Broj 16 22.4.2015.

U središtu pažnje:• 2. G.E.T. konferencija

Najava: DWE 2015

najave festivala i manifestacija

novostikomentariistraživanja

G.E.T. zvjezdice

2 | G.E.T.

G.E.T. | 3

Riječ urednikaSredišnja tema ovog broja

je, naravno, 2. G.E.T. Kon-ferencija održana u Ludbre-gu. Tko su bili predavači i o čemu se govorilo, pročitajte u tekstu.

Pažljivo pročitajte najave, jer najavljujemo dane špa-roga u Istri koji su već poče-li, a blizu nam je i DWE čiji smo tradicionalni medijski pokrovitelji pa se svakako vidimo u Splitu. Vrlo brzo stiže nam i festival rizlinga i graševine u Ljubljani, čemu se posebice veselim.

Donosimo i izvještaj od Šembera. Naime ova vrijed-na obitelj iz Pavlovčana stavila je u bocu svoje prvo vino iz amfore. Moja najdraža vinoteka postala je i wine bar. Koja? Za to ćete morati prolistati ovaj broj. Donosimo i izvještaj iz Mađarske gdje su se ocjenji-vali portugisci, a pjenušavi Poy od kojeg proizvodi Mladina posebno se istaknuo. Imamo i zanimljivu pri-ču o marketingu u režiji slovenske vinarije Jeruzalem Ormož. Pišemo i o čajevima.

Na kraju, već sada možemo najaviti veliku priču u sljedećem broju gdje ćemo vam ispričati kako je Ga-stronautima bilo na Lošinju.

Do sljedećeg broja,

veliki G.E.T.- ovski pozdrav!

Tomislav Stiplošek

G.E.T. Report je glasnik udruge za kulturu stola G.E.T. i be splatan je za sve zainteresirane za teme koje obrađuje. Uredništvo: Tomislav Stiplošek, Silvija Munda Suradnica na broju: Nataša DevićPriprema, grafička priprema i marketing: Uredništvo Foto: G.E.T. Report, press, promoAutor naslovnice: Helena Pletković

Konzumiranje alkohola i drugih al-koholnih pića zabranjena je osoba-ma mlađim od 18. godina

SadržajNajave ...................................................................4

• Dani istarskih šparuga do 15. svibnja• DWE 2015: radionice i poslovni segment• Festival rizlinga i graševina• Dubrovnik FestiWine

Novosti.................................................................10• Qvevri je stigao• Nova era Bornsteina• Wellness Orhidelia najbolji u Sloveniji

Manifestacije........................................................15• Portugieser du Monde

Konferencija.........................................................16• 2. G.E.T. konferencija o eno-gastro turizmu odr-

žana je u Ludbregu

G.E.T. zvjezdice ...................................................20• Agroturizam Bire

Zanimljivosti .........................................................22• Rezidba vinograda kao odlična marketinška

akcija• Konzumiranje čaja u Hrvatskoj

4 | G.E.T.

Tradicija pripremanja šparuge na području Istre duga je tisućama godina, a u antičko doba ta se samonikla biljka smatrala hranom careva i kraljeva. Vremena su se, srećom promijenila, pa je danas njezin jedinstveni okus dostupan svima.

Posebno onima koji do 15. svibnja posjete je-dan od 27 restorana i konoba Sjeverozapadne Istre, uključenih u devete Dane istarskih šparu-ga.

Manifestiacija Dana istarskih šparuga predstavlje-na je medijima prezentacijom u kojoj su sudjelovali chef Mate Kijo Jelovac iz bujske konobe Pjero, Hrvoje Krnjević u ime Vina Cattunar iz Brtonigle i Zoran Gregorović kao predstavnik Ulja Zigante iz Buja. Kušali smo delicije poput brusketa s pašte-tom od šparuga, zatim fritaju s šparugama i špale-tom, pljukance sa šparugama i špaletom te tiramisu od šparuga.

Dani istarskih šparuga do 15. svibnjaFoto: Helena Pletković

G.E.T. | 5

Šparuga su u Istri bere od sredine ožujka do kon-ca travnja. Gradeći menu na tisućljetnoj tradiciji mediteranske kuhinje, restorani i konobe Sjevero-zapadne Istre pripremili su kreativne menije u ko-jima se šparuga, uz obvezne juhe i fritaje, pojav-ljuje s bijelom ribom i škampima, sirom, njokima i tjesteninom, s biftekom i pancetom, pretvara se u kreme i aperitive, pa čak i slastice, kao sladoled ili semifreddo.

„Mogućnosti su sa šparugom uistinu beskonačne, jer se njezin puni, pomalo gorkasti okus slaže s go-tovo svim autohtonim istarskim namirnicama, a po-sebno s našim vinima i maslinovima uljima. Na me-nijima koje smo pripremili doista se nalazi ponešto za svakoga, i za goste koji nam jednostavno dođu gladni, ali i za one koji žele iskusiti nešto sasvim novo“, ističe chef Mate Kijo Jelovac iz konobe Pjero iz Buja.

Kao i do svega što puno vrijedi, do šparuge nije lako doći, jer raste na slabije vidljivim mjestima, če-sto u zaklonu bodljikavog grmlja. No, trud uložen u potragu i branje svakako se isplati, jer je šparuga poznata kao čuvar zdravlja i rijetko hranjiva namir-nica, bogata vitaminom E važnim za prokrvljenost, zbog čega je pučka tradicija smatra i afrodizijakom.

„Šparuga se u narodu smatra i ljekovitom, a sva-kako je i jedan od vjesnika proljeća. Nakon duge zime, uživanje u šparugi jedan je od najboljih na-čina proslave dolaska toplijih dana. Stoga poziva-mo u Sjeverozapadnu Istru sve ljubitelje šparuga, dobrih vina i maslinova ulja, da nam se pridruže u ovom slavlju koje je počelo 23. ožujka i traje do 15. svibnja“, poručila je Sanda Bravar, direktorica TZ Grada Umaga.

Dani istarskih šparuga jedna su od četiri ključne gourmet manifestacije klastera sjeverozapadne Istre, uz Dane švoja, jadranskih lignji i školjaka. Klaster čine turističke zajednice Umaga, Novigra-da, Buja i Brtonigle, kompanije Istraturist Umag i Laguna Novigrad te mnogi drugi lokalni partneri iz privatnog sektora. Kroz jedinstveni koncept gour-met manifestacija sjeverozapadna Istra predstavlja bogatu ponudu jela na bazi prepoznatljivih lokalnih namirnica, i to upravo u njihovoj sezoni.

U devetim Danima istarskih šparuga sudjeluju sljedeći restorani i konobe: u Brto-nigli Astarea i Primizia by San Rocco; u Bujama Aqu-arius, Bassanese, Igor, La Parenzana, Malo selo, Muli-no, Pjero, Rino, Rondo, San Leonardo i Sergio; u No-vigradu Lungomare i San Bendetto; u Momjanu Stari podrum; u Savudriji Porto Salvore i Vila Rosetta Re-storan Maruzza; u Umagu Badi, Buščina, Da Lorenzo, Melon, Nono, Pergola, Toni i Zlatna Vala; u Zambratiji Villa Vilola.

Dani istarskih šparuga do 15. svibnja

6 | G.E.T.

