Francuska - Pariz ocima Vudija Alena.pdf

download Francuska - Pariz ocima Vudija Alena.pdf

of 7

Transcript of Francuska - Pariz ocima Vudija Alena.pdf

  • 7/25/2019 Francuska - Pariz ocima Vudija Alena.pdf

    1/7

    Francuska - Pariz oima Vudija Alena

    U novom filmu Vudija Alena, Ponou Parizu (Midnight in Paris),glavni junak, holivudski pisac Gil (Oven Vilson) u potrazi za

    inspiracijom svake ponoi ulazi u old tajmer koji ga odvozi u Pariz

    dvadesetih godina prolog veka.

    Oven Vilson u filmu 'Ponou Parizu'

    Ali ak i bez starih kola, te magine dvadesete nije ni danas tekopronai u Parizu.

    Uprkos uvenoj Hemingvejevoj izreci da je Pariz "pokretni praznik",grad jedva da se promenio za 150 godina. Bulevari iz 19. veka BaronaHausmana i dalje mariraju gradom, svaki savreno usaglaen sapojedinim spomenikom. Uz njih se gnezde uliice starijeg Pariza,ispresecane ponekom frivolnou uart deco stilu ili sramotno runomgraevinom iz sedamdesetih.

    Poseta nekim lokacijama koje je zabeleila Vudijeva kamera - poputgastronomskih hramova kao to su Le Grand Vefour na desnoj,odnosno Laperouse na levoj obali Sene - zahteva rezervaciju i dubokdep.

  • 7/25/2019 Francuska - Pariz ocima Vudija Alena.pdf

    2/7

    Ali druge atrakcije, kao i neki skriveni dragulji sa atmosferom starogPariza, pristupani su svima. No, nemojte praviti planove unapred.

    Most Aleksandra III (Beta)

    Foto: Beta

    Samo upijajte atmosferu lutajui levom obalom Sene, umetnikom iintelektualnom srcu grada i ivopisnom sreditu Vudijevog Pariza.

  • 7/25/2019 Francuska - Pariz ocima Vudija Alena.pdf

    3/7

    A onda uite u Deyrolle u Rue du Bac 46, nekoliko koraka udaljenogod istoimenog metroa. Samo u Parizu vetina punjenja ivotinja moeda poslui kao izvor inspiracije umetnicima i da ih dri na okupu.

    Deyrolle, osnovan 1831, ispunjen je istorijom i magijom.

    Poeete da razumevate eklektini ambijent koji je hranio dueIzgubljene generacije" amerikih pisaca od Ficderalda do Hemingvejai umetnika poput Pikasa, Modiljanija i ostalih.

    Popnite se stepenicama do udesne menaerije i - neke drugedimenzije. Doekae vas lav koji se odmara, glave jelena, los i drugastvorenja iz dungle. A onda i velianstveni beli medved koji je imaonezaboravnu epizodu u filmu, na soareukod Zelde Ficderald.

    Vlasnik princ Luj Alber de Broj (Louis Albert de Broglie) je moderniplemi koji uva zavetanje Deyrollea ali radi i na zatiti ivotinja,prenosei poruku o odrivom razvoju. On istie da su sve prepariraneivotinje izloene kod njega umrle prirodnom smru u zoo-vrtovima,cirkusima i slinim mestima.

    Trg Trokadero (Beta)

  • 7/25/2019 Francuska - Pariz ocima Vudija Alena.pdf

    4/7

    Iako su cene ivotnja visoke, ima suvenira koje posetilac moe sebi dapriuti, od knjiga do batenske "kozmetike".

    Ako krenete Bulevarom Saint-Germain do Saint-Germain des Pres,videete pregrt udesnih knjievnih kafia. Skrenite levo nanie ka

    Seni, ulicom Bonaparte ili se izgubite u krivudavim uliicama negdeusput. U nekom trenutku siite na kej.

    Nedaleko od metro stanice Saint Michel, u 5. arondismanu, u ulici Ruede la Bucherie 37, nalazi se Shakespeare and Company.

