GEOGRAFIJA ISTOČNE AZIJE
description
Transcript of GEOGRAFIJA ISTOČNE AZIJE
GEOGRAFIJA ISTOČNE AZIJEGEOGRAFIJA ISTOČNE AZIJE
Jedno od velikih geografskih Jedno od velikih geografskih područja (područja (realmsrealms) svijeta) svijeta
Politička podjelaPolitička podjela
• šest političkih entiteta (donedavno 8)
Obilježja položaja Istočne AzijeObilježja položaja Istočne Azije
• položaj između – prostranog i slabo naseljenog azijskog dijela Rusije– gusto naseljenih Južne i Jugoistočne Azije– rijetko naseljenih stepskih, pustinjskih i planinskih područja Srednje Azije– gusto naseljenih japanskih otoka i Tajvana
Osnovni statistički pokazateljiOsnovni statistički pokazatelji
• Površina: 11 773 699 km2 (28% površine Azije)
• Stanovništvo: 1 492 277 000 (2000.); 1 586 848 000 (2010.; 37% st. Azije, 22,5% st. svijeta)
• Gustoća naseljenosti: 134,8 st/km2 (3 puta više od svj. prosjeka)
Osnovni podaci o državama Osnovni podaci o državama (izvor: Fischer Weltalmanach 2014)(izvor: Fischer Weltalmanach 2014)
Država Površina Broj stan. St/km2
Japan 377 837 127 561 000 338
Kina 9 572 419 1 358 406 000 142
J. Koreja 99 313 50 004 000 503
Sj. Koreja 122 762 24 763 000 202
Mongolija 1 564 100 2 796 000 2
Tajvan 36 006 23 318 000 648
Prirodno-geografska raznolikost Prirodno-geografska raznolikost Istočne AzijeIstočne Azije
-najveće pustinje,
-najviše planine,
-najprostranije zavale,
-najprostranije visoravni,
-najplodnije i najgušće
naseljene riječne doline..
Prirodno-geografska raznolikost Prirodno-geografska raznolikost Istočne AzijeIstočne Azije
• rubni istočni dijelovi pripadaju Cirkumpacifičkom vatrenom prstenu
Regionalne razlike i kontrastiRegionalne razlike i kontrasti
• veliki kontrasti i regionalne razlike i dalje se povećavaju
• najnaseljenije geografsko područje svijeta s najmnogoljudnijom zemljom svijeta, ali i s nekima od najrjeđe naseljenih dijelova svijeta
Regionalne razlike i kontrastiRegionalne razlike i kontrasti
• stanovništvo je koncentrirano u istočnom dijelu, unutrašnjost je vrlo rijetko naseljena
Regionalne razlike i kontrastiRegionalne razlike i kontrasti
• najurbaniziraniji dio Azije, ali velike međusobne razlike:Japan 91%, J. Koreja 83 %, Tajvan 78 %,
Mongolija 69 %, Sj. Koreja 60 %, Kina 51%
(prema UN World Urbanization Prospects, 2009)
Regionalne razlike i kontrastiRegionalne razlike i kontrasti
• različit stupanj urbanizacije: visok u istočnim dijelovima, mnogo niži u unutrašnjosti
• asimetrična mreža gradova: najveća gustoća na obalama (najviše milijunskih gradova)
• metropolitanska područja:Tokyo 37,7 milijuna – 1. na svijetuSeoul 22,7 milijuna Shanghai 18,6 milijunaOsaka-Kyoto-Kobe 17,4 milijunaBeijing 12,5 milijuna
Regionalne razlike i kontrastiRegionalne razlike i kontrasti
• dva diva (Kina, Japan)
• pacifički rub – visoko razvijen prostor od Japana do Tajvana i od Južne Koreje do Hong Konga
Značenje KineZnačenje Kine
• ključno značenje u prošlosti, ali i u budućnosti • ishodište naseljenosti, filozofije, religije, kulture,
urbanizacije... - širenje preko Koreje do Japana• danas širenje istih utjecaja prema unutrašnjosti• slabi vanjski utjecaji na Kinu (od kraja 19. st.)• duga povijest krizna razdoblja ugroženost
od vanjskih sila (Mongoli, Europa, carska Rusija, Japan)
Značenje Japana Značenje Japana
• predvodnik gospodarskog razvoja (od 1960-ih)
• investicijama pridonio snažnom razvoju i nekih drugih dijelova Istočne Azije (Južna Koreja, Tajvan, dijelovi Kine /provincija Guangdong, Hong Kong, Macau, Shanghai i dr./) smanjeni kontrasti poboljšane veze sa susjedima
Politička geografija Istočne AzijePolitička geografija Istočne Azije
• političko-geografski nestabilno područje (podijeljena Koreja, Tajvan, Tibet, Kurilsko otočje...)
