KINEZIOLOŠKI FAKULTET

SVEUČILIŠTE U SPLITU

Specijalistički diplomski studij kineziologije, Sportski trener taekwondoa

ANALIZA FUNKCIONALNOSTI

KRETANJA DJECE TAEKWONDOAŠA

PRIMJENOM FUNKCIONALNOG

TESTIRANJA

( ZAVRŠNI RAD )

Studentica: Mentor:

Petra Matijašević dr.sc. Dražen Čular

Komentor:

Tea Bešlija, prof.

Split, lipanj 2013.

1

SADRŽAJ

1. UVOD ....................................................................................................................... 3

1.1. Funkcionalnost kretanja ..................................................................................... 4

1.1.1.Piramida performansi ....................................................................................... 4

1.1.2. Princip zglob po zglob ( joint by joint ) ...................................................... 9

1.1.3. Mobilnost .................................................................................................... 9

1.1.4. Stabilnost .................................................................................................. 10

1.2. Funkcionalno testiranje ( Functional movement screening, FMS ) ................. 12

1.2.1. Sedam podtestova funkcionalnog testiranja ................................................. 13

1.2.2. Protokol provedbe funkcionalnog testiranja ................................................. 14

1.2.2. Sustav ocjenjivanja u funkcionalnom testiranju ....................................... 14

1.2.4. Duboki čučanj ( deep squat ) .................................................................... 15

1.2.5. Opis testa duboki čučanj ........................................................................... 16

1.2.6. Zadani kriteriji za test duboki čučanj ........................................................ 16

1.2.7. Analiza rezultata testa duboki čučanj ....................................................... 17

1.2.8. Korektivne vježbe ..................................................................................... 17

2. DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA ......................................................................... 20

3. CILJ RADA ............................................................................................................ 21

4. HIPOTEZE ............................................................................................................. 22

5. METODE RADA ....................................................................................................... 23

5.1. Uzorak ispitanika ................................................................................................. 23

5.2. Uzorak varijabli ( mjernih instrumenata ) ............................................................ 23

5.3. Opis eksperimentalnog postupka ......................................................................... 24

5.4. Metode obrade podataka ...................................................................................... 24

6. REZULTATI I RASPRAVA ...................................................................................... 25

7. ZAKLJUČAK ............................................................................................................. 28

8. LITERATURA ........................................................................................................... 29

2

SAŽETAK

Glavni cilj ovog istraživanja je utvrđivanje mogućih razlika u usvojenosti funkcionalnih

obrazaca kretanja između djece u dobi od 7 i 8 godina i djece u dobi od 9 i 10 godina,

koristeći jedan podtest funkcionalnog testiranja ( FMS ), duboki čučanj ( deep squat ).

Istraživanje je provedeno na 30 djece, od čega 18 djevojčica i 12 dječaka. S obzirom na

dob, djeca su bila podijeljena u dvije skupine od 15 ispitanika. Prvu skupinu ispitanika

su činila djeca u dobi od 7 i 8 godina, a drugu skupinu ispitanika djeca u dobi od 9 i 10

godina. Prema rezultatima testiranja možemo zaključiti da je test duboki čučanj

pouzdan ( Cronbach alpha: 0.82 ) i osjetljiv ( Kolmogorov Smirnov: 0.07 ) mjerni

instrument. T test za nezavisne uzorke prikazao je malo bolje rezultate u

funkcionalnom testu duboki čučanj kod skupine djece u dobi od 7 i 8 godina. Ovakav

rezultat može se objasniti boljom mobilnošću zglobova kod mlađe djece u odnosu na

stariju djecu. Potrebna su daljnja istraživanja s obzirom na to da je većina istraživanja

temeljenih na funkcionalnom testiranju provedena na odraslim ispitanicima.

ABSTRACT

Analysis of the children taekwondo players' movement functionality

using the Functional movement screening

The main aim of this research is to determine possible differences in functional

movement patterns between children aged 7 and 8 and children aged 9 and 10, using

one of the Functional Movement Screening tests, deep squat. The research was

conducted on the sample of 30 children, out of which 18 girls and 12 boys. According

to the age, children were divided in the two groups of 15 respondents. The first group of

respondents consisted of children aged 7 and 8, and the second one consisted of children

aged 9 and 10. According to the results of the research we can conclude that the deep

squat test is reliable ( Cronbach alpha: 0.82 ) and sensitive ( Kolmogorov Smirnov: 0.07

) measuring instrument. T test for independent samples demonstrated slightly better

results in the Functional movement screening test deep squat for the group of children

aged 7 and 8. This result could be explaind by the younger childrens' better joint

mobility comparing to the older children. However, further research is needed

considering that the most of the researches based on the Functional movement screening

were conducted on the adults.

3

1. UVOD

Funkcionalno testiranje (Functional movement screening, FMS) je dijagnostička metoda

za procjenu učinkovitosti lokomotornog sustava, pri ćemu je najviše orijentirana na

procjenu stabilnosti i mobilnosti dijelova tijela. Funkcionalno testiranje počelo se

primjenjivati još 1995. godine. Međutim, ova dijagnostička metoda tek se posljednjih

par godina počela upotrebljavati češće, porastom svijesti o važnosti preventivnih

kondicijskih programa, te porastom popularnosti principa funkcionalnog treninga u

svijetu sporta i rekreacije. Razlikujemo sedam međusobno nezavisnih podtestova, od

kojih je svaki fundamentalna funkcionalna kretnja.

FMS počiva na principu zglob po zglob ( joint by joint ) prema kojem tijelo

promatramo kao niz međusobno povezanih sustava, odnosno zglobova, od kojih svaki

ima svoju specifičnu funkciju stabilnosti ili mobilnosti, odnosno temelji se na principu

piramide performansi prema kojoj su funkcionalni obrasci kretanja temelj za siguran i

efikasan razvoj bilo koje, opće ili specifične, sposobnosti i vještine. Glavni cilj

funkcionalnog testiranja je detekcija ograničenja pri izvedbi funkcionalnih obrazaca

kretanja, odnosno otkrivanje disfunkcija, kompenzatornih kretnji i asimetrije tijela.

