GODIŠNJI IZVJEŠTAJ FONDACIJE

“UDRUŽENE ŽENE” BANJA LUKA

BIH 2018

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ

FONDACIJE “UDRUŽENE ŽENE” BANJA LUKA, BIH

2018.

KONTAKT INFORMACIJE:

Fondacija “Udružene žene“ Banja Luka Adresa: Kalemegdanska 18, 78000 Banja Luka, Bosna i Hercegovina

Telefon/faks: +387 51 463 143

Telefon: +387 51 462 146

E-mail: office@unitedwomenbl.org Web: http://www.unitedwomenbl.org

Facebook: https://www.facebook.com/unitedwomenbl/ Instagram: https://www.instagram.com/unitedwomenbl/

2

1. O Fondaciji “Udružene žene” “Udružene žene“ je neprofitna, nevladina fondacija, registrovana 16. avgusta 1996. godine u Banja Luci, Bosni i Hercegovini. Naš opšti cilj je unapreĎenje društvenog položaja žene i njenog prava na život slobodan od nasilja u privatnom i javnom životu. Želimo da vidimo više žena na mjestima donošenja odluka u vladinim institucijama na svim nivoima u Bosni i Hercegovini. Vizija Žena svjesna svoje moći, ravnopravna, poštovana, zaposlena i sretna. Misija Fondacija „Udružene žene“ je posvećena životima žena i djece bez nasilja i povećanju uticaja žena u javnom i političkom životu kroz promovisanje i zaštitu ženskih ljudskih prava u Bosni i Hercegovini. Fondacija „Udružene žene“ djeluje unutar dva programska područja – sprečavanje i suzbijanje nasilja prema ženama, i jačanje uloge žena na mjestima donošenja odluka u Bosni i Hercegovini.

1.1 Kontekst u kojem smo realizovale aktivnosti tokom 2018. godine 1.1.a Zakonodavstvo i javne politike usmjerene na zaštitu i promociju ženskih ljudskih prava i ravnopravnosti polova UnaprijeĎen zakonodavni okvir i javne politike usmjerene na sprečavanje i suzbijanje nasilja u porodici u Brčko distriktu BiH U februaru 2018. godine, Skupština Brčko distrikta BiH je usvojila Zakon o zaštiti od nasilja u porodici, sa ciljem unapreĎenja zaštite žrtava i definisanja ovlaštenja subjekata zaštite i podrške, uključujući i policiju, javno tužilaštvo, kancelariju za pravnu pomoć, zdravstvene ustanove, centre za socijalni rad i druge institucije i organizacije. Zakon reguliše zaštitu od nasilja u porodici, osobe koje se smatraju članovima porodice/porodične zajednice, subjekte zaštite i procedure zaštite žrtava nasilja u porodici, prekršajne sankcije protiv počinilaca nasilja i druga pitanja od važnosti za zaštitu od nasilja u porodici u Brčko distriktu BiH. U aprilu 2018. godine, nakon usvajanja zakona, javne institucije i organizacije civilnog društva iz Brčko distrikta BiH, uključujući javno tužilaštvo, policiju, odjel za zdravlje i socijalnu zaštitu, odjel za obrazovanje, dom zdravlja, Udruženje aktivnih žena Gender, i Klub novinara Bosanska Posavina, potpisali su Protokol o saradnji i procedurama u slučajevima nasilja prema ženama i nasilja u porodici u Brčko distriktu BiH. Ovim Protokolom, potpisnice su se obavezale na meĎusobnu saradnju u cilju pružanja sveobuhvatne pomoći žrtvama nasilja u porodici i aktivnog doprinosa omogućavanju sistemskog i adekvatnog reagovanja na nasilje u porodici. Kao doprinos ovom procesu, Fondacija „Udružene žene“ je u saradnji sa partnerskom organizacijom „Vive žene“ iz Tuzle organizovala aktivnosti usmjerene na izgradnju kapaciteta subjekata zaštite od nasilja u porodici u Brčko distriktu BiH. Pomogli smo lokalnim organima vlasti u adaptaciji i otvaranju kancelarije Pododjeljenja za socijalnu zaštitu Vlade Brčko distrikta BiH, što je stvorilo uslove za pružanje psihosocijalne podrške i pomoći ženama koje su preživjele nasilje, kroz rad psihološkinje i socijalne radnice. Ovo je jedini servis psihosocijalne podrške za žrtve nasilja u Brčko distriktu BiH, i omogućuje ženama koje su preživjele nasilje pristup podršci i zaštiti njihovih prava. Ograničen napredak u zaštiti prava žena žrtava rata u Republici Srpskoj Krajem juna 2018. godine, Narodna skupština Republike Srpske je usvojila Zakon o zaštiti žrtava ratne torture koji prepoznaje žene žrtve seksualnog nasilja u ratu kao kategoriju koja ima pravo na pomoć i podršku. Zakon reguliše njihova specifična prava, kao što je mjesečna naknada, zdravstvena zaštita, banjska rehabilitacija, i podsticaj za zapošljavanje i samo-zapošljavanje. Zakon takoĎe reguliše pravo žrtve torture na posebnu psihološku pomoć, kao i socijalnu zaštitu, besplatnu pravnu pomoć i oslobaĎanje od plaćanja administrativnih i sudskih taksi i troškova. Usvajanje ovog zakona je prvi sistemski napor da se omogući zaštita prava žena žrtava

3

seksualnog nasilja i torture u Republici Srpskoj, kao jednoj od najviše marginalizovanih i diskriminisanih kategorija žena, te omogući pristup pomoći i podršci. Tokom 2018. godine Udruženje žena žrtava rata Republike Srpske je iskazalo javno nezadovoljstvo sa primjenom ovog zakona u praksi, naročito u vezi sa nedostatkom moguć-nosti za žene koje su preživjele seksualno nasilje da podnesu zahtjeve za prepoznavanje statusa žrtve torture1. Savjet ministara Bosne i Hercegovine je usvojio novi Gender akcioni plan i Akcioni plan za primjenu Rezolucije Savjeza bezbjednosti Ujedinjenih nacija 1325 o ženama, miru i sigurnosti Tokom 2018. godine, Agencija za ravnopravnost polova BiH je koordinirala pripremu a Savjet ministara BiH je usvojio dvije važne javne politike u oblasti zaštite i promo-visanja ženskih ljudskih prava i ravnopravnos ti polova. Obe politike su usvojene za period od 2018. do 2022. godine. Gender akcioni plan BiH (GAP BiH)2 se sastoji od tri strateška cilja usmjerena na pripremu, provoĎenje i praćenje programa mjera za unapreĎenje ravnopravnosti polova u javnim institucijama u okviru prioritetnih područja, izgradnju i jačanje sistema, mehanizama i instrumenata za postizanje ravnopravnosti polova i uspostavljanje i jačanje saradnje i partnerstava. Prioritetna područja definisana GAP-om BiH su sprečavanje i suzbijanje rodno zasnovanog nasilja, uključujući i nasilje u porodici i trgovinu ljudima, rad, zapošljavanje i pristup ekonomskim resursima, javni život i donošenje odluka, obrazovanje, nauka, kultura i sport, prevencija i zaštita zdravlja, socijalna zaš-tita i rod i sigurnost. Saradnja sa organizacijama civilnog društva, socijalnim partnerima i akademskom zajednicom su prepoznate kao strateški važne. Akcioni plan za primjenu Rezolucije Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija 1325 o ženama, miru i sigurnosti u BiH3 se usmjerava na tri ključne oblasti – ravnopravno učešće, zaštita i prevencija, i koordinacija i partnerstva. Strateški ciljevi su povećanje učešća žena u vojsci, policiji i u mirovnim misijama, uključujući i učešće u donošenju odluka, povećan nivo ljudske sigurnosti kroz prizmu ravnopravnosti polova, i unapreĎeni uslovi i pristup realizaciji Akcionog plana. U okviru zaštite i prevencije, srednjoročni ciljevi su smanjen nivo trgovine ljudima u BiH, unapreĎena podrška i pomoć žrtvama seksualnog nasilja i drugih oblika torture tokom rata, i unapreĎen rodno odgovorni pristup i sistemi podrške u uslovima stvarnih sigurnosnih prijetnji i izazova. U aprilu 2018. godine Ministarstvo porodice, omladine i sporta Republike Srpske je usvojilo Akcioni plan za sprečavanje i suzbijanje nasilja u porodici za 2018. godinu Ciljevi i prioriteti definisani u okviru Akcionog plana4 su, kako slijedi: - Promovisanje i podizanje svijesti, edukativni programi u svim oblastima, sa fokusom na obrazovanje, kroz realizaciju obuka i povećanje senzibilisanosti za nasilje u porodici, informativne kampanje i podizanje svijesti o nasilju u porodici kao društvenom problemu, i aktivnosti prema osobama u riziku od nasilja u porodici; - Primjena meĎunarodnih standarda i dobrih praksi i uspostavljanje i jačanje multi-disciplinarnog i koordinisanog sistema zaštite nasilja prema ženama i nasilja u porodici; - UnapreĎenje aktivnosti policije, pravosuĎa i centara za socijalni rad kroz profesionalni razvoj, razmjenu informacija i dobrih praksi, i aktivnosti praćenja rada subjekata zaštite; - UvoĎenje i unapreĎenje baza podataka, statistike, istraživanja i analiza u oblasti nasilja u porodici kroz rad na prikupljanju podataka o nasilju u porodici, monitoring efikasnosti hitnih mjera zaštite i zaštitnih mjera i sankcija regulisanih Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici Republike Srpske, monitoring primjene Krivičnog zakona Republike Srpske u dijelu koji se odnosi na nasilje u porodici i monitoring primjene mjera regulisanih Konvencijom Savjeta Evrope o sprečavanju i suzbijanju nasilja prema ženama i nasilja u porodici. Fondacija „Udružene žene“ je prepoznata kao organizacija koja doprinosi realizaciji Akcionog plana kroz specifične aktivnosti, kako slijedi: edukacija za sudije i tužioce u Republici Srpskoj o temama vezanim za ravnopravnost polova, rodne predrasude i stereotipe, promotivne aktivnosti u okviru Kampanje 16 Dana aktivizma protiv rodno 1 Članak “Arogantni javni službenici nisu upoznati sa zakonom i vrijeĎaju žrtve”, Alternativna televizija, 12. oktobar 2018.g. Direktni link: https://bit.ly/2WF6tCf 2 Gender akcioni plan Bosne i Hercegovine za period 2018–2022. godina, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, Agencija za ravnopravnost polova BiH, dostupno na direktnom linku: https://bit.ly/2FSrC6r 3 Akcioni plan za primjenu Rezolucije Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija 1325 o ženama, miru i sigurnosti, za period 2018-2022. godina, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, Agencija za ravnopravnost polova BiH, dostupno na direktnom linku: https://bit.ly/2FSrC6r 4 Akcioni plan za sprečavanje i borbu protiv nasilja u porodici iz Republike Srpske za 2018. godinu. Ministarstvo porodice, omladine i sporta Republike Srpske, dostupno na direktnom linku: https://bit.ly/2UotNGV

4

zasnovanog nasilja, osnaživanje kapaciteta organizacija civilnog društva u Republici Srpskoj za praćenje primjene meĎunarodnih standarda i alternativno izvještavanje meĎunarodnim tijelima, kao što su GREVIO Komitet koji prati primjenu Konvencije Savjeta Evrope o sprečavanju i suzbijanju nasilja prema ženama i nasilja u porodici, pružanje besplatne i rodno senzibilisane pravne pomoći i podrške ženema žrtvama nasilja u porodici, primjenu mjera specijalizovane podrške kroz sigurnu kuću, SOS telefon, i praćenje krivičnih i prekršajnih postupaka za rodno zasnovano nasilje. U Federaciji BiH nisu usvojene izmjene Krivičnog zakona Federacije BiH i Zakona o zaštiti od nasilja u porodici Federacije BiH u vezi sa usklaĎivanjem sa meĎunarodnim standardima, uprkos stalnim aktivnostima javnog zalaganja ženskih nevladinih organzacija koje se, izmeĎu ostalog, fokusiraju na zahtjeve za svebuhvatnim reformama prema strožijem kažnjavanju za krivična djela nasilja prema ženama, prepoznavanje djece kao žrtava nasilja u slučajevima kada svjedoče nasilju u porodici, prepozna-vanje kršenja zaštitnih mjera kao krivičnog djela, definisanje minimalnih standarda dokazivanja za odreĎivanje zaštitnih mjera, definisanje zaštitnih mjera kao jedinstvenih i hitnih mjera zaštite žrtava nasilja, što ne isključuje pokretanje krivičnog postupka za nasilje. 1.1. b Porast rodno rasnovane diskriminacije i nasilja prema ženama Primjena zakona usmjerenih na povećanje učešća žena u političkom odlučivanju ostaje slaba i neefikasna. U periodu prije opštih izbora u Bosni i Hercegovini, održanih u oktobru 2018. godine lideri parlamentarnih političkih stranaka su imali kontinuirane razgovore o izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, u kojima nisu učestvovale političarke, ekspertice, aktivistkinje civilnog društva, akademkinje i braniteljice ljudskih prava. Ženska zalagačka grupa Bosne i Hercegovine, u kojoj učestvuju organizacije „Prava za Sve“ Sarajevo, ICVA Sarajevo, „Centar ženskih prava“ iz Zenice, Fondacija „CURE“ iz Sarajeva, „Fondacija lokalne demokratije“ iz Sarajeva, Udruženje „Zemlja Djece“ u BiH iz Tuzle, „Žene Ženama“ iz Sarajeva, Fondacija „Udružene žene“ iz Banjaluke, i Udruženje graĎana „Budućnost“ iz Modriče je javno reagovala i tražila od predstavnika meĎunarodne zajednice, uključujući i Evropsku uniju, i lidera političkih stranaka da osiguraju učešće žena iz politike i civilnog društva kao ravnopravnih učesnica u ovim važnim političkim razgovorima, kako bi stavovi žena bili uključeni. Diskriminacija žena je vidljiva kroz samo 16% žena kao nositeljica kandidatskih listi za opšte izbore u BiH 2018. godine, što ukazuje da postoji samo deklarativna podrška lidera političkih stranaka za povećano učešće žena u političkom odlučivanju. Prema zvaničnim rezultatima koje je objavila Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine, žene su osvojile sedam (7) mjesta, ili 16,66% od četrdeset i dva (42) zastupnička mjesta u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Ovo predstavlja smanjenje od 7,15% u odnosu na predhodni parlamentarni saziv, tokom kojeg su žene učestvovale sa deset (10) mandata, ili 23,81%. U Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, žene su osvojile dvadset i šest (26) mjesta, ili 26,35%, od ukupno devedeset i osam (98) mjesta, što predstavlja povećanje od 4,92% u odnosu na predhodni parlamentarni saziv u kojem su žene učestvovale sa dvadeset i jednim (21) mandatom. U Narodnoj skupštini Republike Srpske, žene su osvojile petnaest (15) mandata, ili 18,07%, od ukupno osamdeset i tri (83) mandata, što predstavlja povećanje od 2,03% u odnosu na predhodni parlamentarni saziv u kojem su žene učestvovale sa sa trinaest (13) mandata. Uočeno je povećanje u broju mandata žena u gotovo svim kantonalnim skupštinama u Federaciji BiH, i u tri (3) kantonalne skupštine žene su osvojile 40% mandata, što je minimalna kvota za manje zastupljeni spol, kako je regulisano Zakonom o ravnopravnosti polova BiH. U periodu uspostavljanja institucija izvršne vlasti nakon opštih izbora 2018. godine u BiH, Fondacija „Udružene žene“ i druge organizacije koje se bave zaštitom ženskih ljudskih prava širom Bosne i Hercegovine su pozvale sve nivoe vlasti da primjene Zakon o ravnopravnosti polova BiH i osiguraju najmanje 40% ministarskih pozicija za žene na državnom, entitetskim i kantonalnim nivoima. Zbog nedostatka dogovora meĎu ključnim parlamentarnim političkim strankama u BiH, Savjet ministara BiH još uvijek nije formiran (April 2019. godine) Nedovoljna zastupljenost žena u entitetskim vladama je još uvijek prisutna, ispod minimalnih 40% kako je propisano Zakonom o ravnopravnosti polova BiH – 23% u Vladi Federacije BiH i 35% u Vladi Republike Srpske. Zajedno sa partnerskim organizacijama širom BiH, Fondacija „Udružene žene“ kontinuirano radi na osnaživanju saradnje žena na mjestima odlučivanja i aktivistkinja organizacija civilnog društva, kroz Programsku platformu prioriteta na državnom, entitetskim i nivou Brčko Distrikta BiH i osnaživanju političarki da doprinesu rodno senzibilisanim i odgovornim javnim politikama kroz izgradnju kapaciteta, obuke, mentoring i zajedničke kampanje.