DWE 2015: radionice i poslovni segmentPred nama je najveći eno-gastro festival Dalmacije, Dalmacija Wine Expa.

Po šesti puta za redom, okupit će gotovo sve vodeće proizvođače vina, delikatesa i maslinovih ulja, predstavnike vrhunskih restorana i hotela, top kuhare, te uglednike poslovne, političke i kulturne scene. Tako će 24. i 25. travnja 2015. u Splitu – Hotel Radisson Blu – svi posjetitelji moći uživati u vinima prestižnih vinara iz cijele Dalmacije te ne-kolicini najkvalitetnijih iz svih drugih vinskih regija Hrvatske i inozemstva.

Kako je ukazivanje na nužnost kontinuirane edukacije jedan od ciljeva festivala, oba dana fe-stivala popraćena su nizom zanimljivih predava-nja i radionica. Od premijernog kušanja selekcije ponajboljih plavaca sa cijenjenih položaja širom Dalmacije, poput Dingača, ili Ivana Dolca, sa ci-ljem procjene kvalitete, stila i potencijala za odle-žavanje 2012. godišta, preko Furešta u Dalmaciji, radionice koja uzima neke od najpoznatijih i naj-raširenijih svjetskih sorti - kao što su chardonnay, merlot, grenache, cabernet sauvignon, syrah... - i promatra kako su se udomaćile na različitim loka-cijama u Dalmaciji, što su dobile, što izgubile, te kakav im je potencijal, pa sve do interaktivne radi-onice u organizaciji Wine Academy Croatia koja odgovara na pitanje zašto je važno isticati godine berbe na vinskoj listi, gdje će polaznici imati priliku slijepo kušati 6 uzoraka vina i detaljno ih analizirati uz pomoć WSET sistematskog pristupa kušanju.

Kao poseban gost, iz Barcelone dolazi vinski pi-sac, sudac i konzultant Miguel Hudin koji će odr-žati zanimljivu radionicu pod nazivom „Katalonija i

Dalmacija, sličnosti i razlike“.

Izdvajamo radionicu na prvi pogled neobične te-matike s nazivom: „S čašom kroz vinsku arhitek-turu“. Radionicu nam koju nam donosi slovenska arhitektica i sommelierka Nina Levičnik. Veza ar-hitekture i vinske kulture vuče korijene iz antike. Suvremeni se vinski podrumi sve više oslanjaju na svoju posebnost, koja je najčešće rezultat osobno-sti vinara, suvremene trendove u arhitekturi i tehno-logiji, te lokalnu tipologiju. . Kroz te elemente i nji-hovu sinergiju, oni odražavaju odnos vinara i vina. Ipak, ključni je element komunikacija s potrošačem.

Popis svih radionica, kako i detaljni program ovo-godišnjeg Dalmacija Wine Expa pogledajte na služ-benoj stranici festivala: http://dalmacijawineexpo.com/hr/novosti/vijesti/dwe-2015-program.html

G.E.T. | 7

DWE 2015: radionice i poslovni segmentPred nama je najveći eno-gastro festival Dalmacije, Dalmacija Wine Expa.

I ove godine naglasak je na poslovnom dijelu festivala

Poseban naglasak stavljen je na poslovni se-gment festivala. Iz tog razloga, prvi dan od 11 - 15 h rezerviran je isključivo za poslovne posjetitelje, te će vinari imati priliku neometano komunicirati s više od 100 akreditiranih F&B managera, sommeliera, predstavnika restoratera, ugostitelja, chefova, dis-tributera, izvoznika, specijaliziranih novinara i vin-skih blogera i uspostaviti nove poslovne veze. Na 6. Dalmacija Wine Expo dolazi i Jennifer Docher-ty, glavni kupac za engleskog distributera “Liberty Wines”.

Upravo ste dobili prestižnu titulu Master of Wine. Recite nam nešto o vašem putu do tog naziva.

Započela sam pohađati WSET školu 2006. godi-ne. Škola je odličan poticaj za MW i općenito poticaj za vinske studije zbog svoje opsežnosti.

Odmah nakon položenog WSET Level 3 Advance, krenula sam na WSET Diplomu, koju sam položila 2008. godine.

Master of Wine je sveukupno trajao 6 godina. To je bio moj osobni cilj, u isto vrijeme težak i isplativ jer zahtijeva jako puno discipline kao i slobodnog vremena za učenje i pisanje. Imala sam sreću i po-ložila ispit kušanja iz prvog pokušaja, a teoriju iz drugog. Smatram da je treći dio (Disertacija, danas je to istraživački tekst) najteži jer nikada prije nisam pisala istraživački tekst. Svakako sam puno naučila i zahvalna sam za svu podršku, od ljudi koji rade u industriji pa sve do obitelji i prijatelja.

Molim vas predstavite tvrtku u kojoj radite - Li-berty Wines - našim čitateljima, recite nekoliko riječi o njenoj povijesti i o portfelju koji danas imate?

Osnovao ju je David Gleave, 1997. godine. Liberty Wines je narasla od četvero osnivača do nagrađi-

vanog unosnog posla s više od sto zaposlenih ljudi. Počevši s listom izvrsnih proizvođača Italije, Fran-cuske, Novog Zelanda i Australije danas uvozi vina od više od 260 proizvođača u 17 država. Prodajući diljem Velike Britanije cilj im je ponuditi iznimnu vri-jednost. Kvaliteta na svakom nivou je nešto zbog čega su itekako ponosni.

Liberty Wines dosljedno je priznavana ključnim trgovačkim nagradama. Primila je nagradu kao "Tr-govački dobavljač godine" na Međunarodnom Vin-skom Izazovu, šest godina za redom (jedina tvrtka nagrađivana više od jedan put) kao i na Sajmu pića 2014. Na IWC, dodatno je imenovana "Talijanskim trgovcem godine" čak 12. put te je imenovana po-sebnim nazivom "Trgovac godine 2014.". Austral-ski, europski i njemački dijelovi našeg portfelja također su imali uspjeha u prošlosti, uključujući prošlu godinu kada je Liberty Wines osvojila nagra-du "Europski trgovac godine" od Nagrade vinskih sommeliera.Kakvo je mišljenje o hrvatskim vinima u vin-

skim krugovima Velike Britanije?

U vinskim krugovima u kojima se krećem vjerujem da je mišljenje dobro, interes svakako postoji.

8 | G.E.T.

Dolazite na ovogodišnji Dalmacija Wine Expo. Je li ovo vaš prvi susret s hrvatskim vinima i našom državom?

Veselim se posjetiti Hrvatsku prvi puta jer je na mojoj top 10 listi destinacija. Bila sam u kontaktu s par hrvatskih proizvođača u prošlosti i kušala sam njihova vina kao i druga na Kušanju Hrvatskih Vina 2013.

Kako vidite razvoj i ulazak na tržište malih dr-žava kao što je Hrvatska?

Britansko tržište može biti problem za male drža-ve jer postoji puno različitih država i stilova koji se natječu za pozornost potrošača. Čak i kad je vino na listi restorana ili trgovine, to ne znači da će ga potrošač kupiti pa lista ne znači da će se ostvariti prodaja. Kombinacija kvalitete, dobre cijene i atrak-tivnog dizajna jedino će pomoći da se privuku kupci.

