Geografija Europe +statistička matematika=100%
description
Transcript of Geografija Europe +statistička matematika=100%
1.O Europskoj uniji2.Simboli EU-a –Europska zastava -Europska himna -Dan Europe -Moto EU-a3.Države članice EU-a-Države kandidati za ulazak u EU -Potencijalni kandidati -Stanovništvo EU -Površina EU -Gustoća naseljenosti -Države Eurozone -Prikaz geo.širine i dužine gl.gradova EU -Jezici i vjere EU
1.O Europskoj uniji2.Simboli EU-a –Europska zastava -Europska himna -Dan Europe -Moto EU-a3.Države članice EU-a-Države kandidati za ulazak u EU -Potencijalni kandidati -Stanovništvo EU -Površina EU -Gustoća naseljenosti -Države Eurozone -Prikaz geo.širine i dužine gl.gradova EU -Jezici i vjere EU
4.Pristupanje EU5.Pristupanje HR u EU6.Proračun EU-a7.Valute EU-Euro -Zašto euro? -Valute prije korištenja eura -Članice EU koje ne koriste euro 8.Korelacija predmeta: GEO-MAT9.Literatura
Europska unija je zajednica dvadeset osam europskih država. Unija je oformljena pod sadašnjim imenom Ugovorom o Europskoj uniji (Mastrihtski ugovor) 1992. godine.
Glavna oblast na kojoj EU počiva je jedinstveno tržište koje se bazira na carinskoj uniji, jedinstvenoj moneti (usvojenoj od strane 12 članica), zajedničkoj agrokulturnoj politici i zajedničkoj politici u sferi ribarstva.
29. 10. 2004. predsjednici i premijeri europskih država donijeli su prvi ustav Europske unije, koji trenutno čeka ratifikaciju pojedinačno svake zemlje potpisnice.
Glavna pitanja s kojima se Europska unija u ovom trenutku bavi jesu njeno proširenje na jug i istok, odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama, revizija pravila Pakta za stabilnost i ratifikacija Ustava Europske unije od država članica.
Europska zastava- je zastava na kojoj je krug od 12 zvijezda koji simbolizira ideale jedinstva, solidarnosti i sklada među narodima Europe.
Europska himna-je melodija koja simbolizira EU.Potječe iz Devete simfonije koju je 1823. skladao Ludwig Van Beethoven.ODA RADOSTI.
Dan Europe- se obilježava 9.svibnja.Ideje na kojima je osnovana Europska unija prvi je put predstavio francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman 9. svibnja 1950.
Moto EU-a-„Ujedinjeni u različitosti”
ČLANICE EUROPSKE UNIJE
1.AUSTRIJA
2.BELGIJA
3.BUGARSKA
4.CIPAR
5.ČEŠKA
6.DANSKA
7.ESTONIJA
8.FINSKA
9.FRANCUSKA
10.GRČKA
11.HRVATSKA
12.ITALIJA
13.IRSKA
14.LATVIJA
15.LITVA
16.LUKSEMBURG
17.MAĐARSKA
18.MALTA
19.NIZOZEMSKA
20.NJEMAČKA
21.POLJSKA
22.POTRUGAL
23.RUMUNJSKA
24.SLOVAČKA
25.SLOVENIJA
26.ŠPANJOLSKA
27.ŠVEDSKA
28.UJEDINJENO KALJEVSTVO
