GEOGRAFSKE OSNOVE GLOBALIZACIJE - pmf.unizg.hr informacijsko-telekomunikacijskih tehnologija....

download GEOGRAFSKE OSNOVE GLOBALIZACIJE - pmf.unizg.hr informacijsko-telekomunikacijskih tehnologija. Globalizacija

If you can't read please download the document

  • date post

    16-Oct-2019
  • Category

    Documents

  • view

    0
  • download

    0

Embed Size (px)

Transcript of GEOGRAFSKE OSNOVE GLOBALIZACIJE - pmf.unizg.hr informacijsko-telekomunikacijskih tehnologija....

  • 1

    Doc. dr. sc. Jelena Lončar

    GEOGRAFSKE OSNOVE GLOBALIZACIJE

    Nastavna skripta

    Izvor: jmbr.ca

    Zagreb, 2018.

  • 2

    Sveučilište u Zagrebu

    Prirodoslovno-matematički fakultet

    Geografski odsjek

    Nastavna skripta u okviru kolegija Geografske osnove globalizacije za sljedeće smjerove -

    Preddiplomski sveučilišni studij Geografija; smjer: istraživački, Integrirani preddiplomski i

    diplomski sveučilišni studij Geografija i povijest; smjer: Nastavnički, Preddiplomski

    sveučilišni studij Znanosti o okolišu, Diplomski sveučilišni studij Geografija; smjer

    Nastavnički.

  • 3

    Jelena Lončar

    Geografske osnove globalizacije

    Akademska godina 2018/2019.

    © Sva prava pridržana, 2019.

    Skripta je namijenjena studentima isključivo za osobnu uporabu

    Recenzija:

    Doc. dr. sc. Ružica Vuk

    Geografski odsjek, PMF

    Sveučilište u Zagrebu

  • 4

    PREDGOVOR

    Globalizacija je fenomen o kojem se u medijima, javnosti, ali i akademskoj zajednici počinje sve više pisati, diskutirati i istraživati tijekom 1990-ih godina, a naročito početkom 2000-ih. O tome svjedoči i neprekidan porast broj stručnih i znanstvenih članaka, knjiga i analiza. Razlog tomu je što je globalizacija sveobuhvatan proces koji utječe na gotovo sve aspekte našeg života i kojem se teško „oduprijeti“. Prisutna je u našoj svakodnevnici putem glazbe koju slušamo, filmova koje gledamo, odjeće koju nosimo, hrane koju jedemo, knjiga koje čitamo itd. Globalizacija je proces koji je više nego ikada utjecao da se ljudi na svjetskoj razini povežu, razmjenjuju svoje ideje, mišljenja i stavove te shvate u čemu se razlikuju, a što im je zajedničko, što je naročito izraženo nakon snažnog razvoja informacijsko-telekomunikacijskih tehnologija. Globalizacija je, dakle, proces koji je u značajnoj mjeri oblikovao naš pogled na svijet.

    Stoga je i svrha kolegija Geografske osnove globalizacije upoznati studente sa raznim aspektima koje globalizacija obuhvaća (ekonomski, politički, kulturni, ekološki i dr.) te približiti problematiku i obilježja svakog pojedinačnog aspekta, kako bi se bolje razumjeli određeni procesi koji oblikuju našu svakodnevnicu. Također je cilj ta znanja primijeniti u radu s učenicima (za one studente koji će raditi i osnovnim ili srednjim školama), koristiti ih u razumijevanju procesa i pojava u svakodnevnom životu, ali ponajviše - potaknuti na promišljanje o tome kako i na koji način i sami možemo biti čimbenici pozitivnih promjena kako na lokalnoj i regionalnoj, tako i na nacionalnoj i globalnoj razini te tako dati svoj doprinos svijetu u kojem živimo.

    Skripta je namijenjena studentima kao nastavni materijal koji prati sadržaj predmeta (uz preporuku dodatne literature iza svakog poglavlja, za one koji žele pročitati i naučiti više), a metodološki je osmišljena na način da se studenti najprije upoznaju s odabranom terminologijom vezanom uz globalizaciju, zatim slijedi analiza pojedinih aspekata globalizacije, a završava se s aniglobalizacijskim pokretima i promišljanjima o globalizaciji. Cilj je da ova skripta pridonese što lakšem savladavanju znanja iz navedenog predmeta.

  • 5

    SADRŽAJ

    1.

    1.1.

    1.2.

    2.

    2.1.

    2.2.

    Što je to globalizacija?

    Definicija globalizacije

    Geografija i studije o globalizaciji

    Počeci globalizacije

    Globalizacijski diskursi

    Suvremene teze – hiperglobalisti, skeptici i transformalisti

    3.

    3.1.

    Međunarodne organizacije

    Organizacije civilnog društva u Hrvatskoj

    4.

    4.1.

    Aspekti globalizacije

    Ekonomski aspekt globalizacije

    4.2.

    4.3.

    4.4.

    4.5.

    4.6.

    4.7.

    4.8.

    4.8.1.

    4.8.2.

    5.

    5.1.

    5.2.

    5.3.

    6.

    7.

    7.1.

    7.1.1.

    7.1.2.

    7.1.3.

    7.2.

    7.2.1.

    7.2.2.