5

Nasilje prema ženama i rodno zasnovana diskriminacija su veoma izraženi, a u Bosni i Hercegovini još uvijek nedostaju sveobuhvatne zvanične statistike. Uprkos preporukama CEDAW Komiteta i obavezama zasnovanim na Konvenciji Savjeta Evrope o sprečavanju i suzbijanju nasilja prema ženama i nasilja u porodici, Bosna i Hercegovina još uvijek nije uskladila prikupljanje podataka o rodno zasnovanom nasilju i diskriminaciji. Javne institucije, uključujući i subjekte zaštite od nasilja (policija, pravosudne institucije, centri za socijalni rad, zdravstvene ustanove i škole) prikupljaju ograničene podatke, sa fokusom na nasilje u porodici, dok drugi oblici rodno zasnovanog nasilja još uvijek ostaju neprepoznati i nevidljivi u praksi. Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske je otkrilo 100% povećanje krivičnih djela protiv seksualnog integriteta i povećanje od 2% prekršajnih djela nasilja u porodici tokom prvih šest mjeseci u 2018. godini u poreĎenju sa istim periodom u 2017. godine. Izvještaji Ministarstva porodice, omladine i sporta Republike Srpske sa podacima prikupljenim od subjekata zaštite tokom 2018. godine ukazuju na 1012 izvještaja o nasilju u porodici of strane policije, 1084 izvještaja o nasilju u porodici od strane centara za socijalni rad i 329 izvještaja o nasilju u porodici od strane zdravstvenih ustanova u Republici Srpskoj.5 Tokom 2018. godine, prekršajna odjeljenja osnovnih sudova u Republici Srpskoj su pokrenula 443 prekršajna postupka i završila 363 prekršajna postupka u vezi sa sluča-jevima nasilja u porodici. Najčešće sankcije su novčane kazne (206 slučajeva) i uslovne osude (79 slučajeva). Sudovi u Republici Srpskoj su odredili 65 zaštitnih mjera kao sankciju počiniocima nasilja u porodici. U istom periodu, prekršajna odjeljenja osnovnih sudova u Republici Srpskoj su odredila samo 15 hitnih mjera zaštite, dok Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske izvještava o 25 realizovanih hitnih mjera zaštite u slučajevima nasilja u porodici. Ove mjere su uvedene Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici Republike Srpske 2012. godine sa ciljem trenutnog otklanjanja opasnosti za fizički i psihički integritet žrtve, zaustavljanja nasilja, ukladanja počinioca nasilja, čime bi se trebala postići efi-kasna zaštita žrtava nasilja u porodici momentima akutnog nasilja.6 Izvještaj Ombudsmana Bosne i Hercegovine za 2018. godine ukazuje na slučajeve rodno zasnovane diskriminacije prema ženama sa invaliditetom, i neravnopravan tretman bračnih i vanbrčnih partnera u slučajevima ostvarivanja prava na porodičnu penziju. Izvještaj ukazuje da promjene zakona ne slijede odgovarajuće mjere za povećanje zaposlenosti i ekonomsko osnaživanje žena, posebno žena koje pripadaju marginalizovanim kategorijama. Žene žrtve nasilja u porodici ne primaju adekvatnu finansijsku i psihološku pomoć kako bi prevazišle posljedice nasilja, što rezultira time da se žene često vraćaju zajedničkom životu sa počiniocima nasilja, povlače prijave nasilja i odbijaju da svjedoče u sudskim postupcima za nasilje. Ombudsman BiH takoĎe naglašava da nasilje prema ženama i nasilje u porodici predstavljaju ozbiljna kršenja ljudskih prava žena, naročito prava na život, sigurnost, slobodu, dostojanstvo, i poziva javne institucije da preduzmu odgovarajuće mjere da unaprijede svako-dnevni život osoba koje su preživjele nasilje.7 Žene u Bosni i Hercegovini su izložene diskriminaciji u pristupu ekonomskim i socijalnim pravima, naročito u vezi sa zapošljavanjem, upravljanjem javnim preduzećima, korištenjem prava na porodiljsko odsustvo i platama. Iako posljednji popis stanovništva u BiH (2013) ukazuje da žene čine 51% od ukupne populacije, one čine i većinu nezaposlenih osoba u BiH i broj nezaposlenih žena stalno raste – u 2018. godini žene su činile 56% nezaposlenih osoba, u poreĎenju sa 53% nezaposlenih žena u 2017. godini.8

Vidljivo je marginalizovanje žena u procesima evropskih integracija Bosne i Hercegovine. Žene su isključene iz reformskih procesa, kao pto je Reformska Agenda. Žene i ženske nevladine organizacije su nezastupljene u „Mehanizmu koordinacije“, institucionalnom i operativnom sistemu uspostavljenom u cilju voĎenja procesa integracije 5 Podaci subjekata zaštite za period januar – juni 2018. godine prikupljeni na osnovu Pravilnika o sadržaju baza podataka i izvještjaa o nasilju u porodici, Ministarstvo porodice, omladine i sporta Republike Srpske, dostupni na web stranici Ministarstva na: http://www.vladars.net 6 Informacija predstavljena od strane Ministarstva porodice, omladine i sporta Republike Srpske u vezi primjene Opšteg protokola o postupanju u slučajevima nasilja u porodici za period 2018. godina, dostupni na web stranici Ministarstva na: http://www.vladars.net 7 Godišnji izvještaj o aktivnostima Ombudsmana BiH za 2018. godinu, mart 2019. godine. Dostupan na direktnom linku: https://www.ombudsmen.gov.ba/documents/obmudsmen_doc2019030109434379bos.pdf 8 Demografska i socijalna statistika, registrovana nezaposlenost, oktobar 2018. godine, Agencija za statistiku BiH, dostupno na: http://www.bhas.ba/saopstenja/2018/LAB_03_2018_10_0_BS.pdf (posljednji pristup 23/03/2019)

6

Bosne i Hercegovine u Evropsku Uniju. Mehanizam koordinacije ne poštuje princip ravnopravne zastupljenosti polova, što je u suprotnosti sa Zakonom o ravnopravnosti polova BiH koji reguliše obaveznu zastupljenost manje zastupljenog spola najmanje 40% u svim državnim i drugim tijelima, uključujući i tijela donošenja odluka. U političkim tijelima koja usvajaju najvažnije političke odluke u procesima integracija, samo 6.23% žena učestvuje u radu Kolegijuma za vrposke integracije i 17% žena u ministarskim konferencijama, što su nivoi odlučivanja koji ne uključuju niže nivoe upravljanja. Žene čine većinu u radnim grupama koje u suštini nose najveći teret rada na procesima evropskih integracija, počevši sa pripremanjem odgovora na upitnik Evropske komisije, kao i kroz cjelokupan proces voĎenja pregovora – u zavisnosti od radne grupe, procenat žena iznosi izmeĎu 30.56% i 65.63%. MeĎutim, čak i u okviru radnih grupa, nezavisno od većeg broja žena članica, predsjednici većine formiranih tijela su muškarci (62%).9

Isključimo nasilje nad ženama i djevojčicama zajedno, Jasna Markotić, socijalna radnica u Fondaciji „Udružene žene“.

Fotografija: UNWOMEN, BiH

Kampanja za unapređenje pristupa zaštiti za žene koje su preživjele nasilje u Brčko distriktu BiH

9 Pisana informacija za usvajanje liste pitanja od Komiteta za uklanjanje svih oblika diskriminacije prema ženama, podnesena od Fondacije „Udružene žene“ Banja Luka, „Helsinški parlament graĎana“ Banja Luka, Inicijativa “GraĎanke za ustavne promjene“, „Prava za sve“ Sarajevo, „Sarajevski otvoreni centar“, „TRIAL International“ – kancelarija u Bosni i Hercegovini, januar 2019. godine.

7

2. Rodno osjetljiva podrška i pomoć za žene i djecu koji su preživjeli nasilje Od početka 1997. godine, pružanje podrške i pomoći za žene i djecu koji su preživjeli nasilje u porodici i druge oblike rodno zasnovanog nasilja je jedna od ključnih aktivnosti Fondacije „Udružene žene“. Servisi za žene i djecu uključuju pravne savjete i pomoć, psihosocijalnu pomoć, podršku skloništa/sigurne kuće za žene i djecu koji su preživjeli nasilje, kao i podršku SOS telefona za žene i djevojke koje su preživjele nasilje i diskriminaciju. Servisi za žene i djecu su zasnovani na rodno osjetljivom pristupu, i orjentisani prema zaštiti ljudskih prava i dobrobiti osoba koje su preživjele nasilje. Prioritet Fondacije je zaštita njihove sigurnosti i osnaživanje kako bi mogle samostalno odlučivati o nastavku života bez nasilja. Fondacija „Udružene žene“ vezuje direktnu podršku ženama i djeci sa aktivnostima javnog zalaganja. Žene i djeca korisnice/i servisa Fondacije nam kontinuirano pomažu da identifikujemo probleme vezane za nasilje kojem su izložene/i, manjkavosti u zakonima i javnim politikama i loše prakse javnih institucija koje su subjekti zaštite od nasilja (policija, pravosudne institucije, centri za socijalni rad, zdravstvene ustanove i dr.)