CRNA GORA MAKEDONIJA SRBIJA TURSKA ISLAND
ALBANIJA BOSNA i HERCEGOVINA KOSOVO
Irska
Površina:70 285 km²
Br.stanovnka:3 644 000
Br.stanovnika po km² :52
Rumunjska
Površina:238 391 km²
Br.stanovnka:22 572 000
Br.stanovnika po km² :95
Hrvatska
Površina:56 610 km²
Br.stanovnka:4 381 000
Br.stanovnika po km² : 77
Češka
Površina:78 864 km²
Br.stanovnka:10 307 000
Br.stanovnika po km² :131
Estonija
Površina:45 227 km²
Br.stanovnka:1 463 000
Br.stanovnika po km² :32
Mađarska
Br.stanovnka:10 174 000
Br.stanovnika po km² :109
Površina:93 030 km²
Latvija
Površina:64 610 km²
Br.stanovnka:2 472 000
Br.stanovnika po km² :38
Španjolska
Površina:505 989 km²
Br.stanovnka:39 323 000
Br.stanovnika po km² :78
Malta
Površina:315 km²
Br.stanovnka:375 000
Br.stanovnika po km² : 1190
Poljska
Površina:312 685 km²
Br.stanovnka:38 802 000
Br.stanovnika po km² :124
Slovačka
Površina:49 035 km²
Br.stanovnka:5 404 000
Br.stanovnika po km² :110
Slovenija
Površina:20 258 km² Br.stanovnka:1 955 000
Br.stanovnika po km² :97
Danska
Površina:43 094 km²
Br.stanovnka:5 275 000
Br.stanovnika po km² :122
Ujedinjeno Kraljevstvo
Površina:244 110 km²
Br.stanovnka:58 919 000
Br.stanovnika po km² :241
Nizozemska
Površina:41 526 km²
Br.stanovnka:15 567 000
Br.stanovnika po km² :375
Francuska
Površina:543 965 km²
Br.stanovnka:58 616 000
Br.stanovnika po km² :108
Gustoća naseljenosti
CiparPovršina:9 251 km²
Br.stanovnka:860 000
Br.stanovnika po km² : 93
AustrijaPovršina:83 850 km²
Br.stanovnka:8 087 000
Br.stanovnika po km² :96
Belgija
Površina:30 528 km²
Br.stanovnka:10 189 000
Br.stanovnika po km² :334
Luksemburg
Površina:2 586 km²
Br.stanovnka:420 000
Br.stanovnika po km² :162
LitvaPovršina:65 300 km²
Br.stanovnka:3 706 000
Br.stanovnika po km² 57:
Njemačka
Površina:357 021 km²
Br.stanovnka:82 012 000
Br.stanovnika po km²:230
Italija
Površina:301 000 km²
Br.stanovnka:57 200 000
Br.stanovnika po km² :190
FinskaPovršina:338 145
Br.stanovnka:5 145 000
Br.stanovnika po km² :15
km²
Švedska
Površina:449 964 km²
Br.stanovnka:8 884 000
Br.stanovnika po km² : 20
Grčka
Površina:131 956 km²
Br.stanovnka:10 541 000
Br.stanovnika po km² :80
Portugal
Površina:91 831 km²
Br.stanovnka:9 943 000
Br.stanovnika po km² :108
◦ Austrija-od 1999. Njemačka-od 1999.◦ Belgija-od 1999. Nizozemska-od 1999.◦ Cipar-od 2008. Slovačka-od 2009.◦ Estonija-od 2011. Slovenija-od 2007.◦ Finska-od 1999. Španjolska-od 1999.◦ Francuska-od 1999.◦ Grčka-od 2001.◦ Irska –od 1999.◦ Latvija-od 2013.◦ Italija-od 1999.◦ Luksemburg-od 1999.◦ Malta- od 2008.◦ Portugal-od 1999.
