Gimnazija Muhsin Rizvi,Kakanj kolska 2012/13 g.Jasmina Hajdukovi II1 br.13

SadrajMoja Biografija...............4Isaac Newton.................5O programskim jezicima...6,7Historija pascala...............8Rijeci jezika Pascal.......9,10Struktura Pascala...........11 Zaglavlje........12 Deklaracijski dio..13 TipovipodatakaPascalu....14,15

Iskazi-uslovno izvravanje programa...........................16 Dvostruko granaje....17 Visestruko grananje....18 IskazFor...............19 IskazWhile............20 Iskaz Repeat..........21

Moja biografija...

Ja sam Jasmina Hajdukovic.Rodjena sam 27.augusta 1996 godine u Kaknju.. Ja sam ja. Volim sve na sebi ali malo mi se ta svia.Imam dvije sestre i volim ih najvie mada se svaamo 24/7, opet ih nizata ne bih mijenjala.Izvrnuta sam. Nekad zaspim u suzama nekad s osmjehom. Mogu se ponaati kao beba, a nekad kao odrasla osoba. Nepredvidiva sam. Realista, ali u oblacima. Starke su neto najudobnije i najbolje i najljepe to je izmiljeno. Ikada. Djelujem hladno, ali lako se veem za ljude. Volim putovanja, otkaene osobe, i viceve o plavuama. Volim bijelu boju, jer je tako... ista? Ne znam. Ljubomorna sam. Lako se kompleksiram. Volim osjeaj kad znam da sam nekom vana i da voli da bude u mojoj blizini. Izgled je bitan, ali karakter preovladava.Volim vazduh. Zaljubljena. Danas, sutra, stalno. Boe. Znam lupati najvee nebuloze. Previe razmiljam i analiziram. Nekad sam usamljena i u sobi punoj ljudima. Volim zimu. Sladoled je zakon. Volim one emisije o ubistvima i rjeavanju zloina. *.* I miris novih knjiga. Zrela. udna. Idem iz krajnosti u krajnost Mogu satima buljiti u jednu taku i razmiljati o univerzumu i sutini ivota. Mrzim sluati bebe kako plau, iako znam da to rade da bi privukli panju i bez nekog razloga, ao mi je.Najljepe se osjeam kad sam sama kod kue, i tad poelim da radim neto nesvakidanje, da iskoristim to nema nikog. Ali opet zavrim na netu.Vjerujem u nove prilike, ali ne i u to da ih svi zasluuju. Jaka sam, jer znam koje su mi slabosti. Mudra sam, jer uim iz svojih greaka. Lijepa sam, jer sam svjesna svojih mana. Imam talasastu kosu. Mislim da me niko jo nije do kraja upoznao. Svakog dana saznam neto novo o sebi. Ne mogu da zamislim da se neko u mene zaljubi. Nerviraju me nacionalisti i neobrazovani ljudi. Pogotovo nepismeni. Nije me sram plakati pred nekim, zato bih se stidila osjeanja. Nema smisla. Niko nije od kamena.Puna sam ideja koje naalost ostaju samo u mojoj glavi. Nekad ni sama ne znam jesam li sretna ili ne. Nekad sam tuna i ne bih mogla objasniti zbog ega. Volim limunadu, a i sok od limuna. Konstantno elim da zadivim nekog, da djelujem besprjekorno, uvijek strahujui da ne kaem neto pogreno, glupo... Paniarim, sitniarim. Ogovaram. Uvrijedim. Osoba sam koja najmanje elim da budem. Imam elje, ciljeve, ali ne teim da ih ostvarmi. Ostavljam sve za sutra, za drugi dan. Imam neki iracionalan strah da u se izblamirati pred nekim. Uvijek. I to se desi, obino..Nikad me nee vidjeti u patikama koje nisu starke. Volim zelene oi. I plave. Ma sve, osim svojih. Volim da putujem. Ba volim da putujem.