Možete li nam reći više o trendovima u Velikoj Britaniji?

Tržište Velike Britanije dosta je komplicirano jer postoji mnogo kanala s vlastitim trendovima, po-prilično ovisnih o kupcima koje privuku. Bolje bi bilo fokusirati se na osnivanje dobrog temelja za dugoročni rast, nego juriti za trendovima. Vidim da se povećava potražnja za autentičnosti proizvoda zbog čega bi isticanje podrijetla vrste grožđa i polo-žaja vinograda gdje je uzgojeno bila dobra polazna točka.

G.E.T. | 9

Ovih dana učinili smo jedan velik korak za G.E.T. Report. Naime, postali smo službeni predstavnici i promotori za nekoliko specijaliziranih vinskih festi-vala u Sloveniji, točnije u Ljubljani, a u organizaciji tvrtke RadoSt.

Slovenija je vrlo bitan segment u prodaji naših vina, a možda još bitniji u dijelu vinskog turizma. Smatram da je ovo jedan odličan primjer kako treba funkcionirati - odrediti smjernice i zajednički stremiti ka njima, to je jedini način. O prvom festivalu, kojeg smo zajednički odradili u veljači, a radi se naravno

o festivalu pjenušaca i šampanjaca, već smo pisali. Vrlo pohvalno o tom festivalu pisali su drugi naši kolege koji su bili naši gost u Ljubljani, a što je još važnije, zadovoljni su bili i naši vinari koji su izlagali na tom festivalu.

Sljedeći festival je posvećen graševinama i rizlin-zima i tome se posebno veselim. Nadam se poko-jem rizlingu iz Mosela, a tada sreći nigdje kraja. Tko će od hrvatskih vinara biti prisutan na tom festivalu, čitajte u sljedećim brojevima G.E.T. Reporta, a do tada, donosimo info o festivalu.

• 1. SALON RIZLINGA - graševine i rajnskog• Grand hotel Union, Ljubljana• Petak, 19 lipanj 2015., od 17 do 22 sata

Vinari, pozivamo vas da zajedno sudjelujemo u stvaranju novog koncepta degustacijsko-pro-dajnih priredbi i stvorimo ugođaj po ukusu lju-bitelja rizlinga. Javite se s upitom na e-mail: silvija.munda@gmail.com

Vidimo se na festivalu rizlinga i graševina!

Festival rizlinga i graševina

RadoSt i G.E.T. - prilikom potpisivanja ugovora: Rado Stojanovič, Silvija Munda, Nina Levičnik, Tomislav Stiplošek

Dubrovnik FestiWineProgram festivala Dubrovnik FestiWine traje cijeli tjedan – tzv. Dubrovačka vinska setemena

od 20. – 26. travnja nudi autohtone sorte vina i posebne menije u dubrovačkim ugostiteljskim objektima, a središnja vinska izložba, na kojoj će se moći kušati brojna vina Dubrovačko-neretvanske županije će se održati u petak i subotu, 24. i 25. travnja.

Dubrovačko-neretvanska županija i županijska razvojna agencija DUNEA u suradnji sa agencijom Dubrovnik PartneR nakon uspješno realiziranog pr-vog regionalnog festivala vina Dubrovnik FestiWine, nastavljaju s ovim projektom koji promiče vinarstvo i vinogradarstvo Dubrovačko-neretvanske županije te se nadaju kako će postati tradicionalno proljetno do-gađanje u Dubrovniku gdje će se okupljati vinoljupci iz svih krajeva Hrvatske i svijeta, kao i oni koji će na festivalu dobiti priliku da se zaljube u izvrsna vina Du-brovačko-neretvanske županije.

10 | G.E.T.

Eto, stigao je i taj čas - čovjek koji se među prvima kod nas počeo igrati s amforama, ili da budemo precizniji - qvevrijima (odnosno kvevrijima), konač-no je nakon silnih pokusa jed-no svoje vino iz kvevrija stavio u bocu.

Valjalo je to i proslaviti pa se za tu prigodu kod Šembera, jer riječ je, naravno, o Zden-ku Šemberu, okupilo prilično veliko društvo. Gostiju je bilo

doslovno iz cijele Lijepe naše. Ta činjenica samo dokazuje ono što svi znamo - iznimnu popularnost njih kao ljudi, a ništa manje i popularnost njihovog vina. Možemo slobodno reći da Šemberi u vinskom svijetu imaju status zvijezda i to sasvim zasluženo, a nama, koji ih već dugo godina pratimo i podržava-mo, daje mogućnost da si utvaramo kako smo i mi pomogli da dođu do toga i hvala im na tome.

Proslava je, zapravo, imala više povoda.

Otvoren je kvevri s vinom iz berbe iz 2014. te je ono, nakon degustacije, kako je sada već na Ve-liki četvrtak običaj u obitelji Šember, prebačeno u bačve u kojima će i dalje polako sazrijevati i čeka-ti svoje vrijeme za butelju. Načekat će se, jer eto, zvijezda dana bilo je, ipak, vino iz berbe 2011. Na-zvano „Qvevri“, uopće ne ostavlja puno sumnje o sadržaju.

Ovaj put, osim fantastičnog vina, što je kod Šem-bera redovna pojava, napravili su i korak naprijed u dizajnu; kako s etiketom tako i s ambalažom. Mlada dizajnerica Jurana Pu-ljić napravila je odličan posao, a koliko sam vidio po Šemberima, pogodila je upravo ono što su oni htjeli. Dakle, sve pohvale cijelom timu, tu naravno mo-ram pohvaliti i ekipu iz Sherry'sa koji su Jura-nu preporučili.

Vino - meni osobno odlično, pomalo dru-

gačije od onog što očekujete od kvevrija, ali to od Šembera i očekujem. Kad kažem da je drugačiji, u pravilu to znači i malo bolji od drugih, ali to je moje subjektivno mišljenje. Ostavit ću drugima da anali-ziraju vino; prvenstveno Suhadolniku i Kozarčani-nu, ipak su oni prva pera vinske kritike u Hrvata. Vino je, u stvari, još mlado (da, da, dobro ste proči-

Qvevri je stigao

Piše: Tomislav StiplošekFoto: Helena Pletković

G.E.T. | 11

KvevriKvevri (gruzijski: ) (često se piše i kao

Qvevri) je velika (800 do 3500 litara) glinena posuda podrijetlom iz Gruzije iz vremena oko 8000 godina prije Krista. Iznutra je obložena pčelinjim voskom, oblikom podsjeća na antičke amfore bez ručki, naj-češće se koristi zakopana ispod zemlje, a služi za fermentaciju i skladištenje vina. Kvevri je dio tradici-onalne proizvodnje gruzijskog vina, koju je UNES-CO stavio na popis nematerijalne kulturne baštine. U novije doba ovaj oblik proizvodnje vina postao je simbol povratka prirodnijim proizvodnim metodama i dobiva sve više poklonika izvan Gruzije.

U procesu proizvodnje vina u kvevriju, odvija se vi-šemjesečna maceracija s fermentacijom. Zbog toga grožđe za ovakvu proizvodnju ne smije biti prskano kemijskim zaštitnim sredstvima, mora biti izuzetno zdravo i fenološki zrelo. Nakon fermentacije, kvevri se zapečati i vino se tako nesmetano ostavi neko vrijeme, obično oko 6 mjeseci pa čak do dvije godi-ne (u Gruziji i dulje).

tali, nema veze što je iz 2011.) i tek ćemo vidjeti kako će se razvijati, ali s obzirom na to tko mu je autor, ne može biti loše.