Fokusiramo se na dobrobit i osnaživanje žena i njihove djece Omogućujemo im da koriste pravo da donose odluke i budu zaštićene

8

2.1 Podrška i pomoć pružena kroz servise Fondacije „Udružene žene“ tokom 2018. godine Besplatni pravni savjeti, informacije i pomoć – 295 usluga za žene Fondacija „Udružene žene“ je pružila 295 usluga besplatnih pravnih savjeta, informacija i pomoći za žene koje su preživjele rodno zasnovano nasilje i diskriminaciju. Od ovog broja, 104 usluge (35%) se odnose na direktnu pravnu pomoć (pisanje podnesaka, komunikacija sa javnim institucijama koje su subjekti zaštite), dok se 191 usluga (65%) odnosi na pružanje informacija o pravima vezanim za porodično pravo, zaštitu od diskriminacije, zaštitu imovine, zaštitu radničkih prava, zaštitu prava iz oblasti socijalne zaštite i osiguranja, kao i krivično pravnu zaštitu i prekršajnu zaštitu po osnovu Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. U 78% slučajeva, korisnice pravne pomoći pružene od Fondacije „Udružene žene“ su izjavile da su bile izložene kombinovanim oblicima nasilja (fizičko, psihološko, ekonomsko) tokom protekle dvije godine. 95% korisnica pravne pomoći su nezaposlene ili primaju minimalnu socijalnu pomoć, i ne posjeduju imovinu registrovanu na njihovo ime. Od ukupnog broja žena koje su kontaktirale kancelariju Fondacije, 30% zahtjeva za podrškom i pomoći je došlo putem društvenih mreža (Facebook, Viber) i putem e-maila, što ukazuje na proširivanje dostupnosti pravne pomoći za žene. Zahtjevi za podrškom su stizali od žena koje žive u drugim djelovima Republike Srpske, Bosne i Hercegovine, kao i iz inostranstva (od žena koje koje potiču iz regije Banja Luka i žive u inostranstvu zbog rata, migracija i dr.) Tokom 2018. godine, Fondacija „Udružene žene“ je organizovala dvanaest (12) terenskih posjeta u četiri (4) seoske mjesne zajednice u regiji Banja Luka tokom kojih je trideset i šest (36) žena dobilo savjete i pomoć u vezi sa njihovim pravima iz oblasti socijalne zaštite, porodičnog prava i zaštite imovine. U komunikaciju sa pravnicom Fondacije „Udružene žene“ u okviru terenskih posjeta, niti jedna žena nije izjavila da je žrtva nasilja. MeĎutim, tokom razgovora, osamnaest (18) žena su objasnile situacije koje se mogu posmatrati kao ekonomsko, psihološko ili fizičko nasilje u porodici. Profesionalno osoblje Fondacije „Udružene žene“ je putem SOS telefona pružilo direktnu psihološku i pravnu pomoć za 1208 žena i djevojaka

Tokom 2018. godine psihološka pomoć i podrška putem SOS telefona za žene i djevojke koje su preživjele nasilje je bila dostupna kontinuirano (tokom 24 sata, svaki dan u sedmici, kroz angažman profesionalnog osoblja Sigurne kuće za žene i djecu žrtve nasilja). Od 2005. godine Fondacija „Udružene žene“ saraĎuje sa Fondacijom „Lara“ iz Bijeljine, NVO „Budućnost“ iz Modriče i NVO „Ženski centar“ iz Trebinja, kroz zajedničko pružanje podrške za žene i djevojke putem servisa SOS telefona u Republici Srpskoj na kratkom broju 2164. Fondacija saraĎuje sa ženskim nevladinim organizacijama iz Federacije BiH koje doprinose radu SOS telefona 1265 kroz aktivnosti Sigurne mreže Bosne i Hercegovine, kampanje podizanja svijesti javnosti o rodno zasnovanom nasilju, koje uključuju i medijske aktivnosti. Statistički pregled U najvećem broju prijavljenih slučajeva, žene su bile izložene višestrukim oblicima nasilja koje je trajalo više godina. Dob Najveći procenat prijavljenog nasilja putem SOS telefona u 2018. godine je bio usmjeren prema ženama izmeĎu 30 i 50 godina starosti - 49% slučajeva (603 žene). Nasilje prema djeci je prijavljeno u 51 slučaju. Nasilje prema djevojkama izmeĎu 18 i 21 godine starosti je prijavljeno u 118 poziva (10% prijavljenih slučajeva). Nasilje prema ženama starijim od 71 godine je prijavljeno u 42 poziva na SOS telefon. Bračni status Najveći broj žena koje su prijavile nasilje putem SOS telefona u 2018. godine su u braku - 64%, ili žive u vanbračnoj zajednici - 36%. Obrazovanje U 34% prijavljenih slučajeva nasilja, žene žrtve nasilja imaju srednju stručnu spremu, u 11% prijavljenih slučajeva visoku stručnu spremu, dok je za 41% slučajeva nasilja prema ženama prijavljenih na SOS telefon nepoznat podatak o obrazovanju žena žrtava nasilja.

9

Radni status U 49% prijavljenih slučajeva nasilja, žene žrtve nasilja su nezaposlene (trajno, privremeno, ili na povremenoj osnovi). U 31% prijavljenih slučajeva nasilja, žene žrtve nasilja su zaposlene, u 17% prijavljenih slučajeva je nepoznat podatak o radnom statusu, dok u ostatku prijavljenih slučajeva nasilja žene imaju status penzionerke. Počinioci nasilja Prijavljeni počinioci nasilja su u 58% slučajeva supružnici žena žrtava nasilja, u 20% slučajeva su vanbračni partneri, u 14% slučajeva su bivši partneri, dok su u ostalom broju slučajeva žene žrtve nasilja prijavile svoje očeve, majke, braću, očuhe, djecu i druge osobe kao počinioce nasilja. U 69% prijavljenih slučajeva nasilja, žene koje su pozvale SOS telefon su izjavile da ne postoji zloupotreba supstanci ili neki drugi oblik ovisnosti kod počinioca nasilja. U 20% prijavljenih slučajeva, počinioci nasilja su ovisni o alkoholu i u 5% slučajeva koriste narkotike ili su ovisni o kocki. U 9% prijavljenih slučajeva, žene koje su prijavile nasilje su izjavile da počinioci nasilja imaju psiholoških problema. Predhodne prijave nasilja i pružena pomoć U najvećem broju prijavljenih slučajeva (41%), žene koje su prijavile nasilje putem SOS telefona nisu nikada tražile pomoć od strane javnih institucija. Žene koje su potvrdile da su tražile pomoć i podršku su se obraćale centrima za socijalni rad, policiji i organizacijama civilnog društva. Dvije (2) žene koje su prijavile nasilje putem SOS telefona u 2018. godini su smještene u Sigurnu kuću Banja Luka.

Sigurna kuća za žene i djecu žrtve nasilja u porodici Banja Luka – podaci za 2018. godinu

Ukupno četrdeset i dvije (42) osobe koje su preživjele nasilje – četrnaest (14) žena i dvadeset i osmoro (28) djece oba pola su dobili podršku Fondacije „Udružene žene“ kroz smještaj u Sigurnu kuću Banja Luka tokom 2018. godine, i koristili su podršku u periodu trajanja od nekoliko dana do 12 mjeseci. Ovo predstavlja smanjenje u odnosu na 2017. godinu, kada je sesamdeset i petoro (75) žena i djece koji su preživjeli nasilje dobilo podršku kroz servise Sigune kuće. MeĎutim, važno je naglasiti da je mjera podrške Sigurne kuće trajala duži period za iste korisnice/ke u odnosu na 2017. godinu. Ukupan broj dana tokom kojih su žene i djeca primale podršku Sigurne kuće Banja Luka u 2018. godini je 6474, što ukazuje da je osamnaestoro (18) žena i djece koristilo podršku Sigurne kuće Banja Luka tokom perioda od 12 mjeseci. Tokom prvih devet mjeseci u 2018. godini, Sigurna kuća Banja Luka je radila u punom kapacitetu, i Fondacija „Udružene žene“ nije bila u mogućnosti da pruži podršku za četrnaest (14) žena žrtava nasilja za koje su centri za socijalni rad procjenili da im je potrebna podrška Sigurne kuće Banja Luka. Četrnaest (14) žena i dvadeset osmoro (28) djece je dobilo podršku Sigurne kuće Banja Luka na osnovu odluka nadležnih centara za socijalni rad iz deset (10) lokalnih zajednica, kako slijedi: Banja Luka, Laktaši, Gradiška, Prnjavor, Kneževo, Oštra Luka, Trebinje, Kotor Varoš, Ribnik, i Srbac. Aktivnosti Sigurne kuće Banja Luka uključuju sklonište i zaštitu žena i djece u periodima akutnog nasilja u porodici, psihosocijalnu pomoć i podršku kroz individualni i grupni rad, osnovnu medicinsku pomoć, psihoterapijski rad, kreativne radionice, socijalni i emotivni razvoj, fizičko i zdravstveno obrazovanje, kreativnu kulturu, zdrav-stvene usluge i njegu. Sve odluke od važnosti za djecu koja su smještena u Sigurnu kuću Banja Luka bez roditeljskog staranja se donose u dogovoru sa privremenim starateljem. Većina žena korisnica Sigurne kuće Banja Luka u 2018. godini je bila izmeĎu 20 i 35 godina starosti, sa srednjom stručnom spremom, i nezaposlena. Šest (6) žena su koristile pravo na dječiji dodatak za drugo, treće i četvrto dijete, i to je bio njihov jedini izvor prihoda. Dvije (2) žene su bile trudne u periodu smještanja u Sigurnu kuću Banja Luka, i nakon poroda su stekle pravo na povećanje dječijeg dodatka i materinskog dodatka. Dvoje (2) djece je smješteno u Sigurnu kuću Banja Luka bez pratnje majki. Ova djeca su bila žrtve nasilja počinjenog od strane roditelja i u ovim slučajevima je primjenjena zakonska procedura kroz postavljanje privremenog staratelja od strane ovlaštenog centra za socijalni rad, koji je bio u stalnom kontaktu i saradnji sa profesionalnim osobljem Sigurne kuće Banja Luka tokom njihovog boravka.

10

Osoblje Sigurne kuće Banja Luka je kontinuirano pružalo savjetodavnu i terapeutsku podršku za četrnaest (14) korisnica. Cilj podrške je bio omogućiti korisnici da prevaziĎe posljedice nasilja, što predpostavlja da korisnica prihvata nasilje koje je preživjela kao dio svog života, te usvajanje odgovarajućih mehanizama nošenja sa nasiljem i planiranje i organizovanje njene budućnosti bez nasilja. Veoma važan segment podrške je stavljanje u fokus žene koja je preživela nasilje i njenog mišljenja, kao osobe koja je jedina nositeljica promjena i osoba koja je odgovorna za vlastiti život, budućnost i budućnost njene djece. U pet (5) slučajeva, osoblje Sigurne kuće Banja Luka je radilo na unapreĎenju komunikacije izmeĎu majki i djece. Ovaj rad je uključivao sedmoro (7) djece starijeg uzrasta koji su svjesni porodične situacije i odnosa izmeĎu roditelja. Ova djeca su često u sukobu lojalnosti, imaju ambivalentne odnose prema oba roditelja, što često vodi u osjećaje krivice. Važno je za djecu i majke da postanu svjesni svih osjećanja, da razumiju porijeklo ovih osjećanja i prihvate mogućnost da ambivalentan odnos ne znači “izdaju” bilo koga od roditelja, već predstavlja normalnu reakciju. Ova djeca takoĎe trebaju osnaživanje u vezi sa preuzimanjem odgovornosti za svoje ponašanje i plani-ranje svojeg budućeg života. Grupni rad je uključivao četrnaest (14) žena koje su preživele nasilje u porodici, tokom kojeg su se identifikovale jedna sa drugom i osjećale su podršku jer dijele životne okolnosti. Grupni rad je bio koristan za žene koje su preživjele nasilje jer im je omogućio da osjećaju povezanost, i često su govorile da osjećaju razumijevanje i da su slo-bodne da podjele svoje probleme samo unutar grupe. Zdravstvena njega Tokom 2018. godine, sve žene i djeca korisnice/i Sigurne kuće Banja Luka su dobijali kontinuiranu zdravstvenu njegu i podršku kroz praćenje zdravstvenog stanja. Pružali smo stalnu podršku ženama koje spadaju u kategoriju pod specifičnim povećanim/visokim rizikom, kako slijedi: tri (3) žene u poodmakloj trudnoći, meĎu kojima je bila jedna (1) trudnica sa dijagnostifikovanom psihozom, dvije (2) porodilje, šest (6)žena sa problemima u mentalnom zdravlju, kojima je dijagnostifikovana depresija, psi-hoza i anksioznost, dvije (2) žene su bile u kategoriji osoba sa umjerenom mentalnom retardacijom, pet (5) žena i troje (3) djece su koristili različite usluge centra za mentalno zdravlje, četrnaestoro (14) djece je koristilo usluge pedijatra i jedna (1) žena je hospitalizovana za psihijatrijsko liječenje tokom boravka u Siguroj kući Banja Luka. Pravna pomoć Fondacija „Udružene žene“ smatra važnim da žene imaju pristup informacijama o svojim pravima, kao i informacijama o ovlaštenjima i odgovornostima javnih institucija u pravcu pružanja podrške i pomoći ženama da koriste svoja prava u praksi. Obučeno osoblje Fondacije „Udružene žene“ kontinuirano radi sa korisnicama tokom nji-hovog boravka u Sigurnoj kući Banja Luka i imamo redovnu komunikaciju sa profesionalcima/kama iz centara za socijalni rad i policije kako bismo osigurali punu podršku za žene i djecu koji su u stanju potrebe. Tokom 2018. godine tri (3) korisnice Sigurne kuće Banja Luka su primale pravnu pomoć tokom razvoda, odreĎivanja plaćanja ali-mentacije i podjele bračne imovine. Psihosocijalna podrška Tokom 2018. godine, šesnaestoro (16) djece su pohaĎali nastavu u novoj školi koja se nalazi na lokaciji blizu Sigurne kuće Banja Luka. Ova djeca su dobijala podršku tokom prilagoĎavanja na novo okruženje, školske drugare i nastavnike. Dvoje (2) djece je tokom boravka u Sigurnoj kući Banja Luka pohaĎalo srednju školu i jedno (1) dijete je bilo prebačeno u drugu srednju školu. Podrška u učenju i pisanju zadaće je pružena za devetnaestoro (19) djece, uz podršku volonterki Fondacije „Udružene žene“. Od decembra 2018. godine, volonterke „Crkve Isusa Hrista“ dolaze jednom sedmično i pružaju časove engleskog jezika za sve žene i školsku djecu koje/i su koris-nice/i Sigurne kuće Banja Luka. Radno okupaciona terapija je organizovana kroz kontinuirane, povremene ili jednokratne aktivnosti, radionice oslikavanja stakla i drveta, psihosocijalne i edukativne radionice. Četrnaest (14) žena i trinaestoro (13) djece starijeg uzrasta su bile/i uključene/i u svakodnevne aktivnosti radno-okupacione terapije čišćenja, održavanja i kuhanja. Četrnaest (14) žena i dvije (2) djevojčice su bile uključene u radionice zabavnog karaktera, radionice zdravstvene kulture, kuhanje, pletenje, heklanje, vez na platnu i dr. Dvadeset i šestoro (26) djece su učestvovali u osnovnim radionicama zabavnog karaktera i socijalno-ekonomskog razvoja, fizičke kulture i zdravstvene njege, kao i kreativne kulture.

