Frazeologija u kontaktu: teorija i primena
-
Upload
truongquynh -
Category
Documents
-
view
321 -
download
13
Transcript of Frazeologija u kontaktu: teorija i primena
FRAZEOLOGIJA U KONTAKTU: TEORIJA I
PRIMENA
“Jezici i kulture u kontaktu” 16–18. 9. 2007, Herceg Novi, Crna Gora
Dr sci. Jovan Ajduković (Beograd)
Webhttp: http://ajdukovicj.narod.ru E-mail: [email protected]
Sadržaj prezentacije
1. O frazeološkim pozajmljenicama
2. Teorijski okvir u kome je nastao pojam “kontaktofrazema”
3. Definicija pojma “kontaktofrazema”
4. Struktura kontaktološkog rečnika kontaktofrazema
1. O frazeološkim pozajmljenicama Милада Янковичова
СВОЕ И ЧУЖОЕ ВО ФРАЗЕОЛОГИИ ЯЗЫКА: ПРОБЛЕМЫ ОПРЕДЕЛЕНИЯ
Rossica Olomucensia XXXVIII (1999)
• Frazeologe interesuje odnos domaćeg i stranog u frazeologiji.• Uporedna analiza konstatuje sličnosti i razlike, a ne daje objašnjenje porekla
frazeologizama.• Domaćim frazeologizmima se mogu smatrati svi frazeologizmi koji su nastali
u jeziku tokom celokupnog njegovog razvitka (водить за нос).• Tuđi frazeologizmi su frazeološke pozajmljenice i kalkovi koji vode poreklo
iz klasičnih i evropskih jezika (убить время, сидеть как на иголках).• Dihotomiju svoje/tuđe treba istraživati samo u okviru jednog jezika.• Pouzdan kriterijum na osnovu kojeg se može ustanoviti da li je neki
frazeologizam domaćeg porekla predstavlja njegovo odsustvo u drugim jezicima.
Н.И. Толстой О РЕКОНСТРУКЦИИ ПРАСЛАВЯНСКОЙ ФРАЗЕОЛОГИИ
Язык и. народная культура. Очерки по славянской мифологии и этнолингвистике. Москва, 1995: 383–405
• Ako frazeologizam nije zastupljen u slovenskim jezicima, u indoevropskim jezicima ili samo u nekim (uglavnom ne u zapadnoevropskim), onda se radi o kalku ili novijoj pozajmljenici.
• Identični ili približni oblik frazeologizma u slovenskim jezicima svedoči da se radi o novijoj frazeološkoj pozajmljenici ili kalku.
• Apsolutna stabilnosti semantike i odsustvo semantičkih inovacija predstavljaju dokaz da je frazeologizam najverovatnije novijeg porekla dobijen kalkiranjem ili pozajmljivanjem.
Людмила СтепановаПРОБЛЕМА ФРАЗЕОЛОГИЧЕСКИХ ЗАИМСТВОВАНИЙ
Rossica Olomucensia XXXVIII (1999)
• Problem izdvajanja frazeoloških internacionalizama je jedan od najsloženijih i nedovoljno izučenih problema savremene frazeologije.
• Frazeološke pozajmljenice su kalkovi, polukalkovi i frazeologizmi-citati.
• Internacionalni frazeologizam: frazeologizam koji postoji u slovenskim I zapadnoslovenskim jezicima I koji se odlikuje bliskošću leksičkog sastava i semantike.
• Internacionalni frazeologizmi nisu lišeni u potpunosti nacionalne specifičnosti.
• Kalk stupa u semantičke veze sa rečima jezika primaoca i može dobiti neke njegove specifične crte.
Ядвига ТарсаБЛИЗКИЕ КОНТАКТЫ ТРЕТЬЕГО ВИДА. ИНТЕРНАЦИОНАЛЬНЫЕ КРЫЛАТЫЕ
СЛОВА В ПОЛЬСКОМ И РУССКОМ ЯЗЫКАХ Rossica Olomucensia XL (2001)
• Internacionalni frazeologizmi se ne pojavljuju samo u invarijantnom, već i u modifikovanom obliku (rus. фараоны всех стран, соединяйтесь; пролетарии уже объединились).
• Internacionalni frazeologizmi u ruskom i poljskom jeziku funkcionišu kao nacionalni frazeologizmi.
Войцех ХлебдаБЫТУЮТ ЛИ В РУССКОМ ЯЗЫКE ПОЛЬСКИE КРЫЛАТЫE СЛОВА?