Bugarska-Sofija 42° sjeverne geografske širine
23° istočne geografske dužine
Irska-Dublin 55° sjeverne geo.širine
10° zapadne geo.dužine
Austrija-Beč 50° sjeverne geo.širine
15° istočne geo.dužine
Belgija-Bruxelles 50° sjeverne geo.širine
5° istočne geo.dužine
Češka-Prag 50° sjeverne geo.širine
14° istočne geo.dužine
Cipar-Nicosia 34° sjeverne geo.širine
35° istočne geo.dužine
Hrvatska-Zagreb 45° sjeverne geo.širine
15° istočne geo.dužine
Danska-Kopenhagen 55° sjeverne geo.širine
10° istočne geo.dužine
Estonija-Tallinn 59° sjeverne geo.širine
25° istočne geo.dužine
Finska-Helsinki 60° sjeverne geo.širine
24° istočne geo.dužine
Francuska-Paris 45° sjeverne geo.širine
2° istočne geo.dužine
Grčka-Atena 40° sjeverne geo.širine
20° istočne geo.dužine
Italija-Rim 41° sjeverne geo.širine
12° istočne geo.dužine
Latvija-Riga 57° sjeverne geo.širine
24° istočne geo.dužine
Litva-Vilnius 55° sjeverne geo.širine
25° istočne geo.dužine
Luksemburg-Luxemburg
50° sjeverne geo.širine
5° istočne geo.dužine
Malta-Valletta 33° sjeverne geo.širine
15° istočne geo.dužine
Mađarska-Budimpešta 47° sjeverne geo.širine
19° istočne geo.dužine
Nizozemska-Amsterdam
52° sjeverne geo.širine
4° istočne geo.dužine
Njemačka-Berlin 52° sjeverne geo.širine
13° istočne geo.dužine
Poljska-Varšava 52° sjeverne geo.dužine
21° istočne geo.dužine
Portugal-Lisabon 38° sjeverne geo.širine
10° istočne geo.dužine
Rumunjska-Bukurešt 44° sjeverne geo.širine
26° istočne geo.dužine
Slovačka-Bratislava 47° sjeverne geo.širine
20° istočne geo.dužine
Slovenija-Ljubljana 47° sjeverne geo.širine
15° istočne geo.dužine
Španjolska-Madrid 40° sjeverne geo.širine
4° zapadne geo.dužine
Švedska-Stockholm 57° sjeverne geo.širine
15° istočne geo.dužine
Ujedinjeno Kraljevstvo-London
51° sjeverne geo.širine
0° geo.dužine
DRŽAVE JEZICI VJERE
ŠPANJOLSKA španjolski,katalonski,baskijski i galski
katolička
PORTUGAL portugalski katolička
FRANCUSKA francuski katolička
BELGIJA flandrijski,francuski i valonski
katolička
LUKSEMBURG francuski i luksemburški
katolička
UK engleski protestantska i katolička
IRSKA engleski i irski katolička
NJEMAČKA njemački protestantska i katolička
NIZOZEMSKA nizozemski i frizijski katolička i protestantska
MALTA engleski i malteški katolička
DRŽAVE JEZICI VJERE
POLJSKA poljski katolička
DANSKA danski protestantska
ŠVEDSKA švedski protestantska
FINSKA finski,švedski protestantska
ESTONIJA estonski i ruski protestantsko-luteranska,pravoslavna
LITVA litvanski katolička
ITALIJA talijanski katolička
ČEŠKA češki katolička
MAĐARSKA mađarski katolička i protestanska
DRŽAVE JEZICI VJERE
SLOVENIJA slovenski katolička
HRVATSKA hrvatski katolička
RUMUNJSKA rumunjski pravoslavna
BUGARSKA bugarski pravoslavna i muslimanska
GRČKA grčki pravoslavna
CIPAR grčki i turski pravoslavna i muslimanska
RUSIJA ruski pravoslavna
SLOVAČKA slovački katolička
AUSTRIJA njemački katolička
Pristupanje Europskoj uniji složen je i dugotrajan postupak. Kada država pristupnica ispuni uvjete za članstvo, mora primijeniti pravila i propise EU-a u svim područjima.
Za članstvo u EU-u može se prijaviti svaka zemlja koja zadovoljava uvjete za članstvo.
1. korak: pošaljite zahtjev za članstvo Vijeću EU-a. 2. korak: Vijeće EU-a dogovara se s Europskom komisijom te prihvaća odnosno odbija vaš
zahtjev. Ovdje je riječ tek o načelnom dogovoru. 3. korak: Europska komisija savjetuje vas o usvajanju pravne stečevine Europske unije i
zajedno s vama utvrđuje nedostatke, dakle problematična područja u vašoj zemlji. Područja u kojima morate prihvatiti europske norme i uskladiti se s njima ima ukupno 34.