11

Dvadesetoro (20) žena i djece su učestvovali na radionicama oslikavanja stakla i drveta. Zahvaljujući ovoj aktivnosti koju podržava Grad Banja Luka, Fondacija „Udružene žene“ je izložila njihove radove u Domu omladine Banja Luka tokom Kampanje 16 Dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja. Tokom proljetnog, ljetnog i zimskog školskog raspusta, profesionalno osoblje Sigurne kuće Banja Luka je organizovalo izlete prilagoĎene potrebama žena i djece korisnica/ka Sigurne kuće. Osoblje Sigurne kuće Banja Luka je kontinuirano pružalo psihološku podršku korisnicama kroz njihovo pripremanje za zvanične procedure pri centrima za socijalni rad (davanje izjave, procedura mirenja, regulisanje kontakata djece i očeva, razvod, odreĎivanje alimentacije), policijskim stanicama (davanje izjave, prijavljivanje dodatnih oblika nasilja), sudovima (podrška tokom procedure razvoda, podjele bračne imovine, odreĎivanje alimentacije, podrška tokom sudskih procesa za nasilje u porodici i dr.). Prije kontakata sa počiniocima nasilja tokom zvaničnih procedura pred javnim institucijama, osoblje Sigurne kuće Banja Luka je pripremalo žene za ove sastanke, osnažujući ih kroz psihološku podršku i pomoć, kako bi se spriječila dodatna traumatizacija. Ova podrška je pružena za devet (9) žena koje su preživjele nasilje i koje su bile korisnice Sigurne kuće Banja Luka tokom 2018. godine. Osoblje Fondacije „Udružene žene“ je uspostavilo saradnju sa Centrom za predškolsko obrazovanje i vaspitanje Banja Luka, kako bi osigurali boravak u vrtiću za djecu koja borave u Sigrnoj kući Banja Luka. Tokom 2018. godine, nije bilo djece iz Sigurne kuće Banja Luka koja su koristila ovu uslugu. Podrška vezana za pronalazak izlaznih strategija Tokom 2018. godine osoblje Sigurne kuće Banja Luka je organizovalo sastanke sa članovima mreža podrške (roditelji, braća, sestre, prijatelji i radne kolege i kolegice) koje žene i djeca koji su preživjeli nasilje mogu koristiti kao podršku pri pronalasku rješenja za svoju situaciju. Kroz kontakte sa mrežama podrške, mogle smo steći bolji uvid u dogaĎaje koji su predhodili nasilju i procjeniti kapacitete i resurse za pružanje podrške ženama koje su preživjele nasilje i njihovoj djeci. Podrška u pronalasku izlaznih strategija je bila usmjerena na kreiranje pozitivnog i podržavajućeg okruženja za četrnaest (14) žena koje su preživjele nasilje i njihovo osnaživanje kako bi preuzele odgovornost i odlučivanje o svom životu u budućnosti. Podrška u pronalasku zaposlenja kroz obrazovanje četrnaest (14) žena za pisanje biografije i intervjue za posao, te pisanje prijave za posao. Od ukupnog broja žena koje su bile korisnice Sigurne kuće Banja Luka u 2018. godini, jedna (1) žena je imala posao prije dolaska u Sigurnu kuću i nastavila je da radi, dok su sedam (7) žena su bile aktivne u traženju posla tokom boravka u Sigurnoj kući. Dvije (2) žene su našle posao u privatnim kompanijama putem oglasa za posao. Tokom Kampanje „Zaposlenjem prekidamo začarani krug nasilja” jedna (1) žena je našla posao, ali je od njega odustala na vlastitu inicijativu. Jedna (1) žena je završila sa stažiranjem, položila je državni ispit i dobila posao u Domu zdravlja kao medicinska sestra. Tokom 2018. godine dvadeset (20) korisnica Sigurne kuće Banja Luka su imale priliku da proĎu obuku u oblasti prerade tekstila i kože, ali je samo jedna (1) žena prihvatila ovu mogućnost, iako je osoblje Sigurne kuće Banja Luka kontaktiralo i bivše korisnice Sigurne kuće. Dvije (2) bivše korisnice Sigurne kuće Banja Luka su dobile posao u privatnoj pekari. Tokom 2018. godine, Agencija za zapošljavanje Republike Srpske je objavila mogućnosti podsticaja za zapošljavanje za žene koje su preživjele nasilje, i četiri (4) korisnice Sigurne kuće Banja Luka su se prijavile na ovaj oglas. Jedna (1) korisnica je dobila podršku za pokretanje privatnog biznisa nakon izlaska iz Sigurne kuće. Fondacija „Udružene žene“ je kontinuirano podržavala žene kroz podršku u pronalasku stana, nabavljanje namještaja i kućanskih potrepština kroz javne akcije, kontakte sa drugim organizacijama civilnog društva i javnim institucijama. Tokom 2018. godine pet (5) žena su izašle iz Sigurne kuće Banja Luka i počele samostalni život kroz inajmljivanje stambenog prostora, dok su se četiri (4) žene vratile zajedničkom životu sa počiniocima nasilja. Većina žena je iznajmila prazne stanove i Fondacija „Udružene žene“ im je pomogla sa prikupljanjem korištenog namještaja i kućanskih aparata od graĎanki i graĎana koji su nam kontinuirano nastavili da pomažu sa donacijama korištenih stvari za žene i djecu koji su preživele nasilje u regiji Banja Luka. Tokom 2018. godine, dvoje (2) djece koji su boravili u Sigurnoj kući Banja Luka bez pratnje roditelja su smješteni u Dom za nezbrinutu djecu „Rada Vranješević“, dok su jedna (1) žena i njeno dijete smješteni u Majčinski dom pri Domu za nezbrinutu djecu „Rada Vranješević“. Osoblje Sigurne kuće Banja Luka nastavlja da pruža podršku ženama i djeci koji su preživjeli nasilje i nakon izlaska iz Sigurne kuće, u periodu od osamnaest (18) mjeseci, kroz dodatnu psihološku, pravnu i medicinsku pomoć, kao i donacije robe prikupljene od graĎana i graĎanki. Sve žene koje su izašle iz Sigurne kuće održavaju redovan kontakt sa osobljem Sigurne kuće u cilju praćenja njihovog statusa i pružanja podrške.

12

Za mnoge žene bivše korisnice Sigurne kuće Banja Luka, Fondacija „Udružene žene“ pruža kontinuiranu podršku i pomoć pravnu i psihološku pomoć, ekonomsko osnaživanje i profesionalne obuke u cilju lakšeg zapošljavanja. Fondacija podržava žene u rehabilitaciji i reintegraciji kroz osnaživanje i stavljanje u fokus dobrobiti žena kao ključne vrijednosti podrške ženama koje su preživjele nasilje. Fondacija „Udružene žene“ cijeni i podržava uključenost lokalne zajednice i privatnih preduzetnika u podršku i pomoć ženama i djeci koji su preživjeli nasilje. Tokom 2018. godine, graĎani i graĎanke Banja Luke su kontinuirano donirali robu za pomoć ženama i djeci koji su preživjeli nasilje (namještaj, odjeća, kućanski aparati i sl.) Kao dio Kampanje „Zaposlenjem prekidamo začarani krug nasilja“, Fondacija „Udružene žene“ je poslala preko četrdeset (40) pisama ministarstvima, javnim institucijama i privatnim i javnim kompanijama, sa pozivom da omoguće zapošljavanje žena koje su preživjele nasilje. Kompanija “KrajinaKlas“ je jedina odgovorila na naš javni poziv i zaposlila jednu (1) ženu koja je preživjela nasilje, što joj je omogućilo da izaĎe iz Sigurne kuće Banja Luka i započne nezavisni život sa svojom djecom. Kompanija „Euro Express“ je nastavila sa Inicijativom „Bezbjedno slanje pošiljki Sigurnih kuća u BiH“ sa ciljem omogućavanja besplatnih pošiljki širom Bosne i Hercegovine za potrebe žena i djece koji su preživjeli nasilje. Ovo predstavlja značajnu podršku, budući da mnoge žene i djeca koji borave u sigurnim kućama često budu smješteni samo sa osnovnim ličnim stvarima. Tokom svog boravka u sigurnoj kući, moraju da obezbjede svoje stvari iz kuća i stanova koje su napustili, pri čemu je uobičajeno da se stvari izuzimaju uz podršku policije. Tokom 2018. godine, podrška Kompanije “Euro Express” je omogućila šezdeset (60) besplatnih pošiljki za žene i djecu korisnice/ke Sigurne kuće Banja Luka (odjeća, obuća, slanje dopisa centrima za socijalni rad i drugim javnim institucijama i dr.) Na osnovu inicijative Fondacije „Udružene žene“, druge sigurne kuće u Bosni i Hercegovini su takoĎe uključene u ovu akciju.

13

3. Mreže, partnerstva i koalicije Održiv uticaj na sprečavanje i suzbijanje nasilja prema ženama i zaštitu ženskih ljudskih prava u praksi

3.1 BiH i regionalni nivo Fondacija „Udružene žene“ gradi mreže, partnerstva i koalicije sa drugim ženskim organizacijama/grupama i organizacijama koje se bave zaštitom ljudskih prava u Bosni i Hercegovini, regiji i šire. Od 2002. godine, Fondacija „Udružene žene“ učestvuje u radu Sigurne mreže BiH. Fondacija je takoĎe članica mreže ženskih organizacija koje pružaju SOS podršku za osobe koje su preživjele nasilje kroz kratki broj 1264, uspostavljen 2005. godine, i meĎu organizacijama smo koje su osnovale Žensku mrežu Bosne i Hercegovine i RING NVO Mrežu protiv trgovine ljudima u BiH. Kroz aktivnosti mreža se kontinuirano zalažemo za unapreĎenje zaštite ženskih ljudskih prava i ravnopravnosti polova u praksi. Sigurna mreža BiH U 2018. godini, Fondacija „Udružene žene“ je učestvovala u izradi Politike Sigurne mreže BiH o pružanju održivih usluga za osobe koje su preživjele rodno zasnovano nasilje i nasilje u porodici, koja definiše četiri (4) ključne oblasti intervencije u pravcu ispunjavanja standarda Istanbulske konvencije, i omogućavanja efikasne i funkcionalne zaštite žena koje su preživjele nasilje širom Bosne i Hercegovine, kako slijedi: - Uspostavljanje standarda za pružanje specijalizovanih usluga podrške osobama koje su preživjele nasilje, uključujući sigurno sklonište, psihosocijalnu podršku i pomoć i besplatnu pravnu pomoć; - Omogućavanje statusa i položaja sigurnih kuća u institucionalnom sistemu zaštite na jednoobrazan način u vezi sa uspostavljanjem, funkcionisanjem, finansiranjem i teritorijalnom raspodjelom; - Omogućavanje jedinstvene 24 časovne SOS telefonske linije za teritoriju Bosne i Hercegovine, kroz uspostavljanje 24 časovnog rada SOS linija u dva entiteta (RS, FBiH) putem kratkih brojeva 1264 i 1265 sa mogućnošću preusmjeravanja poziva iz svih dijelova zemlje, i osiguravanja redovnog finansiranja i obuke osoba koje pružaju podršku putem SOS telefona kroz javna budžetska sredstva sa budžetskim planiranjem i usmjeravanjem sredstava, kao i usvajanjem nužnih podzakonskih akata usmjerenih na definisanje rada dvije SOS telefonske linije; - Omogućavanje besplatne pravne pomoći za sve osobe koje su preživjele nasilje u porodici kroz jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za pružanje pravne pomoći žrtvama nasilja i unapreĎenje saradnje sa centrima za besplatnu pravnu pomoć Republike Srpske i Federacije BiH. Relevantni zakoni na svim nivoima u Bosni i Hercegovini treba da prepoznaju specijalizovane usluge pružanja besplatne pravne pomoći za žene od strane ženskih nevladinih organizacija koje pružaju takve vrste usluga. Politika je napravljena u okviru projekta “UnapreĎenje pristupa servisima za sve žene i djevojčice žrtve nasilja u porodici u Bosni i Hercegovini” realizovanog od strane „Fondacije lokalne demokratije“ iz Sarajeva i Udruženja graĎana „Budućnost“ iz Modriče, sa doprinosom drugih ženskih nevladinih organizacija. Projekat je dio trogodišnjeg UNWOMEN programa “Primjena normi, mjenjanje stavova” usmjerenog na zaustavljanje rodno zasnovane diskriminacije i nasilja prema ženama na Zapadnom Balkanu i u Turskoj, sa posebnim fokusom na najranjivije kategorije žena. U periodu od novembra 2017. godine do kraja 2019. godine, članice Sigurne mreže Bosne i Hercegovine realizuju projekat “UnapreĎenje kapaciteta pružaoca usluga za podršku žrtvama rodno zasnovanog nasilja”. Projekat vode Fondacija „Lara“ iz Bijeljine i Udruženje graĎana „Vive žene“ iz Tuzle, sa doprinosom „Fondacije lokalne demokratije“ iz Sarajeva, Udruženja „Žena BiH“ iz Mostara, Udruženja “Žene sa Une” iz Bihaća, Fondacije „Udružene žene“ iz Banja Luke i Udruženja graĎana „Budućnost“ iz Modriče, kao organizacijama članicama mreže. Osnovni cilj je doprinos uspostavljanju zajedničkih standarda multi-sektorskog pristupa u borbi protiv nasilja u porodici i omogućavanje jednakog pristupa pravima za osobe koje su preživjele nasilje, na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Gorica Ivić, projekt koordinatorica Fondacije „Udružene žene“ je učestvovala u pripremama