Zbog svoje jednostavnosti i efikasnosti FMS ima jako široku primjenu u rekreaciji,

vrhunskom sportu te rehabilitaciji ozljeda kod obične populacije i sportaša. Sastavni dio

funkcionalnog testiranja, osim spomenutog dijagnostičkog postupka, čine i korektivne

vježbe. Kao i sam postupak testiranja, i vježbe su iznimno praktične i najčešće je riječ o

individualno propisanom programu vježbi u trajanju od 5 do 10 minuta koji se provode

kao dio aktivacije, klasičnog zagrijavanja ili završnog dijela treninga.

Poput bilo koje druge filozofije, funkcionalno testiranje će biti učinkovito u smislu

prevencije ozljeda i poboljšanja izvedbe samo ako se provodi kvalitetno, cjelovito i

sustavno, kako sami dijagnostički postupak u vidu testova i periodički ponavljanih

retestova, tako i propisane korektivne vježbe.

Većina odraslih, bilo da je riječ o pripadnicima obične populacije, rekreativcima ili

vrhunskim sportašima, ima određene veće ili manje disfunkcije, ograničenja i asimetriju

tijela koja se funkcionalnim testiranjem može vrlo lako detektirati, a potom sustavnom

primjenom korektivnih vježbi umanjiti ili u potpunosti eliminirati. Međutim, djeca već u

4

vrlo ranoj dobi imaju prirodno razvijenu stabilnost, a naročito mobilnost zglobova.

Pitanje je da li bi se postojeća razina mobilnosti i stabilnosti pravilnim načinom

treniranja i tretiranja djece sportaša mogla održati i kroz rast i razvoj te zadržati i u

odrasloj dobi.

Glavni cilj ovog rada bio je utvrditi da li postoje razlike u funkcionalnosti kretanja,

procijenjene funkcionalnim testom duboki čučanj ( deep squat ), između djece u dobi

od 7 i 8 godina i djece u dobi od 9 i 10 godina, odnosno da li su se kod starije djece već

počele narušavati prirodne specifične funkcije zglobnih sustava.

1.1. Funkcionalnost kretanja

1.1.1.Piramida performansi

Najbolji i najjednostavniji način prikaza i objašnjenja funkcionalnosti ljudskog kretanja

je putem piramide performansi. Piramida performansi je shematski prikaz konstruiran

kao mentalna mapa za razumijevanje ljudskog pokreta i obrazaca ljudskog kretanja.

Izgrađena je od je tri četverokuta promjenjivih veličina koji su posloženi jedan na

drugi. Svaki od tri dijela predstavlja određeni tip kretanja. Piramidu uvijek gradimo od

dna prema vrhu, na taj način da je baza piramide ravna ploha, a vrh šiljast.

Prvi dio piramide je baza ili temelj piramide koji predstavlja sposobnost kretanja

koristeći funkcionalne obrasce kretanja.

Drugi dio piramide je performansa ili izvedba. Jednom kada usvojimo vještinu kretanja,

usmjeravamo se na njenu kvalitetu i efikasnost. Efikasnost kretanja definiramo kao

snagu ( power ), ali pritom ne misilimo na klasičnu snagu ili jakost, već generalnu,

mjerljivu sposobnost snage koju možemo promatrati kao opći atleticizam. Primjer testa

kojim procjenjujemo opći atleticizam je vertikalni test. Sila teža utječe na sva tijela

jednako, stoga vertikalni test ne diskriminira ispitanike s obzirom na njihove fizičke

gabarite ( visina tijela i težina tijela ). Iako su skokovi sastavni obrasci kretanja samo u

pojedinim sportovima ( na primjer: odbojka, košarka, rukomet, skakačke discipline u

atletici ), dok su u drugim sportovima potpuno isključeni iz specifične izvedbe ( na

5

primjer: biciklizam, plivanje ), test poput vertikalnog skoka demonstrira sposobnost

proizvodnje i generiranja snage, odnosno mjeri naš opći atleticizam.

Prva dva dijela piramide performansi nam omogućuju usporedbu sportaša koji se bave

potpuno različitim sportovima na način da promatramo njihovu sposobnost

funkcionalnog kretanja i njihov opći atleticizam. Na ovim razinama piramide

zadržavamo se na općim kretnjama, i isto tako općim, nespecifičnim testovima. Testovi

trebaju biti što jednostavniji te nam na što lakši i što brži način pružiti uvid u sportaševu

efikasnost u generiranju snage.

Treći dio piramide su vještine specifične za konkretni sport koje testiramo i

procjenjujemo baterijom testova za konkretnu sportsku disciplinu, odnosno igračku

poziciju. Također se odnosi i na efikasnost u realnim natjecateljskim uvjetima, kao

krajnje mjerilo sportaševe uspješnosti, i analizira statistiku natjecateljske izvedbe te

rezultate bilo kojih sport specifičnih testova i vježbi.

Piramida performansi se prikazuje u četiri pojednostavljena pojavna oblika koji mogu

uvelike pomoći u planiranju i programiranju, kako kondicijskog, tako i specifičnog

treninga.

Optimalna piramida performansi

Optimalna piramida performansi predstavlja tip sportaša čiji su funkcionalni obrasci

kretanja, efikasnost kretanja i sport specifična vještina uravnoteženi i optimalno

razvijeni. Naravno da to ne znači da kod ovakvih sportaša nema prostora za napredak i

da su sve komponente pripremljenosti maksimalno razvijene, već da daljni razvoj bilo

koje od komponenti treba i dalje biti usklađen sa razinom ostalih komponenti kako se

postojeća ravnoteža dijelova piramide performansi ne bi narušila.

6

Slika 1. Optimalna piramida performansi

Tampon zone između prvog i drugog četverokuta, te drugog i trećeg četverokuta,

govore nam o činjenici da su sportaševe sposobnosti funkcionalnog kretanja adekvatne i

mogu podržati snagu koju sportaš generira prilikom izvedbe pokreta, odnosno da

generirana snaga može kontrolirati sportaševo tijelo u demonstraciji sport specifičnih

vještina.

