Republika HrvatskaDRŽAVNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVOD

www.meteo.hr

ISSN 1334-3017god. XXXII

102 0 1 8

METEOROLOŠKI IHIDROLOŠKI BILTEN

Fotografiju na naslovnici snimio Ivan Lukac

DRŽAVNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVODZAGREB, GRIČ 3

UDK 551.5.63 551.506.1 551.509.617 551.510.4 551.515 551.519.9 551.577.13 551.582.2 551.586 556.04 627.51 628.11 630.431.1

METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI BILTEN

10 / 2018

GODINA XXXII LISTOPAD 2018.

METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI BILTEN

IZDAJE

Državni hidrometeorološki zavod Zagreb, Grič 3 telefon: (01) 45 65 782 telefax: (01) 45 65 757 www.meteo.hr e-mail:dragojlovic@cirus.dhz.hr

Glavna i odgovorna urednica dr. sc. Branka Ivančan-Picek Glavni urednik mr. sc. Dragoslav Dragojlović Zamjenik glavnog urednika Davor Nikolić, dipl.inž. Uređivački odbor mr. sc. Oliver Curić dr. sc. Cleo Kosanović dr. sc. Krešo Pandžić Borivoj Terek, dipl.inž. dr. sc. Vlasta Tutiš Davor Tomšić, dipl.inž.

Lektorica mr. sc. Ivančica Mihovilić Grafičko tehnički urednik Ivan Lukac, graf.inž. Stalni suradnici Ivan Bertović, prof. Tomislava Bošnjak, inž. mr. sc. Ksenija Cindrić Kalin Ivona Igrec, dipl.inž. Lovro Kalin, dipl.inž. mr. sc. Dražen Kaučić dr. sc. Tanja Likso Marinko Marelja, mag. ing. min. Marko Marić, dipl.inž.* Domagoj Mihajlović, dipl.inž. Krunoslav Mikec, dipl.inž. Marija Mokorić, dipl.inž. Damir Peti, dipl.inž. Dunja Plačko-Vršnak, dipl.inž. mag. inž. Ružica Popović Tatjana Radanović, mag.ing.cheming. dr. sc. Ksenija Zaninović

* vanjski suradnik iz Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba

Sadržaj

VREMENSKE PRILIKE ............................................................................................................................... 7 Sinoptička situacija (Marija Mokorić, dipl. inž.) ........................................................................ 7 Klimatološka analiza (dr. sc. Tanja Likso) ................................................................................... 9 Praćenje kišnih i sušnih uvjeta (mr. sc. Ksenija Cindrić Kalin, Domagoj Mihajlović, dipl. inž.) ................................................................................................. 16

HIDROLOŠKE PRILIKE ............................................................................................................................. 18 Površinske vode (Tomislava Bošnjak, inž.) ................................................................................. 18 Podzemne vode (Ivan Bertović, prof.) ........................................................................................ 22

EKOLOŠKE PRILIKE .................................................................................................................................. 24Meteorološke karakteristike (Domagoj Mihajlović, dipl. inž.) ......................................................................... 24Onečišćenje zraka i oborine (Ivona Igrec, dipl. inž.) ....................................................................................... 25Kakvoća zraka (Marko Marić, dipl. inž.) ......................................................................................................... 27

BIOMETEOROLOŠKE PRILIKE (dr. sc. Ksenija Zaninović) ...................................................................... 30

SUNČEVO ZRAČENJE (Marinko Marelja, mag. ing. min.) ......................................................................... 32

PRIZEMNI OZON (Tatjana Radanović, mag.ing.cheming.) ........................................................................ 35

AGROMETEOROLOŠKE PRILIKE (mr. sc. Dražen Kaučić) ...................................................................... 36

ŠUMSKI POŽARI (Marija Mokorić, dipl. inž., Lovro Kalin, dipl. inž.) ......................................................... 37

KNJIŽNICA DHMZ-a (mr. sc. Ivančica Mihovilić) ...................................................................................... 39

IZVANREDNI METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI DOGAĐAJI U NOVINSKIM IZVJEŠĆIMA U HRVATSKOJ U LISTOPADU 2018. GODINE(Davor Nikolić, dipl. inž.) ............................................................................................................................... 43

ZANIMLJIVOSTI I DOGAĐAJI(pripremila Sunčica Švaco, dipl. komp. i etnol.) .............................................................................................. 49

7

BILTEN 10 / 2018

VREMENSKE PRILIKE

Sinoptička situacijaMarija Mokorić, dipl. inž.

1. listopada je veći dio dana bilo barem djelo-mice sunčano i razmjerno toplo. Kasno poslijepod-ne i u noći se naoblačilo te je mjestimice bilo kiše, a uglavnom na Jadranu i pljuskova s grmljavinom. U početku je posvuda na Jadranu puhalo umjereno i vrlo jako jugo, a prema kraju dana i 2. listopada je zapuhala umjerena i vrlo jaka bura s olujnim udari-ma

2. listopada u jutarnjim satima je u Dubrovniku u svega nekoliko sati bilo ekstremno velikih količina oborine kao posljedica jakog grmljavinskog nevre-mena. Palo je oko 230 mm kiše što je najveća količi-na izmjerene oborine u 24 sata od 1961. godine od kada se u Dubrovniku provode službena meteorološ-ka mjerenja.

Tog istog dana poslijepodne u Hvaru je palo više od 100 mm kiše.

Preko naše zemlje se premjestila hladna fronta i vi-sinska dolina sa sjeverozapada kontinenta, a istovreme-no se nad Tirensko more premjestila ciklona. Njezino sekundarno središte je bilo nad južnim Jadranom što je pogodovalo razvoju konvektivnih sustava koji najčešće uzrokuju obilne i ekstremne oborine. S jačanjem ogran-ka anticiklone potkraj 2. rujna se sa zapada počelo dje-lomice razvedravati.

Zatim je 3. listopada bilo pretežno sunčano s više oblaka na južnom Jadranu. Bilo je razmjerno

svježe, osobito ujutro. Na Jadranu je bilo umjerene i jake bure s olujnim udarima.

4. i 5. listopada je bilo djelomice i pretežno sun-čano te malo toplije.

Na vrijeme je utjecalo polje povišenog tlaka zraka, a po visini je pritjecao topliji zrak. Jutro je u unutraš-njosti bilo svježe, ponegdje i maglovito. Bura je oslabila i okrenula na jugozapadni, a zatim i južni vjetar. Potkraj 4. listopada se u najzapadnijim predjelima, na sjever-nom i dijelu srednjeg Jadrana naoblačilo, a mjestimice je bilo kiše. Zapuhalo je jugo.

Zatim je 6. i 7. listopada bilo promjenljivo do pretežno oblačno, a kiše i grmljavine je bilo najvi-še na Jadranu i u područjima uz njega. Jutro je bilo toplije.

Središte ciklone se premještalo južnije od naših krajeva, pa je njezin utjecaj bio najizrazitiji na Jadranu gdje je ponegdje bilo i izraženije grmljavine. Puhalo je umjereno i vrlo jako jugo. U unutrašnjosti je bilo više sunčanog vremena, posebice na istoku zemlje. Bilo je razmjerno toplo.

8. listopada je još bilo nestabilno te je uz pro-mjenljivu naoblaku ponegdje bilo kiše. Bilo je sun-čanog vremena, najviše na sjevernom i dijelu sred-njeg Jadrana, gdje je bilo umjerene i jake bure.

Ciklona se premještala na jug, a sa sjeverozapada se pružao ogranak anticiklone. Po visini se zadržavao vla-žan zrak koji je međutim bio razmjerno topao. U unu-trašnjosti je ujutro i u dijelu prijepodneva bilo magle.

Središte ciklone se premještalo južnije od naših krajeva, pa je njezin utjecaj bio najizrazitiji na Jadranu.

Slika 1. Prizemna sinoptička situacija 19. listopada 2018. u 00 UTC (izvor Njemačka meteorološka služba)

Slika 2. Visinska sinoptička situacija AT 500 hPa 19. listopada 2018. u 00 UTC (izvor Njemačka meteorološka služba)

8

BILTEN 10 / 2018

Od 9. do 20. listopada je bilo pretežno sunča-no i iznadprosječno toplo s mjestimičnom maglom i povremeno više oblaka u unutrašnjosti. Na Jadranu je povremeno bilo slabe do umjerene, ponegdje na sjevernom dijelu jake bure s olujnim udarima, po-najprije u noći i prijepodne.

Prizemno je bio ogranak anticiklone, a po visini se uspostavio greben s juga.

U početku je na južnom Jadranu bilo lokalnih ne-stabilnosti, a s povremenim prodorima vlažnijeg i malo svježijeg zraka sa sjeverozapada te istovremenog slablje-nja grebena s juga, u kontinentalnim krajevima je bilo povremeno više oblaka, pa ponegdje i malo kiše, dok je na Jadranu bilo bure i sjeverozapadnog vjetra.

Međutim, za cijelo razdoblje se može reći da je bilo iznadprosječno toplo i većinom suho uslijed prevlada-vajućeg utjecaja polja visokog ili srednjeg tlaka zraka. Maksimalna temperatura zraka je bila uglavnom od 17 do 23°C, u gorju malo niža.

Nad našom zemljom je ojačao ogranak anticiklone sa sjeverozapada-zapada kontinenta, a ciklona nad Ti-renskim morem se malo popunila.

Zatim je 21. i 22. listopada u većini krajeva osjetno zahladilo. Bilo je vjetrovito, osobito na Ja-dranu. Ponegdje je bilo malo kiše, a u najvišem gorju i malo snijega.

Na vrijeme je s jedne strane utjecao ogranak jake anticiklone koja se prema našim predjelima pružala

Slika 5. Satelitska snimka oblaka u vidljivom dijelu spektra 2. listopada 2018. godine u 02.45 UTC

(izvor EUMETSAT)

Slika 6. Satelitska snimka oblaka u vidljivom dijelu spektra 28. listopada 2018. godine u 18.25 UTC

(izvor EUMETSAT)

Slika 3. Prizemna sinoptička situacija 28. listopada 2018. u 00 UTC (izvor Njemačka meteorološka služba)

Slika 4. Visinska sinoptička situacija AT 500 hPa 28. listopada 2018. u 00 UTC (izvor Njemačka meteorološka služba)

9

BILTEN 10 / 2018

sa zapada i sjeverozapada kontinenta, a s druge strane plitko ciklonalno polje nad Tirenskim i Jonskim mo-rem. Stoga su gradijenti tlaka zraka bili izraženi, te je na većem dijelu Jadrana bilo umjerene i jake, na udare mjestimice i olujne bure. U početku je na dijelu sred-njeg i na južnom Jadranu bilo jakog juga i istočnjaka. U visinskoj struji pritjecao je povremeno vlažniji zrak, pa je uz promjenljivu naoblaku ponegdje bilo slabe kiše.

Zatim je 23. i 24. listopada bilo pretežno sunča-no, u unutrašnjosti mjestimice s dugotrajnom ma-glom i slojevitim oblacima. Danju je bilo razmjerno toplo, a bura na Jadranu je prolazno oslabila.

Na vrijeme je utjecao ogranak anticiklone sa zapada kontinenta, a ciklonalno polje je bilo istočnije od naše zemlje. Sa sjevera se približavala hladna fronta. Stoga je poslijepodne i u noći na 25. listopada bilo povećane naoblake i ponegdje slabe kiše uz umjeren i jak sjeverni i sjeverozapadni vjetar, a na Jadranu je bura pojačala.

25. listopada je pod utjecajem polja povišenog tlaka zraka bilo djelomice sunčano s više oblaka uju-tro. Ponegdje je u unutrašnjosti bilo magle. Bura je oslabila. Bilo je toplo s obzirom na doba godine, jer je po visini počeo pritjecati topliji zrak.

26. listopada je bilo promjenljivo oblačno, u najzapadnijim predjelima i na sjevernom Jadranu ponegdje s kišom. Zapuhao je jugozapadni vjetar, a na Jadranu jugo.

Polje visokog tlaka je oslabilo, a u zapadnom Sre-dozemlju produbljavala se ciklona. U visinskoj jugo-zapadnoj struji pritjecao je vlažan i topao zrak. Na Ja-dranu je zapuhalo umjereno i vrlo jako jugo s olujnim udarima. Uz sunčana razdoblja bilo je iznadprosječno toplo vrijeme s maksimalnom temperaturom zraka ne-rijetko višom od 20°C.

Između 27. i 30. listopada je bilo i dalje iznad-prosječno toplo i vrlo promjenljivo, ali i vjetrovito vrijeme. Na Jadranu je bilo jakog, pa i olujnog juga i jugozapadnjaka, a u unutrašnjosti povremeno umje-renog do jakog južnog i jugozapadnog vjetra. Povre-meno je bilo kiše, mjestimice obilne.

U zapadnom Sredozemlju nad područjem Genov-skog zaljeva produbila se ciklona. U izraženoj jugoza-padnoj visinskoj struji pritjecao je vlažan i topao zrak. Bilo je djelomice sunčano, s više oblaka na Jadranu i upriobalju te u gorskoj Hrvatskoj, gdje je i kiša bila učestalija. Bilo je obilne kiše s količinom ponegdje na Jadranu i u zapadnim dijelovima unutrašnjosti i višom od 50 mm.

Bile su dvije izražene kišne epizode, jedna u noći na 29. listopada, a druga potkraj 29. i u noći na 30. listopada.

U noći na 30. listopada ciklona se iz zapadnog Sre-dozemlja premještala prema sjeveroistoku. Preko naše zemlje premještala se hladna fronta.

Ciklonalno polje se 30. listopada zadržavalo nad zapadnom i srednjom Europom. U jugozapadnoj visin-skoj struji pritjecao je vlažan i razmjerno topao zrak.

Bilo je djelomice sunčano s promjenljivom nao-blakom te i dalje razmjerno vjetrovito i toplo. Jugo na Jadranu je poslijepodne oslabilo.

I 31. listopada je bilo djelomice sunčano te iznadprosječno toplo vrijeme. Na sjevernom Jadranu je kratkotrajno zapuhala bura i sjeverozapadnjak.

Po visini je pritjecao topao zrak s juga, a prizemno je bilo većinom polje sniženog tlaka zraka.

Osnovna značajka listopada je iznadprosječna to-plina usljed utjecaja termobaričkog grebena i jugoza-padnog visinskog strujanja u kojem je pritjecao topao zrak s juga. Potkraj mjeseca na vrijeme su utjecale ci-klone i atmosferske fronte, pa je bilo obilne kiše, ali je u visinskoj južnoj i jugozapadnoj struji i dalje pritjecao topao zrak.

Slike 1, 2, 3 i 4 su prizemna i visinska (AT 500 hPa) sinoptička situacija 19. i 28. listopada 2018. godi-ne (izvor Njemačka meteorološka služba-DWD).

Slike 5, 6 i 7 su satelitske snimke oblaka 2., 28. i 29. listopada 2018. godine (izvor EUMETSAT).

Klimatološka analiza

dr. sc. Tanja Likso

Analiza temperaturnih anomalija za listopad 2018. godine pokazuje da su srednje mjesečne temperature zraka bile iznad višegodišnjeg prosjeka (1961. – 1990.). Odstupanja srednje mjesečne temperature zraka bila su

Slika 7. Satelitska snimka oblaka u vidljivom dijelu spektra 29. listopada 2018. godine u 20.45 UTC

(izvor EUMETSAT)

10

BILTEN 10 / 2018

u rasponu od 1.8°C (Daruvar i Mali Lošinj) do 3.1°C (Bjelovar i Zagreb-Grič).

