Geologija mora 2020./2021. Preddiplomski sveučilišni ...
Transcript of Geologija mora 2020./2021. Preddiplomski sveučilišni ...
Geologija mora 2020./2021.Preddiplomski sveučilišni studij
Znanost o moruPredavanje broj 1
Zašto kolegij u studijskom program?
Pravila studiranja kolegija
• U slučaju da je epidemiološka situacija kao što je trenutačno
1. Hibridni način nastave (Online i kontaktno)
2. Većina predavanja će biti online u terminu koji je predviđen rasporedom (ponedjeljkom u 8:50)
Za online nastavu koristit će se Jitsi platformi, a tijekom semestra moguće je korištenje Zoom platforme..
3. Vježbe će biti kontaktne i održavat će se u blok satima svakih 3-4tjedna sukladno gradivu koje je obrađeno na predavanjima!
4. Tri su kolokvija tijekom semestra i bit će kontaktni (najavljeni unaprijed)!
5. Ukupna ocjena je zbroj ukupnih ocjena kolokvija. Samo se jedan kolokvij može DVA puta pisati, isključivo na kraju semestra.
6. Nastavni materijali nalaze se u repozitoriju kolegija, a materijali za vježbe bit će dostupni emailom ili kroz e-sučelje kolegija.
Pravila studiranja kolegija
• U slučaju prelaska na potpunu online nastavu:
1. Predavanja i vježbe su online (u terminima prema rasporedu nastave)
2. Nema kolokvija tijekom semestra
3. Bit će potrebno napisati i prezentirati jedan esej koji je uvjet za pristupanje ispitu. Teme eseja bit će na vrijeme dostavljenestudentima.
4. Ispit je na kraju semestra (pismeni ili usmeni ovisno o situaciji)
Pitanje…
• Zašto nas zanimaju mora, oceani u geologiji?
“Vodeni planet”
“Zemlja je jedinstveni planet, vjerojatno jedna od rijetkih zvijezda u galaksiji koja ima VODU.Gotovo 71% površine zemlje su oceani. Pogled iz svemira: zemlja je plava, bijele površine su oblaci I led koji, zbog oluja, imaju vrtložni izgled.
Površina je oceana u stalnom pokretu: struje koje se protežu tisućama kilometara i snažni valovi. Ispod površine su skriveni planinski lanci, duboki jarci, vreli hidrotermalni izvori I vulkanski stošci iz kojih se izlijeva lava.
Neke činjenice…
• Više od 97% vode na Zemlji su oceani.
• Prosječna dubina oceana je nekih 4000 metara.
• Marijanska brazda je 11.022 m duboka, najdublja je to točka na Zemlji.
– Mt. Everest leži “samo” ~8667 m iznad razine mora (visok)
• Mauna Kea na Havajskom Big Island izdiže se ~10,600 m s oceanskog dna, najviša je to planina na Zemlji.
• Kad bi površinu Zemlje izjednačili na jedinstvenu površinu, dubina ocean bi bila 2686 m.
Neke činjenice…
• Oceani sadrže nekih trlijunatona soli– Kad bi isušili oceane i
jednolično rasporedili soli, one bi prekrile planet slojem koji je 45 m debeo.
– Kad gledamo cijelu Zemlju, udio ocean je tek njen neznatni dio!
– Prosječna dubina oceana odgovara malom dijelu zemljina radijusa.
GORNJI PLAŠT
DONJI PLAŠT
VANJSKA JEZGRA
UNUTRAŠNJA JEZGRA
KORA
BioraznolikostIzvori lijekovaNova staništa/ novi načini životaKlima I klimatske promjeneRibarenje
Zašto treba istraživati oceane?
Turizam, rekreacijaFosilna gorivaIzvor alternativne energijeNavigacija/ TransportC-ciklusBiologija moraHazardi
9
Oceani i klima
• Oceani su jako važni za transport topline
Oceani i klima
Oceani i klima
Promjene u distribuciji sardine iinčuna u Tihom oceanu.
Oceani i energija
Oceani i obnovljiva energija
Oceani i hazardi (prirodne katastrofe)
• Površinska temperature u tropskim oceanima “hrani” uragane.
• Da li je moguće da uragani postaju sve snažniji kako e oceani postaju sve topliji?
Oceani i hazardi
Oceani i lijekovi
Oceani i C-ciklus Morski ekosistem regulira kruženje kemijski relevantnih tvari za klimu (CO2)
Oceani i bioraznolikost
Oceani i nova staništa za život
Zaključno, zašto istražujemo oceane?
Glavni utjecaj na vrijeme i klimu
Izvor hrane, energije i lijekova
Transport
Vojno značenje
Mjesta rekreacije
Važnu ulogu u održavanju stanja Zemlje
Kultura i povijest
Literatura
• Seibold, E. & Berger, W.E., 2017, The Sea Floor. An introduction to Marine geology. Berlin – New York: Springer -Verlag, 286 str.
Glavne teme ovog kolegija• Povijest istraživanja
• Način prikupljana podataka
• Sastav i struktura morskog dna
• Procesi koji oblikuju morsko dno
• Karakteristike sedimenta koji gradi dno oceana, međudjelovanje geološkog i biološkog sistema
• Promjene razine mora,
• Uloga sedimenta , koralja u otkrivanju paleogeografskih ipaleoklimatskih promjena
• Obale I procesi koji se na njima zbivaju
• Jadransko more, postanak I geološke osobine
• Slike, karte i dijagrami koji su dio grafičke opreme prezentacija su dostupni na internetskim