Sadraj:O govorniku

Sveuilite u ZagrebuFilozofski fakultet

Odsjek za Fonetiku

FONETSKA KOREKCIJA IZGOVORA ARAPSKOG GOVORNIKA HRVATSKOG JEZIKA

Seminarski rad

Helena Vodopija

Mentorica: Diana Tomi, prof.

Sadraj:

31. Uvod

42. O govorniku

53. Usporedba glasovnih sustava

53.1. Usporedba konsonantskih sustava

63.2. Usporedba vokalnih sustava

74. Sustav greaka

74.1. Oekivani sustav greaka

74.1.1. Konsonantski sustav

84.1.2. Vokalski sustav

84.1.4. Prozodija

8a) naglasni sustav

8b) intonacija

94.2. Stvarni sustav greaka

94.3. Odabir greke

95. Izrada materijala

95.1. Opis greke

105.2. Uvjeti fonetske korekcije

105.2.1. Glasovno okruenje

115.2.2. Mjesto u rijei i reenici

115.2.3. Intonacija

115.2.4. Napetost

115.2.5. Pokret i dranje tijela

126. Primjeri materijala

126.1. Rijei

126.1.1. Optimalne

126.1.2. Neoptimalne

136.2. Reenice

136.2.1. Optimalne

136.2.2. Neoptimalne

136.3. Tekst

147. Tijek korekcije

141.sesija

152.sesija

153.sesija

164.sesija

175.sesija

186.sesija

197.sesija

208. Zakljuak

219. Prilog

2310.Literatura:

1. Uvod

Fonetska korekcija je metoda koja se koristi pri uenju izgovora odreenog jezika. Ona je dio verbotonalne metode Petra Guberine koja prouava i upravlja percepcijom govora s obzirom na optimalne mogunosti ljudskog mozga. Instrument koji se koristi kao pomono sredstvo pri upravljanju percepcijom govora kroz filtriranje zvukova je SUVAG-Lingua.

U ovom e seminaru biti objanjeni koraci fonetske korekcije hrvatskog jezika kod govornika arapskog jezika (dijalekta Al-Shaam) iji je stupanj hrvatskoj jezika A1.Na poetku e biti prezentirane najvanije injenice u vezi samog govornika njegov stupanj edukacije, znanje stranih jezika, motivaciju za uenje hrvatskog jezika. Sljedea e tema biti priprema za korekciju.

Prvi korak pripreme bit e usporedba konsonantskih i vokalskih sustava. Nadalje e biti prikazan sustav greaka izveden iz usporedbe. Osim uporedbe fonetskih sustava, bit e navedena jo jedna metoda predvianja greaka u izgovoru koja se temelji na pravilima arapskog jezika o adaptaciji stranih glasova.

Trei korak u pripremi je odabir greke i definiranje karakteristika materijala za korekciju koje ukljuuju glasovno okruenje i poziciju u rijei i reenici, intonaciju reenice, napetost izgovora, poloaj tijela i pokret. Nakon toga, bit e objanjeno kako su spomenute karakteristike primijenjene u izradi materijala te kako je materijal rasporeen u kategorije.Na poslijetku, bit e prikazan tijek korekcije koristei dnevnike svake sesije i snimke izgovora prije i nakon korekcije.2. O govorniku

Meu podjednako zainteresiranim studentima Croaticuma iz dva sam razloga izabrala upravo Mohamada Shoukri Joukhadara. Ve na poetku hospitacija uoila sam njegovu iznimnu elju za napretkom kada se raspitivao kod profesorice moe li ve tada upisati napredniju grupu. S druge strane, eljela sam raditi s osobom upravo s arapskog govornog podruja kako bih proirila svoje znanje arapske fonetike s kojom sam tek povrinski bila upoznata uei arapski jezik.

Student je prije 4 mjeseca iz Sirije doao u Hrvatsku te trenutno prebiva kod ujaka. Iako pokazuje elju za govorenjem na hrvatskom jeziku, problem je to se nalazi u okruenju govornika arapskog jezika ( u krugu obitelji i prijatelja) te studira na engleskom jeziku. Engleski je jezik u koli poeo uiti tek sa 17 godina te ga je preteito uio kroz komunikaciju. Takoer posjeduje bazina znanja njemakog, francuskog i panjolskog jezika.