Isaac Newton, (Isak Njutn) engleski fiziar, matematiar i astronom (roen 4. januara 1643 umro 31. marta 1727). Jedan od najveih prirodnih naunika u historijiEngleski fiziar, matematiar i astronom Isaac Newton rodio se na Boi 1642. godine u mjestu Woolsthorpe u okrugu Lincoln u Engleske. Nakon poroda bio je praktino otpisan, ali je ipak uspio preivjeti. Newtonova majka uskoro se preudala pa se o malom Isaacu brinula baka. Jo dok je pohaao osnovnu kolu Isaacov ujak William Esconty primjetio je kako njegov neak nije obian djeak ve da posjeduje nesumnjive crte izuzetne nadarenosti.Srednju kolu zavrio je u gradiu Grenthem. Zavrivi srednju kolu Newton se po preporuci svog ujaka upisuje na Cambridge kao najsiromaniji student. Stoga je morao raditi teke poslove kako bi zaradio za ivot i kolovanje.

Srednju kolu zavrio je u gradiu Grenthem. Zavrivi srednju kolu Newton se po preporuci svog ujaka upisuje na Cambridge kao najsiromaniji student. Stoga je morao raditi teke poslove kako bi zaradio za ivot i kolovanje.U periodu od 1664. do 1666. godine Londonom je harala kuga pa se Newton mogao na miru udubiti u svoje zamisli vezane za mehaniku i dinamiku i tako postaviti temelje svom ivotnom djelu. Newton je tih godina radio tako intezivno da se skoro razbolio. Nakon to je kuga minula Newton se vratio u Cambridge gdje je 1669. na mjestu profesora matematike naslijedio svog uitelja Isaaca Barrowa. Prvo je predavao optiku, a potom i druge predmete meu kojima se naala i geografija. ak je objavio i jedan udbenik geografije.Newton je bio ovjek duha, zaboravaljo je na hranu i san kada je radio. Probudivi se dugo je sjedio u nonoj koulji na ivici kreveta i razmiljao. Smatrao je kako nakon sna mozak najbolje radi, osloboen zagaenja.U svojoj 54 godini postao je upravitelj kovnice novca. Nama to danas izgleda krajnje besmisleno, ali taj poloaj u ono vrijeme bio je znak izuzetnog drutvenog statusa. Newton je poivio 84 godine, uglavnom u dobrom zdravlju. Izgubio je samo jedan zub, od napornog gledanja u Mjesec oslabio mu je vid, a kosa mu je rano osjedila ali je ostala bujna do posljednjih dana. Preminuo je 31. marta 1727. godine u Londonu. Iza Newtona ostale su brojne, jo poptuno neistraene, biljenice sa hiljadama kemijskih recepata.

O programskim jezicima....

Programski jezik je formalni jezik za prezentaciju (notaciju) kompjuterskih programa. Pomou njega se kompjuterskom sistemu, ovjeku itljivim tekstom, daju instrukcije i naredbe za izvrenje unutranjih zadataka, opis ulaznih i izlaznih podataka kao i njihovu strukturu u zavisnosti od unutranjih (u sistemu) i vanjskih (izvan sistema) dogaaja. Do danas napravljeno je hiljade programskih jezika, dok je samo nekoliko od njih postalo poznato i dostupno irokom krugu korisnika. Neki su vie usmjereni za rjeavanje odreenog zadatka, dok su sveobuhvatniji programski jezici (kao C programski jezik) mnogo poznatiji i ee u primjeni. Elementi jednog programskog jezika :-Veina komandi svakog programskog jezika se moe podijeliti u 5 glavnih kategorija:Obrada ulaznih podataka - Podatke preuzeti sa tastature, iz datoteke ili nekog drugog izvoraObrada izlaznih podataka- Podatke predati monitoru, datoteci, bazi podataka ili nekom drugom medijumu.