Apsolutna maksimalna temperatura zraka u listo-padu 2018. godine bila je većinom viša od odgovaraju-ćeg prosjeka (1961. – 1990.), a odstupanja su se nalazila u rasponu od -1.3°C (Gospić i Varaždin) do 1.8°C (Du-brovnik i Lastovo). Usporedba s raspoloživim nizom analiziranih postaja pokazuje da u listopadu 2018. godi-ne nije bilo rekordnih vrijednosti apsolutne maksimalne temperature zraka (tablica 1).

Apsolutna minimalna temperatura zraka u listopa-du 2018. godine bila je na svim analiziranim postajama viša od odgovarajućeg prosjeka (1961. – 1990.), a od-stupanja su se nalazila u rasponu od 2.3°C (Zavižan) do 4.6°C (Bjelovar). Usporedba s raspoloživim nizom ana-liziranih postaja pokazuje da u listopadu 2018. nije bilo rekordnih vrijednosti apsolutne minimalne temperature zraka (tablica 2).

Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hr-vatskoj za listopad 2018. godine opisane su sljedećim kategorijama: ekstremno toplo (šire područje Zagreba

Tablica 1. Pregled apsolutnih maksimalnih temperatura zraka za LISTOPAD 2018. godine i usporedba s raspoloživim nizom dotičnih postaja. Navedene su vrijednosti za samo one postaje koje su uključene

u analizu klimatskih anomalija u Republici Hrvatskoj.

Naziv meteorološke

postaje

Godina od kada su raspoloživi

podaci

Vrijednost najviše izmjerene tempera-ture (°C) u listopadu

(do 2017.) u raz-doblju od kada su raspoloživi podaci

Datum kada je postignuta najviša

vrijednost(* označava ne-

potpuni niz)

Vrijednost najviše izmjerene

temperature (°C) u listopadu 2018.

Datum kada je postignuta

vrijednost najviše izmjerene

temperature u listopadu 2018.

Dubrovnik 1961. 30.5 1.10.2012.* 27.0 4.10. Senj 1948. 29.9 5.10.2011.* 26.5 12.10.Šibenik 1949. 30.3 2.10.2011. 26.8 4.10.Slavonski Brod 1963. 30.2 5.10.1984. 27.3 27.10.Knin 1949. 31.6 7.10.1985. 27.4 5.10. Rijeka 1948. 28.8 1.10.1956. 25.5 18.10.Karlovac 1949. 30.3 23.10.1971. 23.3 28.10. Osijek 1899. 30.5 6.10.1935.* 26.4 27.10.Hvar 1858. 31.5 1.10.1932.* 26.8 4.10.Pazin 1961. 28.8 2.10.2011. 24.7 12.10.Split - Marjan 1948. 27.9 2.10.2011. 25.4 4.10.Ogulin 1949. 28.7 2.10.1956. 23.5 27.10.Komiža 1981. 30.4 1.10.1991. 26.7 4.10.Sisak 1949. 29.6 23.10.1971. 25.2 27.10. i 28.10.Daruvar 1978. 29.9 3.10.1985. 25.2 27.10.Mali Lošinj 1961. 29.2 5.10.2011. 25.4 9.10.Poreč 1981. 26.7 14.10.2000.* 24.1 4.10.Zagreb - Maksimir 1949. 28.3 23.10.1971. 23.5 28.10.Bjelovar 1949. 28.2 3.10.1985. 25.3 28.10.Zagreb - Grič 1861. 27.6 23.10.1971.* 22.6 27.10.Varaždin 1949. 27.7 6.10.2009. 22.2 11.10.Gospić 1872. 28.8 1.10.1932.* 21.7 10.10.Lastovo 1948. 28.2 1.10.1991.* 25.7 11.10.Zadar 1961. 27.2 2.10.2011. 25.1 10.10.Parg 1950. 25.9 14.10.1990.* 19.0 24.10.Puntijarka 1981. 22.0 13.10.1990. 17.4 11.10.Zavižan 1953. 20.6 1.10.1956.* 16.8 12.10.

Slika 8. Mjesečne količine oborine (izražene u%) za mjesec LISTOPAD 2018. od prosječnih vrijednosti (1961. − 1990.)

11

BILTEN 10 / 2018

Tablica 2. Pregled apsolutnih minimalnih temperatura zraka za LISTOPAD 2018. godine i usporedba s raspoloživim nizom dotič-nih postaja. Navedene su vrijednosti za samo one postaje koje su uključene u analizu klimatskih anomalija u Republici Hrvatskoj.

Naziv meteorološke

postaje

Godina od kada su raspoloživi

podaci

Vrijednost najniže izmjerene tempera-ture (°C) u listopadu

(do 2017.) u raz-doblju od kada su raspoloživi podaci

Datum kada je postignuta najviša

vrijednost(* označava ne-

potpuni niz)

Vrijednost najniže izmjerene tempe-

rature (°C) u listopadu 2018.

Datum kada je postignuta

vrijednost najniže izmjerene

temperature u listopadu 2018..

Dubrovnik 1961. 4.5 23.10.1972.* 13.1 25.10. Senj 1948. 1.6 28.10.1997.* 10.2 21.10.Šibenik 1949. 2.1 29.10.1997. 10.3 24.10.Slavonski Brod 1963. -7.4 29.10.1997. 0.8 1.10.Knin 1949. -3.3 20.10.1972. 3.9 1.10. i 24.10.Rijeka 1948. -1.2 30.10.2012. 9.1 25.10.Karlovac 1949. -6.3 26.10.2003. 0.2 1.10. Osijek 1899. -8.6 30.10.1920.* 2.6 3.10.Hvar 1858. 4.9 30.10.1971.* 12.4 25.10.Pazin 1961. -5.6 31.10.1991. 2.3 1.10.Split - Marjan 1948. 3.8 23.10.1972. 11.9 25.10.Ogulin 1949. -5.7 26.10.2003. 1.2 1.10.Komiža 1981. 5.4 25.10.1981. 12.1 25.10.Sisak 1949. -7.2 31.10.1971. 1.2 1.10.Daruvar 1978. -8.1 30.10.1997. 0.9 1.10.Mali Lošinj 1961. 5.0 29.10.1997. 13.0 25.10.Poreč 1981. -3.0 29.10.1997.* 4.0 3.10.Zagreb - Maksimir 1949. -5.6 31.10.1971. 3.3 1.10.Bjelovar 1949. -7.2 31.10.1971. 2.6 1.10. i 3.10.Zagreb - Grič 1861. -6.0 30.10.1920.* 6.3 1.10.Varaždin 1949. -7.5 30.10.1997. 0.8 1.10.Gospić 1872. -13.7 28.10.1905.* -1.5 1.10.Lastovo 1948. 5.6 23.10.1972.* 13.2 25.10.Zadar 1961. 2.3 29.10.1997. 11.2 22.10.Parg 1950. -7.0 30.10.2012.* 0.6 1.10.Puntijarka 1981. -8.0 25.10.2003. 1.0 25.10.Zavižan 1953. -11.5 29.10.1997.* -2.9 22.10.

i Rijeke), toplo (dio istočne Hrvatske, Zavižan te šire područje Ogulina i Pazina) i vrlo toplo (preostali dio Hrvatske).

Listopad 2018. obilježile su srednje dnevne tempe-rature zraka više od prosjeka, iako su početak listopada obilježile negativne anomalije srednje dnevne tempe-rature zraka (od 2 do 5 dana). Nakon toga na većini analiziranih postaja uslijedilo je dugotrajno razdoblje pozitivnih anomalija srednje dnevne temperature zraka (od 18 do 26 dana).

Tijekom listopada 2018. najveća pozitivna odstu-panja srednje dnevne temperature zraka u odnosu na vi-šegodišnji prosjek kretala su se od 4.8°C (Split-Marjan, 28. listopada) do 12.6°C (Osijek, 28. listopada). Naj-veće negativno odstupanje srednje dnevne temperature zraka zabilježeno je na postaji Ogulin (1. i 2. listopada) kada je srednja dnevna temperatura zraka bila 4.4°C niža od višegodišnjeg prosjeka (1961. – 1990.).

Srednja mjesečna maksimalna temperatura zraka u listopadu 2018. nalazila se u rasponu od 11.0°C na Za-vižanu do 23.9°C u Hvaru i Dubrovniku. U odnosu na

12

BILTEN 10 / 2018

odstupanje temp. (°C)postajapercentili

A

P

PERCENTILIekstremno hladno < 2vrlo hladno 2 - 9hladno 9 - 25normalno 25 - 75toplo 75 - 91vrlo toplo 91 - 98ekstremno toplo > 98

Dubrovnik2.4

97

2.3

97Lastovo

Komiža2.0

94

Hvar1.9

94

Split2.2

95

Zadar2.5

98Knin2.6

97

Šibenik2.3

96

Gospić2.9

96

Zavižan2.1

88

Senj3.0

98

M. Lošinj1.8

93

Rijeka2.8

99Pazin1.9

90Poreč2.0

92Ogulin

2.0

90

Parg2.1

93 KarlovacSisak

2.5

97

Zagreb3.1

99 Bjelovar3.1

98Daruvar

1.8

87

Slavonski Brod2.9

96

Osijek2.8

96

Varaždin2.2

92

PERCENTILIekstremno sušno < 2vrlo sušno 2 - 9

sušno 9 - 25normalno 25 - 75kišno 75 - 91

vrlo kišno 91 - 98ekstremno kišno > 98

količina oborine (%)postajapercentili

A

P

Dubrovnik228

93

36

27Lastovo

Komiža28

11

Hvar151

79

Split123

69

Zadar43

33Knin81

50

Šibenik45

27

Gospić102

60

Zavižan72

45

Senj12

70

M. Lošinj227

90

Rijeka87

51Pazin209

88Poreč112

84Ogulin63

35

Parg101

59 Karlovac63

35 Sisak65

39

Zagreb95

56 Bjelovar47

27Daruvar

22

14

Slavonski Brod21

7

Osijek29

20

Varaždin46

25

Slika 8. Odstupanje srednje mjesečne temperature zraka (°C) za mjesec LISTOPAD 2018. od prosječnih vrijednosti (1961. − 1990.)

Slika 9. Mjesečne količine oborine (izražene u%) za mjesec LISTOPAD 2018. od prosječnih vrijednosti (1961. − 1990.)

13

BILTEN 10 / 2018

Slika 10. Maksimalne i minimalne temperature zraka (°C) i dnevne količine oborine (mm) za LISTOPAD 2018. godine

Maksimalne dnevne temperature zraka (°C)

Minimalne dnevne temperature zraka (°C)

Dnevne količine oborine (mm)

14

BILTEN 10 / 2018

Slika 11. Srednje dnevne temperature zraka (°C) i njihove anomalije (°C) od dnevnog srednjaka za razdoblje 1961. − 1990. za LISTOPAD 2018. godine

Srednje dnevne temperature zraka (°C) Anomalije srednje dnevne temperature zraka (°C)

15

BILTEN 10 / 2018

višegodišnji prosjek (1961. – 1990.) srednje mjesečne maksimalne temperature zraka bile su više od prosje-ka na svim analiziranim postajama. Odstupanja su se kretala od 1.5°C (Pazin) do 4.0°C (Slavonski Brod). Apsolutni temperaturni maksimumi nalazili su se u ras-ponu od 16.8°C na Zavižanu (12. listopada) do 27.4°C u Kninu (5. listopada).

Srednje mjesečne minimalne temperature zraka u listopadu 2018. bile su u rasponu od 4.8°C na Zaviža-nu do 17.5°C u Dubrovniku. U odnosu na višegodišnji prosjek (1961. – 1990.) srednje mjesečne minimalne temperature zraka bile su na svim analiziranim posta-jama iznad višegodišnjeg prosjeka. Odstupanja srednje mjesečne minimalne temperature zraka u listopadu 2018. kretala su se od 0.6°C (Daruvar) do 3.5°C (Bje-lovar). Apsolutni temperaturni minimumi nalazili su se u rasponu od -2.9°C na Zavižanu (22. listopada) do 13.2°C u Lastovu (25. listopada).

S aspekta izuzetnosti srednjih dnevnih temperatura zraka ističu se 27. i 29. listopada 2018. kao izvanredno topli dani za postaju Zagreb-Grič (tablica 3), dok su u

Tablica 3. Izvanredno topli i rekordno topli dani za postaju Zagreb-Grič, listopad 2018.

Rekordno topli dani su posebno označeni crvenom bojom.

ZAGREB-GRIČ - izvanredno topli i rekordno topli dani

Izvanredno i rekordno topli dani 27.10. 29.10.Srednja dnevna temp. (°C) 19.5 17.6

Srednja dnevna temperatura, raspoloživi niz (1862. – 2017.)

18.0 2006.

19.2 2008.

Tablica 4. Izvanredno topli dani za postaju Rijeka, listopad 2018.

RIJEKA - izvanredno topli dani

Izvanredno topli dani 18.10. 19.10.Srednja dnevna temp. (°C) 19.8 19.0

Srednja dnevna temperatura, raspoloživi niz (1948. – 2017.)

19.91953.

19.51953.

t t-+σ t

-+2σ

t-

t--σ

t--2σ

Slika 12. Srednja dnevna temperatura zraka za Zagreb-Grič, Split-Marjan i Rijeku za LISTOPAD 2018. godineu usporedbi s dugogodišnjim srednjim vrijednostima (t−) i standardnim devijacijama (σ).

Rijeci 18. i 19. listopada svrstani u kategoriju izvanred-no toplih dana (tablica 4). U listopadu 2018. na posta-ji Split-Marjan nije bilo izvanrednih srednjih dnevnih temperatura zraka.

Analiza količina oborine za listopad 2018. godine koje su izražene u postocima (%) višegodišnjeg prosjeka (1961. – 1990.) pokazuje da su količine oborine bile većinom ispod prosjeka. Usporedba s višegodišnjim prosjekom pokazuje da se količine oborine za listopad 2018. nalaze u rasponu od 12% višegodišnjeg prosjeka u Senju (163.4 mm) do 228% tog prosjeka u Dubrov-niku (300.5 mm). 2. listopada 2017. na postaji Du-brovnik izmjerena je rekordna dnevna količina oborine (259.2 mm), budući da je premašila maksimalnu dnev-nu količinu oborine (154.8 mm, 13. listopada 2002.) prema raspoloživom nizu postaje Dubrovnik (1961. – 2017.). Spomenuta mjesečna količina oborine postaje Dubrovnik za listopad 2018. (300.5 mm) nije prema-šila najveću mjesečnu količinu oborine u raspoloživom nizu postaje Dubrovnik (373.4 mm, listopad 1961.)

16

BILTEN 10 / 2018

Oborinske prilike u Hrvatskoj za listopad 2018. opisane su sljedećim kategorijama: vrlo kišno (šire po-dručje Dubrovnika), kišno (dio sjevernog i južnog Ja-drana), sušno (dio sjeverne i istočne Hrvatske te dio južnog Jadrana), vrlo sušno (šire područje Slavonskog Broda) i normalno (preostali dio Hrvatske).

Na većini analiziranih postaja broj sati sijanja Sun-ca za listopad 2018. bio je veći od višegodišnjeg prosjeka (1961. – 1990.), a odstupanja su se kretala od -8.5 sati u Gospiću gdje je zabilježeno ukupno 125.9 sati sijanja Sunca do 35.5 sati u Osijeku gdje je mjesečna suma si-janja Sunca iznosila 185.4 sata. Pozitivna odnosno ne-gativna odstupanja broja sati sijanja Sunca u suglasju su s negativnim odnosno pozitivnim odstupanjima srednje mjesečne naoblake.