Jedina mana koju ja vidim je u tome što je na-punjeno samo 500 boca. Bit će tu poprilične gu-žve da se dobije pokoja boca.

12 | G.E.T.

Prvu, a samim time i najsta-riju privatnu vinoteku u hrvat-skoj osnovali su 1990. godine Vladimir Borošić i njegova su-pruga Slavica u sklopu svoje vile na Pantovčaku postavlja-jući tako temelje za promociju vinske kulture u hrvatskoj. Pot-kraj 1990-ih vinoteka se seli u prostore kurije kanoničkog dvora na Kaptolu 19 nedale-ko od zagrebačke katedrale gdje se nalazi i danas. 2013.

godine vinoteka Bornstein dobila je nove vlasnike, Ivana i Doris Srpek, koji su na tržištu vina prisutni od 2005. godine s tvrtkom “Bin 19” kada je Ivan odlučio zamijeniti dotadašnju domovinu Australiju i vlastiti restoran vinskim biznisom u Hrvatskoj.

Ovaj jedinstven nadsvođeni podrum nikada nije bio samo prva privatna vinoteka u Hrvatskoj - bio je to, baš kao što je i danas, vinski hram kojem hodočaste ljubitelji vina, ali i oni koji u potrazi za znanjem i novim enološkim iskustvima. Doris i Ivan vinoteku Bornstein doživljavaju kroz ljude koji kroz

njega prolaze, vinare, male proizvođače ulja i deli-cija, turiste i domaće goste i za svakoga pronalaze vrijeme kako bi ga uveli u čarobni svijet vina. Baš to bio je razlog zašto su odlučili udahnuti novi život ovom prostoru i otvoriti wine bar.

Što vas je navelo da se nakon 10 godina bav-ljenja trgovinom vinima upustite u ugostiteljski biznis?

Ivan Srpek: Ne mogu reći da je ugostiteljstvo za nas toliko strani pojam. Bio sam vlasnik restorana u Australiji niz godina, tako da je želja da se ponovo ostvarim u toj branši uvijek bila tu negdje prisutna. Možda ne kao restorater, ali u varijanti wine bara svakako. 10 godina mi je trebalo da upoznam hr-vatsko tržište, da vidim sto mu nedostaje, ne samo u ponudi vina, već i u ugostiteljstvu. Te nedostat-ke otvorenjem wine bara namjeravamo pretvoriti u prednosti.

Svjedoci smo uspona eno i gastro scene u po-sljednjih par godina. U Zagrebu je sve više mje-sta na kojima se po pristupačnim cijenama toči vino na čašu i služe popratni zalogaji. Po čemu

se Bornstein wine bar&shop izdvaja u toj ponudi?

Ivan Srpek: Vrlo je malo objekata koji po-jam wine bara shvaćaju ne samo kao ponu-du vina na čaše, već kao i prostor edukaci-je dok je ponuda vrhunskih vina i posebnih berbi najčešće je izostavljena. Naravno moramo uzeti u obzir ekonomsku situaciju i da smo tek na početku oporavka ali stranci, kojih je Zagreb u zadnje vrijeme prepun, tra-že ipak nešto malo vise. Malo više u smislu kvalitete, ali i informacija. Prednost našeg wine bara je u tome sto već duži niz godina komuniciramo s kupcima koji zaista razumi-ju i cijene vina ali i sa strancima i mladim ljudima koji pokazuju sve veći interes, a toč-na informacija i edukacija zaista su bitne. Naravno ponuda wine bara biti će raznolika,

Nova era BornsteinaBornstein wine bar - najstarija hrvatska vinoteka - od sada

kao mjesto okupljanja, druženja i zabave.

Piše: Nataša DevićFoto: Bornstein

G.E.T. | 13

a na ono sto smo najviše ponosni je naš veliki asor-timan ekskluzivnog uvoza vina iz Australije, Italije, Francuske i Slovenije koji se razlikuje uvelike od ostale ponude na tržištu. Radi se o pomno biranim vinima malih i srednjih obiteljskih vinarija koje po nama mogu ponuditi puno više u kvaliteti i podršci od većih industrijskih kuća.

Vaše osoblje je educirano, iskusno i o svakom vinu zna poneku zanimljivu priču. Koliko je to zapravo važno za vaše poslovanje?

Doris Srpek: Izuzetno, možda i presudno. Da-nas je hrvatsko tržište zasićeno vinskom ponudom a ono što prodaje bocu vina je priča koja se vrti oko njega. Uz osnovne karakteristike vina koje uvijek naglasimo vrlo je bitno reći pokoju riječ o vinaru ili neku anegdotu koja je vezana uz njega. Najljepše nam je pričati o hrvatskim vinarima ili sortama, koji su stekli svjetsku slavu i zadužili svijet (npr Mike Grgich, Babich Novi Zeland, sorta crljenak itd.).

Posjećuje vas dosta turista. Iz kojih zema-lja dolaze, kakvi su njihovi zahtjevi i reakci-je?

Doris Srpek: Vinoteka Bornstein je neizo-stavna destinacija za svakog turista koji stigne u Zagreb. To možemo zahvaliti 25 godišnjem djelovanju vinoteke, vrhunskoj ponudi i edu-ciranosti svih djelatnika. Dolaskom wine bara dobili smo još jednu dodanu vrijednost koja ce podariti novu dimenziju cijeloj priči.

Posjećuju nas mahom neizostavni turisti iz

Kine, Japana i Koreje ali i turisti iz skandinav-skih zemalja (Šveđani, Norvežani, Finci, Dan-ci...). U manjoj mjeri Nijemci i Talijani, što nam je vrlo žao, nadamo se da ce ih u budućnosti biti više. Uživaju u vinima, uživaju u našim vin-skim degustacijama, vrlo su informirani i znati-željni.

Nekoliko godina bili ste vlasnik i voditelj restorana u Adelaideu. Vjerujete li da će vam to iskustvo pomoći da budete uspje-šan ugostitelj u Hrvatskoj?

Ivan Srpek: Naravno, ali samo u nekim se-gmentima. Znanje imam, iskustvo imam ali okolina i uvjeti su bitno drugačiji. U ovih 15 go-

dina koliko već živim u Hrvatskoj, a od toga pola radnog vijeka tvrtka djeluje u vremenima ekonom-ske krize, izvještio sam se u rješavanju svakojakih izazova koji su me snašli. Neki problemi uvijek su isti neovisno na kojem kontinentu živite i radite. Na primjer odabir kvalitetnog i educiranog osoblja ili konkurencija. Prvenstveno ću primijeniti pozitivne stvari koje nosim iz tog razdoblja, a to je pregršt ideja koje namjeravam sprovesti u djelo.

Na koji način se ponuda vina u wine baru razli-kuje od one u vinoteci?

Ivan Srpek: Osim našeg ekskluzivnog uvoza koji će se naravno naći na vinskoj karti, ponosni smo na ponudu vina u magnum i jeroboam bocama, ar-hivskih vina i posebna godišta. Sve to skupa pratiti će jednostavna hrana koja će samo doprinijeti i na-glasiti kvalitetu vina. Većina vina koja se nalaze u vinoteci bit će dostupna i u wine baru.