14

„Osnovne studije o multi-sektorskom pristupu u sprečavanju nasilja u porodici u Bosni i Hercegovini“, koja je dala odgovore na status multi-sektorske saradnje u zakonima i javnim politikama Bosne i Hercegovine, i identifikovala aktere i sadržaj protokola o saradnji koji su potpisani u lokalnim zajednicama. Amela Bašić-Tomić, koordinatorica Sigurne kuće za žene i djecu žrtve nasilja Banja Luka je učestvovala u pripremi dokumenta pod nazivom „Metodologija za monitoring intervencija referalnih mehanizama i koordinacionih tijela u slučajevima rodno zasnovanog nasilja u Bosni i Hercegovini” sa ciljem razvijanja participativne metodologije za monitoring postojećih referalnih mehanizama i koordinacionih tijela u slučajevima rodno zasnovanog nasilja u BiH. Fokus monitoringa je funkcionisanje multi-sektorske saradnje i rada referalnih mehanizama/koordinacionih tijela uspostavljenih na osnovu protokola na nivou lokalnih zajednica. Monitoring predstavlja logičnu aktivnost prema unapreĎenju socijalnih intervencija na nasilje u porodici i zaštitu žrtava nasilja, najčešće žena i djece. Metodologija definiše fokus istraživanja/monitoringa, oblasti pokrivene aktivnostima, svrhu i ciljeve monitoringa, literaturu korištenu u definisanju koncepta i alata/instrumenata monitoringa, početnu hipotezu, i okvirni dizajn planirane akcije. Monitoring će se fokusirati na područje Sarajeva, Unsko-sanskog kantona/Bihać, Hercegovačko-neretvanskog kantona/Mostar, Tuzlanskog kantona/Tuzla, Bijeljine, Banja Luke i Modriče. Tokom 2018. godine ispitivanje javnog mnjenja o rodno zasnovanom nasilju je provedeno na uzorku od 700 graĎana i graĎanki ciljanih lokalnih zajednica, kao i kroz 7 fokus grupa u kojima je učestvovalo 70 žena koje su preživjele nasilje. Analiza rezultata će biti provedena tokom 2019. godine. Osim toga, kao dio inicijative su održana 3 sastanka radne grupe sa predstavnicima/cama subjekata zaštite od nasilja na teritoriji Banja Luke. Postojeći Protokol o procedurama u slučajevima nasilja u porodici je revidiran u skladu sa obavezama i ovlaštenjima javnih institucija, i biće potpisan u 2019. godine. Nakon potpisivanja revidiranog Protokola, uspostaviće se koordinaciono tijelo za područje Banja Luke u kojem će učestvovati predstavnici/ce subjekata zaštite. Cilj koordinacionog tijela je omogućavanje redovnih sastanaka, razmjene informacija i unapreĎenje multi-sektorske saradnje. Fondacija „Udružene žene“ će rukovoditi aktivnostima koordinacionog tijela koje će podnositi redovne izvještaje Kabinetu gradonačelnika Banja Luke.

Sastanak Radne grupe za reviziju Protokola o procedurama u slučajevima nasilja u porodici za Banja Luku, 2018. godine

Predstavljanje Politike Sigurne mreže BiH o pružanju održivih usluga za osobe koje su

preživjele rodno zasnovano nasilje i nasilje u porodici, Sarajevo, decembar 2018. godine

15

Osiguravanje pristupa pravdi za svjedoke/žrtve kroz osnaživanje postojećih i uspostavljanje novih mreža podrške svjedocima širom Bosne i Hercegovine U 2018. godini, Fondacija „Udružene žene“ je nastavila sa partnerstvom sa Udruženjem graĎana „Vive Žene“ iz Tuzle, Udruženjem „Medica“ iz Zenice i Agencijom za saradnju, edukaciju i razvoj (ACED) iz Banja Luke u cilju uspostavljanja i osnaživanja multi-disciplinarnih lokalnih mreža širom Bosne i Hercegovine, usmjerenim na podršku ženama i muškarcima koji su preživjeli ratne zločine, seksualno nasilje i druga krivična djela. Završna projektna konferencija “Dugoročna podrška svjedocima/žrtvama u BiH“ je održana u Sarajevu 12. i 13. aprila 2018. godine, sa ciljem informisanja javnosti o projektnim rezultatima i isticanja važnosti održivosti uspo-stavljenih mreža podrške za svjedoke i žrtve u BiH. Tokom konferencije su predstavljena dva priručnika – “Psihosocijalna podrška i pomoć preživjelima i svjedocima” i “Vodič za preživjele i svjedoke” autorica Teufike Ibrahimefendić iz Udruženja graĎana „Vive Žene“ iz Tuzle i Sabihe Husić iz Udruženja „Medica“ iz Zenice. Fondacija „Udružene žene“ je svoje aktivnosti usmjerila na jačanje kapaciteta mreža za podršku žrtvama/svjedocima u regijama Banja Luka, Bijeljina i Istočno Sarajevo kroz tri (3) treninga o psihosocijalnom pristupu u radu sa žrtvama/svjedocima, dva (2) supervizijska sastanka, i tri (3) radionice za superviziju/razvoj jednogodišnjih akcionih planova za nastavak aktivnosti mreža. Fokus aktivnosti je bio usmjeren i na osnaživanje udruženja koja okupljaju žrtve/svjedoke kroz organizovanje dvanaest (12) radionica samopomoći za suočavanje sa traumom i rad na oporavku za 229 žrtava/svjedoka i njihovih članova porodica. Aktivnosti podizanja svijesti su uključivale obilježavanje 26. juna, MeĎunarodnog dana podrške žrtvama torture i 10. decembra, MeĎunarodnog dana ljudskih prava, kao i javne diskusije sa 309 učesnika/ca o pravima žrtava/svjedoka, diskriminaciji, i pristupu pravdi u široj regiji Banja Luka. Profesionalci/ke iz javnih institucija i organizacija civilnog društva koji rade sa žrtvama/svjedocima u regijama Banja Luka, Bijeljina i Istočno Sarajevo su usvojili nove vještine i tehnike za rad sa žrtvama/svjedocima, razvili kapacitete za pružanje efikasne i kontinuirane psihosocijalne pomoći i zadovoljavanje potreba žrtava/svjedoka u praksi na kontinuiranoj osnovi. Profesionalci/ke su razvili mehanizme koordi-nacije na regionalnom nivou i obavezali se da će osnažiti procedure rada sa žrtvama/svjedocima. Žrtve/svjedoci su usvojili mehanizme samopomoći u suočavanju sa traumom, povećali pristup dostupnoj psihosocijalnoj pomoći i podršci od profesionalaca/ki u javnim institucijama i organizacijama civilnog društva i unaprijedili pristup informacijama o procesu svjedočenja pred pravosudnim institucijama kao i dostupnoj pomoći. GraĎani i graĎanke su povećali svijest o pravima i potrebama žrtava/svjedoka, njihovom pristupu pravdi i ulozi javnih institucija i organizacija civilnog društva u pružanju kontinuirane pomoći i podrške žrtvama/svjedocima.

Završna konferencija “Dugoročna podrška žrtvama i svjedocima u Bosni i Hercegovini”, Sarajevo, april 2018. godine

Radionica samopomoći sa članovima/cama udruženja žrtava rata

u regiji Istočno Sarajevo, Sokolac, mart 2018. godine

16

UnapreĎenje sprečavanja i suzbijanja rodno zasnovanog nasilja u Bosni i Hercegovini Fondacija „Udružene žene“ je nastavila sa aktivnostima usmjerenim da doprinesu unapreĎenom odgovoru pravosudnih institucija i drugih aktera i pružanju senzibilisane podrške ženama i djeci koji su preživjeli seksualno i rodno zasnovano nasilje, razvoju i usvajanju novih javnih politika jasno usmjerenih na sprečavanje i suzbijanje nasilja, i osnaživanju pristupa direktnoj podršci za žene koje su preživjele nasilje kroz pravnu pomoć i informacije. Ove aktivnosti su podržane od Fondacije Kvinna till Kvinna iz Švedske. Fondacija „Udružene žene“ je nastavila saradnju sa Fondacijom „Lara“ iz Bijeljine, Udruženjem žena „Most“ iz Višegrada, i Udruženjem graĎana „Budućnost“ iz Modriče kroz njihovu uključenost u praćenje krivičnih i prekršajnih postupaka za seksualno i rodno zasnovano nasilje u kojima se žene i djeca oba pola pojavljuju kao oštećene strane/svjedokinje i svjedoci. Unparijedile smo saradnju sa NVO „Trial International“, uredom u Bosni i Hercegovini kroz sinergijski rad na javnom zalaganju za unapre-Ďenje položaja žena žrtava nasilja u sudskim postupcima za rodno zasnovano nasilje. Uspostavile smo takoĎe saradnju sa Fondacijom „Lara“ iz Bijeljine u vezi sa praćenjem rada policije u slučajevima rodno zasnovanog nasilja, razvoja Priručnika za razumijevanje nasilja u porodici i nasilja prema ženama sa smjernicama za ophoĎenje, i aktivnosti Zalagačke/Lobi grupe, što doprinosi snažnijem glasu ženskih nevladinih organizacija usmjerenom ka unapreĎenju položaja žena žrtava rodno zasnovanog nasilja. Fondacija „Udružene žene“ je unaprijedila saradnju sa Mrežom žena sa invaliditetom Nika iz Banja Luke, čija je predstavnica učestvovala u izradi Priručnika za razumijevanje nasilja u porodici i nasilja prema ženama sa smjernicama za ophoĎenje, kroz pripremu preporuka za profesionalno ophoĎenje u radu sa ženama sa invaliditetom koje su žrtve rodno zasnovanog nasilja. Fondacija „Udružene žene“ je nastavila saradnju sa Centrom ženskih prava iz Zenice kroz zajednički proces javnog zalaganja za uvoĎenje instituta osobe od povjerenja u entitetske zakone o zaštiti od nasilja u porodici, na osnovu nalaza monitoringa sudova iz 2016. godine, sa ciljem unapreĎenja pristupa pravdi i zaštiti za žene žrtve rodno zasnovanog nasilja. Tokom 2018. godine organizovale smo zajedničku konferenciju u Sarajevu sa ciljem pokretanja diskusije meĎu profesionalcima/kama iz javnih institucija, ženskih nevladinih organizacija i podjele iskustava o funkcionisanju instituta osobe od povjerenja u zaštiti žrtava nasilja u Hrvatskoj i Crnoj Gori. Predstavnici/ce pravosudnih institucija i drugi/e akteri/ke prepoznaju manjkavosti u podršci ženama i djeci koji su preživjeli rodno zasnovano nasilje koje se dešavaju prije, tokom i nakon njihovog svjedočenja u sudskim postupcima za nasilje. U januaru 2018. godine Visoki sudski i tužilački savjet BiH je poslao preporuku svim ciljanim sudovima da podrže nezavisno praćenje krivičnih i prekršajnih postupaka za slučajeve seksualnog i rodno zasnovanog nasilja, koji provode ženske nevladine organizacije posvećene unapreĎenju položaja žena i djece žrtava nasilja i omogućavanju njihovog pristupa pravdi. Tokom radionice održane u maju 2018. godine u saradnji sa Centrom za edukaciju sudija i javnih tužilaca Republike Srpske, dvanaest (12) sudija/sutkinja i tužilaca/tužiteljica iz osnovnih i okružnih sudova i okružnih tužilaštava u Republici Srpskoj je usvojilo znanja o rodnim stereotipima i predrasudama, unaprijedilo razumijevanje o seksualnom i rodno zasnovanom nasilju i položaju žena i djece oba pola koji se pojavljuju kao oštećene strane/svjedokinje i svjedoci u sudskim postupcima. Tokom pripremnih aktivnosti za aktivni monitoring u 2019. godini sudije/sutkinje ciljanih sudova su informisani/e o rezultatima i preporukama praćenja krivičnih i prekršajnih postupaka za seksualno i rodno zasnovano nasilje koji je proveden 2016. godine i prepoznali su važnost unapreĎenja podrške sudova u pristupu pravdi za žene i djecu žrtve nasilja. Unaprijedile smo uključenost tužilaca/tužite-ljica u zalaganje za bolji položaj žrtava rodno zasnovanog nasilja kroz njihovo učešće u edukacijama za profesionalce/ke o predlaganju i izricanju hitnih mjera zaštite za subjekte zaštite od nasilja u Brčko distriktu BiH, aktivno učešće u radu Zalagačke/Lobi grupe i kreiranju institucionalnih mehanizama saradnje/protokola o postupanju u zaštiti žrtava nasilja na lokalnom nivou u Brčko distriktu BiH i Banja Luci. UnapreĎen odgovor pravosudnih institucija i drugih zainteresovanih aktera prema pružanju senzibilisane podrške ženama i djeci koji su preživjeli seksualno i rodno zasnovano nasilje. U 2018. godine pravosudne institucije Brčko distrikta BiH su počele sa primjenom hitnih mjera zaštite sa ciljem zaštite i podrške žrtvama nasilja u porodici10. Na osnovu zaprimljenih presuda iz krivičnih postupaka za seksualno i rodno zasnovano nasilje u Brčko distriktu BiH u 2018. godini (pasivno praćenje), od ukupno dvadeset (20) kri-vičnih postupaka, trinaest (13) postupaka je završilo osuĎujućom presudom počinilaca nasilja, dok je sedam (7) postupaka završeno sa uslovnom osudom, što ukazuje na napredak prema unapreĎenju kaznene politike za slučajeve seksualnog i rodno zasnovanog nasilja.

