SVEUČILIŠTE JURJA DOBRILE U PULI

Sveučilišni interdisciplinarni studij Kulture i turizma

Kolegij: Kulturno- povijesno nasljeđe novovjekovne Istre

Studentica: Baćac Elis Mentor: dr.sc. Slaven Bertoša, red. prof.

Kolegij: Glagoljski spomenici Istre i Kvarnera Studentica: Elis Baćac Mentor: Dr. sc. Jasna Vince, doc. Ivana Poldrugo, asistentica

Izložba glagoljice na Rijeci Izložba glagoljice na Rijeci Branka FučićaBranka Fučića

Seminarski rad Pula, 2010.Seminarski rad Pula, 2010.

Izložba glagoljice u Rijeci

Otvorena u prostoru Sveučilišne knjižnice Rijeka

Prvi put održana 30. prosinca 1968. povodom obilježavanja 25. godišnjice pripojena Istre i Rijeke matici Hrvatskoj

Autori ove izložbe su dr. Vanda Ekl, akademik Branko Fučić i arhitekt Igor Emili

Jedina izložba koja prikazuje cijeli razvitak glagoljice u Hrvatskoj

Izlošci nisu originali nego vjerne kopije

Branko Fučić (1920.-1999.)

Velik dio života te znanstvenoga i umjetničkog rada posvetio je temama iz povijesti umjetnosti, slavistike, arheologije, etnologije i književnosti

Rođen je u selu Bogovići na otoku Krku 1920. godine

Bio je redovni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu

Za znanstveni i stručni rad na polju hrvatske povijesti umjetnosti, kulture i glagolizma dobio je brojna priznanja i nagrade.

Djela

Istarske freske (1963.), koautorstvo u Leksikonu ikonografije liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva (1979., 1985., 1990.), Glagoljski natpisi (1982.), Apsyrtides. Kulturno-povijesni putopis po otočju Cresa i Lošinja (1990., 1995., na više jezika), Vincent iz Kastva (1992., na više jezika) i Terra incognita (1997., 1998.).

Glagoljica

„Ne imađahu slova, nego bilježe („broje i gataju“) „crticama i urezima“…buduć pogani“ (traktat Črnorisca Hrabra “O pismenima”)

Pokrštavanje i opismenjivanje( Ćirolo- Metodska misija)

Solunjani koji „znaju čisto slavenski govoriti“ Glagoljica-djelo Konstantina Ćirila Proširena u Istri, Kvarneru i Sjevernoj

Dalmaciji

I GDO KNJIGE POČTUE- DA JE KNJIGAMI POČTOVAN

I gdo knjige počtue- da je knjigami počtovan(Žakan Broz Kolunić)

Zašto kamen?

Neobrađeni kamen-dar s neba Kamen-simbol postojanosti Ostaje na mjestu, slova će odašiljati

poruku s mjesta gdje su napisana Trajnost Dokaz pismenosti i kulture

Glagoljski spomenici

Spomenici iz 11. i 12. stoljeća Na hrvatskim je prostorima takvih

spomenika VIŠE, nego u SVIM DRUGIM ZEMLJAMA zajedno, posebice ako računamo i grafite

Plominski natpis Grdoselski ulomak Supetarski ulomak Humski grafit Ročki glagoljski abecedarij

ČITANJE STAROSLAVENSKI JEZIK

Dragi putniče!Dobro došao u zavičaj duha.

I tako je Bog zamišljao svijet u trenutku stvaranja (Josip Bratulić)

Kvarner

Rekonstrukcija Branka Fučića

Senjska ploča

Nađena 1964. tijekom radova na uređivanju i konzerviranju tvrđave Nehaj

Pronašao ju je prof. Ante Glavičić, direktor senjskog Muzeja

U substrakciji stepeništa su zapaženi ulomci ploče bijelog vapnenca

Ranoromaničke lozice Glavičić daje ime ploči Razlomljena tri djela složena kao stepenice Mlađa od Bašćanske ploče (12.st) Počinje invokacijom

Valunska ploča

Klesarski neobrađena ploča Obla glagoljica i latinica(KAROLINA) Tri hrvatska krsna imena: baka Teha,

njezin sin Brathona i unuk Juna Datacija 9., 10. ili 11. st (Fučić) Dva etnička i jezična elementa: stari

romanski i novodoseljeni hrvatski

KRČKI NATPIS

Krčki natpis

Uklesan na nekoj zgradi u gradu Krku u Vitezovićevoj ulici

Ne znamo gdje mu je bio prvobitni smještaj

Obla glagoljica Redovnici nose hrvatska imena Tekst glasi: OVO ZIDA OPAT MAJ I

RADONJA, RUGOTA, DOBROSLAV

Bašćanska ploča

Audio-zapis o Bašćanskoj ploči

Osnovni podaci

Dimenzije: 197 široka X 99 visoka cm Debljina: 8 cm Težina: 800 kg Vapnenac 13 redaka 13.12. dan Sv. Lucije 1100. godina Prijelaz iz oble u uglatu glagoljicu

a[zъ vъime o]tca i s(i)na [i s](ve)tago duha azъ opat[ъ] držiha pisahъse o ledi[n]ě juže da zъvъnimirъkralъhrъvatъskъï [vъ] dni svoj ę vъsvetuju luciju i sv[edo]- mi županъdesim(i)ra krъ[ba]vě mra[tin]ъ vъ l(i)- cě pr(i)bъnebža [s] ъposl[ъ] vin[od](o)lě [ěk](o)vъv(ъ)o- tocě da iže to poreče klъni i bo(g) i bï ap(osto)la i g e- van(je)listi i s(ve)taě luciě am(e)nъ da iže sdě žive- tъmoli za ne boga azъ opatъ d(o)brovitъ zъ- dah crěkъvъ siju i svoeju bratiju sъ dev- etiju vъdni kъneza kosъmъta oblad- ajućago vъsu kъrainu i běše vъ tъ dni m- ikula vъtočъci [sъ s]vetuju luciju vъ edino

