V I | 75

K U L T U R N A D O G A Đ A N J A | 76

NAJAVA

Ideologemi,totalitarizmi i istina: pomirenje europskih povijestiPogled iz Europske Unije i Hrvatske u Europskoj Uniji

OGRANCI HPEU

Ostvarenje suvremene hrvatskedržaveodpojavevišestranačja1989. do nastanka samostalne, međunarodnopriznatei teritorijalno cjelovite Republike Hrvatske | 81

Zajedničkasjednicapredsjedništva HPEU i ogrankaMeđimurskežupanije | 83

MLADEŽHPEU

Izbornaskupštinainovopredsjedništvo | 84

IN MEMORIAM

IvonaDončević(1917.—2014.) | 86

Dr.MarijanPavan(1939.-2015.) | 86

ZANIMLJIVOSTI

Film“OttoiHrvati” | 85

Hrvatska u Europskoj uniji godinu poslije –

Mir i socijalna pravda u Europi godinu poslije

Zagreb, 27. – 29. lipnja 2014.

2

Hrvatska u Europskoj uniji godinu poslijE – Mir i socijalna pravda u Europi godinu poslijE

HrvatSka PaneuroPSka unija održala je među-narodnu konferenciju u Zagrebu pod visokim pokroviteljstvom Gradonačelnika Grada Zagre-ba. Suorganizatori su bili Međunarodna Paneu-

ropska unija, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Grad Zagreb, Zaklade Robert Schuman, Hanns Seidel, Konrad Adenauer,

Otto von Habsburg, LeitnerLeitner Hrvatska, Turistička zajednica Grada Zagreba, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Konferencija je bila posvećena obilježavanju dvije obljetnice – prve obljetnice članstva Republike Hrvatske u Europskoj Uniji i stote obljetnice od početka Prvoga svjetskoga rata.

I . D A N

Mislav Ježić , PočaSni PredSjednik HrvatSke PaneuroPSke unije - moderator Svečanog otvaranja konferencije

Poštovane gospođe i gospodo,

ovogodišnjukonferenciju“HrvatskauEuropskojUnijigodinu poslije – Mir i socijalna pravda u Europi godinu poslije”početćemohrvatskomieuropskomhimnom.

SvevassrdačnopozdravljamuimeHrvatskePaneurop-skeunijeiMeđunarodnePaneuropskeunije.PoštovanigospodinepredsjedničeMeđunarodnePEU Alain Terre-noire,poštovanagospođoDorisPack,poštovanipredstav-ničeuzoritogakardinalaJosipaBozanića,mons.NedjeljkoPintarić!PozdravljamogospodinaIvicuLovrića,pročelni-kaGradskogauredazaobrazovanje,kulturuisport,kojijeovdjeuimenašegapokroviteljagradonačelnikaMilanaBandića.Željelibismoovdjepozdravitiipredstavnikeza-kladakojesunampomogleisnamasuorganiziraleovuKonferenciju–gospodinaMichaelaLangea,ravnateljaza-klade Konrad Adenauer, i gospodina Gerharda Dresslera, predsjednikazakladeOttovonHabsburg.UimezakladeHannsSeidelispričalanamseupraviteljica,gospođaMar-kićBoban,štonijemogladoći,alinaravnozahvalnismoimnasuorganizacijiipotpori.

PozdraviobihnajavljeneveleposlanikeuRepubliciHr-vatskoj:gospođuveleposlanicuAustrijeAndreuIkić-Böhm,gospođuveleposlanicuAlbanijeMeriShahini,gospodinaBranka Sukaru, otpravnika poslova u Veleposlanstvu Bo-sneiHercegovine,gospođuBosuProdanović,otpravnicuposlovauVeleposlanstvuSrbije,igospodinaJorgić-Mar-karian Sachu, pripravnika u Veleposlanstvu Kraljevine Bel-gije,akojijeovdjeuimeveleposlaniceNancyRossignolkojajespriječena.GospodinveleposlanikŠvicarskeDenisKnobelpismenoseispričaoiposlaopozdrave.

MeđunamasuidelegacijeMeđunarodnePEU:većsmopozdravilipredsjednikaMeđunarodnePEU gospo-dinaAlainaTerrenoireaigospođuDorisPack,članicuEuropskogaparlamentakojajevrlozaslužnazanapre-dovanjeHrvatskepremaEuropskojUnijiizakonačnonjenopridruženje.Ovdjesutakođer:gospodinDanielLallemant, predsjednik Francuske PEU, gospodin Ja-cquesBonfils,potpredsjednikŠvicarskePEU, gospodin GáborAndrássy,predsjednikMađarskePEU,gospođaAnnaGrünwald,potpredsjednicaMađarskePEU, gospo-

dinAndreasRaab,potpredsjednikNjemačkePEU, gos-podin Rainhard Kloucek, glavni tajnik Austrijske PEU, tegospođaigospodinTöpperwien,članoviAustrijskePEU. Predsjednik Austrijske PEU gospodin Karl von Ha-bsburgispričaosejejersedanasobilježava100. godiš-njicadramatičnihdogađajauSarajevuitamojemoraobiti prisutan. Isto tako, tamo je i predsjednik PEU Bosne iHercegovine.NadaljepozdravljamogospodinaVanjuGavrana, glavnog tajnika PEU Bosne i Hercegovine, gospodina Larisa Gaisera, predsjednika PEU Slovenije, ičlanoveslovenskepaneuropskemladeži,gospodinaVojislavaMitića,predsjednikaPEU Srbijeičlanovenji-hovepaneuropskemladeži.

DopustitedajošpozdravimipredstavnikeogranakaHrvatske PEU:gospodinaPavlaBucića,predsjednikaOgrankaPožega,igospodinaIlijuBonića,potpredsjedni-kaOgranka,gospođuLailuBenko,predsjednicuOgrankaČakovec,isuprugatečlanaogrankagospodinaJuricuCesara, gospodina Stanka Mališu, predsjednika Istarsko-gaogranka,igospodinaMarkaTrogrlića,predsjednikaOgranka Split.

Dopustitemidaovomprigodomjošzahvalimispon-zorima.Tosu:Ministarstvovanjskihieuropskihposlova,Ministarstvoznanosti,obrazovanjaisporta,GradZagreb,zakladeKonradAdenauer,HannsSeidel,RobertSchumaniOttovonHabsburg,zatimtvrtkaLeitnerLeitnerHrvat-ska,FilozofskifakultetSveučilištauZagrebuiTurističkazajednicagradaZagreb.ŽelimosetakođerzahvalitiGrad-skojskupštinigradaZagrebazaprostorkojimseovdjekoristimoig.gradonačelnikuMilanuBandićukojinamjeomogućiokorištenjePalačomDvercezavečerašnjedru-

3


ženjenakoncertuidaomaludonacijuzadomjenakkojiinačesponzoriratvrtkaLeitnerLeitnerHrvatska.

Jošbihspomenuodasunamseispričali,uzželjezauspješan rad: gospodin Neven Mimica, povjerenik u Eu-

ropskoj komisiji, gospodin Branko Baričević, voditeljpredstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj, gospodinŽeljkoReiner,potpredsjednikHrvatskogasaborai gospodin Darinko Kosor, predsjednik Gradske skupštine.

Pavo Barišić , PredSjednik HrvatSke Peu

Poštovani gospodine predsjedniče Međunarodne Paneuropske unije, cijenjene gospođe i gospodo zastupnici u Europskom parlamentu, uvažene ekselencije, dame i gospodo!

OsobitamiječastiugodnadužnostpozdravitiVasuprigodiotvaranjameđunarodnekonferencijeHrvatskePa-neuropskeunije.Srdačnopozdravljamuglednesudionikeigoste,zahvaljujemnadolaskupaneuropskimprijatelji-maizFrancuske,Njemačke,Austrije,Švicarske,Mađarske,Slovenije,BosneiHercegovine,Srbije,tenaravnomladežii ograncima Hrvatske Paneuropske unije

Ovogodišnjajekonferencijaposvećenaobilježavanjudvijeobljetnice:prvo,obljetnicečlanstvaRepublikeHrvat-skeuEuropskojUnijitepotomstoteobljetniceodpočetkaPrvoga svjetskoga rata.

Prije godinu dana proslavili smo u Vukovaru pristupanje RepublikeHrvatskeuEuropskuUniju.Kadaseslavljeničkizanosmalorazbistrio,svečanitrenutciradostiislavljami-nuli, našli smo se ponovno u nemiloj stvarnosti. Situaciju u Hrvatskoj lijepo ilustrira jedna prispodoba glasovitoga njemačkogfilozofaImmanuelaKantakojijeovakoopisaoljudskunarav:“Kadajesvjetlo,rijetkopomislimonatamu,usrećiserijetkosjetimobijede,prizadovoljstvunemisli-mo na bol; ali obratno uvijek.”

Dakle,doksmouHrvatskojčeznulizaslobodom,mi-romidemokratskompravnomstečevinomuzajedništvusostalimnarodimaudruženimuEuropskuUniju,čestosmopredočimaimaliplemeniteisvijetletečevineljud-skihpravaisloboda,socijalnouređenedržaveblagostanja,višestranačjaitržišnousmjerenagospodarstva.Sadakadasmosenašliutakvueuropskomokružjuizajedništvu,ri-jetkijošpomišljajunatamu,bijedu,rat,razaranje,tota-litarnuvladavinukojajezatiralasloboduitlačilaljude.Aočitojepotrebnočešćeseprisjetitizla,bijede,tameipatnjekakobisemoglorealističnijeprosuđivatidosegeostvarenogaipoželjnepravcerazvoja.Udobrusmjerukrećesesamoonajkojiimaispravneorijentire,tkoznaodakledolaziikojiciljslijedi.

Dakako,nijeposveružičastasituacijadanasnitiuHrvat-skojnitiuEuropskojUniji.Sjednestrane,uzčasneiznimkenaravno,Hrvatskanijeucijelostiuspjelaostvaritipozitiv-neučinkeodčlanstva,kakoseočekivalo.Hrvatskazvijezdanaeuropskomhorizontuitržištunijezasvijetlilaonakojasnokakosmoželjeli.Politikasezaplelaumakinacijeokoeuropskihuhidbenihnaloga,zategnulisuseodnosipre-manekimzemljamakaodanismouistojzajednicidržava,fondovinisuiskorištenikakosumogliitrebali,nastavljase urušavanje industrijskih postrojenja i gospodarskih su-bjekataodIneibrodogradilištadoprerađivačkihigrađe-

vinskihfirmi,nestajuradnamjesta,nezaposlenostraste,poglavitomeđumladima,ukrizi jezdravstvenisustav,obrazovanjeizaštitasocijalnihprava.Socijalnapraved-nostuzmičepredkumirimačestokoruptivneprivatizacijeineograničeneslobodetržišta.

S druge strane, ni u perspektivama Europske Unije ne cvjetajuruže.Gospodarskakrizanijeposvesanirana.Unekimjezemljamadonekleprimirena,kaouGrčkoj,ilipo-tisnuta,kaouŠpanjolskoj,PortugaluiItaliji.NekenoviječlaniceEuropskeUnijekaoBugarskaiRumunjskadržeseidaljeupredvorju.Nezaposlenostmladihidaljejeogro-mnaumnogimeuropskimzemljama,uŠpanjolskojkaoiuHrvatskoj.Rastenezadovoljstvograđanatakvimstanjem.Bujaju snage sklone radikalnim rješenjima, snage koje se protive ovakvoj Europskoj Uniji od Velike Britanije do Francuske,odNizozemskedoMađarske.Iznaraslaneza-dovoljstvagrađananičupokretikojinuderadikalnarješe-njaidokidanjeEuropskeUnije.JednaodključnihzemaljaEuropske Unije, Velika Britanija i dalje ucjenjuje svojim izlaskom,najavljujereferendumiblokiramnogereform-skezahvate.KakosupokazalinedavniizborizaEuropskiparlament,igrađanizemljekojajenajvišepokretalaeu-ropskoujedinjenjeuproteklihšezdesetgodina,Francuske,nisuvišeposveimuninasirenskizovonihkojipozivajunarušenjeEuropskeUnije.UNjemačkojsuojačalialter-nativnipokretikojisuprotivujedinjenja.UNizozemskojtakođerrastueuroskeptičneorijentacije.DojamjedasuupravouzemljamaizvornimčlanicamautemeljiteljicamaEU nepovoljniji vjetrovi. Tako smo dospjeli do paradoksa dazemljekojetvorejezgrueuropskogaujedinjenjaidobi-vajupravoprvenstvaubrzinieuropskihintegracijadanaspokazujuvećekočnice.Očitojeriječoodređenojporucinezadovoljnihgrađana.

Opisanesignalegrađanatrebaznatiosluhnutiiprepo-znatiznakovevremena.Naznačenitrendovitražeodnasupaneuropskompokretupostavljanjepitanja,zaštojetomu

4


takoikojijeprimjerenodgovornanavedeneizazove.KaoštojedokazivaoistaknutipovjesničarArnoldToynbeeusvojemuvelebnomprikazurazvojasvjetskepovijesti,ci-vilizacijeimajubudućnostsamoakovodećeelitepronađuduhovnumoćisposobnostnapravilannačinodgovoritinapostavljeneizazove.Njegovjeobrazactumačenjasažetupopularnojsintagmi“izazoviiodgovori”(challengesandresponses).Štosuizazoviveći,tojesnažnijiiskoraknekecivilizacije.Možeseutomsklopukaoilustracijaspome-nuti, primjerice, kako je uspješan odgovor na poplave Nila donioveličanstvenrazvojicvjetanjevišetisućljetneegi-patskekulture.Povijestljudskogadruštvabilježimnoštvovišeilimanjeuspješnihodgovoranapoteškoćeiizazove.

Mojejemišljenjestogadaeuropskeeliteigrađaninesamo mogu nego i moraju, ukoliko se želiočuvatibudućnosteuropskihgra-đanaieuropskemladeži,pronaćipri-mjereneodgovoreisvladatizamršenostanje. EuropskaUnijanije izoliranotoknegodiosvjetskogaokruženja.I upravo Europa treba svojim duhov-nim,znanstvenim,kulturnimiradnimpotencijalima dati primjeren pravac gibanju danas u svijetu, kako u pogle-du mira i slobode tako i u pogledu soci-jalnepravednosti,državeblagostanja,solidarnostiizajedništvagrađana.

Vrijemeodržavanjaovenašekon-ferencijepoklapasesdatumomstoteobljetnice Sarajevskoga atentata koja se navršava sutra. Hitci ispaljeni u Sa-rajevu, na Vidovdan, 28. lipnja 1914., smatrajusepovodomzaizbijanjePr-voga svjetskog rata. Europa je tim do-gađajemutonulautamuratairazara-nja,bijeduiništavilokojisuuzdrmalisvijet,dovelidototalitarnihrežimaiprouzročilitridesetihičetrdesetihgodinajošsnažnijevrtlogeirazaranja.Kada se promatra europska povijest u tom svjetlu u proteklih stotinu godina, namećesemisaokojujeoštroizrekaoznamenitifilozofHegelčijuzačudnuporukuželimpodijelitisVama.Aludirajućinaznamenituizreku,kojusmopreuzeliodstarihRimljana,teposvudaučimodjecuuškolamakakojepovijest“učiteljicaživota”

– HISTORIA EST MAGISTRA VITAE –onjeironičnopro-komentirao:“Međutim,iskustvoipovijestpoučavajudanarodiivladenisunikadaništanaučiliizpovijestitenisunikadadjelovalipremanaučavanjimakojasusemoglaiznjeizvesti.”

Idoista,povjesničarinamsvjedočekakoupetnaeststo-ljećaodpropastiRimskogaCarstvadoosnivanjaEuropskeUnijeuEuropinijeproživjelasvojvijeknijednageneracijakojaumeđusobnimratovimanijeprolijevalakrviuništa-valastvorenadobra.Prijestotinugodinazapočelojevelikoratnofinalekojejenadmašilosvaranijastoljećasvojimrazornimstrahotama.Međutim,onoštonasiskustvoipo-vijesttakođerpoučavajujestistinadaratnikadanijedo-

niokonačnorješenje,dajeuvijekpoticaonovenepravdeipustošenja.UpravostogatrebaimatipredočimatemeljnevrednotenakojimajeRichardCoudenhoveKalergizasno-vao naš paneuropski pokret i potaknuo ujedinjenje Europe. JedinoujedinjenaEuropakaoPaneuropamožebitijamacmira i stabilnosti.

Tamurataibesmislenostrazaranjaosjetilaje,naža-lost, i naša generacija pri svršetku 20.stoljećauHrvatskoj,Sloveniji, Bosni i Hercegovini i Kosovu pred naletima ve-likosrpskeagresijeisamozvanihratnihhuškačakojisuželjelisilomprekrajatieuropskegranice.Trebaznatistogacijenitisvjetlomiraipomirenjanesamouodnosimameđudržavamainarodimanegoimeđuljudimaidruštvenimskupinama, vjerama i pokretima. Ljudsku naravnu sklo-

nost nadmetanju i sukobljavanju mo-gućejerješavatipravnimimoralnimsredstvima,nanačelimapravednosti,bezprimjenesileinasilja,bezratairazaranja. Udruživanje u EuropskuUnijuputokazjekakosemožeprovo-ditipolitikačijiratnijenastavaknegoje mir i kompromis trajni cilj. Europa trebastogasnažnijedjelovatiumisi-ji mira kako u svojemu susjedstvu u Ukrajini,GruzijiiliMoldaviji,gdjeseširejezovitesjenerata,takoidrugimdijelovima svijeta gdje je potrebito po-dupiratimir-odIrakadoAfganista-na.Tanasratnarazaranjapotičunapromišljanje koliko je neprocjenjiva vrijednost mir.

Paneuropski pokret utemeljio je Richard Coudenhove Kalergi nakon Prvoga svjetskog rata kao odgovor naratnorazaranje.Europasepremapaneuropskojzamislitrebalaujedini-tidazajamčiočuvanjemira,daočuvasvojuuloguusvijetu“polja sila”,umultipolarnomesvijetu.Tasezami-sao,nažalost,počelaostvarivatiteknakon Drugoga svjetskog rata. Europ-sko ujedinjenje dovelo je do popušta-njanapetostimeđudotadzaraćenim

zemljamaipostizanjaprekošestdesetljećamirazaštojeEuropska Unija s pravom dobila Nobelovu nagradu.

Želiobihposebiceistaknutivažnuuloguuostvarenjujednako europskoga jedinstva kao i mira u svijetu koju je pri tomu imao dugogodišnji paneuropski predsjednik OttovonHabsburg.CijeliježivotugradiouborbuprotivtotalitarizamauEuropi,kakofašističkihinacističkihtakoiboljševičkihikomunističkihrežima,zadokidanjepodjelaiujedinjenuEuropukojaćedisatinaobasvojaplućnakri-la–izapadnoiistočno.ZatojeuEuropskomparlamentusimboličnodržaoprazanstolaczanarodeIstočneEuropetesvečiniodaseporušeumjetnizidovipodjela.Poučavaonasjeriječimaiprimjeromkakojemirvrednotazakojusetrebadjelimazalagati.

Uz ostvarenje mira, prema utemeljiteljskoj zamislipaneuropskogapokreta,povezanojepravednorješenje

Petnaest stoljeća od propasti Rimskoga Carstva do

osnivanja Europske Unije u Europi nije proživjela svoj

vijek nijedna generacija koja u međusobnim ratovima nije prolijevala krv i uništavala

stvorena dobra. Prije stotinu godina započelo je veliko ratno finale koje je

nadmašilo sva ranija stoljeća svojim razornim strahotama.

Međutim, ono što nas iskustvo i povijest također poučavaju jest istina da rat nikada nije donio konačno

rješenje, da je uvijek poticao nove nepravde i pustošenja. Upravo stoga treba imati

pred očima temeljne vrednote na kojima je

Richard Coudenhove Kalergi zasnovao naš paneuropski

pokret i potaknuo ujedinjenje Europe.

5


socijalnogapitanja.Želiobihstogadaupravoovanašakonferencijapotakneraspravuipromišljanjeoperspek-tivama mira i socijalne pravde u Europi te ocrta paneu-ropskevizijeunašemvremenu.Stogasmouzidejumirapovezalikaodruguodrednicu,kojajesnjomebliska,idejusocijalnepravednosti.Jermirnijemogućeostvaritibezodgovarajućepravedneraspodjeledobaraudruštvu.Dokimanezadovoljnihinepravednooštećenihnemožesepo-stićimirupolitičkojzajednici.Pretpostavkajemiradasepravasvihravnopravnouvažavaju,dasereduspostavljana slobodi i pravednosti.

Uputimostogaunašojdeklaracijisovekonferencijejasnu poruku o vrednotama mira i socijalne pravednosti. Ideja“vječnogamira”,okojojsanjajuipišufilozofiantičkeGrčke,od4. st. prije Krista nakon peloponeskoga rata, pre-

ko Aurelija Augustina i Saint-Pierrea do Immanuela Kanta, treba postati regulativni princip našega djelovanja, kate-goričnonačeloumakojeupravljanašanastojanjaičine.

Dopustitemistoganakrajudazavršimovajkratkigo-vorprekrasnimriječimakojejeuzvišenomidealuvječnogamirauputionjegovustrajnifilozofskizagovornik-Imma-nuel Kant.“Akojenašadužnost,iakoistovremenopostojiioprav-

dana nada, da ostvarimo stanje javnog prava, makar na be-skrajnojcrtipostupnogpribližavanja,ondavječnimir,kojimoradoćinakononogaštosedosadapogrešnonazivalomirovnimugovorima(abilobitočnodasenazivalopri-mirjima),nijepraznaideja,negozadatakkojise,rješavanpostupno,stalnopribližavasvomkrajnjemcilju.”

Hvalalijepanapozornost!

Michael A. Lange , ravnatelj zaklade konrad adenauer

Gospodinepredsjedniče,ekselencije,uvaženizastupni-ciuEuropskomparlamentu,gospođoPack,predsjedničeMeđunarodnePEU,predsjedničeHrvatskePEU,uvaženigosti,dameigospodo,htiobihvassvetoplopozdravitiuimeZakladeKonradAdenauer.Tojenjemačkapolitičkaza-klada koja s ponosom podupire naše prijatelje u Hrvatskoj Paneuropskojunijiuorganizacijidanašnjegadogađaja.Kaoštomnogimeđuvamaznaju,ZakladaKonradAdenauernijesamopovezanasdemokršćanskomstrankomkancelarkeAngeleMerkel,većtakođersponosomnosiimesuosnivačaDemokršćanskeunijeikancelaraSavezneRepublikeNje-mačkeKonradaAdenauera,kojijeprijevišedesetljećapo-staviotemeljezademokratskuobnovusvojezemljeNjemač-ke,natemeljudanašnjihzajedničkiheuropskihvrijednosti.

UjedinjenjeimiruNjemačkojnanekinačinsudovelidoujedinjenjacijeleEurope.NašaZakladaprivrženajeuje-dinjenjuEuropeaširenjekršćanskihidejajeodpočetkaajošuvijekidanasnašanajvažnijamisija.Tojeneštočemusmosvimivrloprivrženi.

Stogamidopustitedaprenesempozdraveinajljepšeže-ljesadašnjegpredsjednikaZakladegospodinaPötteringa,

kojijecijelusvojuprofesionalnukarijeruposvetioborbizaprocesujedinjenjaEuropeteosnaživanjuulogeEuropskogparlamenta.Nesamokaopredsjednikvećikaozastupniku EU parlamentusnajdužimstažem,gospodinPötteringpunojeuložiouprocesproširenjaEuropskeUnijeapritomjeuvijekzagovaraovećuuloguEuropskogparlamenta.

Većinavasćesevjerojatnosložitikakosuprijeneko-likodesetljećademokršćanskestrankenesamozapočeleproceseuropskogujedinjenjavećsuisvedodanasostalestrankekojeuvelikojmjeriodređujupolitikuvećinedržavačlanica.Kršćanskevrijednostiodražavajuvrijednostiipoli-tičkaočekivanjavećineeuropskihnaroda.Demokršćanskipokretiokupilisuvelikibrojljudikojidolazeizrazličitihslojeva, oni su se na europskoj sceni ujedinili i nedavno supobijedilineeuropskimizborima.RadiseoEuropskojpučkojstranci.Inadaljećeutjecatinapolitičkedogađajeu Europskom parlamentu u godinama koje su pred nama.

Danas su stranke koje se temelje na vrijednostima po-putDemokršćanskeunijesuočenesnovimbrojnimizazo-vimauEuropiiuvlastitimzemljama.TiseizazovitrebajuuspješnoriješitinasvimrazinamakakobiseglavnonačelodemokršćanstvauEuropimogloočuvatiidodatnoosnažiti.UtojborbiMeđunarodnaPEU imavažnuuloguiZakladaKonradAdenauerspremnajeinadaljeuspješnosurađivatisvamakaoidosada.UtomsmisluželimMeđunarodnojPaneuropskoj uniji još više uspjeha u njihovim naporima u budućnostiiradujemsezanimljivimizlaganjimairaspra-vama o tome što je Hrvatska postigla nakon jedne godine članstvauEuropskojUniji.Buditeuvjerenidasemiriprav-dauEuropimoguostvaritiiočuvatijedinoakoseproceseuropskihintegracijanastaviiakoseuspješnozavršipro-cesproširenja.Svićemosepotruditidasetajstarieuropskisanmiraiprosperitetaostvari.Hvalavamnapozornosti.

Ujedinjenje i mir u Njemačkoj na neki način su doveli do ujedinjenja

cijele Europe. Naša Zaklada privržena je ujedinjenju Europe a širenje

kršćanskih ideja je od početka a još uvijek i danas naša najvažnija misija.

6


Gerhard Dressler , PredSjednik zaklade otto von HabSburg

Dameigospodo,dragipaneuropskiprijatelji.PočašćensamštosamponovnodobiopozivpredsjednikaHrvatskePaneuropskeunijeprof.PaveBarišićazasudjelovanjenavašojgodišnjojkonferenciji.VelikomijezadovoljstvoštosemoguobratitiikazatineštoobivšempredsjednikuipočasnompredsjednikuMeđunarodnePaneuropskeunije,gospodinu Ottu von Habsburgu, koji je preminuo prije tri godine.Takođerseradujemštoćudobitiividjetizavršnuinačicufilma“OttoiHrvati”kojićesepodijelititijekomKonferencije.

Kaoštosamvećrekaotijekomprethodnihkonferencija,Nadvojvodi Ottu von Habsburgu bilo je jako stalo tijekom nizagodinanakonpadaželjeznezavjesedaHrvatskakaoiostalezemljejugoistočneEurope,postanečlanicaEu-ropskeUnije.Vašazemljamoralabibitiponosnaisretnaštojezavršilaprocespregovoratijekomprošlegodine,pogotovokadaseuzmuuobzirsviproblemikojejetre-baloriješititijekomtihgodina,tesobziromnaraspraveširomEuropeomogućemdaljnjemproširenjukaoisveargumente“za”i“protiv”proširenja.GospodinPavoBa-rišićvećjeneštootomegovorio.

Zacijelo jenajvažniji inajopasnijiproblemsadašnjasituacijauUkrajinigdje jePutiniskoristiomogućnostpregovoraizmeđuKijevaiEuropskeUnijedazapočnesasvojimneprijateljskimkonfrontacijamaipripajanjeKrima.OčitojepropuštenpravitrenutakdasezaključepregovoriopridruživanjuizmeđuBruxellesaiKijevapajedošlodosadašnjihproblema.MogusamozamislitikolikobizabrinutbioNadvojvodaOttovonHabsburgdaježividasvjedočiovojsituaciji.OnjestalnoponavljaokakojepotrebnodaUkrajinapostanečlanicomEuropskeUnijekakobisezajamčiomirutojistočnojregijikojagraničisRusijom.Nedavninesretnidogađajipotvrđujudasunje-govipolitičkistavovibilidalekosežni.

Timejevažnijedajevašazemljauspjelapostićistatuspunopravnogčlanstvaprošlegodine.Ottoje,kaoštoznate,bioinicijatorisuosnivačvašeHrvatskePaneuropskeunije

čimjeHrvatskapostalaneovisna1991. godine. Redovito jesudjelovaonavašimkonferencijamakaozastupnikuEuropskomparlamentu.UtovrijemeinzistiraojedaiHr-vatskapostanepunopravnačlanicaEuropskeUnije.OttovonHabsburgbiojeposebnozainteresiranzaHrvatsku,nesamoštojepokazivaosvojimbrojnimposjetimavašomzemlji,sudjelovanjimanavašimkonferencijamavećistotakoitijekomnizameđunarodnihkonferencijaPaneurop-skeunijeitijekomrazličitihdrugihprigoda.

Nažalost,OttovonHabsburgnijeosobnosvjedočiotomdogađaju,alijedoistabiosretankadajeodEveDemmer-ledobiotedobrevijestidaćeHrvatskapostatičlanicomEuropskeUnije.Mogurećidasmomojasupruga,gospođaEvaDemmerleijagodinamaradilizagospodinaOttavonHabsburga.Surađivalismosnjimevišeod20 godina i do-ista nam nedostaje on i njegova šarmantna narav, sjajno poznavanjepovijestiisjajnavizijaujedinjeneEurope.

Nadamsedaćenamfilmkojićemodobitidatiuvidupo-vijesnapitanjateboljiuvidunjegovarazmišljanjaipolitič-keambicije.Bilobibitnodagasesvizauvijeksjećamo.KaoštoznateZakladaOttovonHabsburgjedanjeodnačinadasepolitičkonaslijeđeNadvojvodeOttazadržiiočuvaitojenajvažnijadužnostsvihnas.Hvalavamsvimanapozor-nosti,želimuspjehKonferencijiisvenajboljevašojzemlji.

Nedjeljko Pintarić , moderator nadbiSkuPSkog duHovnog Stola

Poštovane dame i gospodo, dragi gosti, ekselencije, dragi prijatelji,braćoisestre,posebnamiječastdavasdanasnapočetkudanašnjeKonferencijemogupozdravitiuimeza-grebačkognadbiskupakardinalaJosipaBozanićatepreni-jetinjegovenajljepšeželjezauspješanizauzetradukoristsvihstanovnikazemaljaEuropskeUnije,aposebiceHrvat-ske,kojajenajmlađapunopravnačlanicazajedniceeurop-skihnaroda.Mirjetijelopravde,kaženamSvetopismo.

Uovojpozdravnojriječinećuiznosititeološkidiskursomirunitipodsjećatinasocijalninaukcrkve,nadoprinosPape Ivana Pavla II i Benedikta XVI izgradnjieuropskeza-

7


jednice naroda. Ali bih rado podsjetio na konkretne korake kardinalaBozanićainjegovosobniindividualnidoprinosusvekolikojzauzetostizaulazakHrvatskeueuropskuzajed-nicunarodaizpogledaCrkve.KardinalaBozanićaveomazanimagovorirazgovoroEuropi.

KakosemogloiovihdanauHrvatskojčuti,kardinalBozanićveć25 godina djeluje kao Biskup, ponajprije kao BiskupKrčkebiskupije,aod1997. kao nadbiskup Zagre-bačkenadbiskupije.VećjekaogeneralnivikarKrčkebisku-pije i kao delegat hrvatskih biskupa sudjelovao u radu ra-zličitihtijelapojediniheuropskihbiskupskihkonferencijaiosjećaojebilorazličitihnarodasobziromnadruštvenepromjene koje su se dogodile tijekom 90-tih godina proš-logstoljeća.NatimjesusretimagovorioiostanjucrkavauHrvatskoj,onjihovimnadanjima,radostima,žalostimaipoteškoćama.GovoritioEuropi,oHrvatskoj,ospomenuinadi i prije 25godinaidanaszahtjevnojeuistojmjerikaoilako.Zahtjevnojerjeunjojtisućljetnapovijestsasvimnečitkostima,ljudskimodnosima,grubostima,dvojbamaisumnjama,aistodobnojelakojerjeuzsvapreviranjaisvenevjereovdjeostalanepromijenjenajednanajvažnijaistinaivjernostitoonaBožja.Ostalajezabilježena,zadr-žana,uklesana,ispisana,tkana.NerazdvojnesuEuropaiHrvatska,izgovorivšiimejedneizgovorenojeiimedruge.Takosusraštene,premdatablizinatijekompovijestiče-stonijebilaživljenasnagomzagrljaja.Bilesurastavljane,udaljavane, sukobljavane, premda je govor o vjeri i crkvi iliuopćeoreligijikakosmomoglimnogoputačutiodvjer-nikaionihnevjerujućihukontekstugovoraoeuropskojsadašnjosti,činjenicakojubinekinajradijepreskočiliilibaremzatisnuliuši.

OtomeiutekstovimakojisenalazenastranicamaHr-vatske Paneuropske unije, posebice onaj govor koji je odr-žao2008.godinedr.OttovonHabsburggdjeseprisjećatrenutakakadamujebilonanekinačinsugeriranodanegovori toliko o religiji. Ipak, u svim tim vremenima posto-jala je i postoji Crkva, taj divni dom i obitelj na svim stra-namasvijeta,osjetljivazanevoljesvojedjeceisvihljudidoksuzatvaraniprostoriistine,doksusenavlačileteškezavjesenepravde,CrkvajenesvojomnegoBožjomsnagom,čuvalaodškrinutavrataipotvrđivalaneraskidivostkojusmo osjetili u solidarnosti drugih naroda i kultura, suosje-ćanjekojejeprihvaćaloipridizalo.

NadbiskupBozanićpunojeputagovoriooEuropi,go-voriojesvojimriječimaaliisvojimprimjerom.Prisutan

je 15godinauVijećubiskupskihkonferencijaEuropeikaonjegovpotpredsjednik,uzajedništvuspastirimaskojimajeipokojimajetrebaogovoritiipokazivatioči-tostikojesupolitičkiinteresičestozasjenili.MotrištenijebilopolitičkonegoanđeoskoinijeseticalosamoodnosaCrkveidržavenegosepromatraloantropološkapitanja,pitanjaodgojaiobrazovanja,znanostiikulture,slobodesavjesti i poštivanja ljudskoga dostojanstva koje se po-sebno odnosi na vjeru. Koliko je samo rukavaca otvoreno, putovaprobijeno,maglerazbistrenoitonesamodalekooddomovine,pronosećisvijetomglasotežnjama,bri-gamainadamahrvatskognarodaiovažnimpitanjimazahrvatskodruštvoidržavu,negojekardinalBozanićpozornostsveopćeCrkveusmjeravaonanašepriliketeEuropuisvijetpozivaoknama.

Međunajvažnijimplodovimatakvezauzetostispome-nuobihsedvajuzagrebačkihsusreta,susretaKardinalaipredsjednikabiskupskihkonferencija srednjoistočneEurope o 20.obljetnicipadakomunizma2009. godine i plenarnogazasjedanjaVijećabiskupskekonferencijeEu-ropeodržanog2010. godine. Kardinali i biskupi rado su se odazivalinaNadbiskupovepozivezapredvođenjeslavlja,pričemuposebnuzanimljivostimajuslavljazaštitniceGra-daZagrebaMajkeBožjeodkamenitihvrata.

PodsjetitćuinaKardinalovuporukukatoličkimvjer-nicima i svim ljudima dobre volje o Uskrsu 2005. godine, objavljenupodnaslovom“HrvatskauEuropi”ukojojseosvrćenatadašnjeokolnostisobziromnaprimanjeHrvat-skeuEuropskuUniju,teustvrđuje:“Umjestoolakihtvrd-nja,svisuprotivnas,međunarodneustanovenamnisuodpomoći,Europanasneželi,korisnijejenapravitiispitsavjestiipitatisejesmolikaopojedinci,državapaikaoCrkvaučinilisveštosmotrebaliučiniti,radimolidanasonoštojezanašeopćedobroilisebeznadnopredajemoosjećajimarezignacijetesvojimpostupcimanesvjesnoineželjenopomažemoonimakojinisuzanas”.Uspomennanašdanašnjisusret,podijelitćuiomogućitisvimavamakojistedanasovdjedadobijeteovuknjižicuKardinalaJo-sipaBozanića“HrvatskauEuropi”.

Svimaželimpunomudrostiupromišljanjueuropskeprošlostiibudućnosti,kojajevećsadastvarnost,jersadržinužnoispomen.Sjećanjeispomentrebačistitiiobnavljati,rekaojeKardinaluovojknjižici,jerjeitonačinprepozna-vanjaizadaćaizgradnjevlastitogaidentitetaueuropskomzajedništvu.Zahvaljujemsvimanapažnji.

Ivica Lovrić , Pročelnik gradSkog ureda za obrazovanje, kulturu i SPort

PoštovanigospodineBarišiću,predsjedničeHrvatskePaneuropskeunije,uvaženegospođeigospodo,cijenjeneekselencije,dragigosti.Velikamijeradostizadovoljstvopozdravitivassvezajedno,organizatoreisudionikemeđu-narodnekonferencije“HrvatskauEuropskojUnijigodinuposlije–MirisocijalnapravdauEuropistoljećeposlije”iprenijetiprijesvegapozdraveiizrazedobrodošlicegrado-načelnikagradaZagrebagospodinaMilanaBandića.

Iznaslova,iliboljerećiporukeKonferencije,čitamonamjeruobilježavanjadvavažnadogađajakojaparadi-gmatskioznačavajuprocesedugegodinuodnosnocijelojednostoljeće.PrvijedogađajgodinadanapristupanjaHrvatskeEuropskojUniji,zajednicieuropskihnarodaidržavaiujednomogurećidajenanekinačinprije100godina,baremsimbolički,Hrvatskaistrgnutaiztezajedniceeuropskihnarodaidržava,moglibiitonanekinačinobilježiti.Drugijedogađajstoljećeodpočet-kakrvavogPrvogasvjetskograta,kojijeuzsvezlokojeje donio potaknuo i osnivanje paneuropskoga pokreta ieuropskuintegraciju.Smirivanjenapetostimeđudr-

8


žavamaipakjeosiguralotekrazdobljenakonDrugogasvjetskogratakojejedonijelodesetljećaeuropskogamira i suradnje.

UsvemutomeHrvatskaiMeđunarodnaPaneuropskaunija,kaonajstarijipokretzaujedinjenjeEuropekaoisvidrugibrojnipartnerimoguzaistabitizadovoljnirezultati-ma koje su postigli. Ovdje je prilika da posebno naglasim i zahvalimuimeGradaZagrebakao28. europske metropole, zasvupotporukojujeHrvatskaiMeđunarodnaPaneurop-skaunijapružalasveovegodinenastojanjimaHrvatskedapostanečlanicaEuropskeUnijei,evo,tosedogodilo.HrvatskajegodinudanačlanicaujedinjeneEurope,aeu-ropskoujedinjenjeosiguravapolitičkustabilnostiiharmo-

ničaninstitucionalniokvirzaeuropskinapredak.Naravno,iovdjedanasbitćegovorakakosvimiuZa-

grebuiHrvatskojnismonajzadovoljnijiprvomgodinom.Alivrijemekojejeprednamaprilikajezapopravakpunotoga.Naravno,premaizvornojpaneuropskojzamisli,Eu-ropasetrebalaujedinitidabiistotakojamčilaočuvanjemira. Pioniri i utemeljitelji paneuropskoga pokreta osim političkesupstance,vizionarskisunastojalinaglasitieu-ropskasocijalnapitanjakaoljudskinajvažnija.Uostalom,u današnjem svijetu, a isto tako i u Europi, svjedoci smo zapuštanjasocijalnihpitanjaukoristtobožnjegospodar-skestabilizacije.

KakoKonferencijaimanamjerupotaknutiraspravuoperspektivama mira i socijalnoj pravdi u Europi i ocrta-tipaneuropskevizijeunašemvremenu,ističemdajeutomeposebnovažnaulogaeuropskihgradova.DvijetemeilidvaproblemskasklopamožeutompogleduGradZa-grebponuditivašemdijalogu.Prijesvega,Zagrebmožesnažnosvjedočitiovažnostisustavneskrbiosocijalnojkomponentiživotagrađana.UZagrebusmorazvilibrojneoblikeskrbiprimjerenoraznolikostipotrebaljudiikva-litetanjihovasvakodnevnogaživota.Drugajetemakojutakođerželimoistaknutizagrebačkoprakticiranjetole-rancijeisolidarnostištotradicionalnoodređujeZagrebkakoživotomusamomegradutakouHrvatskojinaširemregionalnom planu.

Utomozračju,želećivamodsrcaugodanboravakugra-duZagrebu,nesumnjajućiukvalitetanradovogavašegaskupa,želimvamsvakodobroidasevizijepaneuropskogapokreta i dalje uspješno ostvaruju. Hvala lijepa.

Alain Terrenoire , PredSjednik međunarodne PaneuroPSke unije

Poštovani paneuropski prijatelji, poštovani predstavnici Grada Zagreba, cijenjeni saborski i parlamentarni zastupnici, gospodine Ježić, gospodine Barišić,

uvijekmijeposebnovelikozadovoljstvoponovnodoćiu ovaj lijepi grad, glavni grad Hrvatske Zagreb, gdje s veli-kimzadovoljstvomuvijekiznovanailazimnatumješavinutradicije i modernosti u tome prekrasnom gradu koji svo-jomraznolikompoviješćusvjedočiotomespoju.Takođervrlomijevelikozadovoljstvodase,poslijegodinedananakonštosmouVukovaruslavilikonačnopristupanjeHrvatskeEuropskojuniji,danasnalazimovdjesvama.Neznatipovijestznačinerazumjetisadašnjostinerazmiš-ljatiobudućnosti.Zamislite,dasmotuprijestotinugodi-na, 27. lipnja 1914. godine ovdje u Zagrebu, u tom gradu koji je štitio Austro-Ugarsko carstvo, koji je imao vlastitu osobnost,kulturuipolitičkuvolju,zamislitedanasvećsutratrebazadesitikatastrofaizkojesmoseustvarnostidanas, 100godinaposlije,jedvaizvukli.Jedvaseizvukli,aevovećsmoušliunovisvijet,svijetukojemEuropljaniobaveznomorajuprihvatitinoveizazove.Europljanikojisu 25,.svibnjaglasovalinanačinnakojisuglasovali!Kao

štoznate,postojevrsnizastupniciuEuropskomeparla-mentu,koristimprilikudapozdravimgospođuDorisPackkojasejetolikoposvetilaputujugoistočneEuropepremaEuropskojuniji,pozdravljamnoveeuropskezastupnikeizHrvatske,kojipredsobomimajuslijedećih5 godina tešku zadaćukojućetrebatiobavljatiukontekstukojinamjesvimapoznat.Međutim,vraćamseEuropljanima,vraćamse pitanju o svjesnosti koju je potrebno imati u ovome svi-jetukojisepromijenioiukojemprevišeljudinerazumijeistinuoEuropi.Istinanašeepohejestdasmoprošlikrozdvarata,prošlismokrozrazaranjekomunizma.Ovdje,ujugoistočnojEuropi,spoznalismosmrtonosnutežinusukobameđususjedimaisada,utomesvijetukojisemi-jenja,iznovavidimokakonamnavratakucačudovištemržnje,onojeponovnoprednašimvratima.VidjelismoštoseuposljednjevrijemedogađauUkrajini,aištoseneprestanodogađauGruzijiiMoldaviji.Štosetrebado-goditinakonKrima,štoćesesvedogoditiprijenegoštomi Europljani ponudimo odgovor koji je pravilan odgovor na takvu situaciju?Uveljačisusetriministravanjskihpo-slovasreliuKijevukakobirazgovaralispredstavnicimavlastiUkrajine,alisubrzootišli,itonijespriječiloonočemusmokasnijesvjedočiliištobiponovomoglopočetiakonastavimonaovajnačin.KakosepostavljaEuropapremazlimakojajojprijete?TriminuteletazrakoplovomodCipra,kojijezemljačlanicaEuropskeUnije,znamošto

9


sedogađauSiriji,znamodauIrak,bivšuMezopotamiju,prodireradikalnaislamistič-ka struja. Gdje je tu odgovor Europe,čujeteliga? Ja, kao i vi,imiPaneuropljani,željelibismogačuti.Mismoubraz-di koju su iskopali Couden-hove Kalergi i Otto von Ha-bsburg,alismoizgledaostalibezhrabrostiibezciljakojitrebapostići.Istina,danasuBruxellesučelnicićepremapravilima institucija nastoja-tipronaćirješenjezaorgani-zacijskoustrojstvoEuropskeunije, prvenstveno vezanouzKomisijuukontekstuno-vih pravila koja su stupila na snaguugovoromizLisabona.No,nezaboravitekakavjebiostaveuropskihbiračagotovousvimzemljama!Većsamačinjenicadanisuizašlinaizborepokazujestav.NatajsunačinizrazilinezadovoljstvoEuropominačinomnakojijefunkcionirala.Nezatoštonijemnogodalaiučinila,preobrazbaEuropejeznatna,ičinjenicajedasmomalopo malo doveli do mira, da smo dali doprinos gospodar-skomrastu,Europasepreobrazila,ali,pazite,negledaj-mosamoonoštojedobro,negoznajmoštotrebamojošučinitikakobisutrabilojošbolje.NemanikakvesumnjedapostojiosjećajdadanašnjaEuropanijeprilagođenadanašnjemusvijetu.Današnji svijet mora prvenstveno biti političkiujedinjen.ToznačidaEuro-pa treba imati svoj stav, stav prema ostatku svijeta koji se stalno kreće.Svijetkojisekreće,tojeupravoonoočemsamgovorio,govorećiojugoisto-kuEurope.Pogledajmoštosedogađas Putinom i u Rusiji, pogledajmo što se događauarapskomesvijetu,uAfrici,pogledajmo porast broja nesretnika kojipokušavajuprijećiMediteranupotrazizaboljimživotom.Tojedefi-nitivnoneprihvatljivasituacija.Među-tim,itopokazujesvijetkojisekreće.TakođeriuAziji.KatoličkacrkvaimanačeluPapuFranjuizLatinskeAme-rike. Mislim da su katolici dobro odabrali. Pogledajmo, na primjer, sada svjetsko prvenstvo. Hrvatska se, dragi moji, jako dobro nosila, iako su je malo nepravedno tretirali, alimožemovidjetida inogometnemomčadi izonogaštosmonekadazvalitrećimsvijetompostajusvesnažni-je.Svijetsemijenja,amismočekalieuropskeizboredanampokažudanemamoonoštonamtreba,danemamoljudskih kapaciteta da se nosimo sa situacijom. Imamo 500milijunabirača,raspravljamooovomeionome,dali gospodin Juncker treba biti kandidat ili ne... Vidimo naše engleske prijatelje koji su od 1972. godine u Europ-

skojUniji,anikadanisutakomalobiliEuropljani!Jelito u današnjem svijetu, svijetu sukoba, u svijetu u kojem postojistalnonatjecanje,nesamogospodarskoitržišnonatjecanje,većistotakoinatjecanjenasocijalnomplanu,je li to normalno ili ne?Mitakođerimamosituacijukojajesasocijalnogagledištapriličnoprivilegirana,aliisto-vremenomožemovidjetidajetovrloprivlačnoidrugi-ma,adainamamožestvoritiznatnepoteškoće.Došaojetrenutak da donesemo odluku o politici koju treba voditi Europa.Europamorabitineovisna.Onavišenemožera-

čunatinatodanjezinusigurnostinje-zinupolitikukreirajudrugi,neovisnoo tome koliko oni bili prijateljski. U vrijeme Garibaldija govorilo se: Italija idesama,danasEuropamoraićisama,morasedokazatiutomesvijetukojijeu neprestanom previranju. Sasvim je jasnodajepotrebnatolerancijairazu-mijevanje. Mi Europljani koji vjeruje-moukršćanskevrijednosti,miimamotoleranciju, nosimo ju u samome srcu naših političkih postupaka, ali istotakomoramoseboritizatolerancijumeđuEuropljanima,trebamotražitirazumijevanje,razumijevanjedrugihpolitičkihstajališta.Solidarnostjeri-ječkojamorabitiglavnariječ,glavnakrilatica Europljana. Drago mi je što

sam ponovo u Zagrebu kako bih vam mogao ponoviti ko-liko sam ponosan što sam ponovo sa svojim hrvatskim prijateljimakojisunakontolikotrudaičekanjakonačnodočekalidaHrvatskapostanečlanoicmEuropskeUnije.PonavljamjošjednomdasvezemljejugoistočneEuropetrebajupostatičlanicamaEuropskeUnije,naravno,uzpoštovanjeKopenhaškihkriterija.Ali,tojepolitičkičinzatošto,akosveeuropskezemljenisučlaniceEuropskeUnije,idaljećemopresporonapredovatiusvijetukojisekrećesvebrže.

Hvala.

Ovdje, u jugoistočnoj Europi, spoznali smo

smrtonosnu težinu sukoba među susjedima i sada, u tome svijetu koji se

mijenja, iznova vidimo kako nam na vrata kuca čudovište mržnje, ono je ponovno pred našim vratima. Vidjeli smo što se u posljednje vrijeme

događa u Ukrajini, a i što se neprestano događa u Gruziji i Moldaviji.

10


Antun Buklijaš , voditelj Službe za Srednju, iStočnu i južnu euroPu, izaSlanik miniStrice vanjSkiH i euroPSkiH PoSlova rePublike HrvatSke

Dameigospodo,srdačnovas svepozdravljamu imeMinistarstva vanjskih i eu-ropskih poslova, posebno u ime prve potpredsjednice Vlade i ministrice vanjskih ieuropskihposlovagospođeVesnePusićkojazbogneod-godivihobavezanemožesudjelovatinaovomcijenjenomskupu.NašeMinistarstvoizdubokoguvjerenjapodržavaradHrvatskePaneuropskeunijeakaosuorganizatorsufi-nanciramo rad ovog skupa i sudjelujemo sa jednim kratkim uvodnimizlaganjemukojemželimopredstavitinekaprvahrvatskaiskustvaiprvapostignuća,akomožemotakoreći,nakongodinudanačlanstvaHrvatskeuEuropskojUniji.

Svojeizlaganjesamkoncipiraoučetiridijela:napočet-kućuneštorećiokontekstuulaskaHrvatskeuEuropskuuniju,zatimbiobjasniofunkcioniranjekoordinacijeeu-ropskih poslova u hrvatskoj Vladi. Nakon toga dao bih in-formacijuoonomeštosmopostigliištosmodoživjeliuprvojgodiničlanstvakakonarazinieuropskihpolitikaurazličitimforumimaEuropskeUnijeinarazinibilateralnihodnosasazemljamačlanicama,jerjeitudošlodokvalita-tivne promjene od kada smo ušli u Europsku Uniju. Dakle, članiceEuropskeunijesnamasasvimdrugačijesurađujunabilateralnojrazininegoprijenašegčlanstva.KonačnobihučetvrtomdijeluneštorekaoopoliticiproširenjaEu-ropskeUnijeiozajedničkojvanjskojisigurnosnojpoliticiukojimpolitikamaHrvatskavećpomalopronalazisvojeprirodnomjestoizastupahrvatskeinteresenanačinkakoihmiuovomtrenutkutumačimo.

Dakle, sam kontekst ulaska Hrvatske u Europsku Uniju: projektstvaranjahrvatskedržaveodpočetkajebiovezaniuzprojektintegriranjaHrvatskeuzajednicueuropskihna-roda. U ovom procesu koji je trajao malo više od 20 godina smodoživjelitaj1. srpanj 2013. kada smo ušli u punoprav-nočlanstvoEuropskeUnijeiodtadasezapravoHrvatskanalaziumogućnostidazajednosaostalimdržavamačlani-camadefinirabrojnapodručjaživotaskoropolamilijardedržavljanaEuropskeUnije.Naravno,utomkontekstupo-kušavamoizvućimaksimumizahrvatskeintereseipreni-jetištovišekoristiiztogprocesaukojemsudjelujemo,zahrvatskegrađane.Ukonačniciiciljnašegčlanstvaještovišepoboljšatistatusinačinživotahrvatskihgrađana.Utrenutku ulaska Hrvatske u Europsku Uniju prije godinu dana,bilismonakrajusedmogodišnjegproračunskogci-klusa unutar Europske Unije, bio je to i kraj mandata Eu-ropskogparlamentaiEuropskekomisijetakodaćekolege

izEuropskogparlamentakojisuovdje,izteperspektivesi-gurno dati interesantne vlastite primjere. Bili smo dakle u situacijidaseuključimouneštoštoseodvijalovećnekoli-kogodinaprijenegosmomiušliupozicijudasudjelujemoupunomsmisluriječi.ImalismoizazovdaupravljamosaIPA programima,sastrukturnimfondovimazarazdoblje2007.-2013.,trebalismorazvitisustavzanovugeneracijueuropskihstrukturnihiinvesticijskihfondova,aisamaEuropska unija je bila i nastavlja biti u dubokim procesima promjene.Ucijelomtom,već12mjesecidugomrazdoblju,stalnoučimouhodukaonetkotkojepametanikojiseprviputanađeunovomdruštvuipokušavauhoduuhvatitionoštomože.Štosetičesamekoordinacijeeuropskihposlova:Moralismosustavdržavneupravenajedansasvimnovinačinorganizirati.MidaklesadausvakitjedanuMini-starstvuvanjskihposlovakojejedobilozaduženjedabudenacionalnikoordinatoreuropskihpolitika,imamozasje-danjatzv.međuresorneradneskupinesvakogponedjelj-ka gdje sudjeluju sva ministarstva Hrvatske Vlade i druga važnatijeladržavneupraveinatojmeđuresornojskupinise dogovaraju i koordiniraju stajališta Republike Hrvat-skezapojedinatijelaipojedineformatekomuniciranjauBruxellesu.Zatim,nakontogusuglašavanjaponedjeljkom,utorkomzasjedakoordinacijazavanjskuieuropskupoliti-ku Vlade Republike Hrvatske i onda stajališta koja su tamo odobrenaiduinaVladukakobiistogdanazavršilaustal-nompredstavništvuuBruxellesu.Dakle,misvakogtjednaodponedjeljkadočetvrtkaimamodjelovanjejednogvrlosloženogmehanizamakojiuključujesvedijelovehrvat-skedržavneupraveipokušavanašastajalištausuglasitiusvimmogućimzakonodavnimidrugimprocesimaosvimresornim temama, od vanjske politike do vrlo konkretnih pitanja prehrane, pomorstva i ostalog što se regulira na raziniEuropskeUnije.Tojedaklebioprvivelikiizazovnakojegsmouspjeliuovojfazibaremnazadovoljavajućinačinodgovoriti,cijelovrijemeseodvijanaravnoisurad-njasaHrvatskimsaboromkojiimakontrolnufunkcijuuovimprocesima.UovihgodinudanasmovećimaliivrlosadržajnusuradnjusačlanovimaEuropskogaparlamentakojisuupitanjima,kadajetobiloznačajno,surađivalina

11


razininacionalnihinteresa,prelazećiipolitičko-stranačkegranice.TujeigospođaPackkojaimavelikoiskustvouEuropskomparlamentuiznaizvlastitogadjelovanjadakolikogodmeđunjemačkimstrankamarazlikebileveli-ke,kadaseradionacionalniminteresima,strankeznaju,tražitikonsenzusizastupatinacionalneinterese.VrlosmozadovoljnidasuinašizastupniciuEuropskomparlamentuutompogleduodličnosurađivalisanamauzastupanjuhrvatskihinteresa.Možemokratkorećidasmouovih12 mjeseci usvojili, samo primjera radi, 68stajalištazaVijećeministara, 131okvirnostajalištezaradneskupineVijeća,550stajalištazaCoreperitd.Dakle,natojčistooperativnojraziniusuglašavanja,bilojevelikihposlova.

Štosetičeiskustavauprvihgodinudanačlanstva,mo-žemorećidasmonarazinieuropskihpolitikapostiglivećnekeciljeveilizapočeliostvarivatinekeciljevekojisutaktičkealiistrateškevažnosti.Štosetičenekihstrateš-kih pomaka koje smo postigli je ono što mi kolokvijalno nazivamo“N+3”,dakletojebilodogovaranjedasemoženovacizeuropskihfondovakoristitiuproduženomraz-doblju od 4 godine. U jednom trenutku Hrvatska se našla usituacijidabisetajrokmogaoskratiti,međutim,koor-diniranomakcijomsakolegamaizdrugihzemalja,aiuzrazumijevanjeEuropskekomisijejedošlodopozitivnihpromjenaštojevrlovažnojercijelikonceptkorištenjaeuropskihfondovastojinapitanjukolikodugozaistatajnovacmožetekoristitiiukojemtrenutkugamoratevratitiako ga ne iskoristite. Zatim, druga stvar je da smo uspjeli Hrvatsku“ucrtati”naenergetskukartuEuropezapočinja-njemaktivnostiokorealizacijeizgradnjejadransko-jon-skogplinovodaizapočinjanjemaktivnostiokoterminalazaukapljeniplinuOmišlju.Obaprojektasuupisananaprioritetnu listu projekata Europske Unije, što otvara vra-tazafinanciranjeizeuropskihfondovaatojeopetvrloznačajnozaRepublikuHrvatsku.Trećastvar,kojajeponašojprocjeni,nastrateškojrazinivažna,jepotvrđivanjePelješkogmostakaonajboljegrješenja(temeljemjednepredstudijeizvedivosti)zapovezivanjehrvatskogterito-rija,atoznačiieuropskogteritorija.Takavuspjehomo-gućavanamdaubudućnostimožemokoristitieuropske

fondovezaizgradnjutogmosta.Ako govorimo o drugim procesima usuglašavanja unu-

tar tijela Europske Unije, Hrvatska ima sedam glasova. To izgledakaomalibroj,alivećodmahnakonulaskaučlan-stvo,Hrvatskasenašlausituacijidajebilajezičacnavagizbogpodijeljenihmišljenjameđuostalimdržavamačlani-camaokovrlovažnihdirektivakojesusemoraledonositi,primjericetzv.CO2direktivaoispušnimplinovimazaau-tomobile.TuseHrvatskauprvimtjednimačlanstvanašlausituacijidajemoraladefiniratisvojeintereseipokušatinaštoboljinačinosigurationoštojeintereshrvatskeindu-strijeutomkonceptujerimiimamoodređenuproizvodnjudijelovazaautomobileuEuropskojuniji.DrugiprimjergdjesmovrlouspješnozastupalihrvatskeinteresejepitanjeGMO-ajersmosenašlimeđuvećinomdržavačlanicakojesuseusprotivileuzgojugenetskimodificiranogkukuruzau Europskoj uniji. Tim nastupom osigurali smo da Hrvatska imasuverenumogućnostdonijetiiodlukudabude“GMO free zemlja”.Nasličannačinsmoujednomkonkretnompi-tanjutzv.aditivauprehranizaštitiliinteresenašeprehram-beneindustrijeusuradnjisaRumunjskomaiuzpotporuhrvatskihčlanovauEuropskomparlamentu,takodajeito jedan dobar primjer suradnje i ostvarivanja hrvatskih interesa.Imajošjedaninteresantanprimjerkojisetičeoznačavanjehrane.UnutarEU se odvijaju inicijative da se najedanuopćeninačinoznačavaporijeklohranekojasedajenatržište,međutimmediteranskezemljeuEuropskojunijiimajudrugeinterese.OneželezaštititisvojimidžkojiimajuupravokaozemljeMediterana,inatajnačinomogu-ćitidasetočnoznaizkojegdijelaEuropedolazitahrana.Tusmousavezništvusmediteranskimzemljama.Zajedničkiblokiramoinicijativekojebimoglebitištetnezahrvatskegospodarske interese. Jedan vrlo konkretan primjer dru-genaravijeonajkojisedogodiouveljačiovegodine,atojereferendumouvođenjuuseljeničkihkvotauŠvicar-skoj.HrvatskigrađanisusenakontogreferendumanašliuneravnopravnompoložajuuodnosunadrugedržavljaneEUuŠvicarskoj.Hrvatskaje,tonaglašavam,koristećisvojpoložajpunopravnečlaniceEU, bilateralno pregovarala sa Švicarskom.Dogovorilismoodređenemjerekoješvicarska

Vlada treba poduzeti kakobi se izbjegla diskriminaci-ja hrvatskih građana. Vrlokonkretan primjer, zadnjiodnizapozitivnihprimjerakoje sam iznio, supokušajiHrvatske da pokrene meha-nizamizFondasolidarnostiza elementarne nepogodekojesuseuveljačidogodileu Gorskom kotaru i nedavno vezanouzpoplaveu Slavo-niji.Vrlosmooptimističnidaćemodobitiodređenafinan-cijska sredstva kako bismo moglipomoćihrvatskimgra-đanima i gospodarskim su-bjektimakojisuoštećenitimelementarnim nepogodama.