Piramida performansi sportaša s prenaglašenom sposobnošću generiranja snage

Drugi pojavni oblik piramide performansi predstavlja tip sportaša koji generiraju

preveliku količinu snagu. To ne znači da su sportaši iznadprosječno snažni, već da

generiraju snagu koja je neprikladno velika u odnosu na njihovu sposobnost

funkcionalnog kretanja. Nemogućnost sportaša da svojim obrascima kretanja kontrolira

snagu koju generira uvelike povećava rizik od nastanka sportskih ozljeda. Rješenje

ovog problema je u treningu usmjerenom na usvajanje novih i unapređenje usvojenih

obrazaca funkcionalnog kretanja, pritom održavajući postojeću razinu snage.

Pojedinac koji odgovara ovom pojavnom obliku piramide performansi postiže dobre

rezultate u testovima snage, odnosno općeg atleticizma, međutim, vrlo loše rezultate u

testovima stabilnosti i mobilnosti. Pojedinac istovremeno posjeduje zadovoljavajuće

sport specifične vještine koje predstavlja treći četverokut piramide.

Iznenađujuće, ali upravo ovakav oblik piramide performansi predstavlja većinu

vrhunskih sportaša. To je posljedica fokusiranja na dominantno specifične treninge od

rane dobi, pri tome zanemarujući opće, funkcionalne obrasce kretanja, uslijed čega

dolazi do vrlo loše stabilnosti, mobilnosti i fleksibilnosti koje ga redom ograničavaju u

Funkcionalno kretanje

Funkcionalna izvedba

Funkcionalna vještina

Tampon

zona

7

funkcionalnim kretnjama. Iako ovakvi pojedinci mogu biti iznimno dobro utrenirani i

uspješni, daljnji napredak u sport specifičnoj izvedbi i sposobnosti generiranja snage

leži u treninzima usmjerenim na ispravljanje, usvajanje i usavršavanje funkcionalnih

obrazaca kretanja. Naravno da će trening usmjeren na ublažavanje i otklanjanje

ograničenja u funkcionalnim kretnjama istovremeno biti i najsigurniji oblik

preventivnog kondicijskog programa.

Slika 2. Piramida performansi sportaša s prenaglašenom sposobnošću generiranja

snage

Piramida performansi sportaša s preslabom sposobnošću generiranja snage

Treći pojavni oblik piramide performansi predstavlja tip sportaša koji generiraju

premalu količinu snage. Takvi pojedinci imaju izrazitu slobodu pokreta u funkcionalnim

kretnjama, ali lošu sveukupnu efikasnost zbog preslabo razvijene sposobnosti snage.

Ovakvi pojedinci trebaju dominantno biti uključeni u trening snage, kojim će se

unaprijediti njihov opći atleticizam, time i sport specifična izvedba, ali bez narušavanja

sposobnosti funkcionalnog kretanja, koja je zasebno gledana na vrlo zavidnoj razini.

Iako je sportaševa sport specifična izvedba prosječna ili čak iznad prosječna,

unapređenjem sportaševe sposobnosti generiranja snage, unapređuje se i njegova

sveukupna efikasnost i sport specifična izvedba.

Funkcionalno kretanje

Funkcionalna izvedba

Funkcionalna vještina

8

Slika 3. Piramida performansi sportaša s preslabom sposobnošću generiranja snage

Piramida performansi sportaša sa slabo usvojenom sport specifičnom vještinom

Posljednji pojavni oblik piramide performansi predstavlja tip sportaša koji ima ispod

prosječne sport specifične vještine. Ovakvi pojedinci su kondicijski optimalno

pripremljeni, ali kako im nedostaje sport specifičnih vještina i sposobnosti, njihova

sveukupna izvedba i natjecateljska efikasnost je slaba i ispod prosječna. Rad s ovakvim

sportašima treba biti dominantno usmjeren na tehničke treninge, situacijske treninge,

unapređenje fine koordinacije pokreta i tjelesne svjesnosti.

Slika 4. Piramida performansi sportaša sa slabo usvojenom sport specifičnom vještinom

Funkcionalno kretanje

Funkcionalna izvedba

Funkcionalna vještina

Funkcionalno kretanje

Funkcionalna izvedba

Funkcionalna

vještina

9

1.1.2. Princip zglob po zglob ( joint by joint )

Princip zglob po zglob ( joint by joint ) prvi su primjenili Mike Boyle i Gray Cook.

Princip se temelji na činjenici da tijelo funkcionira kao sustav međusobno povezanih

stabilnih i mobilnih segmenata, odnosno zglobova, te pretpostavci da u slučaju

narušavanja spomenutog sustava dolazi do kompenzacija i disfunkcija, koje

naposlijetku uzrokuju ono što mi tek u vidljivoj, kroničnoj fazi imenujemo kao sportske

ozljede.

Princip zglob po zglob zagovara tezu kako svaki zglobni sustav mora obavljati svoju

temeljnu specifičnu funkciju kako bi tijelo kao cjelina funkcioniralo na učinkovit način

(Cook, 2003.). Jednako tako, ljudski lokomotorni sustav nije moguće tretirati kao skup

nezavisnih dijelova, nego kao sustav međusobno povezanih i ovisnih dijelova (Myers,

2001.). Upravo zbog toga vrlo često se događa da problem nije na mjestu gdje se javlja

bol, nego je najčešće bolno mjesto samo posljedica nekog drugog disbalansa u

stabilnosti ili mobilnosti. Provedbom analize funkcionalnosti kretanja uviđamo da li

problemi, disfunkcije i kompenzacije u pokretima proizlaze iz ograničenja u

zglobovima, tkivnoj rastezljivosti ili motoričkoj kontroli.

1.1.3. Mobilnost

Optimalno razvijena sposobnost mobilnosti dozvoljava tijelu da se kreće u sve tri

ravnine kretanja ( sagitalna, frontalna i transverzalna ), bez ograničenja i kompenzacija

u pokretima. Također, dozvoljava generiranje elastične energije i tako omogućuje

efikasniju produkciju sile. Loše razvijena mobilnost može dovesti do mišićnog

disbalansa te navesti stabilne segmente da postanu mobilni, pruzimajući tako dio

funkcije nedovoljno mobilnih segmenata na sebe.