Ima 21 godinu i trenutno zavrava drugu godinu studija ekonomije. Njegov je materinji jezik arapski dijalekta Al-Shaam (dijalekt koncentriran na podruju Sirije, od obale Mediterana do istonog ruba Plodnog polumjeseca). Motiviran je za uenje hrvatskog jezika kako bi mogao ivjeti u Hrvatskoj bez potekoa u komunikaciji. Njegov je trenutni stupanj znanja hrvatskog j. A1. 3. Usporedba glasovnih sustava

3.1. Usporedba konsonantskih sustava Tablica 1. Konsonantski sustav hrvatskog ( Landau i sur. 1999:66) i arapskog jezika (Thelwall i Sa'adeddin 1999:51)

Legenda: crvena glasovi koji postoje u hrvatskom, ali ne i u arapskom

bold glasovi koji postoje samo u arapskom

- glasnik [x] popraen je uvularnom vibracijom

Emfatici:

- [t ] , [d] , [ s ] , [ ]- imaju jak koartikulacijski efekt na okolne glasnike osim u sluaju glasnika [j]

*ostali faringalizirani glasnici: [ l ] , [ ]

Aspirirani glasnici: - [t] , [d]; 3.2. Usporedba vokalnih sustava

3.2.1.Arapski (Thelwall i Sa'adeddin 1999:52)

Slika 1.1. Kratki vokali

Slika 1.2 Dugi vokali i diftonzi

3.2.2. Hrvatski ( Landau i sur. 1999:67)

Slika 2 Vokali i diftonzi

U hrvatskom su vokali openito neutralniji. Iako nije naveden u vokalskom sustavu, u izgovoru arapskog jezika [] se ostvaruje kada se podvostrueni konsonanti nalaze u poloaju prije stanke (npr. [ad.d ] ). U arapskom vokalskom sustavu ne postoje fonemi [o] i [e]. 4. Sustav greaka

4.1. Oekivani sustav greaka

4.1.1. Konsonantski sustav

Pri odreivanju oekivanog sustava greaka uzela sam u obzir naine na koje se adaptiraju strani glasovi u arapskom jeziku ( Jankovi, 1987:128,129) Prema tome student e najvjerojatnije zamjenjivati okluziv /p/ njegovim zvunim parnjakom /b/ (npr. rije april ( 'abriilu ekvivalent u arapskom). Glasnik /g/ se u arapski prenosi na razliite naine ovisno o dijalektu. Za razliku od egipatskog dijalekta u kojem se prenosi s glasnikom /d/, na ostalim se podrujima prenosi se ee sa zvunim velarnim frikativom // (npr. yuuguuslaafiyaa) ili rjee glasnikom /k/ (inkiliizu) tako da je mogue, s obzirom na dijalekt Al Shaam, da govornik zamjenjuje /g/ jednom od te dvije varijante.

U poetku sam pretpostavila da e se zubnousneni aproksimant // zamjenjivati s velarnim aproksimantom /w/, no prema literaturi se zamjenjuje glasnikom /f/ (npr. novembar (arap. nuufimberu)

Ipak, kad se nastoji /p/ i // izgovarati izvorno (pogotovo kod poznavaoca stranih jezika) postoje marginalni grafemi za oba glasnika. Takoer postoji marginalni grafem za /g/ u okolnostima pomnog fiksiranja npr. Van Gogh. U kontekstu fonetske korekcije to je znaajno jer ako neki glasovni (koji izravno nisu arapski) ulaskom posuenica u jezik dobivaju svoj grafiki oblik vea je mogunost da su poznati govorniku.

Afrikata /t/ u arapski se obino prenosti sa / /( ile ( iilii)no esto se pojavljuje digrafsko rjeenje (recimo u novinama) to govori o utjecaju stranih grafija te rezultira izgovaranjem /t/.

Iako se u pismu // zamjenjuje sa /g/ (to bi trebalo rezultirati izgovaranjem /d/ ) u izgovoru se pojavljuje glas //.

Iz priloenog mogu zakljuiti da s obzirom na postojanje marginalnih grafema za glasove /p/, /d/, // i /t/ te javljanja glasa // u izgovoru student moe i ne mora zamjenjivati te glasove ekvivalentima u arapskom ovisno o poznavanju stranog jezika iji sustav sadri te glasove. Budui da se u arapski afrikata /t/ u prenosti sa //, analogijom mogu zakljuiti da e student afrikatu /ts/ zamjenjivati s frikativom /s/. Takoer, govornici veine jezika koji nemaju glasnike // i //, te glasnike izgovaraju nesliveno. Prema tome pretpostavljam da e i govornik arapskog jezika initi iste pogreke. 4.1.2. Vokalski sustav