12


Hrvatska, naravno, sudjeluje i u Europskom semestru. Tojejedanproceskojijezadnjihtjedanamedijskisnažnopopraćen,aunadležnostijeMinistarstvafinancijapanemogudetaljnogovoritionjemu.Načelnomožemorećidajepokretanjepostupkaprekomjernogdeficitakojijezapo-čeousiječnju2014., doveo do toga da je Hrvatska dostavila planstabilizacijejavnihfinancijaidajeEuropskakomisijahrvatskiplanocijenilaodgovarajućim.

Štosetičekonkretnihpromjenaubilateralnimodno-simasazemljamačlanicama,datćuparprimjeradaseosjetikolikotočlanstvouEU ipakvećutječenanašusvakodnevnuvanjskopolitičkuaktivnost.ZemlječlaniceEU od trenutka ulaska Hrvatske u Uniju, nama pristupaju najedansasvimdruginačin.Odnosisutransformiranijersetražipartnerstvoumogućimzajedničkiminteresima

unutar europskih politi-ka ali i šire u nastupanju navanjskimtržištimaivanjskojpoliticiopćeni-to. Naravno, i u konkret-nim bilateralnim pita-njimasedolazidojačegpovezivanja europskihfondova za određeneprojekte. Tako smo, re-cimo, na hrvatsko-ma-đarskoj granici imaliprojekt razminiranjapograničnog područjasasredstvimaizEurop-ske unije. S Francuskom smo ostvarili strategij-sko partnerstvo u cije-lom nizu područja. Iz-međuostalog,hrvatski

državnislužbeniciiduuFrancuskunaENA-u, visoku školu zaadministraciju,gdjeihsepodučavaueuropskimpoliti-kama,ulobiranjuisličnimaktivnostima.SličneizobrazbedržavnihslužbenikaimamoisaVelikomBritanijom,štojesverezultatnašegčlanstva.ImamojedanprojektsaLitvomvezanuzkoordinacijunašiheuropskihposlovaijošjedanvrlokonkretanprimjer:UsiječnjuovegodineodržalismopoprviputHrvatsko-njemačkiforumuBerlinu.Radiseojednomoblikusuradnjekojinjemačkavanjskapolitikako-ristisamozazemlječlaniceEU. Forum se bavio suradnjom gospodarstava,državnihupravailjudiizcivilnogdruštva,asvejefinanciralaNjemačka.Svesuovoaktivnostiuko-jimaHrvatskadosada,doknijebilačlanica,nijemoglasudjelovati.Vrlosuzanimljive,baremnamauMinistar-stvu vanjskih i europskih poslova, trilaterale koje su se počelerazvijatiizmeđuHrvatske,SlovenijeiItalijeitonapremijerskojraziniagovoriseiosuradnjinaministar-skojraziniubudućnostiitrilateraleuformatuHrvatska,SlovenijaiAustrija,istotakonapremijerskojrazini,aliinapredsjedničkojrazini.Napremijerskimtrilateralama,usuglašavanjusezajedničkiinteresiurazličitimpolitika-maEuropskeunijealiserazgovaraiointeresantnimregi-onalnim pitanjima. Recimo Hrvatska, Slovenija, Italija se uokvirupremijersketrilateralekonzultirajuopitanjima

vezanimuzsjeverniJadran.Samoćujoškratkospomenutimakroregionalnestrate-

gije,jedanvelikipolitičkikonceptunutarEuropskeUnijeukojemHrvatskasudjelujekrozjadransko-jonskuikrozdu-navskumakroregionalnustrategiju.ZnačajnaEU sredstva stojenaraspolaganjuzatakvemakroregionalnestrategijetakodaHrvatskaitumožeimativelikekoristi.UkontekstueuropskihfondovakratkoćusamospomenutidaHrvat-skasadapoprviputakaopunopravnačlanicaEU, planira iulaganjaizeuropskihfondovazarazdoblje2014. – 2020. Godine.Hrvatskojćebitinaraspolaganjupreko10 milijardi eura.Tosuvelikemogućnostiinanamajemaksimalnoiskoristitituprilikukojuimamoorganizirajućiseštobolje.

Završno,jošneštoopoliticiproširenjaiozajedničkojvanjskojisigurnosnojpolitici.Trebaodmahnapočetkuna-pomenutidajeHrvatskaprvačlanicaizprocesastabiliza-cijeipridruživanjakojajepostalačlanicomEuropskeunije.Dakle,većsamačinjenicadajetapolitikastabilizacijeipridruživanjakojujeEuropskaUnijapočetkom2000.-tih osmislilazajugoistočnuEuropuprofunkcioniralaidaseprovodi je veliki uspjeh kako Hrvatske tako i Europske Uni-je.NatomestojiiostalapolitikakojaćesesadaupoliticiproširenjavoditipremaJugoistočnojEuropi.HrvatskakaoEUčlanicaupravoutojpoliticipremajugoistočnojEuropiimaznačajnuulogu.MožemosvojatranzicijskaiskustvaprenositinasvezemljejugoistočneEuropekojejošnisučlaniceEUitusevrloaktivnoradi.KonkretnomožemorećidajeHrvatskaimalarazličitepolitičkeinicijativevezanouzdinamikepregovorazaCrnuGoruiTursku,HrvatskajepodržavalaiotvaranjepristupnihpregovorasaSrbijom,pokušavapomoćiMakedonijiunezavidnompoložajublo-kade i naravno vrlo je aktivna bila i u pogledu dodjeljivanja kandidatskogstatusaAlbaniji,čemuovihdanasvjedočimo;podržavalajeipristupniprocesKosovapremaEU, u ovom trenutkusmoufaziokončanjasporazumaostabilizacijiipridruživanjuijedanvelikiprioritethrvatskevanjskepo-litikeujugoistočnojEuropijenaravnoBosnaiHercegovina.Hrvatskajenaproljećeovegodineizradilatzv.“nonpaper”o Bosni i Hercegovini, dokument koji je cirkulirala EUčla-nicamaieuropskimtijelima.Hrvatskajetražilaposebanpristup Europske unije prema Bosni i Hercegovini kako bi, uposebnimokolnostimaukojimasetazemljanalazinašlinačinzaučinkovitopružanjepomoći.NadaljejeHrvatskajoš u prosincu 2013. godine pokrenula pismo potpore Al-banijikojesuondapodržaleAustrija,Bugarska,Slovenija,Irska,Italija,EstonijaiMađarskauciljudodjelistatusakan-didatazačlanstvouEuropskojuniji.Hrvatskajeosnovalatzv.CentarizvrsnostiukojemseakumuliraznanjekojejeHrvatskasteklaugodinamatranzicijeipribližavanjaEuropskojunijiiondasetoznanjenaorganiziraninačinprenosiuzemljeJugoistočneEurope.KonačnomožemorećidajeHrvatska19.5.ovegodinepredložilamehani-zamzauspostavljanjeregionalneizgradnjeotpornostinapoplavezajugoistočnuEuropu.Mismoiznašihiskustvas poplavama vidjeli da se radi o problemu koji ne staje na nacionalnim granicama i Europska unija do sada nije ima-lamehanizmekakopomoćizemljamačlanicamaEuropskeunijealiistovremenoizemljamakojedirektnograničesatimpodručjemTražesenovimehanizmiiHrvatskajena

Treba odmah na početku napomenuti da je

Hrvatska prva članica iz procesa stabilizacije i pridruživanja koja je

postala članicom Europske unije. Dakle, već sama

činjenica da je ta politika stabilizacije i pridruživanja

koju je Europska Unija početkom 2000.-tih

osmislila za jugoistočnu Europu profunkcionirala i da se provodi je veliki uspjeh kako Hrvatske tako i Europske Unije

13


samomvrhuinicijativedasenađerješenje.ŠtosetičezajedničkevanjskeisigurnosnepolitikeHr-

vatskaodsamogpočetkasudjelujeusvimvažnimproce-sima podupiranja civilnog društva i drugih mirovnih pro-cesauzemljamaarapskogproljećailisadavrloaktualnou procesima oko Ukrajine, Hrvatska sudjeluje i u nekim misijamaioperacijamaEuropskeUnije:naKosovu,uAfga-nistanu i u misiji Atalanta tako da smo pokrili jedan široki dijapazon.NovemogućnostinudiisudjelovanjeuEurop-skojslužbizavanjskodjelovanje,tzv.EEAS. Hrvatski dr-žavljanimogukaodiplomatiraditiutojslužbi.

Zaključnorečeno:HrvatskajetekjednugodinučlanicaEuropskeunijeimnogotogamoramoučitiuhodu.Sma-tramdasmozadovoljilipredprvimizazovima,dasmous-

postavilifunkcionirajućimehanizamusuglašavanjaunutardržavneupravekojisenaravnostalnomorarazvijati.UovomtrenutkudaljnjiciljevisunamulazakuŠengenskiprostorikadadođezatovrijemeulazakuzonueura.SvetoštoradimouvijeksenaravnorazvijapodimperativomkakopostićigospodarskioporavakivećezapošljavanjeuHrvatskoj.Tojezapravoizvorištesvihpolitičkihinicija-tivakojeslijedimoiuEuropskojuniji.NapodručjuširevanjskepolitikepodržavamoproširenjeEuropskeunijeistabilizacijunašegneposrednogsusjedstvakakozbogsvo-jihvlastitihinteresatakoizbogdubokograzumijevanjakrozkakveprocesesadaprolazenamasusjednezemljejersmoupravominedavnoprošlikrozistoiskustvo.

Hvala lijepa.

Andrej Plenković , HrvatSki zaStuPnik u euroPSkom Parlamentu

Dobra večer svima, hvala lijepa dragi predsjedniče Barišić i počasni predsjedniče Ježić, lijepi pozdravi i našem međunarodnom predsjedniku gospodinu Terrenoire, pozdravljam naravno i kolegicu u Europskom parlamentu Doris Pack, svoje drage kolege u Europskom parlamentu Stiera i Piculu, sve naše prijatelje članove Paneuropske unije diljem Hrvatske i naše međunarodne partnere koji su večeras ovdje s nama!

Čestitamjošjednomnadoistaizvrsnomskupukojiseodržavavećtradicionalnoulipnju,uvrloreferentnomtre-nutku,stemamaskojimasesuočavajuiEuropaiHrvatska.

Hrvatska Paneuropska unija je dala veliki obol procesu integracijeHrvatskeuEuropskuuniju.Toželimponovitiitotrebauvijekpodcrtatiipriznati.Važnojedatopriznajuljudiizabraniodhrvatskoganaroda,inanacionalnoj,asadainaeuropskojrazini.Stogaćemibitizadovoljstvopodupirati daljnje aktivnosti Paneuropske unije i ovdje u Hrvatskoj, ali naravno i u Europskom parlamentu.

ZadovoljstvomiještomogurećinekolikoriječinakonkolegeBuklijaša,nastojatćubitikratakivrlokoncizan.KaodavnistažistuEuropskomparlamentuprije20 godina,

iznijetćunekolikodojmovakojimisečinebitnimuovomtrenutku.Našmeđunarodnipredsjednik,aipredsjednikBarišićvećsuspomenulisimbolikunizaobljetnicaskoji-ma smo ove 2014.godinesuočeni.Obilježavamoobljetnicuatentata i 100 godina Prvog svjetskog rata, 75 godina od početkaDrugogsvjetskograta,25 godina od pada Berlin-skogazida,10 godina od velikoga proširenja Europske unije nadržavesrednjeiistočneEuropeteukonačnicigodinudananašegačlanstva.Svetosesintetiziralouovojgodinikojajezanasbilavrloizazovna,rekaobihvrlospecifičnanakon puno godina truda i nastojanja da postanemo dio eu-ropskeobiteljiipreuzmemoeuropskevrijednosti.Godinajebiladinamičnaizoptikeiaspektadiplomacijeokojojjegovoriog.Buklijaš.Međutim,bilajepolitičkivrloizazovnai ne uvijek jednostavna.

Kolega Picula, Stier i ja bili smo prije godinu dana sabor-skizastupnici,danasjeobljetnica“lexPerković”inekakomijedojamtogdogađajapokvarioočekivanjakojajeimalavećinanaskojiovdjesjedimoikojismoseokohrvatskogulaska u EU trudiligodinama.Tajslučajjenekakozamu-tioodnosesnašimpartnerimananačinkojinijeučinionaš start onako toplim, jednostavnim i prikladnim kakav biontrebaobiti.MikojismopratilitajprocesizrakursaEuropskog parlamenta i jednog šireg diplomatskog i poli-tičkogiskustva,znamokolikojeposljedicaprouzročiotajpomenipotpunopogrešanpotez.KasnijesepokazalodasuhrvatskisucimudrijiodpolitičkeprocjeneHrvatskevlade,alitajpotezjeostaviojedanneugodantrag.

DrugaimpresijaodnosisenarazlogezbogkojihEurop-skaunijapostoji.Onapostojidaosimštodijelimozajednič-kevrijednosti,osimštoživimouistompravnomokviru,dakoristimoiblagodatikumuliranjazajedničkihsredstavaueuropskiproračun.Zadnjedvijeipolgodineproveosampratećinizraspravaioproračunuiovišegodišnjemfi-nancijskomokviru,ofinanciranjuUnijeitomedanamjeovo prvi puta u povijesti da nam je 7-godišnji okvir u ap-solutnimiznosimazatriipolpostosredstavamanjinegoprošli.TojevrlobitansignalgdjeseEuropanalazi.NikadasedosadanijedogodilodaseEuropaširiipovećava,dasuizazoviveći,obavezeLisabonskogugovoraveće,zahtje-vipolitičkiobvezujućihdokumenataustrategiji“Europa2020”suveći,asredstvasumanja.Tojejedanfenomenokojemmoramovoditiračuna,atačinjenicajebitnajerje

14


Hrvatskojkaozemljikojajenakrajusvojetranzicijeitran-sformacijetaredistribucijaproračunaizuzetnovažnadabidoseglaonajnivorazvojanakojemsučlanicekojesujakodugo unutra ili su postigle pravi gospodarski i socijalni ra-zvojtijekomproteklih10godina.ZbogtogasmoočekivalipunodinamičnijuikvalitetnijuapsorpcijskusposobnostoveVladeukorištenjueuropskihfondova.Slažemsedaje

“N+3”dobropostignuće,alionojedobrozasve,nonamauovomtrenutkutreba“N+0”usmislubrzinekorištenjasredstavaitobitrebalabitimisaovodiljazasvenasovdje.

TrećielementkojijetakođerbitanodnosisenajedanvažanaspektfunkcioniranjaHrvatske,atojeuravnoteže-njeproračuna,unapređenjestanjajavnihfinancija.Proce-duraprekomjernogproračunskogmanjkapostojivećdva-desetakgodina,unjusmoušlisasvimočekivano,alimisenečinidasmoadekvatnoreagiralijernamjetrebalodvarebalansaproračunadapreciznopročitamopreporukeEuropskekomisije.Pitanjejekakoćeserazvijatisudbinanašegdeficitaumjesecimakojisuprednamaikakoćeizgledati“vruća”političkaiproračunskajesenovegodine.

Tosuaspektikojisupomenibiliključni,adanisubili

tako lagodni i jednostavni i koji su ostavili jedan dojam da smoovihgodinuipoldanakojesmoimalikaopromatrači,mogliiskoristitinamaloučinkovitijiiangažiranijinačin.Sdrugestrane,upravodanasEuropskaunijapokazalajejednuvelikusnagu.OdržanjesastanakEuropskogvijećanakojemjeodlučenodaćeEuropskovijećepredložitikandida-tanašepolitičkegrupacijeEuropskepučkestrankeJeana-C-laudaJunckerazapredsjednikaEuropskekomisije,ovogaputanekonsenzusomnegos26:2. Jean-Claude Juncker je unačeluipredsjedniknašeEuropskevladeivažnojedaosobitouHrvatskojsvevišestječemokulturuidentifikacijestimprocesimajednoganimiranogangažiranogpristupa.Takvaodlukajebilavažnazakredibiliteteuropskogizbor-nog procesa u kojem smo u protekle dvije godine sudjelovali dvaputa.Praktičkismoimalidvakruga,prvoad-hocizboresamozaHrvatsku14. travnja 2013., a sada smo sudjelovali iuvelikimpaneuropskimizborimaukojimasmodalisvojoboldemokratskomlegitimitetubudućegsazivaEuropskogparlamenta pred kojim su velike odgovornosti. Sistem stav-ljanjakandidatanavrhu,davanjasvojevrsnepersonifikacijenašimpolitičkimobiteljimapomenijemudraidobrainter-pretacijaiLisabonskogugovoraiprotokolakojijeuznjegapriložen.SmatramdajetokorisnojersmoprviputaimalisučeljavanjanarazinicijeleEurope,onikojisupunoputaizlazilinaeuropskeizboreznajudajetakvapersonifikacijaipakučinilaeuropsketemeumedijskomsmisluiusmislupercepcijesnažnijimaividljivijimanegoštojetobilopri-je.Također,omogućilajedasemogupratitijasneobavezekojesupojedinikandidatiistaknuliusvojempredizbornomprogramu.Istojetakodobroizgodnovidjetikakavjebio

rezultat.Dvijezemljesuostaleusamljene:jednavelikaiutjecajnačijijepremijer,pomojemdubokomuvjerenju,samsebestavioukutpaničnomnajavomreferenduma,neoizlaskunegooreformiranomostanku.NjegovaidejajesličnasituacijikadajeTonyBlairprijedesetakgodinana-javioreferendumoustavnomugovoru.Nanjegovusreću,ananašuširužalostugovorjepaouFrancuskoj,pauNizo-zemskojtakodanijenitrebalodoćidoreferendumazakojijebiloizvjesnodaćegaizgubiti.Njegovpolitičkioponentusmislupolitičkihobiteljikrećesadanekakosličnimputeminakonovogpotezamislimdajenjegovpolitičkipoložajnezavidan,amenijeposebnožaodamainstreamstranke,atojeuUjedinjenojKraljeviniKonzervativnastranka,naj-goreprolazekadkrenupreuzimatiretoriku,metodologijupanekadačakipolitikuonihkojisuradikalnijiodnjih.Udrugomslučaju,takavstavmađarskogpremijeraOrbanauzrokovanjejavnimkritikamakojemujeznalauputitipot-predsjednicaEuropskekomisijeRedingnadležnazatemetemeljnih sloboda i vladavine prava.

KadajeriječodemokratskomprocesuuHrvatskojondamoguizrazitivelikozadovoljstvo,nesamorezultatimasas-

pektaštosmogospodinStierijaovdjekaopobjednici,većis aspekta što je svih 11zastupnikakojejeHrvatskaposlalana puni pravi petogodišnji mandat proeuropski orijentirano. TujetrendovihizborauHrvatskojdrugačijinegonaraziniEuropskeunije,neusvimzemljama,aliumnogima.Vidjelismodaseunizueuropskihzemaljadogodiosetzv.“antisi-stemski” glas, glas onih koji su protiv establišmenta, protiv mainstreama,protivonihkojisunas“doveli”dotrenutkaukojemjesmo,ponajprijegovorećiogospodarskojisocijalnojsituaciji,imigraciji,delokalizacijiradnihmjesta,situacijinatržišturada,toseuHrvatskojnijedogodiloitojejakovaž-no.ZazemljepoputnašekadasepraktičkiprilagođavamočlanstvuEuropskojuniji,taporuka“pro”orijentiranihipo-litičaraistranakakojesudaledoprinosovomnovomsazivuEuropskogparlamentajepomomsuduizuzetnovažna.Tojeneštoštosunašekolegeprimijetili,neštosličnosedogo-dilouSlovenijigdjesurezultatiukrajnjojlinijizasastavEu-ropskogparlamentabitnodrugačiji.Kadagledamobrojeve,međutim,zanimljivjepodatakdaod751zastupnika,604 zastupnikapripadajuonimakojijesuzaovakaveuropskiprojekt.Značidatajprosvjedniglasinijetolikodramatičankaoštosečiniiznacionalnihoptikapojedinihzemalja,aliusvakomslučajuotomemoramovoditiračuna,osobitozatošto je nas u ovom Parlamentu samo 11. Sasvim otvoreno, vrlosamčvrstouzeuropskiprojekt,nanjemusamradio,vjerujemunjega,smatramdajeizuzetnodobarzaHrvat-sku,danamsvidogađajitrebajubitipouka,danekeodnjihizbjegavamo,nanekimdaljnjimreformamadaradimoiukonačniciiskoristimoovočlanstvouEuropskojunijijertojeonoštohrvatskigrađanižele.PunoobilazimoHrvatsku,

Vidjeli smo da se u nizu europskih zemalja dogodio se tzv. “antisistemski” glas, glas onih koji su protiv establišmenta, protiv mainstreama, protiv onih koji su nas “doveli” do trenutka u

kojem jesmo, ponajprije govoreći o gospodarskoj i socijalnoj situaciji, imigraciji, delokalizaciji radnih mjesta, situaciji na tržištu rada, to se u Hrvatskoj nije dogodilo i to je jako važno.

15


kontaktiramoljude,većinunašihsugrađanazanimarast,zapošljavanjeiradnamjesta,atojedionašereformskeagende,toćebitidioprogramaoveEuropskekomisije,tojeonoštosustavilidanasusvojdokumentičelniciEuropsko-gavijeća,asiguransamdaćetakavbitiiprogramKomisije.

UtomkontekstuvoditćemotijesandijalogsHrvatskomPaneuropskomunijomibrojnimvrijednimstručnjacima,aposebicenašimiskusnimveleposlanicimaiprofesorimakojisuovdjesnamakakobidalidoprinosrazvojuiEurope,aikvalitetneHrvatskeunjoj.Hvalalijepa!

Tonino Picula , HrvatSki zaStuPnik u euroPSkom Parlamentu

Prije svega hvala na ovom pozivudabudemvečerassavama. S mnogima od vas su-rađivaosamuraznimperio-dimasvogpolitičkogživota,mnogo je ovdje dragih i po-znatih lica, a jednako takoradujem se svima onima s kojimaćusedanasupoznatiirazgovaratizapravonatemukojapraktičkikao ivećinuvas, mene intrigira cijelog života.NijeturiječsamooEuropskoj uniji, jednoj gospodarskoj tvorevini, o jednom političkomfenomenu,riječjezapravoioprožimanjusve-ga toga i s osobnim ambicijama, sve je to duboko emotivno -jerpolitičkepromjene,baremjaspadamuskupinutihljudi,nedoživljavamsamohladnokalkulantski,politički,negoprijesvegaemotivno.Zato,prijesvegačinjenicadavečerasovdjeuorganizacijiPaneuropskeunijeuHrvat-skoj,uStarogradskojvijećnicigovorimooEuropskojUnijisamo 24sataprijenegoćeseodstraneBečkefilharmonijezasviratitakođerujednojstarojVijećniciuSarajevu,mje-stuodaklejeformalnojednimpucnjempočeoPrvisvjetskirat,zapravogovoripunoupravoopovezanostiovihpro-storaspolitičkimdogađajimaifenomenimakojimajedanovakavskupmožesamodjelomičnopomoćidasenakonstotinjakgodinarasvijetle,alineštoćemosigurnomoratiprepustitiionimakojidolazeupolitikuposlijenas,daza-pravoshvatepuninuonogaštosedogodilouzadnjihsto-tinjakgodina.Utolikobihsedoistaograničionanekolikoimpresija s kojima se nosim proteklih mjeseci ili godina, a tičuseitemenašegdanašnjegsusreta.

Prošlo je sto godina od Prvog svjetskog rata a prošlo je,naravno,ivrlobrzogodinudanaodulaskaHrvatskeuEuropskuUniju,alikaočovjekkojiimalijevapolitičkauvjerenja - ja sam socijaldemokrat - moram spomenuti i jednuvažnuobljetnicukojasenažalostuHrvatskojnesla-vidovoljno.Mislimdasmosetimevećondauvrstiliuonepolitičkeeuropskenarodekojisuvrloranoprihvatilisoci-jaldemokracijukaopolitičkilegitimanodgovor,naravnonaprobleme koje je tadašnja Europa imala u tom jednom svom zahuktalomgospodarskom,ekonomskomitehnološkomra-stu,alineproizvodećisamobogatstvazasvenegodovodećiuneprilikuimnoge.Dakle,ovegodinebitrebaliobilježiti120godinaodformiranjaprvehrvatskesocijaldemokratske

stranke koja se tamo negdje 1894.godinezvalaHrvatskasocijaldemokratska stranka Slavonije i Baranje. Naravno, javjerujemdajošnekeobljetnicetakođermoramospome-nuti,prošlojenebašokruglihalivrlovažnih64 godine od Schumanove deklaracije koja je u mnogome utrla put u kon-ceptualizacijuonogaštoćenepunodesetljećeizatogapo-statiEuropskaekonomskazajednicaisveonoštoseposlijetogadogađaloištojevrijednoinašedanašnjeanalize.Kadagovorimo o socijalnome u današnjoj Europskoj uniji, ja sam vrloradopročitaojedanpodatakkojimnogogovoriotomezaštotrebabrinutiobogatojsocijalnojbaštiniEuropskeuni-je. Naime, Europska unija, koliko god mi tepali ovdje da je to uređenotržišteod508milijunapotrošačailigrađana,ipakpopulacijom predstavlja jedva 7% svjetskog stanovništva. Međutimitih7%stanovništva,dugogodišnjojkriziusprkos,proizvodigotovo⅓svjetskogbrutodruštvenogproizvoda,puno više od SAD-aiKine.No,podatakkojivaljazapamtitijest da se u Europi odvija 50%ukupnihsocijalnihtransferana svijetu a to je ipak baština jednog dugotrajnog odnosa izmeđuonihkojidugotrajnoproizvode,onihkojirade,onihkoji distribuiraju i onih koji troše i mislim da je jedan od po-vijesnihuspjehaEuropskeunijeupravoizgradnjatogjednogbalansakojijekarakteriziraonesamoklimatskinajpogod-nijiprostorzaživotnasvijetu,negojavjerujemdasusvioni koji su se rodili u Uniji proteklih 60-tak godina, imali najvišešanseodrođenjaprekoškolovanjadozapošljavanjaimirovinedasvojradnivijekprovedunanačindostojančovjeka.Zaštojetotako? Ima drugi podatak: Europska unija jetakođerprostorozbiljnogposlovnogdjelovanjaikonku-rencije.PoizvorimabritanskogCitya(onineštooekonomijiznaju),ovogatrenutkauEuropidjelujevišeod21 milijun različitihtvrtki.Tetvrtkeproizvode13 i pol trilijuna EURa profitagodišnje,dakleriječjeovelikombogatstvu.Takvo

16


jedno bogatstvo koje se akumuliralo generacijama, doista je učiniloEuropskuUnijunesamomjestomgdjesekvalitetnotrošinegoigdjesepunoiproizvodi.OsnaziEuropskeunijekoju podcjenjuju mnogi, govori podatak da je u ovom tre-nutku ona prvi trgovinski partner 80zemaljasvijeta.Uspo-redbe radi, SADsuprvitrgovačkipartnersvega20zemaljasvijeta. Dakle, kada govorimo o Europskoj uniji u kontekstu krizeaodnjejeglupookretatiglavu,ondamoramogovoritištomitozapravobranimo,kojutobaštinu,kojiprofilUnijeovogatrenutkaminašompolitičkomakcijomdoistaželimosačuvati,alivrlopoštenogledajućiuočiionekojisesanamaneslažu.Jasamjedanodpobornikatezedakadaserazgova-raistinanijenikadanajednojstranistolanegotrebačutiioneskojimaseneslažeš.Mislimdajetokvalitetaeuropskepolitikekojapredstavljajamstvodaćemosgeneracijamakojedolaze,europskiprojektnadograđivatinakvalitetannačin.Jerdoistabibiloštetajedantakavprostorzapustitii ne respektirati baštinu Monneta, Schumana, Adenauera i ostalih, koji su doista jednu stoljetnu plemenitu ideju europ-skogzajedništvaipakuspjelinakonDrugogsvjetskogratapretvoritiuodrživpolitičkiprojekt.Kadasenetkopita:pa

kojasutosredstvakojasunaprostonarazvalinamaeurop-skog kontinenta poslije Drugog svjetskog rata bila potrebna da se Europska unija prije svega ekonomski konsolidira? Ja dugonisamznaokolikojevrijedanMarshallovplan.Mars-hallov plan po indeksiranim cijenama i po onome što danas tajnovacznači,nijebiotežiodstotinjakmilijardiEUR-a. To jeozbiljannovacusvakompogledu,aliočitosusazreleokol-nosti da tih 100 –120 milijardi EUR-a 50-tih godina doista pomognedasejedanpolitičkiprojektkojiimatransgenera-cijskuitransstranačkusnagudobroičvrstousidriidadobroprosperirašezdesetakgodina.Naravno,danassmosuočeniisaizazovima.DobrojedasuglavneproeuropskepolitičkegrupacijeuEuropskomparlamentuiEuropskomvijećuda-nasdonijeleodlukuogospodinuJunckerukaozajedničkomkandidatuzapredsjednikaEuropskekomisije.UopćenedvojimdaćeEuropskiparlamentnatemeljudogovorakojije postignut njega i potvrditi. Ne bih volio da mandat Komi-sijeEuropskogparlamentauidućih5 godina bude “business” jertobiznačilookretanjeglaveodozbiljnihproblemakojisuzaljuljalipovjerenjevelikogbrojaeuropskihgrađanauprojektkojijejamčiodaćesvakageneracijaživjetiboljeod one prethodne. Danas to ipak nije tako. Danas se doista

Europanosisaozbiljnim,prijesvegagospodarskimproble-mimaimeđunekolikonajmarkantnijihproblemajaćuspo-menutionekojesvaistraživanjaisvestatistikestavljajunaposebnomjesto.Toje,naravno,prijesveganezaposlenostte u okviru toga perspektiva mladih ljudi, a ono što brine Europljanejestjavnidugzemaljačlanica(kolikojaznamnanjemačkom“schuld”imajednakutežinukaokrivnjaaliikaodug),tusuproblemidemografskogstarenjaionoštobrineEuropljanejednakotakojemogućnostkadjednomodu u mirovinu da bi svoje resurse trebali koristiti podjed-nakoubilokojojzemljiEuropskeunije.Javjerujemdasutorješiviproblemiimislimdasuproblemiuuspostaviodrža-vanja Europske Unije u onim okolnostima 50-tih godina bili punotežinegoovikojeistraživanjajavnogmijenjanotiraju.Međutim,zatakvoneštojepotrebnajednavrstakreativno-sti,otvorenostipremaproblemimainemojmozaboravitidasu prostor Europske unije oblikovali i otpori prema njoj. S euroskepticima,paieurofobimatrebaznatirazgovarati.PritomenemislimnaokretanjeleđanareferendumimakojisutuspomenutiočlanstvuuEuropskojuniji.Ne,mislimnaotporerazličitimprijedlozimakojisudolaziliizBruxellesaakojepojedinezemljeiligrupezemaljanisuprihvaćale.Eu-ropska unija se nije raspala i nakon svake takve javne debate projektmožebitisamočvršćiijači.

Prisamomkraju,voliobihneštorećiosamojHrvatskojinjezinomjednogodišnjemiskustvu.Mislimdasviimamopravonamiješaneosjećaje.Dobrojedasmoostvariličlan-stvo-onojetransstranačkiuspjeh,različitedruštvenesku-pinesustajaleizatogprojektaimislimdaćeonoštosmopolučiliprošlegodineostatizapisanoupovijesnimknjiga-manesamozbogsvojeformalnetežine.Međutim,dobroje,jatakoirazumijemčlanstvouEuropskojuniji-kaojednuvrstupozitivnogpritiskanadaljnjereforme.Jadoživlja-vamiovepregovoreiprvugodinutekkao(nogometnimrječnikomkazano)“prvopoluvrijeme”zaonoštotektrebanapravitiuovojzemlji.Doista,iskoristitisvepotencijalekakobismoovajputadoistauspjeli,uzinstrumentarijkojipružačlanstvo,našimljudimaosiguratiprijesvegaboljiživot.Godinudananakonulaska,građaniHrvatskegotovoimaju iste probleme kao što su ih imali i prije ulaska u Eu-ropsku uniju ali sada nismo sami. Ja sam uvjeren da nam je Europska unija, ako ništa drugo, dobra polica osiguranja u teškim vremenima. Samo je treba pametno koristiti.

Nasamomkraju,dopustitedanebudemosebični.Hr-vatskajedoistanajmlađačlanicaEuropskeunije,alinebibilodobrodadugovremenananašimistočnimgranicamaimamoprostorkojisesamotakmičiiliimaambicijupostatidijelomEuropskeunijeadatonemožepostići.Mismoovo-gatrenutkajedinstvenipojošjednojčinjenici.Nitijednazemljanegraničisčaktrizemljekojesuurazličitimstatu-simaifazamapregovoraipriključenjaEuropskojuniji.NašapozicijaidobardionašihproblemanestatćeonogadanakadasvinašisusjedibuduučlanstvuEuropskeunije.Zatakoneštotrebatćeosiguratiiadekvatnupotporunesamoubilateralnimodnosimaštosvakakotrebapozdraviti,negosudjelovatiueuropskojpoliticikojanikomenećezatvarativratakaoštonisubilazatvorenaniHrvatskoj.

HvalanapažnjiiželimPaneuropskojunijipunouspjehauraduubudućnosti.

Danas se doista Europa nosi sa ozbiljnim, prije svega gospodarskim

problemima. To je, naravno, prije svega nezaposlenost te u okviru toga perspektiva mladih ljudi, a ono što

brine Europljane jest javni dug zemalja članica, tu su problemi demografskog

starenja i ono što brine Europljane jednako tako je mogućnost kad

jednom odu u mirovinu da bi svoje resurse trebali koristiti podjednako u bilo kojoj zemlji Europske unije.

17


Davor Stier , HrvatSki zaStuPnik u euroPSkom Parlamentu

Dame i gospodo, dobra večer, lijep pozdrav svima.

NapočetkuželimčestitatiPaneuropskojunijinaorga-nizacijiovogaskupainaizborutemeoHrvatskojnakongodinudanačlanstvauEuropskojUnijiimiruuEuropistogodinanakonatentatauSarajevuipočetkuPrvogsvjet-skograta.JertonaspodsjećanapravikarakterEuropskeUnije kao mirovnoga projekta.

Alikadsuvećsvispomenulinekeobljetnice,moždadaijadodamjednu,nažalostnesretnu.Toje25. godišnjica famoznogagovoraSlobodanaMiloševićauGazimestanu.Tadajezapravosvepočelouprocesuraspadabivšedržave,a onda agresije na Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercego-vinutepotomKosovo.UtomkontekstuulazakHrvatskeuEuropskuUnijugledamkaojedandoprinosizgradnjieuropskogamirovnogprojekta.ČlanstvoHrvatskeuEu-ropskojUnijijestpočetakizgradnjejednenovearhitekturemiraistabilnosti,sviželimoiprosperiteta,napodručjujugoistočneEurope.

SamačinjenicaštojeHrvatska2011.završilapregovore,a 2013.postalapunopravnačlanicaEuropskeUnije,pota-knula je i naše susjede da idu dalje. Dakle, i Srbija je morala pokrenutiodređenestvarioduhićenjaratnihzločinacakojisusenizgodinaskrivaliuSrbiji.Slijedilesukonkretnereforme,otvaranjepregovoraipostizanjenakrajudogo-vorasPrištinomoodnosimaizmeđuSrbijeiKosova.Teškobi bilo pomisliti da se sve to moglo dogoditi, a da Hrvatska nijedovršilapregovoreipostalapunopravnačlanica.Tojebiodoista,bezdasmomičakibiloštonapravili,uBeogra-dupoticajdaseonimorajupokrenuti.SamaspoznajadajeHrvatskaušlauEuropu,adaBeogradkojijepriječetvrtstoljećabiozapravocentarovogpodručja,potaknulajeodređeneelitedamorajuneštoučiniti.

Međutim,našečlanstvouovihprvihgodinudanabilojetakođerbitnozbogtogaštosmosemizastupniciuEurop-skomparlamentuopćenito,nesamokojismodošliizRe-publike Hrvatske, nego i ovdje bih htio posebno spomenuti kolegicuDorisPack,zauzelidaseiBosnaiHercegovina,kojajevećodređenibrojgodinabilamarginaliziranaiza-boravljena, ponovno vrati na dnevni red. Potaknuli smo u tojzemljireforme.Izdvojiobihposebicereformuizbornogzakonodavstva,jerjetoključanuvjetdabisemoglodoćidonovihpolitičkihelita.TebielitemogleeuropeiziratiBosnu i Hercegovinu, naravno na temelju principa jedna-kopravnostisvihkonstitutivnihnarodaigrađanaBosneiHercegovine,alitakođerotvoritieuropskuperspektivuBosni i Hercegovini.

Mislimdajeuzovestrateškeodrednicevažnosagledatiikvalitetutogprocesa.Nijedovoljno,iakoseslažemdaprocesmoraićidalje.Naglasakmorabitistavljenupravonakvalitetitogprocesa.Svezemljemorajuproćiistinskureformuitransformaciju,načinitiprilagodbueuropskojdemokratskojipravnojtečevini.Unekimslučajevimapro-ceseuropeizacijeznačiipravukatarzukojudruštvomora

proći.Hrvatskaistotakoimavažnuulogudapotakne,dabudepoštenautompristupu,daponekadabudeičvrsta,alinaravnoskrajnjimciljemizgradnjenovearhitekturemira na jugoistoku Europe.

UpravojezbogtogavažnodasvojimprimjeromHr-vatskasadakaočlanicaučvrstitemeljnevrijednostikaoštojevladavinaprava.ZatojekolegaPlenkovićspravomspomenuonesretni“lexPerković”.IznimnojebitnodaHrvatska tu ne pogriješi, da se ne ponove grješke, da se vidikakojeHrvatskadoistaprivrženavrijednostimanakojimapočivaEuropskaUnija.Početakjeutompogledudoistabionesretantenasje,nažalost,doveodotogadasmopropustiliprilikuupolitičkomsmisluiskoristitiula-zakuEuropskuUniju.HrvatskajenakonGrčkeprvakojajesamostalnoušlauEuropskuUniju.OčiEuropebilesuuprteuHrvatskuiimalismoprilikutoiskoristitizapo-zitivanimpuls.Mislimdajetaprilikaizgubljena,baremu tom trenutku. Ali je bitno da se takve greške više ne ponove,dapačedaHrvatskapreuzmevodstvouširenjuipoticanjususjedadasesuočeistimaspektimaprošlosti.Nezbogtogaštoželimoostatizarobljeniuprošlostinegoupravozbogtoga,kaoštojeprijenekolikodananapisaoFrankfurterAlgemeineZeitung,štobalastizprošlostinebiopterećivaosadašnjostibudućnost,nebionemogu-ćioiograničioreformekojesupotrebnezaafirmacijuvladavinepravaiafirmacijupravogaprosperitetnogislobodnogtržišta.

Uz afirmacijumirana ovimprostorima i vladavinuprava,trećisegmentkojimislimdajeuovojgodinibioiznimnovažan,alideficitaran,jestpodručjegospodarstva,odnosnogospodarskereformekojenisuupunojmjeripro-vedeneilisuizostale.Nismoiskoristiličlanstvodabijačepotaknulipotreban,akohoćeteipolitičkikonsenzus.Nemislimsamomeđupolitičkimstrankamanegoidruštve-nihčimbenikapotrebnihdasetereformeprovedutedaHrvatskaizađeizfazedogovorneekonomijeusocijalnotr-žišnogospodarstvokojemožeosiguratiblagostanje.Dakle,članstvouEuropskojUnijibilajevelikašansa,onajejoštu,nismojedokrajaiskoristiliuprvihgodinudana.Međutimdobrajestvarapsolutnotoštosmopostaličlanica,štojetaprilikaidaljetu,štojebudućnostutomsmisluunašim

18


rukamadajezajednoizgradimo.Tuzadnjumisaoželiobihistaknuti.Imalismoipostigli

smozajedništvookostvaranjaHrvatskedržave.Nijebilojednostavno,alijetopočetkom90-tih godina postignuto. OstvarenojetakođerzajedništvookoulaskaHrvatskeuEuropsku Uniju i u NATO savez.Mislimdanamjeisada,kadasmočlanicaEuropskeUnije,potrebnozajedništvookoreformikojesupotrebnezagospodarskirast.Tonijejednostavnopostići.Mislimdajeiskustvosvakogakojijepokušaoraditiipodićiseiznadstranačkihrazlikatakvodaseponekadmožetesuočitismnogimpreprekama.Ali

mnogimajeprijenašegnaraštajabilopuno,punoteže.Utombihsmisluželioprisjetitiseriječikojesunapi-

sane 1966. godine, dakle u jeku hladnog rata, o odnosima izmeđutadašnjehrvatskeemigracijeitadašnjegavodstvauHrvatskoj:“Moželisepatriotizampostavitikaomonopolsamo jedne stranke ili jednoga pokreta?Ne,nemožeizatonebudimofanaticiinežurimobitisudcijednidrugima”.Temisli,upunotežimokolnostima,napisaojepukovnikIvanStier,mojdjed,ajasammuidanaszahvalannatimriječimakojesumiorijentirkakodjelovatiu21.stoljeću.

Hvala vam.

Doris Pack , PredSjednica odbora euroPSkoga Parlamenta za kulturu i naobrazbu

Dobravečersvima.Htjelasamgovoriti na kraju zatošto samželjeladaprvopo-slušate one koji kao Hrvati rade danas za Hrvatsku uEuropskome parlamentu. Ja sadaveć25 godina radim u Europskom parlamentu, a ukupno sam 38 godina bila zastupnicajersamprijetogabila zastupnica u Njemač-komparlamentu.Nisamseponovnokandidiralazatoštomislimdačovjektrebaznatikadaprestati.Nekadapresta-tispolitikom,negokadaprestatizarađivatikaopolitičar.

Vrlosampozornoslušalaštosedanasgovorilo.Kadasamjezapočela1989. godine rad u Europskom parlamen-tuteksepripremaloujedinjavanjeNjemačke.Tojezapra-vobionastavakvelikihpromjenakojesusedogađaleuEuropskojUniji.BiojetopočetakidejedaEuropskaUnijamožebitiveća.Željeznajezavjesapala,amismosmatralikakosvetezemljeizaželjeznezavjesemoguitrebajudoćiu Europsku Uniju. Bila je to velika paneuropska ideja od samihpočetakaEuropskeUnije.

TakosamzapravopočelaraditinatemamakojesetičuJugoistočneEuropevećodte1989.godine,itonezatoštosambilavelikiznalacvećzatoštojemojklubzastupnikatadaodlučiodaćujabitiudelegacijikojasebavizemljamabivšeJugoslavije.Reklasam,pačekajte,jaotomenemampojma, nemam hrvatskih ni bosanskih prijatelja, nemam albanskih, nemam srpskih prijatelja. Dakle, naivna sam, ništaneznamištosada?Trebapočetiučitiijasamučila.Imoguvamrećidajetozaistabiobrzprocesučenja.Naime,krenula sam od nule.

Tada sam prvo otišla u Beograd. Naravno, kada se ide u Jugoslaviju,išloseuBeograd.Napolaskumijerečeno,gle-dajte, Hrvatska i Slovenija samo se igraju, pobrinite se da ostanuuistojzemlji.NjemačkiveleposlanikuJugoslaviji,

kojijebiovrlopoznatuNjemačkoj,tadamijerekaoneštosličnotomu.Jasamgapitala,kadasteposljednjiputabiliu Zagrebu, Sarajevu, Skopju ili Ljubljani. Uvijek ste u Beo-gradu,aočitojedazemljanemožeostatiuoblikuukojemjesada.Trebalibisteotputovatiirazgovaratistimljudima.StogasamvrloranootišlanaKosovo,uSrbiju,teproučilakakavježivottamo,kakavježivotuHrvatskojiuSloveniji.

Mojjeprvislužbeniposjetbiosdr.OttomvonHabsbur-gomizatotoželimposebnospomenuti.BilismouSlove-nijidannakonzavršetkakratkograta.SnamajebiojedangrčkikolegaizmojegaklubazastupnikaijedankolegaizNizozemske.Udelegacijijedaklebiojedanpravoslavacijedanprotestant.Tojevrlovažnorećizbogonogaštoćujošobjasnitiusvojemuizlaganju.Dakle,bilismotamo,raz-govarali sa svim tim ljudima. Prvi puta tada sam se susrela sg.DimitrijemRupelom.Uvijekjebionaistojpoziciji,aliunekojdrugojpolitičkojstranci.Alisamsesnjimeipaksastala. On je u politici isto tako dugo kao ja, samo što sam jaoduvijekuistojstranci,aonnije.Usvakomslučaju,bilasamutomposjetuibilasamnačeluizaslanstva.No,menezapravonitkonijepoznavao,nitkoniježelionirazgovaratisamnom.SvejezanimaloštoturadiOttovonHabsburg.Moždaonponovoželiobnovitinekiaustro-ugarskisustav.Zanasjetozaistabilonevjerojatno.Onjeneprestanogo-vorione,ne,ne,nevodimjaizaslanstvo,gospođaPacknačelujeizaslanstva,jasamzastupnikuEuropskomparla-

19


mentu,radimzaPaneuropskuunijuitd.Dan nakon toga otišli smo u Hrvatsku. Kardinal Kuha-

rićnazvaojeOttavonHabsburgaipitaomoželidoćiuKatedralu na svetu Misu. On je rekao da mora pitati svoju šeficu.KadamejeupitaomožemoliićiuKatedralunasvetu Misu, odgovorila sam mu da moram pitati kolegu koji je protestant i kolegu koji je pravoslavac da vidim jesu lionispremniićisnama.Onisupristaliićiikadasmodošli u Katedralu, ona je bila puna. Morali smo naravno ući.Reklasamdr.Habsburgudaidenaprijed,ajaćudoćizanjim.Međutimonjeinzistiraodaidemozajednoitoupočasnuložu.Jasamišlazanjimicijelitajdolazakupočasnuložubiojevrloemotivan. Naime, kada su se ljudi kre-nulipričestiti,bilajetamojednastarijagospođa,pravadama,ireklajenalije-pomnjemačkomjeziku:“Vašacarskavisosti sada ste ovdje i sada mogu mir-nosklopitioči”.Itakosmomitamosje-dilisgrčkiminizozemskimkolegomibilismodubokodirnutizatoštosmoutomtrenutkurazumjelimnogovišenego prije. Naime, ta je dama mislila dajesadaOttotuidaćesestarodobavratiti.Starosedobanasrećunijevra-tilo nego se vratila demokracija i to je ono što je bitno.

Urazdoblju između1989. i vašeg pristupanja prošle godine bilo je teško i patila sam s vama. Vidjela sam koliko je pogrešaka Unija napravila, koliko je Europa napravila grešaka kada ste vi u pitanjuitomoramiskrenoreći.Jakosedobrosjećam1995. godinenakon“Oluje”.Bilasamposramljenazatoštonistedobilipomoć.Pitalasam:“Kakoihmožeteostavititakosame?”Imismosamoizvanapromatralištosečini.Dasmobili ovdje, mnogo se toga ne bi dogodilo. To je istina, na žalost,situacijajebilatakvakakvajebilaizbogtogavamjeukonačnicitrebalomnogoduženegoštobivamtrebalonaovomeputudasmocijelovrijemebiliuzvas.Moždabivam trebalo samo nekoliko mjeseci ili godina nakon ulaska vaših susjeda Slovenije.

SjećamsedasteuSaborudonijeliRezolucijuukojojsteodlučilidanikadanećeteučinitiništasličnosvojimsusjedima.Jasenadamdaćetetoobećanjeodržatiidaćetesedržatitogobećanjaiubudućnosti,jertojezaistabila sramota. Naime, dvije godine ranije bili biste postali članicomEuropskeUnijedadotoganijedošlo.Ali,takvajeljudskaprirodailjudskoponašanje.Sličnasestvardo-gađaod2005. godine u Makedoniji. Nisu svi Europejci eu-ropeizirani,tomoramoprihvatiti.Alimijejakožaovidjetitakvu situaciju.

Sada,povratkomuHrvatskumoguvamrećidamije1. srpnjaprošlegodinebiojedanodnajljepšihdanauživotu.UvijeksamsenadaladaćujošuvijekbitizastupnicauEu-ropskom parlamentu u trenutku kada Hrvatska postane članicaEuropskeUnije.Jerkaoštosamrekla,patilasamsvama,radovalasesvamaiuvijeksamsenadaladaćesetodogoditi.Nesamozbogvas,većzbogčinjenice,kaoštoje

rekaoig.Picula,akoviuđeteondaidrugidobivajuporukudaionimoguučinitiisto.

Svinekakogovoreotom“zamoru”EuropskeUnije,uNjemačkoj,uFrancuskoj,svigovoredobrosadanamjedosta.Ali,problemikojeimajunisunastalizbogproširenja.ProblemiuFrancuskoj,Njemačkojilibilogdjedrugdjenisunastalizbogproširenjainemajunikakvevezesazemljamaizvalaproširenja,većsunastalizbogtogaštonijebilore-formi.Jauvijekgovorimkakotrebamobitisretnizbogpro-širenjajergakoristimonanajboljimogućinačin.Mislimdastetodobroopisalizatoštojevašečlanstvodalonadu

i priliku i drugima, Srbima i ostalima. Aštose tičeBosne iHercegovine,

onajepričazasebe.TamopolitičarineželeućiuEuropskuUnijuzatoštoćestradatinjihoviosobniinteresi,iz-gubitćeprilikudazarađujunovac,toje stvarni problem Bosne i Hercegovi-ne.JasamdosadabilaizvjestiteljicazaBosnu i Hercegovinu i mislim da ako setamonemogupromijenitipolitičariizgubitćesejakopunovremenainažalostnarodćezbogtogapatiti.

VratimosesadauHrvatsku.UlazakuEuropskuUnijunijerajnazemljiimislim da su Hrvati to shvatili. Morate provestireforme,apeliramnaHrvateda se više potrude i da poboljšaju svoj sustavpravosuđa.Gotovosvakogmje-

secadobivampritužbeljudikojipatezbogpravosudnogsustavauHrvatskoj.Zbogneriješenihvlasničkihpitanja,zemljišnihparcela,stanova.Jasnomijedasutoproblemikojisunaslijeđeprošlihvremena,alitasuvremenaprošlai potrebno je problem riješiti. Mislim da Hrvatska treba višeiskoristitiovajeuropskikontekst.Mislimtakođerdatrebate mnogo više iskoristiti novac koji je namijenjen Hr-vatskoj.Toznačidatrebateboljuadministraciju.Obučava-lo ih se ali još uvijek ne koriste sve svoje kapacitete kako bi dobili novac na koji imaju pravo i ne koriste ga još uvijek u pravomesmjeru.Apeliramdasetuučiniviše.

Međutim,postojijošjednastvarkojuovdjenijenitkospo-menuo,jabihježeljelaistaknuti,atojeobrazovanje.Može-mogovoritiorješavanjuproblemanezaposlenosti,aliakoljudinisuobrazovanimožetezaboravitinarješavanjetogproblema.Nanekinačinmorateuspostavitidvojnisustavobrazovanja.Štoznači,moratemladimadatimogućnostdastječuipraktičnazvanjaunekompoduzeću,unekojkom-paniji.UNjemačkojjetoobvezno,kadadođetedosvoje10. ili 11. godine školovanja morate provesti neko vrijeme u nekomuredu,unekompoduzeću,upogonudaosjetiteka-kavokusimastvaranživot.Dakle,sjednestranetrebamoteoriju, a s druge strane praksu. Postoji Erasmus plus, postoji program Comenius,svesutoprilikedamladiizađu,dasemnogovišepovežusasvijetom,dasenastavnicipovežusasvijetom, da sklope partnerstvo. Molim vas, iskoristite sve temogućnostikojenudiErasmusplus,jertojeneštoštojenamijenjenobudućnostivašedjece,aakotoiskoristitelakšećeteseboritisaproblemimapoputnezaposlenosti.

Što se tiče BiH, ona je priča za sebe. Tamo političari ne žele ući u Europsku Uniju zato što će stradati njihovi osobni interesi, izgubit će priliku da zarađuju novac,

to je stvarni problem BiH. Ja sam do sada bila

izvjestiteljica za BiH i mislim da ako se tamo ne mogu promijeniti

političari izgubit će se jako puno vremena i na žalost narod će zbog toga patiti.

20


UvjerenasamdaHrvatskanećenapravitiistugreškukakvujenpr.napravilaSlovenija.JučersambilauSlo-venijiičulakakoonipokušavajuzabranitiobveznouče-njedrugogastranogjezika,prepuštajutokaoneštoštobibilofakultativno.AkostetakomalazemljakaoSlovenijaiokružujuvasčetirisusjeda,trebalibistegovoritibaremdvastranajezika.BilasamuSlovenijizatoštoželimpo-moćinastavnicimadauvjeresvojuVladudashvatiočemuseradiinadamsedaćeteiviikolegeizEuropskogapar-lamentakojidolazeizHrvatskeuspjetipomoćimiutomnastojanjuzatoštomislimdatakvaodlukadefinitivnonijemudra.Zatovasponovomolim,pazitedaboljeiskoristitesve instrumente koji vam stoje na raspolaganju.

VratimosejošjednomuloziHrvatskekaočlanice.Želje-labihčestitativašimzastupnicimauEuropskomparlamen-tu,nezatoštosuovdjesnama.MojjeprijateljgospodinPiculasocijaldemokrat,aligospodaStier,Plenković,Šuica,MaletićisviostalizaistanapornoradeizaistasupunizanosazatuEuropskuUnijuizaonoštoonanudi.Dalisumogućnostmladimljudima,akosenevaram60 mladih dobilo je priliku obaviti praksu kod njih u uredu. To je sjajno,nikadatonitkonijeshvatiotakoozbiljnokaosvivi i mnogo ste govorili u Parlamentu. Koristili ste priliku jednominutnoga govora, mislim sveukupno gotovo više od dvasataštojerijetkostzatoštogovoritrajuobičnominutu,dvije.Imazastupnikakojiucijelojsvojojkarijerinisugovo-rili više od dva sata, ali vi ste bili vrlo aktivni. Na primjer, prof.Vuljanićradiojesamnomnaalbanskompitanju.Onnijemojepolitičkeorijentacije,nijenitisocijaldemokrat,alijezaistabiovrlosusretljiviželiosurađivatisamnom.

Rad u Europskom parlamentu ne temelji se toliko na aktivnostirazličitihpolitičkihstranaka.Midolazimoizrazličitihpolitičkihstranakaiklubovazastupnika,alise

nastojimosevoditikonsenzusom,jerbeznjeganemani-kakvihrezultata.Nepostojimogućnostosvajanjaglasovavećinebašsvakiputa,aakosaministeuvjereniuneštoondanemožeteuvjeritinitidruge.Jasamnaprimjerjakodobraprijateljicasg.Piculom,imamomnogozajedničkihinteresa,asostalimanaravnozatoštodolazeizistepoli-tičkeobiteljikaoja.Tojezaistasjajanposao.

Bila sam 13 godina zastupnica uNjemačkomparla-mentu, našem Saboru. Drago mi je što više nisam tamo, jer tamo morate ili dati podršku Vladi ili biti protiv. Mi u Europskom parlamentu nemamo Vladu, mi smo tamo zajednodabismoradilinabudućnostiEuropeizabuduć-nostEurope.Tojeonoštomečinisretnomizbogtogamoramrećidamije,sjednestrane,maložaoštoodlazimizEuropskogparlamenta.Alisdrugestrane,premdasadaprekidamsvojukarijeru,nećuizgubitikontaktsazemlja-ma koje sam spomenula, pogotovu ne s Hrvatskom. To je mojemjestozaodmorisvakiputakadadođemuHrvatskumojimeunucipitajukamoidem,ajaimkažemdaidemuHrvatsku.Njihovjeodgovor:“Opetidešnapraznike!”Dakle,onimislekakojesvakimojodlazakuHrvatskuod-lazaknapraznike.

Svevasnosimusrcu!DrugiveleposlanikHrvatskeuEu-ropskojUniji,gospodinJašić,biojesjajansuradnik.Višesamseputasnjimsastala,nakontogaotišaojeuNjemačkupa u Austriju. Ali je bio jedan od najboljih veleposlanika kojesamupoznalaiželimmuzahvalitinatomuštojebiotako dobar suradnik.

Hvalaivama,gospodinepredsjedničeTerrenoire.HvalasvimvašimprijateljimaizFrancuskeiizdrugihzemalja.Uživajteuovojvečeri.Želimvamiugodnosutrašnjepri-jepodne.Vjerojatnoćeteićinekamonaizlet,Hrvatskajelijepa kamo god da krenuli.

I I . D A N

Alain Terrenoire , PredSjednik međunarodne Peu

Danasobilježavamostogodišnjicutragičnogatentatau Sarajevu 1914.godine.Tatragedijadovelajedonizadogađajaiužasačijenekeposljediceidanasosjećamo.UzzahvalunašimpaneuropskimprijateljimaizHrvatskeiBosneiHercegovine,želiobihdauovomtrenutkusvirazmislimootomstrašnomatentatuuSarajevu,kojijeugroziocarskuikraljevskuobiteljHabsburg,alijeimaozaposljediceiPrviiDrugisvjetskirat,ihladnirat,iratubivšojJugoslaviji.Uglobalizacijikojasejenametnula,Europska je unija potrebnija nego ikada. Pristup Hrvatske EuropskojunijidobitakjezaEuropu.TrebamuslijeditipristupanjesvihzemaljajugoistočneEuroperedom.TimepotvrđujemodapaneuropskiprojektRichardavonCou-denhove-KalergiiOttavonHabsburgmorabiticiljkojićenastojatipostićisviEuropljani.TojeEuropskaunijakojojbi sredstva koja su im njeni narodi spremni odobriti tre-balaomogućitidasesuočisizazovima21.stoljeća.Europa

morapostatistuppolitičkestabilnostiiobnovitinaporeokogospodarskogaoporavkaiinovacija.NacionalističkiiksenofobniporivikojisuseočitovalinaizborimazaEu-ropskiparlamentpredstavljajuozbiljnuopasnostzanašusocijalnuipolitičkukoheziju.Oninejačaju,negoslabeEuropskuunijuizemlječlaniceutrenutkukadabismomorali,naprotiv,snažnijepokazatisolidarnostiodluč-nostdaočuvamosvojevrjednote,nezavisnostislobodu.Došao je trenutakdakonačnoostvarimoorganizacijunašepolitičkeunijeizajedničkesigurnosti.Toštosedo-gađauUkrajini,nakonintervencijeuGruziji,irizikdasedestabiliziracjelovitostMoldavije,moralibinasuvjeritidaEuropskaunijatrebadorastizadatkudaosigurasvojuobranu.SukobikojiserazvijajuuzemljamajužnoodSre-dozemnogamora,napredovanjeradikalnogaislamizmaiporastnekontroliraneimigracijezahtijevajupolitičkiodgovorEuropskeunije.Unastavkunašegavizionarsko-gaidobrovoljnogaangažmana,dužnostjePaneuropljanadaosvjetljujuputpremaEuropikaosilimira,nezavisnoj,suverenoj i solidarnoj.