Kako tijelo promatramo kao kinematički lanac, loša mobilnost u jednom zglobu

direktno utječe na kvalitetu i kvantitetu mobilnosti u drugim zglobovima unutar

kinematičkog lanca. Upravo zbog toga kaže se da je kinematički lanac sveukupno

mobilan onoliko koliko je mobilan njegov najmanje mobilan segment, što dovodi do

10

zaključka da treba provoditi analizu i testiranje mobilnosti svih zglobova kinematičkog

lanca kako bi se utvrdio uzrok postojećih funkcionalnih ograničenja.

1.1.4. Stabilnost

Stabilnost definiramo kao sposobnost svih sustava da ostanu nepromijenjeni uslijed

utjecaja vanjskih sila, a promatramo je kao kombinaciju sposobnosti ravnoteže, snage i

mišićne izdržljivosti. Stabilnost tijela promatramo kao kontrolu mobilnosti. Sve dok je

mobilnost optimalno razvijena ( ni previše, ni premalo ), živčano – mišićni sustav će

selektivno koristiti mišićnu kontrakciju da bi stabilizirao jedan dio tijela dok se drugi

pokreće.

Razlikujemo statičku i dinamičku stabilnost tijela. Dok se statička stabilnost odnosi na

održavanje posture tijela i ravnoteže, dinamička stabilnost nam omogućava održavanje

pozicije tijela tijekom kretanja kroz mobilnost i stabilnost, snagu, koordinaciju i lokalnu

mišićnu izdržljivost.

11

Slika 5. Odnos stabilnost – mobilnost u kinematičkom lancu

Glenohumeralna mobilnost

Skapularna stabilnost

Torakalna mobilnost

Lumbalna stabilnost

Mobilnost kuka

Stabilnost koljena

Mobilnost gležnja

Stabilnost stopala

12

1.2. Funkcionalno testiranje ( Functional movement screening, FMS )

Funkcionalno testiranje ( Functional Movement Screening, FMS ) je postupak testiranja

koji se u praksi primjenjuje brzo i jednostavno, a pritom ne zahtijeva puno prostora, ni

dodatne opreme za provedbu testiranja. Funkcionalno testiranje ima za cilj kvantificirati

kvalitetu kretanja kroz mjerenje i procjenjivanje funkcionalnih obrazaca kretanja koji

čine temelj piramide performansi. Važno je zapamtiti kako je FMS postupak testiranja,

kojem, istina, cilj je detektirati slabe karike kinematičkog lanca, ali nije liječnički

pregled, te mu svrha nije postavljanje dijagnoze.

Testovi koji čine funkcionalno testiranje temelje se na principu zglob po zglob ( joint

by joint ) prema kojem svaki zglob ima svoju specifičnu funkciju koja gotovo

predvidljivo ima ili će imati određeni stupanj disfunkcije. S obzirom na svoju prirodnu

specifičnu funkciju, svaki zglob ima i svoje potrebe u vidu treninga usmjerenog na

održavanje ili povećanje razine stabilnosti, odnosno mobilnosti.

Primjenjujući 7 osnovnih kretnji, funkcionalno testiranje ocjenjuje fundamentalne

funkcionalne obrasce kretanja, detektira asimetriju tijela i odstupanja od optimalnog ili

prihvatljivog odnosa stabilnosti i mobilnosti među dijelovima kinematičkog lanca.

Stoga je funkcionalno testiranje korisno ne samo među sportašima različitih sportova,

dobnih kategorija i stupnja treniranosti, već i kod pripadnika obične populacije, te u

procesu rehabilitacije, bilo sportaša, bilo pripadnika obične populacije.

Slika 6. Funkcionalno testiranje procjenjuje simetriju tijela

13

1.2.1. Sedam podtestova funkcionalnog testiranja

Funkcionalno testiranje se sastoji iz ocjenjivanja sedam temeljnih funkcionalnih kretnji,

temeljem čega dobijemo uvid u kvalitetu funkcionalnih obrazaca kretanja koji čine bazu

piramide performansi.

Sedam podtestova koji čine funkcionalno testiranje su:

1) Duboki čučanj ( Deep squat )

2) Prekorak preko prepone ( Hurdle step )

3) Prednji iskorak u liniji ( In line lounge )

4) Mobilnost ramena ( Shoulder mobility )

5) Prednoženje ležeći na leđima ( Active straight leg raise )

6) Sklek ( Trunk stability push up )

7) Rotacijska stabilnost ( Rotary stability )

Svaki od navedenih sedam testova ima postavljene određene kriterije koji moraju biti

zadovoljeni kako bi ispitanik ostvario pozitivan rezultat. Kriteriji su postavljeni na način

da ih može procijeniti svaki unaprijed upućeni pojedinac, koji ne mora nužno biti trener

profesionalac.

Slika 7. Sedam podtestova funkcionalnog testiranja

14

1.2.2. Protokol provedbe funkcionalnog testiranja

Nakon što se ispitanicima ukratko predstavi princip funkcionalnog testiranja te okvirno

objasne i demonstriraju podtestovi koji ga čine, sportaši se kratko zagriju. Prethodno

zagrijavanje čak nije ni nužno, ali kratki protokol je prihvatljiv, dok za duži protokol

zagrijavanja nema nikakve potrebe jer testovi ne uključuju veliko vanjsko opterećenje te

se uglavnom rade samo sa težinom vlastitog tijela ( najveće opterećenje je drvena

palica koja se koristi u nekim od testova ).

Ispitanici bi trebali biti prikladno odjeveni, odnosno nositi odjeću koja ne ograničava

pokret, najbolje onu koja prianja uz tijelo, kako bi se tijekom izvedbe kretnji bolje uočili

nedostaci, asimetrije tijela i kompenzatorne kretnje.