Praćenje kišnih i sušnih uvjetamr. sc. Ksenija Cindrić Kalin

Domagoj Mihajlović, dipl. inž.

Praćenje kišnih i sušnih uvjeta na dnevnoj skali

U listopadu 2018. godine su sušni i kišni uvjeti na dnevnoj skali analizirani na 25 postaja u Hrvatskoj na način da su kumulativne količine oborine od početka do kraja listopada uspoređene s teorijskim percentilima, koji su izračunati pomoću srednjih mjesečnih vrijedno-sti količina oborine za listopad iz 40-godišnjeg razdoblja (1961.-2000.). Analizirana su i trajanja sljedova sušnih i kišnih dana s dnevnom količinom oborine, Rd, ma-njom i većom od 1 mm.

U istočnoj i sjeveroistočnoj Hrvatskoj su, prema kumulativnoj količini oborine, u drugoj polovici listo-pada prevladavale vrlo sušne prilike (percentil 2 do 9). Takvim prilikama je doprinio dugi sušni niz u trajanju od 19 do 21 dan, a na području Bjelovara i Varaždina 26 uzastopnih dana nije zabilježena oborina veća od 1 mm. U središnjoj unutrašnjosti (Karlovac, Sisak i Ogu-lin) tijekom druge polovice mjeseca prevladavale su suš-ne prilike (percentil 9 do 25), ali je ukupna mjesečna količina oborine bila u granicama normale za listopad. U gorskoj je Hrvatskoj kumulativna količina oborine tijekom listopada bila u granicama normale. Najdulje sušno razdoblje na pojedinoj postaji trajalo je od 11 do 12 dana.

Na jadranskim postajama, na sjeverozapadnoj obali Istre, na Malom Lošinju i na području Splita, su tije-kom prve polovice listopada zabilježene vrlo kišne pri-like (percentil 91 do 98), a potom su do kraja mjeseca pravladavale kišne prilike (percentil 75 do 91). Najki-šovitije je bilo na postaji Dubrovnik, gdje su ekstremno kišne prilike trajale od početka listopada do kraja druge dekade, a potom su do kraja mjeseca prevladavale vrlo kišne prilike. Na postaji Hvar su tijekom prve dekade

listopada također zabilježene ekstremno velike količine oborine, potom su do kraja druge dekade prevladavale vrlo kišne prilike, a do kraja mjeseca kišne. Na ostalim dalmatinskim postajama su u drugoj polovici listopada prevladavale sušne prilike, ali je mjesec u konačnici bio u granicama normale. Na srednjem i južnom Jadranu je početkom listopada zabilježena kišna epizoda kada je u jednom danu pala ekstremno velika količina oborine (npr. u Dubrovniku 259.2 mm, u Hvaru 86.2 mm), dok je u drugoj polovici mjeseca uslijedio dulji niz dana bez oborine u trajanju od 20 do 21 dan.

Praćenje kišnih i sušnih uvjeta na vremenskoj skali od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci

U listopadu 2018. godine zabilježeni su umjere-no sušni uvjeti u Daruvaru i Slavonskom Brodu (SPI1; -1.48 i -1.35). Oborinski uvjeti unutar granica normale bili su u Bjelovaru, Gospiću, Hvaru, Karlovcu, Kninu, Križevcima, Ogulinu, Osijeku, Pargu, Rijeci, Senju, Sisku, Split Marjanu, Šibeniku, Varaždinu, Zadru, Za-greb Maksimiru i Zavižanu (SPI1; -0.75, 0.20, 0.87, -0.48, 0.00, -0.25, -0.29, -0.99, 0.16, -0.02, 0.48, -0.25, 0.52, -0.68, -0.58, -0.64, 0.47 i -0.15). Umje-reno kišni uvjeti su prevladali u Dubrovniku, Malom Lošinju i Pazinu (SPI1; 1.38, 1.09 i 1.06).

Na 3-mjesečnoj vremenskoj skali ekstremno sušni uvjeti zabilježeni su u Slavonskom Brodu (SPI3; -2.54), a vrlo sušni uvjeti u Šibeniku i na Zavižanu (SPI3; -1.76 i -1.52).Umjereno sušni uvjeti bili su u Karlovcu, Kri-ževcima, Ogulinu, Osijeku i Zadru (SPI3; -1.44, -1.20, -1.07, -1.35 i -1.14). Oborinski uvjeti unutar granica normale bili su u Bjelovaru, Daruvaru, Dubrovniku, Gospiću, Hvaru, Kninu, Malom Lošinju, Pargu, Pazi-nu, Rijeci, Senju, Split Marjanu, Varaždinu i Zagreb Maksimiru (SPI3; -0.59, 0.28, 0.89, -0.53, -0.30, 0.16, 0.37, -0.15, 0.60, -0.32, -0.64, -0.73, -0.15 i -0.75).

Tijekom proteklih 6-mjeseci zabilježeni su vrlo sušni uvjeti na Zavižanu (SPI6; -1.64), a umjereno sušni uvjeti u Ogulinu (SPI6; -1.25). Oborinski uvjeti unutar granica normale bili su u Bjelovaru, Daruvaru, Dubrovniku, Gospiću, Hvaru, Karlovcu, Kninu, Kri-ževcima, Malom Lošinju, Osijeku, Pargu, Pazinu, Ri-jeci, Senju, Sisku, Slavonskom Brodu, Split Marjanu, Šibeniku, Varaždinu, Zadru i Zagreb Maksimiru (SPI6; -0.56, -0.09, 0.70, -0.40, -0.31, -0.68, 0.80, -0.92, 0.57, 0.01, -0.44, 0.95, -0.23, -0.72, -0.24, -0.11, -0.52, 0.19, -0.20, -0.65 i -0.29).

Na 12-mjesečnoj vremenskoj skali oborinski uvjeti u granicama normale zabilježeni su u Bjelovaru, Da-ruvaru, Dubrovniku, Hvaru, Karlovcu, Križevcima, Ogulinu, Osijeku, Rijeci, Senju, Slavonskom Brodu, Split Marjanu, Šibeniku, Varaždinu, Zadru, Zagreb Maksimiru i Zavižanu (SPI12; 0.90, 0.57, 0.56, 0.83, 0.54, 0.63, 0.49, 0.19, 0.75, 0.57, 0.31, 0.07, 0.55,

17

BILTEN 10 / 2018

Slika 13. Prostorne razdiobe SPI-a na vremenskim skalama od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci za LISTOPAD 2018.

18

BILTEN 10 / 2018

Slika 14. Kumulativne količine oborine (mm) za LISTOPAD 2018., za meteorološke postaje Osijek, Zagreb – Maksimir, Rijeku, Zavižan, Split – Marjan i Dubrovnik te pripadni 98., 90., 75., 50., 25., 10. i 2. percentil za razdoblje 1961. − 2000.

sušnovrlo sušno normalno kišno vrlo kišno

0.86, 0.44, 0.73 i 0.02). Umjereno kišni uvjeti su pre-vladavali u Gospiću, Kninu, Pargu i Sisku (SPI12; 1.43, 1.26, 1.01 i 1.41), a vrlo kišni uvjeti u Malom Lošinju i Pazinu (SPI12; 1.91, 1.78).

Umjereno sušni uvjeti na 24-mjesečnoj vremenskoj skali bili su u Split Marjanu (SPI24; -1.19), a oborinski uvjeti unutar granica normale u Bjelovaru, Daruvaru, Dubrovniku, Hvaru, Karlovcu, Kninu, Križevcima, Ogulinu, Osijeku, Pargu, Senju, Sisku, Slavonskom Brodu, Šibeniku, Varaždinu, Zadru, Zagreb Maksi-miru i Zavižanu (SPI24; -0.48, -0.19, -0.80, -0.29, 0.04, -0.17, -0.13, -0.29, -0.37, 0.87, 0.44, 0.92, 0.48, 0.03, 0.30, 0.65, 0.18 i -0.25). Umjereno kišni uvjeti su prevladali u Gospiću, Pazinu i Rijeci (SPI24; 1.17, 1.34 i 1.09), a ekstremno kišni uvjeti u Malom Lošinju (SPI24; 2.00).

Na 48-mjesečnoj vremenskoj skali oborinski uvjeti unutar granica normale bili su u Bjelovaru, Daruvaru, Dubrovniku, Gospiću, Hvaru, Karlovcu, Kninu, Kri-ževcima, Ogulinu, Osijeku, Pargu, Pazinu, Rijeci, Se-nju, Slavonskom Brodu, Split Marjanu, Šibeniku, Va-raždinu, Zadru, Zagreb Maksimiru i Zavižanu (SPI48; -0.57, 0.06, -0.37, 0.71, 0.44, 0.86, 0.16, 0.11, 0.16, 0.23, -0.09, 0.96, 0.31, -0.06, 0.57, -0.62, 0.83, 0.46,

0.56, 0.43 i -0.22). Umjereno kišni uvjeti su prevladali u Sisku (SPI48; 1.45), a vrlo kišni uvjeti u Malom Lo-šinju (SPI48; 1.53).

Napomena: Više grafičkih prikaza rezultata je do-stupno na: www.meteo.hr.

Klasifikacijaska skala za vrijednosti SPI

Vrijednosti SPI Klase 2.0 i više ekstremno kišno 1.5 − 1.99 vrlo kišno 1.0 − 1.49 umjereno kišno -0.99 − 0.99 u granicama normale -1.0 − -1.49 umjereno suho -1.5 − -1.99 vrlo suho -2.0 i više ekstremno suho

HIDROLOŠKE PRILIKE

Površinske vodeTomislava Bošnjak, inž.

Hidrološki sušno razdoblje nastavljeno je i u listo-padu. Zabilježena je mala vodnost rijeka s kretanjem

19

BILTEN 10 / 2018

Slika 15. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja rijekau LISTOPADU 2018.

Slika 16. Hidrogrami srednjih dnevnih protoka rijekau LISTOPADU 2018.

20

BILTEN 10 / 2018

Legenda: Qmin, Qmaks apsolutno minimalni odnosno maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost), Qsred srednji dnevni protok (srednja vrijednost iz dva mjerenja, 06 i 18 sati).

Slika 17. Minimalni (Qmin), srednji (Qsred) i maksimalni (Qmaks) protok u LISTOPADU 2018. s primjerom pripadajućihkarakterističnih vrijednosti (nQmin, sQmin, vQmin, nQsred, sQsred, vQsred, nQmaks, sQmaks, vQmaks) za razdoblje 1961. − 2015.

Qmin listopad 2018. listopad 1961. − 2015.

Qsred listopad 2018. listopad 1961. − 2015.

Qmaks listopad 2018. listopad 1961. − 2015.

21

BILTEN 10 / 2018

vodostaja bez većih oscilacija. Tek krajem mjeseca, na-kon pada značajnijih količina oborina, ublažene su hi-drološke prilike na većini vodotoka

Na Savi je tijekom mjeseca bilo izrazito mirno. Kretanje vodostaja bilo je unutar raspona niskih voda. Značajniji kratkotrajni porast vodostaja zabilježen je za-dnjih dana mjeseca kada su vodostaji porasli do razina srednjih voda. Malovodnost koja je zabilježena tijekom mjeseca prikazuje deficit otjecanja između 45 i 65%.

Na Dravi su veći dio mjeseca vodostaji, uz manje oscilacije, lagano opadali tako da su početkom zadnje dekade mjeseca zabilježene najniže mjesečne, ali i ovo-

godišnje vrijednosti vodostaja. Krajem mjeseca, uslijed jače kišne epizode, vodostaji su porasli do razina unu-tar granica srednjih i srednje niskih voda. Malovodnost Drave se očituje u mjesečnom deficitu otjecanja od oko 30%. Na Dunavu su u listopadu također zabilježeni najniži ovogodišnji vodostaji. Kretanje vodostaja bilo je unutar granica niskih voda.

Duž cijelog toka Kupe i u listopadu nastavljen je lagani trend opadanja vodostaja. Vodostaji su se kretali unutar raspona malih voda pri čemu je na Kupi kod Ja-mničke Kiselice zabilježen i najniži vodostaj ove godine. Na kraju mjeseca došlo je do kratkotrajnog porasta vo-dostaja pri čemu su se vodostaji podigli do razina sred-

Rijeka Postajalistopad 2018. listopad 1961. − 2015.

Qmin nQmin sQmin vQmin

m3/s dan m3/s m3/s m3/s

Sava

Zagreb 82,3 19.10. 56,1 118 389Jasenovac 191 22.10. 128 283 1567Slavonski Brod - - 159 364 1501Županja 241 26.10. 181 430 1544

KupaKamanje 9,69 27.10. 4,07 17,2 86,1Jamnička Kiselica 5,66 24.10. 14,6 43,3 319

Mura Mursko Središće 72,4 20.10. 50,7 96,6 190

DravaBotovo 175 21.10. 117 215 404Donji Miholjac 216 23.10. 180 312 579

Qsred nQsred sQsred vQsred

Sava

Zagreb 178 75,1 321 882Jasenovac 236 149 601 2339Slavonski Brod - 205 737 2732Županja 289 242 818 2919

KupaKamanje 35,6 6,05 81,4 297Jamnička Kiselica 39,0 19,5 168 753

Mura Mursko Središće 103 65,8 152 346

DravaBotovo 345 239 480 1075Donji Miholjac 323 232 499 989

Qmax nQmax sQmax vQmax

Sava

Zagreb 1603 30.10. 85,3 1052 3126Jasenovac 792 31.10. 165 1121 2618Slavonski Brod - - 222 1311 3476Županja 376 01.10. 252 1423 3956

KupaKamanje 429 29.10. 8,16 465 978Jamnička Kiselica 371 30.10. 23,3 521 1556

Mura Mursko Središće 367 31.10. 79,4 329 1346

DravaBotovo 1415 31.10. 364 968 2398Donji Miholjac 971 31.10. 318 839 1897

Qmin = minimalni protok u mjesecu (satna vrijednost)nQmin = najmanji minimalni protok u razdoblju sQmin = srednji minimalni protok u razdobljuvQmin = najveći minimalni protok u razdoblju

Qsred = srednji protok u mjesecu (srednja vrijednost, 06 i 18 sati)nQsred = najmanji srednji protok u razdoblju sQsred = srednji srednji protok u razdobljuvQsred = najveći srednji protok u razdoblju

Qmaks = maksimalni protok u mjesecu (srednja vrijednost)nQmaks = najmanji srednji protok u razdoblju sQmaks = srednji srednji protok u razdobljuvQmaks = najveći srednji protok u razdoblju

Tablica 5. Minimalni, srednji i maksimalni protok za LISTOPAD 2018. i pripadajući protoci u razdoblju 1961. − 2015.

22

BILTEN 10 / 2018

njih voda. Izražena malovodnost određena je deficitom otjecanja između 55 i 75%.

Minimalni protoci bili su manji od srednjih mini-malnih protoka u listopadu u razdoblju 1961. – 2015.

Srednji protoci bili su manji od prosječnih protoka u listopadu u razdoblju 1961. – 2015.

Maksimalni protoci bili su na Savi i Kupi manji, a na Dravi veći od srednjih maksimalnih protoka u listo-padu u razdoblju 1961. – 2015.

Podzemne vodeIvan Bertović, prof.