Matematicka obrada podataka- Podatke obraditi pomou matematike operacije, kao npr. sabiranje, oduzimanje ili dijeljenje.Poredjenje i izbor- Provjera odreenih uslova i kontrola izvravanja komandiPonavljanje- Posebnim pravilima regulisano ponavljanje izvravanja komandi (obino sa varijacijama podataka ili pravila ponavljanja)

Da bi raunaar mogao obaviti neki zadatak moraju mu se zadati odgovarajue naredbe.

Skup naredbi poredanih strogo utvrenim redoslijedom a koje odreuju to e raunalo raditi nazivaju se PROGRAM .Programi se piu u razliitim programskim jezicimaSvaki programski jezik ima svoja pravila pisanja. Ona su odreena leksikom sintaksom semantikom

Raunar razumije samo jezik jedinica i nula [1,0] a poto su programi pisani u ovjekurazumljivom jeziku oni se moraju prevesti . Prevoenje vri raunalo samo uz pomo programa prevodioca

Historija Pascala...

Programski jezik Pascal razvio je izmedju 1968 i 1970. vicarski raunarski znanstvenik Niklaus Wirth, na temeljima tada popularnoga jezika ALGOL-a, radi prevazilaenja potekoa koje su se javljale programiranjem u viim programskim jezicima sekvencijalnoga karaktera (FORTRAN, COBOL, ALGOL i BASIC), kao i zbog potreba uvodjenja standardnoga programskoga jezika za uenje u kolama i na sveuilitima. Wirth je programskom jeziku dal ime Pascal u ast francuzkom filozofu i matematiaru Blaiseu Pascalu, koji je 1641. izumil prvi mehaniki raunarski stroj. Prva specifikacija objavljena je 1971, sledea revizija napravljena je 1973. Ve od 1972. Pascal se poinje izuavati na sveuilitima kao jezik prikladan za uvod u programiranje. Prvobitna standardizacija jezika dogodila se 1983.U isto vrijeme (1972) Amerikanac Dennis Ritchie razvija programski jezik C zasnovan na jednakim proceduralnim i strukturnim postavkama kao i Pascal, s veim mogunostima ve u standardnoj izvedbi za manipuliranje vrstama podataka, a samim time i veim mogunostima za optimizaciju programa radi manjega zauzea memorije. UCSD izvedba Pascala koriena je na University of California u San Diegu za pisanje p-Systema, prvoga virtualnoga stroja.Sedamdesetih godina Pascal stie veliku popularnost te se u velikoj mjeri koristi za aplikacijsko kao i sistemsko programiranje.Operacijski sustavi za Apple raunala Lisa i Macintosh s kraja sedamdesetih i poetka osamdesetih bili su razvijani u Pascalu, zbog ega pisanje programa u C-u za navedene

sustave nije imalo puno smisla jer su programi morali biti pisani tako da operiraju s tipovima podataka koje podrava standardni Pascal kao i sam API u Pascalu napisana Apple operativnoga sustava. Do 1980-ih Pascal je izuavan na veini sveuilita i fakulteta informatikoga usmerenja u svetu.

Rijeci jezika Pascal

Sve rijei koje poznaje jezik pascal dijele se na kljune rijei ,predefinirane rijei i korisniki definirane rijei.Sve rijei jezika Pascal sastoje se iskljuivo od slova engleskog alfabeta i cifara,pri emu cifra ne smije biti na prvoj poziciji.Rijei moraju biti razdvojene jedna od druge barem jednom prazninom , ili nekim znakom koji ne tvori rije.

Kljune rijei su one rijei koje predstavljaju sr scakog Pascal programa.One imaju tano odreena unaprijed definirana znaenja i njihovo znaenje je nemogue promijeniti.Dakle,ove rijei u programu se mogu koristiti samo za tano odereenu namjenu i nizata drugo.Na primjer, kljune rijei jezika Basic su :PRINT,GOTO,IF,FOR,SQR,ABS,itd.