U izvedbi svakog podtesta ispitanik ima pravo na tri pokušaja, a najbolji pokušaj se

potom boduje. Ukoliko ispitanik već prvim pokušajem zadovolji u potpunosti sve

tražene kriterije, nema potrebe izvoditi preostala dva pokušaja. U testovima koji su

unilateralni ili kontralateralni ( izvode se jednom rukom, odnosno jednom nogom )

ocjenjuju se obe strane tijela, odnosno oba ekstremiteta, a za ukupan rezultat uzima se

najniži zbroj.

Preporučuje se ponavljati retest svako par tjedana, kako bi se nakon primjene i

uključivanja ciljanih korektivnih vježbi u program treninga mogao procijeniti i bilježiti

napredak u izvedbi ispitanika.

1.2.2. Sustav ocjenjivanja u funkcionalnom testiranju

Sustav ocjenjivanja je u praksi vrlo jednostavan i funkcionira prema opisanim

kriterijima za ocjenjivanje. Za potrebe ovog rada, korišten je sustav ocjenjivanja koji

čine 3 mogućnosti.

Ocjenom 0 ocjenjujemo ispitanikovu nemogućnost izvedbe kretnje. Pri izvedbi kretnje

kod ispitanika se javlja bol i on nije u mogućnosti izvesti zadanu kretnju. U ovakvom

slučaju ispitanika savjetujemo i upućujemo na pregled kod liječnika specijalista.

15

Ocjenom 1 ocjenjujemo ispitanikovu izvedbu tijekom koje smo ipak uočili određeni

stupanj ograničenja i kompenzacije u pokretu.

Ocjenom 2 ocjenjujemo ispitanikovu izvedbu koja je u potpunosti ispravna i neupitno

zadovoljava sve tražene kriterije.

Prema navedenome, ispitanik koji je pristupio testu dubokog čučnja može ostvariti

minimalni rezultat od 0 bodova, odnosno maksimalni rezultat od 8 boda. Valja

napomenuti da u slučaju premišljanja ispitaniku uvijek damo nižu ocjenu.

1.2.4. Duboki čučanj ( deep squat )

Prva od sedam fundamentalnih kretnji koje se koriste kao dio funkcionalnog testiranja

je duboki čučanj ( deep squat ). Duboki čučanj je temeljna kretnja koja je kao takva dio

brojnih funkcionalnih obrazaca kretanja.

Korektna izvedba dubokog čučnja demonstrira potpunu koordinaciju mobilnosti

ekstremiteta i stabilnosti mišića cora, pri ćemu su kukovi i ramena međusobno u

simetričnom položaju. Iako se puni duboki čučanj rijetko upotrebljava u svakodnevnom

životu, te vježbama općeg i specifičnog karaktera, njegove osnovne komponente su

sastavni dio svakodnevnih kretnji u životu obične populacije i općem i specifičnom

treningu sportaša.

Izvedba dubokog čučnja predstavlja izazov za mehaniku cijelog tijela kao kinematičkog

lanca te za kontrolu neuromuskularnog sustava. Ova naizgled jednostavna

fundamentalna kretnja testira bilateralnu, simetričnu i funkcionalnu mobilnost i

stabilnost kukova, koljena i gležnjeva, posturalnu kontrolu, stabilnost mišića core-a i

zdjeličnog pojasa. Izvedba dubokog čučnja držeći drvenu palicu ispruženim rukama

poviše glave testira bilateralnu, simetričnu mobilnost i stabilnost ramenog pojasa,

lopatica i torakalne kralješnice. Od izuzetne je važnosti aktivacija mišića core-a i

zdjeličnog pojasa koji osiguravaju stabilnost i posturalnu kontrolu tijekom izvedbe

cijele kretnje.

16

1.2.5. Opis testa duboki čučanj

Početni položaj u izvedbi dubokog čučnja je stojeći stav sa stopalima postavljenim u

širini ramena. Kao rekvizit u izvedbi testa duboki čučanj koristi se drvena palica koju

treba podići ispruženim rukama ravno iznad glave. Zadatak ispitanika je polako se

spustiti u položaj što dubljeg čučnja. U tom položaju obe pete trebaju biti na podu, glava

treba biti usmjerena prema naprijed, a prsni koš otvoren, dok je drvena palica

maksimalno gurnuta iznad glave. Koljena trebaju biti postavljena u položaju iza nožnih

prstiju.

1.2.6. Zadani kriteriji za test duboki čučanj

Postoje četiri kriterija koja se ocjenjuju u izvedbi testa duboki čučanj:

1) potkoljenice su paralelne sa trupom

2) koljena ne prelaze ravninu nožnih prstiju

3) simetrično spuštanje u čučanj, bez naginjanja

4) drvena palica je iza ravnine nožnih prstiju

Slika 8. Korektna izvedba dubokog čučnja

17

1.2.7. Analiza rezultata testa duboki čučanj

Izvedba dubokog čučnja od ispitanika zahtjeva usvojen obrazac izvođenja čučnja bez

dodatnog vanjskog opterećenja, odnosno zahtjeva slijedom dorzifleksiju u gležnjevima,

fleksiju u koljenima i kukovima, ekstenziju u torakalnom dijelu kralješnice, fleksiju i

abdukciju u ramenima. Također, tijekom cijele izvedbe kretnje od ispitanika zahtijeva

održavanje statičke i dinamičke kontrole kukova, zdjeličnog pojasa, lumbalne

kralješnice i ramenog pojasa, te održavanje stabilnosti mišića core-a u simetričnom,

bilateralnom položaju.

Loš rezultat u testu duboki čučanj može biti posljedica više različitih faktora.

Ograničena mobilnost gornjeg dijela tijela može biti uzrokovana nezadovoljavajućom

ramenom mobilnošću ili lošom mobilnošću torakalne kralješnice. Ograničena mobilnost

donjih ekstremiteta može biti uzrokovana nezadovoljavajućom dorzifleksijom

gležnjeva, odnosno nezadovoljavajućom fleksijom u koljenima ili kukovima. Također,

rezultat može biti loš uslijed slabe posturalne kontrole i stabilizacije tijela tijekom

izvedbe cijele kretnje.

