Geoprostorna analizaSocio-ekonomija: postojeća i planirana namjena Ranjivost (u širini kopnenog...

Geoprostorna analiza

Plan integralnog upravljanja obalnim područjem ŠKŽ, Šibenik, 9. lipnja 2014

Geoprostorna baza podataka •Ortofoto karta •Topografija terena (DMR) •Administrativna podjela •Demografski i ekonomski statistički podaci •Obalno područje •Hidrološki podaci •Prostorno-planski podaci (namjena, infrastruktura, zaštita) •Zaštita prostora

•Klimatski hazardi

•Negativni učinci razvojnih procesa

•Ranjivosti

Geoprostorna analiza


Cilj: jednostavni pregled ranjivosti obalnog područja ŠKŽ uslijed već sad prisutnih utjecaja klimatskih promjena* na najvažnije obalne resurse

• podizanje razine mora

• povećanje učestalosti i jakosti oluja

Metoda: indeks ranjivosti

•Indeks 1 – mala ranjivost •Indeks 2 •Indeks 3 •Indeks 4 •Indeks 5 - velika ranjivost


Analiza ranjivosti obalnog pojasa

S. McLaughlin, J.A.G. Cooper, (2010)

socio-ekonomske karakteristike

INDEKS RANJIVOSTI

socio-ekonomske karakteristike

sile koje djeluju na obalu

prirodne karakteristike obale

Ranjivost : podindeksi

Podindeks 1: tip obale

Podindeks 2: visina terena

Podindeks 3: visina valova

Podindeks 4: pojava šćige

Podindeks 5: postojeća i planirana namjena

Podindeks 6: kulturna baština

Zbirna ranjivost zbroj podindeksa 1 + 2 + 3 + 4 + 5 + 6


svaki podindeks je geolociran duž obalne linije i nalazi se u geoprostornoj bazi


Obuhvat: • obale kopna, estuarija i naseljenih otoka • 478,85 km (cca 50% ukupne obale ŠKŽ)

Duljina obalne linije ŠKŽ *

Obale kopna

217,88 km

Obale estuarija rijeke Krke do mosta u Skradinu

96,64 km

Obale naseljenih otoka Kaprije , Krapanj, Murter, Prvić, Zlarin, Žirje

164,33 km

Obale nenaseljenih otoka, otočića i hridi

483,49 km

Ukupno 962,34 km

* izvedeno iz podataka Državne geodetske uprave, izvorni podaci digitalnog modela terena, sloj obalna linija, mjerilo 1:5.000 (procjena M.Baučić), godina snimanja 2011.


Prirodne karakteristike obale: tip obale

Utjecaji:

•erozija obale

•plavljenja riva (izgrađene bez uračunatog porasta mora i veće učestalosti oluja)

Ranjivost:

•betonirana, indeks 5

•zemljana, indeks 5

•šljunčana, indeks 3

•stjenovita, indeks 1

Izvornik:

interpretacija ortofoto karte iz 2011. godine


Prirodne karakteristike obale: tip obale

Tip obale Indeks

ranjivosti Duljina obale (%)

Šljunčana obala 3 22,51 km (5 %) Stjenovita obala 1 340,99 km (71 %) Zemljana obala 5 5,15 km (1 %) Betonirana obala 5 110,20 km (23 %) Ukupno obale (kopno, estuarij, naseljeni otoci)

478,85 km

Dominira stjenovita obala – mala ranjivost

110 km betonirane obale:

-najviše na kopnenom dijelu obale

-Šibenik u estuariju Krke,

-Murter na otocima

22 km šljunka - plaže - turizam


Prirodne karakteristike obale: visina obalnog područja Utjecaji:

•plavljenje

Ranjivost (u širini kopnenog obalnog pojasa od 100 m):

•teren niži od 1 m nadm. visine, indeks 5

•1-2 m, indeks 4

•2-5 m, indeks 3

•5-10 m, indeks 2

•preko 10 m, indeks 1

Izvornik:

digitalni model terena, DGU, 2011. godine

Visina terena u zoni od 100 m od mora projicirana na obalnu liniju.