Standardni Pascal posjeduje 35 kljunih rijei,koje su prikazane u sljedeoj tablici:

ANDARRAYBEGINCASECONST

DIVDODOWNTOELSEEND

FILEFOR FOWARDFUNCTIOGOTO

IF INLABELMODNIL

NOTORPACKEDPROCEDUREPROGRAM

RECORDREPEATSETTHENTO

TYPEUNTILVARWHILEWITH

A rijeci iz Turbo pascala su : ABSOLUTEASMASSEMBLERCONSTRUTORSHR

EXTRANALEIMPLETATIONIN LINEINTERFACEUNIT

OBJECTINTERUPTSHRSTRING

USESVIRTUALXORDESCRUCTOR

Predefinirane rijeci su one rijei koje posjeduju unaprijed definirano znaenje,mada je njhihovo znaenje mogue promijeniti.Na primjer ,rije WRITE podrazumijevano predstavlja naredbu za ispis podataka na ekran,dok rije SQRT podrazumijevano predstavlja funkciju za raunanje kvadratnog korijena.Za razliku od kljunih rijei,predefiniranim rijeima programer moe promijeniti znaenje ,tako da je principijelno mogue definirati rije WRITE nalazi,recimo, rijeenja kvadratne jednaine .

PASCAL posjeduje manji broj kljunih rijei,ali zato posjeduje prilian broj predefiniranih rijei.

Korisnicki definirane rijei su one rijei koje nemaju nikakvo unaprijed predvieno znaenje,nego njihovo znaenje definira programer.U BASICU ,korisniki definirane rijei su uglavnom imena promjenjivih,dok u Pascalu korisniki definirane rijei imaju znatno iru primjenu.U Pascalu definirane rijei moraju bioti prethodno najavljene u posebnom dijelu programa koji se naziva DEKLARATIVNI DIO PROGRAMA.

Struktura Pascala

Pascal ima prilino stroga pravila kada se radi o izgledu programa. Stoga prije samostalnog pisanja programa neizbjeno je dobro prouiti strukturu programa. Svaki program u Pascalu sastoji se od od tri bitna dijela: - zaglavlja - deklaracijskog dijela - izvrnog dijela

Zaglavlje.Na poetku svakog Pascal programa mora se naznaciti ZAGLAVLJE PROGRAMA ,a ono zapoinje kljunom rijei PROGRAM, iza koje slijedi ime programa.Ova kljuna rije govori kompajleru da je rije o programu,a ne o neemu drugom.Nakon nje slijedi rije input ukoliko program ita podatke sa standardnog ulaznog ureaja odnosno OUTPUT ukoliko program prikazuje izlazne podatke korisniku preko standardnog izlaznog ureaja.Ove rijei se obavezno piu u zagradama i predstavljaju tzv. PARAMETRE. Na kraju zaglavlja nalazi se taka-zarez. Zaglavlje Deklarativni dio Operativni dio Kraj

Deklaracijski dio Odmah nakon zaglavlja nalazi se izjava USES CRT;

Kljuna rije USES govori kompajleru da e program koristiti neke naredbe koje nisu sastavni dio standardnog Pascala ,pri emu ime navedeno iza uses predstavlja ime programskog modula .

Sve deklaracije zajedno ine DEKLARACIJSKI DIO programa koji prethodi IZVRNOM DIJELU programa.Deklaracija promijenjivih zapoinje kljunom rijei VAR . Nakon toga slijedi popis promijenjivih.Pored deklaracija promjenjivih ,program moe sadravati i deklaracije drugih elemenata jezika Pascal e kao to su npr. imenovane konstante ,zatim definicije tipova procedura ,funkcija.

Izvrni dioDok deklaracijski dio samo najavljuje strukture podataka koje e se koristiti u programu, izvrni dio sadri opis postupaka koji e se obavljati nad tim podacima.Izvrni dio programa uvijek zapoinje kljunom rijei BEGIN ,a zavrava kljunom rijei END ,nakon koje obavezno slijedi taka koja oznaava kraj programa.