1.2.8. Korektivne vježbe

Funkcionalno testiranje je specifično u odnosu na druge baterije testova nespecifičnog

karaktera. Testiranje se, kako je već prije objašnjeno, temelji na procjeni izvedbe sedam

fundamentalnih funkcionalnih kretnji. Provodeći funkcionalno testiranje, polazimo od

pretpostavke da su ograničenja i nedostaci u izvedbi neke od funkcionalnih kretnji

uzrok za smanjenu efikasnost i sveukupnu uspješnost u izvedbi, na ćemu se temelji prije

objašnjena piramida performansi. Stoga, zaključujemo da, s druge strane, usvajanjem i

usavršavanjem funkcionalnih obrazaca kretanja, stvaramo pretpostavku za napredak u

sveukupnoj izvedbi pojedinca, istovremeno vršeći prevenciju nastanka ozljeda uslijed

pada sustava. Nemojmo zaboraviti, promatrajući tijelo kao niz međusobno povezanih

zglobnih sustava, od kojih svaki ima svoju specifičnu funkciju, vrlo lako dođe do pada

sustava i nastanka sportske ozljede ako samo jedan od zglobova, kao karika u

kinetičkom lancu, svoju funkciju ne izvršava kako je prirodno predodređeno.

18

U tom pogledu, nakon provedebe testiranja, procjene i analize rezultata, vršimo

detekciju postojećih ograničenja, disfunkcija i asimetrija tijela, te u skladu s time,

konstruiramo program preventivnog treninga koji se temelji na korektivnim vježbama

kojima ublažavamo i otklanjamo uočene probleme.

Korektivne vježbe se mogu ukomponirati u program aktivacije, klasičnog zagrijavanja,

smirivanja organizma u završnom dijelu treninga ili u glavni dio treninga. Međutim,

one nikako ne mogu biti zamjena za trening, već dopunski, individualno prilagođeni

program vježbi koje pojedinac kontinuirano odrađuje prema predviđenom rasporedu.

Postoji niz predviđenih korektivnih vježbi za svaku od postojećih disfunkcija ili

ograničenja u pojedinoj funkcionalnoj kretnji, bilo da je riječ o vježbama istezanja ili

vježbama koje uključuju same funkcionalne obrasce kretanja. Konačno, najbolje će

korektivne vježbe za pojedinca biti one koje se pokažu efikasne u povećanju zbroja

ocjena na retestu, odnosno u poboljšanju izvedbe funkcionalnih kretnji i, posljedično,

povećanju ukupne efikasnosti i uspješnosti izvedbe.

Jako je važno periodično ponavljati testiranje, čak i kada napredak postane uočljiv u

svakodnevnoj izvedbi. Na taj način se možemo fokusirati na daljnje disfunkcije i

probleme, odnosno promijeniti protokol korektivnih vježbi ili progresijom postojećih

vježbi stvoriti veći izazov za organizam u smislu povećanja proprioceptivnih i

neuromuskularnih zahtjeva.

Primjeri najosnovnijih korektivnih vježbi koje se primjenjuju nakon uočenih disfunkcija

i ograničenja prilikom izvedbe dubokog čučnja su:

čučanj sa petama na povišenju

čučanj s malom gumom oko koljena

istezanje m. quadriceps femoris ležeći potrbuške, uz asistenciju partnera

dorzifleksija sjedeći uza zid

dorzifleksija klečeći

istezanje m. rectus femoris stojeći

istezanje mišića pregibača kuka ležeći na boku

19

Slika 9. Čučanj sa petama na povišenju

20

2. DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA

Potrebno je naglasiti kako postoji jako mali broj dostupnih istraživanja temeljenih na

funkcionalnom testiranju u koja su kao ispitanici uključena djeca. Većina istraživanja

rađena je na odrasloj populaciji i samim time dobiveni rezulatati nisu u potpunosti

mjerodavni za mlađe skupine ispitanika.

Prema Bešlija i suradnici ( Analiza funkcionalnosti kretanja kod djece primjenom

Functional movement screening-a, 2012. ) dobivena je statistički značajno veća

vrijednost u FMS testu duboki čučanj kod 9 – godišnjaka u odnosu na 7 – godišnjake za

koju je pretpostavljeno da je rezultat bolje stabilnosti zglobova kod starijih ispitanika,

uz naznaku autorice da je navedenu tezu nužno dodatno provjeriti. Glavni cilj

istraživanja bio je utvrditi moguće razlike u funkcionalnosti kretanja između

sedmogodišnje i devetogodišnje djece, koja treniraju karate u prosjeku godinu dana,

primjenom funkcionalnog testa duboki čučanj. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 30

djece, od čega 10 dječaka i 20 djevojčica, koji su bili podijeljeni u dvije skupine s

obzirom na dob. Analiza je pokazala značajno veću vrijednost u FMS testu duboki

čučanj kod devetogodišnjaka u odnosu na sedmogodišnjake. Takav rezultat nije u

suglasju sa prvotnom tezom autorice o većoj mobilnosti zglobova kod manje djece.

21

3. CILJ RADA

Većina odraslih, bilo da je riječ o pripadnicima obične populacije, rekreativcima ili

vrhunskim sportašima, ima određene veće ili manje disfunkcije, ograničenja i asimetriju

tijela koja se funkcionalnim testiranjem može vrlo lako detektirati, a potom sustavnom

primjenom korektivnih vježbi umanjiti ili u potpunosti eliminirati. Međutim, djeca već u

vrlo ranoj dobi imaju prirodno razvijenu stabilnost, a naročito mobilnost zglobova.

Pitanje je da li bi se postojeća razina mobilnosti i stabilnosti pravilnim načinom

treniranja i tretiranja djece sportaša mogla održati i kroz rast i razvoj te zadržati i u

odrasloj dobi.

Glavni cilj ovog rada bio je utvrditi da li postoje razlike u funkcionalnosti kretanja,

procijenjene funkcionalnim testom duboki čučanj ( deep squat ), između djece u dobi

od 7 i 8 godina i djece u dobi od 9 i 10 godina, odnosno da li su se kod starije djece već

počele narušavati prirodne specifične funkcije zglobnih sustava.