Hvala.

21


Marko Trogrlić , PredSjednik SPlitSkoga ogranka HrvatSke Peu

IDEJADRUŠTVAISOCIJALNEPRAVEDNOSTIUPOLITIČKOJMISLIBRAĆEANTUNAISTJEPANARADIĆ

Na pragu 20.stoljećahrvatskipolitičkiživotobogati-lajenovapolitičkastvarnost.Onaćekaotakva,svojomnovošću,obilježitihrvatskupolitičkupovijestukratkomrazdobljudoslomaPodunavskeMonarhije,aliiosobitimeđuratnomrazdobljuukojemućepostatipolitičkimpokretomkojićepokrenutihrvatskeseljačkemasete,ubitnomu, artikulirati interese hrvatskog naroda, tako teš-kougroženeodbeogradskogkarađorđevićeskogrežimainjegovihekspozitura.NositeljiioblikovateljitogapokretabilisubraćaAntuniStjepanRadić.OnićeoblikovatinesamomisaonovestrankekojućeosnivatiHrvatepučkeseljačkestranke,negoidoprinijeučvršćenjunacionalnemislikodširokihhrvatskihpučkihslojeva,te,istovremeno,blagotvornodoprinijetirazvojunjegovesocijalnesvijesti,napose kod seljaštva.

RođeniuskromnojseljačkojobiteljiuTrebarjevuDe-snomnedalekoSiska,braćaRadićškolovalisuse,uzteškenapore,iunatočgolemojoskudici.Antunjestekaodiplo-mu(tadadoktorat)izhrvatskeiklasičnefilologije(Za-greb1893.)aStjepannaposljetkuizpolitičkihznanosti.Antun se posvetio urednikovanju Akademijina Zbornika za narodni život i običaje južnih Slavena(1897.- 1902.), Stjepan ejepakživioodpublicističkograda.UZagrebujeimaoknjižaru,od1911.,unjojsuradilenjegovaženaMarijaDvorakova,rodomČehinjaikćerke.

Pokretanjem lista Dom kojemu je u podnaslovu staja-lodajenamijenjenhrvatskomseljakuzarazgovorinauk(1900.-1904.),učinjenjegolemikorakkapolitičkojmo-bilizaciji,prosvjećivanju,nacionalnomisocijalnomhr-vatskogseljaka.Unatočgolemompostotkunepismenosti,hrvatskiseljaksepribližavaoprosvjetiteljskomštivuko-jimgasepoučavalouonomuštojenjemubiloodživotnevažnosti;približavalogaseknjizi:kalendarima,prigodnim

izdanjima,naposeonimaHrvatskogknjiževnogdruštvasv.Jeronima.Usvimanjima,uz“općečovječanske”ikršćan-skimduhomprožeteteme,nisunedostajaleioneposve-ćenegospodarskimisocijalnimpitanjima,teonekojesupromicalepolitičko-nacionalnapitanja,jačalanacionalnusvijet i nacionalno-domoljubni duh.

Osnivanje Hrvatske pučke seljačke stranke

NakoniskustavasbrutalnimrežimombanaKhuenaHe-dervaryjakojijeHrvatskomvladao20godina,teupoznavšipolitičkastrujanjaimetodeuČeškoj,ukojujedospjeona-konpolitičkogprogonakojisedogodionakonspaljivanjamađarskezastavegodine1903.braćaRadićosnivaju,22. prosinca 1904.novuHrvatskupučkuseljačkustranku.Onaunosinovinuupolitičkihrvatskiživot,onagajitaktikutzv.kapilarnogradanaterenu,poselima,međuseljaštvom,onapokrećemase,onadonosinovipolitičkiisocijalnirječ-nikblizakhrvatskomseljaku,onamupredočavapolitičkapitanjaitemezakojejeonživotnozainteresiran.Njezinoprvo glasilo je Hrvatski narod,azatimobnovljeniDom. I jednoidrugopravepolitičkenovinekojeustrajnopratenesamoradvodstvaStranenegoisvihnjezinihorganizamapoterenu…Narezultatenijetrebalodugočekati:iakonasaborskimizborima1906. godine, nisu osvojili niti jedan mandat,jejetadanaizborimamogloglasovatitek2 % pu-čanstva,počemujeHrvatskaimamanajnižiizbornipragu Europi, ipak, nakon njegova proširenja na 6 % stanovniš-tvaHrvatskapučkaseljačkastrankadobilaje1910. devet zastupnikauHrvatskomsaboru.Odtadasvedo1918., go-dina,ainakonnjeonanesilazishrvatskepolitičkescene.

Ideološka misao braće Radić

IdeološkamisaobraćeRadićcrpiojesvojeizvorišneosnovenamislimaeuropskihmislitelja-njemačkih,fran-cuskihičeških:Sorela,Auerbacha,Spencera,TomasaG.Masaryka,Hlavačeka,Riegeraidrugih...Onsenaosobitnačinposvetiopromišljanjutemaagraraiagrarnogpita-nja,sjednestrane,učemujeAntunimaoprevažnuulogu,tepolitičko-nacionalnimpitanjima,učemujebratmustjepanOdlučujućedjelovao:Antunjebiodubokimislitelj,Stjepan neumorni agitator na terenu…

Glavna uporišta te ideologije mogu se sabrati u sljede-ćimtemama:Seljaštvo,Kršćanstvo,Demokracija,SocijalniprogramteAustroslavizam.

1.) SeljaštvoSeljaštvojebraćiRadićbiotemeljiosnovicapolitičkog

ijavnogdjelovanja.Useljakuiseljačkomsvijetugledalisuautentičnemoralnekvalitetekojesukadreobogatitiiizgraditidruštvoipravednostiiblagostanja.Društvokojećeračunatisaseljakom,anegamarginalizirati,kojećeseobogaćivatinjegovimradom,anegaiskorištavati.Pre-dani rad koji je odlikovao seljaka bio je, samtrali su kadar, anulirati njegove slabosti i nedostatke.

2.) Kršćanstvo Vjera u Boga i seljačka slogabilojemotoRadićeveStranke.

Upravojetosretnoprožimanjekršćanskogsvjetonazora

22


ivrlinaseljačkogsvijetaodigralogolemuuloguubrzomprodiranjuoveStrankemeđuseljaštvoinaselotenjiho-vomprihvaćanjuseljačkeideologije

3.) DemokracijaBraćaRadićsubilitumačistvarnostiismislademokra-

cije.Stjepanjunanazivao“kršćanskominacionalnom”.Snjomjepovezivaoidejusocijalnepravednostizvodećijuizkršćanskogsvjetonazora,izčegajeizvodioiskladživljenjaisuživotakakomeđupojedincima,takoimeđuzajednica-ma,takoimeđunarodima.Radićnijenijekaozaslugegra-đanskojpolitici19.stoljeća,notežiojekatzv.“seljačkojdemokraciji”kojaćeotklonitiodzadržavanjapolugavlastiurukamamanjine,teihpodvrćiraspodjelisonimakojihjeunaroduvećinavećinaazapravosuutakvomsusta-vu – obespravljeni. Tako se, u takvoj demokraciji, jedino i stvarnomožepostićiželjenaravnotežainteresarazličitihi suprotstavljenih društvenih grupa te riješiti sukobe unu-tardržavealiiizmeđurazličitihnaroda.

4.) Socijalni programSocijalnezamislibraćeRadićinjihoveStrankevodilesu

konkretizacijigospodarsko-socijalnogprograma.Atakavjeišaoukoraksnacionalnimipolitičkimpitanjima,štojebilajenajvećanovostideološkogsustavabraćeRadić.Zalagalisusezaprilagodbugospodarskepolitikepotrebanajmnogobrojnijegdijelanaroda,tj.seljaštvu.Natajnačinbisedoprinijelonjegovomsocijalnomuzdizanju,štobi,ukonačnicipostaloijamcemsigurnebudućnostiisigurnostitebranomodrevolucionarnihilinasilnihpokušajauređi-vanjaproblemaunutardruštvazakojimamoguposegnutiširoki slojevi.

5.) AustroslavizamBraćaRadićsubiliuvjerenjadaserješenjesvihhrvat-

skihpolitičkihproblemamožeriješitiunutarreformiraneMonarhijeukojojjetrebalorazvijatisuradnjumeđunje-zinimslavenskimnarodima.RješenjaproblemaiHrvatai ostalih Slavena unutra Habsburške monarhije, vidio je StjepanRadićupravounjoj,alifederiranoj,odn.konfede-rirane.Hrvatskatu,unutarMonarhije,naglašavojeRadić,trebatražitisvojemjestoiizgrađivatisvojputirješenjesvojih pitanja.

Zaključna misao:

KolikosumisliAntunaiStjepanaRadićabileopravdanepokazalisuidogađajiiprijelomnazbivanja1918. godine odn. hrvatsko nepovoljno ujedinjenje u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca. A koliko je u tom Kraljevstvu pod di-nastijomKarađorđevića,kasnijeprozvanimJugoslavijom,bilonemogućerealiziratinjegoveidejenacionalneisoci-jalnepravde,demokratičnostiiijednakopravnostipokazu-jeinjegovanasilnasmrttjueuropskojpolitičkojpovijestirijetkoviđenatentatubeogradskojSkupštinikojegaje20. lipnja 1928.izveosrpskiradikalPunišaRačić.

Literatura:

Tihomir Cipek, Ideja hrvatske države u političkoj misli Stjepan Radića, Zagreb, 2001.;

TihomirCipek-StjepanMatković,Programatski dokumenti hrvatskih političkih stranaka i skupina 1842 . –1914 .; Zagreb, 2006.;

MirkoValentić-LovorkaČoarlić(ured.),Povijest Hrvata, sv. 2.(odkraja15.stoljećadokrajaPrvogasvjetskograta), Zagreb, 2005.;

Nevenka Nekić , doPredSjednica HrvatSke Peu

Sloboda počinje istinom.Zaboravljeni su dani laži ikompromisa s diktatorskim režimimakojisusrećomne-staliizeuropskogaprostora,alineizmentalitetaljudiuzemljamagdjejeposljednjitakav komunistički terorzamro devedesetih godina.Ponegdje se još nije srušio

“berlinskizid”pasedijelimonazemljezapadnedemokra-cije i one koje su donedavno bilepodvlašćukomunizma.

Osobnistrahovinaslijeđeniizrežimateroranastavilisuseiunovojzajednicieuropskihnaroda,iskazujućinesigurnostuegzistencijalnubudućnost,kaoispoznajuda se mnogi segmenti vlasti sastoje od bivših prijetvor-noprerušenihkomunistaislužbenikatajnihslužbi.Na-

žalostnisusvinarodiizbivšegakomunističkogalageraušlinamirannačinuEU. Najstrašnije su prošli Hrva-ti,aliprijenjihiRumunji.Ratneranejošnisuzaraslezahvaljujućiimoralnojpropastikojaseodražavakrozsuvremenibezdušniinesocijalnizakonodavnisistemu

23


timzemljama.Ograničitćusenadva-triproblemakojasemogupod-

vestiuzadanutemukonferencije.JedanjesveočitijenarastanjeklasnihrazlikauHrvatskoj,gdjeuzgolemipostotak nezaposlenih imamo i sve veće udaljavanjesiromašnih od enormno bogatih pojedinaca i skupina. U bogatim etabliranim grupacijama prednjače raznitzv.”tajkuni”, tj. novostvoreni poslovni magnati, paondamenadžeri,čijemjesečnedohotketeškodamožemoopravdati.Takosepojedininalazesmjesečnimdohodci-ma od 200 000paivišekunananemogućeshvatljivimpozicijama,doksuprimanjasveučilišnihprofesorajed-vadosegladesetaktisućakuna.Mirovineintelektualaca,primjericeprofesora,iznoseponekadoko3000 kuna. Taj raspon primanja onih bogatih i sve siromašnijih se pove-ćava,avlastprikazujenjihovuneminovnostkaoposlje-dicuzakonodavnenaredbeizBruxellesa.Medijinedajutočnuslikuzakonodavstvautomsegmentu.

DepresijazahvaćamnogeslojevestanovnikauHrvat-skojionaseiskazujeiučinjenicislabogizlaskanaizborezaEP.

Gotovo nedodirljive banke imaju u tim procesima pau-perizacijestanovništvagotovoglavnuulogu,aliistotakoi suludo nadmetanje samoga stanovništva siromašnijega Istoka s bogatijim Zapadom: nije normalno da mi u Hr-vatskoj imamo jedan od najbogatijih automobilskih par-kovauEuropi,kaoinajbrojnijifondmobilnihuređajakojestanovništvonemilicekoristi.Pojavazaduženostineodnosisesamonaonekojinemajuzaotplatustam-benogaprostora,negoinarasipnikeupravoiznavede-nihprimjera.Tubidržavatrebalabitioštarkorektivnifaktorsamimzakonimakojibioporezivaliluksuz,(klasaautomobila,jahteiznadodređeneveličine,mnoštvone-kretninaitomeslično),kaoirepresivniporeznisistemna enormno velika primanja.

Uzteproblemevaljaspomenutiikorupcijukaonasljeđeizprijašnjegasistema,aliisuvremenupojavuugotovosvimzemljamastarijihdemokracijanaZapadu.Restrik-tivnizakoniprovodeseuHrvatskojovisnoovlastima,štojeznaknezrelostidemokracije.

Unutarovihproblemaističesesvevećaulogadržav-nih medija kojima upravljaju vlasti i selektivno dopuštaju pristupopozicijskimstrankamailipojedincimadaiznosesvoja stajališta i nude rješenja. Tu opet stradava istina i sloboda,takodasejedvamogunaćidvailitrilistaiistotolikoelektroničkihmedijalokalnogakarakterakojiotva-rajusvojavrataopoziciji.

Postalo je gotovo smiješno da netko spominje pravdu, čestitost,savjest.Ispitivanjejavnogamnijenjazamijenilojesavjest.OnajeostalauokriljuCrkve,čestonapadnuteodtzv.građanskihudrugaitoonihkojesesvrstavajugotovoredovitouzvlastidobivajupristojnedotacije.Dakle,moraljeostaobezonevažnesuštinskesadržine–odgovornosti.

Pojamodgovornostiimpliciranupolitičkestrukturekaodajepretvorenuapstraktnuformuluuobličenutijekomizbornihkampanja.Gotovonitkouovakvompolitičkomsistemustranačkogabiranjapredstavnikazaparlamentneočekujeizvršenjeobećanjapaseiizlaznostnaizborimabitnoisigurnosmanjujeizgodineugodinu.Premapozna-

tojdontovojmetodimnogoglasovaodlazinaposvedruguadresukojubiračinisuželjeli.Stogasepojavioprijedlogkojitrebapodržati:glasovalobisezaimeiprezimekon-kretnogačovjeka,anezastranku.

Svojevremenojenašdugogodišnjimeđunarodnipred-sjednik Otto von Habsburg predlagao da se kod glasova-njauzmekriterijpobrojudjece.Tobiznačilodaobiteljima toliko glasova koliko ima djece. Obitelj primjerice s četvorodjeceimalabišestglasova.Dakako,radiseoma-loljetnojdjeci.Toseudoglednovrijemečinisveiluzornijejermnogizakoniotežavajuopstanakobiteljikaoosnov-ne jedinice ljudskogadruštva.Osim toganeke zemljeEU smatraju obitelji u dosadašnjem smislu promašenim

“projektom”dovodećiupitanjeopstojnostčovječanstva.Atribucijeobiteljikaooca,majkeidjecerođeneubrakukaodapropadaju,abilesutemeljnikamenkojijeodržaoljudskirodtisućljećima.

Mir i socijalna pravda nisu ostvareni u sklopu EU, bar

neuHrvatskoj.Nametnutinepravednizakoniusferifi-nancijalnihodnosa,neodgovornoststanovnikaiulazakudužničkeodnose,kaoinizdrugihfaktora,dovelisudonezaposlenostiiosiromašenja.NijenikakvautjehaštoseprosvjediištrajkoviodržavajuugotovosvimzemljamaEU pa i u onima koje su nekada slovile kao relativno sta-bilnezajednice.

Demokracijaznačiznatislušati.Znatiobjasniti.Čestočinovniciizražavajuuimevlastimišljenjapomodnimje-zikomukojemsvevišemjestaimajuanglosaksonskena-metnice,atimesepovećavaudaljenostvlastiodpodanika.Štonpr.zanekogobičnoggrađaninaznačidiferenciranainflacija? Ili autsorsing? Spin?Čestoonajslojprenositeljaporukaumedijimanisamneznakakoprevestiiobjasnitiuvezenepojmove,truježargonombirokratasvakodnevnukomunikacijuinanekinačiniskazujeprezirpremaobič-nom puku.

Državainjeniorganimorajubitiosjetljiviipremana-jugroženijima,poštovatinesamopravanegoipravduisamotakomogusepostićiciljevimiraisocijalnesta-bilnosti.Nerealnojeočekivatineprekidnirastbiločega,paiapsolutnogaiponegdjevećsuludogpotrošačkoganačinaživota.

Postalo je gotovo smiješno da netko spominje pravdu, čestitost,

savjest. Ispitivanje javnoga mnijenja zamijenilo je savjest. Ona je ostala u okrilju Crkve, često napadnute

od tzv. građanskih udruga i to onih koje se svrstavaju gotovo redovito

uz vlast i dobivaju pristojne dotacije. Dakle, moral je ostao bez one važne suštinske sadržine – odgovornosti.

Pojam odgovornosti impliciran u političke strukture kao da je

pretvoren u apstraktnu formulu uobličenu tijekom izbornih kampanja.

24


Rainhard Klouček , glavni tajnik auStrijSke Peu

Dobro jutro dragi prijatelji, dragi paneuropski prijatelji.

“HrvatskauEuropskojUnijigodinuposlije–mirisoci-jalnapravdauEuropistoljećeposlije”nazivjeoveKonfe-rencijeukojojsudjelujemo.Trebarećikakojeovagodinaigodinaobilježavanjaobljetnica.Prisjećamosedogađajakojisuimaliodređeniutjecajioblikovalisupolitičkekraj-obrazeEurope.

Kada pogledamo što se dogodilo prošle godine, valja istaknuti kako je Hrvatska ušla u Europsku Uniju. To nije biovažankoraksamozaHrvatskuvećistotakoizazemljeEuropskeUnije.HrvatskajeprošlatežakputitrebamosesuočitisčinjenicomkakosuljudiuEuropskojUniji,prijesvegaonikojitvorepolitičkiestablišment,umorniodpro-širenja kao i ideje europskoga ujedinjenja.

Govorimooekonomskojkriziikrizieura,aliseustvar-nostisuočavamosdubokompolitičkomkrizom.Konceptsocijalnedržavenanekinačinjeprevladaoionobilježa-vadjelovanjeipromišljanjepolitičkeklase.Nisusloboda,inicijativaipoduzetništvoodgovornostzasamogasebetevladavinapravatemeljnevrijednostitesocijalnedržave,većseradiokonceptutotalnedržavekojinamjedobropoznatizknjigeCoudenhoveKalergija.Tajkonceptsadavlada Europom.

Htiobihspomenutiinekedrugegodinečijejeobljetniceobilježavamoovegodine.Dakle,ovegodineistotakoobi-lježavamoi1200. obljetnicu smrti Karla Velikoga. Prem-daneznamopunootomvremenu,orazvojuEuropeutovrijeme,odonogštoznamotonasmoranatjeratidarazmišljamoodugoročnimpromjenamakojesedogađajuuEuropi.NesmijemozaboravitikakojepolitikaKarlaVe-likogaimalavelikutjecajnadaljnjirazvojEurope.Njegovavladavinazakona,njegovocarstvoobuhvaćaloješestze-malja koje su pokrenule osnivanje Europe nakon Drugoga svjetskog rata. Zapravo je sve krenulo od tamo. Na engle-skomjezikupostojiizrekaozemljopisnojzadanostiitojeneštoštomožemovidjetiupovijestikadabacimopogledunatrag, a to je da je postojao poseban dio Europe od kuda sukrenulerazličiteidejekojesuodredilenaškontinent.Karlo Veliki i njegova politika oslobodili su Rim. Oslobodili supapuodbizantskogautjecaja.Odtogvremenanadaljemožemovidjetirazvojeuropskogaidentitetakojiidaljepostoji,baremupolitičkompromišljanjuPaneurope.

Prije 200 godina, u rujnu 1814.godine,počeojeBeč-ki kongres. On je doveo do restrukturiranja Europskoga kontinenta nakon Napoleonskih ratova. Postoji jedna vrlo važnastvarkojebisetrebaliprisjetitikadagovorimoomiruuEuropi,atoječinjenicadanakonsukoba,nakonNapoleonskihratova,onoštojeodBečkogkongresaučini-lo uspješan projekt jest to da su svi sudionici Napoleonskih ratovasjedilizaistimstolom,bezobziratkojepobijedioatkoizgubioutomratu.OkupilisusekakobirazgovaraliobudućnostiEuropskogakontinentaiimalisusviistapravaiisteobvezevezanouzbudućnostEuropskogakontinenta.

Činjenicadajetoutjecalonakontinenttakodugoročnosamojeznakkakobisebilokakvavrstarazgovoraipre-govorazaponovnostvaranjeeuropskogaprostoratrebalaorganiziratinatakavnačin.

Kaoštosmovidjeli,političaridanasneslušaju,aisto-vremenosetajsustavdanasnazivademokracija.Naravno,28.lipnjaposebanjedanjerdanasobilježavamotočno100 godina otkako su Nadvojvoda Franjo Ferdinand i njegova supruga ubijeni u Sarajevu. Ta dva pucnja pokrenula su događajekojisuuništilistarieuropskiporedak.Premamo-jemmišljenju,nemogućejeutvrditikojajetoosobailikojazemljakrivazapočetakrata.NadvojvodaKarlospomenuoje to u nekoliko intervjua, da nije bilo atentata u Sarajevu neštobidrugobilo,moždamjeseciličetirimjesecakasnije,moždanenaBalkanunegonarusko-njemačkojgraniciito bi dovelo do vojnog sukoba. Tragedija je što nitko nije naslućivaoposljedicetoga.Vojnaintervencijabilajediopolitičkogpromišljanjakaoštojetoidaljeslučaj.SvisuvjerovalikakoseradiolokalnomsukobukojićetrajatinajdužedoBožića.Alimožemookrivitijedanpolitičkife-nomenzatajvelikirat,atojenacionalizam.KadaslušamodanašnjepolitičkegovoreširomEuropeidaljemožemočutitajglasnacionalizmaikaoštosamvećrekaoEuropajeukrizi.

Prije 25godina,ukolovozu1989. godine, Paneuropska unija pisala je povijest. Paneuropski piknik bio je miljo-kaznakrajuSovjetskevladavinenadpolovicomEurope.Otvorioješirokovrata,omogućujućiprovođenjeprocesaeuropskoga ujedinjenja kao paneuropskog procesa. To je bila pobjeda slobode, jasna poruka tog piknika bila je da želimoEuropuslobode,Europutotalnogačovjeka,aneEuroputotalnedržave.MoramosesjetititeidejeEurope,budućidajeonaugrožena.25 godina kasnije moramo po-novoudahnutiživottojporucispiknika.Datćuvamzatosamodvaprimjera.USovjetskomSavezubilojenormalnodadržavaprisluškujevašetelefonskerazgovoreičitavašapisma,danaszadržavanjepodatakapredstavljazakonskuosnovuEuropskojUnijizadržavu“velikogabrata”.Prije25 godina kada ste morali dati otisak prsta, bilo je jasno dastekriminalac.Danasnemožetedobitiputovnicuakonedateotisakprstadržavi.

25


Dragiprijatelji,velikomijezadovoljstvoštosamdanasovdjeudruštvutolikih“kriminalaca”.Pitajtesvojeprija-teljeizBosneiHercegovine,KosovaiMakedonije,kakveinformacijemorajudatiKonzulatudabidobilivizuzaSchengen.Nezaboravite,tejeinformacijeEuropskaUni-javećprikupilaovamakaograđanimaŠengenskezone.Usporedite svoje privatno poslovanje s bankama prije 25 godinairazmisliteopitanjimakojasuvampostavljali1989.godineisada.Moždabankenisudovoljnovelikedabipropale,alisutolikovažnezadržavudakontrolirajusvenovčanetransakcije.

Socijalnapravda,štojenaslovoveKonferencije,danasjeizlikazasvedržavneintervencije,zanajvećeoporezi-vanjeupovijestitezaekstremnupreraspodjeludobara.Godine 1914.najvišastopaporezanadohodakbilajeko-lika? Tko misli da je bila više od 10%? Pa vi ste pravi ko-munist.Iznosilaje6%,akostetražili10%značidastebilikomunist. Nije postojao PDV.Većinaporezakojedanaspoznajemonisupostojali.Kaoštomožemovidjetiupro-teklih 100godinadošlojedosvevećeivećepreraspodjeleisvinašipolitičarikojisezalažuzasocijalnupravdusadanamkažudasubogatijiisvebogatiji,adasiromašnisve

višesiromaše.Aštožele?Nepitajusejelitajsocijalističkimodelpreraspodjelemoždarazlogzatajfenomen.

Jedinitkoprofitiraiztogsustavajestdržava,političkaibirokratskanomenklatura,aoniželeštovišetepreraspo-djele.SljedećijepredsjednikEuropskekomisijesocijalist,sadašnji predsjednik Europskoga parlamenta, koji je tako-đersocijalist,oniželeostvarititajkonceptmanjihplaća.Posljedicaćebitijošmanjeradnihmjesta,anevišetakodastvarajunovu“klijentelu”zasvojeidejeosvojimnovimprogramimanovihpreraspodjela.Tonemanikakvevezesasocijalnompravdomvećskonceptomtotalnedržave.

Socijalna pravda vratila bi odgovornost ljudima, ljudi živeuobiteljimailinanekidruginačin,morajumoćiži-vjeti od vlastitog dohotka. Socijalna pravda smanjila bi poreznoopterećenje.Našeosobnodostojanstvozahtijevadokidanjesocijalnedržave.Nijedržavnabirokracijaod-govornazamene,većjasam.Socijalnapravdadovelabidopokretanjavelikogprogramaderegulacije.BitćeteškovratitiEuropunjezinojstvarnojidejislobode,alitojeidejazakojusevrijednoboriti.

Hvala lijepa.

Vanja Gavran , PredSjednik PaneuroPSke unije boSne i Hercegovine

Poštovano radno predsjedništvo, poštovani predsjedniče Međunarodne paneuropske unije Alain Terrenoireu, potpredsjedniče Međunarodne paneuropske unije akademiče Mislave Ježiću, predsjedniče Hrvatske paneuropske unije profesore Pavo Barišiću, dragi paneuropski prijatelji.

PrijesvegavasželimpozdravitiuimePaneuropskeuni-jeBosneiHercegovineinovo-izabranihčlanovaupravnihtijelanašeorganizacije.MismonaimesinoćuSarajevuimali svoju 4.Skupštinukojakojeujednobilaiizbornaietokockajepalanamene,dauidućemčetverogodišnjemmandatu vodim Paneuropu Bosne i Hercegovine. Biti na čeluoveorganizacijeuBosniiHercegovininijenimalo

lakoisvimanamajeizazovangažmannapribližavanjuBosne i Hercegovine euro-atlantskim integracijama.

Dozvolitemidaprijenegokažemnekolikoriječiotre-nutnom stanju u Bosni i Hercegovine u kontekstu teme miraisocijalnepravde,davampredstavimnovečlanovenašeuprave.SveučilišniprofesorizSarajeva,bivšipred-sjednikVladeBiHiveleposlanikuZagrebuprof.dr.HasanMuratović izabran jezapotpredsjednika,azapotpred-sjednikajeizabrantakođersveučilišniprofesoribivšičlanPredsjedništvaBosneiHercegovineprof.dr.MirkoPejano-vić.ZastupnicisuzaglavnogtajnikaizabraliIrmuPlavčićkojajedosadabilapredsjednicamladihoveorganizacije.

UPredsjedništvosuizabranii:sveučilišniprofesor,ibiv-ši veleposlanik u Zagrebu te bivši sudac Ustavnog suda Fe-deracijeBiHprof.dr.KasimTrnka,načelnikTuzleJasminImamović,bivšidirektorDirekcijezaeuropskeintegracijeibivšiveleposlanikuBruxellesuOsmanTopčagić,bivšaveleposlanicaBiHuŠvicarskojJasminaPašalić,mostar-skisveučilišniprofesoribivšizamjenikministravanjsketrgovineiekonomskihodnosaBosneiHercegovineprof.dr.ŽeljkoŠuman,sveučilišniprofesorizBanjaLukeprof.dr.MiodragŽivanović,dugogodišnjačlanicaPaneuropeibivšavoditeljicamarketingauNarodnompozorištuuSa-rajevuMelihaĆilimković,inženjerizGrudaIvanBobanipredstavnikmladihFilipKuzman.

UNadzorniodborizabranisu:sveučilišnaprofesoricaizSarajevaizastupnicauZastupničkomdomuParlamentar-neskupštineBosneiHercegovineprof.dr.AzraHadžiah-metović,sveučilišniprofesorizMostaraiodličanpoznava-teljtemeeuro-integracijadoc.dr.MileLasić,predsjednikHKD-aNapredak–GlavnapodružnicaTuzlamr.sc.NikolaČiča,dosadašnjipredsjednikPaneuropemr.sc.DraženGa-gulić,kojijeodponedjeljkanasvojojnovojdiplomatskojdužnostiuBruxellesuidugogodišnjamedijskaurednicainovinarka Senka Kurt.

26


UStegovnisudizabranisu:sveučilišniprofesorizSara-jevaprof.dr.HrvojeMilošević,mostarskiodvjetnikibivšipredsjednik Matice hrvatske – Ogranak Mostar Josip Mu-selimović,svećenikizSarajevaAntoJelić,zastupnikuZas-tupničkomdomuParlamentarneskupštineBiHmr.sc.Se-nadŠepićidiplomiraninovinarizMostaraJosipBlažević.

NaSkupštinismosemalonašalilipasamkazaokakojesastav upravnih tijela Paneuropske unije Bosne i Hercego-vineboljiodsastavaVijećaministaraBosneiHercegovine,anetkojedobaciokakouopćenijeproblembitiboljiodVijećaministara.

Dragi prijatelji, govoriti u Bosni i Hercegovini o socijal-nom miru i socijalnoj pravdi je u današnjim okolnostima gotovonemogućegovoriti,jerunašojzemljinemaopćegmiraiopćepravde.BosnaiHercegovineidaljejenesta-bilnadržavaidruštvoigotovodaseništasuštinskinijepromijenilo u posljednjih 100godinaodpočetkaPrvogsvjetskograta,čijipočetakobilježavamoupravodanas.

Nekako današnji trenutak u Bosni i Hercegovini podsje-ćananekaranijavremena.UzmemosjednestraneBerlin-skikongresisdrugestraneDejtonskimirovnisporazumividimosličanmodelutjecajanaBosnuiHercegovinu.Vanjskičimbenicisuiujednomiudrugomslučajudostautjecalinanjezinooblikovanjeinanjezindanašnjistatusu cijeloj regiji.

Vjerujemkakovam je poznatoda smo sinoćnakonSkupštineorganiziraliiokruglistolEuropskaperspektivaBosne i Hercegovine, 1914. – 2014.nakojemjeuvodničarbio predsjednik Austrijskog paneuropskog pokreta Karlo vonHabsburg–Lothringen.OnejeusvomizlaganjukazaokakomnogiPrviiDrugisvjetskiratnazivajuVelikimra-tomidasezapravoradiojednomratu.JerDrugisvjetskiratplodjenesređenihodnosanakonPrvogsvjetskograta.NestabilnouređenjeEuropeutjecalojenanovesukobe.

Usporedimo li prošli rat u Bosni i Hercegovini i trenutno neriješeno stanje Bosne i Hercegovine opravdano se pita-mojeliprednamanoviratkojimćeseriješititatrenutnanestabilnost.Naravnonitkoganepriziva,alisesamovo-

dim logikom Velikog rata. Nažalostovakavscenarijnijenemogućizjednogjed-

nostavnograzloga.UBosniiHercegovinimalojeproeu-ropskihsnaga,posebnomeđuonimakojiodlučuju,dakleu vlasti, koji mogu mijenjati kurs Bosne i Hercegovine. U svojojbitivećinapolitičara,kolikosegodizjašnjavalizaeuro-atlantskeintegracije,suantieuropljanji,atozornopokazujusvojimponašanjemidjelovanjem,iliboljerećinedjelovanjem.

TakavlošodnospremaBosniiHercegovini,njezinimstanovnicima i europskim pitanjima plod je nepostojanja parlamentarne demokracije. Naš parlament u biti ništa ne odlučuje,većodlukedonoselideripolitičkihstranaka,anjihoverestoransko-hotelskedogovoreprovodezastupni-ci u Parlamentu, mada ni toga nema u posljednje vrijeme. Općapartitokracija,klanjanjeliderimastranaka,kojisenemogudogovoritiokoničega,jedanjeoduzrokaovakvogstanja.Jersdrugestrane,upravotepolitičkeeliteodličnoprofitirajunastanjuudržavienormnosebogatećiurazli-čitimsumnjivimposlovima.

Jučersmonaokruglomstolugovoriliiproblemunacio-nalizmakaotakvog.Paneuropaseusvojimidejamatemeljiuborbiprotivnacionalizma.NacionalizamjeuBosniiHer-cegovineidaljeiznimnojak.Alitaknacionalizamdolaziisdesnaislijeva,jersulijeviodnacionalizmanapravilinovinacionalizam–antinacionalizam,kojijeistotakojakokaoonajdesni.ZapravomeđunjimadanasnemanikakverazlikeizatoninemožemogovoritidauBosniiHercego-vine postoje lijeve i desne stranke. Danas na sceni imamo iliseparatističkeiliunitarističkeopcijekojeBosniiHer-cegovini ne mogu donijeti ništa dobroga.

Ulistopadunampredstojeopćiizboriiizdanašnjegpo-gledamoguslobodnorećidaseništabitnoganećedogoditijerćenarodbiratiiste,drugeopcijenitinema.Ištonakonizbora?Idaljemožemoočekivatiblokadenasvimrazina-mavlasti,jerjednostavnoovakouređenazemljanemožefunkcionirati,amanjkaunutarnjevoljeiproeuropskihsnagadaseonapreoblikujekakobiunjojbilizadovoljnisvi konstitutivni narodi i manjine.

Rećićujošnešto.Govorećiotrenutnomutjecajume-đunarodnezajednicenastanjeuBosniiHercegovinene-kakoprimjećujemdanemazajedničke“vizije”zemaljaEuropskeUnijepremanašojzemlji.IdaljejevećiutjecajSjedinjenihAmeričkihDržava,negoEuropskeUnijeiakoEU iniciranekesastanke.Uveljačismoimaliiprosvjedeinasilja.PaljenesuzgradeumnogimgradovimaBosneiHercegovine.Iponovnosubilenajjačeriječipredstavnikaameričkogveleposlanstva.Moždasamstekaotakavdojam,alivećihreakcijaizeuropskihveleposlanstavanijebilo.Istinazavolju,hrvatskipremijerZoranMilanovićposjetioje Mostar, ali je po mom mišljenju napravio veliki propust jerjetadatrebaoposjetitiiSarajevoukojemsubilivećineredi.

Još od 2006. mi u Paneuropi govorimo kako Europska UnijamoraimatidrugačijiodnospremaBosniiHercego-vinejerjeonaspecifična,drugačijaodsvakedrugezemlje.PaisamaPaneuropskaunijaBosneiHercegovinepokazujedajeinašaorganizacijaspecifičnajerokupljapredstav-nikesvihnaroda,vjerskihzajednica,paiateiste,aliljude

Loš odnos prema BiH, njezinim stanovnicima i europskim pitanjima plod je nepostojanja parlamentarne demokracije. Naš parlament u biti

ništa ne odlučuje, već odluke donose lideri političkih stranaka, a njihove

restoransko-hotelske dogovore provode zastupnici u Parlamentu, mada ni toga nema u posljednje

vrijeme. Opća partitokracija, klanjanje liderima stranaka, koji se

ne mogu dogovoriti oko ničega, jedan je od uzroka ovakvog stanja. Jer s druge strane, upravo te političke elite odlično profitiraju na stanju u državi enormno se bogateći u različitim sumnjivim poslovima.

27


kojiproeuropskipromišljaju,kojidržedoopće-ljudskihvrijednosti.DanasseizEuropečujuporukekakoćeEuro-paimatidrugačijiodnospremanašojzemlji,madajošneznamštoznačito“drugačiji”jersmoidaljebezstatusazemljekandidata,zbogčegaprijesvegatrpebh.građani.

Na namapaneuropljanima je zadaća da se snažnijeuključimoudruštveneproceseuBosniiHercegovini.Prijesvegamoramoimi,aliipredstavnicimeđunarodnezajed-nice,utjecatinanašepolitičaredamijenjajusvojusvijestiodnospremazemlji.Opravdanosebojimdaće,ukolikoseuidućihnekolikogodinabitnonepromijenisituacija,uko-

likoipolitičkiliderinepromijenesvojestavove,ukolikonebuduradilisinergijski,europskiputzaBosnuiHerce-govinubitiizgubljen.

Očekujemopomoćsvihvasizpaneuropskihorganiza-cija, a posebno predstavnika Hrvatske paneuropske unije kojisigurnoiprekohrvatskihzastupnikauEuropskomparlamentumogupunopomoćiumijenjanjusvijestiista-njauBosniiHercegovine.Zatovasovimputempozivaminanašugodišnjukonferencijukojaćebitiodržanaod24. do 26. listopada u Sarajevu.

Hvalavamnapozornosti.

Gábor Andrássy , PredSjednik Peu mađarSke

Dragi predsjedniče, uvažene dame i gospodo, dragi gospodine Barišiću, gospodine Terrenoire, dragi paneuropski prijatelji.

PunovamhvalaštostemepozvaliidalimimogućnostdapodijelimsvojemislisvamaobudućnostiEuropskeUnije.

Prijesvega,dopustitemidaizrazimiznimnozadovolj-stvosvihMađaraštojeHrvatskačlanicaEuropskeUnije,štosusenašedvijezemljeponovnosusreleuzajedničkimgranicama.RadujenasštogotovonakonjednogstoljećaHrvatskaiMađarskaponovoimajuzajedničkuplatformuuraduzazajedničkubudućnost.TakođervammoramrećidajeMađarimajakožaoštosunašisusjediHrvatiispaliizzavršnicesvjetskoganogometnogprvenstva.

Dragedameigospodo,moždauodređenojmjeripozna-jemonašuprošlost,živimousadašnjostisvakodnevno,noneznamokakvaćenambitibudućnost.Naravno,nitkonemožebitisigurankakoćeEuropaizgledatizastogodi-na,aliljudimorajuosjećatiodgovornostzabudućnost,zanassame,morajuimativizijuEuropeteneovisnoonašempolitičkomidentitetuinašemduhovnomkrugu,našaoče-kivanjavrlosuslična.Nadamsedaćebitimira,daćeljudibitisretniimeđusobnosevoljetitedaćesocijalniaspektiprevladatiširomEurope.Tosunašidugoročniprirodniinteresi.

Međutim,putdoostvarenjatogciljačiniseizgodineugodinu sve daljim. Prisjetimo se kako su 1920.-tih godina CoudenhoveKalergiidrugisuosnivačiPaneuropskeunijeimaliduhovnufilozofijuujedinjenjaEurope.Tvrdilisudaeuropskenacijesurađujuzbogsvojihgrčkih,židovskihikršćanskihkorijena,zbogsvojegazajedničkogidentiteta.Alizapravo,suprotnotomu,ustvarnostipostignutoblikzajednicezaugljeničelikpredstavljaojesuradnjukojasetemeljilanafinancijskimi industrijskiminteresima.Naravno,šestdržavaosnivačicabilesusličneposvojojrazini razvoja gospodarstva i civilizacijskom razvoju.DrugimriječimamoglibismorećidajeMontanskaUni-japredstavljala“elitniklub”Europe.Do1995. Europskoj Unijipriključilosedrugih11zemaljakojesuimalesličanstupanjrazvoja.Tesusličnostiomogućilerelativnolakodonošenjepolitičkihodluka,primjericeodlukaozajed-

ničkojeuropskojvalutieuru.Taodlukamoglasedonijeti2000.natemeljudogovorasvihčlanicaUnije.Očitojedademokratsko donošenje odluka u tom elitnom klubu nije biloproblematično.

Duboke promjene dogodile su se 2004.kadaseznačajanbrojpostkomunističkihistočnoeuropskihzemaljapridru-žioEuropskojUniji,apritomsuihobilježavaleznačajnerazlikeugospodarskomrazvoju,politici,kulturiirazinigrađanskekulture.SamimsetimeEuropskaUnijapodi-jelilaudvijeskupine.Taserazlikačestoočitujeukori-štenjuterminatemeljnedržavečlaniceEuropskeUnijeiperifernedržavečlanice,odnosnokoristiseterminEuropauvišebrzina.Izperspektivenovopridošlihzemaljatakvavrsta diskriminacije nije prihvatljiva. Prije svega nije pri-mjerenapaneuropskimpolitičarimaipobornicimapane-uropskihidejabudućidasetimezapravopodržavadaljnjinejednakirazvojtestvarapreprekaujedinjenjuEuropepodgeslomduhovnogazajedništva.

Nedavnojepostaloočitokakopostojesukobljeninacio-nalni interesi u Europskoj Uniji. Istodobno, Europska Unija imasvevećubirokraciju.Ciljjetebirokracijedakontroliraisebiprilagodineovisneaktivnostidržavačlanicapauvodiipravilakojanisupovoljnazanovečlanice.Iznašeper-spektive,učinkovitomanevriranjeinteresimarazličitihdr-žavazahtijevademokratskoodlučivanjenasvimrazinamaEuropske Unije. Ispravna demokratska suradnja trebala bi zamijenitisadašnjinačinreguliranjakojimupravljamaliunutarnjikrug,aslužimuservilnabirokracija.

Trebarećikakosenedavnopojaviosnažnijieuroskep-

28


ticizam,što jepokazaovrlonizak izlazaknaeuropskeizbore.Niskastopasudjelovanjana izborimapokazujeindiferentnostbiračapremaeuropskimpitanjima.Bira-čineželesudjelovatiuizbornomprocesukojirezultiranedemokratskimkandidiranjempolitičara.Europskebi-račenijesepitaloželelig.Barosailimoždag.Junckerakao predsjednika Europske komisije. Isto tako nitko od važniheuropskihigračanijeizabranodstraneeuropskogstanovništva.Izperspektiveobičnogbiračaljudisebirajunatemeljunejasnihpregovoraizpozadineitojeočitodemokratskideficit.

Takontroverznasituacijatakođerseočitujeučinje-nici što postoji 1700lobističkihorganizacijakojeradeuBruxellesuiStrasbourgutezastupajuinteresemultinacio-nalnihkompanija.OneutječunaodlukeuEuropskojUnijikojeidunarukuglobalnomkapitalu.Europskipolitičari

kojenitkonijebiraoizakonikojiidunarukuglobalnomkapitalu,nanekinačinrugajusedemokracijiiponižavajueuropskegrađane.

PaneuropskakoncepcijaEuropskeUnijekojujezasno-vao Coudenhove Kalergi i nastavio Otto von Habsburg temelji se na solidarnosti europskih nacija koje se pak povodekršćanskimnačelimaiisključujuzarađivanjenatemeljutuđegagubitka.NejednakostiuEuropitrebajusenanekinačinujednačiti,trebaizbjegavati“outsourcing”proizvodnje.Političkastrategijatrebabitiprilagođenaljudskimpotrebama.Trebamoizaćiizokvira“političkekorektnosti”, trebamo ponovo govoriti otvoreno, trebamo definiratisvojeciljeveitrebajunamvjerodostojnivođedaseoniostvare.TrebanamdoistaPaneuropaiuidućih100 godina.

Hvalanapozornosti.

Vojislav Mitić , PredSjednik Peu Srbije

Gospodine predsjedniče Hrvatske Paneuropske unije Barišiću, predsjedniče Terrenoire, počasni predsjedniče Hrvatske Paneuropske unije Ježiću, visoki predstavnici svih 8 zemalja koji su ovdje prisutni, iz Austrije, Francuske, braćo i sestre iz svih prisutnih zemalja. Ispričavam se ako sam nekoga zaboravio.

Najprijećurećinekolikoriječinaengleskomjezikujerbihhtionanekinačiniskazatijedanuniverzalnipristupnašim stranim gostima. Ovdje je okupljeno otprilike 8ze-malja.

Mislimdajeg.Kloučekvećdanasrekaokojisutovažnidatumiizprošlogstoljećakojedanasobilježavamo.Jaćumalo više govoriti o nekim stvarima kojih su se dotaknuli gospođaNekićigospodinKloučekjermislimdaseradiovažnimstvarima.Nakontogaćuiznijetinekapitanja,apotom nastaviti govoriti na hrvatskom odnosno srpskom jeziku.

Temajestogodinarazvojarazličitihsocijalnihikul-turnihaspekata.Tujeivažanaspektpravde.Tojejednopitanje.DrugojepitanjenaslijeđePrvogasvjetskograta,aistotakoivišestoljetnonaslijeđeKosovskebitke.DanasobilježavamodatumkadasuseukontekstuAstro-Ugarskedonijelenekevažneodluke.Istotako,tusuvažneinekeidejekojesuizneseneuVukovaruupogleduDunavskestrategije.UBečujeodržanojednodogađanjenavisokojrazinioupravotojtemi,auBruxellesuseodlučujeoeu-ropskojbudućnosti.

Sadaćunastavitinanašemlokalnomjeziku.TrebarećidajeuimeSrpskePaneuropskeunijesnamatakođergos-podinJelićkojiradidoktoratuSalzburgu.ŽeliobihovomprilikomčestitatigospodinuGavranunaizboruzapred-sjednika Paneuropske unije Bosne i Hercegovine, mislim dajetojakodobarizbor.Kaoštoznate,mismouvijekzaujedinjenu Bosnu i Hercegovinu.

Bio sam nekoliko puta u prilici da govorim u ovom povi-jesnomzdanjuirekaobihsljedeće.Punosebavimopovije-snim pitanjima. Dobro je da se bavimo povijesnim pitanji-

ma,daznamogdjesudrugidobroradili,gdjesugriješiliidaseokrenemopraktičnomživotu.Dubokosamuvjerendasesjećamokomentaraiuranijimprilikamaštoznačetegodišnjice.Onenesmijubitipovodzaotvaranjenekihranaiproblemameđuljudima,negobitilijekzazatvara-njenečegaštobimoglobitiopasnostunekojbudućnosti.Moramobitidovoljnomudri,okrenutiživotu,budućnostii konkretnim stvarima koje su u stvari socijalna pravda. S oveilionestrane,akoljudikojiživeboljeibogatijeondazapravonemasocijalnihproblema,ondajeregulatorprav-deipravednostidrugačijepostavljen.Ondaseiproblemrevolucijaiubrzanihevolucijarješavanadruginačinzatoštosuokolnostiukojimaživimosasvimdrugačije.

U tom bih smislu rekao da su neke prirodne diobe u povijesnomrazvojunašihnarodanaovomprostorubileizbograzličitihokruženjaukojimasmoživjeli,zbograzli-čitihpovijesnihokolnosti.Apsolutnoističemjednuvrlovažnukomponentukojusamuvijekisticaonaovajilionajnačin.UodnosupremaSlovenijiiHrvatskojilizemljamakojesubiledioAustro-UgarskeMonarhije,sobziromnacivilizacijskitokiintelektualnirazvojondašnjihnarodapa i srpskog naroda, ispod Save i Dunava, bili smo uvijek u situacijidamoždakažemoovailionabraćasuupodređe-nompoložaju.Alisuuvijeknašinajvećiintelektualciišli

29


studiratiuGraz,Beč,odlaziliuBudimpeštuinebrojenenjemačkeuniverzitete.Francuskajebiladaleko,aliprija-teljstvopremaFrancuskojimogućnostidaseuFrancuskojučitakođersupripadaledijelunašeinteligencije.BilisuvažnitakođersusretiuGenevi,upovijestirazvojaobrazo-vanjaznačajnojemjestoiŠvicarske.

Ako tako promatramo, mislim da je Austro-Ugarska Monarhijaodigralajednuodvrlovažnihpovijesnihulogau europskim integracijama, pa i svjetskim integracijama, budućidajepoduzimalainekeprekomorskeintegracijeuodređenimfazamapovijesnihdogađajaizbivanja.Obi-lježavanjestogodišnjicepočetkavelikogaratapoklapasesnašim promišljanjima o sudbini socijalne pravde u Europi.

Hrvatska je danas u europskim integracijama, ovom konferencijomobilježavamoprvugodišnjicu.Pogledamolinaproteklihstogodina,svasvijetlabitnihzbivanjaodvija-lasuseupravoovdjeuZagrebu.IzZagrebasuputovivodiliuonajdioZagorja,gdjećemoproćinaputuzaTrakošćan,aizZagrebasudogađajiutjecaliinaDalmaciju.Mnogotogaznačajnogadogađaloseupovijesnomglavnomgra-duHrvatske.VelikaseljačkabunaizahtjevzasocijalnompravdomMatijeGupcazapočeojeupravotu,autjecalajesvakakoinabunekojesuseodvijalejužnijeuOtoman-skomCarstvu.Misijaborbezasocijalnupravdunastavljenajevjekovimaizatogauvelikommirotvornompokretubra-ćeRadić.KorijenisutemisijedubokiionjimajeizuzetnopozitivnogovoriokolegaTrogrlićkaopovjesničar.

Imaodređenihstvariuvezistimpovijesnimdogađa-jimazakojebihsemoždakaojedanodjavnihljudiilipolitičkihbićaizSrbijeisrpskognarodatrebaoispričati.Nekisepolitičariudanašnjevrijemeispričavajuzamnogestvari.Alijasenemoguispričavatizatoštonepripadamkrilimaonihkojisuposlijepreuzeliimenaonihkojisuubiličlanatogbratstvailiteporodice.Nažalost,idanasimamotakavpotencijalnirazvojsituacijeuSrbijibezob-ziraštoseizvanavidi.

MoramkazatikakoHrvatskaulaskomuEuropskuUniju,potvrđivanjemiproširenjemizvanredneprvefazekojujeiSlovenijapovijesnodobilaotvarajućioveprostorepremaeuropskimintegracijamaipostavljajućigranicuEuropskeUnijeneposrednopredSrbijuiBosnu,moramkazatidajeodigralavrlovažnuulogukojajeprosvjetiteljska,kojajerevolucionarnaikojapredstavljaizuzetnuuloguprosvje-ćenjaiučenjanasdapriđemobržeiefikasnijeistimeurop-skimintegracijama.Sadadokobilježavamostogodišnjicuraznihzbivanja,paipočetkaPrvogasvjetskograta,valjarećikakojetoosjetljivopitanje.Usvakojsesredinizavi-snoodokolnostirazličitotumačikakosuseoneodvijale.Moždajeotomunajboljedaosvojatumačenjanašdragipaneuropski prijatelj Karl Habsburg koji je vrlo tolerantno unekimnedavnimsusretimaiobraćanjimagovoriodasutosamobilipovodi,dasuokolnostimoglebitidrugačije.

Želiobihnatododatisljedeće.Neponavljajuseratovi,ili ne ponovili se u bilo kojem od oblika. Kada sam rekao braćoisestre,ljudskimislimunajpozitivnijemcivilizacij-skomsmislu.Mismoljudskabićaujednojstvoriteljskojkreaciji, s ovom ili onom povijesnom, prosvjetiteljskom, religioznomtradicijom,zavisnoodokruženjagdjejeve-ćinskidiostanovništvanazemljinojkugliišaoujednom,

drugomilitrećemAbrahamskomsmjeru.Znači,molim,toštosusekoincidiralepovijesneličnostiipripadnicisrp-skognarodautakvimaktivnostima,prepustiobihzatva-ranjuodjeljakaodređenihobavještajnihikontraobavje-štajnih servisa. Oni su i ovih dana, tjedana i mjeseci jako žurilidarazličiteproslavepovodomtogaupotrijebe,dasepovijesno opravda što je bilo prije sto godina. Potrebno je stavititočkuizatvorititeodjeljke.TosedogađaodBeogra-dadoSarajevainadrugimprostorimabezobzirajesulioninaIstoku,naZapadu,prekokanala,tadanemožemorećiprekoOceanajerjerazvojameričkedemokracijeipovijestibioupovojusasvojimproblemima.TubihstaviotočkujerPaneuropaSrbijesmatradaubudućimnašimraspravamaipakdamoprednostživotnimtemama.

Jedna je od njih bila svrha mojega putovanja kojom sam

seodazvaoiovompozivudadođemnaovukonferenciju.Timejenastavljenniznašihpaneuropskihsastanakakojesmo imali u posljednje vrijeme, a posebno bih naglasio prošlogodišnjupričuuVukovaru.Mostovisemogusrušiti,alizamislisumostovadaspajaju.Mostovipostojezatoštopostojerijeke,rijekespajajuljude,uznjihsuijezera.Uznjihsuuvjetiživotatakvidaseljudiskupljaju.Tusuimora,to je simbolika. Ljudi koji su na vodi daleko i bolje vide.

Smatram da je ideja podunavske integracije i strategije, atimećuzavršitisvojeobraćanje,inicirajućinekebudućeteme, dio jednoga koncepta kojim se i socijalna, ekonom-ska,civilizacijsko-razvojnapitanjapostavljajunadrugina-čin.EuropskaUnijanavrijemejeuvidjelakakonedostatakradnihmjesta,stabilnostkompanija,tehnološkograzvojausmislujakihekonomskihbaza,perspektivnopredstav-ljajuproblemkojimožeugrozitinesamoEuropskuUnijunegoipojedinačnedržave.UtomsmislukrozidejuHo-rizon2020.zasljedećih5, 6 ili 7 godina stvorila je ideju lokalnog europskog Maršalovog plana i New deal.

Sjednestrane,potičusevelikiprivredniprojektiunaj-boljemštosvakazemljaisredinamožestvoriti.Sdrugestrane,težisemnogoučinitinastvaranjumalihisrednjihkompanijakojećegeneriratiposaoiliberaliziratiinicijati-vuslobodnostojećegsamoodrživogčovjeka,intelektualca,poslovnogčovjeka,kojijespremandasehrabroborisaekonomijomiživotom.Imampravotakogovoritijersamvodiojednuodnajvećihkompanijauelektronskojindu-

Smatram da je ideja podunavske integracije i strategije dio jednoga

koncepta kojim se i socijalna, ekonomska, civilizacijsko-razvojna pitanja postavljaju na drugi način.

Europska Unija na vrijeme je uvidjela kako nedostatak radnih

mjesta, stabilnost kompanija, tehnološkog razvoja u smislu jakih

ekonomskih baza, perspektivno predstavljaju problem koji može ugroziti ne samo Europsku Uniju

nego i pojedinačne države.

30


striji s 20tisućazaposlenih,EI Niš, dok je ona poslovala utranzicijiuovimnašimprostorima.Prošaosamsvemo-gućetegobe,dorubaodržanjagologživotapodpritiskomrežima,vlastiisvega.Boriosamsezasocijalnupravduradnika jer je kompanija bila prisutna i na ovim prostori-mauHrvatskojiuBosniiHercegovini.Poslovalajetakođersaslovenskimkompanijama.Nažalost,doživljavaosamzbogtogapritvoreodstranerežima,prijetnjepoživotidoživiosvašta.

ŽelimnakrajuistaknutikolikojezanasvažnaidejaPodunavske strategije s direktno 11slivovazemaljakojegravitirajudirektnopremaslivuDunava,adjelomičnoobuhvaćaizemljekojesusdrugestraneJadransko-Jon-skogdijelaintegracije.Znači,direktno11zemalja,amožebitiinekaviše,predstavljajuizvanrednomoderniziranustrategijunečegaštojenekadaupovijesnimokolnostimauEuropizloupotrebljavano,timeštojeovailionazemljaželjelaizvršitisvoju,dakažem,“predominaciju”razvojemtepriče.PremauzorunadioEuropegdjejeuređenslivRajneiliMajnemoramonastavitiijužnopremabudućimvelikimposlovimakojesvijetplaniraotvarajućisekrozrijekepremadrugimmorima.Novivelikiradoviznačenovposaozaljude,tonisusamotokovirijeka,tonijesamojeftinatrgovina,tonijesamoekonomskitoknegosutuipratećeusluge,naukaifilozofija.

Mi smo sada donijeli odluku da sve predstavnike religija na nivou najmanjeg episkopa, biskupa, nadbiskupa, kardi-nala, metropolita i patrijarh Srpske pravoslavne crkve je daoprethodnupozitivnuinicijativutome,uključujućidonajvišegnivoaVatikanaidrugihreligijazastupljenihnaovimprostorima,posebnouključimoipovežemokaojed-noodsatelitskihdogađanjauokvirusvegaovoga.Nauka,razvoj,tehnologijadobivajucentralnomjestoutomsmislu.Nijetosamoenergijadalićemoovakoilionakopomjeritivodu.ViditekakvajeBožjavoljakadasedogoditrenutakpoplave.Kakojetekizgledaopotops40 dana kiše, kada smomiza4danaizgubilitolikeživote.Rekaobih,dasmojedanživotizgubilivelikijegubitak.Aondaslijedepolitič-kemanipulacijekadanekomeneodgovaradakažekolikojeljudiizgubiloživotzbogtogaštosetodogodilojersenije

uradiloštojetrebalonegoseradilotekposlijeizgubljenihživotaTosuondastotineunesrećenih,atadasenegledaje li poplava s ove strane rijeke ili s druge strane rijeke.

Bijedaitragedijaujedinjavajuljude,opominjudaznamoubudućnostikakodaseujedinimoiojačamo.Mićemovje-rojatnonanašojslijedećojkonferencijiPaneuropskeunijeiniciratitupraktičnutemuipozvatisvečlanice,svenašeprijateljeintelektualcedarazmotrimonavedenapitanjana jednom multidiscipliniranom skupu. Jer naši prijatelji izFrancuskeiNjemačkeimajutradicijuuređenjarijeka,treba se ugledati na to kako su rješavali i što su radili da bi razviliisačuvalizapadnucivilizaciju.Misesadanalazimoujednojizvanrednojmogućnostidatajtokupotrijebimokaojednuširokuzonupovezivanja,integracijaistvaranjanečegaštojepozitivnabudućnostsvihnašihnarodanaovom prostoru.

Toplosezahvaljujemnavašojpažnji.Govoriosamone-čemštomožebitidemokratskiprostorzasveopcije,odduhovnih,znanstvenih,vjerskihipovijesnihdotrgovač-kih i gospodarskih. Potrebno je taj tematski sklop anali-ziratimultidisciplinarnodoaspektaukojemgranicenepredstavljaju više nikakvu realnost. Ako integriramo tu ideju,ondaćetobitipodlogaipodrškazašireintegracije.UUlmusmoimalivrlovažansastanakprijepargodinakojisenastavljakaoUlmFollow-upGroupvezanozaizgradnjuPodunavskefederacije.Imanaskojismoizdrugihzemalja,ačlanovismotogtima.Tajmultiplexvezabitćepozvannanašukonferencijudaotomerazgovaramoipredlažemdaseubudućeokrećemobudućimtokovimaiizazovimaživotajerćemoondaimatimanjenegativnihizazova,imatćemosamoizazovpozitivnogienergijudastvaramo,daživimozabudućnostnovihgeneracija.Onikojisumladiljudibitćedobriljudiakoimpokažemoštojedobro,po-trudimosedatočinimozajedno.