14 | G.E.T.

Wellness Orhidelia Termi Olimia 6. godinu za redom ponio je laskavu titulu „Naj-wellness“ u Sloveniji, u kate-goriji veliki turizam. Nagradu Orhideliji dodijelio je stručni žiri uredništva „Dobro jutro, Slovenia“.

„Priznanje 'Najwellness' Slovenije, šesti put za redom dokaz je da smo na pravom putu i uvijek ispred drugih. Laskavi naslov rezultat je predanog radasvih zaposle-nika Terme Olimia, obogaće-nog iskustvom stalnih gosti-ju.“, komentirao je priznanje Andrej Pust, Area Sales Ma-nager Terme Olimia.

Posljednjih godina puno znanja i energije uloženo je kako bi Orhidelia po-stala prvi sveobuhvatni pružatelj usluga selfne-ssa u Sloveniji. „Ideju o selfnessu, kao novom trendu,razvili smo u svojoj turističkoj ponudi kako bi gostima osigurali mnogo više doživljaja u trenucima opuštanja, koji su inače prepoznatljivi za naše topli-ce. Zahvaljujući našem dugogodišnjem iskustvu i znanju želimo ukazati na moguće putove samos-

poznaje, uspostave ravnoteže i na tjelesnoj i du-hovnoj razini , a kako bi se osigurala bolja kvaliteta života svakom gostu - ne samo tijekom boravka u termama, nego i kod kuće. WellnessOrhidelia već tradicionalno, svakog 3. petka u mjesecu za goste organizira Selfness dan.“ kaže Pust.

Višestruko nagrađivane terme

Laskava nagrada nije jedino priznanje dobi-veno ove godine. Naime, turistička publikacija In Your Pocket,WellnessOrhideliji dodijelila je 1. mjesto u kategoriji „Best Thermal Spain Slo-venia 2015“., a sauna majstori na Državnom prvenstvu u sauna programu pobijedili su kon-kurenciju i time još jednom dokazali stručnost.

Spomenimo i kako je Wellness Orhidelija 2009. godine ušla u uži izbor 11 finalista na Svjetskom festivalu arhitekture 2009. godine u kategoriji „Holiday“.

Wellness Orhidelia najbolji u Sloveniji

G.E.T. | 15

Portugieser du Monde, internacionalna izložba proizvođača i vina Portugizac u organizaciji VinO-liva Kft., izdavača vina i gastro magazina Pécsi Bo-rozó održala se od 10.-11.4. po treći puta. Kroz povi-jest trogodišnje manifestacije broj država sudionica kao i broj gostiju na ovom festivalu i degustaciji se udvostručila nakon natjecanja, tako da organizatori ovog uspješnog svjetskog događaja već planiraju nastavak. Natjecanje i festival će se ponoviti iduće godine, a također je u planu i izdavanje knjige o povijesti i trenutnom stanju sorte Portugizac.

Prve godine 62 vina iz 4 zemalja, prošle godine 72 uzorka iz 6 zemalja, ove godine 67 vina iz 8 ze-malja su prijavljena na međunarodnom natjecanju. Vinari su mogli prijaviti svoje mlade portugizce iz berbe 2014, portugizce ranijih godišta i mješavina s minimalnim sadržajem portugizca od 25%. Ove godine cijenjeni članovi žirija (sa predsjednikom i članom vinske akademije Dr. Józsefom Kosárkom) sa međunarodnim natjecateljskim iskustvom stigli su u Pečuh iz Slovačke, Italije, Slovenije, Hrvatske, Srbije i također Mađarske sa konačnim brojem od 114 članova.

Zbog ne tako povoljne (kako je jedan vinar rekao: „komplicirane“) berbe, vina svježe berbe su bila manje uspješna nego obično, ali žiri je naišao na pravo blago među starijim vinima. Također, ovogo-dišnji broj mješavina je bio veći. Vina koja su osvo-jila zlatne nagrade su proglašena šampionima na-tjecanja u sve tri kategorije, a nagrade je dodijelio János Girán (zamjenik gradonačelnika Pećuha).

Samo jedan hrvatski portugizac je bio prijavljen, MLADINA POJ pjenušavo vino, Extra Sec sa Pleši-vice koje je osvojilo srebrnu medalju.

Mađarski i strani stručnjaci sudjelovali su u popod-nevom studijskom izletu kojeg je organizirala Gere Tamás i Zsolt vinarija, gdje je 12 vinara Villányja predstavilo portugisce iz ranijih berbi i neke od nji-hovih najboljih Cabernet Franc vina. Stručnjacima žirija su se svidjele dvije tipične sorte Villányja, po-

sebno berba Portugisca iz 1996. i 2003. i doista iz-vrsna vina koja će uskoro biti prodavana pod zna-kom Villányi Franc.

Javna degustacija je bila popularnija nego ikada prije, nudila je gotovo pedeset različitih vina iz 17 vinarija, dočekujući gotovo 300 posjetitelja na mje-stu održavanja u Zsolnay kulturnoj četvrti u Pečuhu.

Organizatori se nadaju prijamu još više proizvođa-ča i vina na natjecanje i degustacijsku manifestaciju iduće godine. Također pokreću novi projekt za ma-nifestaciju sljedeće godine, knjigu objavljenu pod naslovom Portugieser du Monde, o najpoznatijim vinogradima i povijesti sorte.

Portugieser du MondeAustrijski, Češki i Mađarski prvaci na svjetskoj manifestaciji

Portugieser du Monde

16 | G.E.T.

U organizaciji Udruge za kulturu stola G.E.T., a pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma RH, Udruže-nja vinarstva pri HGK i Varaždinske županije te u suorganizaciji s gradom Ludbregom, 31.3.2015. u hotelu Amalia u Ludbregu održana je druga G.E.T. Konferencija o eno-gastro turizmu.

Glavna tema - komunikacija – okupila je sudioni-ke iz eno-gastro i turističkog svijeta svih segmena-ta – vinare, proizvođače hrane, trgovce, ugostitelje, turističke i marketinške djelatnike, ali i novinare i komunikologe.

Prije početka predavanja, nazočne su u ime župa-nije i grada domaćina pozdravili Alen Kišić, zamje-nik župana Varaždinske županije i Dubravko Bilić, gradonačelnik Ludbrega.

Predavači su bili redom priznati stručnjaci u po-dručju tema koje su prezentirali: akademik (član Europske akademije znanosti i umjetnosti) prof.dr.sc. Mario Plenković, Dr. sc. Romana Lekić, Lo-reena Meda, Željko Suhadolnik, Ivo Kozarčanin i Željko Latinović, a pridružili su im se Tina Čubrilo i dr. sc. Božidar Veljković.

Nakon niza predavanja održana je vrlo konstruk-tivna i zanimljiva otvorena rasprava na kojoj su se ukazale smjernice i stvorili dobri temelji za dono-

šenje zaključaka konferencije. Zaključke ćemo objaviti nakon što prikupimo komentare sudionika konferencije.

Konferencija je održana uz podršku sponzora Grada Ludbrega i Varaždinske županije te AP Va-raždin, vinarije Stručić, mljekare Bohnec i drugih. Medijski pokrovitelji bile su Varaždinske vijesti, re-vija HRB - hoteli restorani barovi, portal wish.hr i G.E.T. Report.