Rossica Olomucensia XXXVIII (1999)
• Ruski jezik je dominantni jezik.• Ruska kultura je ekspanzivna kultura.• U ruskim publicističkim tekstovima malo je poljskih frazeologizama
(u njegovoj kartoteci je svega 4: огнем и мечем, шоковая терапия, все на продажу, и пейзаж после битвы.
• Jezik primalac uzima iz drugog jezika onoliko koliko mu je potrebno.
В. М. Мокиенко, Е. К. НиколаеваИНТЕРНАЦИОНАЛЬНЫЙ ФОНД РУССКОЙ ФРАЗЕОЛОГИЧЕСКОЙ КАРТИНЫ
МИРАRossica Olomucensia XL (2001)
• Veliki podstrek traganju za nacionalnom specifičnošću dala su dva pravca: lingvokulturologija i jezička slika sveta.
• Subjektivno i uprošćeno se interpretira jezički materijal, precenjuju se specifičnosti ruskog mentaliteta; prisutne su primamljive kulturološke rekonstrukcije.
• V. Ajsman: potrebne su komparacije sa drugim evropskim jezicima; razgraničiti šta je ruska frazeološka slika sveta i odgovarajuća slika sveta drugih jezika.
• Potrebno je frontalno međujezičko poređenje. Ovakav pristup donosi manje subjektivnosti i nacionalističke interpretacije frazeološkog materijala, omogućava objektivniju ocenu uzajamnog uticaja ruskog i drugih evropskih jezika; Rusija i ruski jezik su neodvojivi i centralni deo kulturno-jezičkog prostranstva Evrope (rusko-evropski frazeologizmi; evropski karakter ruske frazeologije).
Фодор ЧиллаК ПРОБЛЕМЕ ОПРЕДЕЛЕНИЯ ИСТОЧНИКА НЕКОТОРЫХ ФРАЗЕОЛОГИЗМОВ
РУССКОГО ЯЗЫКА Rossica Olomucensia XL (2001)
• Potrebno je ispitati uslove u pojedinim zemljama koji su doveli do nastanka nekog frazeologizma.
Андраш ЗолтанК ВОПРОСУ О МЕЖСЛАВЯНСКОЙ МИГРАЦИИ ФРАЗЕОЛОГИЗМОВ:
ПОКАЗАНИЯ ПЕРЕВОДНЫХ ПАМЯТНИКОВFrazeoдrafia słowiańska, Opole 2001: 111-116
• Prevodni spomenici koji su nastali na granici “Slavia Latina” i “Slavia Orthodoxa” donose bogati materijal za istorijsko-etimološka istraživanja. Posebno su zanimljivi spomenici koji imaju nekoliko verzija i pomoću kojih se može pratiti transfer frazema iz jednog jezika u drugi.
• Primera radi, starobeloruski spomenik može biti iskorišćen ne samo za izučavanje beloruske frazeologije, već i ruske.
Kontaktološka istraživanja frazeologije primarno su usmerena na:
• analizu ekstralingvističkih uslova nastanka kontaktofrazema;
• identifikaciju dominantnog jezika u kontaktu;
• identifikaciju jezika posrednika;
• analizu primarne i sekundarne (tercijarne) adaptacije kontaktofrazema.
2. Teorijski okvir u kome nastaje pojam “kontaktofrazema”
(rezultati naših istraživanja u periodu od 1992. do 2004) “Rusizmi u srpskohrvatskim rečnicima. Principi adaptacije. Rečnik”,
Beograd, 1997.
“Uvod u leksičku kontaktologiju. Teorija adaptacije rusizama”, Beograd, 2004.
“Kontaktološki rečnik adaptacije rusizama u osam slovenskih jezika”, Beograd, 2004.
1. Teorija transfera
• Pozajmljenica je elemenat stranog jezika (reč, morfema, sintaksička konstrukcija i sl.) transferisan iz jednog jezika u drugi u procesu jezičkog kontakta.
• Pozajmljivanje je proces transfera elemenata jednog jezika u drugi (prema: Лингвистический энциклопедический словарь 1990 г.).
2. Teorija kopiranja• Prema teoriji kopiranja leksičko pozajmljivanje
predstavlja kopiranje stranih modela, odnosno modeliranje prema stranom obrascu, analogiji (prema: Жлуктенко 1974; Ильина 1984).
3. Kompromisna teorija
• Prema kompromisnoj teoriji pri kopiranju plana izraza dopušta se transfer ili prenos stranih značenja (prema: Ефремов 1974).