Budui da arapski jezik ne poznaje vokale /o/ i /e/ (kao foneme) pri preuzimanju rijei iz drugih jezika prema Jankoviu dolazi do odreene prilagodbe. Vokal /o/ / /o/ preuzima se sa /u/ / /u/, a vokal /e/ / /e/ sa /i/ / /i/ (Jankovi, 1987:129)

Ipak, u alofonskim se varijantama glasnika /a/ odnosno /u/ ostvaruju vokali /e/ te najotvorenija varijanta /u/ znatno locirana prema vokalu /o/ (Jankovi, 1987:113,116)Iz priloenog smatram da govornik ne bi trebao imati znatnih problema pri izgovoru vokala. 4.1.3. Fonotaktike zakonitosti sloga

S obzirom na pravilo arapskog jezika o inicijalnoj skupini suglasnika koje ne doputa da na poetku rijei stoji konsonantski klaster (Jankovi, 1987:139), mogue je da pri izgovoru odreenih rijei npr. kravata dolazi do ubacivanja vokala to rezultira izgovorom [karaata].

4.1.4. Prozodija

a) naglasni sustavU arapskom se jeziku razlikuju tri vrste naglasaka primarni, sekundarni i slabi. Naglasak je predvidiv. Primarni naglasak (kao i u hrvatskom j.) ne moe pasti na posljednji slog u rijei, no sekundarni moe. Kvantiteta naglaska odreena je samim vokalom (Jankovi, 1987:143), dok se u literaturi kvaliteta ne spominje. Iz tog razloga ne mogu pretpostaviti koji bi se problemi mogli javljati pri uenju hrvatskog.

b) intonacijaU arapskom se jeziku razlikuju uzlazna, silazna i ravna intonacija (Jankovi, 1987:144). Neznam da li je mogue da govorniku preostale intonacijske jezgre hrvatskog jezika predstavljaju problem.

4.2. Stvarni sustav greakaUnato poznavanju stranog jezika, student ponekad zamjenjuje glas /p/ glasom /b/. Prema oekivanjima, glasove // i // izgovara nesliveno. S druge strane, u rijei [eezo] glas /z/ neoekivano zamjenjuje glasom /s/. Iako samostalno moe izgovoriti sve vokale, u kontekstu cijele rijei ponekad ih zamjenjuje najbliima po mjestu tvorbe ( pogotovo u itanju mogui problem grafije). Sukladno s fonotaktikim zakonitostima sloga u arapskom jeziku, studentu predstavljaju problem konsonantski klasteri, no brzo se prilagoava. 4.3. Odabir greke

Na prvom sastanku sa studentom napravila sam listu od desetak rijei koje su ciljano sadravale glasove za koje sam predvidjela da bi mogli predstavljati problem. Takoer, u njima su bili neizostavni i ostali glasovi hrvatskog jezika. Ispostavilo se da je najprimjetnija greka bila nesliveno izgovaranje glasova // i // te sam u dogovoru sa studentom i profesoricom, osluila ispravljati oba glasa. Ispostavilo se da student bolje reagira pri ispravljanju glasa // te se korekcija nastavila u tom smjeru.

5. Izrada materijala

Iako je izraen materijal i za glas //, bit e priloen samo materijal za // s obzirom da je vrena fonetska korekcija samo tog glasnika. Naime, tijekom korekcije su uvedene nune promjene materijala koje je vano spomenuti. Takoer, u nastavku u navesti primjere finalnog materijala. 5.1. Opis greke

Studentova je greka bila nesliven izgovor lateralnog aproksimanta //.Prema tome cilj korekcije je bio napeti izgovor tog glasnika. Unutar korekcije se ispostavilo da napetost treba dozirati budui da se u okruenju glasa /p/ javila greka izgovora /l/ umjesto //5.2. Uvjeti fonetske korekcije

5.2.1. Glasovno okruenje

Optimalno glasovno okruenje za ispravljanje glasnika // su napeti glasnici prevenstveno okluzivi u poloaju prije //. Iako je pretpostavljeno da e izgovor biti najbolji u okruenju prednjih bezvunih okluziva, ispostavilo se da je okluziv /p/ prenapet i nepovoljan za koartikulaciju tako da student umjesto // izgovara /l/. Takoer se ispostavilo da student bolje izgovara // nakon zvunih okluziva, pogotovo okluziva /d/ kao i zubnousnenog sproksimanta // , to pripisujem to se tie zvunosti prikladnom ( no ne prevelikom) stupnju napetosti, a to se tie oba glasnika koartikulaciji. Pretpostavljam da je iz istog razloga frikativ /z/ bolje izgovaran od stranjeg okluziva /k/.