    Ova prodavnica je samo usput zabeleena u Alenovom filmu, ali vi semoete zavaliti, sa dobrom knjigom u ruci, i odmoriti noge i duu sve do

    23

    asa u nekada omiljenom sastajalitu Hemingveja. Ficderalda iDojsa.

    Foto: John Pardolta / flickr

    Originalni dom legendarne pokroviteljke knjievnosti Silvije Bi, magnetza pisce sa engleskog govornog podruja, bio je u Rue de l'Odeon 27,

    nedaleko od Rue de Fleurus, gde je Gertruda tajn, spisateljica,umetniki kolekcionar i bliska Pikasova prijatljica ivela sa svojomljubavnicom.

  • 7/25/2019 Francuska - Pariz ocima Vudija Alena.pdf

    5/7

    Shakespeare and Company dobio je drugi ivot 1951. i tu moete naipolovne knjige na zidovima, podovima, nagomilane bez odreenogreda. Moj otac kae da je ovo socijalistika utopija maskirana kaoknjiara, kae Silvija Vitman, iji je otac preuzeo radnju od Biove.

    Ovde je promet uvek veliki, ali Vitmaova ne zna da li je Vudijev film krivza nove goste. Mnogi su uli da je ovo uvrnuto mesto, ali za mene jeprava bajka, kae ona.

    Kreui se dublje ka levoj obali dolazite do Rue de la Montagne-Sainte-Genevieve, jednu od najstarijih ulica Pariza.

    Uprkos istoriji koja datira jo iz antike, ulica je danas skoro neprimetna -

    sve dok ne stignete do njenog kraja. A na vrhu uzbrdice kaldrma vasvodi do crkve, Saint-Etienne du Mont, iji je prvi kamen temeljacpoloen u 12. veku.

    Foto: besopha/flickr

    Tu je Alenov junak Gil, ekajui na stepenicama crkve, prvi putotputovao u prolost u Pariz svojih snova, bezbrian haotian svet

  • 7/25/2019 Francuska - Pariz ocima Vudija Alena.pdf

    6/7

    kreacije. Uz oblinji Panteon, gde je Francuska sahranila svoje heroje,zaista se oseate kao da ste u carstvu velikana.

    Traei Hemingveja

    Marion Kotijar i Oven Vilson u filmu 'Ponou Parizu'

    Pekara u Rue Notre-Dame des Champs, prekoputa prvog domaHemingveja, sada je azijska prodavnica, a pilana iznad koje je pisac

    iveo sa prvom suprugom i detetom odavno je nestala.Ali jo uvek moete da odete do stranjih stepenica, kroz prodavnicu, ido bulevara Montparnasse, proete pored broja 159 (nekada HtelVenitia) i stignete do niza poznatih kafea.

    Tu je Closerie, Ernestova omiljena kancelarija", sa terasom upuzavicama, barom od mahagonija i osvetljenjem pod kojim nijedanpisac danas ne bi mogao da radi. Na meniju se nalazi i filet de boeuf

    Hemingway.

  • 7/25/2019 Francuska - Pariz ocima Vudija Alena.pdf

    7/7

    La Coupole, nekada najvei bar u Evropi, udna je meavinavelianstvenog i kitnjastog, sa stupcima koje su, u naknadu za pie,oslikali umetnici i kupolom prekrivenom okantno runim nauno-fantastinim scenama.

    Legenda kae da je Hemingvej ovde plesao sa ozefinom Bejker, neshvatajui da nije imala nita na sebi ispod krznenog kaputa. Afro-amerika ansonjerka bila je est gost, ba kao i Man Rej i Pikaso.

    Iza ugla je neugledni italijanski restoran, Auberge de Venise,nekadanji Dingo klub u kojem su se upoznali Hemingvej i Ficderald iprovodili vreme, kako e F.S.F. kasnije opisati uz hiljadu pijanki i bez

    ikakvog rada".