• mali otoci u Istočnokineskom i Južnokineskom moru velikog značenja (Diaoyu/Senkaku, Spratly/Nansha...)
• politički i ekonomski razvoj promjena tradicionalnih kulturnih pejzaža (od zapadnih islamskih graničnih krajeva do visokourbaniziranih Japana i Tajvana na istoku)
Fizičko-geografska obilježjaFizičko-geografska obilježja
• kompleksni fizičkogeografski uvjeti - reljefni oblici stvoreni tektonikom s malo niskih zaravnjenih područja
• na JZ visoke planine i visoravni (nabiranje na dodiru dviju tektonskih ploča počelo prije 50 milijuna godina)
Fizičko-geografska obilježjaFizičko-geografska obilježja
• visokoplaninsko područje širi se od Z (Karakorum) prema I (Tibetska visoravan obrubljena Himalajom na J)
• ist. od Tibeta planinski lanci se povijaju prema J
• na JI relativno visok, brdsko-planinski reljef, koji je ograničio kontakte između Kine i Jugoistočne Azije
• Na J Yunnanski ravnjak
Fizičko-geografska obilježjaFizičko-geografska obilježja
• zap. planinski dijelovi su izvorišno područje najvažnijih kineskih rijeka (Chang Jiang, 6300 km; Huang He, 5464 km; Xi Jiang, 1957 km...)
• Tibet je izvorište i drugih velikih azijskih rijeka (Mekong, Brahmaputra/Zangbo, Salween...) + brojna slatkovodna i slana jezera
• na S je najveći Amur
Fizičko-geografska obilježjaFizičko-geografska obilježja
• tri glavna riječna sustava - ključna uloga (Huang He, Chang Jiang, Xi Jiang)
• talože sedimente u nizinama plodno tlo važno za život milijardu stanovnika
Fizičko-geografska obilježjaFizičko-geografska obilježja
• visoke planine - klimatski modifikator - zaustavljaju i prihvaćaju vlagu iz zračnih masa koje se kreću prema sjeveru; blokiraju njihov put u unutrašnjost Azije
• stoga sjeverno od njih pustinje i polupustinje
Fizičko-geografska obilježjaFizičko-geografska obilježja
• reljefna obilježja uvjetuju razmještaj stanovništva, ali čak i poljoprivredno produktivnija područja povoljnija za naseljavanje imaju određena ograničenja
• različita klima
Klimatska obilježjaKlimatska obilježja• veliki klimatski kontrasti• klimatski tipovi: B (suhe klime – stepska i pustinjska); C (umjereno
tople kišne); D (snježno-šumske); H (planinska); A (tropske kišne/monsunska)
• najprostranije područje planinske klime na svijetu • u unutrašnjosti pustinjski uvjeti• na SI kontinentalnost s dugim i hladnim zimama• utjecaj monsuna
Klimatska obilježjaKlimatska obilježja
• obala, poluotoci i otoci imaju mnogo povoljniju klimu nego unutrašnjost
• utjecaj oceana!• Ipak, razlike između S
i J
Historijska geografijaHistorijska geografija
• duga naseljenost (riječne zavale i doline, pobrđa, otoci)
• prvi prelasci s kopna na Japan prije 10.000-12.000 godina - narod Jomon (moderni potomci su Ainu, danas samo 20.000 na sjevernom Hokkaidu)
• prije 2300 g. narod Yayoi (ratari) iz Koreje prešao na Kyushu – potisnuli Ainue (lovci, ribolovci) prema S; kasnije na otoke prelaze i druge grupe
Historijska geografijaHistorijska geografija
• u Kini do tada već snažne dinastijske države; širenje kineske kulture prema I
• prva naselja u Kini prije 7000-8000 godina u plodnim riječnim dolinama (uzgoj riže i prosa) proizvodnja poljoprivrednih viškova rast stanovništva jača politička organizacija
Historijska geografijaHistorijska geografija
• nastanak prvih gradova (jedna od jezgara civilizacije)
• prva kineska dinastija, Xia (2200-1770. g. p.n.e.) s gl. centrom Erlitou, u dolini rijeka Yi i Luo, pritoka Huanga u zap. dijelu današnje provincije Henan
Historijska geografijaHistorijska geografija
• prvi gradovi nastaju oko 1800. g. p.n.e. u dolini rijeke Wei, pritoke Huanga
• dinastija Shang (oko 1766. - oko 1080. p.n.e.)