4. Teorija aktivacije i preslikavanja
• Adaptacija je proces aktiviranja latentnih mesta i popunjavanje praznih mesta u jeziku primaocu pod uticajem dominantnog jezika davaoca prema određenim pravilima (Ajduković 2004).
Pojam “kontaktoleksema” prema teoriji aktivacije i preslikavanja
Pod pojmom kontaktoleksema podrazumevamo reč koja ima najmanje jednu samostalnu kontaktemu koja je nastala pod uticajem dominantnog jezika davaoca (Ajduković 2004).
Kontaktema
Kontaktema je aktivirani i/ili preslikani elemenat dominantnog jezika davaoca i jeziku primaocu na određenom jezičkom nivou (Ajduković 2004).
Tipovi kontaktema
• Kontaktofonema (srp. aдitka = [a], [g], [i], [т], [к], [a])• Kontaktoprozodema (srp. aparatčik)• Distributivna kontaktema (srp. Kremlj)• Kontaktografema (srp. агитка)• Kontaktoderivatema (srp. aдit-ка)• Kontaktomorfema (srp. aдitka)• Kontaktogramema (srp. aдitka, ž.r.)• Kontaktostilema (srp. aдitka, razд.)• Kontaktosintaksema (srp. oduševiti koдa)• Kontaktosema (srp. aдitka: pesma, članak ili sl. kojima
je cilj aдitacija)
3. O pojmu “kontaktofrazema”
1.• Kontaktofrazema je osnovna
kontaktološka jedinica na frazeološkom nivou.
- rus. гордиев узел, глас вопиющего в пустыне, модус вивенди, блудный сын; - rus. Ариаднина нить; srp. i hrv. Arijadnina nit; - rus. перейти Рубикон, srp. i hrv. pr(ij)eći Rubikon; - rus. брать на карандаш (polukalk, karandaš iz turskog).
2.
• Kontaktofrazema je kontaktološki obeležena frazema nastala procesima aktivacije i preslikavanja.
- rus. хлеб насущный (preko staroslovenskog iz grčkog epiousios), идея фикс (fr. idée fixe) альма-матер (lat. alma mater).
3.
• Kontaktofrazema je frazeološka kombinacija kontaktološki markiranih leksičkih jedinica jezika primaoca u primarnoj i sekundarnoj adaptaciji.
- rus. осмотрительность—мать безопасности // мать учения // или праздность—мать всех пороков - prema engl. caution is the parent of safety (frazeološki prevod, kalkiranje); - rus. альма матер* // альма-матер (lat. alma mater) – adaptacija ortografije.
4.
• Kontaktofrazema je i frazema kalk, odnosno polukalk.
- hrv. i srp. d/j/evojka za sve dobijena prema nemačkom obrascu; - rus. время - деньги prema engleskom time is money; - rus. убить время prema francuskom tuer le temps; - rus i srp. медовый месяц/medeni mesec prema fr. la lune de miel; - rus. разбить на голову prema nemačkom aufs Haupt schlaдen;- rus. смешать карты prema fr. brouiller les cartes.
Definicija “kontaktofrazeme”
• Kontaktofrazema je svaka frazema jezika primaoca obrazovana pod uticajem dominantnog jezika u kontaktu.
- rus. иметь зуб против кого-нибудь (romanizam), разбить наголову (germanizam), синий чулок (anglicizam);
N.B. Utvrđivanjem grčkog i latinskog porekla, odnosno istorijskom rekonstrukcijom reči bavi se etimologija. Latinskim i grčkim kao dominantnim jezicima u kontaktu bavi se kontaktologija.
- rus. хранить молчание (iz latinskog), ящик Пандоры (iz grčkog), Авгиевы конюшни (iz grčkog), альма-матер (lat.)
Kontaktološka vrednost ili influencija kontaktofrazema
• Kontaktološka vrednost ili influencija kontaktofrazeme određuje se prema dominantnom jeziku u kontaktu a ne prema jeziku davaocu.
- kontaktofrazeme baba Jaдa i čovek u futroli (rus. человек в футляре, Čehov) su frazeološki rusizmi u srpskom jeziku.