10 Na osnovu povratnih informacija primljenih od subjekata zaštite od nasilja, Osnovni sud Brčko distrikta BiH je početkom 2018. godine je odredio jednu (1) hitnu mjeru zaštite

17

Okružno javno tužilaštvo iz Bijeljine je podiglo optužnicu za krivično djelo proganjanja, koje je novo krivično djelo uvedeno u Krivični zakonik Republike Srpske 2017. godine, u skladu sa standardima Istanbulske konvencije. Reforma Krivičnog zakonika Republike Srpske i njegovo usklaĎivanje sa Istanbulskom konvencijom je bila rezultat dugogodišnjeg lobiranja ženskih nevladinih organizacija. U 2018. godini je unapreĎeno finansiranje sigurnih kuća za žene i djecu žrtve nasilja u Republici Srpskoj iz entitetskog javnog budžeta, i povećan je broj lokalnih zajednica u Republici Srpskoj koje planiraju i usmjeravaju finansijska sredstva za smještaj žena i djece žrtava nasilja u sigurne kuće. U 2018. godini ukupno sedam (7) lokalnih zajednica je planiralo i usmjerilo sredstva iz lokalnih javnih budžeta za ovu svrhu, dok su prije dvije godine samo četiri (4) lokalne zajednice u Republici Srpskoj doprinijele ispunjavanju ove zakonske obaveze. UnapreĎenje finansiranja može uticati na bolju održivost i kontinuitet podrške ženama i djeci žrtvama nasilja koju pružaju ženske nevladine organizacije. UnapreĎena podrška i pristup pravdi za žene i djecu koji su preživjeli rodno zasnovano nasilje kroz zajedničke aktivnosti javnog zalaganja i lobiranja od strane braniteljica ljudskih prava i od strane profesionalaca/ki koji primjenjuju dobre prakse. U saradnji sa članicama i članovima Zalagačke/Lobi grupe, Fondacija „Udružene žene“ je pripremila prijedlog izmjena Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći Republike Srpske, u cilju unapreĎenja pristupa besplatnoj pravnoj pomoći za žene žrtve rodno zasnovanog nasilja i nasilja u porodici, u skladu sa obavezujućim meĎunarodnim standardima. Članovi i članice Zalagačke/Lobi grupe su podržali inicijativu koju je Fondacija „Udružene žene“ provela u saradnji sa TRIAL International, kancelarijom u BiH, u pravcu izmjena Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske i Brčko distrikta BiH sa ciljem uvoĎenja zabrane pitanja o seksualnim aktivnostima žrtava nasilja nakon krivičnog djela. Braniteljice ljudskih prava i profesionalke sa dugogodišnjim iskustvom u direktnom radu sa ženama koje su preživjele rodno zasnovano nasilje su pripremile Priručnik za razumijevanje nasilja u porodici i nasilja prema ženama sa smjernicama za ophoĎenje, u skladu sa meĎunarodnim standardima.

Radionica o rodno zasnovanim stereotipima i predrasudama za sudije i tužioce u Republici Srpskoj, Neum, maj 2018. godine

Koordinacijski sastanak za pripremu aktivnog praćenja sudskih postupaka za rodno zasnovano nasilje, Banja Luka, decembar 2018. godine

18

U periodu od 15. juna do 30. novembra 2018. godine, uz podršku OSCE misije u Bosni i Hercegovini, dvije (2) monitorke Fondacije „Udružene žene“ su aktivno pratile krivične i prekršajne postupke za rodno zasnovano nasilje u Osnovnom sudu Banja Luka i Okružnom sudu Banja Luka. Aktivno su pratile sedamseset i pet (75) ročišta za djela koje se vezuju za rodno zasnovano nasilje i nasilje u porodici u kojima se žene i djeca oba pola pojavljuju kao oštećene strane/svjedokinje i svjedoci - tri (3) ročišta na Okružnom sudu u Banja Luci i sedamdeset i dva (72) ročišta u Osnovnom sudu u Banja Luci, od čega su se sedam (7) ročišta odnosila na prekršajne postupke za nasilje u porodici, po Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici Republike Srpske. Ovaj nastavak praćenja sudskih postupaka je omogućio Fondaciji „Udružene žene“ sa osigura kontinuitet praćenja sudskih postupaka o rodno zasnovanom nasilju i nasilju u porodici u dva (2) najveća suda u Republici Srpskoj. Prikupljeni podaci, nalazi i analiza će biti predstavljeni u analitičkom izvještaju koji će biti objavljen u 2020. godini. Jačanje prevencije i borbe protiv nasilja prema ženama i nasilja u porodici u Brčko distriktu BiH U okviru UNWOMEN BiH programa “Standardi angažovanja na zaustavljanju nasilja prema ženama i nasilja u porodici u Bosni i Hercegovini”, Fondacija „Udružene žene“ je u partnerstvu sa Udruženjem graĎana „Vive Žene“ iz Tuzle nastavila sa aktivnostima na osnaživanju koordiniranog odgovora na nasilje prema ženama i nasilje u porodici u Brčko distriktu BiH.

Kao dio aktivnosti usmjerenih na izgradnju kapaciteta subjekata zaštite od nasilja u Brčko distriktu BiH, Fondacija „Udružene žene“ je organizovala adaptiranje i otvaranje kancelarije Pododjeljenja za socijalnu zaštitu, čime su stvoreni uslovi za pružanje psihosocijalne podrške i pomoći za žene koje su preživjele nasilje kroz angažman psihološkinje i socijalne radnice. Krajem aprila 2018. godine javne institucije i organizacije civilnog društva iz Brčko distrikta BiH – javno tužilaštvo, policija, Odjel za zdravlje i druge usluge, Odjel za obrazovanje, Dom zdravlja, Udruženje aktivnih žena Gender i Udruženje BiH Novinari, Klub novinara Bosanska Posavina – su potpisali Protokol o saradnji i procedurama u slučajevima nasilja prema ženama i nasilja u porodici u Brčko distriktu BiH. Potpisnici su se obavezali na meĎusobnu saradnju sa ciljem pružanja sveobuhvatne podrške žrtvama nasilja u porodici i aktivnog doprinosa sistemskom i adekvatnom reagovanju na nasilje u porodici. Preko hiljadu (1000) graĎanki i graĎana i medija u Brčko distriktu BiH su putem info sesija u lokalnim mjesnim zajednicama, kroz medijsku kampanju i 16 Dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja informisani o zakonskom okviru u oblasti zaštite osoba koje su preživjele nasilje prema ženama i nasilje u porodici, kao i potrebom razumijevanja nasilja prema ženama i nasilja u porodici kao ozbiljnih društvenih a ne ličnih problema osoba koje su ih preživjele. Radio program sa predstavnicom Fondacije „Udružene žene“ i predstavnicama

subjekata zaštite od nasilja u Brčko distriktu BiH, avgust 2018. godine

19

Otvaranje adaptirane kancelarije Pododjela za socijalnu zaštitu u Brčko disriktu BiH, maj 2018. godine

Info sesija o nasilju prema ženama i nasilju u porodici u mjesnoj zajednici

Gornji Rahić, Brčko distrikt BiH, avgust 2018. godine

Mentoring sesija o nasilju prema ženama za obrazovne institucije Brčko distrikta BiH, oktobar 2018. godine

20

Izgradnja kapaciteta ženskih nevladinih organizacija za alternativno izvještavanje i javno zlaganje za primjenu Kovencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) i Istanbulske konvencije u Bosni i Hercegovini U okviru regionalnog UNWOMEN programa “Zaustavljanje nasilja prema ženama: Primjena normi, mijenjanje stavova“, Fondacija „Udružene žene“ je u partnerstvu sa Udruženjem „Medica“ iz Zenice pokrenula dvogodišnji projekat usmjeren na osnaživanje glasova žena u javnom zalaganju za primjenu zakona i javnih politika u skladu sa CEDAW-om i Istanbulskom konvencijom. Na osnovu rezultata tematskih sesija i aktivnosti jačanja kapaciteta za pripremu alternativnog izvještaja GREVIO Komitetu o primjeni Istanbulske konvencije, koje su provedene u početnoj fazi projekta (2017. godina), tokom 2018. godine Fondacija „Udružene žene“ i Udruženje graĎana „Medica“ iz Zenice su pripremili Priručnik za praćenje primjene Istanbulske konvencije u Bosni i Hercegovini11. Priručnik je rezultat zajedničkih napora i konsultacija ženskih nevladinih organizacija širom Bosne i Hercegovine, uključujući i ženske nevladine organizacije koje rade sa/okupljaju marginalizovane grupe žena (Romkinje, žene sa invaliditetom, samohrane majke, žene koje su preživjele nasilje, žene iz seoskih zajednica). Priručnik daje smjernice i teži da uključi više ženskih nevladinih organizacija u praćenje primjene Istanbulske konvencije u BiH, u svrhu pripreme alternativnog izvještaja GREVIO Komitetu. Kako je najavljeno od strane GREVIO Komiteta, Bosna i Hercegovina bi trebalo da primi upitnik u julu 2019. godine i dostavi odgovore Komitetu u novembru 2019. godine, a ženske nevladine organizacije će doprinijeti procesu kroz pripremu alternativnih podataka i izvještaja. Priručnik sadrži informacije o mehanizmima za praćenje primjene Istanbulske konvencije, od strane GREVIO Komiteta i Komiteta država članica, i uloge organizacija civilnog društva i nevladinih organizacija u praćenju primjene Konvencije.

11 Priručnik za praćenje primjene Istanbulske konvencije u Bosni i Hercegovini je dostupan na web stranici Fondacije “Udružene žene”, na direktnom linku: https://drive.google.com/file/d/1ryi26j0sIE2S3qLswbtas72iOvEeAehv/view

Posebna pažnja je usmjerena na indikatore za praćenje primjene Istanbulske konvencije i izvještavanje, kroz pripremu pitanja koja bi trebalo da vode proces procjene pravnog i stvarnog položaja žena žrtava svih oblika nasilja koji su regulisani Konvencijom. Priručnik takoĎe sadrži predloženu metodologiju (načine i izvore) za prikupljanje podataka za pripremu izvještaja od strane ženskih organizacija. Kao dio procesa, održana su dva (2) dvodnevna koordinacijska sastanka sa ženskim nevladinim organizacijama iz Republike Srpske i Federacije BiH sa ciljem pripreme jedinstvene metodologije prikupljanja podataka i pripreme analize za alternativni izvještaj zasnovan na Priručniku. Aktivnosti će se nastaviti tokom 2019. godine kroz javno zalaganje i pripremu alternativnog izvještaja GREVIO Komitetu o primjeni Istanbulske konvencije u Bosni i Hercegovini.

Koordinacijski sastanak ženskih nevladinih organizacija uključenih u pripremu alternativnog izvještaja GREVIO Komitetu o primjeni Istanbulske konvencije u BiH,

Banja Luka, juni 2018. godine

21

Koordinacijski sastanak ženskih nevladinih organizacija uključenih u pripremu alternativnog izvještaja GREVIO Komitetu o primjeni Istanbulske konvencije u BiH,

Zenica, juni 2018. godine

Krajem juna 2018. godine, Narodna skupština Republike Srpske je usvojila Zakon o zaštiti žrtava ratne torture koji prepoznaje žene žrtve seksualnog nasilja kao kategoriju koja ima pravo na pomoć i podršku, i reguliše njihova specifična prava, kao što su mjesečna naknada, zdravstveno osiguranje, izuzeće od plaćanja dijela troškova zdravstvenih usluga, pravo na banjsko liječenje, kao i podsticaj za zapošljavanje i samozapošljavanje. Zakon takoĎe reguliše pravo žrtava torture da dobiju posebnu psihološku podršku, socijalnu zaštitu, besplatnu pravnu pomoć i izuzeće od plaćanja administrativnih i sudskih taksi i troškova. Usvajanje ovog Zakona je prvi korak prema sistemskim naporima za omogućavanje ženama žrtvama seksualnog nasilja i torture u Republici Srpskoj, kao jednoj od najviše marginalizovanih i diskriminisanih kategorija žena, da traže zaštitu svojih prava i dobiju podršku i pomoć.

Saradnja sa Udruženjem žena „Most“ iz Višegrada Tokom avgusta 2018. godine, Amela Bašić-Tomić, koordinatorica Sigurne kuće Banja Luka i Lana Jajčević, pravna savjetnica u Fondaciji „Udružene žene“ su bile voditeljice na radionici usmjerenoj na uspostavljanje i voĎenje grupa samopomoći za petnaest (15) aktivistkinja ženskih organizacija. Radionicu je organizovalo Udruženje žena „Most“ iz Višegrada, i uključivala je dva modula koja su bila usmjerena na opšti pregled praktičnog i organizacijskog znanja i vještina za uspostavljanje grupa samopomoći za žene koje su preživjele rodno zasnovano nasilje, sa ciljem unapreĎenja njihove sigurnosti i samopouzdanja. Tokom radionice, voditeljice su predstavile tri modela samopomoći, od kojih su dva uključivala facilitaciju. Saradnja sa Udruženjem žena žrtava rata Republike Srpske U okviru obilježavanja 26. Juna, MeĎunarodnog dana podrške žrtvama torture, Fondacija „Udružene žene“ i Udruženje žena žrtava rata Republike Srpske su organizovali uličnu akciju u Banja Luci sa ciljem podizanja svijesti o potrebama žena žrtava rata i informisanja graĎana i graĎanki o dostupnoj pomoći i podršci ženama žrtvama/svjedokinjama kroz multi-disciplinarne mreže uspostavljene na regionalnim i kantonalnim nivoima širom Bosne i Hercegovine.

22

Ulična akcija na 26. juni, Međunarodni dan podrške žrtvama torture, Banja Luka 2018. godine Mir sa ženskim licem –Ženska inicijativa za suočavanje sa prošlošću Ovo je mirovna inicijativa koju vodi Fondacija „Lara“ iz Bijeljine, u partnerstvu sa Humanitarnom organizacijom „Horizonti“ iz Tuzle, Fondacijom „Udružene žene“ iz Banja Luke, „Centrom ženskih prava“ iz Zenice, „Helsinškim parlamentom graĎana“ iz Banja Luke, Udruženjem „Žena BiH“ iz Mostara, Udruženjem „Glas Žene“ iz Bihaća, Udruženjem žena „Most“ iz Višegrada, „Forumom žena“ iz Bratunca, Fondacijom „Cure“ iz Sarajeva, Udruženjem žena „Grahovo“ iz Bosanskog Grahova, i Udruženjem graĎana „Budućnost“ iz Modriče. Dvanaest (12) organizacija koje se bave zaštitom žena i ljudskim pravima su udružile iskustva, znanje i aktivizam u radu na zajedničkoj mirovnoj platformi i pokretanju konkretnih akcija u cilju sjećanja na patnje žena tokom rata u Bosni i Hercegovini. Inicijativa je usmjerena na rad na osnaživanju aktivistkinja iz organizacija civilnog društva u Bosni i Hercegovini i ženskog pokreta, kroz njihovo uključivanje u aktivnosti izgradnje mira, uključujući i nevladine organizacije koje okupljaju žene iz seoskih zajednica, nastavnice, političarke i novinarke. Tokom 2018. godine, Lana Jajčević i Gorica Ivić iz Fondacije „Udružene žene“ su učestvovale na okruglom stolu „Rodna perspektiva u izgradnji mira“, koji je održan u Banja Luci. Druge aktivnosti su uključivale monitoring sastanak sa ciljem procjene rezultata Inicijative, radionicu izgradnje kapaciteta za partnerske organizacije na temu izložbe kao mediji za afirmaciju ženskih iskustava i dostignuća, sa fokusom na izgradnju mira, te studijske posjete Prijedoru i Potočarima i obilježavanje 8. decembra, Dana sjećanja na žene žrtve rata u Bosni i Hercegovini, sa uličnom akcijom koja je održana u Banja Luci.