Velikavamhvala,želimvampunosrećeiuspjeha.Želimtozaukupnodobrosvih,daizovognajvišegpovijesnogdomaostanejedanduhkojijeiznadsvihnas,kojijepozi-tivanikojinaszračijednomdubokomenergijom.Zahva-ljujem Vam se na svemu.

Laris Gaiser , PredSjednik Peu Slovenije

Poštovani predsjedniče Barišić, međunarodni predsjedniče Terrenoire, počasni predsjedniče Ježić, dame i gospodo, dragi paneuropski prijatelji,

vrlomijeteškobitiposljednjikojiuzimariječnakontakvognizakonkretnihivelikihgovornika.Dopustitedapodijelim s vama tek nekoliko misli o onome što se doga-đalojučeriprekjučer.

PoštovanigospodineBarišić,pozornosamjučerslušaovašeuvodnoizlaganje.Nemogunegosesložitisasvimeštosterekli.Slažemsetakođerisagotovosvimpitanjimakojesunašekolegeovdjeiznijelitokomsvojihizlaganja.Pod-sjetili ste nas na tamu o kojoj je govorio Immanuel Kant, tamukojanasčekaizaugla.GovorilisteoEuropskojUniji

31


koja je makinacija, dakle, institucija koja se ponaša kao da Hrvatskanijenjezindio,aimalismotakođeripredstav-nikaMinistarstvavanjskihposlovakojijeizjavio,citiram:

“NismozadovoljniovomprvomgodinomuEuropskojUniji”.Naravno, dopustite da citiram i našega dragog predsjedni-kaTerrenoirea:“Činjenicajenašeepoherat”.Tejezatimpostaviopitanje:“GdjejeEuropa?”

JučerjegospođaPackoptužilaSlovenijukaosuodgovor-nuuzakašnjelompristupuHrvatskeEuropskojUniji.Nemanikakve sumnje da imamo neugodnih otvorenih pitanja. Iakomoždatadvatrenutkanisubliskopovezana,moramrećidaotkadasamjaimenovanzapredsjednikaSloven-skogapaneuropskogpokreta,moguiskrenorećidajeuposljednjetrigodinedošlodopozitivnihpomakaunašimmeđunarodnimodnosimakaoiuvašemputupristupanjaEuropskojUniji.I,konačno,evonasovdjesvihzajedno.

Međutim,mnogojejošotvorenihpitanjaizmeđuSlo-venije i Hrvatske, to je istina. Osob-nomoramrećikakosmatramda jepogoršanjenašihodnosaodnezavi-snosti 1991.godinejasandokaznašepolitičkegluposti.SlovenijaiHrvat-ska nikada, ponavljam, nikada nisu bile neprijateljice, nikada nisu bile u sukobu, nikada u povijesti nisu išle jedna na drugu neprijateljstvom. Bili smo dobri susjedi. Sve se promijeni-lo,nažalost,uproteklih20 godina. Nećuulazitiuanalizetogatkojekriv,ali se odgovornost u svakom sluča-ju ravnopravno dijeli na obje strane. No, vjerujte mi, posljednji dio vašeg procesapridruživanjabiojepogrešnoiskorišten kao borba protiv vas. Bila jenasnaziodređenakoalicijakojaseprotivilatomedaviuđeteuEuropu,odnosnosprječavalisudauđeteonolikobrzokolikobistetrebali.Recimototako,postojalojeodređenookruženje,određenaatmosferaprotivvasuEuropskojUniji.

Štodaklesadarećiprilikomobilježavanjaprvegodišnji-cevašegčlanstvauEuropskojUniji?Štosetičeneugodnihregionalnihodnosa,štosetičeEuropebezodgovoraištosetičenezadovoljstvavašeginašegeuropskompolitikom.Dameigospodo,velikamiječastizadovoljstvoštosamprošle godine bio s vama u Vukovaru. Bio je to dirljiv tre-nutak.Stoga,molimvasprisjetitesesvizajednosamnomkratkeizjaveizmojegvukovarskoggovora,citiramsamogsebeiisprikazbogtoga:“PristupateEuropskojUnijinenaputupremauspjehuvećuteškometrenutku.Nepri-družujeteseEuropskojUnijiutrenutkukadasesviosje-ćajudobro,kadasegovoriobogatstvuikadasveodjekujepozitivnimvibracijama.VitrebatevišeEuropekaoštoiEuropska Unija treba više Hrvatske”. To je bio dio mojeg govora prošle godine i kao što ste sada iskusili to je stvar-nost. Europska Unija ima problema i treba nas. Daleko je toodranazemlje.

EuropskaUnijamastodontskajeorganizacijaukojojnezadovoljstvorasteizdanaudanzatoštoseneuspijevanametnutinaeuropskojsceni.Nedostajujojpolitičkivizi-

onari,aistodobnoneizravnopotičeradikalnostusvojemokruženju.Isamisadadoživljavateturealnost.No,uzsvete probleme Europska Unija donosi svima nama i nešto pozitivno–mir-initkonemožezaboravititajvrlovažantrenutak.OsobnokritiziramEuropskuUnijusvakogadana,tomijegotovoposao.AlikritiziranjemEuropskeUnijenastojim raspravi i dijalogu pridonijeti nešto posebno. Eu-ropskaUnijajedinajeorganizacija,uzizuzetakBečkogakongresa, koja nam je proteklih 70 godina donijela mir. Dakle,utomuimanečegadobroga.

Mi,Paneuropljani,moramoučinitisveštojeunašojmoćikakobismoočuvaliizadržaliEuropskuUniju.Kakotomožemoučinitiukratkomisrednjemroku?Četirisustvarikakotomožemoučinitiitimećuzavršitisvojeizla-ganje.PrvasestvartičenasPaneuropljana.Prijenekolikomjeseciimalismoeuropskeizbore.Moramoimatiuravno-teženopredsjedništvo,alisljedećempredsjednikuodno-

snopredsjedništvu,moramojamčitifunkcionalnuiučinkovitustrukturu,tonamjedužnost.

Druga se stvar tiče paneuropskezajednice.Gospodinepredsjedatelju,moramopoštovatisvojanačela.Tosunačelasuradnjeiotvorenosti.Mora-mosurađivatisasvakompolitičkomstrankomuEuropskojUnijinarazinimeđuparlamentarnih klubova. Mo-ramosurađivatisasvimakojidijelenašanačela.Todakleznačidamora-mooformitinovimeđuparlamentar-niklub.Nesmijemosenipoštovezatiisključivouzjednupolitičkustranku,jertojeujednoiproblemnašefinan-cijskesituacije.Moramoimatimoguć-nostprijavljivatisezakorištenjesred-stavadiljemEurope.Moramozajedno

nascenudonijetinovufilozofiju.TojeciljzabudućnostitojebudućnostEuropskeUnije,aujednojeibudućnostPaneurope.

Sljedećastvarkojuželimrećijesttodami,tanovaPa-neuropa, energija i dinamika moraju gurnuti Europski parlament u jedinom smjeru, a to je smjer proširenja. Mo-ramonastavitiproširenje,tajseprocesnesmijezaustaviti.Moramo dati podršku tom procesu.

Posljednjastvarkojubihželioistaknuti,atojeimojaposljednjanapomenakojamoždanijepolitičkisasvimko-rektna,alijezapravonastavaknečegaočemusamgovorioiuBudimpeštiiuVukovaruprijegodinudana.Kadapoč-nemorazmišljationovimmetodamaregionalnesuradnjeutrenutkukadasviEuropskuUnijukrivezasveštojeloše,svalošaiskustvakrozkojaprolazimousvakodnevnomživotu,misemoramoboritizaočuvanjeEuropskeUni-je.MoramoseboritizaočuvanjestabilnostiiomogućitiEuropskojUnijidaodigrasvojuprvuivažnuulogu,atoje uloga jamca mira i stabilnosti. Europske su institucije dezorijentirane,političkeelitenisuspremne,pomozimoEuropidasagledastvariodozdopremagore,daseuzdigne.Suradnjapostojivećgodinama,većšezdesetgodinaBelgi-ja,LuxemburgiNizozemskauspješnosurađujupoboljšava-

Europska Unija mastodontska je

organizacija u kojoj nezadovoljstvo raste iz dana u dan zato što se ne uspijeva

nametnuti na europskoj sceni. Nedostaju joj politički

vizionari, a istodobno neizravno potiče radikalnost u svojem okruženju. No, uz sve te probleme Europska Unija donosi svima nama i nešto pozitivno – mir - i nitko ne može zaboraviti taj vrlo važan trenutak.

32


jućisvojukvalitetuživota.Takvavrstasuradnjemoglabinampomoćidapoboljšamosvojukvalitetuživota,nosimose s regionalnim napetostima i napredujemo. Beneluks je društvo 25milijunagrađana.Imavlastitepolitičkeinsti-tucije i nije samo suradnja regija kao što je to naglašeno u strategiji Europske Unije posljednjih godina. Beneluks je suradnjadržava,onidaklesurađujutemeljemonogaštokaopolitičkivođemoramopoštovatiatojesuverenitet.

JaseosjećamEuropljaninom,Srednjeeuropljaninom.MojaobiteljdolaziizMitteleurope,osjećamsekaokodkućeuZagrebu,Ljubljani,Veroni,Bratislavi,Beču,Bu-dimpešti,posvuda.Mogušetatiulicamaiosjećatisekaokodkuće.Ovuregijuuvijekističemkaoprimjer,zatoštoonjojvišeznam,zatoštojepoznajemboljeodbilokojedruge regije. Ali, s druge strane, u našoj Europi postoje mnogetakveregije.Ovaregijadijelikulturno,političko,industrijsko,logističkonaslijeđe.Tojeregijaukojojsemo-ramodržatizajednokakobismonadišlivlastiteproblemeipomogliEuropskojUnijidaprođekrozstresnorazdobljekojebimoglobitipogubnozaEuropskuUniju.EuropskaUnijavećjepodržalatakozvanuDunavskustrategiju.Tosmovećvidjeli.OvojesamonastavakDunavskestrategije.Konkretnije,moramoučinitineštonapolitičkojraziniinazovimotopravimimenom–Mitteleuropa.

Jelitopolitičkinekorektno? Ne, nije. To je regija koja jepostojala,kojajesastavnimdijelomnašegživotainašekultureivistedioteregije.Recimotoovako,jermoždaćeme se napasti da dijelim Europu odnosno Europsku Uniju. Ne,dalekoodtoga.EuropskaUnijavećjepodijeljenazboglokalnihnerazmjeramoći.Mislimdasetumožemosložiti,toječinjenica.NeradiseovdjeonovomprijedloguEuropekojaserazvijauvišerazličitihbrzina,radiseojačanju

međusobnograzumijevanjaisuradnjenaregionalnojra-zini.KakobismospasiliEuropskuUnijuodtogadajusekrivizasve,možemonaovajnačinočuvatimiriiskoristitisavpotencijalkonceptakojijeitekakopoznatimoderanuEuropi,tojesupsidijarnost.Supsidijarnostjenačelokojimse oblikuju temelji socijalne pravde, a mi smo danas ovdje dabismogovoriliosocijalnojpravdi.Tojenačin,tojein-strumentkojimožemoiskoristitikakobismopostiglinašzajedničkiciljkaoPaneuropljani.

Dakle,dragiprijateljiizMitteleurope,dragiprijateljicijelePaneuropeuEuropi,počnimorazmišljatioMitteleu-ropi.RadimozajednokaoštosamvećpredložiouBudim-pešti.Držimoseskupa,koristećinašpotencijal,prijavljuj-mosezajednozafinancijskasredstva,stvorimoneštoštomoždanijepolitičkikorektno,alijeodvelikepomoćizaEuropu.PodržimonašeVlade,jeronesadatrebajunoveizazove,novevizijeinoveciljeve.Slovenija,naprimjer,nemanikakvihnovihizazova.Misejošuvijekravnamopremadokumentimakojidefinirajunašuvanjskupolitiku,akojidatirajujošiz1999. godine.

Tosmoostvarili,vrijemejezanovepolitičkeizazove,evo tu su. Predstavimo ih pod imenom koje svi vole – gloca-lisation.Dakle,razmišljamoglobalno,alidjelujemolokal-no.Pazaštonepredstavitijedantakavglokalanprojekt? Tojenaravnosamomojprijedlog,janisamstručnjak.RadiseoidejikojajeuBeneluksufunkcionirala,imalajeuspje-haizaživjelajeukoordinacijisEuropskomUnijom.

PrijetočnostogodinapočeojePrvisvjetskirat.Rečenojedajeratčinjenicanašegadoba.Nažalost,tojejošuvijektočno.Stoga,spriječimonovaubojstva,radimozajednoiBog nas blagoslovio.

Hvala lijepa.

Eva Demmerle , bivša aSiStentica otta von HabSburga

CARIKRALJKARL–TRAŽITELJMIRAU PRVOM SVJETSKOM RATU

Već je spomenutonakakav se tužandogađajdanaspodsjećamo.Našesumisliusredotočenenaonajužasanatentat koji je prije 100godinauSarajevubiopovodzaizbijanjePrvogasvjetskograta.Političkeposljedicetogarata, dijelom, još do danas nismo nadvladali.

ZamoljenasamrećinekolikoriječiocaruikraljuKarlukoji je od 1916. do 1918. vladao austrijskom višenacio-nalnomdržavom.Njegovakratkavladavinaobilježenajepokušajimadaseokončatajstrašanrat.Maloseonjemuzna–novrijednojebacitikratakpoglednanjegovživotidjelovanjeiponeštonaučitiizpovijesti.“Blagomirotvorcima:onićesesinovimaBožjimzvati”.Takoglasisedmoobećanjeblaženstvaupetompoglav-

ljuEvanđeljapoMateju.Onosenaposebannačinodnosina cara i kralja Karla, posljednjega vladara Habsburške dinastije,kojizavrijemesvojekratkevladavineod1916. do 1918.nijeništapropustiodabiokončaoubijanjenabojištima Prvoga svjetskog rata.

Posljednji je cardanasu široj javnosti gotovo zabo-ravljen. Slika njegovoga prethodnika, cara Franje Josipa zasjenjujenjegovogamladognasljednika.FranjoJosipjeobziromnabrojneobiteljsketragedijejošgovorio:“Ničeganisambiopošteđen!”,noonaj–kojidoistanijebioničegapošteđen–biojecarKarl.Onjemoraodoživjetistrašanrat–kojegniježelio–ividjetinjegovkraj,onjemoraogledatipropadanjestoljećimaizrastalujedinstvenostmo-narhije,onjedoživioklevetanje,izdajuiprogon.Preranoje umro u progonstvu sa jedva 35 godina. Povijest cara Karla je besprimjerna tragedija vladara, tragedija gotovo klasičnihrazmjera.

Vjerojatno nijedan vladar u skorašnjem vremenu nije došaonaprijestoljestakouzvišenimnamjerama–ini-

Za razliku od ostalih šefova vlada koje su vodile rat Karl je dobro poznavao stanje na fronti jer je od 1914. do 1916. mnogo puta

posjećivao ratišta kao časnik za vezu između Beča i fronte. Poznavao je stvarnost rata, smrdljive rovove,

bijedu vojnika, užasna ranjavanja.

33


jedansenijesuočiostakvimproblemimakakvejezatekaoKarl.Ratjevećdivljaodvijegodine i struktura Dunavske monarhije bila je u velikoj opasnosti da se slomi.

U Austriji je 14 naroda stoljećima živjelo zajednomanje-više u miru. Tek bu-đenje nacionalizama u 19. stoljeću i nedovoljna voljaza reformama uzdrmali sutu strukturu.

Europske su nacije 1914. poslijedugograzdobljamirauletjele u Prvi svjetski rat, nitineslutećidaćeonzna-čitikatastrofuzakontinenttedaćeuzvitlatisustavmirazavišeod80godina.OsnovenacionalnihdržavapoputNjemačkeiliFrancuskejedvadasubiledovedeneuopa-snost.NozaAustrijukojaseosnivalanaposvedrukčijim,nadnacionalnimidejama,ratjebiopoputeksplozije.TogajebiosvjestanicarFranjoJosipatojejošboljespoznaonjegov mladi nasljednik Karl.

Svojimmladenačkimpoletom–dalekoodrezignirajućenaravi svoga praujaka Franje Josipa –odmah se po dolasku naprijestoljebacionaposao.Sproblemimasesusretaovećiprijeianaliziraoih.Znaojedaćeimatimalovremenaidamorapokušatiostvaritigotovonemoguće.

BudućnostMonarhijevidiojeufederalnomobliku–svinarodi trebali bi biti jednakopravni. A da to ostvari trebalo jeskršitiprevlastNijemacaiprednostiMađara.NjegovimjenaporimanaputubilanagodbaizmeđuAustrijeiMa-đarskeiz1867.RukamainogamaMađarisuseodupira-lipromjeniustavakojombislavenskinarodisteklivećaprava.RukesumubilevezaneprisegomkojujeKarlradodaoprigodomsvojekrunidbezamađarskogakralja.Nijemogaoprovestireformebezprivolemađarskevlade.Takojeonpokušaoreformeprovestisamouaustrijskomdijelucarstva, no i tu nije uspio.

SigurnojezanjegabilorazočaravajućedaganitkonijehtiopodržatinaputukojimježeliopreustrojitiMonarhijudabudesposobnazapostojanjeubudućnosti.Nijeuspiozbogmalodušnostisvojihsuradnikakojinisushvaćalinje-govevizionarskezamisli,kojinisushvaćalidacentrifugal-nesilemeđunacionalnostimamogudovestidoeksploziv-nog raspada staroga carstva. U socijalnoj domeni naprotiv, Karljeuspiopostićinekolikostvarikojesuslužilekaoprimjernjegovomdobu:zaštitustanara,zaštitumaterin-stva,poboljšanjezdravstvenogosiguranjairadnogprava.Dubokoreligiozanobilježavalagajebezuvjetnabrigazačovjeka.Želio jeostvaritiosnovekatoličkogsocijalnognauka.Svojimaktivnimvođenjemmodernesocijalnepo-litike – na njegovu inicijativu osnovano je prvo na svijetu ministarstvozasocijalnapitanja–pokušaojestareoblikemonarhijeispunitinovimsadržajima.Kaomonarhosje-ćaojesvojomdužnošćunjegovatibriguzasvojepodanike.Modernostsuverenačinilajesocijalnupolitikuspojivu

sastarimoblicimamonarhije,takođeriuduhudubokogvjerovanja.Karljepokušavaozavrijemesvojekratkevla-davinepovezatitristvarijednusdrugima:službuvladara,ostvarenjeosnovnihnačelasvojegavjerovanjaipolitičkurealnost.

Odmahpostupanjunavlastbaciosenapronalaženjemogućnostiostvarenjamira.MirjebiozaMonarhijuizaSrednjuEuropuodživotnevažnosti.Nijesamosagledava-njepolitičkesituacijepoticalomladogacaraunastojanji-ma oko mira nego i ljudske tragedije.

ZarazlikuodostalihšefovavladakojesuvodileratKarljedobropoznavaostanjenafrontijerjeod1914. do 1916. mnogoputaposjećivaoratištakaočasnikzavezuizmeđuBečaifronte.Poznavaojestvarnostrata,smrdljiverovo-ve,bijeduvojnika,užasnaranjavanja.Jedanočevidacza-bilježiojezapažanjemladogamonarhaprigodomposjetejednomratištu:“Tamojedoistasvebilostrašno,nekoćprekrasnešumekestenaizgledalesukaoošišane.Anaoko-lo krvave, rastrgane ruševine….. Tamo na jednom jedinom mjestutijesnojedanuzdrugogaležalojetridesetakmrtvih.PunpogodakTalijana.Činilosedasumrtviosušenipoputmumija,crnosuimbileizgorjelerukeilica.Atuitamokožaimesoleševapuklajepodutjecajemsunca,doksudijelovi kostiju sablasno blještali. Kamo god smo krenuli okonassubilimrtvaci,razmrskani,rastrganimrtvi!Ovdjeruka,tamokrvavanoga!–Carjezastao.Skinuojesvojučasničkukapuisklopioruke.Kadseokrenuo,ugledaosamkakomunizobrazetekusuze.Ičuosamgakakogovorišefugeneralštaba:OvonemožečovjekvišeopravdatipredBogom.Ovoćuokončati.”*

NakonštojepropalaponudazasklapanjemiraCen-tralnih sila u prosincu 1916.,Karljenastojaosporazu-mjetiseneslužbenimputovima.Jednaodnjegovihnaj-poznatijihinicijativajemisijanjegovihšogoraSixtusaiXaviera deBourbon-Parme, braćenjegove suprugecariceZite.ISixtusjebiouvjerendabidugoročnonovapolitičkapovezanostizmeđuFrancuskeiAustrijejamčila

* Citat prema: Rieder, Heinz: Car Karl, posljednji austrougarski monarh, 1887.-1922. München, 1981., str. 117.

34


višestabilnostiuEuropi.SixtusiXavierslužilisuubel-gijskojvojsci,tejetajnimvezamauspostavljenkontaktuciljunalaženjamogućnostizamirovnumisiju.Sixtusjesvojega šogora obavijestio o osnovnim uvjetima Antante: 1.povratakElzasa-Lotaringije,2. ponovna uspostava Bel-gije i Konga, 3. ponovna uspostava Srbije i 4. odstupanje KonstatinopolaRusiji.(Posljednjajetočkaotpalazbogruskerevolucije).Karljeprihvatiotezahtjeve.Uprego-vorimasfrancuskimpredsjednikomipremijeromkaoiengleskimpremijeromSixtusiXaviernaišlisunado-brohotnost prema austrijskim ponudama. No ta je misija nakrajupropalazbogpohlepnihtalijanskihzahtjevazapodručjima,pasenijebilomogućerazumnodogovoriti.

ČakjezbognedovoljnefleksibilnostiNijemacapropaoiapel pape Benedikta XV.zapostizanjemmiraizkolovoza1917.kojimjepodržaoipotaknuoKarla.

Ostalajemeđutim,zaslugaKarlakaojedinogakojijeusredsvjetskogarataozbiljnotražiomir.Stalnojeupo-zoravaonaopasnostodsklapanjarevolucionarnogamira

– do kojeg je na kraju i došlo 1918.godine.Sporazumimaizpariškihpredgrađapoloženjetemeljnovogarata.

DogodilosesvekakojetopredvidioKarl.Neuravnoteže-nost u Europi dovela je u Drugi svjetski rat kojim su unište-niposljednjiostacistarogaporetka.NacionalsocijalizamikomunizamrastrgnulisuEuropuudvadijela.Danas,100

godinaposlijeizbijanjaPrvogasvjetskogratamožemoseradovatičlanstvusrednjoeuropskihnarodauEuropskojuniji. Ono što je 1918.razvrgnutosadasemukotrpnopo-novoizgrađuje:miransuživotnaroda.TojezapravoonoštojeKarluvijekželio.

Još uvijek nisu u cijelosti nadvladane posljedice Prvoga svjetskograta.KrizauIrakuinaBliskomistokuimasvojekorijeneusporazumimaizNeuillyjaiSèvresa.

Upravo su ovdje u regiji bile bolne i krvave posljedice 1918. godine. Ipak pristupom Hrvatske Europskoj uniji postignutjejedanvažankorak.

OttovonHabsburg,prvorođenisincaraKarla,dosljednopreuzeojenasljeđesvogaoca.Natemeljusvogapodrijetlaipovijesti–natemeljusvojegapolitičkoggenijamisijuAustrije i Habsburga – naime sposobnost nagodbe i kom-promisameđunarodima–ponovnojedefiniraopremazahtjevima20. i 21.stoljeća.ZajednosRichardomCou-denhove-KalergijemrazradiojevizijuujedinjeneEuropeuciljurazbijanjanašetradicijeratovanja.

SamoujedinjenaijakaEuropamožestvarnoodgovo-ritizahtjevimaiizazovimabudućnosti.Mirjejošuvijekvrloosjetljiv,kakotosadadoživljavamousukobimaiz-međuUkrajineiRusije.Bezuvjetnisupritompriznava-njeiprovođenjepravanadržavnostisamoopredjeljenjesvakog naroda.

Andreas Raab , PotPredSjednik njemačke Peu

Gospodine Terrenoire, dragi Pavo, dragi Mislave, dame i gospodo, dragi paneuropski prijatelji,

dopustitemidanasamomepočetkusvojegaizlaganjaprenesemnajsrdačnijepozdravenašegapredsjednikaBer-ndaPosselta.Nanjegovuvelikužalostnijemogaodoćiovegodine kao svih dosadašnjih godina. On je pravi prijatelj Hrvatske,alinažalostdanassedogađavrlovažansastanakpredsjedništva stranke u Münchenu koji nije mogao propu-stitipajestogaposlaomenekaozamjenunaovajvašskup.DopustitemitakođerdakažemkolikomijedragozbogovogmojegprvogslužbenogposjetaZagrebukaopotpred-sjednikaNjemačkePaneuropskeunije.OvdjesamuZagrebusasvojimprijateljimainebihmogaozamislitiboljemjestozaprvislužbeniposjetodovogadanasuZagrebusvama.

Naovojsekonferencijibavitetrimavrlovažnimtema-ma:stotojobljetnicipočetkaPrvogasvjetskograta,prvomobljetnicomčlanstvaHrvatskeuEuropskojUnijiipitanjemmira i socijalne pravde u Europi. Stotinu godina nakon Sa-rajevskogatentataželiobihovomprilikomspomenutidvamladačovjekakojisusvojimidejamapromijenilipovijestEurope. Prvi je u gradu na Miljacki pucnjem u Nadvojvodu promijeniocijelupovijestEuropeiuistinubiografijesvihnašihobitelji,neovisnootomejesulibilepogođenePrvimsvjetskim ratom, ekonomskim kolapsom Europe nakon Pr-vogasvjetskogratailinacionalizmomiboljševizmomkojijezaživionakrajurata.

SdrugestraneradiseomladomčovjekuizBečakoji

jenakonpokoljaPrvogasvjetskogratarazmišljaokakonamirannačinobjedinitiEuropu,nakojinačinponuditiprotumodelnacionalizmuiboljševizmuikakomirnouje-diniti Europu. To je bio Richard Coudenhove Kalergi. On je vrlohrabroistrpljivopružiootportimvalovimašokakojisupreplaviliEuropu.Onjesdrugestraneslaopozitivnevalove.Četrdesetjegodinaradionatomu,alisadasvimimožemouživatiuprednostimaikoristimanjegovarada,togaradamladogčovjekakojijebiodovoljnohrabardasvodećimintelektualcimaipolitičarimaonogadobapodi-jelisvojuideju,nakonštosunacionalizamiboljševizamizvojevaliprvupobjeduipoveliEuropuuDrugisvjetskirat.Stoga,dajtedakaoPaneuropljaniučinimosveštojeunašojmoćikakobismoseodržalinatompozitivnomputuRicharda Coudenhovea Kalergija, posebice danas u Europi.

35


Kaoštojerekaonašmeđunarodnipredsjednik,ratjeuEuropiponovojednaodopcija.Vrijemejezapovratakstvar-nojpolitici.Usvjetluupravoodržaniheuropskihizbora,usvjetlumogućnostiratauEuropikojijošnijeobjavljen,alikojiseodvijaiukojemsamopozvanivođenarodaiplaćenicivodebitkuprotivnovinara,protivizabranihinstitucija,pro-tivcivilnihmeđunarodnihpromatrača,protivOESS-a pa čakiprotivvlastitihsunarodnjakaipripadnikaisteetničkeskupinemoramodjelovatijeronituborbuvodeuzpunumaterijalnuipolitičkupomoćsusjednezemlje.UHrvatskojtonemorampunoobjašnjavati,mislimdapostojirazumije-vanjeovogproblemajerjeHrvatskapropatilazbogistihra-zlogaprije23godine.Međutim,tajneobjavljeniratrazlogještosepostrojbekrećupremagranici.Alitonijepravirazlog.PravijerazlogtajštoRusijanemožeprihvatitisporazumkojijeUkrajinapotpisalasEuropskomUnijom.Topokazujekolikosuopasnedržavekojesprečavajusvojegrađanedaslijede taj model mirne ujedinjene Europe, model socijalne pravdeimira,modelkojinastojislijeditikohezijskanačelaiomogućitidobarživotsvimgrađanimaEuropskeUnije,kojitražipoštovanjeistihpravazasvegrađaneEuropskeUnijeikojivodibriguonajsiromašnijimakojimapokušavapomoćidaimsepoboljšajuživotniuvjeti.

Kao što je rekao gospodin Tonino Picula, više od 50 % socijalnihtransferazapravoseodvijauEuropskojUnijigdježivi10 % svjetskoga stanovništva. Taj globalni sustav gdjesuzapravoljudskabićaičitavikontinentiizvlašteni,imajuvrloniskeplaćeigubeživotucivilnimivjerskimratovima,kaoštojetonaprimjerslučajnaSrednjemisto-ku,takviratoviitakvavatraproždiregranicedržava.Sve

namtozapravopokazujekolikojeovajkontinentsretandajeuživaotakoduginizgodinamirikolikosvimiimamosrećezbogtoga.Mnogiodnastogasusvjesni,alinekisutolikosamozadovoljnidanevidepolitičkogarazlogadasepolitičkiaktivirajukakobisudjelovaliuizborima.Istotakopostojiirastućagrupagrađanakojapodržavapolitičkestranke i grupacije koje su protiv Europske Unije, ili su djelomičnoprotivEuropskeUnije,kojesuprotivrastuće-gaeuropskogpartnerstva,kojepromičupovratakEuropeunutarnacionalnihdržavaikojenanekinačinzapravoželepomaknutikazaljkesatastogodinaunatrag.IslijeveisdesnestranevidimosveglasnijeeurokritičarekojiosimtogaizražavajusvojupodrškuautokratuuRusiji.

Koji je adekvatan odgovor, koja je primjerena reakcija natajizazov? Mislim da moramo imati jasniji i glasniji

“da”Europi,jasnostajališteprotiverozijesolidarnostiuEuropi.UnekimdijelovimaEuropepostojivisokarazinanezaposlenostimladih.TojeslučajnažalostiuHrvatskoj.Međutim,moramopokušatiriješititajproblemkakobiseočuvaoteritorijalniintegritetEurope.Započetakna-rušenjeiteritorijalniintegritetbaltičkihzemaljakojibizbograzvojadogađajautomdijelusvijetamogaobitiuopasnosti.Kaoštosamvećranijerekao,povijesnaodlukaUkrajinedapristupiEuropskojUnijiiznimnojevažnazanas Paneuropljane.

Situacija jemožda teška, alimoramoaktivno raditi.MoramoseaktivnozauzimatiimoramouvjeravatidrugeljudedaEuropazanjihmoždanijeneštoštoimamjestounjihovomsrcu,aliakobaremzauzmemjestounjihovuumu,imatćemošansezauspjeh.Hvala.

Jacques Bonfils , PotPredSjednik švicarSke Peu

Gospodine predsjedniče Međunarodne Paneuropske unije, gospodine predsjedniče Hrvatske Paneuropske unije, dragi paneuropski prijatelji,

želiobihiskoristitinekolikominutakojesamdobiozaovoizlaganjekakobihsvamapodijelionekolikoinforma-cijainekolikomišljenja.Radiseoosobnim,moždačakiprevišeosobnimrazmišljanjimakojasumoždavažna,amoždaine,aliželiobihtoučiniti.

Malosamprolistaonekolikočasopisakakobihvidioočemsegovori.Nanekinačin,zapravosamnapraviopre-gledodređenihinformacijaizmedijaizkojihsemožeizvu-ćinekolikozanimljivihelemenatakojisetičuŠvicarske,Hrvatske, švicarsko-hrvatskih odnosa, ali isto tako podi-jelitćusvamainekolikoinformacijavišeopćenitenaravi.

Prvainformacijakojubihželiodatijestslijedeća.Prvopitanje koje ste mi postavili maloprije bilo je gdje su André PouliniMarcoPonskojisuzapravobivšisupredsjedate-ljiPaneuropeŠvicarske.Jošuvijeksuživiizdravi,AndréPoulinjeuNici,aMarcoPonsuParizu,međutimimalisuodređenihobaveza,aliistotakoodustalisuodsvojihfunkcijauŠvicarskojPaneuropskojuniji,proglašenisupočasnimpredsjednicimaŠvicarskePaneuropskeunijei

dalje su u svakodnevnom kontaktu i s nama, s Paneuropom, inaravnosameđunarodnimpredsjednikomgospodinomTerrenoireom. Imamo dakle novi Odbor. Nova predsjed-nicajeAnne-MarieEybenFrankhauser,bivšadužnosnicaSaveznogministarstvavanjskihposlovauBernu,kojajestekladiplomuvišenaobrazbeoljudskimpravimanaSve-učilištuuŽenevi.Onanamsenažalosttakođernijemoglapridružitizatoštojepovrijedilanogu,sadahodanašta-kamaibilobijojdostateškotakoputovatipasamzatojaovdjekaopredstavnikŠvicarskePaneuropskeunijeaveć

36


sam neko vrijeme novi potpredsjednik Odbora. Radim kao odvjetnikuFrankofonojstranciŠvicarske.DrugisučlanoviOdboraPaulGodefroy,rizničar,NicolasSchmitt,tajnik,iAlainTerrenoire,našmeđunarodnipredsjednik,kojijepopravilnikupunopravničlannašegaOdbora.

Drugainformacijakojubihželiopodijelitisvamatičeseprof.IveJosipovića.Njegovoimenismobaščestočulijučer,štomemalozačudiojerjeonpredsjednikRepublikeHrvat-ske.Naime,moždaneznatedajeonprošlogatjednaposjetioŠvicarskugdjejeosimtogaodržaopredavanjenakonferen-ciji“RepublikaHrvatskairegija”uZürichunaengleskom.NeznamtočnokakvisupolitičkistavovipredsjednikaJo-sipovića,neznamjeliljevičarilidesničar,neznamkakvasunjegovavjerskauvjerenja,alipronašaosampriličnopo-hvalnečlankeonjemumedijima.Nazivalogasegentlema-

nommirotvorcem,kojiimaosjećajzamjeru,štoniječudnosobziromnatodajeglazbenik,aliistotakoistančanukuszapravdu,štotakođerniječudnobudućidajepostrucipro-fesorprava.Kaoštosamrekao,jagaosobnonepoznajemalipodijelitćusvamanekolikoopisašvicarskihnovina.Onisunaimetvrdilidaseradioidealnompredsjednikukojizapra-vopokazujenedovoljnopoznatoliceHrvatske,Hrvatskekaozemljekultureiduha,ikojiistotakonijezaboravljaonikadasvojehrvatskonasljeđe.Međutim,usprkostomuštojepo-nosandajeHrvat,takođersmatradauvijektrebanastojatigraditinašeuropskiidentitetbudućidasenašebogatstvoskrivaupravounašojraznolikosti,štojedefinitivnojednaod tvrdnja koju bi gospodin Coudenhove Kalergi svakako potvrdioisnjomesesložio.Kolikosamshvatio,vašjepred-sjednikpredsjednikkojiideusmjerupomirbenarodaizatojeorganiziraočitavnizsusretaod1. srpnja 2013. kada je HrvatskapostalačlanicaEuropskeUnije.Organiziraojesu-sret sa šest predsjednika bivših jugoslavenskih republika te spredsjednikomAlbanije,kojajedanaskandidatkinjazačlanstvouEuropskojUniji,tepredstavnicimaKosova.Ta-kođerjeuspiodobitizaististoliosampredsjednikakojićesenaćiskancelarkomAngelomMerkel25. srpnja u Dubrov-niku.Dakle,tijekomtihsusretairazgovoravašpredsjednikzapravoježelioomogućitidasvezemlještojebržemogućepostanučlaniceEuropskeunijekakobiseosnažiliizgledidavašaregijazaistapostanestabilnaiekonomskiodrživa.MislimdasezapravoradiorazmišljanjimakojapotpunoodgovarajufilozofijiPaneuropekojatakođerželidaEuropabudenesamogospodarski,većistotako,ilijošiviše,snažna

iutemeljenanasvojemkulturnomnasljeđu,nanačelimapo-mirbesvihsvojihrazličitihsastavnica.Tojenekolikomojihrazmišljanjavezanihuzvašegapredsjednikaionoštojeonjemobjavljenoušvicarskimmedijima.Predatćuvašempredsjedniku kopiju teksta objavljenoga u tjedniku L’Hebdo o vašem Predsjedniku Republike.

Trećainformacijakojuželimsvamapodijelitijestslije-deća:PosjetahrvatskogapredsjednikaŠvicarskojzapravosejeodvijalaupomaloolujnojatmosferi.Naime,kaoštojevećovdjespomenuopredstavnikMinistarstvavanjskihposlova, 9.veljačeovegodineŠvicarcisuizašlinareferen-dumivelikomsuvećinomsupodržaliinicijativupolitičkestranke desnice UDC ,kojajevrlokonzervativna,populi-stičkinastrojenaipripadaekstremnojdesnici,aimaosammjesta u Parlamentu. Inicijativa te stranke nosi naslov

“Protivmasovneimigracije”.Unekimdrugimzemljamagovorilosejeotakvimreferendumima,uFrancuskoj,čakiuNjemačkoj,auŠvicarskojjetakavreferendumiodržan.Kaoštoznate,miimamo8 milijuna stanovnika i 2 milijuna stranaca, što je 25% ukupnog stanovništva, dakle 300 ti-sućaNijemaca,300tisućaTalijana,mnogoŠpanjolaca,neznamtočnokolikojeHrvata,mislimoko20 ili 30tisuća,dakle mnogo manje nego ostalih imigranata. U svakome slučajutosubrojke,imoramrećidadosadainismoimalinekihvećihproblema,imalismonekihproblemavezanihuzkrijumčarenjedrogegdjesukaoistaknutalicaispli-valipredstavnicikosovskeimigrantskezajedniceislično.Upravozbogtogastvorilaseklimakojamoždanijeuvijekpovoljna kada se radi o vanjskim poslovima i posjetima stranihdržavnika.Naravno,stanovništvojereagiralozatoštojeosjetljivonaodređeneproblemeirezultatsvegatogabiojetajreferendum.Odtadasezapravodogodilasitua-cija u kojoj Protokol koji se odnosi na slobodno kretanje osobakojijepotpisanizmeđuŠvicarskeiEuropskeUnije,zapravonijemogaobitipotpisanisaHrvatskom.Kaoštoje objasnio ovdje mladi predstavnik Ministarstva vanjskih poslova, nakon toga uslijedili su pregovori na bilateral-nojraziniuzpomoćEuropskeUnijeizapravojepronađen(privremeni?)aranžmankojiomogućujeHrvatimadaneo-visnoorezultatimareferendumanebudužrtvomdiskrimi-nacijekaoštojetoslučajisaostalimgrađanimaEuropskeUnije, dakle, da se ista pravila odnose i na njih.

JošjedanvrlovažandogađajkojisamželiospomenutijetajdajeŠvicarskavladaukonteksturazvojasvojihod-nosasHrvatskomzapravoosiguralaHrvatskojkreditod40 milijuna EUR-a.Tojenovčaniiznoskojijeznatan,kojijoš uvijek treba dobiti potvrdu u Parlamentu, ali nadamo sedaćetobitiodobrenoidanećebitipokrenutjošjedanreferendumodstraneUDC-a.

Četvrtainformacijakojusamželiopodijelitisvamajestslijedeća:113.2 Kao što sam upravo objasnio švicarski na-rodjezapravoprihvatio9.veljačeovegodinetuinicijativuUDC-aprotivmasovneimigracijeiupravozbogtogaus-postavitćesekvotekojećebitiuvedenezastrancekojiseželenastanitiuŠvicarskoj,postojatćedakleodređenevršnevrijednosti,kvotekojećeseodređivatinagodišnjojraziniikojećeseodređivatiukontekstugospodarskihinteresaŠvi-carske.Dakle,budućidaćebitiuvedenetevršnevrijednostizastrancekojiseželenastanitiuŠvicarskoj,onećese,kao

Švicarski narod je zapravo prihvatio 9. veljače ove godine tu inicijativu udc-a protiv masovne imigracije i upravo zbog toga uspostavit će se kvote koje će biti uvedene za strance koji se žele nastaniti u

Švicarskoj, postojat će dakle određene vršne vrijednosti, kvote koje će

se određivati na godišnjoj razini i koje će se određivati u kontekstu gospodarskih interesa Švicarske.

37


štosamrekao,određivatiukontekstuglobalnihiekonom-skihinteresaŠvicarske,istotakopoštujućinačelonacional-nogpovlaštenogstatusa.Tojezapravonanekinačinbioisustavprijesamogreferenduma,alizapravoželimoizbjećisituacijukojajepostojalazatoštojedolazilodonadmetanja,do borbe, neka bolnica bi na primjer rekla da su dobili puno dozvoladazaposlestrance,adruginisu,isličnesituacije.Jednostavno,takvesituacijebilesupriličnonegativne,alicijelasituacijabilajepriličnofleksibilna.Međutim,odsadabitćepunorigoroznijaidonesenesuustavneodredbekojesuusukobusnačelomslobodnogakretanjaosobakojetražiugovorizmeđuŠvicarskeiEuropskeunije.Očekujesedaćesesadaovekvotevrlorigoroznoprimjenjivati,možesedogoditidaćemozagodinu-dvijeponovoizaćinabirališteiglasovatiomogućojpromjeniodnosasEuropskomunijom,ali sve to skupa dosta je delikatna situacija.

Petainformacija.MaloćuireklamiratiŠvicarskupaćustogapodijelitisvamanekolikoobavijestioŠvicarskojkakobisteboljeupoznalituzemlju.Švicarskapostojivećstoljećima,onajezapravoovdjevećod1291. godine, bila je tu Burgundija sa Karlom Smionim, 1515.godineizgubilismojedandiosvojegteritorijauoblikuukojemjeŠvi-carskapostojalatada,alistvarisusekrozpovijestlaganorazvijaleiŠvicarskakakvuEuropskaunijapoznajedanas,zapravojeŠvicarskakojajeoduvijekželjelaostatineovi-snomioduvijekjetobila.Tojenašeosobnotumačenje.Mimeđutimneželimobitipasivnoneutralniilipasivnone-ovisni. Naš predsjednik Didier Burkhalter koji je ujedno i predsjednik OESS-a, vrlo je aktivan, vidite i sami kolika je njegovaulogaurješavanjuukrajinskekrize.Imamovojskusastavljenuodmilicije,dakleneprofesionalnu,negogra-đansku.Imamosustavizravnedemokracijekojapriličnodobrofunkcionira,imamovalutukojadobrostoji,istotakoimamoinstitucijekojetakođerdostadobrofunkcioniraju.TojeneštoštozapravonadilazionutradicionalnuslikuoŠvicarskojsbankarskimtajnama,čokoladamaiurama.Imamočetirislužbenajezika:francuski,talijanski,reto-romanski injemački. Isto tako imamopriličnosnažnastajalištavezanauzprostornuorganizaciju,urbanističkeplanoveislično.Tosevjerojatnodobrovidjelounašimak-tivnostimauproteklihgodinudana.Štosetičestatističkihpodataka,imamopriličnoniskustopunezaposlenosti,3%, isto tako kamatne stope su niske, a i PDV namiznosi8%.

Štosetičenašegpolitičkogsustavaondostadobrosto-ji,kaoštosamupravoiopisao,izahvaljujućitomumismouspjeliizgraditisocijalnupravdukojazasobompovlačičitavnizdrugihelemenataikojaćesevjerojatnojošusavršavati.

JučersmoovdjemnogogovoriliomiruuEuropi,go-vorilismoodugomrazdobljumira,posljednjiratzavršioje 1945. godine, dakle mir traje više od 70 godina. Nakon dvaratarođenjeprviUstavŠvicarske,mislimdajemiruEuropimeđuostalimitekakouspioposlužitikaopolugarazvojaiprosperitetaŠvicarske.Jošjedanelementsocijal-nepravdekojivrijedispomenutijest,kaoštoisamiznate,progresivno napuštanje bankarske tajne, isto tako sada se višeideusmjeruautomatskeinformatičkerazmjenefi-skalnihinformacijasvećinomzemalja,vodeseraspraveuBruxellesuonapuštanjuporeznihpovlasticazapoduzećauraznimkantonimaieventualnomnapuštanjupaušalnih

fiskalnihnametazastrancekojisuimalisrećedasena-staneuŠvicarskoj.ZnateisamidajeŠvicarskapodijeljenana kantone, dakle u nekim kantonima postoje sustavi koji snažnoprivilegirajunekapoduzećauporeznomsmislu.Švicarskasadananekinačinnastojiprisilitinasaveznojrazinikantonedaodustanuodtakvihpovlaštenihpore-znihsustavakakotonebipogodovalobogatimstrancimakojizapravodolazeuŠvicarskusamoraditihrazloga.Po-nekadjezapravoteškoraspravljatiotomezatoštonekismatraju da je to nešto što je predstavljalo neku vrstu eko-nomskogmotorakojijeomogućioŠvicarskojdaserazvije,aliusvakomslučajuvrlojevažnoukontekstutogaštosedogađaspoduzećima,bilježničkimposlovimakojiseobavljajuuvezisapoduzećimaitd.

Šestainformacija.Ali,štozapravoŠvicarskaPaneuropamožeučinitiucijelomovomkontekstukojisamupravoobjasnio?SjednestraneŠvicarskajesnažnoeuropska,sdrugestraneniječlanicaEuropskeunijeinijespremnatopostati.Zapravo,dabismoshvatilisituaciju,moramrećidaimamozapravodvijeinstitucijskeblokadekojenanekinačinsprječavajupristupanjeEuropskojuniji.Sjednejestranezapravopreuzimanjeeuropskogaprava.Naime,građanskopravouŠvicarskojvrlojesličnoonomuštoseprimjenjujeuEuropskojuniji,ali,štosetičekaznenogapravauŠvicarskoj,kojejezapravouređenosa26različitihzakona,postavljasepitanjeukojojjetomjeriusklađenoilisemožeuskladitiseuropskimzakonskimokviromislično.Radisezapravoopsihološkomelementu,atojezapravonadzor,kontrolakojuvršisudEuropskeunijeuLuxembo-urgu i njegova eventualna konkurencija s Visokim save-znimsudomkojijeglavnasudskainstancijauŠvicarskoj.Svismomiučiliuškoliovažnostineovisnostiisuvereni-teta, to nam je duboko ukorijenjeno i, naravno, pomalo se i koristila ta antieuropska propaganda da bi se promicao ovakavplankojijenanekinačinprotueuropski,postavlja-lo se pitanje kako prihvatiti sve to što bi nametnula Europa, a da istovremeno ostanemo vjerni sebi.

ŠtotumožeučinitiŠvicarskaPaneuropa(tudolazimidozaključkasvojegaizlaganja).Mislimdamoramoslijediti,pratitionoštosedogađa,damoramopratitinovaproširi-vanjaEuropskeUnije,pristupanjedržavačlanicasprosto-ra bivše Jugoslavije i Balkana Europskoj Uniji, sudjelovati ukonferencijamakojeseorganizirajunameđunarodnojrazini.MoramoseinformiratiipridonositiraspravamauŠvicarskojjerćemoimatiglasovanjaubudućnostikojaćeseticatieuropskihpitanja.Ovimećuzavršitisvojeizlaga-nje,zahvaljujemvamnapozornosti.

Želimjošzahvaliti,iuimenašepredsjednicekojajeizzdravstvenihrazlogadanasodsutna,organizatorimaovogskupauZagrebu,nadamsedaćemoseimatiprilikevidjetinaostalimkonferencijamaiostajemvamnaraspolaganjuakoželitedobitinauvidodređenedokumenteiliželiteraspraviti o nekome od elemenata koje sam evocirao u svojemizlaganju.NadamsedaćusemoćivratitiuZagreb.SuprugaijauskoroćemozapravoićiuZaprešić,gdjećemoprisustvovati jednomu krštenju. Još jednom dopustite da kažembravonaorganizacijiovekonferencije,iželimvamdauvijekbudetetakouspješni!

Hvala.

38


Daniel Lallemant , PredSjednik francuSke Peu

Dame i gospodo, dragi predsjednici. Kada mi je gospodin Barišić rekao dabibilolijepodaodržimkra-tak govor, moje je pitanje bilo – na kojem jeziku, en-gleskomilifrancuskom? On mijerekaonafrancuskom,molim. Sjetio sam se odmah velikogapolitičaraWinstonaChurcilla koji bi uvijek rekao kadabiseobraćaonafrancu-skom:“Čuvajtese,govoritćunafrancuskom!”

Dakle,dameigospodo,paziteseivi.Zašto? Kada me g.Barišićzamoliodaseobratim,pitaosamseočembihdanasovdjeneštobitnomogaorećijermojeiskustvosebitnorazlikujeodvašega.Imaosamtek14 godina kada je osnovananovaEuropa.JasamoduvijekživiouFrancuskojkojajeuEuropi.Nisamupoznaoživotukomunizmu,nika-danisamživiousaveznojrepublicinitisamproživioratzaneovisnost.No,nakonštosamrazmislio,shvatiosamdabihmogaodatinekasvojapromišljanjakojaćemoždazanekeodvasbitinova,neštoštojespecifičnozaFrancuskuuEu-ropi.DanasnanekinačinpodvlačimocrtunajednogodišnječlanstvoHrvatskeuEuropskojuniji,imoždanamsečinidapostojičinjenicadaEuropskauni-janijedovršenakadagledamovizijunašegosnivačaCoudenhoveKalergia.Ačinjenicajeitodajadolazimizjed-nefrancuskeregijekojajebiladostakontroverzna,zanjususeotimaleFrancuska iNjemačka. Dio stanov-ništvaregijegovorinjemačkimdija-lektom,atakođerigraničisNjemač-kom,LuxemburgomiBelgijom.Dakle,dolazimizregijekojananekinačinpripadajednojperifernojeuropskojzemlji,alijeistovre-meno okrenuta prema središtu Europe. Moj put krenuo je putemvojnikafrancuskevojske,takodasamsevrloranoupoznaospojmovimastrategije,prijatelja,neprijateljaitd.Istotakosamobavljaorazličitefunkcijeuregionalnojilo-kalnojVladi,zatimsamseupoznaosasituacijomuGvajani,vrlomalomteritorijuuLatinskojAmericiblizuBrazila.Utomerazdobljunaučiosamdostaotehnologijiiopitanjimavezanimuzsvemirskaistraživanjainaučiosamkolikove-likusnaguEuropidajuposjediizvaneuropskogkontinenta,prijesveganaPacifiku.I,naposljetku,odsvoje40. godine uprivatnomsektoruradiosamkaofinancijskisavjetnikujednomvelikomkonglomeratuipostaosamstručnjakzameđunarodnefinancijsketransakcijetesambiozaduženzagospodarskirazvoj.Naučiosamkolikajemoćameričkogdolara.Onjemoćnijasnagaodameričkevojske!Ispričavam

seštojemojaprezentacijamoždamalopreduga,alionajeprilagođenaopisuproblemaskojimasesuočavaEuropskaunija,akojinisuriješeni.Ali,većgodinudanaHrvatskaupotpunosti sudjeluje u djelovanju Europske unije. Još bi se nekezemljeBalkanatrebalepridružitiEuropi.CoudenhoveKalergijegovoriodaAmerikaželikupitiEuropu,aRusijaosvojitiju.KrizauUkrajininampostavljaproblemnaistoč-nimgranicama,aameričkesankcijeugrožavajubanke.Tosuznacidasenesmijemoprepustitipoliticilaissezfairejeruprotivnomnašićeindustrijalcibitiostavljeninami-lost i nemilost našim prekooceanskim prijateljima. S jedne strane imamo Putinove ambicije, a s druge imamo hegemo-niju Baracka Obame. Mislim da se trebamo tomu obojemu

oduprijetinasvemogućenačine.Većsam govorio o tim prekomorskim te-ritorijima,onisuvrlovažniipostajusvevažniji.Našejedinstvenotržištepostoji, ali treba se boriti protiv šo-vinizamarazličitevrste,protivame-ričkogaprotekcionizma,imislimdaimiuFrancuskojtrebamorazgovaratio tome. Dakle, imamo solidnu valutu, eurokojićeuskoropreuzetiiHrvat-ska,brinimosezanjegaiborimose

protivsvihonihkojiseboredaonnestaneaimaihpuno!Trebamoseosnažitiupodručjuinovacijaitehnologije.Iutomepodručjunekiželenasmaknutisputa.I,Onoštojemoždanajjednostavnije,ajakojevažno,nekanasujedinikultura!Svakiodnašihnarodaimasvojukulturu,povijest,baštinu,aliimamoizajedničkueuropskukulturukojasetemeljinaanticiikršćanstvu.CoudenhoveKalergijetotvrdio. U srednjem vijeku imali smo graditelje katedrala isveučilištakojasupreživjeladodanas.Želiobihdasesviusmjerimonaogromanintelektualanrad,naniztemakojenisujošuvijekdovoljnopoznate.KulturanammožepomoćidanašaEuropabudeujedinjena,dapoštujesvojegrađane,dabudebogatausvojojraznolikosti–dabudeEuropakojojtežimo.Trebamobitihrabriiuporniutojborbi.

Gospodinepredsjedniče,dragiprijatelji,hvalavamnapozornosti.

Coudenhove Kalergi je govorio da Amerika želi kupiti

Europu, a Rusija osvojiti ju. Kriza u Ukrajini nam

postavlja problem na istočnim granicama, a američke

sankcije ugrožavaju banke.

39


Mislav Ježić , PotPredSjednik međunarodne Peu

Hrvatska je od 1. srpnja 2013.članicaEuropskeunije.Sretni smo, sada godinu dana od ulaska u Europsku uni-ju, da u europskim tijelima Hrvatska ima vrijedne i dobre predstavnike. Ali nisu još ni gospodarske ni socijalne ni ekološke prilike u Hrvatskoj krenule na bolje, nego nas tišteidomaćiiregionalniieuropskiisvjetskiprobleminašihdana,politički,gospodarski isocijalni,kojenašaVladaneumijeilizasadneuspijevarješavatinadobrobitzemljeigrađana.

Danasobilježavamomnogeobljetnice.Prije svega1. obljetncučlanstvaHrvatskeuEuropskojuniji.Ali,sdrugestrane, i 100.obljetnicuatentatananadvojvoduFranzaFerdinandainadvojvotkinjuSofijuuSarajevuipočetkaPrvogasvjetskogarata.Prijevišegodinaželjelismoseda2014. Bosna i Hercegovina proslavi 100. obljetnicu od tra-gedijepočetkaPrvogasvjetskogrataulaskomuEuropskuuniju,alijošdalekokasnimozatakvimrazvojem.

Međutim,na99. obljetnicu toga atentata, baš na Vidov-dan, 28. lipnja 2013.,Europskajeunijaformalnootvorilapristupne pregovore s Republikom Srbijom. Taj nas napre-dakuprocesupristupasusjednihzemaljaEuropskojunijisamposebimožesamoveseliti!Noslaganomsenelago-dompitamoimalikakvedvoznačneporukeusimbolicinadnevka.Tomujedogađaju,dakle,također1. obljetnica. AtoznačidajeiobljetnicabitkenaKosovu,ito625. obljet-nica.Utojbitci,junačkoj,alikobnojzasrpskudržavu,SrbisepodknezomLazarom,naravno,nisuborilinisEuropomnisasvojimsusjedima,negoprotivturskihosvajača,aupomoćsuimdošlivitezoviiizhrvatskogakraljevstvapodbanomIvanišemHorvatom,iizbosanskogakraljevstvaodkraljaTvrtka,iizBugarske,Mađarske,ČeškeiPoljske.To je, dakle, bila bitka solidarnosti i potpore, ali je nakon njeipakSrbijastalaplaćatidanakturskomusultanu.Usrpskoj je predaji i narodnoj pjesmi ta bitka dobila duboko simboličko,tragičnoigotovomitskoznačenje.

Nelagodno je, međutim,štosetapozitivnasimbolikasusjedske,kršćanskeieurop-ske solidarnosti u toj bitci okrenula u kontekstu Gara-šaninovske politike u 19. st. u simboliku preporoda Srbi-je,alinaračunsvojihzapad-nih susjeda. Tako je tajna srp-skaterorističkaorganizacijaCrna ruka taj nadnevak oda-bralazaatentatnanadvojvo-du Ferdinanda 1914. godine, kojimjedalapovodazaPrvisvjetski rat. Zatim je isti nad-nevakbioodabranzaname-tanje Vidovdanskoga ustava 1921. u Kraljevini Srba, Hr-vata i Slovenaca u Skupštini,

ukojojsuodglasovanjaapstiniralihrvatskizastupniciizHRSS , komunisti i još neki, ukupno 161(višeod2/5za-stupnika), a 35 socijalista, republikanaca i dugih glasovalo je protiv. Tomu je sada 93. godišnjica. Danas je usto i 28. obljetnicakobnogagovoraSlobodanaMiloševića1986. naGazimestanunaKosovu,kojijenavijestionadolazećirat. Ujedno je sada i 22.obljetnicaposjetafrancuskogasocijalističkogapredsjednikaF.MitterandaSarajevu–uzostaloisusretasRadovanomKaradžićemiRatkomMladi-ćem–kojimjetadaspriječioplanovezaintervencijuNATO protiv srpske agresije na Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku, čimejepotvrdioriječisvojegaministraRolandaDumasadaFrancuskaneželisada“izgubitiPrvisvjetskirat.”Tojepotomstajaloživotamoždastotinutisućaljudi.Isada,opetnaVidovdan,kojijetakonesretnoištetnozbogprethod-nihdogađajapromijeniovrijednosnipredznakzasusjede,EuropskajeunijaformalnootvorilapristupnepregovoresaSrbijom.UzpomalouznemirujućeishodeizborauSrbiji,potvrdutrenutnenadmoćiŠešeljeveRadikalnestrankenaizborima,kandidaturuVasilijaKrestića,jednogaodotče-va Memoranduma SANU kojijepoticaonaprošlirat,zapredsjednika SANU,jošimogućamanipulacijasimboli-komnadnevkaupozoravadase,uzpolitičkeproblemeuSrbiji,moguiuEuropskojunijijošigratigeopolitičkeigrekoje se nisu oslobodile prošlosti dvaju svjetskih ratova. Te su igre velikih sila narode na Jugoistoku Europe svrstavale nasuprotnestraneuratovimaistajaleihvelikihžrtavau povijesti, i posebno u svjetskim ratovima. Tomu ne bi smjelinasjestinigrađaniSrbijenimidrugijerjesvimadonosilo mnogo više patnje nego koristi. Naši su paneu-ropskiprijateljiizSrbije,načelusprof.Mitićem,kojisusesuprotstavljaliMiloševićevojpolitici,kaoidemokratskidio javnosti u Srbiji, opet na muci i kušnji i moramo im dati potporu.NadajmosedaćestandardiizahtjeviEuropskeunije,aizalaganjePaneuropskeunijeSrbije,pomoćipo-stupnurješavanjuočitihproblemauzemljiiokonje.