Neoptimalno glasovno okruenje za izgovor glasnika // su glasovi male napetosti prvenstveno vokali. S obzirom na to da se napetost poveava s visinom, pretpostavila sam da e vokal /i/ biti najpovoljniji no ispostavilo se da je previsok te slian glasu /j/ to ga ini manje povoljnim za ispravljanje izgovora //. Ispostavilo se da je vokal /u/ povoljniji s obzirom na visinu, a jednak vokalu /i/ s obzirom na korelaciju stupnja otvora i napetosti glasnika. Tijekom sesija ustanovljen je redosljed sljedeih kategorija ( optimalno(neoptimalno): // + /e/, /lj/ + /u/, / / + /i/, // + //, /d/ + //, /b/ + //, /z/+ //, /k/+///u/ + // +/u/, /e/ + // + /e/, /a/+/ / + /a/,/i/ + // + /e/, /a/+//+/i/,

/a/ + // + /e/, /p/ + //, /u/ + // + /e/, /a/ + // ( u finalnoj poziciji koja je u ovom sluaju dominantnija od glasovnog okruenja)5.2.2. Mjesto u rijei i reeniciOptimalno mjesto u rijei i reenici kao najnapetije jest inicijalna pozicija, manje povoljna je pozicija u sredini rijei/reenice te je najmanje povoljna finalna pozicija. S obzirom na glasovno okruenje ispostavilo se da je inicijalna pozicija glasa // najpovoljnija kad mu slijedi glas /e/. Pozicija u sredini rijei izjednaava se s inicijalnom kada glasu // prethode spomenuti okluzivi, no kao intervokalska pripada neoptimalnoj skupini. Finalna je pozicija nepovoljna neovisno o oktuenju student uglavnom izgovara sliveno // no aspirirano. 5.2.3. IntonacijaOptimalna pozicija glasnika jest na vrhu intonacijskog luka, dakle na najnapetijem dijelu,

neoptimalna na kraju. Iako postoje razliiti obrasci intonacije u kojima se to moe postii, odabrala sam najjednostavniji s obzirom na studentovo znanje hrvatskog jezika izjavnu reenicu. 5.2.4. Napetost

Uz ve spomenute naine postizanja napetosti glasovnog okruenja te poloaja u rijei i reenici, potrebno je spomenuti da su povoljniji krai naglasci. Takoer je potrebno prilagoditi odnosno uiniti napetijim sam izgovor. Pri tome treba voditi rauna o samoj intonaciji kako ne bi dolo do izoblienja.

5.2.5. Pokret i dranje tijelaS obzirom na povezanost mikromotorike i makromotorike, dranje tijela treba biti uspravno kako bi poveana napetost miia cjelokupnog tijela utjecala na napetost izgovora samog glasa. Predvidjela sam dvije vrste pokreta udarac o stol i vrsto dranje za stol/upiranje dlanova jedan o drugi. Ipak, student je najbolje reagirao tek na pokret koji sam ustanovila tijekom sesija dirigiranje rukom s trzajem pri izgovoru glasa //. Taj je pokret takoer pogodan za uvjebavanje globalne forme te razlikovanje i usvajanje kvantitete naglasaka budui da smo uveli varijacije s obzirom na duljinu naglaska. 6. Primjeri materijala

6.1. Rijei6.1.1. Optimalne // + /e/ - ljepota, ljeto // + /i/ - ljigav

// + // - napravljen, tovljen

/d/ + // - gadljiv

/b/ + // - rabljen, riblji

/z/+ // - razljutiti

/k/+// - sukljati, ikljati, baklja

6.1.2. Neoptimalne

/u/+ // + /u/ - uljudan

/e/ + // + /e/ - eljezo

/a/ + // + /a/ - valjak, okaljan

/i/ + // + /e/ - biljenica /a/ + // + /i/ - kraljica

/a/ + // + /e/ - ralje (*iznimka paljevina dobro se izgovara); obrnut redoslijed - veljaa /p/ + // - pljuska, pljaka, pljoska, pljesak

/u/ + // + /e/ - ulje ( samo je ta rije koritena potrebno je vie istraiti to okruenje)

/a/ + // - malj, ealjKategorije /u/+//+/a/ ( kuljati), /o/ + // + /a/ (kolja), /u/ + // + /i/ nisam mogla smjestiti prema redoslijedu optimalno(neoptimalno budui da mi je nedostajalo vremena da ustanovim njihove odnose s ostalim kategorijama.