Na nivogramima mjernih postaja zagrebačkog alu-vijalnog područja vidi se oscilirajući karakter kretanja razine podzemne vode pri čemu su amplitude oscilacija vodostaja gotovo čitav mjesec bile male jer se tek krajem mjeseca dogodio znatniji porast vodostaja. Obje analizi-rane postaje, Borovje i Mičevec, su zabilježile maksimal-nu mjesečnu vrijednost na kraju, a minimalnu mjeseč-nu vrijednost nekoliko dana prije kraja mjeseca. Razlika između ekstremnih mjesečnih vrijednosti je u Borovju

iznosila 68 cm, a u Mičevcu 43 cm. Vrijednosti mini-malnog, srednjeg i maksimalnog mjesečnog vodostaja obiju mjernih postaja savskog područja su bile niže od prosječnih vrijednosti u listopadu za razdoblje obrade podataka od 1990.-2014. godine.

Analizirane mjerne postaje dravskog aluvijalnog područja su tijekom mjeseca bilježile uglavnom kon-tinuirano opadanje razine podzemne vode. Jedino su postaje u Repašu i Gornjoj Šumi potkraj mjeseca zabi-lježile početak znatnijeg višednevnog porasta vodostaja. Mjerne postaje u Gornjem Miholjcu i Čađavici su evi-dentirale maksimalnu mjesečnu vrijednost na početku mjeseca, dok je u Repašu i Gornjoj Šumi ista zabilježe-na, zbog ranije spomenutog porasta vodostaja, na kra-ju mjeseca. Sve analizirane postaje su svoju minimalnu mjesečnu vrijednost evidentirale krajem mjeseca. Razli-ke između ekstremnih mjesečnih vrijednosti su iznosile: Repaš 45 cm, Gornja Šuma 13 cm, Gornji Miholjac 15 cm i Čađavica 9 cm. Vrijednosti minimalnih, srednjih i maksimalnih mjesečnih vodostaja na mjernim posta-jama Repaš, Gornja Šuma i Čađavica su bile niže od prosječnih minimalnih, srednjih i maksimalnih vodo-staja, dok su te vrijednosti na mjernoj postaji Gornji

Područje PostajaLISTOPAD 2018. LISTOPAD 1988. – 2014.

NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

DRAVA

Repaš 115,22 25.10. 115,02 115,51 116,28Gornja Šuma 115,73 24.10. 115,39 115,79 116,78Gornji Miholjac 104,50 30.10. 103,24 104,45 105,75Čađavica 96,34 30.10. 95,70 96,84 98,36

SV SVmin SVsr SVmaksRepaš 115,31 115,18 115,70 116,56Gornja Šuma 115,78 115,55 115,91 117,09Gornji Miholjac 104,57 103,30 104,52 105,82Čađavica 96,38 95,79 96,97 98,41

VV dan VVmin VVsr VVmaksRepaš 115,67 31.10. 115,25 115,91 116,99Gornja Šuma 115,86 31.10. 115,63 116,05 117,65Gornji Miholjac 104,65 01.10. 103,37 104,59 105,90Čađavica 96,43 01.10. 95,85 97,06 98,60

Tablica 6. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode za LISTOPAD 2018. na području Drave te pregled istih za razdoblje 1988. – 2014.

m.n.m. – metara nad morem.NV, SV, VV – minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecu.NVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.SVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši srednji vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.VVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.

23

BILTEN 10 / 2018

Slika 18. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja podzemne vode za LISTOPAD 2018. godine na području Save-Mičevec,Borovje kod Zagreba i području Drave-Gornji Miholjac, Čađavica, Repaš, Gornja Šuma.

24

BILTEN 10 / 2018

Miholjac bile više od prosječnih vrijednosti u listopadu za razdoblje obrade podataka 1988. – 2014 godine.

EKOLOŠKE PRILIKE

Meteorološke karakteristikeDomagoj Mihajlović, dipl. inž.

Visine sloja miješanja tijekom listopada 2018. na postajama Zagreb Maksimir i Zadar u terminima 00 i 12 UTC prikazane su na slici 19. Na osnovi proračuna vidljivo je da je tijekom noći visina sloja miješanja u Za-grebu i Zadru bila najveća 30. listopada (2452 m i 2279 m). U Zagrebu i Zadru najveća visina sloja miješanja

u terminu 12 UTC proračunata je 27. listopada i 11. listopada (3097 m i 1975 m). Prosječna mjesečna visina sloja miješanja u terminu 00 UTC u Zagrebu iznosila je 195 m, a u Zadru 303 m. U terminu 12 UTC prosječna vrijednost visine sloja miješanja iznosila je 950 m (Za-greb) i 1203 m (Zadar).

Na postaji Zagreb tijekom noći prizemni sloj atmosfere najčešće bio je malo labilan, neutralan i umje-reno stabilan (C, D, F i G klase stabilnosti; s čestinom 3%, 17%, 70% i 10%, tablica 8). U terminu 12 UTC najučestalije klase stabilnosti bile su A, B, C i D (27%, 47%, 7% i 19%). Na postaji Zadar je tijekom noći pri-zemni sloj atmosfere najčešće bio neutralan, malo sta-bilan, umjereno stabilan i jako stabilan (D, E, F i G klase stabilnosti; s čestinom 40%, 13%, 40% i 7%). U

Područje PostajaLISTOPAD 2018. LISTOPAD 1990. – 2014.

NV NVmin NVsr NVmaksm.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

SAVA

Zagreb Borovje 103,37 28.10. 102,83 103,96 105,54Zagreb Mičevec 100,82 27.10. 100,29 101,40 102,50

SV SVmin SVsr SVmaksZagreb Borovje 103,55 103,04 104,41 105,99Zagreb Mičevec 100,96 100,42 101,71 102,93

VV dan VVmin VVsr VVmaksZagreb Borovje 104,05 31.10. 103,12 104,98 107,09Zagreb Mičevec 101,25 31.10. 100,48 102,07 103,70

Tablica 7. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaj podzemne vode za LISTOPAD 2018. na području Save te pregled istih za razdoblje 1990. – 2014.

m.n.m. – metara nad morem.NV, SV, VV – minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecu.NVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.SVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši srednji vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.VVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.

ZAGREB

Sloj inverzijenoć dan

N % N %A – jako labilno 0 0 8 27B – umjereno labilno 0 0 14 47C malo labilno 1 3 2 7D neutralno 5 17 6 19E malo stabilno 0 0 0 0F umjereno stabilno 21 70 0 0G jako stabilno 3 10 0 0

ZADAR

Sloj inverzijenoć dan

N % N %A – jako labilno 0 0 7 23B – umjereno labilno 0 0 12 40C malo labilno 0 0 2 7D neutralno 12 40 9 30E malo stabilno 4 13 0 0F umjereno stabilno 12 40 0 0G jako stabilno 2 7 0 0

Tablica 8. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana s pojedinom kategorijom stabilnosti (modificirana Pasquillova metoda)u prizemnom sloju atmosfere u Zagrebu i Zadru za LISTOPAD 2018. u terminima 00 UTC (NOĆ) i 12 UTC (DAN).

25

BILTEN 10 / 2018

terminu 12 UTC najučestalije bile su klase stabilnosti jako labilno (A), umjereno labilno (B), malo labilno (C) i neutralno (D) (23%, 40%, 7% i 30%).

Stabilnost prizemnog dijela atmosfere izravno je povezana s temperaturnim inverzijama u atmosferi. U Zagrebu su tijekom noći najčešće bile visinske inverzije (28 slučajeva; 45%), prizemne inverzije (28 slučajeva; 45%), podignute inverzije (4 slučaja; 6%) i situacije bez inverzije (3 slučaja; 4%). U terminu 12 UTC zabilježe-no je 27 slučajeva s visinskom inverzijom (57%), 14 slu-čaja s podignutom inverzijom (30%), 1 slučaj s prize-mnom inverzijom (2%) i 4 slučaja bez inverzije (11%). U Zadru su tijekom noći najčešće bile visinske inverzije (22 slučaja, 71%), podignute inverzije (6 slučaja; 19%) te 1 slučaj s prizemnom inverzijom (3%) i 2 slučaja bez inverzije (7%). U terminu 12 UTC zabilježeno je 27 slučajeva s visinskom inverzijom (66%), 8 slučajeva s podignutom inverzijom (19%) i 6 slučaja bez inverzije (15%).

Onečišćenje zraka i oborine

Ivona Igrec, dipl. inž.

Metodom ionske kromatografije u dnevnim uzor-cima oborine određuju se glavni ioni (kloridi, sulfati, nitrati te ioni amonija, natrija, kalija, kalcija i magne-zija). Glavni ioni daju uvid u emisiju i podrijetlo one-čišćenja zraka. Koncentracija ovih iona u oborini nad nekim područjem ovisi i o meteorološkim uvjetima.

Kemija atmosfere je kompleksna, ali, grubo opisa-no, ioni u nju dospijevaju na dva načina: antropoge-nim djelovanjem (tvornice, promet, poljoprivreda...) ili prirodnim putem (mora, jezera, rijeke, vulkani, erozija tla...). Tvornicama i prometu uglavnom pripisujemo SO2 i NOX, poljoprivredi NH3 i K, eroziji tla Ca i Mg, morskom aerosolu Cl, Na i Mg, ali i zančajnu koncen-traciju sulfata koja potječe iz morskog aerosola. Stoga se za sve postaje koje su od obale udaljene oko pedeset

Slika 19. Visina sloja miješanja na postajama Zagreb Maksimir i Zadaru LISTOPADU 2018. godine u terminima 00 UTC i 12 UTC

ZAGREB

Sloj inverzijenoć dan

N % N %ne postoji 3 5 4 11prizemna 28 45 1 2podignuta 4 6 14 30visinska 28 44 27 57

ZADAR

Sloj inverzijenoć dan

N % N %ne postoji 2 7 6 15prizemna 1 3 0 0podignuta 6 19 8 19

visinska 22 71 27 66

Tablica 9. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa slojem temperaturne inverzije prema visinskim mjerenjima u Zagrebui Zadru za LISTOPAD 2018. u terminima 00 UTC (NOĆ) i 12 UTC (DAN).

26

BILTEN 10 / 2018

kilometara vrši korekcija na morske sulfate sukladno EMEP-ovom pravilniku.

Međusobnim reakcijama (uz ultraljubičasto zra-čenje, ozon, kisik, vlagu...) ti ioni stvaraju spojeve koji mogu formirati čestice koje apsorbiraju ili reflektiraju sunčevu svijetlost. S druge strane, s vodom iz atmos-

fere neki od spojeva (oksidi sumpora i dušika) stvaraju kiseline. pH vrijednost takve oborine pada, odnosno oborina postaje kisela. Mokrim taloženjem svi ti spojevi opterećuju sustav.

Uzorkovanje oborine provodi se u mreži postaja DHMZ-a otvorenim uzorkivačem (bulk uzorkivač).

Postaja RRmm

RR/RR(pH)

RR/RR(GI)pH pHmin-pH-

max

Cl- NO3--N SO4

2--S Na+ NH4+-N K+ Mg2+ Ca2+ SO3

2--S NO3--N

udio kiselih kiša

mg/dm3 kg/ha (%)Puntijarka 84,3 99 / 99 5,89 5.47-6.64 0,313 0,122 0,128 0,146 0,112 0,285 0,048 0,397 0,108 0,103 11%Krapina 55,3 100 / 99 6,11 5.89-6.89 1,910 0,275 0,339 1,135 0,267 0,120 0,273 1,029 0,187 0,152 /Bilogora 12,9 100 / 99 6,13 6.00-7.50 0,672 0,724 0,704 0,360 0,426 0,591 0,289 1,670 0,091 0,093 /Slav. Brod 10,6 94 / 91 6,11 5.84-6.59 0,974 0,391 1,202 0,650 0,462 0,426 0,197 1,706 0,127 0,041 /Karlovac 58,3 100 / 99 5,93 5.65-7.06 0,298 0,307 0,402 0,166 0,677 0,373 0,077 0,606 0,234 0,179 /Ogulin 88,0 100 / 100 5,56 5.19-6.56 1,087 0,257 0,303 0,658 0,247 0,136 0,118 0,648 0,266 0,226 27%Zavižan 129,7 98 / 98 5,95 5.79-6.19 2,421 0,220 0,383 1,473 0,286 0,190 0,207 1,204 0,496 0,285 /Rijeka 145,9 91 / 91 5,32 4.97-7.13 6,017 0,135 0,356 3,835 0,059 0,171 0,481 1,823 0,519 0,196 45%Zadar 47,7 99 / 98 6,63 6.38-7.67 110,26 0,441 0,280 62,532 0,421 2,518 7,162 7,885 0,134 0,211 /Dubrovnik 300,5 99 / 99 5,95 5.91-7.21 45,378 0,108 0,190 28,939 0,074 1,081 3,235 1,866 0,570 0,323 /

Tablica 10. Rezultati kemijske analize oborine i onečišćenja zraka u Hrvatskoj za LISTOPAD 2018.

Slika 20. Srednja mjesečna pH vrijednost na promatranim postajama i srednje mjesečne koncentracije sumpora iz sulfataza LISTOPAD 2018. godine (crvena linija označava granicu kiselosti oborine pH<5.6)

Slika 21. Srednje mjesečne koncentracije sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata za LISTOPAD 2018.

27

BILTEN 10 / 2018

U tablici 10 za listopad prikazane su količina oborine, udio oborine analiziran na glavne ione i pH, vrijednosti koncentracija glavnih iona, ukupno mjesečno taloženje sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata te udio kiselih kiša s obzirom na analiziranu količinu oborine.

Ukupna mjesečna količina oborine za listopad bila je slična onoj u rujnu, osim na postaji u Dubrovniku gdje je ujedno zabilježena i maksimalna količina obori-ne koja iznosi 300.5 mm. Od ukupne količine oborine u Dubrovniku, 259.2 mm zabilježeno je 2. listopada. Minimum je zabilježen u Slavonskom Brodu i iznosi 10.6 mm. Kisela oborina u listopadu zabilježena je na tri postaje i to u Rijeci, Ogulinu i na Puntijarci. Naj-više kisele oborine bilo je u Rijeci (45%). Potrebno je naglastiti da oborina, bez obzira na udio kisele oborine, spada u tek neznatno kiselu kategoriju. To je vidljivo i iz tablice 10 gdje srednja mjesečna pH vrijednost niti na jednoj postaji nije manja od 5. U listopadu je pH vri-jednost određena u 98% oborine, dok je koncentracija glavnih iona određena u 97% oborine.

Kakvoća zraka

Marko Marić, dipl. inž.

Mjerenja na automatskoj mjernoj postaji-Mirogojska 16, Zagreb

Na postaji Mirogojska cesta 16 prate se koncen-tracije sljedećih onečišćujućih tvari u zraku: dušikov monoksid (NO), dušikov dioksid (NO2), ugljikov mo-noksid (CO), sumporov dioksid (SO2), prizemni ozon (O3). Tijekom listopada 2018. godine satne koncen-tracije dušikovog dioksida (NO2) nisu prekoračile gra-ničnu vrijednost 200 µg/m3, donji prag procjene 100 µg/m3, gornji prag procjene 140 µg/m3 te prag upo-zorenja 400 µg/m3. Kretale su se od min. 0.34 µg/m3

do max. 88.90 µg/m3, dok je srednja mjesečna koncen-tracija iznosila 28.53 µg/m3. Najviše dnevne osmosatne srednje vrijednosti prizemnog ozona (O3) nisu prekora-čile ciljnu vrijednost od 120 µg/m3. Ukupno od siječnja

Slika 22. Ukupno mjesečno taloženje sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata za LISTOPAD 2018.