MakedonijajezaustavljenaodGrčke,amoždaponaša-njemdijelasvojihpolitičarainepridonosismirenjugrč-kihbojazni,npr.kadapodižeusredištuSkopljaspomenik

40


AleksandruMakedonskomu,azračnuje lukuvećprijenazvalaponjem.Trebalajebitivećmnogodaljenaputuprema Europskoj uniji i na to bi imala svako pravo, ali bi joj injenipolitčarimoraliutomemudrijepomoći.StogatrebadobrihsavjetnikaizEuropedapotaknurazumijevanjeiz-međuGrčkeiMakedonije.NapitanjesamostalnostiKosova,kojesupriznalenajutjecajnijezemljesvijeta,ipakjošnisuodgovorileonezemljeuEU i u svijetu koje se same boje izdvajanjasvojihsastavnicaiznjihovadržavnogasklopa.Svakakojevrlodobrodošlaeuropskaimeđunarodnapo-moćzarazvojdobrihodnosaizmeđuSrbijeiKosova.ItojepreduvjetnapredovanjapremačlanstvuuEuropskojuniji.Moždaćeunašemsusjedstvu jošnajbržepotihonapredovatiCrnaGora.OdzemaljaJugoistočneEuropeizvanEU jošjeAlbanija.Onajetakođerpostalazemljomkandidatom, na putu u EU, ali na teško procjenjivoj uda-ljenostiodcilja.JasnojedajePaneuropskaunijazauzetazauključivanjesviheuropskihzemalja,dakleisvihzemaljajugoističneEurope,uEuropskuuniju,kaoizapomoćurješavanju njihovih problema i u njihovu demokratskome igospodarskomerazvojukojitomuuključivanjuvode.

Moždajenajopasniježarištekrizeususjedstvuneriješe-nopitanjeustrojaBosneiHercegovine,ukojojjeDayton-skisporazumdramatičnopotvrdioplodoveosvajanjaigenocidauratu,štoteškomožebitidobartemeljmirajerbudiitežnjezauspostavompravde,aitežnjezajošradi-kalnijimpolitičkimrješenjimapoputizdvajanjasrpskogaentiteta;istovremeno,ambicijenekihpolitičkihvođazahegemonijomnjihovezajedniceiliosobnimprobitcimanaračunnjeugrožavajupronalaženjepolitičkihrješenjauopćeminteresu.StogajetupotrebnasuradnjaEuropskeunijeimeđunarodnezajednicesdomaćimpolitičarimaigrađanima,asvakakoisPaneuropskomunijomBosneiHercegovine,daseosigurapravedanpreustrojdržaveuinteresu svih triju konstitutivnih naroda, svih manjina i cijelogadruštva,idasetimekonačnoprevladabolnona-sljeđeižarištekrizekojejedalopovodazaratpredtočno100godinatedasekonačnoprestanemovraćatiugeopo-litičkoozračjePrvogasvjetskogarata.

**Uostalom,iGrčkanasamomevrhuJugoistočneEurope,i

članicaEuropskeunijeod1981., puštena je u osobito dubo-kukrizu,kaoidiodrugihmediteranskihzemalja.Dioodgo-vornostimožebitinanjihovimvladama,upravi,bankamaigospodarstvenicima,alivrlomalimdijelommožebitinagrađanima,aonisužrtvekrize.SolidarnostEuropskeunije,akosepokazuje,nepokazujesesgrađanimaEurope,negosbankamaivelikim,uglavnommeđunarodnim,tvrtkama.

Europskajeunija,međutim,zahvaćenakrizomizkojeneizlazikaoUnija,negoizlazesamonajjačagospodarstvaunjoj,uprvomeredunjemačko.VelikaBritanijadoneklesezaštićujeposebnomvalutom,atražitrajnepovlasticezabankareiLondonskuburzu(neoporezivanjefinancijskihtransakcija),kakveinačeugrožavajusocijalnustabilnosteuropskihzemalja.Akosekojadržavapovlasticamaban-karasamostalnosuprotstavi,kaoMađarskapodvladomViktoraOrbana,optužujujuzaskretanjepremanaciona-lizmu.Socijalnonezadovoljstvodovodidoodmakabirača

unekimzemljamaodumjerenihproeuropskihstranakaisavezaidajevišeglasovanaeuropskimizborimanodo-sadstrankamakojezastupajunekaekstremnagledišta,npr. prema strancima i useljenicima, ali, kao Nacionalni frontuFrancuskoj,glasnozagovarajuneprodajudoma-ćihtvrtkastranomuimeđunarodnomukapitalu,zaštituradnikairadnihmjestaineulaženjeutrgovinskisavezsaSjedinjenimAmeričkimDržavama.Zamnogesutoegzi-stencijalnapitanja.Ujedno,tajbitrgovinskisavez,akosenametnuameričkatrgovinskanačela,aneeuropskana-čelasocijalnogaslobodnogatržišta,mogaoujednačenimtržišnimzakonimaukinutiEuropskuuniju,baremkaopolitičkuigospodarskuunijukojareguliraslobodnotrži-štesocijalnompolitikomkojajamčigrađanimapravonaelementarnodostojanživoti,baremunekojmjeri,pravona rad. A istovremeno, demokratske stranke koje su nam bliske jer su proeuropske nemaju hrabrosti uhvatiti se u koštacsasocijalnimrastakanjemdruštvausvojimzemlja-ma,iznevjeravajusvojegrađane,zemljeiEuropu,igubeglasače.NisuglasačiprotivEuropskeunije,negodanaš-nja Europska unija - i demokratske proeuropske stranke unjoj–nebrinusekakobitrebalezasvojegrađane,negozaglobaliziranifinancijski kapital!Ne trebaosuđivatigrađane,negopolitičarekojineosjećajuodgovornostzagrađane,odgovornostpredsvojimbiračima!Ilinemajuvi-zije,ilinevidestvarnost,ilisuseprodalizaprobitke.KaoiuHrvatskoj.Trebajunamdemokratskepolitičkesnage,strankeipojedinci,kojićeosjećatiodgovornostzagrađaneizazemlju,kaoizaEuropskuunijuizamirusvijetu.NetrebajunampolitičarikojipravekarijeruimamebiračeobećanjimakojaimpredlažustručnjacizaPR . Oni koji se ravnajupremasavjetimastručnjakazaPR , time vjerojatno pokazujudanemisleozbiljnodatrebajusamivoditibriguoživotnimpotrebamagrađanaiponestiodgovornostzanjih.Takviobičnoineslužegrađanima,negosvojimkat-kadnevidljivim“poslodavcima”,predstavnicimafinancij-skoga i gospodarskoga kapitala.

EuropskajeunijabilaodsvojihpočetakakaoMontanskaunija(EZ zaugljeničelik)1951. tijekom preko 60 godina jamacmira,itomeđunarodnoga,uEuropi,atimeneizrav-noiusvijetu,aliisocijalnogamira!DobilajeiNobelovunagraduzamir2012.godine,itonesadašnjipolitičariEuropske unije, nego Europska unija kakvu su osnivali otci Europe Robert Schuman, Konrad Adenauer, Alcide de Gas-peri,PaulHenriSpaakidrugi,akakvujenajdalekosežnijezamislioRichardvonCoudenhove-Kalergi,osnivačPane-uropskoga pokreta još 1922.-1923.AtajeEuropskaza-jednicapapotomunijajamčilarješenjedvajupitanjakojaje Coudenhove-Kalergi 1923. u djelu Paneuropa smatrao ključnima:europskopitanjeisocijalnopitanje!

Gledajućiuprošlostmožemonaučitidajefinancijskaigospodarskakriza1929.moglaizazvatisocijalnukrizu,asocijalnakrizapolitičkuzbogdolaskanavlastekstremnihstranakakojesubiračimaizgledalenajenergičnijeurješa-vanjusocijalnekrize,atajepolitičkakrizaizazvalajeratprije 75 godina, koji je nadmašio veliki rat od prije 100 godina!Danasse,dopuštajućisocijalnukrizuuEuropskojuniji,približavamosituacijikojamožeopetizazvatiime-đunarodnukrizu,papotomirat.

41


Kakojeduhovito,aliioštroumno,sročioaustrijskieko-nomistRichardKerschhofer(PreussischeAllgemeineZe-itung 2008.)upjesmiciukojojopisujefinancijskukrizuiponašanjefinancijskogakapitala(kojajesprva,kadsepojavilanainternetu,zabunompripisanaKurtuTuchol-skome koji je oko 1930.izraživaosličnemisli):

HÖHERE FINANZMATHEMATIK* VIŠA FINANCIJSKA MATEMATIKA

...

Wenn in Folge Banken krachen, Kada potom banke krahiraju, habenSparernichtszulachen, štedišama nije do smijeha unddieHypothekaufsHaus jer hipoteka na kuću heißt, Bewohner müssen raus. znači: stanari na ulicu!

Trifft‘shingegengroßeBanken, No ako to pogodi velike banke, kommtdieganzeWeltinsWanken- cijeli se svijet zaljulja, auch die Spekulantenbrut čak i spekulantsko leglo zittertjetztumHabundGut! zadrhti za svoj imutak!

SollmandasSystemgefährden? No smije li se sistem ugroziti? Da muss eingeschritten werden: Treba poduzeti korake protiv toga: Der Gewinn, der bleibt privat, Jer dobit mora biti privatna, dieVerlustekauftderStaat. a gubitke mora otkupiti država!

...

Für die Zechen dieser Frechen Radi ceha tih obijesnika hatderKleineMannzublechen mali čovjek mora problijediti, und - das ist das Feine ja - i, što je najsjajnije, nichtnurinAmerika! ne samo u Americi!

...

Aber sollten sich die Massen No kada si puk das mal nimmer bieten lassen, to više nikad ne bi htio dopustiti, ist der Ausweg längst bedacht:

* Može se naći na adresi: http://www.genius.co.at/index.php?id=165, ili: http://jetzt.sueddeutsche.de/texte/anzeigen/452600/Wenn-die-Boersenkurse-fallen, ili: http://www.kallbach.de/hotel-wellness/wenn-die-boersenkurse-fallen-kurt-tucholsky-dem-jahr-1930.html.

i onda se odavna izlaz znade: Dann wird bisschen Krieg gemacht. onda ih se malo pošalje u rat!

Kada bi današnje demokratske i proeuropske stranke i njihovivođebilineštosvjesnijiopasnostiodtogaodavnapoznatogalijekakojipropisujunajbogatijiinajmoćnijizasocijalnekrizeizazvanenjihovimfinancijskimigospodar-skimmanipulacijama;kadabidržave,apogotovoEurop-ska unija bile svjesnije svoje baštine mirotvorstva, pravih europskihvrijednostiivrijednostikultureživota,okojojgovore i pape, a osobito sveti Ivan Pavao II. i papa Franjo I.,atrebalibiihzastupatiisvikršćani,isvivjernicidrugihreligija,isvihumanističkiopredjeljeniljudi–ondabismobilineštosigurnijiodnovogasvjetskogapožara,odnovihratova ili novoga svjetskoga rata, nego što smo to sada i ovako!

Danas živimo u svi-jetu koji je opet postao multipolaran,činisedaseneopredjeljujemozaodgovornost prema vla-stitimgrađanima,paniuEuropskojuniji,nitizaodgovornostzamirolju-bivu suradnju u svijetu, niti za odgovornost zaočuvanje prirode, bićau njoj, i našega planeta. Ne,negoželimotrgovin-skisavezEuropskeunijesa SjedinjenimAmerič-kim Državama, vjero-jatnodabismobili jačiodnaglorastućeKineiIndije,Brazila,moždaiTurske,nevodećiraču-na o omjerima stanov-ništva u raznim dijelo-vima svijeta i o njihovim potrebama.Dapače, dabismo bili konkurentniji KiniiIndiji,kojesusegospodarskiojačaledobrimdijelomzbogprivatnogainteresavlasnikaivelikihdioničaraza-padnihmeđunarodnihkompanijakojesuotkrileda“out-sourcing-om”utimidrugimzemljamamogudobitimnogojeftinijuradnusnagunegousvojimzemljama–ačestovrlodiscipliniranu,marljivu,gdjekadaiobrazovanu;našibankari(Svjetskabanka,MMF, europske banke), kapitali-stiidioničaridopuštajurastnezaposlenostiuzapadnimze-mljamakojesudosadimalenekusocijalnupolitiku,itraže

“fleksibilizaciju”radnesnage,tj.ukidanjepravaradnika,pravagrađananaradupristojnimuvjetima,približavajućinjihovpoložajpostupnopoložajuradnikauIndijiiKiniidrugimzemljamasjeftinomradnomsnagom!Tadabivje-rojatnoopetbilispremnizapošljavatiradnikeuvlastitojzemlji,odnosnouEuropi,avaljdasličnoiuSjedinjenimDržavama!Neopredjeljujemosedaklezasuradnju,negozasocijalniratkodkućeradigospodarskogarataumeđu-

Uvode se zakoni koji će pogodovati tzv.

investicijama pa će se radi dinamike poslovanja

po brzome postupku razvlašćivati mali vlasnici zemlje, prodavati šume i vode, ograničavati zaštita

prirode, a i kulturne baštine, te će se ovisno

o visini ponuđene investicije, prema

zakonu o “kapitalnim ulaganjima”, prodati

bogatima i moćnima sve što zažele. Ne opredjeljuju se političari ni za nikakve

europske vrijednosti ni kulturne vrijednosti, kao

ni vrijednosti kulture života, ni kršćanske ni

humanističke vrijednosti.

http://jetzt.sueddeutsche.de/texte/anzeigen/452600/Wenn-die-Boersenkurse-fallen

http://jetzt.sueddeutsche.de/texte/anzeigen/452600/Wenn-die-Boersenkurse-fallen

http://www.kallbach.de/hotel-wellness/wenn-die-boersenkurse-fallen-kurt-tucholsky-dem-jahr-1930.html

http://www.kallbach.de/hotel-wellness/wenn-die-boersenkurse-fallen-kurt-tucholsky-dem-jahr-1930.html

42


narodnimodnosima!Zbogtogaseuvodeizakonikojićepogodovatitzv.inve-

sticijamapaćeseradidinamikeposlovanjapobrzomepo-stupkurazvlašćivatimalivlasnicizemlje,prodavatišumeivode,ograničavatizaštitaprirode,aikulturnebaštine,tećese,kaonpr.uHrvatskoj,ovisnoovisiniponuđeneinve-sticije,premazakonuo“kapitalnimulaganjima”,prodatibogatimaimoćnimasveštozažele,ašakalićepritommaloprisrknutiizzdjelemoćnihstranihlavovakojimasedive!Dakle,neopredjeljujusepolitičarinizanikakveeurop-ske vrijednosti ni kulturne vrijednosti, kao ni vrijednosti kultureživota,nikršćanskenihumanističkevrijednosti,negosamozavrijednostikapitalnihulaganjainovihbo-govanovcaiprofita!

Priroda se u Kini i Indiji uvelike pustoši. No priroda je bilaopustošenaradiproizvodnjevuneparadiindustrijali-zacijeiuVelikojBritaniji.SjeverniVelebituHrvatskojimatriputavećubiološkuraznolikostnegocijelaVelikaBri-tanija!(Južninema,snjegasuposječenešume,jošudobaprijašnjihgospodara.AnaKornatimasmoihsasjekli,činise,isami.)Kakoćemodugoostatieuropskivrt? Kapitalne investicije,shvaćenenabarbarskinačin,kakotočininašaVlada,iovaiprošla,moglebidokrajčitinašekopnoimoreunekolikogodina!Ainačebismoihmogliuživatiiminašadjecaipotomcijoštisućljećima!–naravno,akonasbude.

Jelitoeuropski,jelitokršćanski,jelitohumanistički? Je li to odgovorno?Jelitokulturaživotailikulturasmrti?

Naravnodaželimodasemarljivim,discipliniranim,promišljenimiznalačkimradommožeosiguratidobarživotljudimaiupoljoprivredi,iuindustriji,iuuslužnimdjelatnostima,aistotakoiuznanostiikulturi!Naravnodaželimopromišljenuiodgovornustrategijutakvara-zvoja!Itotakvudapoklonidužnupažnjutomudapoljo-privredaiindustrijanezagađujuokoliš,daseslužekolikojemogućeprirodnimsjemenom,gnojivom,hranomzaživotinje,kaoiobnovljivimizvorimaenergije,čistomihumanomtehnologijomidaodgovornoietičnoprimje-njujurezultatevrhunskeznanostiitehnologije.Želimoproizvodnogospodarstvo,kojemućefinancijskeinstitu-cijeslužiti,anegospodariti,aonoćeslužitidobrobitigrađana,anesamodobitipojedinaca!Tomuštoželimozapravoitrebajuslužitiorganiziranodruštvo,pravo,dr-žavaipolitičkezajednicekaoštosuEuropskaunijailimeđunarodnazajednica!

Anetrebajuslužitispekulantskimprijevarama,financij-skim“proizvodima”,tobožnjim“investicijama”kojeodno-semnogovišeradnihmjestanegoštoihdonose,ikojećeraslojitiizatrovatidruštvaiopustošitiprirodu.Nevjeru-jemouslijepinapredakkojićeosiguratikaotičnoprivatnosrljanjezadobiti,niu“nevidljivuruku”ugospodarstvu,niublagotvornostdivljegaslobodnogtržištajervidimodabogaćenjemalobrojnihnedonosiblagodatmnogima,negojumnogimaoduzima.Umjestotogaželimodaseljudi,aosobitonašaEuropa,suočiskorjenitonovimstupnjemod-

govornostičovjekanadanašnjemstupnjurazvojaznanosti,tehnologijeimoćinadprirodomiljudima–dapostanusvjesniodgovornostizadrugeljudeidruštvo,izapriroduiživabićanaovomnašemplanetuživotakojijegotovoizgubljenudivnome,aliipraznomesvemiru,ukojemježivotilijedinstvenailibaremrijetkapojava!Nijeonpojavazajamčena,negorijetkaiposvekrhka.TovidimoiposvebržemritmuizumiranjatisućavrstaživotinjaibiljakanaZemlji.Aizumiruitisućeljudskihjezikaikultura...

Danasživimoupolitičkomesvijetukojijeopetpostaomultipolaran.Utomenesmijemogledatinesreću,negoprirodnostanje.Moramosesamoopredijelitizaodgovor-nostpremavlastitimgrađanimausvojimzemljamaiuEu-ropskojuniji,paipremasvimljudimanasvijetu,stogaizaodgovornostzamiroljubivusuradnjuusvijetu,aistotakoizaodgovornostzaočuvanjeprirode,bićaunjoj,inašegaplaneta!Jerključnasupitanjazabudućiopstanaksvijeta,kako bi rekao Coudenhove-Kalergi, europsko i socijalno pitanje, a danas bismo to proširili i rekli: europsko pitanje uokvirudobrihmeđunarodnihodnosaumultipolarnomesvijetu(zapravojeupravotomislioiCoudenhove-Kalergi),socijalnopitanjebezkojegasenemogurješavatininaci-onalnanieuropskonimeđunarodnapitanja,iekološkopitanje,iliboljerečeno,pitanjeodgovornostizaprirodu,živabićaiopstanaksvijeta(akonesvemira,ondasvakakonašegaplaneta).Beztakveseodgovornostinemožejamči-tiniopstanakživotanaZemlji;aondavišenećemomoratirješavatinieuropskanisocijalnapitanja!

**BiblijaupjesničkomeprikazuBožjegastvaranjapoči-

nje od stvaranja svjetlosti i tame u prvi dan; i od stvara-njanebaivodadrugidan;aonda,tektrećidan,kadaBogstvorikopnoimoreidadedaZemljaproklijabiljem,kažedaBogvidjedajedobroštojestvorio!Ičetvrtidan,kadaodijeli dva velika svjetlila, Sunce i Mjesec, da dijele dan inoć,opetvidjedajedobro!(MožemosečuditizaštosuSunce i Mjesec stavljeni u sredinu stvaranja, a ne barem prijekopnaimora–alitojeznatnosna,“ikonografska”,ane vremenska perspektiva.) I peti dan, kada stvori ribe i pticekrilate,vidjeBogdajedobro!Išestidankadastvorigmizavceizvjeradistoku,inapokončovjeka-muškoižensko,vidjeBogdajedobro!Takodobrodajesedmidanmogaozadovoljnopočinuti!

Akoželimočinitidobro,tomožemojedinoakosudjelu-jemouBožjemdjelu!KojigoddanuništimoneštoodBožjihstvorenjaizsvojepohlepe,obijestiiradisvojedobiti,mo-ramovidjetidajeloše.Itonamnećedatimiranipočinka!Zatočinimotakodasvakevečerimožemovidjetidajebilodobroštosmoučinili!AtomožebitisamoakosudjelujemoudjeluStvoritelja!Neuništavajmonjegovodjelo,nesu-djelujmo u djelu uništavatelja, nego dopustimo Stvoritelju životadanasuzmezadjelatnikeusvojemvrtukojićetadaipodnašimrukamanastaviticvastiirađatiživot!

Nakon izlaganja predložena je IZJAVA sudionika Konferencije, koja je nakon rasprave i prihvaćenih izmjena usvojena. ☞

43


IZJAVA PEU 2014.

Mi,članoviMeđunarodnePaneuropskeunijeokupljeniizFrancuske,Njemačke,Švicar-ske,Austrije,Mađarske,Slovenije,Bosnei

Hercegovine,SrbijeiHrvatskenakonferencijiPane-uropskeunijeuZagrebudonosimoizjavuzajavnost.

1. Na 100.obljetnicupočetkaPrvogasvjetskogaratasjećamosenesretnihokolnostizbogkojihpaneuropska inicijativa da se Europa ujedini nije uspjela oko 1930.g.pajesvjetskimirzavršionakontekneštovišeoddvadesetljeća.

2. 75godinanakonpočetkaDrugogasvjetskogarataželimoistaćidajemirotvornazamisaoCoudenhove-KalergiapostupnimozbiljavanjemEuropskeunijedoveladoveć70-ak godina europskoga mira koji je – usprkos hladnomu ratu izvaneuropskihsilailokalnimratovima–doveoidodosadneviđenablagostanjauEuropi,aneizravnoidovelikoganapretkadrugihdijelovasvijeta.

3. 25godinanakonpadaželjeznezavjesesolakšanjemmislimonaoslobođenjeodtotalitarnihsustavauEuropi,ponovnoujedinjenjeNjemačke,završetakhladnogaratausvijetuiširenjeEuropske unije.

4. 1 godinu nakon ulaska Republike Hrvatske uEuropskuunijuželimoosvijestitidajetopovijesnidogađajzaHrvatsku,kaoštojetoulazakuEuropskuunijuzasvakunovuzemljučlanicu,aliizacijeluEuropskuuniju.TimeseHrvatskojotvarajuposvenovemogućnostisudjelovanjaustvaranju europske i svjetske politike, ali i posve nov stupanj odgovornosti kao subjektu, a ne više objektu,utojpolitici.DragonamjeuočitidasuhrvatskizastupniciuEuropskomeparlamentudostojnoprihvatilitajizazov.

5. 6godinanakonizbijanjasvjetskefinancijskekrizeizražujemosvojuzabrinutostzbogsocijalnekrizekojujeizazvala,osobitosjećajućisekakojetakvakrizapred80-akgodinaizazvalapolitičkukrizupapotomiDrugisvjetskirat.Stogaupozoravamonapresudnuulogunačelasocijalneimeđunarodnesolidarnostizaočuvanjeopćedobrobiti i mira u svijetu.

6. Nakon proširenja Europske unije na 28 članica,moramomislitiinazemljeususjedstvukojejoščekajunapristupEuropskojuniji.PozivamoMeđunarodnuPaneuropskuunijui,osobito,predstavnikesvihzemaljačlanicaueuropskimtijelimadasezalože–uskladusobvezamaprihvaćenimauSolunskojdeklaraciji–zadjelotvornupomoćtimzemljama:BosniiHercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji iAlbaniji.Zapomoćupravednomerješavanjupolitičkihigospodarskihproblemaunjima,gdjekadastvorenihiodlukamameđunarodnezajednice,kaouBosniiHercegovini,teunjihovupostupnupristupanjuEuropskojuniji.ToćenajboljepomoćigašenjumogućihžarištakrizaunjimaitimesprječavanjuoružanihsukobailičakizbijanjaratateosiguranjumirauEuropi.

7. KaoposebnopitanjeizdvajamopomoćurazvojudobrihodnosaizmeđuSrbijeiKosova.Istotako,zalaganjezarazumijevanjeizmeđuMakedonijeiGrčke.Tosu,naime,prethodniuvjetizaintegracijutihzemaljauEuropskuuniju.NesmijesezaboravitinipotrebaAlbanijezapomoćnaputuuEuropsku uniju.

8. Uširemkontekstu,izražujemosvojezadovoljstovopotpisivanjemugovoraEuropskeunijesUkrajinom,GruzijomiMoldavijom.

9. UovomejetrenupomoćosobitopotrebnaBosniiHercegovini.AkoseuzpomoćEuropskeunijeimeđunarodnezajedniceosigurapravedanpreustroj Bosne i Hercegovine na korist svima trima konstitutivnim narodima i svima nacionalnim manjinama te cijelomu društvu, konačnoćemoprevladatimučnonasljeđePrvogasvjetskoga rata koji je prije 100.godinaotpočeouSarajevu.

Zagreb, 28. lipnja 2014.

44


DECLARATION OF THE PAN-EUROPEAN UNION 2014

W e,membersoftheInternationalPan-Eu-ropean Union from France, Germany,Switzerland,Austria,Hungary,Slovenia,

BosniaandHerzegovina,SerbiaandCroatiagivethispublicdeclarationatthePan-EuropeanconferenceizZagrebinJune2014.

1. On the 100thanniversaryofthebeginningoftheFirstWorldWarwerememberunfortunatecircumstances due to which the Pan-European initiativetouniteEuropefailedaround1930, so thattheworldpeaceafteronlytwodecenniacameto its end.

2. Now, 75yearsafterthebeginningoftheSecondWorld War, we wish to stress that the peacemaking ideaofCoudenhove-Kalergi–throughthegradualcreationoftheEuropeanUnion–gaveusalreadysome 70yearsofpeaceinEuropewhich–inspiteofthecoldwarandregionalwars–createdsofarunprecedentedwellfareinEurope,and,indirectly,greatprogressinotherpartsoftheworld.

3. Now, 25yearsafterthefalloftheIronCurtain,withreliefweremembertheliberationfromtotalitariansystemsinEurope,reunificationofGermany,theendofthecoldwar,andtheexpansionoftheEuropeanUnion.

4. 1yearaftertheRepublicofCroatiajoinedtheEuropeanUnionwewishtoconfirmthatitwasahistoricaleventforCroatia,justasitwasforeverynewmemberstate,aswellasforthewholeEuropeanUnion.ThisopenstoCroatiaquitenewpossibilitiesforparticipationinthecreationofEuropean and international politics, but also demandsanewdegreeofresponsabilityforactingasasubject,andnomoreasanobject,ofsuchpolitics. We are pleased to notice that the Croatian membersoftheEuropeanParliamentrespondedappropriatelytothatchallenge.

5. 6yearsaftertheoutbreakoftheglobalfinancialcrisisweexpressourworriesbecauseofthesocialcrisiswhichithasprovoked,especiallybecausewe remember how such a crisis caused a political crisis and the Second World War some 80yearsago.Thereforeweremindofthedecisiverolethattheprincipleofsocialandinternationalsolidarityplaysinguaranteeinggeneralwellfareandpeacein the world.

6. AftertheenlargementoftheEuropeanUnion to 28memberstates,wemustnotforgetneighbouringcountrieswhichstillwaitforthemembership. We appeal to the International Pan-EuropeanUnionand,especially,totherepresentativesofallmemberstatesinthebodiesoftheEuropeanUniontowork–inaccordance with the commitments accepted in the Thessalonikideclaration–forefficientsupporttothesecountries:BosniaandHerzegovina,Serbia,Montenegro,Kosovo,MacedoniaandAlbania.Theyneedhelpinfindingrighteoussolutionsoftheirpolitical and economic problems, which sometimes werecreatedbydecisionsoftheinternationalcommunity,asinthecaseofBosniaandHerzegovina,andneedsupportontheirwaytothemembership in the European Union. Such support willbesthelpremovingfociofpossiblecrises,armedconflictsorevenwars,andguaranteeingfuturepeaceinEurope.

7. Asaspecificproblem,wesingleoutthehelpin developing good relations between Serbia and Kosovo. Or in promoting understanding between Macedonia and Greece. These are preconditions offuturesuccessfulintegrationofthosecountriesintotheEuropeanUnion.TheneedsofAlbaniaonitswaytomembershipshouldalsobetakenintoaccount.

8. Fromawiderperspective,weexpressoursatisfacionwiththefactthatagreementsbetweenthe European Union and Ukraine, Georgia and Moldavia have been signed.

9. InthismomentitisBosniaandHerzegovinathaturgentlyneedstobetakencareof.IftheEuropeanUnionandtheinternationalcommunitysucceedinhelpingBosniaandHerzegovinatocarryoutarighteousreorganizationofitsconstitutionintheinterestofallthreeconstitutionalpeoples,aswellasallminoritiesandthewholesociety,weshallfinallyovercomethepainfulheritageoftheFirst World War that broke out 100yearsagoinSarajevo.

Zagreb, June 28. 2014

45


DOGAĐANJA UZ KONFERENCIJUP R I M A N J E U D V E R C U ( I . D A N )

P R I J A M G R A D O N A Č E L N I K A G R A D A Z A G R E B A

Alain Terrenoire, predsjednik MPEU

Otvorenje svečane večeri u Dvercu

Glazbeni okvir: Ivana Biliško, harfa

Pavo Barišić, predsjednik MPEU Direktor tvrtke “LeitnerLeitner”

46


I Z L E T U D V O R A C ‘ T R A K O Š Ć A N ’ ( I I . D A N )

Sudionici konferencije na Trakošćanu

Izvješća Međunarodnepaneuropskeunije str. 48

Događanja uorganizaciji Hrvatske paneuropske unije str. 63

Djelatnosti ogranaka Hrvatske paneuropske unije str. 81

Mladežhpeu str. 84

In memoriam str. 86

48

IZVJEŠĆA

Opća skupština Međunarodne Paneuropske unije, euroPSki Parlament, StraSbourg

16.–18. siječnja 2015.

Sredinomsiječnjaodržanaje,pre-mastatutuMeđunarodnePane-uropske unije, nakon pet godina

(12.-13. prosinca 2009.) opća i iz-borna skupština Unije u Europskome parlamentu u Strasbourgu. Na njoj su seokupileorganizacijePEU izbroj-niheuropskihzemalja,odŠpanjolske,Francuske,Belgije,Njemačke,Šved-ske,Švicarske,AustrijeiSanMarinadoČeške,Slovačke,Mađarske,Slove-nije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije i Bugarske. Sed-močlanudelegacijuHPEU s pravom nasedambiračkihglasovasačinjavalisuPavoBarišić,MislavJežić,DanielBučan,JasnaČmelić,NedaMatasović,IvaBoljatiLjudevitFranJežić.

Skupštinu je u petak u 15 sati i 15 minutaotvoriopredsjednikMeđuna-rodne PEUAlainTerrnoireuzopćuza-hvalu svima prisutnima na sudjelova-njuuraduopćeskupštineteposebnuzahvalugospođiIsabelvonKuehneltna golemu poslu koji je obavila u orga-nizacijioveskupštine.Uzgromoglasanpljesakuručiojojjekitucvijeća.Zahva-liosejeigospođiChantalBerthelotnasvimplodnimnaporimakojejeuložilau proteklim godinama.

Predsjednik Terrenoire potom je održaosvojprogramskigovor.Iakonijevelikaorganizacija,Paneuropskaunijaimasnažnevrijednosti,kojimase europska politika treba vratiti, i pritom napose mobilizirati mladeljude po primjeru Richarda von Cou-denhove-Kalergi i Otta von Habsburg. Umjesto birokratizirane, nacional-nimtrzavicamarascjepkaneipremaRusijiiSjedinjenimAmeričkimDrža-vama nesamostalne Europe, trebamo snažnuEuropskuunijukojaćebitisa-mostalnapolitičkiiekonomskiuopće,anaposeenergetskiiobrambeno,za

čimseprijekapotrebapokazalaodkada se EU pokazalanepripremlje-nom na situacije oko sukoba u Ukraji-ni. Iako je Mediteran oduvijek bio dio europskoga kulturnoga kruga, dugo-godišnjaekonomskakrizapokazalajedačlaniceEU nisu uvijek solidarne prema svojim južnim članicama, astradanja imigranta pri nesigurnome prijelazuprekoSredozemnogamorapokazujuda sene znamo ljudski iodlučnopostavitiu slučajuovakvauseljavanja. Budimo svjesni da u Eu-ropiimamonajvećiljudskikapitalu

svijetu,kazaojepredsjednikMeđuna-rodne PEU.Upozoriojenanedosta-tanodazivgrađanaEuropenaeurop-skeizbore,naporastnacionalizmauEuropskoj uniji, na socijalna pitanja kojasusepokazalazafinancijskeigospodarskekrize,inavišenačinanaglasio da je Europi Paneuropska unija sada potrebna više nego ikada, atoznačiljudiuvjereniupaneurop-skeidealeidjelatnozauzetizanjih.

ZatimjesvojizvještajoraduMeđu-narodne PEU podnio njen glavni taj-nik Marco Pons, posebno istaknuvši da je postignuto da su arhivi Richarda von Coudenhove-Kalergi, do nedavno

uvlasništvuSveučilištauGenfu,od17. studenoga 2014. postali dostupni javnosti u Archives Cantonales Vaudoi-ses u Lausannei.

RizničarMeđunarodnePEU André PoulainpodniojefinancijskoizvješćeMeđunarodnePEU,čijejeposlovanjeza2012., 2013. i 2014. potom ocije-nionadzorniodbor(ReinhardKlou-cek i Elke Sommer Frisch) urednim i na prihodovnoj i na rashodovnoj strani,uzponekeprijedlogezabu-dućeposlovanje.

Napočetkutočkeizborapredsjed-nika,MislavJežićpredložiojedaseAlainTerrenoirepotrećiputizaberezapredsjednikaMeđunarodnePEU jerseiskazaokaouvjereniPaneuro-pljanin,izvrsnigovornikipredsjednikPEU koji je neumorno i predano pratio iprisustvovaosvimvažnimkonferen-cijamaidogađanjimasvihorganizaci-ja PEU.PrijedlogjesrdačnopoduproKarl von Habsburg. Drugih kandidata nijebilo.AlainTerrenoireizabranjezapredsjednika gotovo jednoglasno.

OdšesnaestčlanovadosadašnjegaPredsjedništvapetječlanovaodusta-lo od nove kandidature: Walburga Ha-bsburg Douglas, André Poulain, Ingo Friedrich, Andrej Rahten i Marco Pons. Na kraju drugoga radnoga dana svisusudionicikonferencijeustalidapljeskomodajupriznanjedugogodiš-njoj članici Švedskoga parlamenta,grofici Walburgi Douglas, rođ. Ha-bsburg-Lothringen, na vrijednu du-gogodišnjem radu u Predsjedništvu, najprijekaoglavnojtajnici(zapred-sjedavanja njena otca Otta von Habs-burgMeđunarodnomPEU), a potom iprvojpotpredsjednici(zapredsjeda-vanja Alaina Terrenoirea). Prvi dan u prvome izbornomekrugu izabranoje u Predsjedništvo apsolutnom ve-ćinom(od170 do najmanje 89 glaso-va) jedanaest kandidata ovim redom po broju glasova: Karl von Habsburg (Austrija), Carlos Uriarte Sanchez(Španjolska),MislavJežić(Hrvatska),BerndPosselt(Njemačka),HansKijas(Njemačka),AnnaZáborská(Slovač-ka),FranjoTopić(BiH),DirkVoss(Nje-mačka), Jean-Paul Picaper (Francu-ska),JulienVanderbekeen(Belgija)iAndrejLepavcov(Makedonija).PotomjeradprekinutzbogprimanjauRe-gionalnomevijećuAlsacea.Drugidanujutro,izmeđupreostalihosamkan-

Na sjednici proširenoga predsjedništva za prvu

potpredsjednicu izabrana je Anna Záborská, a za tri potpredsjednika, redom:

Mislav Ježić, Karl von Habsburg i Dirk Voss. Potom je na prijedlog predsjednika

Terrenoirea jednoglasno kooptiran u predsjedništvo

Pavo Barišić da bi potom bio, također jednoglasno, izabran

za glavnoga tajnika mPeu.

49

izvješća

didata,nakonštosuStephangrofBet-hlen,bivšičlanpredsjedništvaMeđu-narodne PEU izMađarske,tejošdvakandidata,DejanHribar(Slovenija)iPavoDrlička(Slovačka),povuklisvojekandidature,izabranisurelativnomvećinomLarisGaiser(Slovenija)iRa-inhardKloucek(Austrija)udrugomeizbornome krugu. Anna Grünwald(Mađarska),kojajeudrugomekruguimala isti broj glasova kao Vojislav Mitić(Srbija), izabranajeutrećemkrugu. Time je novo predsjedništvo u odnosunastarodobilopetnovihčla-nova: Kijas, Picaper, Gaiser, Kloucek i Grünwald.Ostalisuneizabranikandi-datibili,navodećiredompobrojugla-sova:VojislavMitić(Srbija),MarjanŠvejda(Češka)iPeterLowe(Švedska).Na sjednici proširenoga predsjedniš-tvazaprvupotpredsjednicuizabranajeAnnaZáborská,aza tripotpred-sjednika, redom:Mislav Ježić, Karlvon Habsburg i Dirk Voss. Potom je na prijedlog predsjednika Terreno-irea jednoglasno kooptiran u pred-sjedništvo Pavo Barišić da bi potom bio, također jednoglasno, izabran za glavnoga tajnika Međunarodne Paneuropske unije. To je veliko pri-znaje našemu predsjedniku HPEU, a skupa s ponovnim izborom naše-ga počasnoga predsjednika Mislava Ježića za potpredsjednika Među-narodne Paneuropske unije veliko priznanje Hrvatskoj Paneuropskoj uniji. Nakoncujezanovogarizniča-raMeđunarodnePEU izabranHansKijas,auNadzorniodborzanarednopetogodišnje razdobljeušli suElkeSommerFrischiAntoineBroquet.

Poslije objeda, jednosatno je pre-davanjeodržaokaopozvanigovorniknekadašnjinjemačkisavezniministarfinancijaTheoWaigel, inačepoznatkao“otaceura”,tj.velikizagovornikzajedničke valute Europske unije ipredlagačimenaeuro.IakosejeWai-gelusvojemizlaganjuiodgovorimanapitanja poslije njega dotakao brojnih tema, središnja je tema bila povijest iulogazajedničkeeuropskevaluteivalutneunije.Naziveurodogovorenjezabudućuzajedničkuvalutu1995. kada je istisnuo druge prijedloge po kojimasejezajedničkavalutatrebalazvatiponekojrasprostranjenojpovi-jesnoj valuti Europe, primjerice écu po čuvenuprijedloguGiscardad’Estainga

O K R U G L I S T O L I P R I K A Z I VA N J E F I L M A “ O T T O I H R VAT I ” U E U R O P S K O M P A R L A M E N T U U S T R A S B O U R G U 1 4 . S I J E Č N J A 2 0 1 5 .

Uvečer u 20:00 u Europskome parlamentu u organizaciji Andreja Plen-kovića, hrvatskoga zastupnika u Europskome parlamentu, održan je okrugli stol na kojem su govorili austrijski zastupnik u Europskome parlamentu Paul Rübig, predsjednik njemačke Peu i bivši njemački zastupnik u Europskome parlamentu Bernd Posselt, predsjednik HPeu Pavo Barišić i potpredsjednik Međunarodne Peu Mislav Ježić, te je prikazan drugi dio dokumentarnoga filma "Otto i Hrvati" redatelja Vanje Vinkovića, dio posvećen povijesti poli-tički aktivno angažiranoga i brižnoga odnosa nadvojvode Otta von Habsburg spram hrvatskoga naroda i što skorijega pristupanja Hrvatske eu.

Plenković je govorio o doprinosu velikog prijatelja Hrvatske i bivšeg za-stupnika u Europskom parlamentu Otta von Habsburga (1912–2011) među-narodnoj afirmaciji Hrvatske. Istaknuo je da je Otto bio predani zagovornik pridruživanja srednjoeuropskih država Europskoj uniji, poglavito onih koje su bile dio Austro-Ugarske Monarhije. Kao član Europskog parlamenta, bio je oštar protivnik komunizma i zalagao se za ujedinjenje Europe. Tijekom Domovinskog rata 90-ih godina dosljedno je branio demokratsko pravo Hrvatske na neovisnost. Plenković je zaključio da je Otto uvijek isticao pri-padnost Hrvatske srednjoeuropskom kulturnom krugu te je istaknuo da je znatno pridonio pristupanju Hrvatske Europskoj uniji.

Otto von Habsburg bio je predsjednik Međunarodne Paneuropske unije od 1973. do 2004. Stoga je o njegovu europskom angažmanu govorio njegov nekadašnji suradnik i zastupnik u Europskom parlamentu Bernd Posselt, danas predsjednik Njemačke Paneuropske unije, prof. dr. Pavo Barišić, pred-sjednik Hrvatske Paneuropske unije i akademik Mislav Ježić, potpredsjednik Paneuropske unije. Oni su evocirali svoju dugogodišnju suradnju s Ottom von Habsburgom. Govorili su o glavnim akcentima dokumentarnog filma Vanje Vinkovića koji uz ekskluzivan arhivski materijal otkriva niz zanimljivih doživljaja i trenutaka iz političkog djelovanja Otta von Habsburga usmjere-nog na dobrobit Hrvatske

Osim pojedinih zastupnika Europskoga parlamenta, između kojih su bili i naši europarlamentarci Davor Ivo Stier, Dubravka Šujica, Ivana Maletić, Marijana Petir i Ruža Tomašić, događaju je prisustvovala i sedmočlana de-legacija iz HPeu pod vodstvom Pave Barišića i Mislava Ježića: Danijel Bučan, Jasna Čmelić, Neda Matasović, Iva Boljat i Ljudevit Fran Ježić. Iduće jutro naša delegacija sastala se je s našim zastupnicima Andrejom Plenkovićem i Marijanom Petir na radnome doručku u Europskome parlamentu.

50

izvješća

iHelmutaSchmidta(starafrancuskavalutačijijetalijanskiparscudo, a du-brovačkiškuda) ili franak. Euro pak du-gujesvojeimeprostomukraćenjusvihprijedlogaimenakojasukaosloženiceimale(prikladnodvosložni)“euro-”zasvojprvidio(npr.Eurofrank,Eurodo-llar,Eurokopf)nanjihovzajedničkidio koji stoga ni nije ništa više nego prvidiospomenutihpseudosloženica.Postavljen za njemačkogaministrafinancija već1989.,Waigel se je izosobnogapolitičkogaiskustvamogaoprisjetiti koja su previranja narednih godinanajprijedoveladoutvrđivanjakriterija konvergencija gospodarsta-vaeuropskihzemaljaidokonačnogauvođenjazajedničkogaeura1.siječnja1999.kaoobračunskogasredstva,a1. siječnja2002.ikaonovčanice.Padomvrijednostiengleskefunteifrancusko-gafranka1992.-1993.izbilajefinan-cijskakrizaprotivkoje jeNjemačkamoralauložiti47milijardinjemačkihmaraka. Da ne bude više valuta u optje-cajuimeđusobnometrvenju,uvedenje euro, no to nije bila nepripremljena i preuranjena odluka jer se je temeljila na dugogodišnjim raspravama o uvo-đenjuzajedničkevalute,jošod1960ih. Bilojenužnodonijetitakvuodlukudaod 1998.-1999.načeloodrživostipo-staneosnovnonačelofinancijskepo-litike,dasebudućinaraštajineizlažunovimvelikimrizicimaodfinancijskihkriza.Sporazumostabilnostiirastuvidi ostvarenje rasta gospodarstva prekostrukturnihreforma.Notakvereforme nisu nikada popularne, zaštojenavedenprimjerbogatečlanice

kakvajeNjemačkagdjesuuvođenjeeura Helmuth Kohl i Theo Waigel pla-tiligubitkomizbora1998.ReformninaporikojeGrčkasmukomprovodiposljednje dvije godine u skladu su s timeizatopoWaigelovusudumnogopostižu.Uopćesemožerećidazajed-ničkavalutajačazajedničkuodgovor-nostzaEuropuidasamozahvaljujućizajedničkoj valuti europske zemljeimajuvažnuuloguusvjetskojvalutnojpoliticiporedameričkogadolarailiki-neskogayuana.Ovdjećeodlučnuulo-guubudućnostiimatiKina,kodkojejeAmerikazadužena1900 milijardi dolaraikojapovrhtogadržičetirimi-lijardedolaraudeviznimrezervama.Europska je unija doduše principijel-nozajednicavrijednosti,anevalutnazajednica,itojojdajejedinstvenupo-vijesnu ulogu. Ona po Waigelu ne tre-basačinjavatini“sjedinjeneeuropskedržave”(federacijunalikameričkoj)nisavezdržavaslabopovezanihukon-federacijinego“tvorevinusuigeneris”kojasepodjednakodržinačelasupsi-dijarnostiinačelaodrživostiičijesezemlječlanicekonsolidirajustruktur-nimreformama.EU treba jedinstveni gospodarskiisocijalnimodel,različitodameričkoga,noujednojojje,tvrdinjemačkiministar,potrebno iTran-satlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo (TTIP), tj. sporazum oslobodnojtrgoviniizmeđuEU i SAD-ava,kakobiEuropaojačalasvojpolo-žajusvijetuipodiglastandardsvojihgrađana.Europapaksamamoranaćisredinuizmeđuopijenostimoću(Ma-chtversessenheit) i zaborava moći

(Machtvergessenheit),postatisvjesnaodgovorne uloge kakvu nije imala po-sljednjih 150 godina. Povodom stote obljetnice Prvoga svjetskoga rata Wa-igelsejeprisjetioriječiChristopheraClarkakojijenapitanještojenajvećarazlikaizmeđukrize1914. i 2014. od-govorio: To je Europska unija kao sred-stvozapostizanjemirakakvoprijenijepostojalo. Kao takva, ona je stoga s pra-vom,kažeWaigel,zavrijedilaNobelovunagraduzamir.

Na koncu prvoga radnoga dana sudioniciskupštineuživalisuprijamuRegionalnomevijećuAlsacea,anakoncu drugoga u dvorani strasbour-škeGradskevijećnicegdjejenainici-jativu Richarda von Coudenhove-Ka-lergi 1949.osnovanoVijećeEurope.

U nedjelju ujutro sudionici skupšti-ne okupili su se na misnome slavlju uveličanstvenojstrasbourškojkate-drali,posvećenojNašojGospi,kojase ikonografski redovno prikazujezaogrnuta plavim plaštem i s kru-nomoddvanaestzvijezdanaglavi(uskladu s Otk 12,1), koliko ih krasi i plavuzastavuEuropskeunije.Utojgotičkojkatedrali,kojaovegodineslavi tisućituobljetnicuodkada jebiskup Werner von Habsburg polo-žiokamentemeljacnjenojprvotnojprostranoj romaničkoj građevini,kanonikMichelWackenheimzaželiojedobrodošlicuPaneuropljanimaizsvihokupljenihzemaljauzprigodnigovoropovijestiiznačenjunajstari-jegapokretazaujedinjenjeEurope.

Ljudevit Fran Ježić

Novo predsjedništvo MPEU (slijeva nadesno): Andrej Lepavcov, Anna Záborská, Franjo Topić, Laris Gaiser, Dirk Voss, Anna Grünwald, Alain Terrenoire, Pavo Barišić, Jean-Paul Picaper, Carlos Uriarte Sanchez, Mislav Ježić, Berndt Posselt, Karl von Habsburg, Rainhard Klouček

51

izvješća

Slovenski Paneuropski pokret organiziraojeMeđunarodnukonferenciju“Građanikreirajuevropsku vanjsku politiku” ljubljana

17.-19. listopada 2014.

KonferencijisuprisustvovaličlanoviPEU Austrije, Bo-sneiHercegovine,Italije,Latvije,Mađarske,Njemačke,Slovačke,Slovenije,Hrvatske ipredstavnicieuropskihinstitucijaiorganizacija.

IzHrvatskeskupujenazočilačlanicapredsjedništvaHPEU gđaNedaMatasović.

SudionikeskupapozdravilisuipoželjelidobrodošlicuLaris Gaiser, predsjednik PEU SlovenijeiMilanBrglez,gla-snogovornik slovenskog parlamenta.

GovornicisuusvojimizlaganjimaukazalidaEU mora voditizajedničkuvanjskupolitiku.ZajedničkaeuropskapolitikajekoristzasvezemlječlaniceEU, a najbolji korisnicisumanjezemlje.Primjerzatosuzajedničkeakcije u Ukrajini.

Postignutajekoordinacijanamnogimpodručjima-je-dinstvenavaluta,harmonizacijapropisa.Ukazanojenapotrebuzajedničkogbankovnogsistema.

PotrebnajejedinstvenačvrstaEuropa,dabisemoglipostavitietičkistandardiuglobaliziranomsvjetskomgos-

podarstvu. EU zasadnijedovoljnosnažnazapregovoresKinom. Potrebno je daljnje proširenje na Tursku, Ukrajinu, MoldovuizemljeBalkanazbogsigurnosnihrazloga.

SudionicikonferencijeizrazilisunadudaćeBosnaiHer-cegovinauskorodobitistatuskandidatazačlanstvouEU i daćeseBiHomogućitispecijalnistatus,kojibipodrazumi-jevaoneodložnipočetakpregovorasaEU.UBiHimanizgo-rućihproblemakojibisetrebaliriješititijekompregovora.

Ukazanojenakolapsgospodarstva,problemnezaposle-nosti,pričemuposebnozabrinjavanezaposlenostmladih.VelikiproblemjekorupcijaiEuropskakomisijaulažena-porezasmanjenjeiste.

Takođerjeukazanonaproblemvelikogbrojaslužbenihje-zika,alidosadanijepotompitanjupostignutzajedničkistav.

PosebnojeukazanonaproblemsankcijaRusiji,štojeizazvalonizgospodarskihproblema.Trebaposebnupa-žnjuposvetitiopskrbiplinaizRusijeivelikiproblemještoEU u tom pogledu nije jedinstvena.

Latvija 2015.godinepreuzimapredsjedavanjevijećaEU,tejeveleposlanikLatvijeNj.E.ImantsLegiszaduženzaMađarsku,SlovenijuiHrvatskuusvomizlaganjuiznioda su njihovi prioriteti:

• Europska politika prema susjedima, prvenstveno istočnoeuropskopartnerstvo

• VažnostCentralnoazijskeregije• Odnosi sa Rusijom• SporazumoslobodnojtrgovinisaSAD

NakrajukonferencijeVanjaGavran,predsjednikPEU BiHpozvaojenazočnedaprisustvujuMeđunarodnojkon-ferencijiPEU “BosnaiHercegovinanaprekretnici-novipristup Euroatlanskim integracijama” u Sarajevu od 24. do 26. listopada 2014.

Neda Matasović

42. Paneuropske dane Bavarske u Andechsu otvorili su gosp. Hans Kijas(uimePaneu-ropske unije) i bene-diktinac otac Valentin Ziegler(uimekućedo-maćinasamostana).

Prvipredavačbiojeprof.dr.StefanSemerski,povjesničar,prof.naMün-chenskomiBerlinskomSveučilištu.Govoriojeobudućimekonomskim

ipolitičkimprocesimaijasnojena-glasio da je današnja Europa postala umorna. Danas nema više potreb-nogoptimizma ipoleta, kao što jetobiloranije.ProfSemerskismatradajeuzroktomemanjakličnosti,tj.takvih pojedinaca koji bi imali jaku osobnostiviziju,akakvihjebilorani-jeaočitodasuserazvijalinavjeri,nakršćanstvuiobrazovanjukojejepru-žalosvojimstudentimaetičkiodgojiodređenimoralniprofil,osjećajobve-zepremabudućnosti.Ujednojetakvokršćanskogledanjejačalooptimizam,patakoipozitivanrazvoj.Očitojedajetajpoletitakavoptimizamnestaosaporastomiširenjemmaterijalizma,razvilo seprofiterstvo, stalno stre-mljenjezapovećanjem–proširenjemtepovećanjemosobnezarade.Toseočitavainapoljoprivrediinaokolišu.

Prof.dr.Semerskiodržao jedvapredavanja, pa je u svom drugom pre-davanju govorio o svetom otcu papi Gregoru Velikom i o Ivanu Pavlu II. Jasnojepokazaodasuoniinekidru-givelikisvetiotci,formiraliEuropskiduhsvojomkarizmom.Danassvaka-ko treba govoriti i o ekumenizmu.Takvo gledanje vidimo i kod sv.otca Ivana Pavla II. To gledište ekumen-ske suradnje je naglašeno i kod pape Franje–Franziscusa.Osobitojetovaž-nozapovezivanjemeđukontinental-nog(globalnog)tipa.

Sljedeći govornikMeinolfArens,povjesničarna institutuzamanjin-ska prava INTEREG govorio je o Sv.BenediktuizNursieinekimdrugima,spomenuojeiEdithStein,tumačećikako su oni bili poput svjetlosti, bli-stavisjajzaEuropukojojsutakodali

52

izvješća

osjećajzačovjekoljubljeidomoljubljeaistovremenonatajnačinpovezuju-ćiraznekrajeveipredjeleEurope.

Prof.HannaBarbaraGerl–Falkovi-tz,profesorreligijskefilozofije,pred-stavilajedvije“svetice”-HedwiguizŠlezije i ElisabethuodThüringena,kojesutopostalekaodobročinitelji-ce svome narodu, premda posve ra-zličitogpodrijetlainačinaupomaga-

njuljudimaubijediinesrećiisvimapotrebitima.Onesusvojimbrižnimčovjekoljubivimradomiskrbi,svo-jimosjećajemzapravednost,postaleunarodu“Svetice”,pasutakoicr-kveno proglašene.

Prof. dr. Zdzislaw Josef Kijas,OFM Conv, relator Kongregacije zauspostavljenjeiproglašenjebla-ženihisvetihuRimu,održaojefe-nomenalno predavanje o europskim učilištimakrozpovijestEuropskogkontinenta, o visokoškolskim usta-novama,onačinuučenjaistudira-njanaeuropskimuniverzitetima,oobrazovanjualiiodgojnomdjelova-nju tih ustanova, o istovremenom formiranju eti-ke i morala. Ra-zvijalisumeđusvojim studen-tima marljiv, požrtvovanrad,kojemu su i na-stavnici–pro-fesori bili pri-mjer te osjećajosobne odgo-vornosti i skrbi za budućnostbudućih gene-racija. Tako su nastalaisveuči-lišta od svjetske reputacije, Bologna, Paris,Cambridge,Oxford,Göttingeninekadruga(Beč,Heidelberg),kojasudjelovalanarazvojcijelogasvije-ta.

Osobito se naglasilo kako je zaEuropupotrebitoučinkovitopove-zivanjeisuradnjameđususjednimpokrajinama. To se napose dobro vi-djeloizgovoraidiskusijeMariegrof.Clary-Aldringen zadužene za Mal-teškireduMünchenu,teizgovorai diskusije Sabine Meigel, voditeljice Projekta za povezivanje podunav-skih krajeva /pokrajina/, a inicijator puteva po Marijanskim Svetištima SvMarije-majkeBožje,gospodinJo-sefDöllnerprikazaojenekasvetištauputivšinasukulturološkuvažnosttihputevazameđuljudskeodnoseimeđusobnoupoznavanjeEuropskogstanovništva.Prof.dr.FerdinantgrofKinski istakao je da postoji i kulturo-loškaobičajnaraznolikostmeđuregi-jama, rekao je kako je bitno voditi ra-čunaopravednostiuraspodjelibrige

i podrške regijama, jer predrasude i egoizamidunaštetuEU,aMedijiče-sto pitaju koja je korist od EU, koliko onakoštačlaniceitd.

PeterBecher,književnikčlanAdal-bertStifterVerein-a,naglasiojekakosuvažnegrađanskeudrugeiinicija-tive,trebaihorganiziratiinjegovati.

Završila bih sa govorom Berndta Posselta.GovorionamjeopolitičkomciljukršćanskeEurope,novelidasedanassvisablaznekadasegovoriovladarima i svetcima, bolje je govo-riti,kakorečepisacRotho“HeiligerTrinker” /sveti pijanica/, jer danas neshvaćajudasuisvetci iblaženizapravoobičniljudikojiistotakoi

griješe i imaju mane kao i sav ostali svijet, jer nema životabezgrijeha,alioni su imali suosjećaje i ra-zumijevanjezaljudeizaideale.Danas postaje ustaljena fra-za: politika je

“prljav posao”.Ali to nije ništa prljaviji posao od bilo kojeg

drugog posla, od bilo kojeg drugog zanimanja.Razlika jeu tomekakoseposaoobavlja,štojebitnozabilokojezanimanje,bilokojiposao.Va-ljaraditimarljivo,učinkovito,požr-tvovno,zadobrobitsvakoga,raditisrazumom.DanasuEUpostojeraznagledišta,raznikorijeniiuplivi,nozaEuropujebitnodaostanekršćanska,etičkomoralnasocijala.Povijesnojeposve jasno da je Sveto rimsko car-stvobitnozacijelupovijestEurope.

Europsko sjedinjenje postalo je, ne kao ideja, nego u momentalnoj rea-lizacijivrlokrhkarealnost,aEU je odgovor na to, EU je ona koja treba sprečavati nacionalizam, materija-lizam(velikiegoizam),ratimržnju.KrozpovijestEuropajepokušavalanaraznenačinestvoriticivilizacijuljubaviisuosjećaja,kolegijalnosti.

A teme ovoga 42. Paneuropskog dana odabrane su tako da bi se vidje-lo kako je to teklo u povijesti Europe.

mr. phil. V. Izaković

P R I K A Z A N J E F I L M O M A J K I T E R E Z I , O N J E Z I N O M Ž I V O T U I R A D U

“Engel der Armen – Heilige der Dunkelheit” ( film Bavarske TV)

Za foruma i diskusije tj. na-kon nedjeljne sv. mise koju je predvodio Kosovski biskup iz Prezrena Dodje Gjergji, govo-rilo se o kontaktima među dr-žavama i pokrajinama eu. Pre-davanja i diskusije pokazala su kako do vremena od oko 600 g. Europa postoji kao geografski i politički pojam. Od Cara Justi-nijana Europa je i kulturološki sjedinjena premda učimo da je postojalo istočno i zapadno rimsko carstvo. No kulturološki je povezano krštenjem i vjerom. Katoličko, kršćansko kulturološ-ko povezivanje prolazi kroz cijeli Europski kontinent a kroz svoje misionare u to uključuje i Engle-sku (englesko otočje).

Danas svakako treba govoriti o ekumenizmu. Takvo gledanje vidimo i kod sv. otca Ivana Pavla ii. kao i kod pape Franje– Franzis-cusa. Osobito je to važno za glo-balno povezivanje, povezivanje međukontinentalnog tipa.

Europsko sjedinjenje postalo je, ne kao ideja, nego u momentalnoj realizaciji

vrlo krhka realnost, a EU je odgovor na to, EU je

ona koja treba sprečavati nacionalizam, materijalizam (veliki egoizam), rat i mržnju.

Kroz povijest Europa je pokušavala na razne načine stvoriti civilizaciju ljubavi i suosjećaja, kolegijalnosti.

53

izvješća

Međunarodna konferencija

“Bosna i Hercegovina na prekretnici — novi pristup euroatlantskim integracijama”, Sarajevo

24.–26. listopada 2014.