Prirodne karakteristike obale: visina obalnog područja

Nadmorska visina obalnog područja širine 100 m

Indeks ranjivosti

Duljina obale (%)

< 1 m 5 4,03 km (1 %)

1 - 2 m 4 28,61 km (6 %)

2 - 5 m 3 71,72 km (15 %)

5 - 10 m 2 60,68 km (13 %)

>10m 1 313,81 km (65 %)

Ukupno obale (kopno, estuarij, naseljeni otoci)

478,85 km

Dominira strma obala – mala ranjivost

Najranjiviji predjeli, > 1 m:

-Tribunj, Zablaće, Morinje

-ušće Goduće i Prokljan

-na otocima nema tako niskih predjela

Krapanj: većinom < 2m


Sile koje djeluju na obalu: visina valova

Utjecaji:

•erozija

•plavljenje

Ranjivost

•valovi > 4 m, indeks 5

•2-4 m, indeks 4

•1-2 m, indeks 3

•0.5-1 m, indeks 2

•< 0.5 m, indeks 1

Izvornik:

I. Vilibić, temeljem podataka višegodišnjih mjerenja i modela


Sile koje djeluju na obalu: visina valova

Visine valova Indeks

ranjivosti Duljina obale (%)

> 4 m 5 30,09 km (6 %)

2 - 4 m 4 79,20 km (17 %)

1 - 2 m 3 111,74 km (23 %)

0,5 - 1 m 2 148,24 km (31 %)

< 0,5 m 1 109,58 km (23 %)


478,85 km

Dominiraju mali i srednji valovi – mala do srednja ranjivost

Najranjiviji predjeli, valovi 2 m i veći:

-stjenovite vanjske obale otoka

-kopnena obala na jugu,

Rt Planka, Rt Kora


Sile koje djeluju na obalu: pojava šćige Utjecaji:

•„šćiga”

plimni val koji pogađa zaljeve, plavljenje (povećanje učestalosti uslijed klimatskih promjena)

Ranjivost

•zaljev, indeks 5

•ostala obala, indeks 1

Izvornik:

I. Vilibić, temeljem podataka višegodišnjih mjerenja


Sile koje djeluju na obalu: pojava šćige

Pojava šćige Indeks ranjivosti

Duljina obale (%)

ima šćige 5 103,13 km (22 %)

nema šćige 1 375,72 km (78 %)


478,85 km

22% obale s mogućnošću pojave šćige - mala do srednja ranjivost


Socio-ekonomija: postojeća i planirana namjena Ranjivost (u širini kopnenog obalnog pojasa od 100 m):

•izgrađena područja, indeks 5

•poljoprivredna tla, indeks 4

•građevinska, neizgrađena, indeks 3

•sport i rekreacija, indeks 2

•ostala, indeks 1

Izvornik:

Ažurirana geoprostorna baza podataka prostornih planova i općina (Zavod za prostorno planiranje, MGiPU

Namjena u zoni od 100 m od mora projicirana na obalnu liniju.



Socio-ekonomija: postojeća i planirana namjena

Postojeća i planirana namjena

Indeks ranjivosti

Duljina obale (%)

mješovita - izgrađeno 5 95,62 km ( 20 %)

turistička - izgrađeno 5 11,34 (2 %)

posebna - izgrađeno 5 1,02 (0,2 %)

poslovna - izgrađeno 5 0,24 (0,1 %)

poljoprivredno tlo -

osobito vrijedno 4

2,30 km (0,5 %)

poljoprivredno tlo -

vrijedno 4

8,02 km (2 %)

poljoprivredno tlo - ostalo 4 23,39 km (5 %)

sport i rekreacija -

izgrađeno 4

45,61 km (10 %)

mješovita - neizgrađeno 3 17,39 km (4 %)

turistička - neizgrađeno 3 15,60 km (3%)

proizvodna - neizgrađeno 3 0,08 km (0,02 %)

sport i rekreacija -

neizgrađeno 2

3,66 km(1 %)

ostalo 1 254,58 km (53 %)