Slika 23. Grafički prikaz dnevnih vrijednosti sumporovog dioksida (SO2) i prizemnog ozona (O3) u LISTOPADU 2018.

28

BILTEN 10 / 2018

Tablica 11. Pregled dnevnih vrijednosti kakvoće zraka za Zagreb u LISTOPADU 2018.

DatumNO

μg/m3NO2

μg/m3SO2

μg/m3O3

μg/m3O3 8mμg/m3

CO 8mmg/m3

01/10/18 19,34 31,75 3,62 41,12 56,14 0,46

02/10/18 12,26 18,57 1,75 31,57 48,58 0,3203/10/18 28,29 27,63 1,99 24,64 42,16 0,5204/10/18 15,88 22,28 2,02 51,01 81 0,3205/10/18 23,7 30,8 13,33 55,16 84,46 0,5306/10/18 14,22 36,77 4,21 32,17 56,89 0,5807/10/18 15,87 28,12 1,59 14,65 26,97 0,6508/10/18 8,6 14,97 1,55 29,3 37,47 0,4109/10/18 22 25,16 2,2 39,83 71,37 0,5510/10/18 22,47 29,54 2,77 38,64 60,71 0,5711/10/18 16,56 31,63 3,74 48,01 76,08 0,5412/10/18 17,6 32,04 2,82 41,68 58,59 0,5913/10/18 12,71 27,06 5,54 58,21 92,98 0,4614/10/18 5,59 20,39 4,78 63,95 89,34 0,3915/10/18 31,54 46,42 3,55 19,2 48,27 0,716/10/18 30,9 41,91 2,5 11,63 14,5 0,7217/10/18 15,82 32,1 4,37 39,11 67,56 0,6218/10/18 30,2 49,28 3,99 25,16 61,02 0,7919/10/18 16,7 28,24 2,9 47,27 75,46 0,5620/10/18 10,23 27,5 2,29 49,53 69,02 0,4621/10/18 5,28 12,1 1,94 59,21 66,71 0,3722/10/18 7,73 14,57 2,36 48,34 66,22 0,3423/10/18 26,62 34,67 2,62 34,4 48,21 0,4924/10/18 14,67 23,13 1,83 51,6 66,02 0,4725/10/18 20,86 30,64 1,86 41,77 56,24 0,5726/10/18 28,32 36,57 2,19 21,7 44,71 0,5927/10/18 13,11 30,54 1,76 41,11 62,54 0,5128/10/18 10,78 24,8 1,66 40,65 52,32 0,3329/10/18 12,23 16,98 1,77 33,34 47,68 0,3430/10/18 8,97 23,39 1,54 57,21 69,81 0,2731/10/18 19,51 34,71 1,93 28,83 46,92 0,37

Legendazapis bez GVzapis < 0zapis < GVzapis > GVprovjeravanje analizatoraobuhvat <75%nema zapisa

29

BILTEN 10 / 2018

Tablica 12. Statistička obrada dnevnih vrijednosti kakvoće zraka u Zagrebu za LISTOPAD 2018.

DatumNO

μg/m3NO2

μg/m3SO2

μg/m3O3

μg/m3O3 8mμg/m3

CO 8mmg/m3

STATISTIČKI PODACIObuhvat dana 31 31 31 31 31 31Valjanih izračuna 31 31 31 31 31 31Obuhvat podataka 100 100 100 100 100 100Prosjek 17,373 28,525 2,999 39,355 59,547 0,496Granična vrijednost 125 120 10Iznad GV 0 0 0Minimum 5,28 12,1 1,54 11,63 14,5 0,27Maksimum 31,54 49,28 13,33 63,95 92,98 0,79Percentil 98 31,156 47,564 8,656 61,106 90,796 0,748Medijan 15,88 28,24 2,29 40,65 60,71 0,51Donji prag proc. 50Iznad DPP 0Gornji prag proc. 75Iznad GPP 0

Tablica 13. Statistička obrada satnih vrijednosti kakvoće zraka u Zagrebu za LISTOPAD 2018.

DatumNO

μg/m3NO2

μg/m3NOX

ppbSO2

μg/m3O3

μg/m3CO

mg/m3O3 8hμg/m3

CO 8hmg/m3

STATISTIČKI PODACIObuhvat sati 744 744 744 744 744 744 744 744Ispravnih uzoraka 739 739 739 739 739 739 744 744Obuhvat podataka 99,3 99,3 99,3 99,3 99,3 99,3 100 100Prosjek 17,372 28,518 28,761 3,002 39,381 0,372 39,566 0,372Granična vrijednost 200 350Iznad GV 0 0Minimum 1,3 0,34 1,27 1,07 4,31 0,12 5,68 0,15Maksimum 161,2 88,9 170,54 56,87 111,97 1,07 92,98 0,79Percentil 98 96,088 71,207 105,707 10,097 97,906 0,822 80,156 0,7Medijan 8,16 25,64 20,83 2,11 38,78 0,33 39,3 0,345Donji prag proc. 100 5Iznad DPP 0Gornji prag proc. 140 7Iznad GPP 0

Legendazapis bez GVzapis < 0zapis < GVzapis > GVprovjeravanje analizatorapogreška

30

BILTEN 10 / 2018

Slika 24. Grafički prikaz dnevnih vrijednosti dušikovog monoksida (NO), dušikovog dioksida (NO2) i ugljikovog monoksida (CO) u LISTOPADU 2018.

do listopada 2018. zabilježeno je 26 prekoračenja ciljne vrijednosti (prema Uredbi o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12, 84/17) ciljna vrijednost ne smije biti prekoračena više od 25 dana u kalendarskoj godini usrednjeno na tri godine). Satne i dnevne vrijed-nosti sumporovog dioksida (SO2) i maksimalne dnevne osmosatne srednje vrijednosti ugljikovog monoksida (CO) bile su očekivano dosta niže od svojih graničnih vrijednosti.

Rezultati mjerenja pokazuju da je zrak tijekom li-stopada 2018. godine u odnosu na koncentracije duši-kovog dioksida (NO2), sumporovog dioksida (SO2) i ugljikovog monoksida (CO) bio čist ili neznatno one-čišćen, a u odnosu na koncentracije prizemnog ozona (O3) zrak je za razdoblje od siječnja do listopada 2018. onečišćen.

Skraćenice:98 percentil vrijednost ispod koje se nalazi 98% izmje-

renih vrijednostiMedijan vrijednost ispod koje se nalazi 50% izmjerenih

vrijednostiProsjek aritmetička sredina satnih vrijednosti od 0:00 do

24:00Granična vrijednost (GV) razina onečišćenosti koju treba

postići u zadanom razdoblju, ispod koje, na teme-lju znanstvenih spoznaja, ne postoji ili je najmanji mogući rizik od štetnih učinaka na ljudsko zdravlje i/ili okoliš u cjelini i jednom kada je postignuta ne smije se prekoračiti.

Donji prag procjene (DPP) razina onečišćenosti ispod koje se za procjenu kvalitete okolnog zraka može koristiti samo tehnika modeliranja ili tehnika objektivne procjene.

Gornji prag procjene (GPP) razina onečišćenosti ispod koje se za procjenu kvalitete okolnog zraka može koristiti kombinacija mjerenja na stalnom mjestu i tehnika modeliranja i/ili indikativnih mjerenja.

BIOMETEOROLOŠKE PRILIKE

dr. sc. Ksenija Zaninović

U listopadu je prosječni osjet ugode u kontinental-nom dijelu zemlje bio u klasi svježega, a na obali ugodno svježega. U usporedbi s prosječnim osjetom u Zagrebu i Slavonskom Brodu, listopad je bio topliji od prosječ-nog, a u Gospiću i na obali u granicama normale.

U prvoj dekadi u nizinskom dijelu Hrvatske jutra su bila svježa ili hladna, povremeno i vrlo hladna, a ve-čeri ugodno svježe do hladne. U popodnevnim satima je prevladavalo ugodno toplo, a 6. listopada je u Slavon-skom Brodu bilo čak toplo. U Gospiću je u jutarnjim i večernjim satima prevladavalo vrlo hladno i rjeđe hlad-no, dok su popodneva pretežno bila ugodna. Na obali su jutra i večeri bili ugodno svježi ili svježi, popodneva ugodna do ugodno topla, a u Splitu u nekoliko navrata ugodno svježa. Ova je dekada u svim dijelovima Hr-vatske i u svim terminima bila u granicama normalnih biometeoroloških prilika.

Osjet ugode u drugoj dekadi bio je sličan kao i po-četkom dekade: jutra i večeri hladni ili svježi u unutraš-njosti, a svježi i ugodno svježi na obali. U popodnevnim satima je u Zagrebu i Gospiću prevladavalo ugodno, a u Slavonskom Brodu i na obali ugodno toplo. Ova je dekada samo u Gospiću bila u granicama normale. To-plija od normale bila su popodneva i večeri u Zagrebu

31

BILTEN 10 / 2018

Slika 25. Osjet ugodnosti prema fiziološkoj ekvivalentnoj temperaturi (PET) za Zagreb, Slavonski Brod, Gospić, Rijeku i Split-Marjan za LISTOPAD 2018. godine

Zagreb Slavonski Brod Gospić Rijeka Split-Marjan

Odstupanje

izvanredno hladnije od normale

znatno hladnije od normale

hladnije od normale

normalno

toplije od normale

znatno toplije od normale

izvanredno toplije od normale

vrlo hladno

hladno

svježe

ugodno svježe

ugodno

ugodno toplo

toplo

vruće

vrlo vruće

4

8

13

18

23

29

35

41

PET (°C) Osjet ugode

32

BILTEN 10 / 2018

i popodneva u Slavonskom Brodu. Na obali je u svim terminima bilo toplije nego što je to uobičajeno sredi-nom listopada.

U posljednoj dekadi je zahladilo. Jutarnji i večernji sati su u unutrašnjosti bili vrlo hladni do svježi, a na obali hladni do ugodno svježi. U popodnevnim satima je u najvećem dijelu zemlje bilo ugodno svježe, dok su u Slavonskom Brodu popodneva pretežno i dalje bila ugodna. U Zagrebu i Slavonskom Brodu je u svim ter-minima bilo toplije nego što je to uobičajeno. U Gos-piću su toplije od prosječnih bile večeri, u Rijeci jutra i večeri, a u Splitu jutra.

SUNČEVO ZRAČENJE

Marinko Marelja, dipl. inž.

Globalna ozračenost

Zbog velikog broja nedostajućih podataka iz opi-sne analize izostavljena je postaja Gospić.

Najmanje globalne ozračenosti u listopadu imao je Parg (26515 J/cm2). Još je samo u Zagrebu izmjere-no manje od 30000 J/cm2, dok je na ostalim postaja-ma izmjereno više, a najveći iznos imao je Dubrovnik

(38148.6 J/cm2). Srednje dnevne vrijednosti bile su u raponu od 855.3 J/cm2 izmjerenih u Pargu do 1230.6 J/cm2 koliko je izmjereno u Dubrovniku. Najniži dnev-ni maksimumi izmjereni su u Zagrebu (1489.6 J/cm2) i Osijeku (1530.4 J/cm2) a slijede ih Križevci i Parg (oko 1600 J/cm2), dok su na jadranskim postajama dnevni maksimumi bili iznad 1700 J/cm2, a najviši u iznosu od 1764 J/cm2 izmjeren je u Zadru 4. listopada. Na većini postaja najviše ozračenosti bilo je u prvoj dekadi, iznimka su Split i Dubrovnik gdje je najviše ozračenosti bilo u drugoj dekadi.

Difuzna ozračenost

Zbog velikog broja nedostajućih podataka iz opi-sne analize izostavljena je postaja Gospić.

Vrijednosti difuzne ozačenosti u listopadu 2018. bile su u rasponu od 8990.9 J/cm2 koliko je izmjereno u Rijeci do 11920.3 J/cm2 izmjerenih u Dubrovniku. Najniže srednje dnevne vrijednosti imali su Rijeka i Za-greb (oko 290 J/cm2), a slijedili su Osijek i Split (oko 320 J/cm2) te Zadar (350 J/cm2) i Dubrovnik(384.5 J/cm2). Dnevni maksimumi bili su u rasponu od zagre-bačkih 472.2 J/cm2 do dubrovačkih 795.1 J/cm2.

SRED MAKS MIN SUMA SD1 SD2 SD3 NPZagreb-Maksimir 909,2 1489,6 361,7 28185,6 10839,6 9462,1 7883,9 0Križevci 1046,0 1600,2 409,0 32425,4 11938,5 11328,8 9158,1 2Osijek 995,8 1530,4 335,3 30869,2 12536,3 10783,3 7549,6 0Parg 855,3 1672,3 0,5 26514,9 10381,2 10010,5 6123,2 0Rijeka 1051,7 1752,3 68,2 32603,6 13121,4 11499,9 7982,3 0Gospić 565,9 1285,3 0 17541,4 2417,6 8808,4 6315,4 203Zadar 1152,0 1764,0 172,0 35711,7 13808,9 12268,6 9634,2 0Split 1053,0 1726,1 0 32644,5 10954,1 12891,5 8798,9 42Dubrovnik 1230,6 1732,7 121,3 38148,6 13543,3 14915,2 9690,1 8

Zagreb-Maksimir 294,8 472,2 150,7 9137,6 3266,9 3130,4 2740,3 0Osijek 318,9 498,5 148,5 9886,1 2824,4 3522,2 3539,5 0Rijeka 290,0 589,4 58,8 8990,9 3375,3 3275,6 2340,0 0Gospić 256,1 596,5 0 7938,4 869,2 4246,0 2823,2 203Zadar 350,0 707,0 160,5 10850,8 3871,3 3707,9 3271,6 0Split 321,0 596,8 0 9950,6 3004,7 3560,2 3385,7 42Dubrovnik 384,5 795,1 115,8 11920,3 4780 3122,9 4017,4 8

(SRED-mjesečna srednja dnevna ozračenost, MAKS-mjesečni maksimum dnevne ozračenosti, MIN-mjesečni minimum dnevne ozrače-nosti, SUMA-mjesečna ozračenost, SD1, SD2, SD3 – ozračenost prve, druge, odnosno treće dekade u mjesecu, NP-nedostajući podaci u satima)

Tablica 14. Mjesečna statistika globalne i difuzne (donji dio tablice) ozračenosti (J/cm2) – LISTOPAD, 2018.

33

BILTEN 10 / 2018

Slika 26. Dnevne globalne i difuzne ozračenosti u LISTOPADU 2018. godine

34

BILTEN 10 / 2018

SRED MAKS SUMA SD1 SD2 SD3Zagreb-Maksimir 5,3 10,5 160,2 59,3 55,4 45,5Križevci 5,9 10,4 183,4 67,5 64,9 51Osijek 6,0 10,0 185,4 77,5 68,1 39,8Parg 4,5 9,5 138,4 48,8 53,7 35,9Rijeka 5,8 10,3 180,4 67,5 64,7 48,2Gospić 4,1 10,1 125,9 51,6 42 32,3Zadar 6,3 10,5 195,4 72,1 67,3 56Split 6,5 10,3 200,2 69,8 78,4 52Dubrovnik 6,5 10,0 201,6 65 86,6 50

Tablica 15. Mjesečna statistika trajanja sijanja Sunca (sati) – LISTOPAD, 2018.