6.2. Reenice

6.2.1. Optimalne

Ljepota je prolazna.

Ljubiasta je u modi.

Riblji fond je ugroen.

Napravljen je avion.

Razljutio se.

Biljenica je na stolu.

6.2.2. Neoptimalne

Dim je sukljao iz kue.

Volim proljetna jutra.

To je razumljivo samo po sebi.

ajevi su ljekoviti.

Nemam volje.

Ugasio je fitilj.

6.3. TekstLjude su stoljeima zanimali patuljci. Zamiljali su ih s maljem u jednoj, bakljom u drugoj ruci. Smatrali su da su to prljavi stvorovi koji ive ispod zemlje. Zanimljivo je to su oni u priama uvijek pronalazili dragulje, a ljudi obraivali polja. Kralj patuljaka je izlazio samo u proljee. Tada je iznosio briljant i nudio ga najljepoj seljanki. Vjerovalo se da e, ako odbije, biti spaljena od bljetavila briljanta. Roditelji su zato svako proljee zakljuavali ljepotice.7. Tijek korekcije1. sesijaSvrha prve sesije je bilo upoznavanje s nainom rada i materijalom. Koriten je DCh za upoznavanje, zatim LPF za usvajanje ritma student je ponavljao reenice koristei logatom bum. Nakon toga je dodan HPf kako bi se postiglo guenje govornog podruja radi vjebanja reeninog ritma. Na poslijetku smo na opoj optimali stmog guenja uz naknadno dodavanje DCh prolazili optimalne rijei i reenice.

Student izgovara bolje rijei koje imaju glas // u poetnoj poziciji, a iza njega slijedi /e/ nego kad iza njega slijedi /i/ (ljigav) - najbolja rije ljepota, ljeto;

Postoji problem kod rijei ljestve/ljestvica/ljeskati. Iz tog je razloga potrebno pronai vie rijei poput ljepota/ljeto.Oekivano bolje izgovara rijei sa kratkim nego dugom naglascima ( ljutit/ljubav). Dosta dobro izgovara rijei u kojima glasu /lj/ prethodi okluziv najbolje: pljaka; zatim riblji, rublje, roblje/groblje ( najloije). Iako je u ovoj sesiji najbolje izgovorio rije pljaka naknadno se ispostavilo da su rijei te kategorije ( /p/ + //) mau najloije izgovorenima. Neoekivano dobro izgovara rije aljkav ( koja je veoma slabo koritena i meu hrv. govornicima). Reenice su skraene u odnosu na poetne koje su bile preduge i komplicirane. Ustanovljen je poredak prvih 6 optimalnih reenica s obzirom na individualne studentove mogunosti ( od najboljih prema najloije izgovorenim)1. Ljepota je prolazna.

2. Baklja je svjetlo.

3. Ljepilo je opasno.

4. Ljutito je izaao.

5. Biljenica je na stolu.

6. eljezo je sivo.

Potrebno je ustanoviti poredak ostalih reenica. 2. sesija Kao i uprethodnoj sesiji koriteni su LPf, kombinacija LPf i HPf te opa optimala na strmom guenju. Svrha ove sesije je bila vjebati rijei za koje je utvreno da student najbolje izgovara ( inicijalna pozicija / / kojem slijedi glas /e/, zatim inicijalna+ /i/, / / ispred i nakon okluziva) zatim utvrditi je li bolji izgovor /lj/ nakon okluziva na inicijalnoj poziciji ili unutar rijei te uvesti frikative kao glasovno okruenje.

Javilo se poboljanje u vjebama reeninog naglaska, zatim napredak u izgovoru glasa / / u inicijalnoj poziciji kad mu slijedi glas /i/ te u izgovoru vieslonih rijei ( napravljen). Takoer, student i bez poticaja koristi pokret.

Studentu stranji okluzivi predstavljaju problem ( kljove, kljun). Budui da su rijei

sukljati, baklja, raklja su bolje izgovorene smatram da se problem javlja u rijeima u kojima je okluziv na inicijalnoj poziciji u rijei. Takoer, u odnosu na rije pljaka bolje je izgovoreno rabljen, riblji. Mogue je da se radi o zvunosti/bezvunosti okluziva, samoj poziciji okluziva ili okolnim vokalima tako da to treba ustanoviti u daljnjim sesijama.to se tie frikativa rije ljiva nije dobro izgovorena za razliku od razljutio ( unutar reenice). Ipak, potrebno je pronai vie primjera kako bi se donio zakljuak o tome. U sesijama koje slijede je potrebno poraditi na izgovoru rijei u kojima se /lj/ nalazi u okruenju stranjih vokala i okluziva3. sesijaNastavljeno je s obrascem rada na globalnoj govornoj formi, no skraeno je vrijeme s obzirom da je vidljiv napredak u studentovom sluanju. Na opoj optimali uz strmo guenje radi se na optimalnim rijeima i reenicama te se polako uvodi DCh.