Odabir datuma nije bio nimalo slučajan. Naime, svi zainteresirani bili su pozvani ostati u Ludbregu te sljedeći dan, 1.4. s Ludbrežanima proslaviti Dan centra svijeta, ali pritom i obići vinsku cestu Lud-brega.

2. G.E.T. konferencija o eno-gastro turizmu održana je u Ludbregu

Dožupan Varaždinske županije Alen Kišić

Gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić

Foto: Marko Čolić i Helena Pletković

G.E.T. | 17

Prof.dr.sc. Mario Plenković je znanstveni sa-vjetnik i redovni profesor u trajnom znanstveno-na-stavnom zvanju (znanstvena disciplina komuniko-logija) Univerze v Mariboru i Sveučilišta u Zagrebu. Predsjednik je Hrvatskog komunikološkog društva. Programski je utemeljitelj brojnih novih studijskih programa, organizator i voditelj brojnih znanstvenih konferencija, skupova i projekata te aktivni član u međunarodnim znanstvenim i strukovnim organiza-cijama.

Naslov njegove teme bio je „Vino kao kultura subli-mirane komunikacije u turizmu“. U radu se teorijski eksplicira i analizira fenomenologija vinske kulture kao sublimirane komunikacije u turizmu s aspek-ta čovjeka građanina i turiste (Homo Turisticus) na svim razinama vinogradarskih turističkih destinacija (globalno, regionalno, nacionalno i lokalno). Kultura vina, kao sublimirana komunikativna destinacijska dodatna vrijednost u turizmu, dodatno obogaćuje destinacijsku gastronomsku turističku ponudu.

Dr. sc. Romana Lekić je predstojnica katedre turizma na Veleučilištu VERN' u Zagrebu. Dugi niz godina radi kao trener i konzultant za područje tu-rizma i kulture, ključni je ekspert na mnogobrojnim

europskim projektima i suradnik Hrvatske turistič-ke zajednice, Ministarstva turizma, UHPA-e, kao i mnogobrojnih razvojnih agencija u Hrvatskoj i ino-zemstvu.

Naslov njene teme bio je „Kreativna komunikacija u turizmu“. U radu se osvrće na potrebu odabira metode komunikacije prema tipu turista te izdvaja doživljaj autentične kulture kroz eno-gastro turistič-ki doživljaj koji podrazumijeva aktiviranje različitih čula i uključuje niz senzacija. „Ako mi kažeš – to ću zaboraviti; ako mi pokažeš – to ću zapamtiti, ako me uključiš – to ću shvatiti.“- Konfucije.

Željko Suhadolnik je glavni urednik revije Svi-jet u čaši, jedan od osnivača Vinskih zvijezda. Novi-narstvom se bavi od kraja šezdesetih godina, a od 1975. godine u popularnom tjedniku Vikend između ostaloga prati segment turizma i vina. 1992. godine s Mladenom Horićem osniva reviju za vino, gastro-nomiju i turizam Svijet u čaši

2. G.E.T. konferencija o eno-gastro turizmu održana je u LudbreguG.E.T. konferencija

- više o predavačima i temama:

18 | G.E.T.

Naslov njegove teme bio je „Komunikacija u razvi-jenim vinskim zemljama“, kroz koju je iznio svoja saznanja i iskustva te istaknuo nužnost nijansira-nja obraćanja kupcu. Osvrnuo se na komunikaciju etiketom, a posebno na važnost profiliranja komu-nikacije vina i po kvaliteti i po teritorijalnoj pripad-nosti, kao i važnost povezivanja i organizacije te ustroja dobro osmišljenog, tematski orijentiranog, marketinga i promocije na vlastitom kućnom pragu.

Ivo Kozarčanin o vinu je počeo pisati počet-kom devedesetih godina prošlog stoljeća u Večer-njem listu. Objavio je više od tisuću članaka o vinu u Jutarnjem listu, Poslovnom dnevniku, Lideru, Iću i piću, Cafeu, na portalu podroom.net. Od 2007. ima vinsku kolumnu u 24sata, a od 2010. piše blog.vino.hr. Jedan je od osnivača Vinskih zvijezda.

Naslov njegove teme bio je „Vinski vodiči - da ili ne?“ Razmatrajući različite tipove vodiča i nemo-gućnost usklađivanja apsolutno svih parametara, zaključuje: Koliko god vodiča imali, prepušteni smo sami sebi, što je loše za profesionalce jer gube vri-jeme, a dobro za amatere jer dulje putuju pa više uživaju.

Loreena Meda je od malih nogu stjecala isku-stvo u ugostiteljstvu i eno-gastronomiji. Naime, nje-na familija ponosno drži titulu prvih privatnih ugosti-

telja u bivšoj Jugoslaviji, a usavršavala se u pomno biranim restoranima, hotelima i wine barovima di-ljem Italije. U svojoj karijeri, između ostalog, bavi se planiranjem i provođenjem tečaja za građanstvo i za profesionalce te eno-gastro konzaltingom.

Naslov njene teme bio je „Komunikacija između ugostitelja i proizvođača“ koju je usporedila s komu-nikacijom u braku – treba biti otvorena, interesantna i dvosmjerna uz nekoliko zanimljivih smjernica i za jedne i za druge te zaključak da je proizvođačima komunikacija „problem“ koji moraju rješavati, a ni-kako opcija s kojom se mogu, ali i ne moraju, baviti.

Željko Latinović vlasnik je savjetodavnog po-duzeća iz Zagreba koje se, među ostalim aktivnosti-ma poslovnog savjetovanja, bavi pisanjem poslov-nih planova i elaborata za dobivanje bespovratnih sredstava iz EU fondova.

Naslov njegove teme bio je „Mogućnosti financira-nja iz EU fondova“. Cilj prezentacije bio je poticanje poduzetnika da što više koriste bespovratna sred-stva u cilju povećanja konkurentnosti, regionalnog razvoja, informatizacije i modernizacije poslovanja. Posebno se osvrnuo na Vinsku omotnicu, za koju kaže da je jedan je od najbolje sastavljenih natječa-ja od strane Ministarstva poljoprivrede i gotovo da nema troška koji se ne pokriva.

G.E.T. | 19

Ludbreg, centar svijeta Legenda kaže da su upravo iz ovog podravskog grada opisani drevni zemaljski krugovi na čijim obodima su potom smještene sve veće europske metropole. Le-genda je vezana uz Ludbergu, koja je živjela u kasnom srednjem vijeku, a bila vje-šta vinogradarka i proizvodila je nadaleko čuveno slatko vino. U jednom trenutku slabosti odluči- la je svojom sna-gom odagnati sve zlo i nevolje koje je nečasti- vi stavljao pred nju te silinom svoga udarca otjerala tu zlo- ću na drugi kraj zemaljske ku- gle, mali južno-pacifički oto- čić Antipodes, koji je preu- zeo sve zloće, a silina tog udar- ca formirala je zemaljske kru- gove odnosno centar svijeta u samom gradu.