23

Ulična akcija u Banja Luci, obilježavanje 8. decembra, Dana sjećanja na žene žrtve rata u Bosni i Hercegovini, 2018. godine

Okrugli sto „Rodna perspektiva u izgradnji mira“ Banja Luka, decembar, 2018. godine

GraĎanke za ustavne promjene Fondacija „Udružene žene“ je jedna od organizacija koje su pokrenule Inicijativu “GraĎanke za ustavne promjene”, kao neformalnu grupu koja trenutno okuplja trideset i pet (35) organizacija civilnog društva, aktivistkinja i aktivista koji kontinuirano rade na razumijevanju roda, mira, sloboda i ljudskih prava. Inicijativom trenutno rukovodi „Helsinški parlament graĎana“ Banja Luka, i članice se zalažu da Ustav Bosne i Hercegovine osigura veću zaštitu ljudskih prava i sloboda, sa fokusom na ravnopravnost polova. Članice Inicijative su zajednički kreirale dokument “Platforma prioriteta žena za ustavne promjene sa amandmanima na Ustav BiH iz perspektive ravnopravnosti polova”, sa dvanaest (12) amandmana koji su usmjereni na orodnjavanje Ustava Bosne i Hercegovine. U 2018. godine Lana Jajčević, pravna savjetnica Fondacije „Udružene žene“ je učestovala na četiri (4) sastanka Koordinacijskog odbora i drugim aktivnostima Inicijative, uključujući i Konferenciju „BiH izmeĎu ustavnih reformi i Evropske unije: perspektive graĎanske države i zahtjevi za ravnopravnost” koja je održana 5. marta 2018. godine u Sarajevu. Ključne preporuke uasvojene na Konferenciji su, kako slijedi: - Nužno je otvoriti dijalog, razviti kvalitetnu javnu diskusiju i osnažiti saradnju izmeĎu organizacija civilnog društva, akademske zajednice, medija i javnih institucija širom Bosne i Hercegovine o izazovima na putu ustavnim rješenjima, sa ciljem uspostavljanja potpune jednakosti i ravnopravnosti graĎanki i graĎana, naročito u kontekstu pristupanja Evropskoj uniji i obaveza koje se vezuju za ovaj proces, kako bi se stvorilo okruženje za razvoj civilnog društva koje je nužno za provoĎenje društvenih i ustavnih reformi; - Svi reformski procesu u Bosni i Hercegovini moraju uključivati žene kao ravnopravne partnerice, te je nužno uzeti u obzir uticaj svih reformi i procesa na žene i status ženskih ljudskih prava i težnji prema većem nivou ravnopravnosti polova u Bosni i Hercegovini; - Ravnopravnost polov a treba da bude ugraĎena u Ustav Bosne i Hercegovine kao ustavni princip i kao rješenje usmjereno prema većoj zaštiti ženskih ljudskih prava.

24

Promocija publikacije “Vodič kroz Ustav od Ž do A“, 2018. godine

Sastanak Koordinacijskog odbora Inicijative „Građanke za ustavne promjene“, 2018. godine

Ženska zalagačka grupa u Bosni i Hercegovini

Ženska zalagačka grupa je uspostavljena na inicijativu NVO „Prava za sve“ iz Sarajeva, u okviru projekta „UnapreĎenje ženskih ljudskih prava u procesu pristupanja Evropskoj uniji“, koji podržava Fondacija Kvinna till Kvinna iz Švedske. Cilj Inicijative je rad na zajedničkom zalaganju aktivistkinja organizacija civilnog društva na unapreĎenju ženskih ljudskih prava i političkog učešća žena u Bosni i Hercegovini. Organizacije civilnog društva koje doprinose Inicijativi su „ICVA“ (Inicijativa za graĎansku akciju) iz Sarajeva, „Centar ženskih prava“ iz Zenice, Fondacija „CURE“ iz Sarajeva, Fondacija „Udružene žene“ iz Banja Luke, NVO „Zemlja djece“ iz Tuzle, Udruženja „Žene ženama“ iz Sarajeva, i Udruženja graĎana „Budućnost“ iz Modriče.

U 2018. godini, Fondacija „Udružene žene“ je učestvovala u zajedničkim koordinacijskim sastancima Ženske zalagačke grupe i pripremi analize/publikacije „Kako osigurati ravnopravnost polova kroz proces evropskih integracija“12 u dijelu koji se odnosi na sprečavanje i suzbijanje nasilja prema ženama i nasilja u porodici. Cilj analize je bio istraživanje mogućnosti i kreiranje preporuka za unapreĎenje primjene standarda i zakona u oblasti ravnopravnosti polova u Bosni i Hercegovini, bolje integrisanje rodne ravnopravnosti u procese evropskih integracija i unapreĎenje uloge ženskih nevladinih organizacija u dijalogu o javnim politikama u procesu evropskih integracija.

Ženska zalagačka grupa je identifikovala pet ključnih pitanja koja sprečavaju punu primjenu ženskih ljudskih prava u Bosni i Hercegovini i koja doprinose aktuelnoj rodnoj diskriminaciji žena. Adresiranjem ovih pitanja u izvještaju o napretku za BiH u 2019. godini Delegacija Evropske unije u BiH će doprinijeti unapreĎenju odgovornosti vladinih institucija u BiH u pravcu omogućavanja ravnopravnosti žena u praksi.

12 Publikacija “Kako osigurati ravnopravnost polova kroz procese evropskih integracija“ je dostupna na web stranici NVO „Prava za sve“ iz Sarajeva, na direktnom linku: http://rightsforall.ba/wp-content/uploads/2018/11/Engleska-verzija-How-to-ensure-gender-equality-trough-the-process-of-EU-integration_finalna-verzija.pdf

25

2018. godina je bila godina opštih izbora u Bosni i Hercegovini, i tokom formiranja izbornih lista u predizbornom periodu Ženska zalagačka grupa je javno reagovala sa ciljem ukazivanja na nedostatak učešća žena u razgovorima o izmjenama Izbornog zakona BiH. Grupa je uputila kritike predstavnicima Evropske unije koji o procesu pridruživanja isključivo razgovaraju sa liderima političkih stranaka u Bosni i Hercegovini, bez konsultacija sa civilnim društvom i ženskim nevladinim organizacijama u BiH.

Tokom 2018. godine Fondacija „Udružene žene“ je redovno doprinosila koordinacijskim sastancima. U okviru inicijative praćenja sudskih postupaka za krivična djela trgovine ljudima, koju vodi Fondacija „Lara“ iz Bijeljine, Fondacija „Udružene žene“ je pratila postupke pred Okružnim sudom u Banja Luci, i osnovnim sudovima u Gradišci, Prnjavoru, Kotor Varoši, Mrkonjić Gradu i Novom Gradu, kao i pred Kantonalnim sudom u Bihaću. Fondacija „Udružene žene“ se takoĎe pridružila aktivnostima obilježavanja 18. oktobra, Evropskog dana borbe protiv trgovine ljudima organizovanjem ulične akcije i javne diskusije u Banja Luci i učešća u TV emisiji „U fokusu“ na temu trgovine ljudima koja je emitovana na Radio televiziji Republike Srpske (RTRS)13.

13 TV emisija “U fokusu” na temu trgovine ljudima, emitovana 18. oktobra 2018.g. na _Evropski dan borbe protiv trgovine ljudima, na Radio televiziji Republike Srpske, direktni link: https://www.rtrs.tv/av/pusti.php?id=79926

Ulična akcija obilježavanja 18. oktobra, Evropskog dana borbe protiv trgovine ljudima, Banja Luka, 2018. godine

RING NVO Mreža protiv trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini RING je mreža organizacija civilnog društva u Bosni i Hercegovini koje su aktive u oblasti borbe protiv trgovine ljudima. Mreža je uspostavljena 2000. godine kada je šesnaest (16) organizacija osnivačica mreže prihvatilo zajedničku Platformu i otpočelo sa redovnim koordinacijskim sastancima i zajedničkim aktivnostima. Koordinirajuća organizacija mreže je Fondacija „Lara“ iz Bijeljine, dok su trenutne članice, kako slijedi: Udruženje žena “Derventa” iz Dervente, „Centar ženskih prava“ iz Zenice, Udruženje Romkinja „Bolja budućnost“ iz Tuzle, Udruženje žena “Goraždanke” iz Goražda, Udruženje žena “Maja” iz Kravica, Udruženje graĎana “Budućnost” iz Modriče, Fondacija „Udružene žene“ iz Banja Luke, Udruženje žena „Most“ iz Višegrada, i Udruženje “Žena BiH” iz Mostara. Fondacija „Udružene žene“ je meĎu organizacijama koje su osnovale RING Mrežu i redovno doprinosi u njenim aktivnostima, uključujući i akcije javnog zalaganja usmjerene u pravcu izgradnje efikasnih mehanizama za sprečavanje trgovine ljudima od strane vladinih institucija u BiH. Članice RING Mreže iz BiH saraĎuju sa sličnim mrežama u Hrvatskoj i Srbiji.

26

3.2 Regionalno umrežavanje i izgradnja kapaciteta Tokom 2018. godine, Aleksandra Petrić, izvršna direktorica Fondacije „Udružene žene“ je učestvovala u dvije (2) regionalne studijske posjete organizovane od Kvinna till Kvinna Fondacije iz Švedske. Prva studijska posjeta je organizovana u periodu od 24-29. juna 2018. godine u Litvaniji i unaprijedila je umrežavanje i razmjenu informacija sa braniteljicama ljudskih prava, predstavnicama ženskih nevladinih organizacija iz Srbije, Kosova, Makedonije i Bosne i Hercegovine, te kapacitete aktivistkinja za provoĎenje rodne analize i znanja o mehanizmima Evropske unije za ravnopravnost polova, uključujući i znanja o aktivnostima Evropskog instituta za ravnopravnost polova (EIGE). Druga studijska posjeta je organizovana u periodu od 4-9. novembra 2018. godine u Briselu i omogućila je Fondaciji „Udružene žene“ da doprinese procesu javnog zalaganja za unapreĎenje fokusa institucija Evropske unije na ženska ljudska prava u regiji Zapadnog Balkana, naročito DG NEAR, i Evropskog parlamenta. Braniteljice ljudskih prava iz ženskih organizacija iz regije su doprinijele nedavnom usvajanju Rezolucije Evropskog parlamenta o ženskim ljudskim pravima na Zapadnom Balkanu (prve rezolucije ove vrste od 2013. godine), radu na zajedničkom prijedlogu javne politike usmjerene na ispunjenje prioriteta Evropske unije u pravcu zaustavljanja rodno zasnovanog nasilja, primjene GAP II, i podrške zalaganju zasnovanom na dokazima u pravcu osiguranja opstanka ključnih servisa podrške i pomoći za žene koje su preživjele rodno zasnovano nasilje u regiji Zapadnog Balkana, koja će biti predstavljena od strane ženskih nevladinih organizacija u regiji.

Studijska posjeta ženskih nevldinih organizacija iz regije Zapadnog Balkana Vilnjusu, Litvanija, juni 2018. godine

Regionalno javno zalaganje – Braniteljice ljudskih prava iz ženskih nevladinih organizacija u regiji Zapadnog Balkana u

institucijama Evropske unije, novembar 2018. godine

27

3.3 MeĎunarodni nivo Fondacija „Udružene žene“ je organizacija članica Mreže žene protiv nasilja u Evropi (WAVE). U 2018.g,., nastavile smo da doprinosimo regionalnoj incijativi “Podrška uspostavljanju i jačanju regionalnih platformi organizacija civilnog društva u zalaganju za razvoj i primjenu zakona i politika u skladu sa CEDAW-om i Istanbulskom konvencijom”, koju vodi WAVE u saradnji sa partnerskim organizacijama „Centar rodni savez za razvoj“ iz Albanije, „Žena ženi“ iz Albanije, Fondacija „Udružene žene“ iz BiH, „Centar za blagostanje žena“ sa Kosova, „Nacionalni savez za ravnopravnost polova“ iz Makedonije, „Nacionalna mreža za zaustavljanje nasilja prema ženama i nasilja u porodici – Glas protiv nasilja“ iz Makedonije, „SOS linija za žene i djecu žrtve nasilja „ iz Crne Gore, Udruženje „Fenomena“ iz Srbije i „Fondacija za žensku solidarnost“ iz Turske. Fondacija „Udružene žene“ je unaprijedila saradnju sa ženskim udruženjima u regiji kroz aktivnosti WAVE-a i Inicijative „Platforma za osnaživanje civilnog društva“14 u okviru koje smo posjelile iskustva, znanja i praksu rada na praćenju sudskih postupaka u oblasti rodno zasnovanog nasilja i javnog zalaganja za unapreĎenje položaja žena koje su preživjele rodno zasnovano nasilje. Gorica Ivić, projekt koordinatorica Fondacije „Udružene žene“ je učestvovala na 20toj godišnjoj WAVE Konferenciji „Važnost specijalizovanih usluga u borbi protiv nasilja prema ženama“, održanoj od 22. do 24. oktobra 2018. godine u Valletti, Malta. Gorica Ivić je učestvovala u panel diskusiji na temu “Efikasan rad na problemu seksualnog nasilja u situacijama konflikta“, zajedno sa Adrijanom Bego iz Centra za žene žrtve rata „ROSA“ iz Hrvatske, i Sanjom Pavlović iz Autonomnog ženskog centra iz Srbije, koje su govorile o nasilju prema ženama u konfliktima, sa fokusom na pristup pravdi i naknadi štete za žene koje su preživjele nasilje. Julia Kharashvili iz „Informativnog i konsultativnog centra za žene“ iz Ukrajine je svoje izlaganje usmjerila problem seksualnog nasilja u situacijama konflikta. Učešće na ovoj Konferenciji je omogućilo Fondaciji „Udružene žene“ da osnaži saradnju sa ženskim nevladinim organizacijama na meĎunarodnom nivou. Gorica Ivić je takoĎe učestvovala na WAVE trening institutu na temu “Primjena Istanbulske konvencije na nacionalnom i evropskom nivou“, koji je održan u periodu 20.-21. novembar 2018. godine u Beču, Austrija, što je osnažilo kapacitete Fondacije za primjenu meĎunarodnih standarda u oblasti sprečavanja i suzbijanja nasilja prema ženama i nasilja u porodici na lokalnom nivou. Tokom 2018. godine predstavnica Fondacije „Udružene žene“ je učestvovala u Programu osnaživanja zalaganja, koji je provela organizacija „Vital Voices Global Partnership“ iz Vašingtona, SAD. Cilj programa je podrška lidericama sa Balkana koje su posvećene podršci ženama koje su preživjele rodno zasnovano nasilje i migrantkinjama. Program je uključivao dvije (2) radionice i online aktivnosti izgradnje vještina u oblasti digitalne sigurnosti i psihosocijalne podrške. Tokom programa učesnice su razvile strategije i definisale intervencije unutar svojih organizacija koje su od važnosti za osnaživanje kapaciteta u oblasti liderstva, zaštite na Internetu, podrške ženama koje pružaju usluge pomoći drugim ženama i koje su u riziku od profesionalnog sagorijevanja. Tokom trajanja Programa je uspostavljena regionalna mreža sa lidericama iz Albanije, Bugarske, Makedonije, Grčke, Kosova, Crne Gore, Rumunije, Srbije, Bosne i Hercegovine i Turske.