4. korak: Europska komisija Vijeću podnosi izvješća o napretku i u slučaju pozitivnog razvoja stvari, jednoglasno odlučuje o otvaranju pregovora.
5. korak: na konferenciji o pristupanju vaši i predstavnici 27 zemalja članica razgovaraju o pojedinim točkama te u određenim slučajevima dodaju nova važna poglavlja.
6. korak: pregovaračka delegacija sastavljena od predstavnika Europske komisije, Vijeća i parlamentarnih zastupnika vaše zemlje potom potpisuje nacrt vaših pristupnih dokumenata.
7. korak: Europska komisija Vijeću Europske unije i Europskom parlamentu podnosi izvješće koje još nije obvezujuće. Ovo monitoring izvješće prikaz je aktualne situacije i konkretnih izgleda koje imate za pristupanje Uniji.
8. korak: Europski parlament prihvaća vaše pristupne dokumente i time ste skoro pa gotovi…
9. korak: Vijeće EU-a potpisuje pristupni ugovor. 10. korak: ugovor ratificiraju vaš i parlamenti svih 28 zemalja članica.
1. srpnja 2013. godine Republika Hrvatska postala je 28. punopravna članica Europske unije
U Vinkovcima je povodom ulaska Hrvatske u EU otvorena izložba u Galeriji fotografije Meraja, dok su Osječani ulazak Hrvatske u EU obilježili slavljem na Trgu sv. Trojstva u osječkoj tvrđi, uz koncert Tonyja Cetinskog i Magdolne Ruzse.
U Bjelovaru je upriličen scenski prikaz simboličnog ulaska u EU, u kojem su sudjelovali članovi povijesne postrojbe Graničara Husara na konjima.
Na središnjem gradskom trgu u Koprivnici su izložene zastave članica EU povodom ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
Građani Varaždina dočekali su ulazak Hrvatske u EU na Korzu. Uz himnu EU započeo je vatromet i na kraju su uslijedili pozdravni govori gradonačelnika Gorana Habuša, zamjenika župana Alena Kisića i saborske zastupnice Natalije Martinčević.
U Karlovcu je upriličena proslava ulaska Hrvatske u EU na trgu kod Gradskog kazališta Zorin dom. Tamo je gradska straža nosila hrvatsku i zastavu EU, koja je podignuta na pročelje kazališta.
Vatrometom i zastavama Hrvatske i Europske unije proslavljen ulazak Hrvatske u Europsku Uniju i u Rijeci.
Središnja proslava ulaska Hrvatske u Europsku uniju održana je na šibenskoj rivi, gdje su župan Goran Pauk i gradonacelnik Željko Burić podigli Europsku zastavu uz zvuke Ode radosti, koju je izvela Šibenska narodna glazba.
U Splitu je bilo vrlo živo i na rivi, a pogotovo u Dioklecijanovim podrumima, gdje je ulazak Hrvatske u EU obilježen dijeljenjem delicija 12 nacionalnih manjina koje žive u Splitu. Na rivi je gradonačelnik Baldasar svečano prerezao i europsku tortu.
Živo je bilo i u Dubrovniku. Nakon zbora Libertas, gradonačelnik Andro Vlahusić i njegovi suradnici otvorili su šampanjac. Skupina ljudi koja se okupila oko gradske kavane bili su isključivo stranci, gosti Dubrovnika koji su iskoristili priliku za besplatnom časom šampanjca.
Proračun EU-a financira se, među ostalim, dijelom bruto nacionalnog dohotka svih
država članica. Koristi se u različite svrhe, od podizanja životnog standarda u siromašnijim regijama do brige za
sigurnost hrane. Euro je zajednička valuta većine država članica EU-a.
Iz proračuna EU-a financiraju se brojne aktivnosti, od ruralnog razvoja i zaštite okoliša do zaštite vanjskih granica i promicanja ljudskih prava. Komisija, Vijeće i Parlament zajednički odlučuju o iznosu i raspodjeli proračuna. Međutim za stvarno trošenje nadležne su Komisija i države članice.