22

4. HIPOTEZE

U skladu sa postavljenim glavnim ciljem ovog rada, postavljena je i početna hipoteza o

boljoj mobilnosti zglobova kod mlađe djece, uslijed čega očekujemo bolje rezultate u

izvedbi funkcionalnih kretnji kod mlađe skupine ispitanika u odnosu na stariju skupinu

ispitanika. Naime, mobilnost zglobova prirodno opada sa porastom dobi i postavljaju se

pitanja u kojoj dobi je već primjetan znatniji pad mobilnosti zglobova, odnosno da li je

moguće pravim pristupom i treningom u fazi rasta i razvoja održati optimalni odnos

stabilnosti i mobilnosti zglobova, te na taj način stvoriti pretpostavku za bolju,

efikasniju i sigurniju izvedbu funkcionalnih kretnji i sport specifičnih vještina.

Prirodno veća mobilnost zglobova kod mlađe djece posljedica je faktora koji su sastavni

dio rasta i razvoja djeteta. Djeca predškolske dobi su izuzetno fleksibilna i mobilna i već

svakodnevnom igrom izvode pokrete u punoj amplitudi. U dobi od 6 do 10 godina

smanjuje se mobilnost zglobova ramena i kuka te je potrebno provoditi dinamičko

istezanje i vježbe mobilnosti istih zglobova. Naime, sa porastom dobi postepeno dolazi

do skraćivanja tetiva i ligamenata, formiraju se kosti i zglobna tijela, opada fleksibilnost

i smanjuje se opseg pokreta u zglobovima. Ne postoje istraživanja koja navode

decidiranu dob u kojoj dolazi do znatnijeg opadanja mobilnosti zglobova, jer je

dinamika rasta i razvoja izuzetno individualna kod svakog djeteta i, vezano s time, ne

možemo govoriti samo o kronološkoj, već i o biološkoj dobi djece.

23

5. METODE RADA

5.1. Uzorak ispitanika

U istraživanju je sudjelovalo 30 djece, od čega 18 djevojčica i 12 dječaka. S obzirom

na dob djeca su bila podijeljena u dvije skupine od 15 ispitanika. Prvu skupinu

ispitanika su činila djeca u dobi od 7 i 8 godina, a drugu skupinu ispitanika djeca u dobi

od 9 i 10 godina. Svi ispitanici su članovi taewkondo kluba '' Marjan '' iz Splita i

treniraju najmanje godinu dana.

5.2. Uzorak varijabli ( mjernih instrumenata )

Za potrebe analize funkcionalnosti kretanja djece taekwondoaša primjenjeno je

funkcionalno testiranje ( Functional Movement Screening, FMS ). Od sedam zasebnih

podtestova, od kojih je svaki fundamentalna funkcionalna kretnja, za potrebe ovog

istraživana upotrebljen je samo jedan, duboki čučanj ( deep squat ).

Čučanj je biotička kretnja koja se upotrebljava izuzetno često, kako u svakodnevnom

životu, tako i u nizu sportskih aktivnosti. Izvedba dubokog čučnja od ispitanika zahtjeva

usvojen obrazac izvođenja čučnja bez dodatnog vanjskog opterećenja, odnosno zahtjeva

slijedom dorzifleksiju u gležnjevima, fleksiju u koljenima i kukovima, ekstenziju u

torakalnom dijelu kralješnice, fleksiju i abdukciju u ramenima. Također, tijekom cijele

izvedbe kretnje od ispitanika zahtjeva održavanje statičke i dinamičke kontrole kukova,

zdjeličnog pojasa, lumbalne kralješnice i ramenog pojasa, te održavanje stabilnosti

mišića core-a u simetričnom, bilateralnom položaju.

Prema Bešlija i suradnici ( 2012. ) po rezultatima objektivnosti zaključuje se kako je

FMS test duboki čučanj objekivan mjerni instrument i kao takav se može primjeniti na

uzorku djece od 7 do 9 godina. Onate i suradnici ( 2012. ) su na rezultatima svih sedam

testova koji čine FMS dokazali visoku objektivnost mjerenu na dva načina: putem

čestica i putem test – retest metode.

24

5.3. Opis eksperimentalnog postupka

Svaki ispitanik je upućen u način izvođenja vježbe, teorijski i demonstracijom. Svaki

ispitanik je imao pravo na tri pokušaja koji su snimljeni. Pet nezavisnih sudaca je potom

preko videozapisa procijenilo najbolju od tri izvedbe, ocjenjujući četiri zadana kriterija

za test duboki čučanj ocjenama 0, 1 ili 2 prema navedenome:

ocjenom 0 ako kriteriji nisu zadovoljeni

ocjenom 1 ako su kriteriji djelomično zadovoljeni

ocjenom 2 ako su traženi kriteriji u potpunosti zadovoljeni.

Tako je svaki od ispitanika koji je pristupio testiranju mogao ostvariti maksimalni

rezultat od 8 bodova.

5.4. Metode obrade podataka

Prikupljeni podaci su analizirani korištenjem programa Statistica for Windows 11.0,

dok je statistička značajnost postavljena na p ≤ 0.05. Osnovni deskriptivni parametri,

aritmetička sredina ( AS ) i standardna devijacija ( SD ) izračunati su zasebno po

skupinama ispitanika. Pouzdanost je analizirana korištenjem Cronbach alpha

koeficijenta ( Cɑ ) i inter – item korelacije ( II ), dok je Kolmogorov – Smirnov test (

KS ) korišten za utvrđivanje osjetljivosti testa. Na kraju, razlike između dvije skupine

ispitanika utvrđene su t testom ( t ) .