3. Struktura kontaktološkog rečnika kontaktofrazema
Prvi deo: Kontaktofrazema (frazeološki rusizam)
ЧОВЕК У ФУТРОЛИ г-д /човек у футроли/, Ф3/4, І, ТМ0, ТМР1, СИ0, С0, ЛСА0, П1, А2 (М. Епштејн, "Поља" 439/2006)
Drugi deo
Ruski model
человек в футляре (ФМ1990)
Treći deo
• Varijativnost i modifikacije
srp. Soba u futrolisrp. Baba Jaдa; baba-jaдa; baba Jaдa; Baba Jaдa;
rus. баба-Яга; баба-яга; Баба-Яга; Баба Яга
серб. Све срећне породице личе једна на другу, свака несрећна породица несрећна је на свој начин // Све срећне породице међусобно су сличне, свака несрећна породица несрећна је на свој начин // Све срећне породице личе једна на другу, две несрећне - несрећне су на свој начин // син. Све транзиционе економије у кризи личе једна на другу
рус. Все счастливые семьи похожи друг на друга, каждая несчастливая семья несчастлива по-своему // Все счастливые семьи счастливы одинаково, но идут-то они к этому разными путями // Все счастливые семьи счастливы одинаково. Все несчастные — несчастны по-своему // Все счастливые семьи – счастливы одинаково // Все счастливые семьи счастливы одинаково, а все несчастные несчастны по-своему // Все счастливые семьи – одинаковы, каждая несчастливая семья – несчастлива по-своему // Все счастливые семьи похожи, каждая несчастная несчастлива по-своему // Все счастливые семьи похожи друг на друга, каждая несчастная семья несчастна по-своему // син. Все животные равны, но некоторые животные более равны чем другие.
Četvrti deo
• Podaci o jeziku posredniku, etimološki komentar, podaci o strukturnim i konceptualnim svojstvima kontaktofrazeme i modela
оп: рус. (Чехов 1898; прев.); + нем. [настао према истоименој причи А. П. Чехова из 1898. године; први пут се овај фразеологизам употребљава у писму које је Чехов 19.11.1899. упутио М. П. Чеховој]; [Именица + предлог + именица]; [Човек > Особине > Укалупљеност, ускогрудост]
Peti deo
• Značenje kontaktofrazeme • Ilustracijе značenja• Opis semantičkih promena i paradigmatičnosti
¤ онај ко се затвори у оквиру уских, малограђанских интереса, огради од реалног живота, боји промена, новина и кога због тога осуђују. ¤ zakopčan (zatvoren, uskogrudan, ukalupljen) čovjek, formalist (Menac 1980: 718) » Новембарски ветрови бесно дувају, звижде, кидају кровове. Спавам у капици и папучама, под два јоргана, са затвореним прозорским капцима - прави сам човек у футроли" (Писмо М.П. Чеховој, 19.11.1899.). » Ruskim arhetipom postao jer Čehovljev pojam "čoveka u futroli" kao opasnoд maloдrađanina, koji дuši svoju i tuđu slobodu (M. Epštejn, Mistika pakovanja, ili uvod u teдimenoloдiju, Polja, br. 439, 2006).
Izgled rečničkog članka
ЧОВЕК У ФУТРОЛИ г-д /човек у футроли/, Ф3/4, І, M1, ТМР1, СИ0, С0, ЛСА0, П1, А2 (М. Епштејн, "Поља" 439/2006)
человек в футляре (ФМ1990) вар. соба у футроли (Момо Капор) вар. живот у футроли (С. Фетахагић, Izraz. 1959, св. 6, бр. 7.) оп: рус. (Чехов 1898; прев.); + нем. [настао према истоименој причи А. П. Чехова
из 1898. године; први пут се овај фразеологизам употребљава у писму које је Чехов 19.11.1899. упутио М. П. Чеховој]; [Именица+предлог+именица]; [Човек > Особине > Укалупљеност, ускогрудост]
¤ онај ко се затвори у оквиру уских, малограђанских интереса, огради од реалног живота, боји промена, новина и кога због тога осуђују. ¤ zakopčan (zatvoren, uskogrudan, ukalupljen) čovjek, formalist (Menac 1980: 718) » Новембарски ветрови бесно дувају, звижде, кидају кровове. Спавам у капици и папучама, под два јоргана, са затвореним прозорским капцима - прави сам човек у футроли" (Писмо М.П. Чеховој, 19.11.1899.); » Ruskim arhetipom postao jer Čehovljev pojam "čoveka u futroli" kao opasnoд maloдrađanina, koji дuši svoju i tuđu slobodu (M. Epštejn, Mistika pakovanja, ili uvod u teдimenoloдiju, Polja, br. 439, 2006).
Kontakt:
Dr Jovan Ajduković (Beograd)
• Email: [email protected]• Lična prezentacija na Internetu: http://ajdukovicj.narod.ru