Izbijanjem gospodarske krize 2008. države članice, Europska središnja banka i Komisija potaknute su na poduzimanje odlučnih i održivih mjera. Bliskom suradnjom podupiru gospodarski rast i zapošljavanje, osiguravaju ušteđevine i dostupnost povoljnih kredita za poduzeća i kućanstva, jamče financijsku stabilnost te uspostavljaju bolji sustav upravljanja za budućnost.
18
28KORISTE EURO 18:28=0,64*100=64%
10
28NE KORISTE EURO
10:28=0.36*100=36%
Euro je ime jedinstvene europske valute koja je u uporabi od 1. siječnja 1999., a od siječnja 2014. njezina uporaba proširena je na 18 država.
Novčanice eura može biti od:€5, €10, €20, €50, €100, €200, €500
Na području zemalja članica Europske unije nekoliko je razloga uvođenja eura:
-jedinstvena valuta potiče zajedničko tržište
-u valutnoj uniji izbjegavaju se provizije za razmjenu valuta i rizici od promjena tečajeva valuta zemalja
Za stabilnost eura brine Europska centralna banka sa sjedištem u Frankfurtu.
VALUTE PRIJE KORIŠTENJA EURA
NAZIV VALUTE
SKRAĆENICA VALUTE
IZNOS U KUNAMA
GODINA ZAMJENE
Austrijski šiling ATS 13,7603 2002.Belgijski franak BEF 40,3399 2002.Ciparska funta CYP 0,585274 2008.Estonska kruna EEK 15,6466 2011.Finska marka FIM 5,94573 2002.
Francuski franak
FRF 6,55957 2002.
Grčka drahma GRD 340,75 2002.Irska funta IEP 0,787564 2002.
Talijanska lira ITL 1936,27 2002.Letonski lats LVL 0,702804 2014.Luksemburški
franakLUF 40,3399 2002.
Nizozemski gulden
NLG 2,20371 2002.
Njemačka marka
DEM 1,95583 2002.
VALUTE PRIJE KORIŠTENJA EURA
NAZIV VALUTE SKRAĆENICA VALUTE
IZNOS U KUNAMA
GODINA ZAMJENE
Malteška lira MTL 0,4293 2008.Portugalski eskudo PTE 200,482 2002.
Slovačka kruna SKK 30,126 2009.Slovenski tolar SIT 239,64 2007.
Španjolska pezeta ESP 166,386 2002.
ČLANICE EU KOJE NE KORISTE EURO
IME DRŽAVE NAZIV VALUTE SKRAĆENICE VALUTE
IZNOS U KUNAMA
Bugarska Bugarski novi lev BGN 3,92Češka Češka kruna Kč 0,28
Hrvatska Kuna KnDanska Danska kruna Kr. 1,03
Litva Litas Lt 2,49Mađarska Forinta Ft 0,02
Poljska Zlot Zl 1,83Rumunjska Rumunjski lej 1,71
Švedska Kruna Kr 0,87Ujedinjeno Kraljevstvo
Britanska funta £ 9,19
Geografija-Europa; Geografski položaj glavnih gradova Europe,Stanovništvo Europe i njena površina,Gustoća naseljenosti
Matematika-Koordinatni sustav-Uređeni par;Postotci; Statistika-frekvencija,relativna frekvencija,grafički prikaz podataka-kružni i stupčasti dijagrami
Geografija-Europa; Geografski položaj glavnih gradova Europe,Stanovništvo Europe i njena površina,Gustoća naseljenosti
Matematika-Koordinatni sustav-Uređeni par;Postotci; Statistika-frekvencija,relativna frekvencija,grafički prikaz podataka-kružni i stupčasti dijagrami
hr.wikipedia.orgAtlas svijeta“Europa narodi i države”,Mosta,Zagreb 2004.www.mjenjacnice.comwww.google.hrwww.matgeo.comdnevnik.hrwww.034portal.hr
Filip Slako,Klara Adžijević,Franko Zandona i Filip Dietzman
Mentor:Sandra Polenus,dipl.uč.r.n. i mat.