    Trijadizacija gospodarstva

    Karakteristike suvremenog gospodarstva

    Nova geo-ekonomija

    Promjena ekonomske „karte“ svijeta

    Utjecaj tehnologije na globalnu ekonomsku transformaciju

    Svijet nakon fordizma

    Transnacionale kompanije (TNC)

    Transnacionalne proizvodne mreže

    Internacionalni strateški savezi

    Politički aspekt globalizacije

    Demokracija i globalizacija

    Odnos države i globalizacije

    Država u globaliziranoj ekononiji

    Kulturološki aspekt globalizacije

    Demografski aspekt globalizacije

    Migracije

    Trendovi u migracijama

    Migracijski tokovi u EU

    Migranti

    Svjetska urbanizacija

    Globalni megagradovi

    Metodologija indeksa globalnih gradova

  • 6

    7.2.3.

    8.

    9.

    10.

    10.1.

    11.

    12.

    Grdovi u nastajanju – metodolgija

    Globalizacija i države u razvoju

    Globalno vs. lokalno

    Globalizacija i pitanja okoliša

    Održivi razvoj

    Anti/alter globalizacijski pokreti

    Završne misli o globalizaciji

  • 7

    1. ŠTO JE TO GLOBALIZACIJA?

    1.1. Definicija globalizacije

    Termin globalizacija je neologizam koji korijen ima u latinskoj imenici globus, a znači – lopta, krug, dok pučki izraz za grčki termin sphaira znači – kugla (Zemlja). Kao pridjev znači – cjelokupan opći, ukupan, koji pripada svima. Odnosi se na čitav planet Zemlju, nešto što je univerzalno, cjelokupno, planetarno. Usporedo s terminom ‘globalizacija’ u romanskim jezicima pojavljuje se termin ‘mondijalizacija’ (mondialisation), također od lat. mundus, a znači – svijet. Termini se često, premda to i ne mora biti, upotrebljavaju kao istoznačnice (TADIĆ, 2011).

    Engleskom terminu globalisation odgovaraju njemački termin Globalisierung, kao i primjerice, talijanski termin globalizzazione, dok se u francuskom standardizirao istoznačan termin mondialisation. Svatko može birati čijem (ili kakvom) će se stavu i vrednovanju prikloniti, ali jedno je evidentno: globalizacija je postala ireverzibilnim procesom. Prešavši kritičan prag (a moglo bi se raspravljati u kojem se to trenutku doista dogodilo), globalizacija se profilirala kao povijesno uspostavljena historijska nužnost (VELJAK, 2008).

    Do sada su predložene brojne definicije globalizacije, ali se ne nazire neko općeprihvaćeno određenje. Znatni dio empiričke literature djeluje bez ikakva teorijskoga koncepta (MESIĆ, 2002). U normativnom smislu neki globalizaciju povezuju s napretkom, prosperitetom i mirom, drugi pak globalizaciju doživljuju kao nazadovanje, katastrofu i propast. Kako god taj pojam bio definiran, on pokreće i stvara ubrzane i značajne kvantitativne i kvalitativne promjene u svim segmentima suvremenog društva i životu čovjeka. Ona se tiče svih nas. Globalizacija je bila doživljena kao povijesno nezabilježeno ‘ubrzanje vremena’ čime je naznačena mogućnost revolucionarne promjene ukupnih društvenih i političkih odnosa. Označena je kao proces u kojem se mogu stvarati uvjeti za novi humanizam, i kao jedan od temeljnih načina kojim se na svjetskoj razini može osigurati čovjekova ravnoteža i obogaćivanje njegove osobnosti (JAGIĆ, VUČETIĆ, 2012).

    Globalizacija je dakle, vrlo fluidan i fleksibilan koncept. U jednoj od vodećih knjiga o globalizaciji (Global Transformations), britanski politolog David Held i dr. ističu transformacionalističko viđenje globalizacije:

    „Globalizacija je proces (ili skup procesa) koji utjelovljuje transformaciju prostorne organizacije društvenih odnosa i promjena – u terminima ekstenzivnosti, intenzivnosti, brzine i utjecaja – generirajući transkontinentalne ili interregionalne tokove i mreže aktivnosti, interakcija i moći“ .

    Društveno-geografska istraživanja također se nadograđuju na transformacionalistički i sociološki rad, iako i druge discipline utječu u znatnoj mjeri na geografska istraživanja o globalizaciji. Na osnovi te činjenice mogla bi se izdvojiti još jedna definicija globalizacije:

    „Globalizacija je skup procesa koji stvaraju lokalno-lokalne i osobno-osobne mreže koje prelaze teritorijalne/nacionalne granice i šire se na globalne proporcije“. Može se stoga tvrditi da je globalizacija u stvarnosti i po svojoj prirodi geografska te stvara nejednakost i promjenjivost (MURRAY, 2006).

    Konvencionalna definicija globalizacije podrazumijeva proces otvaranja i liberalizacije nacionalnih financijskih tržišta i njihova stapanja u globalno tržište kapitala. No danas se češće pod tim pojmom podrazumijeva "međunarodna integracija" dobara, tehnologija, rada i kapitala pa se može govoriti o globalizaciji u širem smislu (DUJŠIN, 1999).

    Iako je sam termin ‘globalizacija’ starijeg datuma, uveden je u upotrebu šezdesetih godina 20. stoljeća, stvarni početak debatâ o globalizaciji puni zamah zadobija tek od kraja osamdesetih i početka '90-ih godina prošlog stoljeća. Unatoč golemoj literaturi o globalizaciji, koja se publicira u posljednja skoro tri desetljeća, još uvijek nema uvjerljive teorije globalizacije, pa čak ni sistematske