Moemo primjetiti da se praktino svaka naredba u Pascalu zavrava znakom taka-zarez,to znai,razdvajanje naredbe.Naredba CLSCR-brie ekran.Naredba READLN-smjeta unesenu vrijednost u promjenjivu ije je ime navedeno unutar zagrada.Naredba writeln-ispisuje vrijednost svog argumenta na standardni izlazni ureaj.

Tipovi podataka u Pascalu

Cjelobrojni tip /INTEGER/

Cjelobrojni tip je skup cijelih brojeva ograniene veliine i skup operacija nad cijelim brojevima. Postoji najmanji /MININT/ i najvei /MAXINT/ cijeli broj. Vrijednost cijelog broja je u intervalu [MININT, MAXINT]

Operacije

-Operacije koje moemo vriti sa podacima cjelobrojnog tipa su:

sabiranje(+), oduzimanje (-), mnoenje (*), Rezultat djeljenja je uvek realan broj bez obzira to dijelimo cjele brojeve, a ako elimo da djeljenjem dobijemo cijeli broj, koristiemo operator div.

djeljenje (/), cjelobrojno djeljenje (div) i ostatak pri djeljenju (mod).

Tako dobijamo da je 9 div 10 = 0 iako bi matematikim zaokruivanjem dobili 1.Treba voditi rauna da operator div samo odbaci brojeve iza decimalne take i na taj nain formira cijeli broj.

FunkcijaZnaenjePrimjer

Abs()Apsolutna vrijednostabs(-5)=5

Sqr()Kvadratsqr(7)=49

Succ()Sljedbeniksucc(3)=4

Pred()Prethodnikpred(3)=2

Trunc()Cijeli dio realnog brojatrunc(3.14)=3

Round()Zaokruuje realan broj na najblii cijeliround(3.67)=4

Random(br)daje sluajan broj iz intervala [0,br)random(50) daje brojeve od 0 do 49

Iskazi-uslovno izvravanje programaIf (Uslov) then Naredba;Ako je ispunjen uslov izvrit e se naredba.

Primjer 1.-Unijeti cio broj n i ukoliko je isti vei od 20 na ekranu ispisati 'broj je vei od 20'.

Dvostruko grananjeopti oblik je : If (Uslov) thenNaredba 1elseNaredba 2; Ako je ispunjen uslov izvrit e ce naredba 1 u suprotnom izvrit e se naredba 2.

Primjer 2.-unijeti cjelobrojnu varijablu koja predstavlja ocjenu,a zatim ispisati dioocjene.

Viestruko grananje Izvodi se pomou iskaza Case Opti oblik iskaza case :

case (izbornik)of vrijednost:naredba1; : vrijednost:naredban else naredbae end;

-U sluaju da varijabla izbornik poprimi jednu od navedenih vrijednosti ,izvrit e se pripadajua naredba i nijedna vie, u suprotnom izvrit e se naredba e.

Primjer3.

-Uitati cjelobrojnu varijablu ocj. koja predstavlja ocjenu od 1 do 5,a zatim pomou iskaza CASE ispisati opisnu ocjenu.

Iskaz ForFor Brojac:=Pocvr to krvr donaredba;-Za sve vrijednosti cjelobrojne promjenjive Brojac poev od poetne pa sve do krajnje vrijednosti s poveanjem od 1 (inkrement) izvravat e se naredba .

Primjer 4:-Pomou iskaza For na ekranu ispisati sve brojeve do broja n.

Iskaz WhileOpti obliik:While (uslov) donaredba;-Sve dok je ispunjen uslov,izvravat e se naredba.Primjer 5 :

-Koristei iskaz WHILE na ekranu ispisati sve prirodne brojeve do broja n.

Iskaz Repeat-Opti oblik :repeatnaredba; :naredbawrite (uslov);

Primjer 6:-Koristei iskaz repeat ,ispisati sve brojeve od 1 do n.