U skladu s tom pričom Ludbrežani svake godine na podu glavnog gradskog trga dodaju po jednu pločicu koja nosi ime nekog od svjetskih gradova. Taj se obi-čaj ustalio na dan kada se slavi Ludbregin rođendan pa se slavljenička torta dijeli svim posjetiteljima rođenima upravo na taj dan, a domaće podravsko vino toči se direktno iz gradske fontane. Svi koji sebe nazivaju kozmopolitima jednostavno moraju posjetiti centar svijeta.

Tina Čubrilo je članica Izvršnog odbora FIJET-a, Svjetske organizacije turističkih novinara i pisaca u turizmu te predsjednica udruge FIJET Hrvatska. Na konferenciji je predstavila aktivnosti FIJETA te izdvojila nagradu putopiscima „Marko Polo“, čiji je cilj potaknuti novinare da se u većoj mjeri okrenu prema poznavanju i afirmaciji „vlastitoga dvorišta“, jer Hrvatska ima nebrojeno mnogo posebnosti i vrlo je malo zemalja na svijetu koje na tako malom pro-storu imaju toliko raznolikosti.

Doc.dr. Božidar Veljković dekan je Fakulte-ta za turizam u Brežicama Sveučilišta u Mariboru predstavio je fakultet i opisao što to čini studiranje na njihovom fakultetu toliko posebnim. Istaknuo je da pravo studiranja na ovom fakultetu pod jedna-kim uvjetima imaju i državljani Republike Hrvatske, što znači potpuno besplatno na redovitom progra-mu studija.

20 | G.E.T.

Agroturizam BireNosioc 2 G.E.T. zvjezdice

Zadovoljstvo gostiju ove vinarije najbolje svjedoči o uspješnom spoju poljoprivrede i ruralnog turizma, popraćenog pričom o tradiciji, povijesti i ponosu ti-sućljetnog života na otoku Korčuli.

U obiteljskom pansionu "Marinka" obitelj Bire nudi smještaj u četiri dvokrevetne i šest jednokrevetnih soba. Pansion se nalazi samo 50 m od morske oba-le, a oko 300 m od konobe i kušaone vina. Uz ovaj, u kući udaljenoj 800 m od pansiona nudimo smje-štaj u tri trokrevetna studio apartmana. Gostima je na raspolaganju i usluga polupansiona (doručak i

večera) pri čemu mogu uživati u izvrsnoj domaćoj kuhinji i višestruko nagrađivanim vinima kuće. Sr-dačni domaćini će se potruditi da Vaš boravak u Lumbardi bude nezaboravan.

Lumbarda - malo mjesto poniklo u okrilju kamena i mora, smješteno na samom rtu istočnog djela oto-ka Korčule i oduvjek je privlačilo svojom ljepotom. O tome još i danas svjedoče okamenjene stranice prošlosti, rasute u pejsažu poput trajnog podsjetni-ka na dug suživot čovjeka i prirode.

G.E.T. | 21

Info

Grk je autohtona sorta vinove loze koja uspijeva i postiže izvrsne rezultate na pjeskovitom i suhom tlu Lumbarde na otoku Korčuli. Neki pretpostavljaju da su ga na Korčulu prenjeli Grci još prije 500. godine prije Krista, a neki pak da je ime dobio po gorkastom okusu vina. Od sorte Grk s položaja Lumbarde pro-izvode se vina visoke kakvoće kasnijom berbom u kategoriji suhih a kasnom berbom u kategoriji predi-katnih ili desertnih vina.

Plavac mali je jedna od najznačajnijih sorata podre-gije Primorska Hrvatska. Autohtoni je kultivar Sred-nje i Južne Dalmacije, gdje se naziva i Pagadebit crni. Potomak je križanja Crljenka kaštelanskog (Zin-fandela) i Dobričića. Kakvoća ovisi ponajprije o po-ložaju. Ističu se položaji južnih padina otoka Korču-le, Hvara i Brača te poluotoka Pelješca. Plavac mali daje puna, zaobljena, mekana vina užitnog okusa i fine nježne arome. Prikladan je za proizvodnju predi-katnih i desertnih vina.

22 | G.E.T.

Ove smo godine imali u vino-gradima slovenske vinarije Je-ruzalem Ormož ozbiljnu rezid-bu. Moja malenkost sigurno je orezala pa barem 15-tak loza.

Šalim se, naravno, o tome kako je to bio ozbiljan posao, ali marketinški je to stvarno fantastičan potez. Okupite jedne godine poznatije ljude iz vinskog biznisa, recimo vinske novinare, distibutere, somme-liere i naravno dodate pokojeg

selebritija. Svakom od njih postavite zadatak da posadi 10-tak loza i tako dobijete predivan mladi vinograd. Svi koji su bili na tom događaju su se, naravno, pohvalili svojim komadićem vinograda, jer uz njihove loze postavljena je pločica s njihovim imenom i eto, sve društvene mreže govore o vašem vinogradu. Novinari, naravno, nisu stali samo na društvenim mrežama i eto vam fantastične reklame i to iznimno pozitivne, jer takva je cijela atmosfera oko toga. Prođe godina i taman sve pomalo padne u zaborav, ali eto, dođe vrijeme rezidbe i ponovo se svi nađemo u tom, 'ajmo reći - našem - vinogradu. Tako se svako malo nađe neki razlog za novo oku-pljanje i novu priču.

Jeruzalem Ormož kroz to prezentira svoju vinariju. Naš zajednički vinograd je tu samo sredstvo. Ideja

odlična – ma, teško može biti bolja - svaka čast! To je samo dokaz da danas morate biti drugačiji. Re-klame moraju biti sve inovativnije pa čak i persona-lizirane, ali moraju imati i ono nešto, moraju biti po-zitivne. Priča o ovom vinogradu je upravo to - čista pozitiva. Uvijek ću rado otići pogledati „svojih“ 10 loza i naravno sve obavijestiti o njihovom napretku. Ipak na pločici piše 'G.E.T. Report, Silvija Munda i Tomislav Stiplošek'.

U svakom slučaju, jedva čekam sljedeći odlazak u vinariju Jeruzalem Ormož, jer nakon sadnje i re-zidbe, ako se ne varam, dolazi berba. A osim toga, svaki put me oduševe vinima i jelima; tako su nam ovog puta pripremili degustaciju arhivskih vina koje su prigodno sljubili s kolačima. Točka na i bio je od-ličan nastup njihove zvijezde Rebeke Dremelj.

Vidimo se u berbi!

Rezidba vinograda kao odlična marketinška akcija

Piše: Tomislav StiplošekFoto: Helena Pletković

G.E.T. | 23

Rezidba vinograda kao odlična marketinška akcijaNa prvoklasnim pozicijama brežuljaka amfiteatral-

nog oblika, na terasastim vinogradima vinarije Jeru-zalem Ormož na Maleku, prošle je godine posađena 31 000 loza šipona (moslavca, furminta). Ove godine, prvo proljeće nakon sadnje, pozvani su novinari i oso-be iz javnog i političkog života na rezidbu posađenih loza.

Rezidbom uravnotežujemo rodnost i kvalitetu grož-đa, potičemo i usmjeravamo rast loze te izravno utje-čemo na njezin razvoj, a kako bi sve proteklo u najbo-ljem redu, vinarija je uzvanicima osigurala mentore, iskusne vinogradare koji su pokazali kako se vrši re-zidba pa je svaki sudionik dobio jasne upute o poslu koji treba obaviti.