P aneuropskaunijaBosneiHercegovineorganiziralaje od 24. do 26. listopada 2014.uSarajevumeđuna-rodnukonferencijukojojjebiociljrazmotritinove

perspektiveimogućnostiintegracijeBiHuširekontekste,prvenstvenoEuropskeUnije.Naslovkonferencijebioje

“BosnaiHercegovinanaprekretnici–novipristupeuroa-tlantskimintegracijama”uduhuneposrednominulihizbo-rainadidasekonačnookrenenovi list.OsimčlanovaPEU BiHnakonferencijisuprisustvovaliipredstavniciizPEU Francuske,Hrvatske,Mađarske,Njemačke,Slovenije,Srbi-jeiŠvicarske.DelegacijaHPEU bila je brojna, 17članova,apredvodilisujepredsjednikprof.dr.sc.PavoBarišićipočasnipredsjednikakademikMislavJežić.

Otvorenjekonferencijeodržanojeuobnovljenojzgra-diGradskevijećnice,gdjesusudionikepozdraviliorgani-zatoriizPEU BiHVanjaGavraniFranjoTopić,anakonnjih i predsjednik PEU AlainTerrenoire,gradonačelnikSarajevaIvoKomšićtezastupnikuEuropskomparlamentuEduardKukan.VećprilikomuvodnihgovoraotvorenesuvažnetemeipostavljenapitanjavezanauzproblemeBiH,međukojimabihizdvojiopostavkuTerrenoireaotomekako je Bosna i Hercegovina oduvijek bila i jest dijelom Europe,nesamogeografskinegoikulturnoicivilizacij-ski,teposebanosvrtIveKomšićanasamuVijećnicu,tadasveučilišnuknjižnicukojajebilarazorenaunapadunaSarajevo 1992.,kaosimbolatemeljnihetničkihsukobakojionemogućujustabilizacijuinapredak.

Tijekomdrugogdanaodržanjesredišnjidiokonferen-cije u Bijeloj dvorani Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, podijeljen u tri panela kojima je prethodio pozdravnigovor.Tijekompozdravnoggovorapostavljenesunekeodosnovnihtezaismjernicekonferencije.VanjaGavrantakojeistaknuopotrebnidualizamurješavanjuproblemaBiH–voljaiupornostdomaćihpolitičaraipo-moćEU umoderiranjukaosukreatoraDaytonskogspo-razuma,akaoglavneprepreketomenavodiunitarizamiseparatizam.FranjoTopićustanoviojekakoje“Dayton-skisporazumkaoluđačkakošulja”,aslijedomtogadaEU trebapomoćiBiHjerjesudjelovalaunjenojorganizaciji.NaveojekakotrebareformiraticijeluBiH,anesamodi-jelovetedaglavnipoticajtrebadoćiizvanasobziromdasunjimarukevezane.AlainTerrenoirepostaviojepitanje

“Želitelibitidioeuropskeobiteljiijestelispremninatrudi odricanje da to postignete?”.Raspravljaojeoizostanku

dogovoraizmeđuFederacijeiRepublikeSrpskeoeurop-skojbudućnosti,tenaglasiokakoEU teškomožepomoćiBiH,akoonasamasebinemožepomoći.DotaknuoseiproblemasPutinomterastomnacionalizmakojiprijetiEU.ValentinInzko,visokipredstavnikuBiH,naglasakjestavio na potrebu promjene mentaliteta i uspostavu vla-davinepravakaonajvećegcilja.Naglasiojekakojeetnič-kiproblemnajvažnijisamomalompostotkugrađana,dokčaknjih¾smatrakakojenajvećiproblemnezaposlenost,dakleekonomija.Kratkepozdravnegovoreodržalisujošipredstavnicisponzorskihzaklada:KarstenDümmelizza-kladeKonardAdenauer,MartinAxmannizzakladeHannsSeidelteGerhardDresslerizzakladeOttovonHabsburg.

Prvipanelnosiojenaslov“NovipristupEuropskeunijeprema Bosni i Hercegovini”, a govornici su bili sadašnji ibivšieuroparlamentarci.ToninoPiculaizraziojenadukakoizboriuEU iuBiHmoguznačitinovipočetak.Poseb-no se osvrnuo na pro-širenje EU, te kako je prošlo 10 godina od posljednjega velikog proširenja. Juncke-rovuizjavudaseEU uidućih5 godina ne će proširivati inter-pretirao je kao vrije-mezavelikiposaouBiHizaiskorak,anetraženjealibija.Tražise unutarnji konsen-zusuBiH,anevanj-skipritisak.Takođerje naglasio kako ne treba mijenjati EU, nego BiH. Postavio je i kriterije za mjere-nje uspješnosti budu-ćepolitikeBiH,anaprvomjestopostaviojevladavinuprava,zatimekonomskisustav,jačanjedržavneadministracijeinaposljetkusurad-njuuregiji.DubravkaŠuicapredstavilajepolitikuunutarEuropskogparlamentakaodobarprimjerzaBiH,jersesvetemeljinakompromisuikonsenzusu.OsimpolitičkoguređenjasmatrakakojevelikapreprekazaulazakuEU i ekonomska situacija. Tanja Fajon u središte postavlja po-trebumijenjanjamentalitetauBiHzbogpotrebeukidanjakorupcijeiliječenja“ustavneshizofrenzije”.IznijelajenadekakoćenovavlastotvoritinovopoglavljeislužitionomeštoželegrađaniBiH,anemeđunarodnazajednica.Smatra kako EU trebapreuzetiaktivnijuuloguuBiHkrozmedijaciju.BerndPosseltistaknuojevažnostintegracijeBiH u EU,jerćeseusuprotnompovijestponoviti–doćićenovesilekojećepopunitivakuum.BiH,jeusrcuEurope,anenaperiferiji,stogasmatradaukolikoseonaneintegriraubudućnostivišenećebitieuropskeintegracije.

Unutardrugogapanela,naslovljenog“NovipristupuBosniiHercegovinipremaEuropskojuniji”,izlaganjesudržaličlanoviPEU BiH,apredsjedavaojeMirkoPejanović.PrvoizlaganjedrugogapanelaodržalajeJasminaPašalić,

Tonino Picula izrazio je nadu kako izbori u EU i u BiH mogu značiti novi početak. Posebno se osvrnuo na proširenje EU, te kako je prošlo 10 godina

od posljednjega velikog proširenja. Također je naglasio

kako ne treba mijenjati EU, nego BiH. Dubravka Šuica

predstavila je politiku unutar Europskog parlamenta kao dobar primjer za BiH, jer se sve temelji na kompromisu i konsenzusu. Osim političkog

uređenja smatra kako je velika prepreka za ulazak u EU i ekonomska situacija.

54

izvješća

a odnosilo se u prvom redu na potre-bu ustavne promjene kao preduvjeta napretkaBiH.Pašalićsmatrakakojepotrebnoskidanje“luđačkekošulje”,jer je trenutno cinično sugeriratikakotrebajuuzetistvariusvojeruke.Osim ustavnoga problema, naglasi-la je potrebu reforme obrazovnogsustava jer jeobrazovanpojedinacosnovadruštva.OsmanTopčagićra-spravljao je o kriterijima koji se mo-rajuispunitizaulazakuEU, te o tre-nutnom stanju i potrebnoj volji da se oni i ispune. Naglasio je velik utjecaj međunarodnezajedniceuBiH,jerjeonainjensukreator–zatosemoraićidaljezajedno.MileLasićizniojestu-diju o trenutnom stanju BiH u odnosu prema EU.Smatrakakojenebulozada se EU trebaprilagođavatiBiH,bi-tan je novi pristup BiH prema EU. U skloputogapotrebnaimjeodređenaeuropeizacija,odnosnopromjenapo-litičkihikulturološkihkodova.KasimTrnka smatra kako je potreban novi pristup i europskim i bosanskoher-cegovačkimintegracijama.BiHimaneodrživeustavneprobleme,kojijukočeupristupanjuEU zbogkršenjaljudskih prava, a odnose se na una-prijed zadane političke privilegijekonstitutivnih naroda. Ponudio je dva modela rješenja – uklanjanje tog uvjeta za stjecanje kandidature začlanstvouEU ilimeđunarodnazajed-nica,odnosno“babiceDaytona”tre-bajudatirješenjekakoizaćiizovogcirkusa.MiodragŽivanovićosvrnuosenavažnuuloguinstitucijapoputPEU uBiH,kojemogudjelovatizarazlikuodzakonodavnevlastikojajeblokirana.SmatrakakoprečacpremaEU, odnosno privilegirani status nije dobarzaljudekojiživeuBiHjersupotrebne strukturalne promjene.

Trećipanelnazvanje“Paneurop-ski pogledi na Bosnu i Hercegovinu”, apredsjedavaomujeŽeljkoŠuman.Panel je otvorio Mislav Ježić, pot-predsjednik PEU,postavljajućiopćedobrokaoetičkikriterijjavnograda.Izniojepovijesno–političkuanalizuproblemauBiHkojaječestobilapo-prištem sukoba velikih svjetskih sila. Nakrajujesavjetovaodomaćinedabudu proaktivni, a ne reaktivni, jer ne trebatražitidrugedarješavajuvašeprobleme–ponovnoćevamstavitiluđačkukošuljupremasvojimintere-

sima. Predsjednik HPEUPavoBarišićosvrnuo se na postignuti pomak u od-nosunaprveizboreuBiH1996. Ra-spravljaojeposebnoovažnostiiden-titetazarazvojdemokracije.Utompogledu BiH je pluralno društvo koje trebagraditidemokraciju“odozdo”prema“gore”uodnosunanekolikoelemenata–izgradnjaširokekoalicije,ograničenopravovetaubitnimpita-njima,razmjernostuzastupljenostiisamostalnostuodlučivanju.Takođersmatra kako je u ostvarivanju napret-kapotrebnasnažnaulogamedijacije.VojislavMitić,predsjednikPEU Sr-bije, izrazio je potporu Srbije inte-gracijamaBiHiželjuzazajedničkimnaporima pri ostvarivanju tog cilja. Upozoriojedomaćinedanedopusteda drugi rješavaju probleme umjesto njih,adaDaytonostavezakraj jer

ipakkakotako funkcionira.DanielLallemant, predsjednik PEU Fran-cuske,postaviojepitanjezaBiH:štovimožetedatiEU? Naglasio je njeno tradicijsko i kulturno pripadanje Eu-ropi, te da od EU mogutražitimiristabilnost.NakrajujezaključiokakojeključobrazovanjejerjeputdoEU dug. Gábor Andrássy, predsjednikPEU Mađarske,istaknuojekakojetrenutnoMađarskapredvodnicapi-onirske politike unutar EU, te stoga nailazinabrojnenapade.PoručiojeBiHdasvekandidatkinjezaEU mo-raju postati tabula rasa, te da svi mo-ramodorastinovimizazovimakojedonosi novo vrijeme. Laris Gajser, predsjednik PEU Slovenije, dotaknuo seproblemanaslovakonferencijeieuroatlantskih integracija naglasiv-ši kako se u posljednje vrijeme nit-konijepridružioEU a da prvo nije ušao u NATO. Povukao je paralelu izmeđuargumenataAusto-UgarskezapreuzimanjeBiHidanašnjihEU integracija – uspostava vladavine prava, bolji ekonomski sustav, mir itd.Kaoključnorješenjenavodipo-trebuzakvalitetnimvodstvomkojećebitiustanjuutjelovitivrijednostidruštvaiodgovoritinaizazovekojidolazeidućihgodina.AndréPoulinizPEU Švicarskegovoriojeopotre-bizareformomsustavaiustavateosličnimproblemimaBiHiŠvicarske– plurietničkim, plurilingvističkim,plurireligioznim.Takođerjenaglasiokako 5 godina Junckerova mandata nijedugoidasemorapožuritikakobi se stiglo nešto konkretno napraviti u smjeru pristupa EU.IzlaganjemPo-ulinazavršenjetrećipanel.

Na kraju je uslijedila rasprava o izlaganjimaiopredloženomtekstuzavršne deklaracije. Raspravom jedominirala tema o odnosu europskih i euroatlantskih integracija, potenci-jalnimrješenjimazaBiHiodređenimprimjedbamanaradnuinačicudekla-racije.Konačnimusvajanjemdeklara-cijezavršenjeradnidiokonferencije.Posljednjegdanakonferencijesudi-onicisubilinazočninasvetojmisiu katedrali Srca Isusova u Sarajevu, koju je predvodio biskup Franjo Ko-marica.SkupjezavršendruženjemuNapretkovoj kavani Imperijal.

Pavao Nujić

Mislav Ježić, potpredsjednik PEU, otvorio je treći panel

postavljajući opće dobro kao etički kriterij javnog rada.

Iznio je povijesno – političku analizu problema u BiH

koja je često bila poprištem sukoba velikih svjetskih

sila. Na kraju je savjetovao domaćine da budu proaktivni,

a ne reaktivni, jer ne treba tražiti druge da rješavaju

vaše probleme – ponovno će vam staviti luđačku košulju

prema svojim interesima. Predsjednik HPEU Pavo

Barišić osvrnuo se na postignuti pomak u odnosu na prve izbore u BiH 1996.

Raspravljao je posebno o važnosti identiteta za

razvoj demokracije. U tom pogledu BiH je pluralno

društvo koje treba graditi demokraciju “odozdo” prema “gore” u odnosu na nekoliko elemenata – izgradnja široke koalicije, ograničeno pravo

veta u bitnim pitanjima, razmjernost u zastupljenosti i samostalnost u odlučivanju.

55

izvješća

IV.OttovonHabsburgsimpozij

“Geopolitika”, beč

25. travnja 2015.

KakosambilauBečuvećdanra-nije, a bio je to vikend sa veoma interesantnim događanjima,

nazočilasam24. travnja ekumenskoj večernjojsvečanojsv.MisipovodomsjećanjanažrtvegenocidaArmenskognaroda od strane Turske pred 100 go-dina(zaI.svj.rata)uStephansdomu.Ovasvečanakoncelebriranasv.MisavođenaodkardinalaSchönbor-na i poglavara Armenske apo-stolske crkve napunila je gotovo potpuno Stephansdom, stajalo se po strani i posvuda, bila sam sretna što su me moje ekumen-skesestrepovelenarezervira-na mjesta sa sobom. Podsjetilo nas je to i na cijelo XX .stoljeće,stoljećegenocida,a jasamsesjećalaiukrajinskogruralnogstanovništva, kojeg se protjera-loipustiloizgladnjetiiumrijetiodgladiinebrigezavrijemeII. svjetskog rata.

Slijedećidan,kadajezapočeoSimpozij, nakon pozdravnihgovora, naprosto je govor pr-vogpredavačagosp.SeverinaMeistera, upravo jasno poka-zaopotrebuPaneuropskeunijeiPokreta injezinihciljevazapreživljavanječovjekaimiransuživot ljudi. Njegov se vrlosvrhovitiizvrstangovorodno-sio na povijest i bitne elemente osnivanja Paneuropskog pokre-tainapogledenasvjetskazbi-vanja Otta von Habsburga i na njegova procjenjivanjabitnih(političkihigeo-grafskih)povijesnihzbivanja.

Slijedeći govornici govorili su oenergetskojkriziinjezinimposljedi-camanasvjetskedogađaje.

Istakla bih predavanje dr. Ihora Zhalobe koji je govorio o stanju u Ukrajini, koja me ustvari dosta pod-sjećananašeprilike.GovoriloseoRuskoj želji dominirati Crnomor-skim krajem, što treba sagledati sa kineskomželjomobnoveputasvile,a

menejetopodsjetilonaDžingisKha-nakojijetakođertajputkoristiozanajezdunaEuropu.

Interesantno predavanje o tome štoigdjejeCentralnaEuropa,održaoje bugarski novinar i TV informatorBojkoVassiliev.Onjejasnopokazaoda je centarEurope,negeografski,školski, nego po momentalnom gle-danju ljudikoji živenaodređenimpodručjimaEurope,patakocentarse

protežeodsjeverakontinenta(Šved-ske i Baltičkih zemalja) do CrnogmoraiMediterana,uzdužElbe(Labe)iDunava.Svitinarodi,osobitoistoč-nijeodRajneželemirniislobodniži-vot,životsavrijednostimakakvejenjegovalaEuropakrozstoljećaikojasuomogućivalasuživoturazličitostiisličnostima,tejetakoEuropasvojimhumanim gledanjima, s mnogo manje međuljudskegramzljivostizamoćiinovcem uspjela postati i ostati vode-ćasilaiusmislurazvojainapretka

ljudskevrste(kulturnominaučnom).Interesantno je bilo, kako on sma-tra, da Rajna predstavlja neku vrstu barijere,takodanarodizapadnoodnjenogtokagotovonerazumiju ilibaremneželerazumjetioveranijespomenute. Njima je ideal tehnološ-kinapredak,modernizacija,zapravoglobalno narušavanje prirodnog na Zemljinađenogsustava.

KakoseistovremenouBečuodvi-jaoSkupoBečkomkongresuaKarlvonHabsburgjebiopozvandaondjeodržigovoriprisustvujediskusijama,nije bio prisutan do kasnije poslije podnenaovomSimpoziju.

Njegovopredavanje,kaozavršno,jasno je pokazalo kako geografski

Amerika ima prednosti pred Eu-ropom, jer su joj granice oceani, anamasususjeditolikoblizuda imamo najezdu izbjeglih,paonihkojitražeposao,alinažalostimnogoonihkojitražesamodaihseizdržavaaneželeraditi. Europa ima previše ra-znolikihproblema.ČinisedasuEuropljaniumorniistari,mož-da i senilni…. A navalom novo-gairaznoraznihnovotarijakaovrlodobrog,reklamiranokrozfilmoveimassmedije,Internet,facebookisl.tog“naprednog”poimanja, Amerika nas bom-bardira gotovo teenagerskim agresivnim energijama.

Noukonačnojdiskusiji,javilisu se neki vrlo mladi sudionici, možda26-30 godina i gotovo su zahtijevalidaPaneuropskipo-kretorganiziratj.napraviplan,odgojnoobrazovniprojekt,zaodgojEuropljana,zavrijedno-sti kakve su nosile Europu k napretkukrozstoljeća,zavra-ćanjeosjećajaponosa i snage

oduprijeti se lošim uplivima. Daka-ko da se to mora unijeti ne samo u obrazovanjekrozškolovanje,negoikrozmassmedijeiopćediskusije,dapostaneopćeprihvaćeno,avidimodaimaimladihkojitožele.

Istuželju,aliizraženumalomanjeodlučno,čulasamodmladihkojisubilinazočniiuAndechsuna42. Pane-uropskim danima nakon predavanja dr.ZdjislawaJosefaKijasa.

mr. phil. V. Izaković

56

izvješća

Paneuropska Unija Njemačke zajedno sa Paneuropskom Zajednicom Republike Češke organizirala je 41. Paneuropske dane u Weidenu oberPfalz

5.–7. lipnja 2015.

BavarskuiČeškupovezujenesamosusjedstvonegoi povijest,kulturološkonasljedstvoizsrednjegvijeka kadajetajdiobio“Nordgau”,kojijekasnijenazvan

OberpfalziEgerlanditeknedavno,uprošlomstoljeću,po-dijeljenojetopodručjenadvijedržave.

Političkapovijestnijebilasklonastanovnicima,noupra-vozatojeizabranozaovajskupmjestoWeidenkaoiposjetamjestimaFlossenbürg-nekadakamenolomalinažalostuXX .stoljećujedanodzloglasnihistrašnihfašističkihlogo-ra; Haid/Bor sa crkvom Sv.Nikole i dvorcem na imanju gdje sezačelasocijalnanaukacrkve;Romsperg/Pobežovicegdjese nalazi dvorac obitelji Coudenhove-Kalergi; poznatohodočasničkosvetišteMariaKulm/ChlumSvataMari;iMetternichovdvoracuBadKönigswart-u/LazneKynžvart.

Nakonpozdravnihgovorazavrijemezajedničkograz-govora govorilo se o potrebi ispostave ponovnog prijatelj-stva,opotrebizaboravasvihonihteškihpolitičkihdoga-đanja,kojejestanovništvo,nekadtakodobrousklađenogsuživota,proživjelouprošlomstoljeću.Utomjesmislubioi govor Brend Posselta, kao govornika Sudetskih Njemaca i dr.RudolfaKučere,predsjednikaPaneuropskeunijeČeške.Subotajebilaposvećenaposjetugorenavedenihmjesta.

UspomencrkviuFlossenbürgu,kojajeizgrađenaodka-menja koje je bilo dio kontrolnih tornjeva logora, a sagra-dilisujepreživjelilogorašinakonoslobođenja,govoriojepastor-župnikJanČapekotimnečovječnim,sramotnimvremenimausvojojpropovjedi.Nažalost,kaoštojerekao,XX .stoljećejebilostoljećepatnji,jaukaistradanja,pabisemoglospravomnazvatiistoljećegenocida.

UHaidu/BorupozdravionasjedekanVladimirBorn,aAloisKonstantinvonLöwensteingovorionamjeotomekakojedošlodosocijalnenauke,kasnijepreuzetekaoSocijalnanaukacrkve.Tujesvakičovjekpoštivankaoosoba,jednakasvakojdrugojosobi,jerčovjeknijetržištenititržišnaroba,onjedalekovišeodtogajerjevrijedanBožjistvorikaotakavvrijedanpoštovanja,tetrebapoštivatinjegovživotinačinživota,makolikoonzapravobioindividualan.SvaBožjastvorenjasuindividualnabićaiimajusojuvlastitost.

URonspergu/PobežovicenaulazuudvoracobiteljiCou-denhoveKalergipozdravionasjegradonačelniktogmaloggrada,gosp.HynekRiha,obratilanamseigospođaJanaPodskalska,voditeljicaInfocentraPobežovice.DrMartinPosselt,povjesničariTV izvjestiteljiredatelj,govoriojeoRonspergu, kolijevci u kojoj je nastala paneuropska ideja, ideja ljubavi i mira.

Prof.dr.GerhardSabathil,direktorEuropskihvanjskih

poslova,održaonamjevrlointeresantangovorotrenutač-nojsituacijiusvijetu,odkojedanasneznamoukojemćesmjerukrenuti,kako,ipokazaonaopasnostikojenamakao Europi prijete. Tu je Rusija i gosp. Putin, pa tu je Kina sa svojim interesima, a napose je opasno stanje s musli-manskimsvijetomkojijemnogovrstanposvojimželjamaigledištima.Njihtakođerimainajvećibrojodsvihvjeranazemaljskojkugli.Nekisu,kakoznamoiizrazitosnaž-nifanatici,akogledamoKoran,onisuzapravonevjernici,jer Islam prema Koranu je isto osnovan kao vjera u Boga, BožjuljubaviBožjumilost.Alifanatizamjepolitičkičim-benik,iznamosvištosesvemožeizobličitiiiznakazitipodpolitičkiminteresima..Tojeopasnostkojazahtijeva

čvrstistavEU ijačanjeEU. Toga svi moramo biti svjesni. Od takve situacije prijeti nam velika opasnost.

UsvetištuChlumSvataMari/MariaKulmsv.misuzanasodržaojeutojbaroknojcrkviiz1690.biskupPilzenaFrantišekRadkovskyuzprepoštakaptolaMariaKulmotcaMilanaKučere.

TadasmootišliuBadKönigswart/Laznekynžvartiuza-mkuMetternichavečeralismouvelikomRestaurantuunu-tartogvelikogdvorca.Uneposrednojblizininalaziseiljet-nikovac Metternicha, te kako je sada 200.godišnjicaBečkogkongresaobrationamseigovorionamjeotomeprof.Mi-roslavKunštat,povjesničaričlanČeškeakademijeznanosti.

UnedjeljuuWeidenuodržanasupredavanjauglav-nomvezanazaidejuobnoveijačanjaEU,osnaživanjaEU izsredišta-srcaEurope.OvapredavanjamoderiraojeFranziskusPosselt,predsjednikmladežiPaneuropskeuni-jeNjemačke.PredavačisubiliDirk.H.Voß(potpredsjed-nikMeđunarodnePEU),MilanHoraček(članEuropskogparlamenta),PeterAltmaier(SavezniministarzaposebnezadatkeišefSaveznogpredsjedništvaNjemačke-gospMerkel),AlainTerrenoire(predsjednikMeđunarodnePEU),BerndPosselt(predsjednikPEU Njemačke).

Gosp.AltmaierjejasnonaglasiodasamozahvaljujućiEU imamojošmiruEuropi,bezobziranasituaciju(Ukraji-na, bivša Juga, itd.). Samo kao EU zajednicamožesenešto

Altmaier – “Važno je razviti ideju prijateljstva među svi

građanima Europe, ali dakako treba apsolutno uvesti vrijednosti, ljudske

vrijednosti, i poštivati te vrijednosti i one moraju biti iste za sve narode.”.

57

izvješća

postićiuovomglobalnomsvijetu.Europasebunidanećebitinacionalnihdržava,nojasnojedaseonekaotakvenemoguodržatiudanašnjemsvijetu.Svakakoostajuregije,predjeli,običaji,kulturološkespecifičnostikaoštosuibile,takvepokrajineeidaljesutusasvimsvojimobilježjima.VažnojedatograđanishvateiimajupovjerenjauEU kao zajednicu,kaoiusvojebližjeidaljesusjede.Svimoramoistotakoznatidaimamosviistaprava,isteprednostiiistedužnosti,jerjedinokaojedinstvenimožemoopstoja-ti.Važnojerazvitiidejuprijateljstvameđusvigrađani-ma Europe, ali dakako treba apsolutno uvesti vrijednosti, ljudske vrijednosti, i poštivati te vrijednosti i one moraju bitiistezasvenarode,izaone“male”kaoiza“velike”,onenajugu,istoku,nazapaduisjeveru,magdjegodbile.Takva nam treba Europa, suradnja i podrška sviju. Tako semoraimožesačuvatimir,ratjesamostradanjekojenikuda ne vodi, ima sankcija, koje djeluju na interese ko-jimasemožedjelovatidasedođedomirnogrješenja,alibitnojeustrajatiivjerovatiubudućnost.Netrebamahatioružjem.Zatosuvažnirazgovori.Trebashvatitidasamotakomožemoproživjeti,alijeistotakovažnovoditiraču-naosvemuštosedogađausvijetuvanEurope.Danasjetoneophodno.NosvakakotrebadaEuropaopetojačaizadobijepunopoštovanje,svakakouzvoljuisnagusvojihgrađanaonatomožepostići.Dobrojedajesadaizabran

gosp. Junker kao predsjednik EU Savjeta,budućidajeonosoba novog tipa gledanja na svijet i probleme, na svjetsku krizu,naekonomskeprobleme,problemekojisenemoguriješitivirtualno.Novčani,monetarniproblemisemoguriješiti samo realnim novcem

NezaposlenosttajvelikiproblemjeipolitičkiproblemMinemožemozaustavitirazvoj,alimožemoiznadsvegazadržativrijednostikakvejepoznavalaEuropakrozsvojupovijest. Kako je rekao sv.otac papa Franjo, mi moramo svesagledatiinaćirješenjezasve,sagledatiproblemenasvimtočkama,izvorimakrize,organiziratinovnačindje-lovanjainaćinovputzabudućnost,alitrebasepripravitiiodgojitiiojačatizato.TovrijediizaEuropu,ionasemorapripraviti,postavitipravilnogledišteminačinomdjelovanja.Tojedugoročniput,alijedini.Ivanjskasepo-litika mora voditi u europskom duhu, i tu mora postojati europskifundament,tojebitno.Atajje:duševnasnagaivjera,iufanje,anesamomaterijalniinteresnifaktor.

TajjegovorzapravojasnopokazaonamakaoPEU što namjezadatakzabudućimogućirad,jernadolazenaglepromjene.TojepozivzajačanjeEurope,pozivzasve,tojepozivzaobnovuisamosvijest,zamaripoštovanjeiuvažavanje,pozivkojiuključujesvenasEuropljane.

mr. sc. V. Izaković

58

izvješća

M A R T I N P O S S E LT

“StajalajeuBöhmerwaldu– kolijevka Paneuropske ideje” uvodno izlaganje u dvorcu ronSPerg

6. lipnja 2015.

Prije sto godina, kad je pokrajina “Böhmen” još uvijek bila pod Austrijom, vladao je rat. Rame uz

rame krenule su skupine iz oba naro-da pokrajine “Böhmen”, Česi i Nijemci, pod habsburškom zastavom u I. svjet-ski rat pun gubitaka, u sve strašniju mehaniziranu, sve besmisleniju borbu.

Moj češki djed Alfred Posselt bio je točno prije sto godina 1915. poslan na bojište. Iduće godine dospio je u rusko zarobljeništvo. Godinu mlađi Richard Coudehove-Kalergi bio je zbog bole-sti pluća pošteđen. Dvorac Ronsperg, posjed grofovske obitelji Coudenho-ve-Kalergi bila njegova roditeljska kuća. Granica između Carske Njemačke i Au-stro-Ugarske bila je udaljena 10 kilo-metara, danas je ona granica Europske Unije između Bavarske i češke. Nje-mačko-češka jezična granica tada je bila udaljena 5 kilometara od unutraš-njosti zemlje. Richard Coudenhove-Ka-lergi prisjeća se u svojim memoarima, da su se vođe njemačke nacionalnosti zvali Dworaček i Mrkvička, dok su se obojica lokalnih vođa čeha, koji su stanovali u dvorcu zvali Bodenstein i Emminger. I kad su se česi i Nijemci u svakodnevici slagali, zajedno radili i ženili – u politici je vladala svađa.

Gospodar dvorca Ronsperg, Richar-dov otac Heinrich, bio je neobično ori-ginalna osobnost. U svom traganju za mirom, harmonijom i tolerancijom, u mješavini postignute naobrazbe i dubo-ke religioznosti bio je predstavnik češ-koga reformnog katolicizma po tradiciji jednog Bernarda Bolzana. Heinrich je tragao za zajedničkom jezgrom velikih kultura, religija i filozofija svijeta. Bio je jezični genij, koji je vladao s preko

dvadeset jezika. A bio je austrijski pa-triot, koji se je intenzivno pozabavio nužnošću sveopće reforme Habsbur-škog Carstva. Nacionalizam, rasizam i antisemitizam bili su za njega simpto-mi nedostatne naobrazbe. Njegov brak s Japankom izazvao je u ono vrijeme diplomatske zavrzlame. Svoj je posjed pretvorio u malu kozmopolitsku oazu usred nacionalnog trvenja. Tu je vladao kao veleposjednik u feudalno doba.

Grof Heinrich Coudenhove-Kalergi umro je 1915. Richard je izgubio oca s 12 godina. Tako mu je ostao zauvijek idealizirani uzor djetinjstva. Richard je pokušao u svom životu ostvariti ono što je za njega predstavljao otac, u novom obliku i pod izmijenjenim okolnostima. Iz majčinoga skrbništva pobjegao je u ruke četrnaest godina starije Bečanke Ide Roland. Posljedica je bila raskid s obitelji. Od 1913. studirao je na Beč-kom sveučilištu filozofiju i povijest i bio je preko Ide Roland uveden u bečku bo-emiju, blistavi milje glumaca, književ-nika i umjetnika koji su živjeli daleko od fronta.

Onda je stigla 1918. godina i s njom propast Europe. što je njegova oca utjelovilo, država i njezino postojanje, Austro-Ugarska i moć plemstva bili su srušeni i razbijeni. Ali što je stupilo namjesto toga? Izbijanje Velikoga rata (La grande Guerre, the Great War) 1914. mnogi su pozdravili s velikim očekivanjem. U očima mnogih predu-go je trajala stagnacija i “dekadencija” povezana sa starim poretkom država Europe. Difuzna nelagodnost uzela je maha upravo u mladoj inteligenciji. An-tagonizam između gospodarske i soci-jalne dinamike industrijskoga svijeta, s jedne strane, te preobilja historijskog i historicističkog tereta u birokratsko-ra-cionalističkom skrbništvu u političkom sustavu, s druge strane, trebalo je pre-vladati skokom u budućnost, u kojemu su karte bile potpuno izmiješane. Oče-kivalo se nastupanje nečega velikoga, novoga vremena, novoga ustrojstva, novoga čovjeka, novoga svijeta.

Zbilja je bila drugačija, kako se poka-zalo 1918/1919. Bila je jednako banal-na i mučna kao prije rata, ali dodatno još zatrovana neočekivanim i neshvat-ljivim porazom, jednostrani klimavim mirovnim ugovorima, mnoštvom novih granica i problema nacionalnih manji-na, gospodarske i valutne krize, sla-

bošću parlamentarno-republikanskog sustava. Riječima povjesničara Jörna Leonharda: “Pobjednik I. svjetskog rata nije bila niti jedna nacija, nijedna dr-žava, nijedno carstvo, a njegov rezultat nije bio svijet bez rata. Zapravo pobjed-nik rata bio je sam rat, princip rata, to-talizirajuća sila kao mogućnost.” Veliki je rat postao “Pandorinom kutijom” za povijest nasilja 20. stoljeća.

Richard Coudenhove-Kalergi sudje-lovao je u polemici, koja se tih godina intenzivno i žustro vodila u intelektual-nim krugovima. Probio je do kruga pi-saca koji su u studenom 1918. osnovali

“Politički savjet duhovnih radnika (inte-ligencije)”. Program te udruge, kojeg su proveli u djelo u Münchenu Heinrich Mann, u Berlinu Kurt Hiller, bio je istovremeno pacifistički, socijalistički i elitistički. No on se ubrzo povukao iz tog kruga. Publicirao je u vodećim knji-ževnim glasilima filozofsko-političke članke s različitim odzivom. Drugačiji od njegovih ranijih egzaltiranih držav-nopolitičkih i etičkih priloga pogađali su njegovi osvrti pitanja internacional-ne politike u živac vremena.

U listopadu 1920. objavio je u glasi-lu “Zukunft” (Budućnost) Maximiliana Hardensa članak pod naslovom “Beč kao glavni grad” u kome je predložio Beč za sjedište saveza naroda i kao neutralni, internacionalni grad. U nje-mu piše: “Beč kao metropola Europe; za to je mjesto predestiniran po svom geografskom položaju, svojoj prošlosti kao glavni grad jedne internacionalne države, bogatstvom svojih državnih i raskošnih građevina… Europa bi dobila jedan neutralni centar i rana u njezi-nom srcu mogla bi zacijeliti.”

Misaona građa iz koje se mogla iskle-sati ideja Paneurope bila je na domak ruku. Ipak još nije načinjen korak dalje od uvriježene, ali u stvarnosti već ne-održive usporedbe Europe sa svijetom prema programu samopotvrđivanja Eu-rope koja se emancipirala kao zajednica naroda u jednom dijelu staroga svijeta. To se dogodilo u rujnu 1921. u član-ku koji je otvarao temu pod naslovom

“česi i Nijemci”. U njemu je 27-godišnji Richard Coudenhove-Kalergi ustvrdio slijedeće:

“Za pokrajinu Böhmen češko-njemač-ka suprotnost predstavlja isto što francu-sko-njemačka za Europu. Ovdje je kao i tamo povijesna krivnja, rivalstvo, osveta,

59

izvješća

mržnja, zasljepljivanje, taština, častolju-bivost, laž s obje strane gdje nedostaje pažnja, ljubav zaborava, razumijevanje i suradnja koje bi bile tako nužne.

Danas je Europa udruga patnje, sutra će možda biti savez rada. Hoće li Europa s panbritanskim, paname-ričkim, panruskim, panmongolskim gospodarskim carstvom konkurirati za budućnost, mora se ujediniti: izbor je samo propast ili ujedinjenje.

Češko-njemačko pitanje ima korijen u europskom; njemačko-bemsko pi-tanje nije samo češko i njemačko, već prije svega europsko. Hoće li Europa i sve državnosti u ovom jedinstvenom di-jelu svijeta uskoro biti beznačajne (…) Ne uspije li se Čehoslovačka učvrstiti u Europi, mora se prije ili kasnije raspasti.” Tako daleko je mislio Richard Couden-hove-Kalergi 1921. Ne pada samo riječ, pojam Paneurope. Ideja je već rođena.

Godinu dana kasnije publicirao je Ri-chard Coudenhove-Kalergi kako u ber-linskim Novinama Voss tako i u bečkom Novom slobodnom tisku poziv “Paneu-ropa – jedan prijedlog”, koji će nadove-zano proširiti u jednu knjigu. Ta knjiga

“Paneuropa” učinila ga je u jedan mah slavnim i ocem moderne ideje Europe.

U početku su paneuropska ideja i

Paneuropski pokret koji je Richard Coudenhove-Kalergi osnovao naišli na potporu u širokim krugovima poli-tičkoga spektra. To se promijenilo tije-kom vremena između dva rata. Mnogi intelektualci, koji su u početku sim-patizirali s njim, ponovno su otpadali. Okretali su se političkim šarlatanima, koji su obećavali radikaliziranjem snaga što ih je Svjetski rat hranio i oslobađao, ostvariti nastup nekoga novog vremena, novog poretka svi-jeta i novog čovjeka. Dok su se jedni hvalospjevima okretali Josifu Staljinu, drugi su se stavljali na raspolaganje Hitleru ili Mussoliniju. Sam Richard Coudenhove-Kalergi izabrao je drugu opciju, opciju Zapada. Godine 1938. pisao je: “Europski nacionalizam po-primio je u najekstremnijim pojavama oblike i metode, koje nalikuju boljše-vičkim i koje su upravljene protiv te-melja europske kulture: protiv viteštva i duhovne slobode(…)”“Nude se tri mogućnosti: ili pripoje-

nje Europe Sovjetskom Savezu kao po-sljedica socijalne revolucije; ili ustroj hegemonije Trećeg Carstva (Drittes Reich) u Srednjoj Europi, koja će se proširiti putem rata ili ratne ugroze preko cijele Europe; ili dobrovoljno

ujedinjenje Europe u savez država slobodnih i ravnopravnih naroda. Po-kret Paneurope vidi prije odlaganje europskoga ujedinjenja za neko ka-snije vrijeme nego ostvarenje u skoroj budućnosti pod vlašću sile boljševičke ili nacionalističke diktature.”

Da bi izbjegao pripojenje Austrije Hitlerovoj Njemačkoj Richard Cou-denhove-Kalergi premjestio je svoje aktivnosti iz Beča u Pariz. Nakon izbi-janja rata koji je prorekao otišao je u američki egzil.

Mnogi i premnogi slijedili su umje-sto toga šovinističke i totalitarne lov-ce štakora (Rattenfänger) pa i među pripadnicima naših dvaju naroda, njemačkom i češkom. Povijesna kriv-nja, rivalstvo, osveta, mržnja, zasli-jepljenost, utvaranje, častohlepnost, laž razbili su zajednički život, gdje bi pažnja, ljubav, zaborav, razumijevanje i suradnja bili tako nužno potrebni. Stara dvojezična pokrajina “Böhmen” na tome se raspala, 50 olovnih godina ocrtalo je naličje zemlje do danas.

Napokon je čas Paneurope ipak do-šao. Pandorina je kutija zatvorena. Osta-nimo budni, da je nitko više ne otvori.

S njemačkoga prevela: Nada Pomper

BosnaiHercegovinaizmeđuDaytonaiBruxellesa: OdDaytonskogsporazumadoSporazumaostabilizacijiipridruživanju

Mostar, 11. - 13. rujna 2015.

PaneuropskaunijaBosneiHercegovineorganiziralaje od 11. do 13. rujna 2015.uMostarumeđunarod-nukonferencijunakojoj se razmatralo razdoblje

posljednjih dvadeset godina na putu prema europskim integracijama.TakojeobilježenaobljetnicapotpisivanjaDaytonskogsporazuma,aliidvadesetgodinadjelovanja

Paneuropske unije Bosne i Hercegovine. Osvrtom na na-predakuminulomvremenuraspravljanojeomogućnostiskorogzadobivanjastatusakandidatazačlanstvouEu-ropskoj Uniji, te na još uvijek aktualne probleme koji su prepreka na tom putu.

OsimčlanovaPEU BiHnakonferencijisubilinazočnopredstavniciizPEU Francuske,Hrvatske,Mađarske,Au-strije,Slovenije,SrbijeiBugarske,kaoiuvaženipolitički

LJETNOSVEUČILIŠTE

“Identitetisjećanje”

san Marino 24.-25.7.2015.

PEU ItalijajeodržalauSanMarinuljetnosveučilište“Identitetisjećanje—čimbenik‘R’.Religijskisukobi.Građanskereligije.Geopolitičkiscenariji”.Su-djelovaoprof.Ježićsapredavanjem„SmisaoičvorištameđureligijskogadijalogausvijetuiEuropitijekompovijestiidanas“.

60

izvješća

dužnosniciizastupniciuEuropskomparlamentu.Delega-ciju HPEU vodiojepredsjednikPavoBarišić,ačinilisuječlanoviNadaiIlijaBonić,NedaMatasović,TomislavJage-tić,PavaoNujić,VjekoslavGregurićiGoranŠkec.

KonferencijajeodržanausvečanojdvoranihotelaMo-star,gdjesuprvogadanasudionikepozdraviliVanjaGa-vran, predsjednik PEU BiH, Alain Terrenoire, predsjednik MPEU i Radmila Komadina, glavna savjetnica Grada Mo-stara.Važnestavkeupozdravnomgovorubilesuosvrtnadvadeset godina djelovanja Paneuropske unije u Bosni i Hercegovinitenjezinoiznimnoznačenjeidoprinospro-micanjueuropskihvrijednostiigrađanskogdruštva,kaoidoticanjetekućihpolitičkihigospodarskihproblemaskojimaseBosnaiHercegovinasvakodnevnosusreće,čemusvjedočiičinjenicadagradMostarvećduževrijemenemalokalnuvlastjersuizostalilokalniizbori.Nakongovoradobrodošliceuslijedilajevečeraidruženjesudionika.

Tijekomdrugogadanaodržanjesredišnjiidiokonfe-rencije, podijeljen u tri glavna panela kojima su prethodili pozdravnigovori,azaključenisuraspravomiusvajanjemdeklaracije.TijekompozdravnogagovoraVanjaGavranistaknuojevažnostkonferencijeivelikozanimanjekojeizazivaumedijimaijavnosti.ZaključiojekakouBiHposto-ji novi pristup i pomak u procesu europske integracije, jer pomalosazrijevakonkretanintereszaEU.Unatočtomu,smatra kako u BiH još uvijek postoje tri istine te rješenje vidiutomedasvatričlanaPredsjedništvasudjelujuuno-šenjusprošlošćuidazajednopromatrajubudućnost,jersetrebamaknutiodlokalno-balkansko-birtijskihpolitičaraitežitiproeuropskitransparentnimzastupnicima.

Prof.dr.sc.FranjoTopićusvomejegovoruizniokratkupovijest PEU uBiHinjezinoznačenje.SmatrakakoBiHmorapostatičlanicomNATO-akakobiseizbjegaonovirat,tesepozvaonacitatkako“mirnijesve,alibezmirasvejeništa”.Zalažesezauključivanjestranihpolitičaraurješavanje problema BiH.

Predsjednik MPEU Alain Terrenoire posebno je nagla-siozadovoljstvoštoseovavažnaobljetnicaodržavaupra-vouMostaru,gradukojije“živućanada”.ZaDaytonski

sporazumiznosikakoganetrebaslaviti,jerjetrebaotraja-ti kratko. Upravo na tom primjeru vidi slabost Europe, koja još uvijek nije u stanju riješiti problem u svome vrtu. Osim toga,nagranicamaEuropejavljajusevelikiproblemiiiza-zovi-odprijetnjeRusijedoBliskogistokaivalaizbjeglica.Dotaknuojepitanjeizbjeglicainačinnošenjasnjim,tezaključiokakonamtrebavišeEuropeuEuropi-usvimdo-menama-atimeiodustajanjeodpokušavanjazatvaranjagranica.GovorjezavršiopostavkomdajeDaytonpotpunopotrošen i da je BiH potrebna EU, te kako je apsurdno da dok stoji u Mostaru nije u Europi.

Dejan Vanjek, savjetnik predsjedatelja Predsjedništva Bosne i Hercegovine, smatra kako BiH ima puno prijatelja kojijojželepomoćiuintegracijiuEU, te da europski put nemaalternative.ZaintegracijuEuropepotrebnajevizi-jairazumijevanje,atojedioeuropskepolitičkekulturekojasetemeljinaljudskimpravimaifederalističkimvri-jednostima.Upravonavladavinipravaifunkcionalnomustavnomporetkumogućjegospodarskiidruginapredak.UrlikeHartmann,zamjenicavisokogpredstavnikaivodi-telja OHR - Banja Luka, ustvrdila je kako se mora temelji-topromijenitiprovođenjepolitikeuBiH,tedasepolitikamorabavitipotrebamaobičnogčovjeka.ObljetnicuDayto-navidikaoobljetnicudvadesetogodišnjegmira-“mirjeneprocjenjiv,alijetemelj-onnijekonačnostanje!”Pro-zvalajestrankeipolitičaredaseprozivajuizanemarujuustavproizvoljno,akaorješenjevidijačanjecentralnihinstitucijaivladavinuprava.SmatrakakonijetočnodaćepromjenaustavaugrozitiegzistencijuljudiuBiH,negojetočnodaćeonabitiugroženaakosenastavikaouprošlihdesetgodina.Zaključujekakosupolitičaripodbacili,tedaćeugroženipromjenomustavajedinobitionikojiimajuinteresustatusuquo.

Prvipanel,naslovljen“EuropskaperspektivaBosneiHercegovine 20godinanakonDaytona”,otvoriojeToninoPicula,zastupnikuEuropskomparlamentu.Svojeizlaga-njezapočeojepodsjećanjemkakojeovegodinetakođeriobljetnicatridesetgodinaSchengenskogsporazuma,tekakojeupravoodnosprematomsporazumuodnosprema

61

izvješća

temeljnim europskim vrijednostima. Postavio je pitanje kakva je perspektiva EU nakon 20 godina?ZaključiojekakopostojeozbiljnisegmentinefunkcioniranjaEU, jer jeonaprostorukojemsedijelezajedničkevrijednosti,akojesudanasizrazitougrožene.Uvremenuresetiranjameđunarodnihodnosa,gdjesenalaziEU i njena solidar-nost? Smatra kako je veliko pitanje ne samo put BiH u EU,negokakvaćeEU dočekatiBiH.NedijelioptimizamzapomakBiHpremaeuropskimintegracijamateiznosikako je još uvijek puno velikih problema koji se moraju riješiti.SvezemljesumijenjaleustavulaskomuEU, pa takoćemoratiiBiH.Takođerjeizrazioskepticizampremanovom pogledu EU premaBiH.NaputuBiHizDaytonauBruxellestrebatražitipomoćWashingtona,kojitrenutnonijetolikoangažiran.

ZastupnicauEuropskomparlamentuDubravkaŠuicapredložilajedaseBiHugledanapozitivanprimjerEurop-skog parlamenta, gdje su se glavne stranke dogovorile u borbi protiv populista. Situacija u BiH od 2005. do 2015. ostalajeista,jersesvevodinačelno,aništakonkretno.PročitalajepismomladoggrađaninaBiH,kojijeizniopesi-mističanpogledobudućnostitezemlje.Onasenijesložilasnjim,tejeizrazilanadudaćesepokrenutipromjenenabo-lje,jerBiHnemožeostaticrnarupaujugoistočnojEuropi.IzjavilajekakoEU parlamentarcineubirupolitičkebodo-venapitanjuBiH,tedasusvisuglasnizadecentralizaciju,supsidijarnostifederalizam.Ufokusuježivotigrađani,zaposlenostmladihljudi,anepravnislučajeviiodređenepojedinosti.Smatrakakojemeđunarodnaatmosferapo-ticajnazaBiH,tedaSchengenpostavljačvrstiokviruna-točnjegovutrenutnompreispitivanju.Govorjezaključilaizjavomdase“nemoževaraticijelinarodcijelovrijeme”.

Bivši članPredsjedništvaBiH i potpredsjednikPEU BiHMirkoPejanovićizraziojenaduupolitičkueuropskubudućnost.Osvrnuosenapogoršanjesocio-ekonomskogstanjaudržavi,posebnorastnezaposlenostiiodlazakmla-dihueuropskezemlje.Smatrakakonijedošlodostabili-zacijevlastinakonizbora2014., ali da su ipak pokrenute reformskeagende.UpozoriojedauBiHpostojerušilačkesilezasamudržavuBiH.PozvaojenaprovođenjeidejeikonceptaširokekoalicijenaprojektuzaeuropskuBiH,anjoj bi temelj trebala biti široka koalicija u Federaciji. Na krajujepostaviopitanjemoželiseubrzatiputBiHidadokraja 2016. dobije status kandidata.

SenadŠepić,zastupnikuZastupničkomdomuParla-mentarneskupštineBiHičlanStegovnogsudaPEU BiH, prozvaojedomaćepolitičare,aliimeđunarodnuzajed-nicuzbogzastojauprošlihpetnaestgodina.Smatrakakojemeđunarodnazajednicanametalapitanjakojasenisu

mogla riješiti. Poseban naglasak stavio je na put prema EU, anesamočlanstvo,jerupravouputuvidinačinizgradnjesuvremenedržave.Preprekuuovomevidiupolitičarima,kojineželeinstitucije,negovlastitupromocijuivlast.UBiHsuovegodinenapravljeniznačajnijipomaci,alisestanje u EU vrlobrzomijenjaitomesetrebaprilagoditi.

ČlanPredsjedništvaPEU BiHOsmanTopčagićistaknuojeusvomeizlaganjupotrebuzapolitičkomvoljomurješa-vanjuproblema.SmatrakakousamomDaytonskomspo-razumunemaništaštosprječavaulazakBiHuEU, te da se netrebafokusiratinaodređeninerješiviproblem,negosetrebapristupitirješavanjudrugihproblema.ZaključiojekakojeuvremenuozbiljnihprijetnjizaEU potrebno širiti europske vrijednosti, te da treba više Europe Europi, ali i regiji,atoznačimiristabilnost,teprosperitet.PosljednjiizlagačprvogpanelabiojeMilanSitarskisInstitutazadruštveno-političkaistraživanjauMostaru.Usvojojiscr-pnojanaliziponudiojenekolikopotencijalnihrješenjazaproblemeuBiHkojasunastalakaorezultatradaiistra-živanjanaInstitutu.Naglasakjestavionazaštiumanjina,prava naroda, novi konsocijacijski model demokracije, te-ritorijalnikonceptiizbornisustav.

Nadrugompanelu“BosnaiHercegovinanaputupremaBruxellesu”govoriloješestizlagačaizBiH,uglavnomčla-nova PEUBiH.KasimTrnkaukazaojenapotrebuzaopti-mizmomiproblemomizostankakonsenzusaokoosnovnihvrijednosti,kaoštojeočuvanjesuverenitetaiintegritetaBiH.IzrazioježeljudaEUneizgubifokuspremaBiH,tedasemorauvestiprincipfederalizma,supsidijarnosti,decentra-lizmailegitimnogzastupanja.IstaknuojekakojeBiHnajde-centraliziranijazemljausvijetu,alidajetakođerpotrebnapunanacionalnaravnopravnostnasvimdržavnimrazinama.

DekanicaVisokeškolezaturizamimenadžmentuKo-njicuMarijanaŠećibovićopisala jeproblemnezrelostidruštvaipotrebezaidentitetom,tejeizrazilaželjuzaje-dinstvenomBiHkojajedinotakvamožeućiuEU.Pozvalajenaodgovornostsvegrađanedanebudutaocipolitike,jersuupravoonitikojibirajupolitičare.SmatrakakojeznatanproblemBiHvelikarupauobrazovnomsustavu,kojigenerirajošvećupodijeljenost.Umjestodasetražerazlike,trebalobipočetistvaratigrađanskusvijest,jersenaovimprostorimanemožegovoritiočistimidentitetimanitionekomprojektumultikulturalizma.SmatrakakosuupravostrahiponiženjedominantniuBiH,adajeposjetpapeFranjebionajvažnijidogađajzaBiHjerjedonionadu.

ČlanNadzornogaodboraPEU BiHMileLasićsmatrakakoBiHživinezavršeniratizamrznutikonflikt.Trenut-neutjecajeizvanaireformskuagenduiznutravidikaoposljednjušansumodernizacijezaBiH.Uznužnumedija-

62

izvješća

cijuizvana,smatrakakoseljudiuBiHmorajumijenjatiimorajuseučitipoštivanjurazlikaiokviraBiH.

IvanaMarić,stručnasuradnicauFondacijiKonradAdenaueripolitičkaanalitičarka,iznijelajesnažnukri-tikudruštvaBiH.SmatrakakojeljudimauBiHočitodo-voljnodobro,premdasestalnopričadasugladni.OnomeštosedogađauBiHsusvigrađanisudionici,premdaljudivoleizigravatižrtve.Političariljudimadajuonoštoonitraže,aoniuBiHtražezaštitunacionalnihinteresa,a ne EU agendu.Tojerazlog,naglašava,štoljudiuBiHbirajupopuliste,tedakodgrađananemareakcijenadjelapolitičara.EU vidikaoputnakojemćedruštvoBiHsazreti,tedaćenapokonizaćiizulogežrtveipreuzetiodgovornostzasebe.

PosljednjiizlagačdrugogapanelaAleksandarTifuno-vić,urednikmagazinaBukaizBanjaLuke,smatrakakojavnostuBiHneznaokakvomseprocesuradi,kadasepričaoeuropskimintegracijama.Napitanjeotome“imaliBosneiHercegovine”,odgovaradajenajboljerećikakojeonabeskonačnaprivremenost.Naglašavadajeglavnopitanjekojesemorariješitipitanjekorupcije.Bezpomi-rbe društva u BiH nema napretka, a mediji maksimalno podilazejavnostištododatnopotpaljujesukobe.Izlaganjezaključujesopaskom:“Il’ćemozajednoopstatiilćemozajednopropasti.”

Uokvirutrećegapanelapodnaslovom“BosnaiHerce-govinaupaneuropskimokvirima”nastupilisuizlagačiizdrugihPaneuropskihorganizacija.GlavnitajnikMeđuna-rodne Paneuropske unije i predsjednik HPEU PavoBarišićčestitaojePEU BiH na obljetnici, kao i svojim bivšim stu-dentima Vanji Gavranu i Dejanu Vanjeku. Istaknuo je kako BiH ima dvije bliske stvari s EU -složenostiprepletenostkulture,multikulturnostivišejezičnost,teeuropskuspo-rosturješavanjuproblema.PolitičkaautonomijaisudbinaBiH dugo su vremena bile plodom mirovnih ugovora vanj-skih sila. Tako Berlinski kongres 1878.podsjećanaDayton.UpravozbogtogaBiHnesmijebitiposljednja,negomorabitinačeluposljednjegvalapriključenjaEU.IzniojeidetaljnoobrazložiotriključazaštotrebapomoćiBiHuostvarenju europskoga puta: 1. povijesni; 2.geopolitički;3. vjerodostojnost same EU kaosvjetskesile.Izlaganjejeza-ključiocitatomCoudenhove-Kalergijada“svakopolitičkogibanjeimavrijemeplimeioseke”,tepozvaodavrijemeosekeprođeidanastanevrijemeplimeistabilnosti.

ČlanPredsjedništvaSlovenskogapaneuropskogagiba-nja Dejan Hribar smatra kako je PEU odličanmedijkomu-niciranjarazličitihkultura,jezikainaroda.PaneuropskaidejaiBiHpovezanesu,apotrebanjezajedničkistavurješavanjuizbjegličkekrize.UpravouPEU BiH vidi utje-lovljenje onoga što bi sama PEU trebalabiti-snažna,ak-

tivnaisbitnimtemama.Njuvidikaosvijetliprimjerzasveostale PEU organizacije.

ČlanpredsjedništvaMPEU i glavni tajnik Paneuropskog pokreta Austrije Rainhard Kloucek posebno se osvrnuo na važnaizlaganjaMarijaneŠećibovićiIvaneMarić,gdjejenaglasiovažnostizjavedajepotrebnodasepojedinacvidikao osoba, a ne kao nacionalnost, te da ljudi u BiH nisu žrtve,negosuaktivni.Pozvaojedaseteizjavestaveudeklaraciju.SmatrakakoćeEU prihvatiti BiH samo kao cjelinuidazatotrebajačatiPEU BiH te joj pomagati.

PredsjednikMađarske Paneuropske unije Gábor An-drássy izlaganje jeposvetioproblemu izbjeglica. Ističekakoseprijegodinudananitkonijebojaobudućnosti,dokjenadolazećivalimigranatavelikiispitzanašupolitiku.Postavio je pitanje je li Europa spremna prihvatiti ovoliki brojizbjeglicaihoćelioniznačajnopromijenitistrukturudruštva i vrijednosti ? Smatra kako neke kulture ne mogu dijelitieuropskevrijednosti,tedaMađarskaneželitakavporemećajusvomenacionalnomsastavu.Mađarskaprista-jenaprihvaćanjeizbjeglica,alineiekonomskihimigranata.

PredsjednikPaneuropskeunijeSrbijeVojislavMitićsmatrakakotrebabitioprezanstraženjemstranepomoći,te da se prvenstveno svi moramo osloniti na svoje snage. Ističekakonaovomeprostoruništanetrajeispoddesetgodina, te da ovdje nema elita, nego samo interesi i partij-skiutjecaj.SmatrakakoDaytonnijeistrošensporazum,tedatrebaprevladatiidejačovjekaidasveinicijativetrebajubitiusmjerenenarazvojindustrije,ekonomijeitd.

Potpredsjednica Paneuropske unije Bugarske Ivelina Popovaprimijetilajekakosudanašnjaizlaganjapotvrdi-ladaljudinisuzadovoljnitrenutnimstanjemidasusespremniboritizaonouštovjeruju.Usredištejepostavilamladekaosimbolnade,tenaglasiladajenajvažnijeraditismladimazaboljubudućnost.EU ne predstavlja samo eko-nomski interes, nego je ona i kulturološki i socijalni interes. NakrajujeizrazilanaduzanapredakBiHusvakomsmislu.

Nakon tri panela uslijedila je rasprava na kojoj su domi-niralikomentariotrećojidevetojtočkipredloženedekla-racije,pitanjuintegracijeiposebnoizbjeglica.Predloženadeklaracijakonačnojeusvojenauznekolikoispravakaidorada,akonačnainačicabitćeupućenasvimnadležnimpolitičkimtijelimaiPEU organizacijama.Raspravomiusvajanjemdeklaracijezavršenjeradnidiokonferencija,nakončegajeuslijedilorazgledanjeMostaraivečera.

Posljednjegdanaodržanajesvetamisaukatedrali“Ma-rija Majka Crkve” koju je predvodio mostarsko-duvanjski biskupmons.dr.RatkoPerić.Susretomirazgovoromnakavinakonmisezavršenjeprogramkonferencije.

Piše: Pavao Nujić

63

KLUB ZNANST VENIK A UBH ’PRSTEN’

Kako hrvatsko iskustvo može biti od pomoći BiH za pregovaračkim stolom EU?

12. studenog 2014.

U prostorijama Hrvatske paneu-ropske unije u srijedu, 12. stu-denog 2014.održanaje4. tribi-

nauorganizacijiKlubaznanstvenikaUBH Prsten, Hrvatske Paneuropske unije i Hrvatskog agroekonomskog društvapodnazivom“Poljoprivreda Bosne i Hercegovine na vratima Eu-ropske unije – iskustva Hrvatske”.