Svrha ove sesije bila je uvesti rijei kojima // slijedi nakon glasa /v/. Takoer, analogno rijeima u kojima se // nalazi u poziciji nakon okluziva /b/ unutar rijei, uvedene su rijei s njegovim bezvunim parnjakom /p/ .

Student jako dobro izgovara rijei u kojima // slijedi glasu /v/. Zatim se javlja napredak pri izgovoru rijei u kojima se /lj/ nalazi iza stranjih okluziva sukljati, ikljati kao i kod rijei koje su mu na poetku predstavljale problem: ljestve, ljestvica, ljeskati.Najloije izgovorene rijei unutar tipa // + /e/ su ljetina, ljepilo mogue zato to su troslone.Rije gadljiv bolje je izgovorena od rijei gibljiv, riblji zato to je /d/ blii // prema mjestu tvorbe.Potrebno je poveati koliinu rijei tog tipa: npr. svadljiv, dopadljiv.

Problematine su rijei u kojima glasu /p/ slijedi / / te je potvreno da je loiji izgovor kada se /p/ nalazi u inicijalnoj poziciji. Ne mogu ustanoviti zato s

rijei koje sadravaju /b/ bolje izgovarane iako je /p/ napetiji.

Treba poraditi na izgovoru rijei u kojima se / / nalazi nakon glasa /p/ ( u inicijalnoj poziciji ili unutar rijei)

4. sesija

U etvrtoj je sesiji osim koraka navedenih u predhodnim sesijama uvedeno i nekoliko naoptimalnih rijei i reenica na opoj optimali strmog guenja. Takoer se uvodio DCh, ali na optimalnim reenicama. Svrha sesije bila je raditi na rijeima u kojima glasu /p/ slijedi / / ( pljesak, pljaka, pljoska, pljuska) te pokuati uvoditi neoptimalne rijei i reeniceJavio se malen napredak u izgovoru rijei s glasnikom /p/ ( najbolje izgovorena rije pljuska mogue zbog stupnja otvora /u/) te su utvrene neoptimalne rijei koje student najbolje izgovara. Takoer se javio napredak u izgovoru rijei ljetina i ljepilo te daljnji napredak u izgovoru rijei u kojima / / slijedi nakon stranjih konsonanata ( baklja, raklja).Javio se neobian problem izgovora rijei ljeto u odnosu na rije ljetni koja se bolje izgovara. Pretpostavljam da je razlog tomu vea napetost rijei ljetni u odnosu na rije ljeto. Problematine su rijei bile ljekar,( unutar skupine / /+/e/) i riblji ( unutar skupine: /b/ unutar rijei+ /lj/ ). Takoer je potrebno vie poraditi na rijeima ljevica, ljevak, ljeva.

Neoptimalne rijei ( poredak najbolje izgovorenih)

1. Biljenica

2. biljenik

3. uljudan

4. valjak

5. okaljan

6. paljevinaNeoptimalne su rijei bolje izgovorene od skupine /p/ + / / tako da je mogue da je potrebno tu skupinu prebaciti meu neoptimalne rijei.

Uvedeno je 5 neoptimalnih reenica koje su odmah skraene jer se opet javio problem duljine kao i kod optimalnih. Dim je sukljao iz kue. -

To je bilo stoljee rata. +

Volim proljetna jutra. +/-

To je razumljivo. +

Ne elim ponavljati. +

5. sesija

U ovoj smo sesiji na opoj optimali strmog guenja osim optimalnih rijei i reenicama radili na neoptimalnim rijeima. Takoer smo uvodili DCh na optimalnim reenicama.

Svrha ove sesije bila je utvrditi znanje optimalnih rijei i reenica kako bi se moglo potpuno prijei na neoptimalne te posebno poraditi na rijeima skupine /p/ + / /.

Student napreduje u izgovoru rijei skupine /p/ + / / no svejedno mu predstavlja veliki problem kao i rijei u kojima je / / u finalnom poloaju. Postavlja se pitanje treba li uvesti korektivnu optimalu.