Trajanje sijanja Sunca

Na većini je postaja bilo manje trajanja sijanja Sun-ca u odnosu na prethodnu godinu. Najmanje, tek 126

sati, izmjereno je u Gospiću, a sa 138.4 h slijedi Parg. Oko 200 sati izmjereno je na srednjem i južnom Jadra-nu, a najviše u Dubrovniku (201.6 h). Najviše insolacije na većini postaja bilo je u prvoj dekadi. Prosječno je

Slika 27.Ukupna globalna i difuzna ozračenost za LISTOPADU 2017/18. godine (podaci za 2017. godinu preuzeti iz biltena za listopad 2017. godine.)

Slika 28 Statistika trajanja sijanja Sunca u LISTOPADU 2018. godine i usporedba sa istim razdobljem 2017. godine

35

BILTEN 10 / 2018

Slika 29. Grafički prikaz povezanosti koncentracije ozona sa temperaturom i relativnom vlažnošću u Gradištu

u LISTOPADU 2018.

Slika 30. Grafički prikaz povezanosti koncentracije ozona sa temperaturom i relativnom vlažnošću u Makarskoj

u LISTOPADU 2018.

dnevno samo na postajama Gospić i Parg bilo manje od 5 sati insolacije, dok su Split i Dubrovnik imali najve-će dnevne srednjake u iznosu od 6.5 h. Dnevni maksi-mumi su bili iznad 10 sati, izuzetak je samo Parg (9.5 h). Najveći dnevni maksimum u iznosu od 10.5 sati iz-mjeren je 4. listpada u Zadru i 5. listopada u Zagrebu.

PRIZEMNI OZON

Tatjana Radanović, mag.ing.cheming.

Tijekom listopada vrijednosti prizemnog ozona na postaji GMP Makarska su najčešće iznosile između 10 i 40 ppb. Srednja vrijednost izmjerenih vrijednosti kon-centracija ozona je iznosila 29.9 ppb. Po danima u mje-secu najnižu srednju vrijednost mjerenja imamo 17. li-stopada kada je iznosila 21.9 ppb, a najvišu 6. listopada kada je iznosila 43.16 ppb. Maksimalna izmjerena satna vrijednost koncentracije prizemnog ozona na postaji Makarska izmjerena je 6. listopada u 8h kada je iznosila 52.44 ppb, dok je minimalna satna vrijednost izmjerena 18. listopada u 19h i iznosila je 8.93 ppb. Na postaji Makarska nije došlo do prekoračenja vrijednosti od 60 ppb ako u obzir uzimamo dane u kojima je osmosatni klizni prosjek bio veći od spomenute vrijednosti. Ovaj mjesec nije bilo gubitaka u satnim podacima.

Vrijednosti koncentracija prizemnog ozona u li-stopadu na postaji RC Gradište su najčešće iznosile iz-među 20 i 40 ppb. Srednja vrijednost izmjerenih kon-centracija prizemnog ozona na postaji Gradište iznosila je 18.4 ppb. Maksimalna dnevna srednja vrijednost od 27.25 ppb izmjerena je 30. listopada dok je minimalna dnevna srednja vrijednost od 9.34 ppb izmjerena 10. listopada. Na postaji Gradište najniža satna vrijednost koncentracije prizemnog ozona izmjerena je 13. listo-pada u 3h i iznosila je 0.48 ppb, dok je maksimalna satna vrijednost izmjerena 18. listopada u 14h u iznosu od 66.17 ppb. Na RC Gradište u listopadu je jednom došlo do prekoračenja vrijednosti od 60 ppb ako u obzir uzimamo dane u kojima je osmosatni klizni prosjek bio veći od spomenute vrijednosti, te ovaj mjesec imamo nedostatak stotinu i petnaest satnih podatka zbog kvara na uređaju koji je otkriven i riješen u periodu od 1. do 3. listopada.

Najniža vrijednost temperature na RC Gradište iz-mjerena je u iznosu od 3.4°C 3. listopada u vremenu od 5 do 6h, dok je maksimalna temperatura izmjere-na 27. listopada u 13h u iznosu od 26.4°C. Minimalna izmjerena vrijednost temperature u Makarskoj iznosila je 13.4°C 24. listopada u vremenu od 5 do 6h, dok je maksimalna iznosila 26.2°C 4. listopada u vremenu od 14 do 15h. Tijekom listopada izmjerene su relativno visoke vrijednosti relativne vlažnosti zraka i vrijedno-

postaja Maks-D Dan Maks-H Dan / Sat ND(>60) ND(>55) NPGradište 27,25 30. 66,17 18./14h 1 0 115Makarska 43,16 06. 52,44 06./8h 0 0 0

Tablica 16. Značajne vrijednosti prizemnog ozona (ppb) za LISTOPAD 2018.

Maks-D – najveća srednja dnevna vrijednost, Maks–H – najveća srednja satna vrijednost, Dan/Sat – vrijeme pojave najvećih vrijednosti, ND(>60) – broj dana u kojima je osmosatni klizni srednjak bio veći od 60 ppb, ND(>55) – broj dana sa srednjom vrijednošću većom od 55 ppb, NP – broj nedostajućih podataka u satima

36

BILTEN 10 / 2018

sti temperature zraka za ovo doba godine. Na grafič-kim prikazima (slike 29 i 30) ovisnosti koncentracije ozona o meteorološkim parametrima – temperaturi i relativnoj vlažnosti vidljivo je da je u periodima snižene temperature zraka i povišene relativne vlažnosti koncen-tracija ozona snižena te obrnuto. Na GMP Makarska najveća vrijednost relativne vlažnosti u iznosu od 93% izmjerena je 7. i 9. listopada u 7, 10, 12 i 13h, dok je na RC Gradište čak 100% izmjereno 1., 3., od 7. do 11., 17. i od 19. do 20. listopada, najčešće u vremenu od 1 do 10h i od 22 do 24h. Najniža vrijednost na postaji Makarska je iznosila 30% koliko je izmjereno 21. i 25. listopada u 6h a na RC Gradište 21% koliko je izmje-reno 14. listopada u 14h. Zahvaljujem se Odjelu za au-tomatska i posebna mjerenja koji su obradili i ustupili mi podatke mjerenja meteoroloških parametara koji su korišteni prilikom izrade grafičkih prikaza.

AGROMETEOROLOŠKE PRILIKE

mr. sc. Dražen Kaučić

Prisjetimo se kako je prošle godine tlo ovog mjese-ca na 5 cm dubine bilo vrlo toplo u gorju, Istri, te na

zapadu Hrvatske. U ostatku Hrvatske srednja mjesečna temperatura bila je u okvirima višegodišnjeg prosjeka. No, ove je godine prema raspodjeli percentila bilo u klasi toplo samo uz obalu Istre. Vrlo toplo bilo je u unutrašnjosti Istre, Lici i Gorskome kotaru, sjevernoj Dalmaciji, u središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj, te u zapadnoj, ali i dijelu istočne Slavonije. Ekstremno toplo bilo je u Dalmaciji, na istoku Hrvatske, te u ši-roj okolici Zagreba. Srednja mjesečna temperatura zra-ka bila je viša od prosječne višegodišnje u Gospiću za 2.1°C, Osijeku 2.9°C, Zadru 3.0°C, a u Zagrebu i Sla-vonskome Brodu i za 3.2°C.

Dekadna vrijednost bilance vode u tlu bila je pozi-tivna samo na lokalitetu Zagreba i to u prvoj i posljed-njoj dekadi mjeseca. Upravo zato i mjesečna bilanca vode u tlu na spomenutom lokalitetu bila je pozitivna, odnosno količina vode izgubljena procesom evapotran-spiracije bila je manja od ukupne količine efektivne oborine (izračunate USBR metodom). Na lokalitetu Osijeka i Zadra su dekadne, te mjesečna bilanca vode u tlu negativne, odnosno iz tla se vode više izgubilo, nego što je u tlo oborinama dospjelo.

Vrijedno je istaknuti bilancu vode u tlu tijekom druge dekade mjeseca kad je vrijednost negativne bilan-

Dubrovnik2.8

Zadar3.0

Knin

2.9

Gospić2.1

Pazin2.0

Poreč1.7

Ogulin

2.1Sisak

2.3

Zagreb

3.3Bjelovar

2.7

Daruvar2.7

Slavonski Brod3.2

Osijek2.9

Varaždin2.5

ekstremno hladno

vrlo hladno

hladno

normalnotoplo

vrlo toplo

ekstremno toplo

Slika 31. Odstupanje srednje mjesečne temperature tla (°C) na 5cm dubine za LISTOPAD 2018.od prosječnih vrijednosti (1961. − 1990.)

37

BILTEN 10 / 2018

Slika 32. Bilanca vode u tlu, tj. razlika između referentne evapotranspiracije i količina efektivne oborineu LISTOPADU 2018. godine

ce na sve tri promatrane postaje bila najveća. Spomenu-te je dekade palo u Zagrebu samo 0.2 mm, a u Osijeku tek 0.6 mm efektivne oborine.

Navedene negativne vrijednosti bilance vode u tlu u Osijeku, odnosno na istoku Hrvatske otežale su izvo-đenje duboke brazde, ali i sjetvu ozimih ratarskih kul-tura. No, već posijana pšenica i ječam zbog nedovoljno vlažnog tla niču neujednačeno, pa bi sklop biljaka po jedinici površine mogao biti loš.

ŠUMSKI POŽARI

Marija Mokorić, dipl. inž. Lovro Kalin, dipl. inž.

Sezona zaštite od požara raslinja uslijed klimatskih prilika u Hrvatskoj počinje 1. travnja i traje do 31. li-stopada. U tom razdoblju Državni hidrometeorološki

Slika 33. Srednja mjesečna klasa opasnosti za nastanak i širenje požara raslinja po kanadskoj metodi (MIOP) za razdoblje od

lipnja do kolovoza 2018. godine

Slika 34. Odstupanje srednje sezonske klase za razdoblje lipanj-kolovoz od višegodišnjeg srednjaka (2003. − 2012.)

zavod izrađuje analitičke i prognostičke meteorološke produkte u svrhu zaštite od požara. Između ostalog svakodnevno se operativno računa meteorološki indeks opasnosti za nastanak i širenje požara raslinja po kanad-skoj metodi za 40 lokaliteta na Jadranu i u kontinental-nom dijelu zemlje, a od 1. svibnja izrađuje se i progno-stički meteorološki indeks opasnosti za 24 lokaliteta na Jadranu i priobalju.

Na osnovi tih svakodnevnih operativnih izračuna ocjenjivala se na kraju svakog mjeseca od lipnja do rujna srednja mjesečna klasa opasnosti koja je pokazatelj po-žarne ugroženosti u realnom vremenu. Klasa opasnosti može biti vrlo mala, mala, umjerena, velika i vrlo velika.

Budući da je tijekom ovog ljeta bilo povremenih prodora vlažnog i malo svježijeg zraka koji su ponajpri-je zahvaćali sjeverni i dio srednjeg Jadrana, ovogodišnja protupožarna sezona je upravo na tim područjima bila blaža u odnosu na višegodišnji prosjek.

38

BILTEN 10 / 2018

Analiza srednje sezonske klase opasnosti za nasta-nak i širenje požara raslinja po kanadskoj metodi (li-panj, srpanj i kolovoz) pokazuje (slika 33) da je ona u dijelu Istre i Gorskog kotara bila mala, na većem dije-lu sjevernog Jadrana, gorske Hrvatske te unutrašnjosti Dalmacije umjerena, a velika je bila u dijelu Dalmacije te osobito na srednjodalmatinskim otocima.

Usporedba ovogodišnje srednje sezonske klase s vi-šegodišnjem srednjakom (2003. – 2012.) pokazuje da je anomalija (slika 34) na sjevernom Jadranu bila ne-gativna, odnosno klase su bile niže od uobičajenih. Na južnom Jadranu (južnije od rta Ploča) klase su bile više od prosjeka, i to izraženije na srednjodalmatinskim oto-cima.

Ovogodišnja protupožarna sezona je zanimljiva zbog povećane požarne ugroženosti u rujnu te posebice u listopadu kada je bilo iznadprosječno toplo, a bilo je i manje kiše od uobičajenog. Stoga su i klase opasnosti bile više od uobičajenih za doba godine, a to posebice vrijedi za Dalmaciju. Štoviše, gotovo do kraja listopada klase opasnosti su za jug Dalmacije bile velika i vrlo veli-ka. Tek potkraj listopada kada su se preko Sredozemlja, a dijelom i Jadrana premještale izražene ciklone, klase opasnosti su se smanjile.

I u rujnu i u listopadu je povremeno uslijed izraže-nih gradijenata tlaka zraka između grebena anticiklone sa zapada-sjeverozapada kontinenta i ciklonalnog polja južnije od Jadrana bilo jake bure i sjeverozapadnog vje-tra, te je i najopasniji požar raslinja, s gašenjem kojeg su vatrogasci imali najviše teškoća, bio na Pelješcu 25. rujna.

39

BILTEN 10 / 2018

KNJIŽNICA DHMZ-Amr. sc. Ivančica Mihovilić

Tiskovine pristigle u knjižnicu DHMZ-a tijekom listopada 2018.

Grgur Bučić : pustinjak znanosti u Hvaru - Marinko PetrićHvar : Muzej Hvarske baštine, 2018., 170 str. : ilustr. ; 22 cmKnjiga o znamenitom Hvaraninu, prirodoslovcu i meteorologu, zaslužnom

utemeljitelju meteorološke službe u Hvaru i Higijeničkog društva u Hvaru, prvog takvog udruženja u Europi. Bučić je bio tipičan predstavnik suvremenog europ-skog istraživača svestranog interesa. Bavio se meteorologijom, astronomijom, fe-nologijom, biologijom kopna, biologijom mora, oceanografijom, mineralogijom, paleontologijom, seizmologijom, geomagnetizmom itd., ali i drugim disciplinama poput antropologije, arheologije, numizmatike i povijesti, i to vrlo predano i stuč-no. Zahvaljujući sretnoj okolnosti da je prihvatio posao meteorološkog motritelja, još kao mlad istraživač postao je sudionikom široke, međunarodne znanstvene zajednice (iako bez akademskog zvanja) i to u disciplinama koje su u to doba bile potpuno nove, poput meteorologije, oceanografije, fenologije, mikrobiologije, ge-omagnetizma. Bio je član i suradnik brojnih europskih znanstvenih institucija, muzeja, udruga i komisija, te iako daleko od sveučilišnih centara, surađivao s veli-kim znanstvenicima svog doba.

Iz predgovora knjige

Stručni skup “160 godina meteorološke postaje Hvar” : zbornik sažetaka stručnog skupa, Hvar, 12. listopada 2018. = Symposium on ˝160 years of the Hvar meteorological station˝ proceedings of abstracts, Hvar, 12 October 2018 - urednica Višnja Vučetić

Zagreb : Državni hidrometeorološki zavod, 2018. ([Velo Grablje, Hvar] : Grande dizajn d.o.o.), 20 str. ; 21 cm

Pred nama se nalazi zbornik sažetaka Stručnog skupa “160 godina meteoro-loške postaje Hvar”. Predajući time javnosti deset radova naših kolega, meteoro-loga i povjesničara, ovim se skupom pridružujemo i obilježavanju 150-godišnjice službenog početka modernog turizma u Hvaru. Podaci o broju sunčanih sati svr-stali su Hvar u najsunčaniji otok na Jadranu i tim podatkom zasigurno pridonijeli uspješnosti turizma na otoku.