478,85 km

Najranjiviji predjeli:

-izgrađeno i poljoprivredno tlo (indeks 5 i 4) zauzima 39% obale

Izgrađeni potezi:

-otoci, Murter – Tisno

-estuarij, Šibenik

-kopno, Tribunj – Grebaštica,

Zečevo – Ražanj


Socio-ekonomija: kulturna baština Registar nepokretnih kulturnih dobara RH:

•290 kulturnih dobara dobra s područja cijele Šibensko-kninske županije

Ranjivost:

•protezanje zaštićenih povijesno-graditeljskih cjelina duž obale, indeks 5

•ostala obala, indeks 1

Izvornik:

Prostorni plan Šibensko-kninske županije, 2012.


Socio-ekonomija: kulturna baština

Zaštićene povijesno-graditeljske cjeline

Indeks ranjivosti

Duljina obale (%)

zaštita 5 17,00 km (4 %)

nema zaštite 1 461,85 km (96 %)


478,85 km

Visoka vrijednost baštine – velika ranjivost

Na otocima:

-Murter, Betina, Tisno, Prvić Šepurine, Prvić Luka, Zlarin, Kaprije i Krapanj

U estuariju:

-Šibenik, Skradin

Na kopnu:

-Pirovac, Tribunj, Vodice, Primošten i Rogoznica


Zbirna ranjivost: 1 + 2 + 3 + 4 + 5 + 6

Važni obalni resursi: •izgrađena područja, poljoprivredno tlo, ... •zaštićena kulturna baština

Prirodna otpornost obale na utjecaje s mora: •tip obale •nadmorska visina obalnog područja

Obale pod jačim utjecajem morskih sila: •visina valova •pojava šćige


Zbirna ranjivost: 1 + 2 + 3 + 4 + 5 + 6

Zbroj indeksa ranjivosti

Zbirna ranjivost

Duljina obale (%)

17-26 velika 79,68 km (17 %)

12-16 srednja 134,55 km (28 %)

6-11 mala 264,62 km (55 %)


478,85 km

Najranjivija područja

1. potez Murter – Tisno

2. potez Tribunj – Brodarica s otokom Krapnjem

3. Šibenik

4. Morinje

5. Grebaštica

6. potez Zečevo - Ražanj


Zaključci: • obala je većinom stjenovita i strma i time ublažava utjecaje klimatskih promjena (podizanje razine mora i povećanje učestalosti i jakosti oluja)

• visokim valovima su izložene stjenovite ,vanjske i nenaseljene obale otoka

• šćigama koje se javljaju u zaljevima su ugrožena naselja i uređene obale

• čak 47% obale zauzeto je ili se planira zauzeti sa stanovanjem i ekonomskom aktivnošću te značajno povećava ranjivost obale

• postojanje većeg broja povijesnih naselja na obali povećava ranjivost obale



Zaključci: • velika ranjivost: 17% ili 80 km (od promatranih 479 km ili 50% obalne linije ŠKŽ)

• srednja ranjivost : 28% ili 135 km (od promatranih 479 km ili 50% obalne linije ŠKŽ)

velika sredstva za smanjenje ranjivosti

(adaptacijske mjere na klimatske promjene)



Zbirna ranjivost versus zabilježeno plavljenje mora


Daljnji koraci: • geoprostorna baza podataka može se dalje koristiti i proširivati

• mijenjanje težište analize

• izrada scenarija za budućnost: podizanje razine mora: 0,5 m ili 1 m

daljnja izgradnja obale / podizanje riva

daljnja nasipanja plaža / uređenje plaža na način da se smanje utjecaji oluja i podizanja mora

daljnja urbanizacija obale

zaštita povijesno-graditeljskih cjelina od plavljenja



0,5 m nad. visine

1 m nad. visine

Geoprostorna analizaSocio-ekonomija: postojeća i planirana namjena Ranjivost (u širini kopnenog...

Documents

Transcript of Geoprostorna analizaSocio-ekonomija: postojeća i planirana namjena Ranjivost (u širini kopnenog...