Uoavam daljnji napredak u izgovoru skupine stranji okluziv /k/ unutar rijei + /lj/ i u izgovoru skupine /p/ + / /Poredak rijei spomenute skupine ( najbolje ( najloije)

1. duplja

2. skuplji

3. pljuska

4. pljoska

5. pljaka

6. pljesak

Iz priloenog se moe zakljuiti da osim stupnja otvora ( iako je /u/ najbolje okruenje, /a/ se nalazi u poretku ispred /e/), postoje jo neki faktori koji utjeu na lo izgovor / / u okruenju /p/ + / / + /e/. Potrebno je ustanoviti koji.

Pogrijeila sam u tome to sam umjesto prema principu korekcije reenice rijei reenice pogreno uvela samo neoptimalne rijei to je potrebno ispraviti.Takoer, nisam jo promijenila redosljed rijei optimalnih i neoptimalnih s obzirom na rezultate. U ovoj je sesiji ustanovljen finalni poredak rijei. 6. sesija

U ovoj su sesiji osim neoptimalnih rijei, potpuno uvedene i neoptimalne reenice na opoj optimali sa strmim guenjem. Takoer, pokuala sam uvesti korektivnu optimalu no odustala sam s obzirom da je primarni problem u napetosti, a ne u visini.

Svrha ove sesije bio je daljnji rad na rijeima problematinih skupina /k/ + / / i /p/+/ /

te potpuno uvoenje neoptimalnih reenica. Primijetila sam da student nije potpuno usvojio rijei s kojima je imao problem u 4. sesiji npr. rijei ljekar, ljevica, ljeva,tako da se trebam malo vie koncentrirati na te rijei;

Iako se u etvrtoj sesiji javio napredak kod rijei ljetina i ljutit kroz petu a zatim i estu sesiju se pokazalo da student jo nije potpuno usvojio te rijei. Javio se malen napredak u skupini p+lj rijei gluplji i pljoska te u rijeima skupine k+ lj ( npr. baklja, raklja)

Problematine su rijei ralje i ulje ( a-lj-e). Zanimljivo je to u reenici Ovo jelo sadri puno ulja. student bolje izgovara rije ulje.Razumljivo je da da studentu predstavljaju problem one reenice koje sadravaju rijei s problematinim pozicijama glasa lj ( npr. Podigao je malj.)

Student dobro izgovara rije omamljen odnosno lj u poziciji nazal m+lj.7. sesija

Na sedmoj sesiji nije uvoen direktni kanal, ve su se optimalni i neoptimalni materijali pokuali uvjebati na strmom guenju. Svrha ove sesije bila je vjebanje izgovora najproblematinijih skupina - skupine /p/ + / / ( npr. pljaka) i rijei u kojima je //

u finalnoj poziciji. Budui da tjedan dana nismo odravali sesije studentu je trebalo neko vrijeme da se prilagodi zakljuila sam da je kontinuitet nuan kako bi student potpuno usvojio izgovor. Iz tog razloga je optimalne rijei koje inae dobro izgovara ljeva, ljutit, rabljen, riblji, divlji - na poetku loije izgovarao, no ponovili smo dvaput skupinu optimalnih rijei te je napredak bio vidljiv. Uz pokret i ponavljanje ostvaren je napredak u rijei

a)pljaka, pljoska, pljuska, pljunuti; rije pljesak, jo uvijek problematina

Rije gluplji oito studentu predstavlja problem zbog toga to se glasovi /l/ i // b)malj, kralj, prijatelj, dalj, stvoritelj; problematine rijei: ealj, draguljPrimjenila sam poredak rijei koji sam ustanovila nakon 5. sesije to je djelovalo motivirajue na studenta.Rad na neoptimalnim rijeima mi je oduzeo previe vremena te nisam stigla do direktnog kanala. Postoji problem s raspodjelom vremena te moram poraditi na tome. Uvela sam novu vrstu pokreta ( poput otrog dirigiranja rukom) na koju je student iznenaujue dobro reagirao te se javio znaajan napredak u problematinim skupinama

Dala sam studentu da jedanput proita tekst shvatila sam da je prekompliciran no s obzirom da se studentu popravilo sluanje, uz moju je pomo brzo napredovao te smatram da smo u mogunosti imati jo nekoliko sesija da bi se javio prilian napredak.8. Zakljuak

Na poetku sesija ustanovljeno je da je materijal predug i kompliciran s obzirom na studentovu razinu hrvatskog jezika (A1) te su uvedene nune promjene. Nadalje se ispostavilo da najnapetiji glasnici nisu nuno optimalni te da na optimalnost utjee i koartikulacija. Zanimljiv je bio sluaj glasa /i/ koji je bio previsok i preslian glasu /j/ te iz tog razloga nije bio povoljan za korekciju. Kroz sedam sesija relativno su usvojene optimalne rijei i reenice. Zapoet je rad na neoptimalnim te se biljei veliki napredak u spomenutim problematinim skupinama ( /p/+ // i // u finalnoj poziciji) na 7. sesiji. Rad na tekstu nije zapoet.