Ovim se radovima daje pregled aktivnosti na meteorološkoj postaji Hvar – od začetka meteoroloških mjerenja poznatog prirodoslovca i meteorologa Grgura Bučića davne 1858. godine u sklopu tadašnje austrijske mreže meteoroloških po-staja, dobivanja statusa stoljetne postaje Svjetske meteorološke organizacije pa sve do današnjih dana. Slabo je poznata činjenica da je upravo na osnovu Bučićevih

podataka svjetski znameniti klimatolog Julius von Hann 1884. objavio Klimu grada Hvara (Klima von Lesina) što je prvi klimatski opis jednog hrvatskog grada ili područja ikada! Ovaj dugogodišnji niz meteoroloških podataka od neprocijenjive je vrijednosti i u svjetlu proučavanja utjecaja klime i klimatskih promjena na sve gospodarske aktivnosti na otoku Hvaru.

dr. sc. Branka Ivančan-Picek, iz predgovora Zbornika

Časopisi – strani

Agricultural and Forest Meteorology vol. 260-261 (2018) : 10 ; vol. 262 (2018) : 11.Ground Water Monitoring & Remediation vol. 38 (2018) : 3.International Journal of Wildland Fire vol. 27 (2018) : 9.

40

BILTEN 10 / 2018

Meteorologische Zeitschrift vol. 27 (2018) : 3Naše okolje vol. 25 (2018) : 8.Weather vol. 73 (2018) : 9.

Časopisi – domaći

Bug (2018) : 10, 11.Hrvatski planinar vol. 110 (2018) : 10.Hrvatske šume (2018) : 10.Svijet po mjeri (2018) : 3.Vatrogasni vjesnik (2018) : 9.

Obavijest

Uspostavljen udaljeni pristup – SpringerNature!

Uspostavljena je mogućnost udaljenog pristupa putem Shibboletha na SpringerLink i Nature.comUpute se mogu preuzeti na stranicama nacionalne i sveučilišne knjižnice:http://baze.nsk.hr/uspostavljen-udaljeni-pristup-springernature/

Raspored edukacijskih radionica o elektroničkim izvorima znanstvenih i stručnih informacija 2018.

Objavljen je raspored edukacijskih radionica za listopad, studeni i prosinac 2018. godine. Edukacijske radionice se održavaju u elektroničkoj učionici na polukatu Nacionalne i sveučilišne.

http://baze.nsk.hr/raspored-edukacijskih-radionica-elektronickim-izvo-rima-znanstvenih-strucnih-informacija/

Otvoren probni pristup – ProQuest Central i SciTech Premium Collection

ProQuest je otvorio probni pristup na svoje zbirke ProQuest Central i SciTech Premium Collection. 

ProQuest Central je multidisciplinarna zbirka koja obuhvaća više od 39 baza podataka s područja medicine, poslovanja i ekonomije, društvenih znanosti, umjetno-

sti i interdisciplinarnih područja. Sadržaj baza uključuje velik broj konferencijskih zbornika, radnih dokumenata, zbirke novina i drugih materijala.

SciTech Premium Collection obuhvaća zbirke iz područja prirodnih i tehničkih znanosti te sadržava cjelovite tekstove iz znanstvenih, trade i stručnih časopisa, tehnička izvješća, konferencijske zbornike, službene publikacije i druge materijale.

Baza također uključuje specijalizirane A&I izvore (Agricola, Medline, Toxline, ASFA, Metadex, ANTE, Water abstracts itd.), a obuhvaća područja poljoprivrede, znanosti o okolišu, meteorologiju, biologiju, znanost o materi-jalima, inženjerstvo, računarstvo, svemir i napredne tehnologije. 

41

BILTEN 10 / 2018

Zbirkama se može pristupiti putem: Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta u Splitu, Sveučilišta u Zadru, Sveučilišta u Dubrovniku, Sveučilišta u Puli, Sveučilišta Sjever, Sveučilišta u Rijeci, Sveučilišta u Osijeku, Nacionalne i sveuči-lišne knjižnice i Instituta Ruđer Bošković.

http://baze.nsk.hr/otvoren-probni-pristup-proquest-central-and-scitech-premium-collection/

Vremeplov kroz listopad

5. listopada 1969.

Steven Paul Jobs (San Francisco, Kalifornija, 24. veljače 1955. - Palo Alto, Kalifornija, 5. listopada 2011.) poznat je kao suosnivač tvrtke Apple Computer i jedan od najutjecajnijih ljudi u svijetu računalne industrije. U

garaži punoj jabuka zajedno sa Stevenom Wozniakom napravio je prvo kućno računalo Apple (˝Jabuka˝). Uskoro nakon toga su zajedno osnovali tvrtku Apple Computer (danas Apple Inc.). Jobs je bio duhovni pokretač i izvršni direktor tvrtke Apple. Od 1986. on je i suosnivač animacijskog studija Pixar (Pixar Animation Studios), poznatog po računalno animiranim filmovima Pri-ča o igračkama (Toy Story), Život buba (A Bug’s Life) i U potrazi za Nemom (Finding Nemo).

7. listopada 1885.

Niels Bohr (Kopenhagen, 7. listopada 1885. - Kopenhagen, 18. studenog 1962.), danski fizičar koji se svojom kvantnom teorijom o građi atoma svrstao među utemeljitelje moderne atomske fizike. Godine 1913. kao mladić se

odlučio za drugu mogućnost u pokušaju rješavanja teškoće Rutherfordova modela. Bohr je zadržao osnovnu ideju planetnog sustava, ali je proširio ideju o kvantizaciji elektromagnet-nog zračenja te je proširio Rutherfordov planetni model atoma. Pretpostavio je da su mogu-će samo neke kružne putanje elektrona oko atoma. Time je bitno izmijenio fizikalnu sliku atoma te je po njemu taj model nazvan Bohrov model. Niels Bohr je radio na sveučilištu u Manchesteru zajedno s Rutherfordom u vrijeme njegova otkrića atomske jezgre. 1936. go-dine je (neovisno o Breitu i Wigneru) razvio teoriju snažne interakcije nukleona u atomskoj jezgri i uveo pojam “složene jezgre” za međustanja u nuklearnim reakcijama. Za drugog svjetskog rata, od 1944. do 1945. godine, radio je na atomskom programu u Sjedinjenim državama. Za zasluge u istraživanju strukture atoma dobio je 1922. godine Nobelovu na-gradu za fiziku, a i Zagrebačko Sveučilište mu je 1958. godine dodijelilo počasni doktorat.

17. listopada 1992.

David Bohm (20.12.1917.,Wilkes-Barre, Pennsylvania,SAD - 17.10.1992.,London, UK) bio je jedan od najistaknutijih američkih fizičara 20. st. Doktorirao je na Sveučilištu Berkeley radeći u istraživačkoj skupini pod vodstvom Roberta Oppenheimera. Zatim je na Sveučilištu Princeton (1947.–1951.) surađivao s Albertom Einsteinom. Zbog političkih razloga otišao je u Brazil gdje je bio šef katedre za fiziku na sveučilištu u Sao Paulu (1951.–1955.), a zatim profesor na sveučilištu u Haifi u Izraelu (1955.–1957.). Od 1957. živi u Velikoj Britaniji gdje je bio profesor na sveučilištima u Bristolu

(1957.–1961.) i Londonu (1961.–1983.). Izabran je za člana Royal Society (1990). Jedan je od vodećih teoretičara konceptualnog utemeljenja kvantne teorije. Bavio se i problemima prostora i vremena, filozofijom znanosti, etikom i politikom. Poznat je po raspravi o tumačenju kvantne mehanike pomoću teorije “skrivenih varijabli” kojom je na-stojao deterministički tumačiti kvantnu teoriju. Našao je (zajedno s Y. Aharonovim) jedan tip kvantne nelokalnosti, što je dovelo do Bellova teorema. Smatrao je da postoji sveobuhvatno jedinstvo svijeta i da je kvantna fizika samo manifestacija dublje stvarnosti u kojoj vlada implicitni red.

42

BILTEN 10 / 2018

19. listopada 1874.Ban Ivan Mažuranić otvorio Sveučilište u Zagrebu

Za Mažuranićeva je banovanja otvoreno Sveučilište u Zagrebu (prvo u Južnih Slavena) i velik broj školskih i kulturnih institucija, a doneseni su i slobodoumni zakoni o slobodi tiska i okupljanja. Svečanosti su zapravo tra-jale tri dana, a središnji dan otvorenja započeo je budnicom, svečanom misom u katedrali, svečanošću otvaranja i proglašenjem prvog rektora Matije Mesića u sabornici, a dan je zaključen banketom, bakljadom i veselom đačkom večeri u Gradskoj streljani. Na središnjoj je svečanosti potpisana Spomenica svečanog otvorenja.

Iz digitalnog repozitorija MetelWin

43

BILTEN 10 / 2018

1. i 2. listopad 2018.

Obilne oborine, plavljenja, zahvatili su područje Dubrovnika. Kiša je padala u noći na utorak i sam uto-rak, u samo tri sata palo je 259 litara kiše. Ta količina je veća od kiše koja je pala u proteklih šest mjeseci, a to je također rekordna količina oborine u jednom danu od kako se mjeri u Dubrovniku, od 1961. godine. Voda je poplavila nekoliko hotela, podzemnih garaža, više

IZVANREDNI METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI DOGAĐAJI IZ NOVINSKIH IZVJEŠĆA U HRVATSKOJ U LISTOPADU 2018. GODINE

Davor Nikolić, dipl.inž.

drugih objekata. Vatrogasci su spašavali osobe iz garaža i automobila, te iz vodenih bujica koje su nastale na ulicama Dubrovnika. Brojne su ceste bile pod vodom. Voda je ušla u stanove i kuće, izbijala šahtove, bujice su odnijele parkirane motore koji su plutali svud okolo. Mjestimice je dolazilo i do odrona na ceste. Voda na izvorištu Ombla se zamutila i nije za piće. U okolici je palo malo manje od 200 litara, ali je također bio poplav-ljen i dio Župe Dubrovačke (198.3mm). More je dobilo smeđu i žutu boju od bujica koje su se slijevale. Vatro-gasci su imali veliki broj ispumpavanja vode iz brojnih poplavljenih objekata. Veliki je broj automobila bio pod vodom do visine vrata. Na mjestima su ronioci morali otvarati šahtove. Štete ima i u Dubrovniku i okolnim mjestima. U lučicama je sve bilo puno smeća, a neke je barke vjetar prevrnuo.

2. listopad 2018.

Obilne oborine, plavljenja, pijavice, zahvatili su Hvar. Na moru je uočeno nekoliko pijavica. Grad Hvar je bio doslovno potopljen, dok na drugim mjestima na otoku kiše uopće nije bilo. Voda je sve isprevrtala, štan-dove, suncobrane, stolove i stolce, motore. U dva i pol sata se na Hvar izlilo 86 litara kiše, nastale su znatne štete na objektima. Vatrogasci su imali veliki broj is-pumpavanja objekata. Na ulicama su se stvorile naslage blata i smeća. Ulicama su tekle bujice. Sve se to dogodi-lo poslije 17 sati.

Dubrovnik, 1. i 2. listopad 2018.

44

BILTEN 10 / 2018

21. listopad 2018.

Zahlađenje, snijeg. Na Dinari i Velebitu palo je malo snijega. To je prvi ovosezonski snijeg u Hrvatskoj. Malo je zahladilo u odnosu na prethodne dane.

28. do 30. listopad 2018.

Olujno jugo i obilna kiša, zahvatili su cijelo prioba-lje. Jugo je stvorilo visoke valove koji su se mjestimice izlijevali na obalu plaveći obalno područje. Brojne su pomorske linije bile u prekidu, kao i dionice pojedinih cesta. Otoci su ostali odsječeni od kopna. Jugo je ču-palo stabla iz korijena. Valovi su na otvorenom moru bili 6 do 8 metara visoki. U Zadru je znatno oštećena riva, i to na više mjesta. More je odnijelo rukohvate, stepenice koje vode u more, obala se urušila jer je jugo podlokalo rivu. Procjenjuje se da će sanacija rive koštati oko 50 milijuna kuna. Slične štete nastale su i na zadar-skim otocima. Kameni blokovi teški više tona izbačeni su iz ležišta, nasukane su brojne jedrilice, srušena stabla i telefonski stupovi. Vjetar je kidao žice dalekovoda, pa je na više mjesta u priobalju nestalo struje. U Zadru je zbog jakog vjetra bio zatvoren gradski most za pješake. Letjeli su crijepovi, antene, na otvorenom je bilo opasno stajati. Bilo je i odnešenih cijelih krovova. Dvadesetak automobila je oštećeno. Broj iščupanih ili slomljenih stabala je velik, odlomljenih grana još veći. Sve linije prema zadarskim otocima su bile u prekidu. Slično je bilo i u Šibeniku, te u brojnim mjestima na srednjem Jadranu. U Tisnom se more diglo dva metra i poplavilo priobalje. Dva broda su otrgnuta s veza i pronađena 8 km dalje. U Splitu je obilna kiša zamutila vodu u izvori-štima, pa su cisterne dovozile vodu građanima, a voda iz vodovoda se morala prokuhavati. U Splitu je jugo puha-lo preko 120 km/h, a na Mosoru je mjereno čak preko

150 km/h. Na Palagruži su valovi bili visoki 7 metara. U Hvaru su bile poplavljene ulice i riva, kada je vjetar okrenuo na lebić.

U vrgoračkoj krajini je u 36 sati palo oko 200 litara kiše. Slično je bilo i u imotskom kraju. Proradili su svi izvori rijeke Vrljike. Neki vinogradi u imotskom polju bili su poplavljeni. Nestajalo je struje.

Temperatura zraka je visoka s obzirom na doba godine, pa ta izražena južina stvara umor, glavobolje i

Pirovac, Tisno, 28.-30. listopad 2018.

Hvar, 2. listopad 2018.

45

BILTEN 10 / 2018

Imotska krajina, 28.-30. listopad 2018.

Uništene riječke plaže, 28.-30. listopad 2018.

Dubrovnik, 28.-30. listopad 2018.

Rovinj, 28.-30. listopad 2018.

46

BILTEN 10 / 2018

Orkansko jugo, 28.-30. listopad 2018.

Fažana, 28.-30. listopad 2018.

Porer, 28.-30. listopad 2018.

Na riječkom i opatijskom području izbrisane su ili preseljene snagom mora brojne plaže, uništeni ugosti-teljski objekti. More je na obalu izbacilo velike količine raznog materijala, kamenja, drva, smeća. Brojne su bar-ke uništene ili potopljene. Na mareografskoj postaji u Bakru izmjerena je razina mora 127 cm viša od srednje morske razine, što je najviše od 1929. godine kada je postaja utemeljena. Odvaljena je i bista Andrije Moho-rovičića u Voloskom, koju su iz mora izvukli ronioci.