„Rezidba je nakon sadnje drugi najvažniji događaj u životu loze“, kazao je Mitja Herga, direktor Jeruza-lem Ormoža i dodao da će se „iduće ljeto organizirati prva berba u mladom vinogradu“. Ovom prigodom g. Herga je predstavio projekt koji je vinarija pokrenula s Biotehničkim fakultetom u Ljubljani, a namjera je pro-jekta ponuditi znanje i dio nasada vinarije Jeruzalem Ormož u znanstvene i edukativne svrhe. On će u prvom redu biti na korist studentima koji će na primje-ru jeruzalemskog vinograda moći u praksi pratiti put grožđa od vinograda do boce.

24 | G.E.T.

Konzumiranje čaja u HrvatskojPiće o kojem vrlo rijetko pišemo, a u stvari ga često konzu-

miramo, je čaj.

Čaj prvenstveno vežemo uz zemlje dalekog istoka kao što su Japan i Kina koje su od ispijanja čaja napravile pravu ce-remoniju. Oni čaj shvaćaju vrlo ozbiljno. Ako mislite da su to gluposti i da nije važno kakva je metlica za miješenje čaja i od čega je, sjetite se samo koliko čaša za vino imamo i svaka je baš za određeno vino. Ima tu neke sličnosti, zar ne? U Europi su ispijanje čaja na posebnu razinu digli Englezi - pa naravno, drukčiji su od cijele Europe u svemu pa i u tome.

Nećemo sada pisati o počecima čaja i kulturi ispijanja čaja. To ćemo ostaviti za neki od sljedećih brojeva, jer ta tema je velika i zanimljiva i svakako ćemo ju obraditi. U ovom broju donosimo vam odgovore na pitanja: koliko, s kime, gdje i ka-kav čaj piju Hrvati. Takvo istraživanje proveo je jedan od naših najvećih proizvođača čaja; riječ je, naravno, o Francku.

Navike i percepcija konzumenata čaja u HrvatskojGlavni cilj istraživanja bio je dobiti nove spoznaje o navikama ispijanja čaja u Hrvatskoj, a korištena je me-

toda telefonskog interviewa.

Rezultati istraživanja:

ASOCIJACIJE NA ČAJ

G.E.T. | 25

KONZUMACIJA ČAJA

Demografske specifičnosti: udio konzumenta čaja veći je u sjevernoj Hrvatskoj nego u Slavoniji, Lici, Kordu-nu i Baniji te u Dalmaciji. Čaj podjednako konzumiraju sve dobne skupine, a ne uočavaju se znatnije razlike u konzumaciji između žena i muškaraca. Ipak, vidljiv je veći udio čajoljubaca među samcima nego među osobava koje žive u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici.

NAVIKE KONZUMACIJE ČAJA

DOBA DANA

Jutro je omiljeno doba za ispijanje čaja; 36% konzumenata najčešće konzumira čaj u to doba. 28% voli popiti svoj čaj navečer, dok ga četvrtina konzumenata pije u svako doba dana.

26 | G.E.T.

PREFERIRANA VRSTA

Konzumenti čajeva najčešće biraju biljne čajeve (44%). 38% najviše preferira voćne čajeve, dok su pravi čajevi – zeleni, crni, ili žuti – prvi izbor za 18% konzumenata.

OMILJENI OKUSI

• PREFERIRANI OKUSI BILJNOG ČAJA

Kamilica (lat. Matricaria recutita) omiljeni je izbor za polovinu konzumenata boljnih čajeva. Menta (koju mno-gu nazivaju i metvica) izbor je za trećinu ljubitelja biljnih čajeva, dok šipak navodi 28% konzumenata.

G.E.T. | 27

• PREFERIRANI OKUSI VOĆNOG ČAJA

Za većinu ljubitelja voćnih čajeva mješavina šumskog voća je najčešći izbor, dok je šipak izbor za 37% obožavatelja voćnih okusa. Jabuku spominje 17% i to najčešće u kombinaciji sa cimetom.

DRUŠTVO VS SAMOĆA

I dok se kava najčešće konzumira u društvu, konzumenti čaja najčešće ispijaju čaj sami (46%), ili u mirnom obiteljskom krugu (43%).

28 | G.E.T.

RAZLOZI KONZUMACIJE

Pomoć u liječenju tegoba (39%) te pozitivni učinci na zdravlje, poput antioksidanskog djelovanja (34%) glavni su razlozi konzumacije čaja. 29% ističe ugodan i fini okus, a petina konzumenata opuštajući učinak te smirenje.

PERCEPCIJA KONZUMENATA ČAJA

OPIS TIPIČNOG ČAJOLJUPCA

G.E.T. | 29

AKTIVNOST I ISPIJANJE ČAJA

Konzumenti najviše povezuju ispijanje čaja uz druženje i razgovor uz obitelj i prijatelje (43%). Za nešto više od trećine čajoljubaca čaj najviše paše uz čitanje, slušanje glazbe i kućne aktivnosti, dok tek nešto više od 10% čajoljubaca čaj povezuje uz posao, rad na računalu i surfanje.

Upotrijebljenje ilustracije i rezultate ustupio nam je Franck. Ovo istraživanje za Franck je provela agencija Hendal tijekom veljače 2015., a u ožujku su rezultati predstavljeni javnosti.

„Istraživanja ovoga tipa u Francku redovito provodimo jer, uz dobro poznavanje globalnih trendova, očeki-vanja i preferencije potrošača ključni su za naše inovacije i razvoj novih proizvoda“, rekao je Ivan Jurković, voditelj istraživanja tržišta u Francku koji je predstavio rezultate istraživanja zajedno s Marijanom Pecoja iz Hendala.

Franck je prošle godine predstavio liniju voćnih ča-jeva „Voćni+Moćni“ s eg-zotičnim sastojcima poput mangosteena i acai bobica, a ovim je povodom organizi-rao i kušanje dva nova biljna čaja iz linije Tragom prirode – čaj s listovima Kadulje te cvjetovima Lavande.

Dal

mac

ija W

ine

Expo

ww

w.d

alm

aci

jaw

inee

xpo.c

om

Split (lat. Spalatum)

24. i 25. travnja 2015.

Makarska (lat. Muccurum)

01. i 02. svibnja 2015.

Južna vinskatoËka*

(15)

Dalmacija Wine Expo dolazi s najboljih položaja sunËane Dalmacije. Birane, autohtone ideje fermentirale su prirodnim putem i šest godina odležavale u glavama mladih vinskih zaljubljenika, kako biste vi danas mogli uživati u jednom od najboljih vinskih festivala.

*

Tanin, svila, prašina

Dal

mac

ija W

ine

Expo

ww

w.d

alm

aci

jaw

inee

xpo.c

om

Split (lat. Spalatum)

24. i 25. travnja 2015.

Makarska (lat. Muccurum)

01. i 02. svibnja 2015.

Južna vinskatoËka*

(15)

Dalmacija Wine Expo dolazi s najboljih položaja sunËane Dalmacije. Birane, autohtone ideje fermentirale su prirodnim putem i šest godina odležavale u glavama mladih vinskih zaljubljenika, kako biste vi danas mogli uživati u jednom od najboljih vinskih festivala.

*

Tanin, svila, prašina