Zakljuila sam kako student najbolje reagira na povean intenzitet izgovora no smanjenu glasnou uz ustanovljen pokret dirigiranja rukom. Smatram da je student relativno dobro napredovao, no ispostavilo se da je kontinuitet u radu ( do ijeg je odstupanja dolo u naem) veoma vaan kao i obraanje panje na individualne mogunosti studenta i prilagodba predvienog materijala njemu samom. Procjenjujem da bi se uz dodatnu koliinu od 7 sesija u kontinuitetu studentu znaajno poboljao izgovor. 9. Prilog Upitnik o jezinoj biografiji drugog/stranog jezika (Inaica 2.0)

Podaci za kontakt:

Ime i prezime:Mohamad Shoukri Joukhadare-mail:shoukri.joukhadar@gmail.comTelefon:0958886598Dananji datum:17/6/2013Molimo vas da na sljedea pitanja odgovorite najbolje to moete

ODJELJAK A1. Dob (u godinama):21 / 17.11.1992 2. Spol (zaokrui): Muko / ensko

3. Najvii stupanj obrazovanja:student na drugoj godini menadmenta ( ZM)4(a). Drava podrijetla: Syria /Aleppo

4(b). Drava u kojoj ivite:Hrvatska, Zagreb5. Ako ste na pitanja 4(a) i 4(b) dali isti odgovor, koliko dugo ivite u zemlji u kojoj se govori strani jezik. Ako se odgovori na pitanja 4(a) i 4(b) razlikuju, koliko dugo ivite u zemlji u kojoj ste trenutno (u godinama)?3 mjeseca6. Koji je va materinski jezik? (Ako ste odrasli u viejezinom okruenju, molimo vas da navedete detalje)arapski 7. Govorite li strani jezik?

X DA drugi jezik koji poznajem je engleski__NE (Ako ste na pitanje odgovorili sa NE, ne trebate dalje popunjavati obrazac)

8. Ako ste na sedmo pitanje odgovorili sa DA, molimo vas da napiete dob u kojoj ste poeli uiti strani jezik u navedenom okruenju (napiite dob u godinama pored okruenja na koje se odnosi).

Kod kue __________

U koli17

Nakon dolaska u zemlju u kojoj se govori strani jezik 21 ( hrvatski)9. Na koji ste nain, do ovog trenutka, uili strani jezik (oznaite sve to se odnosi na vas)

(NajeeUGLAVNOMPovremeno) kroz klasinu nastavu u uionici.

(NAJEEUglavnomPovremeno) putem interakcije s ljudima.

Na oba naina (ali vie u uionici ali VIE KROZ INTERAKCIJU podjednako).

Neto drugo (navedite: ___________________________________________).

10. Navedite sve strane jezike koje poznajete redoslijedom od najboljeg do najloijeg. Procijenite pojedine jezine vjetine na svakom jeziku. Za procjenu koristite sljedeu skalu (upiite broj u tablicu):

Jako slaboSlaboPristojnoFunkcionalnoDobroVrlo dobroKao materinski 1 francuski 2 panjolski 3 talijanski 4 hrvatski5 engleski 6_________7_________

10.Literatura:1. Jankovi, Sran: Arapski izgovor s osnovama arapskog pisma, ,Svjetlost, OOUR Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Sarajevo 1987.2. Thelwall, Robin i Sa'adeddin, M. Akram: Arabic, str. 51., Handbook of the International Phonetic Association, Cambridge University Press 2012,

i

u

a

ij

uw

aa

aj

aw

i

u

e

o

a

()

ie

Robin Thelwall, M. Akram Sa'adeddin: Arabic, str. 51., Handbook of the International Phonetic Association, Cambridge University Press 2012,

emphasis/emphatic naziv za konsonante koji ukljuuju simultanu faringalizaciju i velarizaciju ( u manjoj ili veoj koliini; nastaju povlaenjem korijena jezika unatrag Retracted Tongue Root

Potrebno je napomenuti da je priloen samo dio koji je student rijeio.

PAGE 1