Jedan je surfer strani državljanin, nestao u uzbur-kanom moru kod Umaga, (pronađen je nakon nekoliko dana u Trstu). U Puli je stablo palo na automobil i ošte-tilo ga, a srušeno je još nekoliko stabala, no bez većih posljedica. Svjetionik Porer kod Pule bio je cijeli zalivan morem. Visoka plima zabilježena je u nekoliko obalnih mjesta u Istri. Obalno područje je bilo pod vodom. Bilo je oštećenih krovišta kuća. Jedna je odlomljena grana

druge zdravstvene tegobe. Temperature dosežu 24°C, (izmjereno u Senju). Jugo je uglavnom puhalo brzina-ma većim od 100 km/h, na Zavižanu je prvi dan mjere-no 120 km/h. U Rijeci su pale velike količine oborine, a uz kombinaciju sa visokom plimom, to je dovelo do poplavljivanja tržnice. Voda je izbijala iz šahtova, te je uzrok plavljenja uglavnom morska voda. U Senju je palo preko 120 litara kiše, dolazilo je do plavljenja pri-zemlja i podruma kuća, te gradskih ulica i prometnica. Jugo je poplavilo cijelu šetnicu u Opatiji. Velike su šte-te nastale na plažama, gdje su objekti i oprema završili u moru. Lungo mare u Opatiji je teško oštećen, puno toga progutalo je more. Šetalište uz more je zatvoreno za korištenje, ne može se prolaziti od odvaljenih kamenih i betonskih blokova. Na razbijenim dijelovima na po-vršinu su dospjele podzemne instalacije. Dolazilo je do nestanka struje. Šteta nastala od juga u Opatiji se cijeni na oko dva milijuna kuna.

U Rijeci je obilna kiša prodirala u stanove, pa i u višekatnicama. Nastale su znatne štete. Za Rijeku je šte-ta procijenjena na pola milijuna kuna.

47

BILTEN 10 / 2018

Zadar, 28.-30. listopad 2018.

Obalom Svetog Pelegrina u Umagu, 28.-30. listopad 2018.

Nizak vodostaj Dunava

Rijeka, 28.-30. listopad 2018.

ozlijedila jednu osobu u Fažani. Brijuni se nisu vidjeli od zapjenjenog mora. U Poreču je puhalo i 150 km/h. Razne posljedice juga zabilježene su i na sjeveru Istre, uglavnom na obali.

Potopljena su gradska središta Raba, Cresa i Malog Lošinja. Na cestama je bilo puno palih stabala, grana.

Obilna kiša pala je na području Delnica, pa su se ulice i objekti našli pod vodom. Palo je preko 150 litara kiše.

30. i 31. listopad 2018.

Visoki vodostaji rijeka. uslijed obilnih oborina u Sloveniji i Hrvatskoj narasla je Sava, koja se izlila iz ko-rita na području Zagreba. Ipak, ostala je unutar nasipa.

Nabujala je i Drava, koja se u Varaždinskoj županiji izlila u naselju Cestica. Tu je sve prošlo bez većih šteta. Poplavljene su šume i poljoprivredna zemljišta. Za sav

promet je zbog vode na kolniku bila zatvorena jedna lokalna cesta. Voda je ušla u podrume nekoliko kuća.

Kraj listopada 2018.

Nizak vodostaj Dunava. Ovako nizak Dunav nije zabilježen petnaestak godina. U Europi duž toka Du-nava vlada sušno razdoblje. Rijeke koje hrane Dunav su

48

BILTEN 10 / 2018

niske. Dunav se suzio, ostavljajući veliki dio svog korita vidljivim. Brojne su barke u lukama na suhom, veliki broj školjaka također. Plovidba je znatno otežana, te se

Zagreb-Sava

očekuje da će vukovarska luka izgubiti dio prometa i imati financijske teškoće.

Niska je i Drava kod Osijeka, pa su iz vode izvirili ostaci Sulejmanovog mosta.

Visoke temperature zraka. U Osijeku je izmjereno 26°C, pa su građani čak uključivali klima uređaje za hlađenje. Južina stvara brojne zdravstvene tegobe. Sta-novnici Slavonije oblače laganu odjeću kratkih rukava. Ponovo su se pojavili komarci. Povećan je broj liječnič-kih intervencija.

49

BILTEN 10 / 2018

Izvješće o klimatskim promjenama i globalnom zatopljenju od 1.5°C je

“poziv na buđenje”

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) izdala je 8. 10. 2018. priopćenje koje prenosimo u cijelosti.

Prijelomno izvješće o klimatskim promjenama po-ziv je na buđenje o golemim izazovima i dobrobitima ograničavanja globalnog zatopljenja na 1.5°C u svjetlu sve većih prijetnji koje predstavljaju rastuće temperatu-re, objavila je WMO.

Posebno izvješće o globalnom zatopljenju od 1.5°C Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) pokazalo je kako bi zadržavanje rasta temperatura za manje od 2°C smanjilo rizike po dobrobit ljudi, ekosu-stave i održivi razvoj.

Ograničavanje zatopljenja do 1.5°C zahtijevalo bi dosad neviđen odaziv, tvrdi se u Sažetku Izvješća za do-nositelje politika, usvojenom na sastanku u Incheonu u Republici Koreji 6. listopada 2018.

Prema Izvješću, neto emisije ugljičnog dioksida do 2050. moraju dosegnuti nulu. Ako se trenutačna stopa emisija nastavi, svijet će dosegnuti zatopljenje od 1.5°C između 2030. i 2052.

„Ovo Posebno izvješće s velikim znanstvenim au-toritetom dokazuje potrebu za dalekosežnim i trenutač-nim smanjenjima emisija stakleničkih plinova. Prosječ-na globalna temperatura već je za više od 1°C viša nego u predindustrijskom dobu. Arktičko more se smanjuje, a podizanje razine mora se ubrzava. Pogađa nas sve više ekstremnih vremenskih događaja. Svaki djelić stupnja čini razliku kad je riječ o porastu temperature“, izjavio je glavni tajnik WMO-a, profesor Petteri Taalas.

WMO i Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) zajednički sponzoriraju IPCC, dobitnika No-belove nagrade, kojemu je priprema Izvješća povjerena kada su vlade usvojile Pariški sporazum za borbu protiv klimatskih promjena. Pariškim sporazumom postavlja se dugoročni cilj zadržavanja porasta prosječne globalne temperature znatno ispod 2°C u odnosu na predindu-strijsko razdoblje te poduzimanje napora za ograničava-nje porasta temperature do 1.5°C.

U Izvješću se ističu brojni učinci koji bi se mogli ograničiti nižim porastima temperature.

Primjerice, uz porast temperature niži od 1.5°C, globalno podizanje razine mora do 2100. godine mo-glo bi biti za 26 cm do 77 cm više nego u polaznom razdoblju 1986. – 2005., što je za oko 10 cm niže nego u slučaju globalnog zatopljenja od 2°C. To bi značilo da bi broj ljudi izloženih povezanim učincima kao što su

prodiranje slane vode, poplave i oštećenja infrastrukture bio manji za do 10 milijuna.

Ograničavanje globalnog zatopljenja ograničilo bi porast temperature i kiselosti oceana te smanjenje razine kisika u oceanima, što bi sve smanjilo rizik po morsku bioraznolikost, ribarstvo i ekosustave. Međutim, čak i uz porast temperature od 1.5°C očekuje se smanjenje koraljnih grebena za 70-90 %, dok bi ih uz porast od 2°C nestalo više od 99 %.

Ovisno o budućim društvenim i ekonomskim uvjetima, ograničenje globalnog zatopljenja na 1.5°C u usporedbi s 2°C moglo bi smanjiti udio svjetskog sta-novništva izložen porastu nestašica vode uzrokovanih klimatskim promjenama za do 50 %, tvrdi se u izvješću.

„Prilagodba klimatskim promjenama više nije mo-gućnost, već nužnost. Iz ovog Izvješća jasno je da će pri-lagodba biti teža i skuplja što je više budemo odgađali. WMO intenzivira napore na daljnjem jačanju sustava ranog upozorenja kako bi zaštitila ljudske živote od ek-stremnih događaja. Unaprijeđene klimatske usluge do-prinose jačanju otpornosti naših prehrambenih i zdrav-stvenih sustava, urbanog i obalnog planiranja, energije i infrastrukture te vodnog gospodarstva“, rekao je pro-fesor Taalas.

Prema nalazima Izvješća, globalne emisije ugljič-nog dioksida (CO2) morale bi do 2030. pasti za barem 45 % u odnosu na razinu iz 2010. te dostići neto nulu oko 2050. To znači da bi se sve preostale emisije morale uravnotežiti uklanjanjem CO2 iz atmosfere. Djelotvor-nost takvih tehnika u velikom opsegu nije dokazana, a neke od njih mogle bi predstavljati i znatan rizik po održiv razvoj, navodi se u Izvješću.

„Ovo Izvješće za WMO predstavlja daljnji poti-caj u jačanju znanstvene potpore koju ova organizacija nudi ublažavanju i prilagodbi klimatskim promjenama putem nove strategije koja uključuje potpuno integrira-ni, „stopljeni“ pristup vodi, klimi i vremenu Zemljina sustava“, rekao je glavni znanstvenik WMO-a profesor Pavel Kabat.

„U protekla dva desetljeća klimatska znanost ostva-rila je izvanredan napredak u boljem razumijevanju na-čina kako funkcionira klimatski sustav i procjenjivanju posljedica ljudskih utjecaja. Sada nam je više no ikada potrebna znanost za podršku prilagodbi klimatskim ekstremima i klimatskim promjenama te za pomoć u vođenju transformacija potrebnih za održiv razvoj pla-neta“, naglasio je.

Priopćenje WMO-a

ZANIMLJIVOSTI I DOGAĐAJI

50

BILTEN 10 / 2018

Sudjelovanje DHMZ-a na Konferenciji o smanjenju rizika od katastrofa

Povodom Međunarodnog dana smanjenja rizika od katastrofa od 11. do 12. listopada na Šumarskom fa-kultetu u Zagrebu, održana je 7. konferencija Hrvatske platforme za smanjenje rizika od katastrofa. Konferen-ciju su zajedno organizirali Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Državni hidrometeorološki zavod, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatske vode, Građe-vinski fakultet, Geofizički odsjek PMF-a, Rudarsko-ge-ološko-naftni fakultet i Šumarski fakultet.

Ovogodišnja konferencija posvećena je Strategiji smanjenja rizika od katastrofa, odnosno smanjenju ri-zika koji su prvom nacionalnom Procjenom rizika od katastrofa prepoznati kao prioritetni (poplave, potresi, požari) te je program bio podijeljen u sljedećih pet cje-lina: Strategije i politike smanjenja rizika od katastrofa, Smanjenje rizika od katastrofalnih poplava, Smanjenje rizika od katastrofalnih potresa, Smanjenje rizika od ka-tastrofalnih požara i Ostali rizici i rizici u nastajanju.

Ravnateljica DHMZ-a, dr. sc. Branka Ivančan-Pi-cek moderirala je cjelinu o požarima u kojoj su pred-stavljene meteorološke prognoze u zaštiti šuma od po-žara te meteorološka analiza velikog požara kod Splita u kolovozu 2017. Osim o požarima stručnjaci DHMZ-a prezentirali su svoj rad vezan uz ostale rizike (npr. za-leđivanje) te projekte povezane s rizicima poput suše (projekt DriDanube) i urbanog toplinskog otoka (pro-jekt CroClimGoGreen).

Program konferencije dostupan je ovdje, a na stra-nicama Hrvatske platforme za smanjenje rizika od kata-strofa uskoro će biti dostupan zbornik sa svim radovima predstavljenim na konferenciji.

Hrvatska platforma za smanjenje rizika od kata-strofa povezuje političku, operativnu i znanstvenu razi-nu omogućavajući prijenos znanja, formiranje prijedlo-ga rješenja, donošenje dokumenata te poticanje njihove implementacije u cilju smanjenja rizika od katastrofa. Kroz elemente Platforme svi sudionici moraju prepo-znati svoje zadaće u razvoju kapaciteta za djelovanje i upravljanje u katastrofama, i to na političkoj, tehničkoj i institucionalnoj razini.

Međunarodni dan smanjenja rizika od katastro-fa (engl. International Day for Disaster Reduction – IDDR) osmišljen je kako bi se promovirala potreba smanjenja rizika od katastrofa na svim razinama uz ak-tivno sudjelovanje od osobne preko razine zajednice do nacionalne. Inicijativa je započela 1989. godine nakon poziva Opće skupštine Ujedinjenih naroda o načinu promoviranja kulture svijesti o rizicima i smanjenju rizika što uključuje prevenciju katastrofa, ublažavanje posljedica i spremnost na odgovor te je od 2009. godine

usvojen 13. listopada kao Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa.

mr. sc. Kornelija Špoler Čanić

Održan stručni skup: 160 godina meteorološke postaje Hvar

Povodom 160 godina osnutka meteorološke posta-je Hvar održan je stručni skup 160 godina meteorološke postaje Hvar u Galeriji Arsenal u Hvaru 12. listopada 2018. Skup namijenjen stanovnicima grada i otoka Hvara organizirali su Grad Hvar, DHMZ i Hrvatsko agrometeorološko društvo (HAgMD).

U šest predavanja i pet postera prikazana je bogata hvarska meteorološka povijest te se sudionike skupa in-formiralo o budućim mogućim vremenskim događaji-ma na hrvatskim otocima kao posljedici klimatskih pro-mjena. Na skupu su sudjelovale i prezentacije održale gošće dr. sc. Elisabeth Koch i dr. sc. Maja Žuvela-Aloise iz Središnjeg zavoda za meteorologiju i geodinamiku (ZAMG) iz Beča i dr. sc. Lenka Hájková iz Češkog hi-drometeorološkog zavoda iz Praga.

U okviru predavanja prikazan je pregled aktivnosti na meteorološkoj postaji Hvar od osnutka meteorološ-kih motrenja i poznatog prirodoslovca i meteorologa Grgura Bučića davne 1858. godine u sklopu tadašnje austrijske mreže meteoroloških postaja sve do današnjih dana. Malo je poznata činjenica da je upravo na osnovu Bučićevih podataka svjetski poznati klimatolog Julius von Hann 1884. objavio Klimu grada Hvara (Klima von Lesina), što je prvi klimatski opis jednog hrvatskog grada ili područja ikada. Ovaj dugogodišnji niz mete-oroloških podataka od neprocjenjive je vrijednosti i u svjetlu proučavanja utjecaja klime i klimatskih promje-na na sve gospodarske djelatnosti na otoku Hvaru. Za

Stručni skup 160 godina meteorološke postaje Hvar u Galeriji Arsenal bio je izvrsno posjećen

51

BILTEN 10 / 2018

trajnu uspomenu na spomenutu obljetnicu objavljen je Zbornik sažetaka na hrvatskom i engleskom jeziku.

Svjetska meteorološka organizacija (WMO) je pre-poznala kvalitetu hvarske postaje i dodijelila joj status stoljetne postaje što znači da ju je proglasila nezamje-njivom intelektualnom baštinom čovječanstva pri čemu su kriteriji za izbor bili vrlo strogi. Iz Hrvatske, tri su postaje do sada dobile to priznanje: Hvar, Gospić te Za-greb-Grič. To znači da se meteorološka postaja Hvar na-lazi u skupini od tek 60 postaja u cijelom svijetu kojima je priznat status stoljetnih postaja.

U 160 godina rada postaje brojni motritelji savje-sno su obavljali opažanja i mjerenja, ali i bilježili mnoš-tvo zanimljivih događaja, od polarne svjetlosti, nevre-mena, pada meteora, potopljenih brodova do epidemija bolesti. Danas je naš pogled upućen prema budućnosti i odgovorima na izazove koji nas očekuju. No, kako nema budućnosti bez poznavanja prošlosti ovaj su krat-ki uvid u prošlost i poveznica s budućnošću bili i svrha ovog stručnog skupa.

dr. sc. Višnjica Vučetić