25

6. REZULTATI I RASPRAVA

U Tablici 1. prikazane su metrijske karakteristike sudaca, pri ćemu je:

DS – Deep squat

AS – aritmetička sredina

SD – standardna devijacija

Cɑ - Cronbach alpha koeficijent

II – inter – item korelacija

KS – Kolomogorov – Smirnov test

U Tablici 2. prikazani su rezultati t testa za nezavisne uzorke između skupine ispitanika

od 7 i 8 godina i skupine ispitanika od 9 i 10 godina, pri ćemu je:

AS7-8 - aritmetička sredina za skupinu ispitanika od 7 i 8 godina

SD7-8 – standardna devijacija za skupinu ispitanika od 7 i 8 godina

AS 9-10 – aritmetička sredina za skupinu ispitanika od 9 i 10 godina

SD 9-10 – standardna devijacija za skupinu ispitanika od 9 i 10 godina

AS ± SD Cɑ II KS

DS_1 2.83 ± 1.21 0.82 0.51 0.07

DS_2 2.40 ± 1.67

DS_3 3.53 ± 1.69

DS_4 2.37 ± 1.45

DS_5 2.50 ± 1.17

26

t – t test

p – statistička značajnost

Rezultati prosječnih vrijednosti svakog suca ( Tablica 1. ) pokazuju raspon ocjena od

2.37 do 2.83. Prema izračunatom Cronbach alpha koeficijentu ( Tablica 1. ) utvrđena je

zadovoljavajuća objektivnost sudaca. Prema rezultatima objektivnosti možemo

zaključiti kako je funkcionalni test duboki čučanj objektivan mjerni instrument i da se

kao takav može primjeniti na uzorku djece od 7 do 10 godina. Rezultati Kolmogorov -

Smirnov testa ( Tablica 1. ) za procjenu normaliteta distribucije pokazuju kako

primjenjeni test ne odstupa značajno od normalne distribucije i da je kao takav osjetljivi

mjerni instrument.

Naime, i Onate i suradnici ( 2012. ) na rezultatima svih sedam testova funkcionalnog

testiranja dokazali su visoku objektivnost mjerenu na dva načina, putem čestica i putem

test – retest metode.

T test za nezavisne uzorke primjenjen je kako bi se utvrdile razlike u funkcionalnosti

kretanja između skupine djece taekwondoaša u dobi od 7 i 8 godina i skupine djece

taekwondoaša u dobi od 9 i 10 godina. Analiza je pokazala malo veću vrijednost u

funkcionalnom testu duboki čučanj kod skupine djece u dobi od 7 i 8 godina u odnosu

na skupinu djece u dobi od 9 i 10 godina.

Ipak, dobiveni rezultati podudaraju se s početnom hipotezom da mlađa djeca

zahvaljujući dobro razvijenoj stabilnosti i naročito mobilnosti zglobova imaju dobro

usvojene funkcionalne obrasce kretanja.

Naravno da navedenu hipotezu nije moguće potvrditi samo ovim istraživanjem, ali već i

malo veća vrijednost kod mlađe skupine ispitanika pokazuje opadanje sposobnosti

AS7-8 SD7-8 AS 9-10 SD 9-10 t df p

AS DEEP

SQ

2.84 1.22 2.61 1.01 0.56 28 0.583

27

izvođenja funkcionalne kretnje dubokog čučnja kod starije skupine ispitanika, a

pretpostavljamo da je uzrok tome postepeno smanjenje mobilnosti zglobova, koja

prirodno opada opada s porastom dobi, i na taj način prednost daje mlađoj djeci.

Objašnjenje za neznatnu razliku u dobivenim vrijednostima nalazimo u povećanju

stabilnosti zglobova i općenito stabilnosti tijela, kontroli pokreta i tjelesnoj svjesnosti,

koji idu u prilog starijoj skupini ispitanika.

28

7. ZAKLJUČAK

Funkcionalno testiranje ima za cilj kvantificirati kvalitetu kretanja kroz mjerenje i

procjenjivanje funkcionalnih obrazaca kretanja koji čine temelj piramide performansi.

Primjenjujući 7 osnovnih kretnji, funkcionalno testiranje ocjenjuje fundamentalne

funkcionalne obrasce kretanja, detektira asimetriju tijela i odstupanja od optimalnog ili

prihvatljivog odnosa stabilnosti i mobilnosti među dijelovima kinematičkog lanca.

Stoga je funkcionalno testiranje korisno ne samo među sportašima različitih sportova,

dobnih kategorija i stupnja treniranosti, već i kod pripadnika obične populacije, te u

procesu rehabilitacije, bilo sportaša, bilo pripadnika obične populacije.

Za potrebe analize funkcionalnosti kretanja djece taekwondoaša primjenjeno je

funkcionalno testiranje. Od sedam zasebnih podtestova, od kojih je svaki fundamentalna

funkcionalna kretnja, za potrebe ovog istraživana upotrebljen je samo jedan, duboki

čučanj ( deep squat ).

U istraživanju je sudjelovalo 30 djece, od čega 18 djevojčica i 12 dječaka. S obzirom na

dob, djeca su bila podijeljena u dvije skupine od 15 ispitanika. Prvu skupinu ispitanika

su činila djeca u dobi od 7 i 8 godina, a drugu skupinu ispitanika djeca u dobi od 9 i 10

godina. Svi ispitanici su članovi taekwondo kluba '' Marjan ''iz Splita i treniraju

najmanje godinu dana.

Analiza prikupljenih podataka je pokazala malo veću vrijednost u funkcionalnom testu

duboki čučanj kod skupine djece u dobi od 7 i 8 godina u odnosu na skupinu djece u

dobi od 9 i 10 godina. Ipak, dobiveni rezultat podudara se sa početnom hipotezom da

mlađa djeca zahvaljujući dobro razvijenoj stabilnosti i naročito mobilnosti zglobova

imaju bolje usvojene funkcionalne obrasce kretanja.

29

8. LITERATURA

Cook, G., Burton, L., Kiesel, K., Rose, G. i Bryant, M. (2010). Movement: Functional

Movement Systems-Screening, assessment, corrective strategies. On Target

Publications; Aptos, CA.

Onate, J. A., Dewey, T., Kollock, R. O., Thomas, K. S., Van Lunen, B. L., Demaio, M.

i Ringleb, S. I. (2012). Real-time intersession and interrater reliability of the functional

movement screen. Journal of Strength and Conditioning Research, 26(2); 408-415.

Bešlija, T. i sur. ( 2012. ), Analiza funkcionalnosti kretanja kod djece primjenom

Functional movement screening-a

www.functionalmovement.com

www.graycookmovement.com