Skakvommaterijomse susrećupregovarači zemalja u predpristu-pnimfazamaprijeulaskauEU? Sva-kazemljaborilasezasvojeekonom-ske,gospodarskeipolitičkeintereseprijeulaska.Svatkojepregovaraozasvojuzemlju.KakojeHrvatskavodiladijalogzapregovaračkimstolomEU u poglavlju poljoprivrede predstavio jemr.sc.MiroslavBožić,znanstve-nik,državnidužnosnikipoduzetnikkojiizasebeima11 godina iskustva namjestupomoćnikaministrapoljo-privrede. Bio je sudionik ili voditelj pregovaračkihiekspertnihtimova

zapodručjepoljoprivredepočevšiodaktivnostivezanihzapriključe-nje Hrvatske Svjetskoj trgovinskoj organizaciji(WTO) pa sve do prego-vorasEuropskomunijom.Bioječlanbrojnihmeđunarodnihtijela,koor-dinator i suradnik mnogih projeka-ta. Danas radi kao savjetnik Uprave VIRO. Od travnja 2012. povremeno obavljakonzultantskeposloveuvezis poslovima europskih integracija i analizepolitikeupodručjupoljopri-vrede i ruralnograzvojauzemlja-maregije, prije svegau zemljamaCEFTA (BiH, CrnaGora,Hrvatska,Makedonija, Moldova, Srbija). Radi seoprojektimameđunarodnihorga-nizacijaupodručjimapoljoprivredei ruralne politike pod okriljem UN-a (Svjetskabanka,UNDP, FAO) i spe-cijaliziranih institucija pojedinihzemaljazapružanjemeđunarodnepomoći(GIZ ,Njemačka)učijemjesredištupitanjeusklađivanjenacio-nalnihpolitikasaZajedničkompo-ljoprivrednom politikom EU.

Voditeljtribinejeprof.dr.sc.IvoGrgićsAgronomskogfakultetaSve-učilištauZagrebu,predsjednikHr-vatskog agroekonomskog društva i zamjenikKlubaznanstvenikaUBH Prsten.Napočetkutribineokupljenesupozdravilidomaćiniiorganizatori,prof.dr.sc.IvoGrgićkojijedaoriječpredsjedniku HPEU prof.dr.sc.PaviBarišićuipredsjednikuKlubaznan-stvenika UBH Prstenizv.prof.dr.sc.ViktoruMilardiću.

Iskustva Hrvatske u pregovorima sa EU kao i naknadne spoznaje omogućimneiskorištenimprilikamadobrasupoukazaBiHjernajnoviji

“signali”ukazujudabi tipregovorimoglizapočetiuskorijevrijeme,akao godina ulaska u EU sramežljivose spominje 2012.

Hrvatska je prošla do tada neu-običajenotrnovitputdabipostalapunopravna članica Unije. Nakonobavljenog screeninga (dubinskomanalizomusklađenostihrvatskogza-konodavstva s europskim) u kojem jedobilanaznakezapregovaračkapitanja, krenulo je višegodišnje pred-pristupno pregovaračko razdobljepodijeljeno na 35poglavljanačelusglavnimpregovaračemVladimiromDrobnjakom. Pri tom se 45postoaqu-is communiteira odnosilo na poljopri-vreduiusklađivanjesustavadržavnihpotpora,pasespravommožezaklju-čitidaseradiloonajtežempoglavljuzapregovaranje.

Iako se o tome razdoblju govoriunatuknicama i kao razdobljumi-sterioznih,izačvrstihvratateškimpregovorima,najvećidio(oko90%) jebilopreuzimanjezakonodavstva

( slijeva nadesno ) Voditelj tribine je prof. dr. sc. Ivo Grgić i predavač mr. sc. Miroslav Božić

T R I B I N E

DOGAĐANJA

64

događanja : tribine

EU, a samo 10% su stvari o kojima sepregovaralo.Kodtogasupočetnapolazišta poljoprivredne površine,broj stanovnika, poljoprivredna pro-izvodnjatepoljoprivrednastrategijazemljepristupnice.Pregovorisuče-stobilipolitizirani,korištenikaolaž-naprediizbornaobećanjakaoštosu

“daćesenakonulaskaHrvatskeuEU na selo vratiti 100tisućaosoba”;“daćeseuvestimoratorijnaprodajupo-ljoprivrednogzemljištana12 godina” i sl. U stvarnosti, ulaskom Hrvatske u EU nastavljenajedeagrarizacija,amoratorijzabraneprodajepoljopri-vrednogzemljištaje7 godina. Samo je Poljska ispregovarala 12 godina, ali suuobziruzetepovijesneokolnosti–objasnio je stanjenapočetkupre-govoramr.sc.Božić.IakopolitičariolakoineozbiljnotvrdedaHrvatskamožehraniti20 milijuna ljudi, RH ima negativnu vanjskotrgovinsku bi-lancu.Tome“pogoduje”ismanjenjepoljoprivredneproizvodnjete,premaposljednjim podacima EUROSTATA , stvorena vrijednost na godišnju jedi-nicu rada u RH 6,900 EUR-a u odno-su na 22,000 EUR-a prosjeka Unije štopokazujedaidalje“gubimoritam”proizvodnjeiakosmouEU.

Upredpristupnom razdoblju, do2006. godine, Hrvatska je bila kori-snikpomoćiizprogramaSAPARD, a od 2006. IPARD-aiutomrazdobljunisu“povučena”raspoloživa,predvi-đenasredstva.Nekiodrazloganiskeiskoristivosti tih sredstva mogli bi biti i preklapanje tih mjera s nacionalnim potporama,zakojejebiopredviđenjednostavniji postupak prijave, dok je EU administracijakompliciranijazahrvatske poljoprivrednike.

Najsvjetliji primjer iskorištavanja potpora i EU fondovajePoljskazatojer ima izvrsno organiziranu proi-zvodnupolitikuisnažneproizvođačekojisuzemljipriskrbilimaksimalnuiskoristivost potencijala koji unija stavlja na raspolaganje.RHimaosiguranaizravnafinancij-

skaplaćanjauiznosuod373 milijuna EUR-agodišnje,zatim9,6 mil. EUR-a zarazminiranozemljište i10,8 mil. EURzatzv.vinskuomotnicu.Među-tim,radiseogornjojgraniciplaćanjapričemunpr.usljedećojgodiniizEU možemopovući35% sredstava, a osta-takjeizdomaćegproračuna,akobudesredstava. Tek 2022. godine ukupan iznosfinancijskihsredstavaćebitiizEUfonda,adotadasetajudioposte-penopovećava.Osimizravnihplaća-nja,nadispozicijisuiizdašnasredstvazaruralnirazvoj(tzv.drugistuppot-pora)kojisenedodjeljujeautomatiz-mom nego na temelju projekata, ali se“jošdorađuje”programruralnograzvojatećetektadasvapredviđenasredstvabitinadispoziciji.

Prednosti ulaska u EU suizdašnafinancijskasredstvakojasestavljajunaraspolaganjekrozfondove,teve-likoijedinstvenotržište,doksune-dostaci veliki konkurentski pritisak, slabljenjepozicijanatržišturegijeiCEFTA-e, gubitak autonomije, velika ulaganja u okoliš i EU standarde.

Općenito,reformetraženovce,nesmijusestvaratinerealnaočekivanja,potrebnojedobrorazumijevanjeme-hanizmainačinaprimjenezajednič-ke poljoprivredne politike u pojedi-nimzemljamačlanicama,neophodnajedobrastatističkabaza,radadmini-stracijemorabitiefikasanidobroko-

ordiniran te je neophodan kvalitetan treningzauključenedjelatnike.

Nakon predavanja, uslijedila je zanimljivadiskusijakadaikakoseBiHtrebapočetipriprematizapre-govore s EU.

Nakrajudruženjaosjećalasene-dorečenostusveziBosneiHercego-vine jer mnogih koji bi to propitkivali nije bilo u punoj dvorani, a negdje u podsvijestisenametnuloda“seistatema s istim gostom MORA ubrzopo-javiti tamo, dole, u BiH”. Do tada, ne zaboravimoneke,hrvatskezabludevlastitomveličinomilinerealnaoče-kivanja od samog pristupa Uniji. Jer u konačnici,kakoćenambitiuUnijiiuzajedničkompoljoprivrednompro-storu više ovisi o nama nego o 10% ispregovaranih ukupnih pitanja.

Ivana Kolovrat

Hrvatska je prošla neuobičajeno trnovit put da bi postala punopravna članica Unije. Nakon obavljenog screeninga u kojem je dobila naznake za pregovaračka pitanja, krenulo je višegodišnje predpristupno pregovaračko razdoblje podijeljeno na 35 poglavlja. Iako se o tome razdoblju govori u natuknicama i kao razdoblju misterioznih, iza čvrstih vrata teškim pregovorima, najveći dio (oko 90%) je bilo preuzimanje zakonodavstva EU, a samo 10% su stvari o kojima se pregovaralo. Kod toga su početna polazišta poljoprivredne površine, broj stanovnika, poljoprivredna proizvodnja te poljoprivredna strategija zemlje pristupnice. U predpristupnom razdoblju, do 2006. godine, Hrvatska je bila korisnik više programa pomoći, ali u tom razdoblju nisu “povučena” raspoloživa, predviđena sredstva. Neki od razloga niske iskoristivosti tih sredstva mogli bi biti i preklapanje tih mjera s nacionalnim potporama.

65


KLUB ZNANST VENIK A UBH ‘PRSTEN‘

Kakva je budućnost nuklearnih elektrana i nuklearne energije?

27. studenog 2014.

U prostorijamaHrvatskepaneuropskeunijeodržanaje 27. studenog 2014.V.zajedničkatribinaKlubaznanstvenikau bh ‘Prsten‘iHPEU-apodnazivom

“Perspektiverazvojanuklearneenergetikeiposljedicenaokoliš u RHiokruženju”dr.sc.DavoraGrgića

OkupljenupublikupozdraviojeipoželioimdobrodošlicuakademikMislavJežić,ugledniindologiorijentalist,poča-sni predsjednik Hrvatske Paneuropske unije od 2003., kad natudužnoststupaprof.dr.sc.PavoBarišić.Predstaviojerad Hrvatske Paneuropske unije u sklopu koje je tijekom godinaorganiziranvelikbrojskupovaokulturnojbaštini,ekonomiji i etici, ekologiji, dogovoren velik broj posjeta stranihizaslanstava,informiranjemeđunarodnezajedni-ceoagresijinaHrvatskuizbivanjimaususjedstvu.UimeKlubaznanstvenikaUBHPrstennazočnejepozdravioprof.dr.sc.ViktorMilardić,izvanredniprofesornaFakultetuelektrotehnikeiračunarstvaSveučilištauZagrebuimo-derator tribine.

Dr.sc.DavorGrgićbavisenuklearnomenergetikomvišeodtridesetljećaijedanjeodnajvećihautoritetanatompodručju.SudjelovaojeuremontimaNE Krško te u više znanstvenihiprimijenjenihistraživanjakojesufinanciraliInternationalAtomicEnergyAgency,WestinghouseiGRS München.SurađujesaSveučilištimauPisi,MilanuiAtlanti.Usavršavao se u Yankee Atomic Co. i Oak Ridge National Laboratory.Autorjeikoautorvišeod100znanstvenihistručnihradovaizpodručjanuklearneenergetikeobjav-ljenihučasopisima,tenameđunarodnimidomaćimsku-povima. Predsjednik je HND-a,članENS-a, ANS-a i IEEE-a strukovnihdruštava.PridruženiječlanHATZ-a.ČlanjeodborazasigurnostNEKrško(KSC); UOFondazadekomi-siju NEK;tehničkogapotpornogcentrapriDZRNS RHzaslučajnuklearnihnesreća.NaFakultetuelektrotehnikeiračunarstvanastavnikjenapredmetima:Nuklearnoinže-njerstvo, Sigurnost nuklearnih elektrana, Energijske tehno-logije, Energijske pretvorbe, Laboratorij elektroenergetike teOkolišiodrživirazvoj.

Uuvodnomdijelupredavanjaprikazanjekratkifilmfran-cuske tvrtke AREVA,specijaliziranezanuklearnuiobnov-ljivuenergijuukojojjezaposleno45tisućaljudiotriizvoraenergijekojesuplatformabudućnosti:nuklearna,energijavjetraisunčevaenergijainjihovasofisticiranatehnologija.Uobnovljiveizvoreenergijespadajuhidroelektrane,vjetro-elektrane,sunčevozračenjekojesekoristizazagrijavanjeiproizvodnjuelektričneenergije,biomasa,bioplintegeoter-malnatoplinakojasedobivaizZemljinejezgre.

NuklearneelektranepočelesuserazvijatinakonII. svjet-skog rata. U svijetu danas radi više od 400 nuklearnih reak-

tora, a oko 67ihjeuizgradnji.Toplinskaenergijanastajefisijomnuklearnoggorivaunuklearnomreaktoruadaljnjitehnološkiprocesjesličankaouklasičnojtermoelektrani.U 2013.godiniudioukupneelektričneenergijeproizvede-neunuklearnimelektranamausvijetuiznosioje19 posto. NajvećiproizvođačinuklearneenergijesuSAD, Francuska i Japan. Neko vrijeme vladalo je mišljenje da je došao kraj nuklearnim elektranama, ali takav se stav promijenio. I Europskajeunijapriznaladasuonediobudućnosti.Struč-njacigovoredasuse,zahvaljujućinovimtehnologijama,pokazalesigurnimaineispuštajustakleničkeplinove.Sva-ka energetska tehnologija ima svoje prednosti i nedostatke. Napitanje“kojajeodnjihzdrava”zastanovništvoiokolišodgovorjevišedimenzionalaniovisiostrategijikojusvakapojedinazemljavodi.ZnanstvenicisuzaključilidaemisijaCO2utječenaklimatskepromjeneikvalitetuzraka.NekiizvorienergijeimajuvelikuemisijuCO2, dok nuklearna energijanestvarastakleničkeplinove.Sdrugestrane,ve-likistrahstanovništvaizazivanuklearniotpadkojijera-dioaktivanidonekolikotisućagodina,izatojerazdobljepotrebno osigurati visoke sigurnosne uvjete.

Pitanjejemožemoliseposveoslonitinaproizvodnjuenergije kad vjetar puše ili ima sunca ? Ulaganju su skupa, zauzimajuvelikupovršinu,njihovdijagramproizvodnjeenergijejenepredvidljiv:energijaseproizvodineovisnoopotrebamapasejavljaseproblemskladištenjaelektrič-neenergije.Usvijetutrenutačnopostojikonsenzusdasenavedene energije trebaju nadopunjavati u svojevrsnom enegrymixu,kombiniranimizvorimaenergije.Tutvrd-njupodržavaiMeđunarodnaorganizacijazanuklearnuenergiju.Sobziromnaraststanovništvapotrošnjajeuporastuirazvijenezemljerastrošnotrošeenergijunara-čunnerazvijenihzemalja.Novienergetskipotencijalira-zvijajuseuIndiji,Kini,Pakistanu.Problemizgradnjenu-klearnihelektranajestštosukapitalnaulaganjaizrazitovelika,alibudućakoristodnjihjeidućihšezdesetgodina.UHrvatskojjeovatemabliskauskomkrugustručnjaka,aignoriranaipopriličnozapostavljanaudomaćimmediji-ma,teredovitoizostajejavnaraspravaunutarširihmasa.Hrvatskaenergetskiovisiouvozuisvjetskimenerget-skim politikama koje su postavljene blokovski. Prethodna VladajeizradilaStrategijuenergetskograzvojaRH koju jeovaVladaproglasilalošomikrenulajesizradomnove.UmeđuvremenusmobezStrategije.NE Krško koja je 50 posto u vlasništvu HEP-a i RH, a 50 posto u slovenskom, dugoročnojestabilanenergetskiizvor.IdokHrvatskaizrađujenovustrategijuSlovenijaplaniranovunuklear-nuelektranupokrajpostojeće.

Ivana Kolovrat

66


TRIBINA

Prioriteti vanjske politike u letonskom predsjedavanju Europskom unijom13. siječnja 2015.

Hrvatska paneuropska unija i Diplomatska akademija Mi-nistarstva vanjskih i europ-

skih poslova održali su u utorak, 13. siječnja 2015. u 19.00 sati, u dvorani Hrvatske paneuropske unije zajednič-ku tribinu pod naslovom “Prioriteti vanjske politike u letonskom predsje-davanju Europskom unijom”.

Nj. eks. Imants Lieģis od 2012. le-tonski je veleposlanik u Mađarskoj,

opunomoćen također za Hrvatsku, Sloveniju i Crnu Goru. Bio je vele-poslanik Letonije pri nato-u, eu, u Španjolskoj i Beneluxu. Od 1992. ka-rijerni je diplomat, a prije toga radio je kao pravnik u Engleskoj, gdje je rođen. Od ožujka 2009. do stude-noga 2010. bio je ministar obrane u Vladi Letonije. Izabran je 2010. u Parlament Letonije gdje je djelovao kao predsjednik Vijeća za europske poslove i voditelj delegacije na Skup-štini nato-a. Znanstveni je istraživač

na Letonskom institutu za vanjske poslove i član Odbora Europske mreže za multilateralno nuklearno razoružanje. Objavio je djela o vanj-skim poslovima, obrani i pitanjima sigurnosti.

U predavanju je izložio sveukupne prioritete predsjedavanja Europskom Unijom u kontekstu tri zemlje pred-sjedateljice: Italije, Letonije i Luxem-burga. Naposljetku se usredotočio na specifične prioritete vanjske politike, naime politiku prema susjedstvu Eu-ropske Unije, te se osvrnuo na odnose Europske Unije i Središnje Azije, tran-satlantske odnose, obranu i pitanja sigurnosti.

Voditelji tribine bili suakademik Mislav Ježić, počasni predsjednik Hr-vatske Peu i dr. sc. Mladen Andrlić, ravnatelj Diplomatske akademije.

Izvorno predavanje prenosimo u cijelosti.

L A T V I A’ S P R E S I D E N C Y F O R E I G N P O L I C Y P R I O R I T I E S

Pleasure to be in Zagreb during 2nd week of Latvia’s Presidency of EU Council. Thanks for invite.

Firstly,congratulationsontheelectionofCroatia’sfirstfemalePresident.LatviawasamongstfirstEasternEurope-ancountriestohavefemalePresidentin1999–VairaVīķe Freibergaandfor1sttimeinourhistoryhadfemalePrimeMinisterfromlastyear.

ThesymbolofourPresidencyistheancientcirculargrindstone.ItreflectsLatvians’hardworkingProtestanttemperament,butalsoourleaningforinnovationwhichthistoolintroducedmanycenturiesago.Latvia’sEurope-antraditionsstretchbackmanycenturies.OurlanguageisoneoftheoldestinEurope,being1of2 Baltic langua-gesfromtheIndo-Europeangroup.OurcapitalcityRigais over 800yearsold.ManyofourtownswerepartoftheHanseatic trading league. Although we have been part ofRussia’sEmpireinthepast,wehavehad700yearsofGerman rule, which bolstered our European credentials. Weareproudtodaytobeanopen,ethnicallymixedde-mocraticsociety,whichoffersstatesponsorededucationin 8minoritylanguages,includingRoma(Russian,Polish,

Ukrainian, Belarusian, Lithuanian, Estonian, Hebrew and Romani).EthnicRussiansformaboutonequarterofourpopulation,althoughtheyarefarfrombeingonehete-rogeneous group as we have about 35%mixedmarriages.AllnationalitiesinLatviaarewellintegratedintosocietyandarecentsurveydisclosedthatnearlytwothirdsofnon-ethnicLatviansregardthemselvesaspatriotsofLatvia.

Latvia’sopenandpragmaticapproachwillreflectonourpresidencypriorities.Asyouknow,wearethesecondoftheTrioofPresidencies,havingtakenoverfromaverysucce-ssfulItalianPresidencyandtobefollowedbyanotherfoun-dingmemberoftheEU,Luxembourg.Thetrioinfactagreednot on the ABCofpriorities,buttheCDElistforthe18 month period. These are Competitive, Digital and Engaged Europe.Withinthese,itbecameclearaftertheDecemberEuropeanCouncilthattheInvestmentPlanforEuropehasmovedtothetopofthelistbecauseduringourPresiden-cywewillhavetoachievememberstates’consensusandapprovalbytheEuropeanParliamentonturning€21 billion instartingcapitalinto€315bnofinvestmentadrenalinforEurope’seconomy.TheaimwillbetohavetheappropriateregulationsinplacebytheendofourPresidency.

67


Ofcourse“EngagedEurope”referstotheEU ’s global roleofinternationalengagement.Soletmemovedirectlytofocussingontheforeignpolicypriorities.Thesearepri-marilytheEU NeighbourhoodPolicyandEU and Central Asian relations. However I will also mention some words aboutDefenceandSecurityPolicyissuesandTransatlanticrelations.

Neighbourhood Policy

EU Commissioner Johannes Hahn spoke to Latvia’s Am-bassadorsinRigajustbeforeChristmas.Asweknow,hisportfolioisanamalgamationofNeighbourhoodPolicyandEnlargement.

Iamalsoawarethatenlargementisofparticularcon-cerntoCroatia,thenewestmemberoftheEU, where Euro-pe’s“unfinishedbusiness”relatestoembracingtherema-iningWestBalkancountriesintothefold.LatviacertainlyhopesforongoingprogressintheaccessionprocessbasedontheOctoberreportbythethenoutgoingCommission.ApositivestepwasMontenegro’sspeedyreactiontotheCommission’s recommendations, which ensured the ope-ningof4 more chapters in the accession process at the IGC inDecember.Weaimformorechapterstobeopenedduringourpresidency.WealsoplanfortheopeningofnegotiationswithSerbia,andfortheSAA with Kosovo to besignedbytheHighRepresentativeMogherini.

Given that the EU NeighbourhoodPolicyisover10ye-arsold,wewillwaitfortheirGreenBookinacoupleofmonths,whichwillformthebasisforfutureaction.Thispolicyhastheabilitytochangethelivesofmillionsofpeo-pleinEurope’sneighbourhood.Itcanbringmoresecurity,stabilityandeconomicwell-being.Latviaacknowledgesthe particular challenges posed in the Southern neighbo-urhood,beitthefightagainstterrorismorthetragediesofmigrantsandrefugeeswantingtoentertheEU territorythrough the Southern rim.

However,ourfocusisdestinedtofallontheEasternPartnership.RigawillhostasummitofEU and Eastern

PartnershipleadersinMay,basedonthe decision taken at the last Summit meeting under Lithuania’s Presiden-cy.Wewillalsohostanumberofim-portant Summit side events including a Business Forum, a Media Freedoms ConferenceandaCivilSocietyCon-ference.

The Eastern Partnership agenda forourPresidencywillcoverboththeratificationofAssociationAgree-ments,aswellasspecificquestionscovering visa liberalisation leading toenhancedmobility.Adifferentia-ted approach needs to be taken. As Commissioner Hahn pointed out, some countries in the East have a Eu-ropean perspective. Ukraine’s Presi-dent Poroshenko’s recent comment thatUkrainemaybereadytosubmitan application to join the EU onlyin

5years,showsthatacertainpragmaticunderstandingamongstpartnersexists.

OngoingsupportfortheEuropeanaspirationsofUkra-ine,MoldovaandGeorgiaisessential.SpeedyratificationandentryintoforceoftheAssociationagreementswiththese 3countrieswillhelptoreinforcethereformsthattheyarecarryingout.Ouraimwillbetoreformandgivenew impetus to the Eastern Partnership based on the in-dividualaspirationsofpartners.

TheseaspirationsarebeingincreasinglyunderminedbyRussia,whoseactionslastyearweremetwithaunitedEU response.Latviawillbemindfuloftryingtomaintainthisunity,especiallyasthequestionofmaintainingsanctionsagainst Russia will be on the EU Council’s agenda. Russia’s actions against Ukraine have been directed against Europe. RelationsofsomesortwithRussiawillhavetocontinueanddialoguerestored,withoutgoingdowntheroadofappeasement. A strategic discussion about EU – Russia re-lations amongst EU partnersclearlyneedstotakeplace.ItwillbeimportanttobeguidedbythenewlyappointedEU Council President, Donald Tusk.

Central Asia

Given the region’s geostrategic importance, Latvia has alsodefinedCentralAsiaasapriorityforitsPresidency.WeconsiderthatEuropeneedstoextendbridgestotheneighboursofourimmediateneighbours.EU interests in CA relatetoregionalsecurityinthepost2014 scenario followingthecompletionofNATO andpartners’militaryoperationsinAfghanistan.CentralAsiaoffersahugeeco-nomicpotential,includingasanenergyrichregionthatcanhelptodiversifyenergysupplies.

The EU willaddressquestionssuchasEU prioritiesforthe region and whether the Central Asian countries have changedtheirapproachtoRussiafollowingRussia’sacti-ons in Ukraine.

The EU has consolidated its presence in the region throughitsStrategy,developmentassistanceprogrammes

( slijeva nadesno ) Dr. sc. Mladen Andrlić i nj. eks. Imants Lieģis

68


anddiplomaticrepresentations.Theseeffortshavebeenappreciated, but our CA partners now wish to receive moreattentionandengagementfromtheEU side. Latvia iswillingtodevoteitsefforttoaddresstheirexpectations.

WewillfocusonsteppingupEU visibilityintheCA re-gion as well as implementing the current EU-CA Strategyand reviewing it in 2015.Theaccentshouldbeonsecurity,education and sustainable development with these topics beingusedforanin-depthdiscussiononCA . We appre-ciate the Commission’s ongoing political dialogue with our Central Asian partners.

Defence and Security Policy issues and Transatlantic relations

Althoughtheagendamaystillchange,weanticipatethatDefenceandSecuritypolicyissueswillbediscussedatthe European Council meeting in June. This was indeed the planfollowingthelastsuchdiscussioninDecember2013.

OuraimistofacilitatethepreparationsforsuccessfulandstrategicdebatesonEuropeansecurityanddefenceat the June European Council. The High Representative’s ReportontheglobalroleoftheEU will provide the basis forreflections,whichcouldleadtothereviewofEuropeanSecurityStrategy(ESS).

It is clear that Europe and our global surroundings have changedsincetheadoptionoftheESS some 12yearsago(2003),sincetheLisbonTreaty(2008) and even since the lastEuropeanCouncilondefence(2013).WearetodayfacedwitharevisionistandaggressiveRussiaintheEast.IntheSouth,theimmediatethreatscomefromIslamicStateandcontinuingunrestinSyriaandLibya.Thisde-mandsareadjustmentofpolicywiththeEU needing to reachitsfullpotential.Securityanddefenceneedstobe

mainstreamed in EU institutions. We need to review our global commitments and the means to accommodate them.

June’s European Council could discuss: 1) European se-curityarchitecturepost-Crimea;2)securitizationofourneighbourhood; 3)collectivecommitments todefencebudget increases; 4) synergies between theEU inter-nal-externalsecurity;5)responsestohybridthreatsbyusinginstrumentsofallEU institutions; 6) improving strategic communication; 7) strengthening the transa-tlanticpartnership(theU.S.andNATO).

OnewayofstrengtheninglinkswiththeUSA is thro-ugh the EU-USA trade agreement – TTIP. Given that last month’sEuropeanCouncilmentionednegotiationsforthisagreementbeingcompletedbytheendofthisyear,Latviaiskeenthatsubstantialprogressbemadeduringthefirst6 months.

It is also important to note and take on board the pu-blic interest in the negotiations. Demonstrations having recentlybeenheldinvariousEU capitals.Clearlythere-centdecisionbymemberstatestoallowtheCommission’snegotiatingmandatetobemadepublicwasnecessary.WeconsiderthatthequestionofimprovedaccesstoUS ener-gyresources,morespecificallygas,needstobeaddressedin the negotiations.TTIP negotiationsprovideauniqueopportunity to

expandtheculturalandeconomictiesbetweentheEU andtheUnitedStates.Movingtowardsaspeedyconclusi-onoftheAgreementwillsendanimportantsignaltootherregional and global powers that the strategic ties between the EU and US are enduring, and supplement those strong militarytiesthatexistwithintheNATO Alliance.

ThankyouforyourattentionandIlookforwardtoyourcommentsorquestions.

69


“DomovinskiratusvjetlupresudeMeđunarodnogsudapravdeuHaagu” —Dr. sc. Ante nAzor, ravnatelj Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskoga rata

26. ožujka .2015.

U povodu presude Međuna-rodnoga suda pravde u Haagu od 2.ožujka2015.zameđusobnetužbe za genocidRepublikeHr-vatskeiRepublikeSrbijeodržanajeučetvrtak,26.ožujka2015. u prostorijama HPEU u Zagrebu tri-bina naslovljena Domovinski rat usvjetlupresudeMeđunarodnogsudapravdeuHaagu(2. 3. 2015.). Predavačjebiopovjesničardr.sc.AnteNazor,ravnateljHrvatskogamemorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskoga rata i ak-tivnisudionikuprocesutužbizagenocidnaMeđunarodnomsudupravde u Haagu. Tribinu je vodio počasnipredsjednikHPEU, aka-demikMislavJežić,dokonjenojaktualnostiivažnostisvjedočivi-sokaposjećenost.

Ustručnomiopsežnomizlaga-njupredavačjeanaliziraosadržajpresude, političke odnose kojivladajuuHrvatskojiSrbijiveza-noza temu,pojedinesegmenteDomovinskoga rata te povijest i razvojvelikosrpskeideologijeod19.stoljećadodanas.Tijekomanalizepresudenaglasio je kako je ključnavrijednostpresudeučlanku426, koji potvrđujeodgovornostSrbije(iSrbauHrvatskoj)zapokušajstvaranjaetnič-kihomogenesrpskedržave.UtomjesvjetlunastavioizlaganjeosuprotnimpolitičkimpokušajimadaseDomovin-skiratprikažekaograđanskiilikaorezultat‘konglomeratalošihpolitika’.Pošto su takve tendencije aktualne i danas,osvrnuosenasamprocestuž-bezagenocid,kaoinaprocessuđenjahrvatskim generalima u kojima su se jasnoocrtalepolitičkestrujekojeza-govaraju takvu interpretaciju. Naveo je kako udruga Documenta dobiva veliku pozornostifinancijskasredstvauna-točtomuštodjelujeneprofesionalno.Kao veliki paradoks hrvatske politi-

kenavodidasevišeznačenjapridajeradu te udruge nego radu Hrvatsko-ga memorijalno-dokumentacijskoga centra Domovinskoga rata, središnjoj znanstvenojinstitucijiuHrvatskojzabavljenje poviješću Domovinskogarata. Nezainteresiranost medija zadokumente Centra ilustrirao je prigo-dom,kadasunajavilizakonferencijuzatisak,daprivukumedije,dasunašli“topničkednevnike”;svisumedijidošli,akadasuimpriopćilidahrvatskihtop-ničkihdnevnikanema,alidasuskupilidokumentaciju o autentičnim inter-nimobavijestimatzv.SrpskekrajineogranatiranjuKnina,izkojejeočitoda ono nije bilo prekomjerno i da mu nisucivilniobjektibilimeta,budućida dokumentiacija nije inkriminirala Hrvatsku, mnogi predstavnici medija

napustilisukonferencijuzatisak.Umjesto pokušaja da se Do-

movinski rat prikaže kako tožele određene političke struje,predavačnavodikako jeonre-zultatstoljetnevelikosrpskeide-ologije. Iznosi kratku povijestvelikosrpskih kretanja kojom jasno pokazuje da su ideje ho-mogenesrpskedržavebilejasnoartikulirane mnogo prije Drugog svjetskog rata, tako da NDH nije bila opravdanje za njeno stva-ranje,kakosetočestonavodilo1990-ihgodina.Pozivajućisenadokumenteiprvorazredneizvo-re,predavačiznosikakosuSrbiuHrvatskojimalijasanstavzavrijeme Domovinskog rata – ovo ćebitiSrbijailinastunećebiti.Natemeljutoga jasnosemožezaključitidaovdjenemagovoraograđanskomratu,negojeriječo agresiji i pokušaju pripojenja dijelova teritorija. Također seosvrnuoinadanašnjepolitičkovodstvo Republike Srbije i njego-vu ulogu u promicanju takve ide-ologije,kaoinaslučajŠešelj.Naprimjerima Vukovara i Dubrov-

nika ilustrirao je propagandu koja je vladalanasrpskojstranizavrijemerata,navodećikakosusvojezločinenastojaliprikazatikao“ustaške”.Nasamomekraju,uzdetaljnoprikaziva-nje kretanja velikosrpskog projekta na kartama, pozabavio se važnomulogom koju je odigrala Oluja zaspašavanjeBihaćadanepostanejošstrašnijom tragedijom od Srebrenice.

Nakon predavanja uslijedila su brojnapitanjapublikekojasuzavrši-laubogatojraspravi.Unatočinteresuzanastavakrasprave,zbogvećpood-maklogvremena,voditeljMislavJežićdaojenekolikozavršnihriječi,zahva-liosepredavačunagostovanjuiza-tvorio tribinu.

Pavao Nujić

Sam proces tužbe za genocid kao i proces suđenja hrvatskim

generalima jasno ocrtava političke struje koje zagovaraju interpretaciju

koja Domovinski rat prikazuje kao građanski ili kao rezultat

‘konglomerata loših politika’. Udruga Documenta dobiva veliku pozornost i financijska sredstva unatoč tomu što djeluje neprofesionalno. Veliki paradoks hrvatske politike je što se više značenja pridaje radu te udruge nego radu Hmdcdr-a,

središnjoj znanstvenoj instituciji u Hrvatskoj za bavljenje

poviješću Domovinskoga rata.

70


Okrugli stol “Vanjska politika Europske Unije i odgovor na krizu u Ukrajini” Predavači: mr. Sc. andrej Plenković, zaStuPnik u euroPSkom Parlamentu, PotPredSjednik odbora za vanjSke PoSlove i PredSjednik delegacije eiP za odnoSe S ukrajinom, Prof. dr. Sc. jevgenij Paščenko, PredStojnik katedre za ukrajinSki jezik i književnoSt na filozofSkom fakultetu Sveučilišta u zagrebu i mr. Sc. olekSandr levčenko, velePoSlanik ukrajine u rePublici HrvatSkoj

7. svibnja 2015.

T ribinaoukrajinskomeuropeizmu,kojujepovodomDanaEuropeorganiziralaHrvatskaPaneuropskaunijauZagrebuusuorganizacijisaDiplomatskom

akademijom MVEP,vrlojeaktualnaiodgovaratežnja-maukrajinskogadruštva.Onepredstavljajulogičanizrazdruštveno-političkogastanjaUkrajinenasuvremenojeta-pi.Težnjepremaeuropskimtokovimaizričitasuosobitostukrajinskogapovijesnograzvojanaštoupućujunjegovaosnovnarazdoblja.Zemljopisničimbenikuvjetovaojepo-vijesnu sudbinu, koju determiniraju migracijska kretanja premanajvećojusvijetuplodnojzemljikojajeprivlačilarazličiteetničkeskupine–odiran-sko-govornihjahačakaoštosuSkitipremakojimazemljasezvalaSkitija(Herodot),Sarmatija(Strabon),Anti(oni koji su u kraja - kao slaven-sko-iranskasinteza).

Na južnimagranicamasadašnje-ga ukrajinskoga prostora, odnosno Sjevernome Pricrnomorju nastaju antičkanaselja(6.-7. st. pr. Kr.) koja donosestarogrčkukulturuikojasepreplićesskitskimnaručiteljimautakozvanomeskitskomezlatu-po-znatograritetakurgan-kulture.Onase prenosi na slavenska plemena od Anta do nastanka srednjovjekovne državnosti.U11. stoljećustaro-ki-jevski ljetopisac Nestor naziva juRus’ka zemlja (ukr. Русь). Prema istimizvorima,nastalajekaodržav-na formacija, uz sudjelovanje nor-dijskoga čimbenika: skandinavskivarjazikoristilisutrgovačkiputsjever-jugpremaGrcima,ocrtavajućitakoeuropskiprostorukojemjeKyjivbiosre-dištezemljeRus’.SnažnamilitantnatradicijauvjetovalajedinamičnoširenjeRus’kezemljekojase988.uključilaueuropskokršćanstvoprimljenoizBizanta.

Urazdobljuprocvatastaro-kijevskedržavnostidolazidopovezivanjaseuropskimzemljama-bračnimvezamakće-rivelikogaknezaJaroslavaMudroga.Mongolsko-tatarskainvazija1240.rušitajogromankonglomeratnaistočno-eu-ropskomprostoru,razdrmanunutarnjimsukobljavanjima.

TusepostupnoformirajunarodibudućeRus’-Ukrajine,Bje-lorusiiMoskovije-Rossije.Svojpreporodukrajinskadržav-nostdoživljavaupravozahvaljujućivojnojtradicijikojaseizražavaukozačkimformacijama–slobodarskimjahačimakoji nastavljaju tradicije vojne demokracije.

U 17.stoljećuKozačkadržavnostRus’-Ukrajinapostajepoznatanadvorovimaeuropskihvladarazbogtriglavnačimbenika:kaobraniteljikršćanskeEuropeodosmanlijskeugroženosti,zbogprihvaćanjacrkveneunijeiratasPolj-skom.Ucrkvenomeživotudošloje1596.dosnažnogapro-europskogzaokretanja.KijevskacrkvauotporubizantskimintrigamaprihvaćaunijusaSvetomstolicom,priznajućipoglavarstvoPape,uzuvjetočuvanjastarihobreda.Tako

dolazidojedinogaprimjerauistočnojtradicijipovezivanjagrčkeikatolič-kecrkve.Međutim,tajjeukrajinskieuropeizamizazvaognjevCarigradašto je dovelo do crkvenoga rascjepa uukrajinskojsrediniištoćenadugoobilježitiukrajinskiduhovnirazvoj.

U otporu tatarskim upadanjima, poljskimpretenzijama,get’manBog-danHmeljnyc’kyjsredinom17. sto-ljećapodižezemljunaotpor.Zbogpoljske katoličke invazije Bogdanje 1654. pokušao pronaći oslonacu susjednoj pravoslavnoj Moskoviji štoćeseuskorodovestidorazoča-renja.TežnjomzaprekidanjemsvezesMoskovijomipriključenjemeurop-skomekruguobilježenojecijelo18. stoljeće-odget’manaMazepekojitražiizlazueuropskomesavezništvu–skraljemŠvedskedopriključivanjazapadno-ukrajinskih regija austrij-

skojkruni.Međutim,ukrajinskićeeuropeizamnailazitinaporazeusudarusRusijom-odPoltavskebitke(1709) inadaljezbogmoskovskeimperijskepolitike.KatarinaDrugauzpomoćsrpskihdoseljenika(seobeSrbanaukra-jinskezemljeod1752.) uspijeva likvidirati 1775. posljed-njibastionukrajinskeneovisnosti–ZaproškukozačkuSič,pretvorivši nju u Malorusiju kao provincijsku koloniju Ru-skogacarstva,dokjezapadnaUkrajinaprebivalausklopuAustro-Ugarske Monarhije.

Takozvanozlatno19.stoljećeruskekulturepopraćeno

Ruska agresija u Ukrajini potvrda je nastavljanja

agonije sovjetizma. Upravo tim zločinom potvrđuje se

priroda postkomunističkoga mentaliteta: informacijska laž (u duhu socrealizma),

obnavljanje metoda i modela prošlih ideologija

– carističke i komunističke što se može kvalificirati

kao ideološka nekrofilija; potvrđena nesposobnost na demokratske promjene, na razvoj humanoga društva

u mirnom suživotu sa susjednim zemljama kao

ravnim partnerima i slično.

71


jeneviđenimproganjanjemsvegaukrajinskoga,zabra-njivanjimajezika,zatvara-njempisaca.Međutim,bezobzira na represije, ukra-jinska nacionalna svijest demonstrira neslomljivost kulminacijomčegapostajestvaralaštvo i sudbina Tara-saŠevčenka.Pisacjeopovr-gnuotvrdnjevelikodržavnepolitikeomogućnostiknji-ževnogaizražajaMalorusasamona ruskom (Gogolj),jedini osudio rusku koloni-jalnupolitikunaKavkazu,predvidio je neminovnu propast Ruskoga carstva kaoimperijazla.Nazapad-no-ukrajinskom prostoru tradicijeŠevčenkanastav-lja pisac Ivan Franko.20.stoljećesurovojeprošlokrozUkrajinu.Upravona

zapadno-ukrajinskimzemljamasudarajusearmadedvijemonarhije–RuskeiAustro-Ugarske.NjemačkaaktualiziraUkrajinskopitanjekaootporruskomecarizmu.Njegovimpadom Ukrajina 1917.-1918. proglašava neovisnost. U tomrazdoblju,usprkosratnimstrahotama,rađaseira-zvijaukrajinskaavangardnakulturakaoponovnapotvr-daeuropeizma.Ruskiboljševizamnastavljavelikodržavnupolitikuineispuštažitnicu,proglasivšiintervencijomsistokaUkrajinukaodiosovjetskogakonglomerata(USSR), dokzapadnaUkrajinaidaljeprebivauproblemimaod-nosaspoljskimvlastima.Srodnostdvatotalitarnarežima–sovjetskogainacističkogareflektirasenastavupremaUkrajini.Staljinizamje1932.-1933.proveoneviđenizlo-čin–genocidorganiziranomgladinaselusistrebljenjemmilijunaseljananajplodnijesvjetskezemlje.Udogovorusnacistimaušaojeuzapadno-ukrajinskezemljezapočevšitamorepresije.Uotporukomunističkomrežimuukrajin-skinacionalistiispočetkasusenadalisavezništvusNje-mačkom,ali shvativšinjenantiukrajinizamkao sličansovjetskome,vodilisuborbusobatotalitarnarežima.NatakavjenačinStepanBanderanastupaokaoonajkojije1940-1950-ihshvatioonoštoćeEuropapriznatiteku21. stoljeću–sličnostdvatotalitarnarežima.

SpočetkomhladnogarataUkrajinajestegnutažesto-kom rusko-sovjetskom kontrolom s istrebljenjem svega nacionalnoga. Formiran u ukrajinskoj sredini partijski jekontingentdokazivaopredpartijskimvrhomKremljasvojuodanostideologijikojaseostvarivalaunezaustavlji-vom propadanju gospodarstva i tehnologije. Kulminacija jeČernobilskakatastrofakojajecijelomsvijetuproglasilatrulostineizbježnupropastrusko-sovjetskogarežima.Onseizražavaoagonijamaklanjanapostkomunističkimpro-storimasneviđenimzločinimanaKavkazu,Podnejstrovlju,postjugoslavenskom ratu.

Ruska agresija u Ukrajini potvrda je nastavljanja ago-nijesovjetizma.Upravotimzločinompotvrđujesepriro-

dapostkomunističkogamentaliteta:informacijskalaž(uduhusocrealizma),obnavljanjemetodaimodelaprošlihideologija–carističkeikomunističkeštosemožekvalifi-ciratikaoideološkanekrofilija;potvrđenanesposobnostnademokratskepromjene,narazvojhumanogadruštvaumirnomsuživotusasusjednimzemljamakaoravnimpar-tnerimaislično.Ukrajinskieuropeizamvažanječimbeniku društvenim promjenama koje je neophodno ostvarivati integriranjemueuropsketokove.Majdanjeposvjedočiospremnost ukrajinskoga društva na takvo kretanje, dok seruskiantimajdanizrazioužestokomantieuropeizmuiantiukrajinizmu.Nastavljanjesadašnjegaruskogarežimauizraženomantiukrajinizmupredstavljaozbiljnuugrože-nost europskoj i svjetskoj stabilnosti. Zato je od velikoga značenjapolitikasvesrdnepotporeukrajinskimtežnjamaprema europskim integracijama.

Hrvatskadiplomacijadajesvojsnažandoprinostakvimtežnjama.DovoljnojespomenutidasuupravoUkrajinaiHrvatskaizmeđuprvihpriznalineovisnostobijezemlje.Ukrajinajebilaprvazemlja-članicaUN kojajepriznalaneovisnost RH .UkrajinajebilameđuprvimzemljamakojejeposjetiopredsjednikTuđman.UpravohrvatskomkardinaluFranjiKuharićuvatikanskadiplomacijapovje-rila je 1996.nastupatikaolegatpapeuobilježavanju400. godišnjicenastankacrkveneunije.Izričitjedoprinosdi-plomataNikoleEterovića,nekadašnjegapapskoganuncijau Kijevu – u ostvarivanju dolaska pape Ivana Pavla Drugog uUkrajinu.Hrvatskajediplomacijapridonosilarazvojubilateralnesuradnjeučemujeposebiceupečatljivadjelat-nost kao veleposlanika u Kijevu Marijana Kombola i drugih. HrvatskosudjelovanjeupribližavanjuUkrajineEuropskojUnijitemeljisenasrodnostipovijesnihtežnjidvijezemlještopotvrđujeuspješnadjelatnostnatompoljueuropskogadiplomataAndrejaPlenkovića.StomdjelatnošćuulazimouznačajnorazdobljepovijesnogakretanjaUkrajinepremaEuropskojUnijikaovažanuvjetboljitkaurazvojuEurop-ske Zajednice.

72


Oleksandr Levčenko , velePoSlanik ukrajine u rePublici HrvatSkoj

Prijesvegaželimzahvalitisvimnazočnimnadolaskuna današnji susret. Uvjeren sam da vas je ovdje doveo ne samostručniinteres,negoiiskrenasolidarnostsmojomzemljom.Govorimtakojertusolidarnostosjećamsvugdjeu Hrvatskoj, i od strane mojih kolega diplomata, i politi-čara,inovinara,umjetnika,svihobičnihljudi.Utomsmi-slusamsretaniponosanštoimamčastbitiVeleposlanikupravo u Hrvatskoj.

Svjestansamdaovasolidarnostipodrškanijeslučajna.HrvatirazumijuUkrajincejerisamisuprijevišeod20 godinamoraliproćiistimputem,branećisvojumladune-zavisnudržavuodvanjskeinvazijeiinspiriranogizvanaseparatizma.Zaprepašćujesličnosttihdvajuratova,kaoda je njihove scenarije pisala jedna te ista ruka. U oba slu-čajanacionalnemanjinekoristesezapobunuistvaranjeseparatističkihpseudodržavicakojeseodržavajuzahvalju-jućistranojvojnojpodršci,uključujućiibandetakozvanih

“dobrovoljaca”.Uobaslučajaagresornepriznajeslužbenosvojeumiješanostiuratinastojigaprikazatikaounutar-njigrađanskirat.Uobaslučajaoružanainvazijasepratimasovnimpropagandističkimdiverzijamagdježrtvaseokrivljujezafašizam,nacionalizamislično.Najzad,zasveteseparatističketvorevinekarakterističnesušovinistič-ka u suštini ideologija, sustavna kršenja ljudskih prava i masovnibanditizam.

Specifičnost“ukrajinskogscenarija”jeutomeštoseonsastojioddvanaizgledodvojenadjela,dvažarišta–KrimaiDonbasa.Krimjebioanektiranprviitobezpucanja,uDonbasupakjeplanuopraviratstisućamažrtavasobjestraneimeđucivilima,razaranjemgradova,selaiprivredneinfrastrukture.Nijeničudnodacjelokupnapozornostsvjet-skezajednicejekoncentriranana“vrućem”žarištu,aono

“hladno”krimskoostalojeusjeni,nemagaupregovorima,ne spominje se ni u Minskim mirnim dogovorenostima.

Zapadpragmatičkismatradaproblemejepotrebnorje-šavatiporedu,počevšiodnajakutnijih.Kremlj,međutim,imasvojuračunicu.

Prije godinu dana mnogi su mislili da je Putinu potreban samoKrim.Alionsenijezadovoljiolakompobjedomikre-nuodalje.KaoinaKrimuudesetakukrajinskihžupanijanajuguiistokuzemljepočelasuorganiziranaodstraneruskihobavještajaca“događanjanaroda”izauzimanjazgradalo-kalne vlasti. Cilj je bio stvoriti na tim teritorijima separa-tističkupseudodržavu“Novorusiju”,odsjećinašuzemljuodCrnogmora,aRusijiosiguratikopneniizlazakpremaanek-tiranom Krimu i samoproglašenom Pridnjestrovlju koje je većvišeod20godinapodruskomkontrolom.Međutim,

zahvaljujućiotporuUkrajinacaplanjeposvudapropao,auspiojesamonadjeluteritorijaLuganskeiDoneckežupa-nija,kojesuteritorijalnonajbližeRusijiigdjejeonaubaci-latisućetakozvanih“dobrovoljaca”,akasnijeiregularnejedinicesnajmodernijimnaoružanjemivojnomtehnikom.

DaklezasadRusijakontroliraanektiraniKrimidvijesamoproglašene marionetske pseudorepublike u Donba-sukojenisamaslužbenonepriznaje.Bezobziranaposti-gnuteuMinskupodjakimpritiskommeđunarodnezajed-nicedogovorenostiRusijanastavljapodržavatinapetostutompodručju,svakodnevnoprovocirajućioružaneokr-šajeikoncentrirajućivojskuitehnikukojestalnoprijetevelikim ratom.

ZapretpostavitijedaciljodržavanjakrizeuDonbasujeupravoKrim.JošprijegodinudanaMoskvajevećpočelaslatiporukedaje“Krimgotovastvar”,apregovaratisemožeodrugimpitanjima.TupozicijujepotvrdilaibučnaproslavauRusijiprvegodišnjice“povratka”Krima.AkoupočetkukonfliktaKremljjeupornoporicaosvojuumije-šanostu“ustanak”krimskihRusa(kaoštoidosadodbijapriznatiprisustvosvojevojskenaistokuUkrajine),nakongodinu dana sam Putin se otvoreno hvalio kako je to bila operacija ruskih specijalaca i vojske koju je on osobno na-redio. Smisao poruke je isti: više nema što skrivati, jer je Krim gotova stvar.

DakleMoskvadanasračunanatodaćeZapadjednogdana, umorivši se od rata u Ukrajini, popustiti i pristati daKrimostaneRusiji.ARusijaćezaukrajinskipoluotokplatitipotpunorazorenimteritorijimaDonbasakojinjojuostalom i ne pripadaju.

ZatogasećiratnaistokunašezemljeZapadnesmijeskinutisumadajeključniproblemkonfliktaupravo“mir-ni”Krim.DokpoluotoknebudevraćenUkrajinisvjetskipolitičkiisigurnosniporedak,cjelokupnisustavmeđuna-rodnogpravaostatćeozbiljnonarušen,aPutinćemoćispobjedničkimosmjehomuvjeravatisvojnaroddajepodnjegovivodstvomRusijasenajzad“diglaskoljena”.

MnogiinačesumnjajudajemogućevratitiKrimzakoni-tomvlasnikubezvelikograta,aRusijatesumnjesvakojakosijeipodržava.Putinnijeslučajno“priznao”kakojebiospremanradiKrimaupotrijebitiinuklearnonaoružanje.Akosepraviludipribjegavatolikimucjenamatoznačidajemirnipovratakmoguć.OnjemogućakopolitičkiigospodarskigubiciRusijeodizolacijeisankcijapostanumnogovećinegoštosamKrimvrijedi.Toće,možda,dugotrajati.Toćesigurnopunokoštati,alisvakakomnogoma-njenegobrojniratoviikonfliktiusvijetugdjejesrušenpravniporedak.Uvjerensam,akomeđunarodnazajednicabudeodlučnaiustrajeuzaštitisvojihtemeljnihprincipajednogćesedanaagresorpovućisKrimakakojeidošao–bezpucnjave.

Oleksandr Levčenko Andrej Pleković Jevgenij Paščenko

73


Tribina “Poticaji za zapošljavanje – prilika za sve ili?” tatjana dalić , Pomoćnica miniStra rada i mirovinSkog SuStava rePublike HrvatSke

26. svibnja 2015.

Sve o poticajima i kako do njih

Dvadesetišestogsvibnjaodrža-na je tribina na temu poticaja za zapošljavanjeu suorgani-

zaciji Hrvatske paneuropske unije,Hrvatskog agroekonomskog druš-tva iUdrugebosanskihHrvata ‘Pr-sten’–Klubznanstvenika.Napočetkutribinesveokupljenepozdraviojeuimeorganizatoravoditeljprof.dr.sc.IvoGrgićsAgronomskogfakultetaSveučilišta u Zagrebu, predsjednikHrvatskog agroekonomskog društva izamjenikpredsjednikaKlubaznan-stvenika UBH Prsten. U uvodnom dijeluizlaganjapomoćnicaministrarada i mirovinskog sustava Republi-keHrvatskeTanjaDalićnaglasilajekako je potrebno u javnosti objav-ljivati pozitivne istinite podatke onezaposlenostiigrađanekojitražeposao informirati o svimmjeramaaktivnepolitikezapošljavanja.Onesukreirani prema ciljanim skupinama, aobuhvaćajupraktičkisveskupinetražiteljazaposlenja:paketmjerazamlade“mladiikreativni”,zaposebneskupine“iposebnostjeprednost”,zaosobesinvaliditetom“uključeni”,zastarijeosobe“važnojeiskustvo”,zadugotrajnonezaposlene“imismozanoviposaoiučenje”,mjerezaosoberomskenacionalnemanjine, zatimmjera“važnojeočuvatiradnomjesto”kojimsesprečavaotpuštanjezaposle-nihosobatepaketmjerazažene.-Migracijeokojimasepričaupo-

sljednje vrijeme posljedica su 4 slobo-deuEuropskojunijiiočekivanojedajeulazakiizlazakizzemljesadapovećan.Ljudiodlaze,aliseivraćaju–kazalajepomoćnicaministraTanjaDalić,pot-krijepivšitvrdnjuosličnimtrendovi-maiudrugimzemljamačlanicamaEU.

Za potpore pri zapošljavanju iz

proračuna RH predviđeno je 520 milijuna kuna sredstava, a isto toliko iizfondovaEuropskeunije.

U sklopu potpora koje mogu kori-stiti poslodavci i posloprimci u pri-vatnom sektorumanje su poznatemjere koje obuhvaćaju potpore zazapošljavanjeupraviteljazadruga,zasezonskeradnikekojitrigodinepošest mjeseci rade kod istog poslodav-ca te imaju pravo na 60postoplaćeuperiodimaizvanturističkesezone.Usklopumjerestručnogosposoblja-vanjazaradbezzasnivanjaradnogodnosazaVŠS , VSS iobrtničkazani-manjauvezanomobrtupovećanajenaknada s 1600,00 kuna na 2400,00 plusprijevozdo1000,00 kuna.

Iznosi potpora kreću se od10.900,00 do 52.500,00 kuna. Za veliketvrtkemjereiznose30 posto brutoplaće,50postosuzasrednjeimalepoduzetnike,dokzaosobesin-validitetomiznose75 posto. Kriteriji zapotporujedasepovećabrojnetozaposlenih u odnosu na prosječanbrojzaposlenihuposljednjih12 mje-seci,ilipostojeopravdanoupražnjenaradna mjesta kao što je dobrovoljni prekid rada, nesposobnost za rad,umirovljenje,dobrovoljnoskraćiva-njeradnogmjesta,prekidzaposlenjazbogpovrederadneobveze.Hrvatskizavodzazapošljavanjepratiredovi-tostisplataplaća,doprinosnaipore-za,teotpuštanjeradnikaprijeinakondobivanja potpore.

Mjere ne mogu koristiti poslodavci kojiunazad6 mjeseci imaju poslov-nouvjetovaneotkaze,nepodmirenedugovepremadržavi,onikojiplaćeisredstavazaradkoristeizproračuna,vlasnici,suvlasnici,osnivači,članoviuprave,direktori,prokuristi,zatimOPG -ovikojinisuusustavuporezanadobitilidohodak,poslodavcibezzaposlenikaunazad6 mjeseci.

U 2014. godini ukupan broj privat-

nih poslodavaca koji je koristio mjere potpore je 20.676.Uzpomoćstručnepomoćikojupružapotporezasamo-zapošljavanje“Tvojainicijativa–tvo-jeradnomjesto”iusezonskomobrtu

“Tvojainicijativa–tvojesezonskorad-nomjesto”iznose25.000,00 kuna. Za mjeru“Tvojainicijativa–tvojeradnomjestouzelenomgospodarstvu”pot-poraiznosi27.000,00 kuna. Za osobe kojeseprviputazapošljavaju,ilibezradnogiskustvauzvanjuzakojeseobrazovala, temlađuod30 godina oslobođenisuobvezeplaćanjadopri-nosanaplaćuuiznosuod17,2 posto, nagodinudanauprvomslučaju,dvijegodine u drugom i 5godinautrećem.

Mjeresutakođerpredviđeneizaprograme usavršavanja i osposoblja-vanja“učimuzposao”, “Znanje seisplatiizazaposlene”,“Imladiučezaposao”,“Učenjemdopoduzetnika”,

“Osposobljavanjenaradnommjestu”,“Osposobljavanjezasamozapošljava-nje”kojesupopraćenefinancijskimsufinanciranjem.

Od 04. srpnja 2013.omogućenojeosobama koje obavljaju registriranu poljoprivrednu djelatnost ili su no-sitelji OPG -akorištenjevaučerazaprodajuvlastitihproizvodanamalo,izvanprodavaonice.Zakonopotica-njuzapošljavanjanaprivremenim/povremenim poslovima u poljopri-vrediomogućujejednostavnijesezon-skozapošljavanjednevnimangažira-njemkrozvrijednosnikupon(vaučer)kojimseunaprijedplaćajudoprinosizaobveznaosiguranja.

Nakon svi ekonomskih procesa krozkojejeprošlaHrvatskabitnojegraditizdravepoduzetničkeodnose,riješitiproblemneisplateplaća.Ciljpoduzetništva nije bogaćenje poje-dinacailivlasnika–zaključilajepo-moćnicaministra.

Ivana Kolovrat

Ivo Grgić i Tatjana Dalić

74


“ParkinsonovaiAlzheimerovabolest:neurodegenerativne pandemije sadašnjice” —prim.dr.sc.VladimiraVuletićiprof.dr.sc.NenadBogdanović

10. rujna 2015.

NapočetkuovogodišnjesezoneradaKlubaznanstvenikaUBH Prsten sve koji su došli poslu-

šatipredavanjapozdraviojepredsjed-nikKlubaprof.dr.sc.ViktorMilardić.

Predavanja o bolestima od kojih obolijeva oko 1 posto stanovništva svijeta, Parkinsonu i Alzheimeru,održali su ugledni stručnjaci prim.dr.sc.VladimiraVuletić,predsjedni-caudruge“Parkinsonimi”iprof.dr.sc.NenadBogdanović,liječnikspeci-jalistaizneurologijeineurogerijatri-jeiredovitiprofesornaSveučilištuu Oslu, Norveška te na Karolinskom InstitutuuStockholmuuŠvedskoj.Voditelj tribine bio je dr. sc. Vjeko-slavJeleč,neurokirurguKB Dubrava ičlanPredsjedništvaUBH Prsten.

Dr.sc.VladimiraVuletićbavisebolestimapokretaduginiz godina,radi u KB DubravanaZavoduzane-urologiju idio jetimazaDubinskumozgovnu stimulaciju (operativnoliječenjebolestipokreta)teDuodopatimauliječenjuParkinsonovebolesti.VodiiOdjelzacerebrovaskularnebo-

lestisJedinicomintenzivnogliječenjauzambulantuzaliječenjebolestipo-kreta Botulinum toksinom.

Dr.sc.NenadBogdanovićjeliječ-nik, specijalista izneurologije ine-urogerijatrijeiredovitiprofesornaSveučilištuuOslu,Norveška, tenaKarolinškom Institutu u Stockholmu, Švedska.Suotkrivačjedvijumutaci-ja na kromosomu 21kojeuzrokujuAlzheimerovubolest,tzv.ŠvedskeiArktičkemutacije.VodiPoliklinikuzaporemećajepamćenjaKraljevskesveučilišnebolniceuOslu.

U uvodnom dijelu predavanja prim. dr.sc.VladimiraVuletićistaknulajepodatak da danas u svijetu ima 6,4 milijuna oboljelih od Parkinsonove bolestikojaje,nakonAlzheimerove,druga po redu degenerativna bolest.