• obuhvaća Shandong i Henan – gl. središte je Anyang jedinstveno veliko područje u dolini Huang Hea
Historijska geografijaHistorijska geografija
• jezgra povijesnog razvoja Istočne Azije je u Sjevernokineskoj nizini
• tzv. Središnje Carstvo (Zhong Guo)• širenje ideja i inovacija (od poljoprivrede do
arhitekture, od poezije do izrade porculana):– prema J u Jugoist. Aziju, – prema Z u unutrašnju Aziju i– prema I u Koreju i Japan
• razdoblje dinastija trajalo je više od 4 milenija (do 1911. - dinastija Qing)
Historijska geografijaHistorijska geografija
• sjeverno od Kine je zatvorena mongolska država, ostatak velikog Mongolskog Carstva, koje je svojedobno vladalo velikim dijelom Europe, Indije, ali i Kine (dinastija Yuan, 1279-1368)
• nakon Mongola, Japan je prvi nadmašio Kinu kao vojnu silu, osvojivši sjeveroist. dio Kine (Mandžukuo) i prodrijevši duboko u srce Kine; kasnije ju je nadmašio i kao ekonomska sila
Regije Istočne AzijeRegije Istočne Azije
• Istočna Azija - tipičan primjer promjenjivosti karaktera regionalne geografije
• regije se formiraju na osnovi tekuće stvarnosti i dinamične su (mijenjaju se tijekom povijesti); na osnovi njih predviđaju se i buduće promjene
Regije Istočne AzijeRegije Istočne Azije
• UNUTRAŠNJA KINA • TIBET (Xizang)• SINKIANG
(Xinjiang-Uyghur)• MONGOLIJA • Trokut JAKOTA
Regije Istočne AzijeRegije Istočne Azije
1. Unutrašnja Kina (Prava Kina)• veliki gradovi, gusto naseljena poljoprivredna
područja; bogato povijesno naslijeđe• nekoliko subregija specifičnih obilježja, npr.
Sjeverna (Velika) kineska nizina, zavala Sichuan itd.
• u novije vrijeme se izdvaja subregija Pacifičkog ruba, koja je još uvijek u nastajanju
Regije Istočne AzijeRegije Istočne Azije
2. Tibet (Xizang)
• snažan kontrast Unutrašnjoj Kini
• jedno od najslabije naseljenih područja na svijetu
Regije Istočne AzijeRegije Istočne Azije
3. Xinjiang (Sinkiang)
• prostrane pustinjske zavale i planine koje ih okružuju
• područje dodira i miješanja kulturnih krugova – dodir prave Kine i islamske Srednje Azije
Regije Istočne AzijeRegije Istočne Azije
4. Mongolija
• prostran i rijetko naseljen kontinentalni, zatvoreni prostor
Regije Istočne AzijeRegije Istočne Azije
5. Jakota trokut (Japan, Južna Koreja, Tajvan) • regija definirana na osnovi suvremenog
gospodarskog razvoja od druge polovice 20. stoljeća (primjer promjenjivosti regija!)
• visoko razvijeni prostor Pacifičkog ruba• promjene: smanjuju se razlike u odnosu prema
kineskom pacifičkom rubu + potencijalno ujedinjenje Koreje
Hvala na pažnji!