Slušanje teksta Bašćanske ploče

Prijevod Branka Fučića na suvremeni hrvatski jezični standard (Ja) U ime Oca i Sina i Svetoga Duha. Ja opat Držiha pisah ovo o ledini koju dade Zvonimir kralj hrvatski u dane svoje Svetoj Luciji. I svjedo- ci: župan Desimir u Krbavi, Mratin u Li- ci, Pribineg, ovaj poslanik u Vinodolu, Jakov u o- toku. Da tko to poreče neka kune ga Bog i 12

apostola i 4 e- vanđelista i sveta Lucija. Amen. Da tko ovdje živi neka moli za njih Boga. Ja, opat Dobrovit zi- dah crkvu ovu i sa svoje braće dev- etoricom u dane kneza Kosmata koji je vlad- ao svom krajinom. I bješe u te dane N- ikola u Otočcu sa Svetom Lucijom zajedno.

ANALIZA

1. invokacija

2. zapis opata Držihe pisan u prvome licu, koji bilježi da je hrvatski kralj Zvonimir "v dni svoje" darovao svetoj Luciji zemlju ("ledinu"), te nabraja svjedoke darovanja

3. formulu minacije protiv onih koji bi zanijekali darovanje

4. obvezu da redovnici Sv. Lucije mole za darovatelja (i svjedoke)

5. zapis opata Dobrovita, također pisan u prvome licu, koji bilježi da je taj opat s devetero svoje samostanske braće (redovnika) sagradio tu crkvu, pa tu gradnju personalno datira vremenom kneza Kosmata, koji je vladao cijelom Krajinom

6. zapis u kojem se navodi da su u to vrijeme "Mikula v Otočcu" i "Sveta Lucija" bili ujedinjeni

NEJASNOĆE U ČITANJU

Prijelaz oble u uglatu Neka slova ispuštena Nema razmaka između pojedinih riječi Neki dijelovi teksta posve uništeni Proučavatelji: I. Kukuljević ,P. Šafařik, F. Rački, I.

Črnčić, V. Jagić, R. Strohal , V. Štefanić , F. Barbalić, D. Kniewald, S. Ivšić, J. Vajs, M. Deželić , B. Fučić, M. Moguš, N. Klaić, N. Bonifačić-Rožin, J. Bratulić, E. Hercigonja, A. Stamać, A. Mohorovičić-Strčić, S. Damjanović, M. Žagar, L. Margetić, I. Frangeš, I. Čubranić, V. Fugošić

Jurandvorski ulomci

Ulomak I

Ulomak I

Našao ga je Črnčić 1864.god. Student J.Bonifačić iz Baške ga daruje

Arheološkom muzeju u Zagrebu Nagrižen s gornje i donje strane Danas je na odlomku jasno vidljivo

samo nekoliko slova U čitanju se pomažemo Črnčićevim

crtežom, objavljenom u Književniku II i Brunšmidovom muzejskom fotografijom iz vremena prije 1.Svjetskog rata

Datiranje ulomka?

Črnčić Geitler Brunšmid Štefanić

Ulomak II

Ulomak II

Našao ga je Črnčić i 1864. ga je objavio s Ulomkom I

Malo podataka Ne znamo mu dimenzije Jedina dokumentacija o njemu jest

Črnčićev precrt i po njemu čitamo natpis na ulomku

Ulomak III

Ulomak III

Otkrio ga je Fučić prilikom arheološkog istraživanja opatija sv.Lucije 1957.

Bijeli vapnenac Oblomljen na svim bočnim plohama 1941. nakon gradnje betonske grobnice

i opločenja prezbiterija crkve sv. Lucije, ulomak je preklesan i upotrijebljen

Ulomak IV

Otkrio ga je Fučić prilikom arheološkog istraživanja opatija sv.Lucije, 1957.

Bijeli vapnenac Oblomljen na svim bočnim plohama Slova su grubog načina klesanja Zbog oštećenja se ne mogu sa

sigurnošću čitati

Literatura:

Fučić, Branko: “Glagoljski natpisi”, Zagreb, 1982.

Hercigonja, Eduard: “Tropismena i trojezična kultura hrvatskog srednjovjekovlja”, Zagreb, 2006.

Damjanović, Stjepan: “Slovo iskona”, Zagreb, 2004.

Fučić Branko: “Iz istarske spomeničke baštine”,

INSTITUT ZA HRVATSKI JEZIK I JEZIKOSLOVLJE-http://www.ihjj.hr/oHrJeziku-bascanska-ploca.html

SLUŠANJE: Jasna Horvat: Az

HVALA NA PAŽNJI

HVALA NA PAŽNJI