U Europi je 1,2 milijuna oboljelih, a u Republici Hrvatskoj je registrirano više od 12tisućaosoba.UHrvatskojsu lijekovi dostupni preko HZZO-a, a uzedukaciju,terapiju,primjenjujesemultidisciplinarnipristupprilagođensvakompojedincu.Uztakvepretpo-stavkeoboljeliimajuvelikešansezakvalitetanživot.Nužnojeimatiido-bro educirano medicinsko osoblje, a pacijentimorajupoznavatisvojubo-lest.Tuimupomoćmogupriskočitii udruge. Iako se bolest javlja u dobi iznad60godinaiobuhvaća1 posto populacije,onazahvaćaimlađerad-nosposobneosobekojiuzzadovolja-vajućerezultateliječenjaireorgani-zacijuposlamogunastavitiposao.

Vrijemekojejepotrebnozauspo-stavljanjedijagnozenekadtrajeido5 godina,aponekadoboljelizanemarisimptome.Postojemotoričkiinemo-toričkisimptomi.Osobaimausporenekretnje, tremor u mirovanju, gubitak refleksa,hipominiju,tihopriča,po-remećajuhodu,zaletese,anemogustatiidr.Nemotoričkisimptomisuoštećenje njuha, mokrenje, opsti-pacija,halucinacija,bol,umor,znoj,slinjenjeidr.Bolestutječeinapro-mjenu ponašanja bolesnika. Nakon dijagnozeprimjenjujesefarmakološ-koinefarmakološkoliječenje.Izrazi-tojevažanpartnerskiodnospacijen-tasliječnikom,radnimterapeutom,fizioterapeutom,logopedom.Važnojeupoznatiinuspojavelijekovakojesu individualne pa se treba educirati. Zauspjehuliječenjubitnajeiprehra-na,fizičkaaktivnostoko45 minuta dnevno, tai-chi, yoga, kreativnost,umjetnost, spavanje. Primjenom naj-novijihinvazivnihmetodaliječenjapostižuseodličnirezultati.

Kako se nositi s Alzheimerovom bolesti?

Prof.dr.sc.NenadBogdanovićgo-vorećinatemu“Alzheimerovabolest–neliječenaiskupapandemija”nagla-

75

S K U P O V I

sio je da je u svijetu 2014. bilo 26,6 milijunapacijenataoboljelihodAlz-heimerove bolesti. Republika Hrvat-ska nema registar pa se pretpostavlja dajeoboljelihodraznihoblikade-mencija od 58 000 do 76 500 osoba, aodAlzheimerabolujeod31 500 do 46 300osoba.Povećanjebrojaobo-ljelihpredviđaseuafričkimiazij-skimzemljama.Bolestjedvostrukovećakodženajerjenjihovaživotnadobdužanegomuškaraca.

Alzheimerovabolestjeprogresiv-nabolestmozgakojasemanifestiragubitkompamćenja,rasuđivanjaipromjenom osobnosti. Demencija jekronični,globalni,anajčešćeire-verzibilni gubitak kognicije i spo-znajnihfunkcija.Budućidazahvaća1 posto stanovništva koje je stalno bolesno proglašena je pandemijom. Liječenjeovebolestijeskupo,ajošjeskupljeakoseneliječi.Pacijen-tu je potrebna 24-satna skrb, stoga jerješenjadazajednicaorganiziraskrbzaoboljele,jerjeneformalnitrošakskrbiizrazitovisok.

Ključnajeranadijagnostikaištoranijipočetakliječenja.Rizicizabo-lest su starenje, genetske mutacije, životnistilpajetakopotrebnopazitinaprehranu,prestatipušiti,fizičkise kretati, smanjiti debljinu, koleste-rol i dr. Bolest bi se trebala prepo-znavativećkodliječnikaopćeprak-se,jerkrozperiodod4 do5 godina dolazidouznapredovalihpatološkihpromjena, smanjenja hipokampusa. Tipičnisimptomisutzv.4 A: amne-zija(nesposobnostpamćenja),agno-zija(nesposobnostprepoznavanjaishvaćanja), apraksija (gubitak na-učenihmotoričkihradnji)iafazija(gubitak,poremećajgovora).

Kad se bolest dijagnosticira po-trebno je pristupiti planiranju bu-dućnostitepristupititretmanima.Pohađanjemradionicazapamćenjebolest semože odgoditi nekolikogodina.UHrvatskojsuzaliječenjeuupotrebidonepezilirivastigminkojisenalazenalistiHZZO-a. Kva-litetna terapija smanjuje vrijeme njege i broj drugih lijekova. Bolest jepotrebnoštoranijeprepoznatiikrenuti s terapijom i sveobuhvat-nom njegom.

Ivana Kolovrat

Skupština Hrvatske paneuropske unije i konstitutivna sjednica predsjedništva

17. rujna 2015.

U prostorijama HPEU uZagrebuodržanaje17. rujna 2015.izbornaSkupština, a potom i konstitutivna sjednica Predsjedništva. Podne-senasuizvješćaoradutesuprihvaćeneizmjeneidopuneStatuta.

PonovnojeizabranzapredsjednikaPavoBarišić,azaglavnogatajnikaLjudevitFranJežić.

Zapotpredsjednikesuimenovani:DamirBoras,MilenaŽic-Fuchs,Ne-venkaNekić,IlijaBonićiDanielBučan.

IzabranisuisljedećičlanoviPredsjedništva:MislavJežić(počasnipred-sjednik),AndrejPlenković,JasnaČmelić,JasnaPavelić-Jureško,HrvojkaMihanović-Salopek,NedaMatasović,VesnaIzaković,ŽeljkoObad,DinoBedrina,JasminHutinović,TomislavČović,JuricaCesar,IvaBoljat(pred-sjednicaMladeži),MislavBarišić(glavnitajnikMladeži),IvicaMartino-vić(ogranakDubrovnik),IvanPerković(ogranakKarlovac),PavaoNujić(ogranakOsijek),MarkoTrogrlić(ogranakSplit),StankoMališa(ogranakPazin),IrenaDobrović(ogranakZadar),PavaoBucić(ogranakPožega),VesnaDušak(ogranakVaraždin),LailaBenko(ogranakČakovec).

UNadzornisuodborizabrani:VladoMarović,predsjednik,BranimirJežićiJelenaObad.

Povelja Predsjednici Republike Hrvatske

Skupština je donijela odluku da se predsjednici Republike Hrvatske gospođiKolindiGrabar-KitarovićdodijelisvečanaPovelja„zaznatando-prinosostvarenjuidejaeuropskogamiraizajedništvauHrvatskojinjenuširemeuropskomeokviruiunjenubližemsrednjoeuropskome,sredo-zemnomeijugoistočnoeuropskomesusjedstvuuskladuspaneuropskimnačelimateposebicezapromicanjeiunaprjeđenjeugledaRepublikeHr-vatskeuEuropiisvijetu“.

76

K U LT U R A

IZLOŽBAFOTOGRAFIJA

“Slavinskrovitiperivoj” —Nikole Piasevolija

22. listopada 2014.

Povodom 125. obljetnice osniva-nja Botaničkoga vrta Prirodoslov-no-matematičkogafakultetaSveuči-lišta u Zagrebu otvorena je, u srijedu, 22. listopada 2014., u prostorijama Hrvatske paneuropske unije, u Ju-rišićevoj 1a/I, u Zagrebu, izložbafotografija Nikole Piasevolija podnaslovom “Slavin skroviti perivoj”.

Nikola Piasevolirođenje1941. u SalimanaDugomotoku.GimnazijuiFilozofskifakultetpohađaojeuZa-dru.Po završetku školovanja zapo-šljava se u Zagrebu gdje provodi svoj radni vijek. Bavi se amaterski umjet-ničkomfotografijom.Dosadajeimaočetirisamostalneizložbe.

Glazbeni okvir ostvarili su: Željka Vojvoda, prof. na glasoviru

i Lucija Lazički na bisernici

Izložbu su otvorili: prof. dr. sc.Pavo Barišić, predsjednik HPEU; Nevenka Nekić,prof.,dopredsjedni-ca HPEU; Biserka Juretić, voditeljica Botaničkogvrta.

ZBIRKA PJESAMA

“Carstvoptica” —BardhylaMaliqija

13. studenoga 2014.

Predstavljena je zbirka pjesa-ma i poema albanskog pjesnika Bardhyla Maliqija u prijevodu Shahina Hasania “Carstvo ptica” u suorganizaciji s Društvom al-banskih umjetnika Hrvatske dea. Za tu je priliku autor Bardhyla Maliqi doputovao iz Tirane i na-pisao poemu “Akvarel za Zagreb”. dauH – dea i HPeu odlikovali su autora posebnom nagradom za tu poemu.

Knjigu su predstavili i stihove govorili Nevenka Nekić, prof.; Gentiana Fana; Xhulian Hamitaj. Glazbeni okvir činio je sastav kud Shkendija.

MONOGRAFIJA

“Šopron,gradkulture i suradnje”

27. listopada 2014.

Zaklada EMC GRAH “KUME”(Et-nomemorijalni i informacijski cen-tarGradišćanskihHrvata“KUME”) predstavila je u ponedjeljak, 27. li-stopada 2014.monografiju“Šopron,grad kulture i suradnje”.

Monografijusupredstavili:Đuro Vidmarović,književnik;idr.Franjo Pajrić, predstavnik Hrvatske manjin-skesamoupraveuŠopronu.Vodite-ljica je bila Nevenka Nekić,prof.,do-predsjednica HPEU.Glazbeniokvirostvarilisuženskitamburaškisastav

“Rouge”.

77

kulturna događanja

IZLOŽBASLIKA

“Nadrealnisvijet snova” —DoroteeBagarić

9. prosinca 2014.

Dorotea Bagarić, rođena u Novoj Gradiški, danas živi i radi u Sad-u. Studij Fine Arts završi-la je na Old Dominion Universi-tiju u Norfolku, a poslijediplom-ski studij u San Francisku. Već se sedam godina uz slikarstvo bavi i grafičkim tehnikama. Njeguje nadrealistički stil u slikarstvu.

K N JIGA

“MythologijaViva” —Nasera Ferrija

25. studenoga 2014.

UnijazajedniceAlbanacauRepu-bliciHrvatskoj (UnioniBashkesiveSqiptareneRepunlikeneKroacise)i Zajednica Albanaca Grada Zagreba i Zagrebačke županije (BashkesijaSqiptareteQutetitZagrebitdhePre-fekturesseZagrebit)predstavilisuuutorak, 25. studenog 2014. u 19.00 sati, u dvorani Hrvatske paneuropske unijeknjigu“MythologijaViva”prof.dr. Nasera Ferrija.

Počasni članDAuh-DeA , prof. dr.NaserFerri jeznanstvenisavjetnikna Albanološkom institutu i redovni profesornaSveučilištuuPrištini.Di-plomirao je te magistrirao na Odsjeku zaarheologijuFilozofskogafakultetau Zagrebu te je kao najbolji student

uklasiprimioDekanovopriznanje,najprestižnijunagraduZagrebačkogsveučilišta.Autorjetrijuznanstvenihdjelanaalbanskomjeziku,tevećegabrojaznanstvenihstudija,radovairasprava na albanskom, hrvatskom, talijanskom,njemačkomiengleskomjeziku.

Sudjelovali su: prof. dr. Naser Ferri,prof.Kristina Dzin,prof.Ma-rija Buzov.Voditeljica jebilaprof.Marija Buzov.

Božićnisusret 2014.

18. prosinca 2014.

Učetvrtak,18. prosinca 2014. odr-žanojevećtradicionalnoBožićnoče-stitanjekojesuorganiziraličlanoviiprijatelji HPEU.

Svim nazočnima pozdravne rije-čiičestitkezaBožićiNovugodinuuputilisuprof.dr.sc.PavoBarišić,predsjednik, Ljudevit Fran Ježić uimeMladežiiakademikMislavJežić,počasnipredsjednik.

Cijeli program vodila je Nevenka Nekić,prof.,dopredsjednicakojajeuzčestitkezahvalilasvimakojiredo-vito prate aktivnosti Hrvatske Pane-uropskeunijeaposebnopjevačimaudruge“Hrvatskabašćina”kojisuizvelihrvatskeadventskeibožićnepjesmeavećsuvišeputanastupiliuHrvatskoj Paneuropskoj uniji.

78

kulturna događanja

izložba fotografijaMIROGOJ – perivoj umjetničke skulpture

— nikole P iaSevoli ja

5. veljače 2015.

Moždajednoodnajljepšiheuropskihgroblja-našMirogoj–nijesamoposljednjepočivalištetisu-ćaZagrepčana,negoiskladniperivojukojem

mnogispomenicistilskisuživljenisvjedočeoumjetno-sti svoga doba. Tu je srasla sepulkralna arhitektura sa skulpturom,slikarstvomifloromkojusuzasadilemnogegeneracije: grmove ljupkih oblika, sjajne aleje lipa, javora, kestenovaicrnogorice.Pejzažnouređenjeparkovneam-bijentalnosti postalo je tijekom ovih 140 godina, koliko Mirogojpostoji,domnesamotranscendentalnogaraz-mišljanjaosmrti,negoioazasvihumjetnostikoježiveu suglasju usred tišine na brijegu ponad glavnoga grada. Tu prvu prostornu i hortikulturnu koncepciju groblja izradiojeHermannBolle.

Malojeonihkojiznajudasenatomprostorunekadana-lazioljetnikovacLjudevitaGajaukojemježiviosvedosvojesmrti.Bijašetorazigranagrađevinas“doksatima”raznihoblika,okruženaljupkimparkom.Većidućegodine1873. Gradskaopćinakupilajeimanjesnamjeromdagapretvoriusredišnjezagrebačkogroblje.Otvorenoje6. studenoga 1876.godine.Sveregularneistatutarneodredbebrzosuostvarene i Zagreb je dobio 1878.godine“općeskupnogro-blje”nakojemćesvevjeroispovijestiuživatiistapravaiobavljatijednakedužnosti.Timesunestalamnogagrobljakoja su do tada postojala rasuta diljem Zagreba, a bilo ih je desetak,načelusnajljepšimuJurjevskojuliciokokapelesv.Jurja. Dolaskom Hermana Bollea u Hrvatsku sedamdesetih godinadevetnaestogastoljećazapočinjenjegovodjelovanjekojeidanaspredstavljamoždanajznačajnijidoprinostzv.historicističkomstilu.PremanekimkriterijimasmatrasedasutrinajznačajnijadjelaH.Bollea:Mirogojskearkade,

zgradaMuzejazaumjetnostiobrtirestauracijaKatedrale.Mirogoj jedobio skloparhitektonskiveličanstvenih

arkadascentralnomgrađevinomcrkveKristaKralja,aliinizsepulkralnihkapelakojeseističuoriginalnošćuido-stojanstvom: Pravoslavna kapela sv. Petra i Pavla arhitekta H.Bollea;RuskakapelaprojektantaŠavcovatenizdrugihizvedenihuraznimstilovima,ilieklektičkioblikovanauhistoricističkomstilu.UArkadamaicrkviKristaKraljaH.Bolle rukovodio se neorenesansnim elementima koji su sevrloskladnouklopiliukrajolik,pasekupoleritmičkinižuidajudojambeskraja.Vremenomobrasleubršljanidivljulozunajljepšidojamostavljajuuranujesenkadseurumeniluizlatulišćadoimajukaoulazurajskiprostor.GradnjaArkadapočelaje1879. godine, a dovršena 1917. iako ne posvema. Crkva je dovršena 1927. godine. H. Bolle većjebiomrtav.LjepotatalijanskerenesansezauvijekjepodsjetniknatogamaštovitogdošljakauHrvatskubezobziranaprigovoreikritikenjegovogapoimanjaeklek-tičkogahistoricizma.

U godinama 1884.-1886. prema njegovu nacrtu sagra-đenajeimrtvačnica.SakrivenaugustomparkunimalonenarušavaveličanstvenostArkada.

Tematski krug strasnoga fotografaNikole Piasevoli-jaobuhvaćanaovojizložbiponajvišeskulptorskadjelaumjetnikakojisunaMirogojustvorilimoždanajvećimuzejskulpture u Hrvatskoj. Sjajni portreti, sakralne skulpture, alegorijeinspiriraneantičkimmitološkimlikovimapano-va,silena,nimfi;starozavjetniproroci(Mojsije),obiteljskiskupniportreti,čestoOplakivanjeiliPolaganjeugrob,us-pomenenapaleratnikeuPrvomsvjetskomratu,faunakaopratnjanadrugisvijet,florealnivijenciureljefuilipunojplastici,svjetiljkeusecesijskomstilu,ambijentalnifenjeriuzanđele,baklje…pasvedoapstraktnihspomenikasuvre-

79

kulturna događanja

mene skulptorske manire.Izdvojiti nekolicinu

znači izostaviti mnoge. Ivan Rendić i njegov por-tretEugenaKumičićaiPe-tra Preradovića, Robert Frangeš Mihanović s ale-gorijomnagrobuMayeridirljivim skupnim alego-rijskimprikazomnagrobuArko, Antun Augustinčić sMojsijemnagrobljuŽi-dova, poprsjem Zlatka Ba-lokovićaialegorijomsnana grobu Vajda, Mirko Rački autor grobnice Tar-nik, Vanja Radauš (iJozoTurkalj) autor monumen-ta Vojnicima Prvoga svjet-skog rata), Rudolf Valdec iportretFranjeRačkoga,Ivo Kerdić i Oplakivanje na grobu Matko, Ivan Me-štrović i poprsje Vladimi-raBecićakaoioblikovanjegrobnice Ritig, Vanja Ra-dauš i ekspresionističkitrzajulikuIvanaPeštaja,Jozo Turkalj i tuguju-ća vila na grobu Steiner,Juraj Škarpa i simbolika tragike na grobu Kosier, Fran Kršinićsazamišlje-nommuzommeditacijenagrobu Kraus, Hinko Juhn i nježnireljefmajkeidjete-tanagrobuLoevy,poetskirealizamuportretuIveTi-jardovićaautoraGrge An-tunca, ili Velibora Maču-katinanagrobuĐorđević,Ante Starčevića autora poprsja Vikija Glovackog i mnogi drugi.

Mnoštvo je tu i suvreme-nihspomenikasnaznaka-ma apstraktnoga, geome-triziranoga,simboličnogaialegorijskoga:IvoLozica,VojinBakić,MarijaUjević,Mladen Mikulin i drugi.

Fotograf Nikola Piase-volitragazaposebnimod-nosima sva tri elementa: suglasja arhitekture, skul-ptureipejzaža.Onoštojenajznačajnijielementovihfotografijajekompozicijapodrvrgnuta svjetlosti što

se obrušava na bokove ili licaskulptura,časproljet-naiživa,čassjetnajesen-ska, ili turobno sutonska. Moždasunajljepšidetaljikojefotografodvajaizcje-line,iliponekadčitavifri-zovipouzorunapartenon-skitimpankojegaizdvajas arhitekture ili grobnoga spomenika kao djelo Vik-tora Bernfesta na grobuobiteljiGavrilović.

Materijali od kojih su izrađeni skulptorskiumjetničkiprikazizaistasu posebna galerija ka-mena i mramora, bronce i mesinga, keramike i beto-na. Oni polako propadaju od atmosferilija, laganoerodiraju i gube prvotni sjaj.Stogaovefotografijekojesnimazaljubljenikuumjetnost Nikola Piasevo-li imaju i dokumentarnu vrijednostjerčuvajuuspo-mene na one dane kad dio ove vječne ljepote ne ćeviše postojati, kao što ne postojenimnoginaručio-ciiumjetnicikojisuizveliova djela.

Mirogoj je dostojan na-šegadivljenja-tupočiva-ju mnogi velikani koji su zadužiliHrvatsku svojimdjelima,nekioznačenive-ličanstvenimskulpturama,neki u skromnom i jedva zamjetnomgrobukaoTinUjević,alinjegovistihoviuznosesenadsvagrobišta:

“Leti ko lišće što vir ga vije, Za let si , dušo, stvorena; Za zemlju nije, za pokoj nije

Cvijet što nema korijena.”

Tajdodirsmističnimiujedno estetskim ostvaren je na Mirogoju u moždanajljepšemsrazu: smisaoživota i smrti u golemojgaleriji umjetnika. Foto-grafijeNikolePiasevolijačuvajuteuspomene.

Nevenka Nekić

80

kulturna događanja

IZLOŽBAFOTOGRAFIJA

“Izvjedaramora– Zapisi o Boki” —DraženaZetića

9. travnja 2015.

Naovojizložbiumjetničkifotograf-skizapisbilježiimikroimakrosceneizBokeKotorske.

IzložbusuotvoriliNevenka Nekić, prof.,Đuro Vidmarović,književnik.GlazbeniokvirčinilisutenorHrvoje Sekulićiprof.Dario Sabol na klaviru.

PREDSTAVLJANJE ZBORNIKA

“Demokracijanaprekretnici” —usuorganizacijisaHrvatskimfilozofskimdruštvomiKlubomhrvatskih Humboldtovaca

5. svibnja 2015.

Povodom obilježavanje 25. obljetnice prvih demokratskih izbora u Republici Hrvatskoj,HPEU je u suorganizaciji saHFD i KHHpredstavilazbornik

“Demokracijanaprekretnici”O Zborniku su govorili aka-

demik Mislav Ježić,prof.dr.sc. Zoran Jašić, potpredsjed-nik KHH , prof. dr. sc. Lino Veljak, recenzent Zbornikai prof. dr. sc. Pavo Barišić, urednik Zbornika. Voditeljica je bila Mira Matijević,izvršnaurednica Zbornika.

PROJEKCIJA FILMA

“StellaMarisjužnihotoka” —Korčula,Pelješac,Mljet, Badija

5. ožujka 2015.

Stella Maris južnih otoka 8. je film iz projekta Digitalno snimanje hrvat-ske mariološke baštine producentske kuće Udruga Prosoli - Sveta glazba.

Film o Mariji zvijezdi mora prika-zuje marijansku baštinu otoka Kor-čule, Pelješca i Badije u povijesti, arhitekturi, književnosti, likovnim djelima, glazbi i narodnoj tradici-ji te sažimlje vjekovitu postojanu vezu hrvatskog naroda sa svetom Marijom. Umjetnički je relevantan i moćan poticaj za sve nas da taj odnos pun oduševljenja ispunjen čistom emocijom, radošću i topli-

nom održava-mo i dalje. Da ga ne krijemo ni od koga. Potiče nas da ga s ponosom pokazujemo svima koji nas posjećuju, sa željom da upoznaju našu povijest i sadašnjost te da u tu vezu utkamo i našu budućnost.

Uvodnu riječ održali su Neven-ka Nekić, prof., dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek, scenaristi-ca, redateljica i voditeljica projek-ta, Alojzije Prosoli, prof., produ-cent filma.

KONCERT

“Putovanjesrednjo-europskomglazbenomtradicijom” — usuorganizacijisaKoordinacijomhrvatskih društava prijateljstva-Hrvatsko poljskim društvom prijateljstva

9. lipnja 2015.

Koncert pod nazi-vom “Putovanje sred-njoeuropskom glaz-benom tradicijom” upriličile su u povo-du 25. obljetnice pr-vih demokratskih izbora u Republici Hrvatskoj istaknute zagrebačke umjetnice Katja Markotić – mezzosopran i Mia Elezović – glasovir. Izvodile su skladbe F. Livadića, W.A. Mozarta, F. Chopina, D. Pejačević, S. moniuszka, J. Brahmsa, K. Szymanowskog i B. Berse.

81

OGRANCI

SPLIT —PREDSTAVLJANJEKNJIGE

“Ostvarenje suvremene hrvatske države od pojave višestranačja 1989. do nastanka samostalne, međunarodno priznate i teritorijalno cjelovite Republike Hrvatske”

— Prof. dr. Sc . nevi ja šetića

5. ožujka 2015.

SplitskiogranakHrvatskePaneuropskeunijezajednosOdjelomzapovijestSveučilištauZadruiOdsjekomzapovijestFilozofskogfakultetauSplituučetvrtak,

5.ožujka2015. u 12,00sati,uprostorimaFilozofskogfa-kultetauSplitu,organiziralisupredstavljanjeknjigeprof.dr.sc.NevijaŠetićapodnaslovom“Ostvarenjesuvreme-nehrvatskedržaveodpojavevišestranačja1989. do na-stankasamostalne,međunarodnopriznateiteritorijalnocjeloviteRepublikeHrvatske”.Knjigusupredstaviliprof.dr. sc. Aleksandar Jakir, dekan Filo-zofskogfakultetauSplitu,prof.dr.sc.MarkoTrogrlićpredsjednikSplit-skog ogranka Hrvatske Paneuropske unijetepročelniksplitskogOdsjekazapovijestFilozofskogfakultetauSplitutesamautorprof.dr.NevioŠetić.Prof. Jakir iprof.Trogrlićusvojimsuizlaganjimaistaknulidajeova knjiga pravi kompendij hrvatske suvremenepolitičkepovijesti.Toje,naglasili su i hrestomatija tekstova, temeljnih,ugrađenihumodernuidemokratsku Republiku Hrvatsku, aliinjihovotumačenje,prikazpovi-jesnograzvojanašihprilikainepri-lika, ali i onoga što je dokumentarno ostao spomen vremena.

Knjiga je podijeljena na sedam te-meljnihpoglavlja,popraćenihUvo-dom,Zaključnimosvrtomnahrvat-skomiengleskomtePrilozima.Prvopoglavljeprikazujesocijalističkiblok

od postanka do demokratskih promjena”, Drugo poglavlje posvećenoje“Potresimairaspuklinamaudruštveno-po-litičkomživotujugoslavenskesocijalističkedržave”,trećeosnivanjunekomunističkihstranakauhrvatskojinjihovapobjedauizborima1990.;Četvrtopoglavljeprogovarao korekcijama Ustava ondašnje SR Hrvatske i donošenju UstavaRepublikeHrvatske.Upetomjeriječoizvanjskimpoticajima nunjenju hrvatskih Srba i nekim od prvih iska-zapobunjeničkogterora.ŠestopoglavljeobrađujeNasta-

janje samostalne i suverene hrvatske države,njenobrambeniratimeđu-narodnopriznanjete,konačno,sed-mopoglavlje“Oslobodilačkeakcijehrvatske vojske i tijek uspostave te-ritorijalne cjelokupnosti Republike Hrvatske”.UznavedenotusuiPriloziodkojihsemožeizdvojiti:Proglaše-njeamandmananaustavSocijalistič-ke Republike Hrvatske, Zakon o druš-tvenimorganizacijamaiudruženjimagrađanauSR Hrvatskoj, Zakon o hr-vatskom državljanstvu, Odredba okriznimštabovima,Brigaozaroblje-nimauoružanimsukobimailipakIzIzvješćaUredazaprognanikeiizbje-gliceVladeRepublikeHrvatske(sr-panj 1994.).Prof.Trogrlićjeistaknuodajetosvetuposloženonanačindase prate najtemeljniji i najvažnijiprocesikojisusezbivalizastvaranjasamostalne i demokratske Republike Hrvatske. Obilata literatura, naglasio

Knjiga je historiografski uradak, ali s jakim

politološkim i pravničkim naglascima. Ona je pregled i ljudi i institucija, i politika, domaće i međunarodne, i

ciljeva i nakana… Ona opisuje hrvatski dio, nažalost, u

mnogočemu teži i tragičniji, od onih drugih u mozaiku bremenitih procesa koji su započeli padom berlinskog

zida, možda začeti još i prije pojavom poljske solidarnosti,

praškim ali i hrvatskim proljećem. Autor je ovdje kolekcionar i sreditelj tih

procesa i tih događaja, ovdje je, unutar njih,

istaknut napose hrvatski.

82

ogranci

SPLIT - PREDAVANJE

Susreti ispod ure – Povijest hrvatskog grba

25. ožujka 2015.

U sklopu ciklusa predavanja “Su-sreti ispod ure” u prostorijama Knji-ževnog kruga u Splitu a u organiza-ciji Književnog kruga Split, Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu te splitskog ogranka HPeu, u srijedu, 25. ožujka 2015. godine, aka-demik prof. dr. Nikša Stančić održao

je predavanje pod nazivom Povijest hrvatskog grba – simbol identiteta u povijesnim mijenama. Susret je u ime organizatora otvorio prof. Nenad Cambi, također redoviti član Hazu. U svom iscrpnom i detaljnom preda-vanju prof. Stančić predstavio je slu-šateljstvu nastanak i razvoj hrvatskog grba. Povijest hrvatskog grba jednako je zanimljiva i turbulentna kao i hr-vatska povijest općenito, a prateći ih paralelno, možemo potpunije shvatiti povijesne procese koje su se odvijale u hrvatskoj državi, kako u minulim stoljećima tako i u nama suvremenoj povijesti. Posebno je zanimljivo bilo slušati osobna iskustva prof. Stanči-ća pri osmišljavanju i kreiranju da-našnjeg grba Republike Hrvatske u osvitu stvaranja naše domovine 1990. godine. Time je ujedno i završeno pre-davanje te se na samom kraju pono-vo obratio prof. Cambi i zahvalio prof. Stančiću na gostovanju i održanom predavanju.

Marko Udovičić

SPLIT - PREDSTAVLJANJE KNJIGE

“Splitsko-poljičkiodnosi u XIV i XV stoljeću” —dr.sc.AnteNazor

4. svibnja 2015.

Književni krug Split, odsjek za po-vijest Filozofskog fakulteta Split i Hr-vatska Paneuropska unija – ogranak Split predstavili knjigu dr. sc. Ante Nazora, ravnatelja Hrvatskoga me-morijalno-dokumentacijskog centra Domovinskoga rata. Knjiga je pred-stavljena u sklopu proslave ovogo-dišnje Sudamje a o knjizi su govorili Nenad Cambj, Marko Trogrlić i autor.

SPLIT - PREDSTAVLJANJE KNJIGE

“NapoleonieuropskesileuborbizaDalmaciju(1797.-1813.)” —IvanPederin

8. lipnja 2015.

“Susreti ispod ure” - Književni krug Split, Matica hrvatska Zadar, Odsjek za povijest Filozofskoga fakulteta Split i Hrvatska Paneuropska unija, ogra-nak Split u prostorijama Književnoga

kruga Split, predstavili knjigu Ivana Pederina u izdanju Matice hrvatske Zadar “Napoleon i europske sile u bor-bi za Dalmaciju (1797.-1813.)”. Susret je otvorio Nenad Cambj a o knjizi su govorili Marko Troglić, Josip Vrande-čić i autor Ivan Pederin.

je,svjedočioserioznostipristupaigolemomtruduuloženomuovajrad.Onje,istaknutćenadaljeprof.Trogr-lić,priručnik,kompendij,vodič,aliimonografija,preglednaisustavnaoonomuštosmodojučerdoživljavaliiučemusmoisamisudjelovali,štojedionas samih inaših života, alitakođerpotkanakojustasajunovinaraštajiibudućnostRepublikeHr-vatske.Knjigajehistoriografskiura-dak, ali s jakim politološkim i prav-ničkimnaglascima.Onajepreglediljudiiinstitucija,ipolitika,domaćeimeđunarodne, iciljeva inakana...Onaopisujehrvatskidio,nažalost,umnogočemutežiitragičniji,odonihdrugihumozaikubremenitihproce-sakojisuzapočelipadomberlinskogzida,možda začeti još i prije poja-vom poljske solidarnosti, praškim ali ihrvatskimproljećem.Autor jeovdje kolekcionar i sreditelj tih pro-cesaitihdogađaja,ovdjeje,unutarnjih, istaknut napose hrvatski. Ovdje je panorama onog što je vodilo, te, u konačniciidovelodosamostalneisu-verene Republike Hrvatske. Nevijo je uovojknjizihistoriografskicjelovit,sadržajnobogat,stilskiujednačen,sjasnomvizijomonogaštoknjigakrozsvetoželiporučiti.Amožesesažetiuonoštojenapisaoprikoncuzavrš-nogosvrta:“Samostalnaisuverenahrvatskadržava–RepublikaHrvat-ska,bitćetakva,kakojeuredeHr-vati i pripadnici nacionalnih manjina kojiživeuHrvatskoj.Onisunapokonsvoji na svome, gospodari u vlastitoj kući. Hrvatska je otvorena premaEuropiimeđunarodnimorganizaci-jamakojetupostoje.Ukapajućiseutajzapadnoeuropskikrug,Hrvatskase–kakosetoslikovitokaže–vrati-lasvojojkući.Vraćasekaoprirodnii trajni pripadnik toga kruga – kao dvadesetiosmapunopravnačlanicaEuropske unije.”

Na koncu se svima nazočnimaobratio i autor te izložiomotive imisli vodilje koje su ga i inspirirale ivodilepripisanjuoveknjige.Prof.Trogrlićjenakoncuuimesvihna-zočnihčestitaoautoruprof.dr. sc.Neviju Šetiću sa željom, ako bi toikako bilo moguće, da ovu knjiguprevedenanekiodsvjetskihjezika;akopaknedaondapriredinjezinodrugoizdanje!

83

ogranci

ČAKOVEC

ZajedničkasjednicapredsjedništvaHPEU iogrankaMeđimurskežupanije

23. svibnja 2015.

U subotu 23. svibnja 2015.održanajezajedničkasjed-nica predsjedništva HPEU iogrankaMeđimurskežupanijeustaromgraduZrinskihuČakovcu.

Program je počeo domjenkom dobrodošlice koji jesponzoriralačlanicaogrankaČakovecgospođaGordanaRamušćak.

NasjednicisubilinazočničlanoviizZagreba,ČakovcaiPožegetečlanoviMladeži.UzpredstavljanjeradaHPEU u proteklomrazdoblju,izvještajeipozivenameđunarodneskupovesredišnjajetemabilaorganizacijameđunarodnekonferencije“Ideologemi,totalitarizmiiistina”uPožegi16.-18. listopada 2015.Uzkonferencijućebitiupriličenatakođersjednicapredsjedništvaiproširenogpredsjedniš-tvaMeđunarodnePaneuropskeunije,štojojdajedodatnoznačenje,kaoičinjenicadajeidejnitemeljzaprojektkojije Europskoj komisiji prijavila MPEU.Njenavažnostiveli-činapridonijelisupozitivnomodazivukodlokalnihvlasti,ministarstva,predsjedniceizakladakojisuizrazilipotpo-ruuorganizacijiipokroviteljstvo.Nasjednicijeodređenomjestoodržavanjakonferencije(GlazbenaškolauPožegi)ikulturniprogramzasudionike.Nakonsjednicepredsjed-ništvauslijedilajesjednicaogrankaČakovec.Nakonizvje-šćaradaogrankaodržanisuizborizapredsjednikaitajnika.GospođaLailaBenkoponovnojeizabranazapredsjednicu,aJuricaCesarzatajnikaogranka.NakrajusjednicegovoroPEU itrenutačnoaktualnimgeopolitičkimpitanjimaodr-žaojepočasnipredsjednikHPEU MislavJežić.

Prikazivanje filma “Katarina Zrinska”

NakonzajedničkesjednicepredsjedništvauStaromegraduZrinskihČakovecodržanojeprikazivanjefilma“Ka-tarinaZrinska”scenaristiceNevenkeNekić.

NevenkaNekićodržalajeprigodnigovorosnimanjufilma.FilmjeprikazivanvišeputanaHTV-u. U osvrtu na povijest obitelji Zrinskih naglasila je kako Nikola Zrinski nije stradao od vepra, nego je ubijen u lovu. Istaknula je kakojeovofilmsamooKatarini,anenjenojdjeciilimužu

tedajeLeopolddaouništitisvenjezineportrete.FilmzapočinjepričomorođenjuAneKatarineFranko-

paniprikazugradaBosiljevoudanašnjemstanju.NjujeisprosioPetarZrinski,tejeudajomzanjegaotišlaugradOzalj,gdjerađaipiše.Bilajevrloobrazovanaipoznavalajebrojnejezike.Imalajesinaitrikćeri.Godine1660. na-pisala je molitvenik Putni tovaruš. Smatrala je kako nema dovoljnoknjiganahrvatskomjeziku.Stihjojnijekićen,ajezikjegladakilijep.Molitvenikjedoživiotriizdanja,aosnovnajemisao:stvorensiodBogaizaBoga.Bilajevjernipratilacsvogsupruga,paseuključilauurotu(pregovaralajesFrancuzima).PrikazanjedanašnjigradČakovec,gdjesekonačnopreselilaiodaklesekonačnooprostilaodmužaPetra Zrinskog i brata Frana Krste Frankopana. Katarina jemolilacarazamilost,alijuvijećeproglašavaopasnom.Petnaestog srpnja 1670.odvodejeizČakovcauGraz,gdjejedržeupritvoru.Pisalajemolbecaru,alijojnitkonijeodgovorio.PročitanojeoproštajnopismoPetraZrinskognapisanosupruziKatarini.Godine1672.odvelisukćerZoru od majke i stavili su ih u odvojene samostane. Idu-ćegodineumireuGrazuusamostanuDominikanki.Njeniportretinisusačuvani,aobiteljseugasilasnjenomdjecom.

Kulturni program i izlet u Štrigovu

UzsadržajuČakovcu,Međimurskiogranakorganiziraojeobjeduzkušanjevinaurestoranu“Terbotz”uŽeleznojGori.Umeđuvremenu jeMladež imala priliku posjeti-tiDržavniarhivzaMeđimurjeuŠtrigovipodvodstvomravnatelja arhiva Jurice Cesara. Poslije objeda uslijedio je odlazakuŠtrigovuiposjetcrkvisv.JeronimaukojojsenalazekultnefreskeslikaraIvanaRangera.Crkvajejošuvijekulošemstanju,unatočgodinamarestauratorskograda.Turističkivodičpredstaviojepovijestikulturnona-sljeđecrkvesposebnimnaglaskomnasv.Jeronimaiglaso-viteRangerovefreske.NakrajujeNevenkaNekićiznijelarazmatranjaovažnostifresakaikulturnojostavštinikojuposjeduje ovaj dio Hrvatske.

Pavao Nujić

84

MLADEŽ

Izborna skupština i novo predsjedništvo8. siječnja 2015.

Nasamomepočetkunovegodine,8.siječnja2015. održana je izborna skupština Mladeži HPEU (MHPEU),kojujesazvalaIvaBoljat,dotadašnjaza-

mjenica predsjednika MHPEU TomislavaČovića.Napo-četkusjednicemladimasuseobratilipredsjednikHPEU PavoBarišićgovorećiopovijestiHPEU i napose MHPEU tepočasnipredsjednikHPEU MislavJežićpodsjećajućinanekadašnjeraznolikeiuspješneaktivnostiMladežiHPEU i PaneuropskihunijadrugihzemaljatebodrećinovnaraštajMHPEU u njihovu radu. Prisjetili smo se da je MHPEU utemeljena 15. lipnja 1992. i kako su ju vodili dosadašnji predsjedniciJoškoPavan(1994.-2004.),BiljanaMatišić(2004.-2006.)iTomislavČović(2006.-2015.). Nakon toga su na radnome dijelu skupštine okupljeni mladi usvojili Pravilnik MHPEUsprethodnopripremljenimizmjenamaidopunamateizabralinovopredsjedništvoinadzorniodborMHPEU. Za predsjednicu MHPEU izabranajeIvaBoljat,kojajepreuzelaidužnostiblagajnikaizapisničaraMHPEU.

ZapotpredsjednikesuizabraniMislavBarišić,LjudevitFranJežićiPavaoNujić.MislavBarišićobnašadužnostglavnogatajnika MHPEU.NadzorniodborčineVjekoslavGregurić,KarloRessleriAlenŽuškić.NaprijedlogVjekoslavaGre-gurićaotvorenajestranicaigrupaMladežiHPEU na Fa-cebooku(www.facebook.com/MHPEU), gdje se redovno mogunaćiobavijesti,najaveikratkaizvješćaodjelatnostiMHPEU i HPEU,anekadaiMeđunarodnePEU i Paneu-ropskihunijadrugihzemalja.BudućidajeuočenapotrebaidošaodoizrazainteresdaseidejapaneuropskogapokretapredočinovimčlanovimaMladeži,astarimausvojojzor-nostiosvježi,odmahjedogovoreniokruglistol“Paneu-ropskazamisao”za29.siječnjauorganizacijiMHPEU, na kojemsezatimraspravljalooizvornojzamisliuKalergijevudjelu“Paneuropa”iodanašnjimostvarenjimaipredodžba-maPaneuropskeunije.Uvodnesugovorekaopodloguzaraspravutomprigodomodržaliprof.PavoBarišić,akade-mikMislavJežićimladiasistentLjudevitFranJežić.

Ljudevit Fran Ježić

U K R A T K O P R E D S T A V L J A M O Č L A N O V E N O V O G A P R E D S J E D N I Š T V A M H P E U

i va b o l j at (30, Zagreb) zavr-šila je studij poslovne ekonomije na Ekonomskome fakultetu u Zagrebu. Zaposlena je u iQ Grupi, lideru na tržištu energetike na projektima implementacije energetske učinko-vitosti. Dugi niz godina sudjeluje u radu međunarodnih i hrvatskih or-ganizacija u borbi za ljudska prava i volontira u hrvatskoj podružnici organizacije Refugees United. U slobodno vrijeme bavi se astro-nomijom i član je astronomskog društva ad Beskraj (ad Infinitum).

m i S l av b a r i š i ć (24, Zagreb) usporedno studira filozofiju te francuski jezik i književnost na Filozofskome fakultetu te pravo na Pravnome fakultetu u Zagrebu. Ljetni semestar 2015. proveo je na Pravnom fakultetu Sveučilišta Ludwig Maximilian u Münchenu na studentskoj razmjeni u okviru programa Erasmus+. U struci ga posebno interesira filozofija prava, religije i politike, a izvan nje usavr-

šavanje jezika (francuski, njemački, engleski), dnevna politika i aktivan doprinos građanskomu društvu.

l j u d e v i t f r a n j e ž i ć (27, Zagreb) diplomirao je 2012. pored-benu lingvistiku i filozofiju na Filo-zofskome fakultetu u Zagrebu. Od 2013. radi kao asistent, a od 2015. kao poslijedoktorand na Odsjeku za filozofiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, gdje u sklopu Katedre za povijest filozofije drži nastavu za preddiplomske i diplomske stu-dente iz povijesti zapadne filozo-fije, napose njemačke idealističke filozofije i starogrčke filozofije. Ljetni semestar 2015. proveo je na Sveučilištu u Beču kao doktorand stipendist programa Erasmus+. Imenovan je u rujnu glavnim koordinatorom planirane mreže

“Filozofija i interdisciplinarnost” u sklopu Srednjoeuropskoga progra-ma razmjene za sveučilišne studije (ceePuS) koja treba omogućiti raz-mjenu studentima i nastavnicima

filozofije na odsjecima za filozofiju u zemljama srednje i jugoistočne Europe, za sada svakako u Poljskoj, Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i na Kosovu.

Pava o n u j i ć (24, Osijek) diplomirao je 2014. povijest i peda-gogiju na Filozofskome fakultetu u Osijeku obranivši rad “Vojni Osijek u 18. stoljeću” uz najviše pohvale (summa cum laude). Ljetni seme-star 2014. proveo je uz stipendiju Erasmus na Sveučilištu u Grazu. Od 2014. doktorand je povijesti na Hrvatskim studijima u Zagrebu (mentor izv. prof. Damir Matano-vić), a od jeseni 2015. asistent je povijesti na Odsjeku za cjeloživot-no obrazovanje Fakulteta za odgoj-ne i obrazovne znanosti u Osijeku. Područje stručnoga bavljenja i inte-resa mu je vojna povijest Slavonske vojne krajine u 18. i 19. stoljeću, napose habsburških vojnih utvrda u Osijeku, Slavonskome Brodu i Novome Sadu (Petrovaradin).

85

ZANIMLJIVOSTI

Film

“OttoiHrvati” — Vanja VinkoVić

R I J E K A

13. studenoga 2014.

PremijerafilmaodržalaseuprostoruDržavnogarhivauRijeci.Publicisuseuimeorganizatoraobratiliravna-teljustanoveGoranCrnkovićiautorfilmaVanjaVinko-vić.NakonprojekcijefilmaautorjeodgovaraonabrojneupiteizpublikevezanouzOttavonHabsburgainjegovihposjeta Rijeci i Opatiji.

Omot filma Vanje

Vinkovića “Otto i Hrvati”

B A N J A L U K A

4. prosinca 2014.

NakonštojevećprikazanuvišegradovaHrvatske,učetvrtak,4. pro-sinca 2014.prikazanjeiuBanjojLucidokumentarnifilm“Otto iHrvati”.Filmisključivodonosipovijesneči-njeniceizdugogiveomaburnogži-vota nadvojvode Otta Habsburškog sina posljednjeg austrougarskog cara ikralja,blaženogKarlaI.,kojijekrat-kovrijemebioidržavnipoglavarBiH.

Prije početka prikazivanja filmanazočnimaseobratiobiskupbanjo-lučkidr.FranjoKomarica.Podsjetiojekako je nadvojvoda Otto Habsburški pohodiosredišteBanjolučkebiskupijeu tri navrata: 1996. s grupom europ-skih parlamentaraca, 2003. prigodom PapinapohodaiproglašenjablaženimIvanaMerzate2007., na svoj 95. ro-

đendan.Biskupjetakođerizniosvojdojamotojistinskojveličinisasuvre-meneeuropskepolitičkescene.“Osobnosamgadoživiokaoistin-

skog,osvjedočenogkatoličkogvelika-na, kao neumornog promicatelja – u političkomživotuEurope–Božjihza-kona ljudskog dostojanstva i ljudskih prava–pojedinačnih ikolektivnih,kaoosvjedočenogmirotvorcaiuje-diniteljaeuropskihnarodaidržava,nepodmitljivog prijatelja pomirenja koje je utemeljeno na istini, praved-nosti i iskrenom oprostu. Ostale su mi usjećanjunjegoveznameniteriječi:‘Akočovjekuneštovjeruje,onsezatozauzima,svejednokakvuuloguimao.Čovjekseneposvećujepoliticikakobi zauzeo određeno mjesto, negokakobipromicaoodređeneideje’“.

NakonbiskupaosadržajufilmasugovoriliautorirežiserfilmaVanjaVinković, te prof. dr. Pavo Barišićpredsjednik Hrvatske Paneuropske Unije,kojajekoproducentfilma.

Ufilmusuprikazana–isključivo-svjedočanstva samoga Nadvojvode,zatimnjegovihdugogodišnjihnajbli-žihsuradnika,njegovanajstarijegsina,dvojicevodećihpredstavnikaHrvat-skePaneuropskeunijeiBanjolučkogbiskupa.Sadržajfilmajenaprisutneostavioizuzetnosnažandojam.(tabb)

E U R O P S K I P A R L A M E N T , S T R A S B O U R G *

14. siječnja 2015.

* Osvrt na prikazivanje nalazi se u izvješću sa Generalne skupštine; str. 49.

O S I J E K

5. lipnja 2015.

UorganizacijiNjemačkezajedni-ce-zemaljskeudrugePodunavskihŠvabauHrvatskojiMuzejaSlavonijeprikazanjefilmčijaprojekcijajepredosječkompublikomuMuzejuSlavo-nije bila vrlo uspješna.To je ocrtao dugotrajan i gromoglasan pljesak na-konzadnjegkadra‘OttaiHrvata’.Svinazočnisuizrazilipohvalezaučinje-noizahvalništoosobunašegaOttapredstavljamo širom Hrvatske i šire. ScenaristiredateljVanjaVinković.

86

IN MEMORIAM

IvonaDončević (1917.—2014.)

I vonaDončevićspadauredonihhrvat-skihiseljenikakojisunajvećidiosvogaživotaproveliuinozemstvu.Domovinu

je napustila onoga kobnoga svibnja 1945. u trenutkuhrvatskenajvećetragedijeinijese vratila u domovinu sve do ponovne us-postave Republike Hrvatske.

IvonaDončević(rođenaMaixner),poza-nimanjupubliciskinja,rođenajeuZagrebu1917. godine gdje je i maturirala 1936. u Realnoj gimnaziji Sestaramilosrdnica spravomjavnostitezapočelastudijprava.Diplomirala je 1939.priVisokojškolizasocijalne znanosti i novinstvo u Parizu.Tadauočiratajavilaseprvimradovima–književnimrecenzijama,prilozimaizpo-vijesti umjetnosti i kulturne povijesti u časopisimaOmladina,Hrvatskiženskilist,Hrvatska smotra i Plava revija.

Nakon sloma i prevrata 1945. živi uizbjeglištvuuItaliji,potomuArgentiniaod 1966.živiiradiuKoblenzuuNjemač-koj.OvdjenastavljasvojimpublicističkimradomisaskupinomiseljenikapokrećečasopisKroatischeBerichte,1976.politič-ko-kulturnidvomjesečnikzahrvatskapi-tanja.GospođaDončevićsurađivalajeiumnogimhrvatskimčasopisimakojisuizla-

ziliuinozemstvu–Hrvatskojreviji,NovojHrvatskoj, Hrvatskom vjesniku, Hrvatskoj misli,teučasopisimaDasMenschenrechti Paneuropa.

ZasvojradgospođaIvonaDončevićod-likovana je dva puta: godine 1996. Pred-sjednik Republike Hrvatske dodijelio joj je ordenHrvatskogpleterakaonagraduzasve što je tijekom svoga bogatog djelova-njakaodomoljubučinilanaafirmacijiiši-renju istine o Republici Hrvatskoj i hrvat-skomnarodu,teorganiziranjupomoćizadomovinuunajtežimdanima.Drugoodli-kovanje dodijeljeno joj je od predsjednika PaneuropskeunijeNjemačkegospodinaSigberta Albera u siječnju 1997. kojim junagrađujezanjensamoprijegornirad“MedaljomKalergi” –najvišimodličjemPaneuropske unije.

Pomogla je stvoriti i naš ogranak veli-ke obitelji Paneuropske unije – Hrvatsku paneuropskuunijunačelusdr.MislavomJežićem,kojauspješnodjelujeipromičeistinu o Hrvatskoj diljem svijeta. Na tom putugospođaIvonaDončevićostajetraj-niuzor.

UmrlajeuKoblenzuapokopananagro-blju Mirogoj u Zagrebu 2014. godine.

Dr. Marijan Pavan (1939.-2015.)

GOVORNAPOSLJEDNJEMISPRAĆAJUgroblje Švarča, karlovac, 28. kolovoza 2015.

Poštovana gospođo Pavan, dragi Joško, cijenjena Doroteja, unuke i unuci, rodbino i prijatelji, uvaženi ožalošćeni skupe!

S velikom tugom u srcu opraštamo se danas od našega dragog prijatelja i paneuropskog suradnika, Marijana

Pavana,plemenitaivelikačovjeka,tople,skromneisamozatajneosobe,ispunjeneneizmjernomljubaviizauzetostizabližnje,

postojanomkršćanskomnadomiufanjemuvječnuBožjupravednost.VjerujemodajeotišaopredliceSvevišnjega,jerjeuži-votučiniotolikadobradjelazakojanijeuvijekprimaozauzvratsamodobra,negojepretrpioimnogazla.

Doprinos gospodina Pavana kao ute-meljitelja i člana Predsjedništva, dugo-godišnjega predsjednika Karlovačkogaogranka,neumornogapokretačamnogih

87

in memoriam

IN MEMORIAM

DR. ALEKSANDAR ŠOLC (1934.–2014.),

MR. ART. NIKOLA PEČKO (1942.–2014.)

ING. MLADEN JEŽIĆ (1941.–2015.)

DR. IVAN WAGNER (1936.–2015.)

Ž I V O T O P I S

Mr. sc. Marijan pavan, dr. Med.

Rođen je 1939. u Oroslavju. U Kar-lovcu je živio od 1957., pohađao osmi razred gimnazije i položio veliku maturu.

Diplomirao je na Medicinskom fa-kultetu Sveučilišta u Zagrebu 1964. Potom tri godine radi u ambulanti u Ribniku te Radatoviću na Žumberku. Dvije godine radi u Hitnoj u Karlov-

cu. Potom se zaposlio u Općoj bolnici Karlovac. Specijalistički ispit iz Otori-nolaringologije položio je 1977., a ma-gisterij 1982. Radio je na orl odjelu Opće bolnice Karlovac kao voditelj sve do umirovljenja.

Jedan je od najzaslužnijih za razvoj otorinolaringologije u karlovačkoj Op-ćoj bolnici. Objavio je više stručnih i znanstvenih radova u stručnim časo-pisima, najviše iz orl područja, ali i iz Infektologije i Pedijatrije.

Za Domovinskog rata bio je zapo-

vjednik civilne zaštite bolnice. Deset godina bio je i na čelu Kluba

intelektualaca Karlovac 90. Od 1992. do 2012. predsjedao je

Hrvatskom paneuropskom unijom ogranak Karlovac i bio član Predsjed-ništva Hrvatske Paneuropske unije.

Objavio je knjige: Quo vadis Europa (1998.), Sjećanja i zbilja. Sveti Grgur 1960.-1962. godine (2005.), Obitelj, utočište čovjeka - budućnost Europe (2007.), 20 godina Hrvatske paneu-ropske unije u Karlovcu (2012.).

paneuropskih djelatnosti, trajno je obilje-žioHrvatskuiMeđunarodnuPaneuropskuuniju.Ostavio jeneizbrisiv trag svojomiznimnomosobnošćuunašimsrcimaisje-ćanjima.Imalismoosobitučastizadovolj-stvoštojesnamadijeliovrijeme,družioseisurađivao.Ostajemomunasvemuštoječinioidavaobližnjimatrajnozahvalniisnajljepšim uspomenama.

Bioječovjekjeneobičneduhovnesna-ge,kaljeneuteškimživotnimuvjetima,od ratnih strahota koje je doživio većkadaječinioprvekorakepozemaljskojdolinisuzaipatnji,doprogonaisužanj-stvaskojimasesuočiojoškaosveučili-štarac.Bezkrivnjeigrijehanosiojeteškeuspomene na najsramnije tamnice jedne totalitarne vladavine kao što je bio logor sv.Grgur.NjegoviopisiuknjiziSjećanjaizbiljadragocjenosupovijesnosvjedo-čanstvo o nepravednim stradanjima iprogonimanedužnihmladihhrvatskihljudi. On nije dopustio da ga nepravda i progonislomenegojesačuvaovjeruudobroipravednost.Iztogajecrpiosnaguipouzdanjekojimajeiuburnimvreme-nimaborbezadomovinskusamostalnostiopstanakiskrenosvjedočiopaneurop-skevrednote,kršćanskoćudoređe,zau-zetost,ljubaviodgovornostzabližnjeizajednicu.

Utegobnimuvjetimabjesomučnihraza-ranja u Karlovcu i Republici Hrvatskoj tije-komDomovinskogarata,uznazočnostta-dašnjegameđunarodnogpredsjednikaOttavonHabsburga,počasnogagrađaninagra-daKarlovca,ipredsjednikaMislavaJežića,osnovao je paneuropski ogranak 12. lipnja 1992.uOzlju.Biojeuvjerenuiznimnuvri-jednostipotrebuujedinjenjaEuropezačijuseljepšuslikuiliksvesrdnozalagao.Govo-

riojekakoosobitounašojsredinimožebitiodkoristibudućimnaraštajimadaučine“neštobolje jerulaskomuEuropskuUni-juprocesintegracijeieuropskogsuživotanećebitinitiizdalekazavršen.Zauspored-bu, kao na jednom velikom gradilištu, sve je zatrpanozemljom,otpadnimmaterijalomiskelamaiteknakonštosesveurediioči-stizablistaprekrasnagrađevina.OdšumeraznogaotpadaUjedinjenaEuropajošsenevidi,moždateknjeziniobrisi.Hrvatimoraju biti toga svjesni i pri tome nikada stajatiprekriženihrukuipromatratituđedjelovećstvaratiineponavljatituđegrije-he i prisvajati ono najgore. Nikada i nikome nećebitioproštenoneznanjekojegaječestipratilacprimitivizam.”

Izobiljanjegovihplemenitihiplodnihdjela izdvojiobihposebicezauzetost zasudbinu obitelji. Problemu obitelji kao uto-čištučovjekaibudućnostiEuropeposvetioje paneuropski skup u povodu 10. obljet-nice ogranka 2002. te je ostavio vrijedna svjedočanstvauistoimenojknjizi.Polazećioduvidauposvemašnjukrizuukojojsedanasnalaziobitelj,potaknuojeunašojsredinirazmišljanjaonjezinojbudućnosti.Nemirećisestjeskobnimstanjem,želioje trgnuti uspavane savjesti odgovornih natraženjeprimjerenijihrješenjakakobitemeljna stanica svakoga društva postala čvršćaipostojanija.Smatraojeobiteljte-meljcemsrećeinapretka,utočištemisna-gomsvakogačovjeka.

Uvaženitužniskupe,našdragiprijateljMarijanPavanzamijeniojesadazemaljskudolinuradostiiljubavi,aliisuzaipatnji,vječnimBožjimmirom.Nekamubudelakazemljahrvatska!

Pavo Barišić

Međunarodna konferencija

HRVATSKE PANEUROPSKE UNIJE u suorganizaciji s

MEĐUNARODNOM PANEUROPSKOM UNIJOM i

MINISTARSTVOM VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA REPULIKE HRVATSKE

Ideologemi, totalitarizmi i istina: pomirenje europskih povijestiPogled iz Europske Unije i Hrvatske u Europskoj Uniji

Požega, 16.– 18. listopada 2015.SIMULTANI PRIJEVOD : HRVATSKI – ENGLESKI

PETAK, 16. LISTOPADA 2015. Koncertna dvorana Glazbene škole Požega

Ulica Vjekoslava Babukića 27, Požega

16.00 – 17.00 Registracija sudionikaa 17.00 – 18.30 Svečanootvaranjeipozdravneriječi 18.30 – 18.45 Stankazakavu 18.30 – 20.00 I.Ideologemi,totalitarizmiiistina:

pomirenje europskih povijesti 20.30 - 23.00 PrijamGradonačelnikaGradaPožegeu

Hotelu Grgin dol

SUBOTA, 17 . LISTOPADA 2015 .

09.00 – 11.00 II.Ideologemi,totalitarizmiiistina:pomirenje europskih povijesti

11.00 – 11.30 Stankazakavu 11.30 – 14.00 III.Ideologemi,totalitarizmiiistina:

pomirenje europskih povijesti

Zaključnaraspravaideklaracija

14.00 – 15.00 Objed

15.00 – 18.00 PredsjedništvoMeđunarodnePEU

16.00–18.00 ObilazakgradaikavanaTrgusv.Trojstva

18.00 – 20.00 IzletuKutjevo—prijamgradonačelnikaKutjevanaTrgugraševineuzdegustacijukutjevačkihvinaislavonskutamburicu

20.00 – 23.00 PrijamŽupanaisvečanavečerauzglazbeniprogram

NEDJELJA, 18. LISTOPADA 2015.

09.00 – 11.00 ProširenoPredsjedništvoMeđunarodnePaneuropske unije

10.00 – 11.00 KoncertGradskeglazbeTrenkovipanduriušetališnojzoni

11.00 – 12.00 RazgledavanjePožeškekatedralei Sveta misa

12.00 Svršetakprogramaiodlazaksudionika

GLA

S PAN

EUR

OPE b

ro

j 30

Glas - HPEU – Hrvatska paneuropska unijaHRVATSKA PANEUROPSKA UNIJA FOEDUS PANEUROPEUM CROATICUM...

Documents

Transcript of Glas - HPEU – Hrvatska paneuropska unijaHRVATSKA PANEUROPSKA UNIJA FOEDUS PANEUROPEUM CROATICUM...