14 Web stranica Inicijative “Platforma za jačanje civilnog društva” kojom rukovodi WAVE i koja uključuje predstavnice ženskih organizacija iz Albanije, Makedonije, Srbije, Kosova, Crne Gore i Turske, sa ciljem osnaživanja stavova i regionalnog djelovanja žena, uključujući i organizacije koje se bave marginalizovanim grupama žena. https://cssplatform.org/

28

WAVE sastanak ženskih organizacija Zapadnog Balkana i Turske, Beograd, januar 2018. godine

WAVE trening institut, Beč, Austrija, novembar 2018. godine

20. WAVE Konferencija „Važnost ženskih specijalističkih servisa u borbi protiv nasilja prema ženama“, oktobar 2018. godine Valletta, Malta

Učesnice programa osnaživanja javnog zalaganja

„Vital Voices“, 2018. godine

29

4. Javno zalaganje za uključivanje žena u političko odlučivanje u Bosni i Hercegovini Programska platforma saradnje žena iz zakonodavne i izvršne vlasti i žena aktivnih u nevladinim organizacijama Kao dio aktivnosti u okviru Programske platforme za period 2016-2018. godina, Fondacija „Udružene žene“ je organizovala radionicu sa ciljem omogućavanja razgovora o prioritetima za javno zalaganje tokom perioda prije opštih izbora u Bosni i Hercegovini. Dvodnevna radionica je održana u januaru 2018. godine na Jahorini i okupila je predstavnice Vijeća naroda Republike Srpske, Parlamenta Federacije BiH, Parlamentarne skupštine BiH, Vlade Republike Srpske, Vlade Brčko distrikta BiH i organizacija civilnog društva Udruženja “Žene Ženama” iz Sarajeva, Udruženja aktivnih žena „Gender“ iz Brčko distrikta BiH, Udruženja žena “Most” iz Višegrada, i „Sarajevskog otvorenog centra“. Učesnice radionice su usvojile zaključke da sve komponente prepoznate u okviru Programske platforme predstavljaju preduslove za sigurnost i održivi mir. Bosna i Hercegovina je bila prva zemlja u regiji koja je prihvatia Rezoluciju Savjeta bezbjednosti UN-a 1325 o ženama, miru i sigurnosti, napravila Strategiju za njenu primjenu i ratifikovala Konvenciju Savjeta Evrope o sprečavanju i suzbijanju nasilja prema ženama i nasilja u porodici (Istanbulska konvencija). Prioriteti za buduće aktivnosti su zajedničko zalaganje za primjenu zakona i javnih politika u BiH u skladu sa ovim meĎunarodnim standardima i učenje iz iskustava drugih zemalja. Učesnice su takoĎe naglasile da budući sazivi zakonodavnih tijela u Bosni i Hercegovini trebaju nastaviti sa primjenom Programske platforme i razviti nove prioritete na osnovu predhodnih iskustava i rezultata.

Radionica žena iz zakonodavnih i izvršnih organa vlasti i aktivistkinja nevladinih organizacija – razgovor o prioritetima za period prije opštih izbora u Bosni i Hercegovini, Jahorina, januar 2018. godine

30

Završna konferencija Inicijative uključimo građanke u procese promjena, Sarajevo, septembar 2018. godine

Inicijativa uključimo žene u procese promjena

Aktivistkinje Fondacije „Udružene žene“ su učestvovale na završnoj konferenciji Inicijative uključimo žene u procese promjena, koja je održana u Sarajevu 11. septembra 2018. godine. Zajednička inicijativa Specijalnog predstavnika Evropske unije u BiH, Švedske agencije za meĎunarodnu razvojnu saradnju (Sida) i Fondacije Kvinna till Kvinna je pokrenuta u decembru 2017. godine sa ciljem promovisanja važnosti učešća i zastupljenosti žena u svim segmentima društva i procesima donošenja odluka u Bosni i Hercegovini.

Fondacija „Udružene žene“ je zajedno sa drugim predstavnicama organizacija civilnog društva, javnim zvaničnicima/cama, predstavnicima/cama političkog i javnog života, preduzetnicima/cama, pravnim stručnjacima/kinjama, učestvovala u radu Inicijative tokom koje su održana četiri (4) okrugla stola sa fokusom na pravo na pristup radu, zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti, kao i pitanjima vezanim za održivi mir i pravdu.

MeĎu ključnim izazovima naglašenim u završnom izvještaju rada Inicijative, istaknuto je da glasovi žena ne smiju biti dalje ignorisani. U vezi sa tim, usvojene su preporuke, kako slijedi:

• Osigurati veće i značajnije učešće žena u politici na svim nivoima • Redovno i smisleno konsultovati žene tokom kreiranja i provoĎenja javnih politika, uključujući i konsultacije sa organizacijama koje štite ženska ljudska prava i primjenjivati smislene javne konsultacije tokom odreĎivanja prioriteta i kreiranja zakona • Podrška umrežavanju i zajedničkom zalaganju ženskih nevladinih organizacija u BiH u pravcu promovisanja potreba žena u donošenju odluka

31

• Osigurati konsistentnu uključenost rodne perspektive u političkom odlučivanju, uključujući i provoĎenje procjene uticaja na ravnopravnost polova kroz (potencijalni) uticaj (planiranih) politika na žene i muškarce, ili kroz primjenu rodno odgovornog budžetiranja • Pružiti (ili nastaviti pružati) rodno osjetljivu obuku o rodno zasnovanom nasilju i potrebama žrtava, uključujući i specijalizovanu obuku o rodno zasnovanom nasilju i potrebama žrtava za sve subjekte zaštite od nsilja, uključujući tužioce i tužiteljice, medicinsko osoblje i socijalne radnike/ce • Osvjestiti graĎane/ke i ključne nositelje/ce javnih funkcija o važnosti ravnopravnosti polova kroz javne kampanje i diskusije na nivou lokalnih zajednica

5. Podizanje svijesti protiv rodno zasnovanog nasilja u Bosni i Hercegovini Kao doprinos Kampanji 16 Dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja u BiH, Fondacija „Udružene žene“ je koordinirala pripremu zajedničkog kalendara aktivnosti, sa doprinosom dvadeset i tri (23) lokalne ženske organizacije i organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava, Agencije za zravnopravnost polova Bosne i Hercegovine, Gender centra Vlade Republike Srpske, kao i UNWOMEN kancelarije u BiH. Zajednički kalendar je distribuiran putem društvenih mreža, web stranica organizacija koje su doprinijele pripremi kalendara i medijima koji su pozvani da osiguraju medijsku pokrivenost lokalnih aktivnosti. Zajednički kalendar je takoĎe postavljen u okviru meĎunarodnog kalendara aktivnosti na web stranici koju vodi Centar za globalno liderstvo žena (CGWL), organizacija koja koordinira Kampanju 16 Dana aktivizma na meĎunarodnom nivou. Ruke stvaraju život bez nasilja Prodajna izložba radova/rukotvorina žena korisnica Sigurne kuće Banja Luka pod nazivom „Ruke stvaraju život bez nasilja” je otvorena 26. novembra 2018. godine u Domu omladine Banja Luka, i sav prihod je bio namjenjen ženama koje su doprinijele izložbi sa svojim proizvodima. Izložba je bila dio projekta podržanog od Grada Banja Luka, u okviru kojeg je Fondacija organizovala radionice sa dvadeset (20) žena koje su preživjele nasilje, sa ciljem da im omogući znanja i praktična iskustva u tehnici dekupaža i slikanja na staklu i drvetu. Sadnja drveća u mjesnoj zajednici Lazarevo, Banja Luka Kao dio aktivnosti Kampanje 16 Dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja, Fondacija „Udružene žene“ i „Helsinški parlament graĎana“ Banja Luka su posadili drveće u mjesnoj zajednici Lazarevo u Banjaluci kako bi simbolično ukazali su mjesne zajednice i njihove institucije važne u prepoznavanju i prevenciji nasilja prema ženama i djeci. Članice i članovi timova obe organizacije su sa Igorom Radojičićem, gradonačelnikom Banja Luke i graĎankama i graĎanima ove mjesne zajednice posadili drveće 29. novembra 2018. godine, kako bi odgovorili na zahtjeve graĎanki i graĎana da ozelene svoju zajednicu i ostavili dugotrajnu poruku o potrebi udruživanja snaga u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja. Drveće je posvećeno uspomeni na žene koje su obilježile život i razvoj Banja Luke. Mnoge od ovih žena su zaboravljene ili nepoznate široj javnosti - Gizela Januševski, Julka Popović-Srdić, Julija Pejnović, Milena Mrazović, Vahida Maglajlić, Nasiha Kapidžić Hadžić, Jelica Belović Bernadžikovska, Margita Hercl, Ravijojla Jovetić, Ljubica Dada Jovanović, Milica Carka Jovanović, Natalija Jović, Anka Drakulić i druge. One su bile pionirke emancipacije žena, borile su se za pravo glasa za žene, pravo na obrazovanje, rad, život bez nasilja i aktivistkinje civilnog društva u Banja Luci nastavljaju njihovo naslijeĎe sa podizanjem javne svijesti o nasilju prema ženama, dostupnim mehanizmima za prijavljivanje nasilja i pravovremene podrške i pomoći za žene koje su preživjele nasilje. Isključi nasilje! Fondacija „Udružene žene“ se priključila predstavnicama/cima UNWOMEN ureda u Bosni i Hercegovini, Centra javne bezbjednosti Banja Luka, Grada Banja Luka, Gender centra Vlade Republike Srpske, Vijeća naroda Republike Srpske, kao i predstavnicama/cima medija u narandžastom autobusu koji je ponudio besplatnu lokalnu vožnju graĎankama i graĎanima koji su imali priliku da dobiju više informacija o različitim oblicima nasilja, načinima sprečavanja nasilja i zaštite osoba koje su ga preživjele. 8. decembar, Dan sjećanja na žene žrtve rata u Bosni i Hercegovini Tokom rata u Bosni i Hercegovini, ubijena je 9.901 žena, što čini više od 10% svih žrtava rata, i ¼ svih civilnih žrtava rata. Hiljade žena su bile izložene torturi, silovanju, deportaciji i zatočeništvu. Stradanja žena u ratu u BiH su rijetko tema javnih diskusija i malo graĎanki i graĎana zna o zločinima protiv žena. Kao dio Inicijative „Mir sa

32

ženskim licem“, Fondacija „Udružene žene“ i „Helsinški parlament graĎana“ Banja Luka su organizovali uličnu akciju 8. decembra u Banja Luci, i pridružili se Fondaciji „Lara“ iz Bijeljine koja je organizovala okrugli sto o ulozi žena u izgradnji mira u BiH. Sastanak sa Pravosudnom komisijom Brčko distrikta BiH u cilju zalaganja za izmjene Zakona o krivičnom postupku Predstavnice TRIAL International u Bosni i Hercegovini i Fondacije „Udružene žene“ su 11. decembra 2018. godine imale sastanak sa predstavnicima/cama Pravosudne komisije Brčko distrikta BiH sa ciljem zalaganja za usvajanje izmjena Zakona o krivičnom postupku Brčko distrikta BiH u dijelu koji se odnosi na uzimanje izjava od oštećene osobe u vezi sa seksualnim aktivnostima prije i nakon krivičnog djela. Predstavnici/ce Pravosudne komisije Brčko distrikta BiH su istakli da je Inicijativa korisna i da može doprinijeti unaprijeĎenju sudskih procesa o seksualnom i rodno zasnovanom nasilju. Zaustavljanje stigmatizacije osoba koje su preživjele seksualno nasilje tokom rata Aktivnosti Fondacije „Udružene žene“ tokom 10. decembra, MeĎunarodnog dana ljudskih prava su se fokusirale na podizanje svijesti o problemima osoba koje su preživjele seksualno nasilje tokom rata. Kroz ulične akcije i javne diskusije organizovane u Kozarskoj Dubici, aktivistkinje Fondacije su ukazale na potrebu veće uključenosti javnih institucija, mjesnih zajednica, graĎanki i graĎana u borbu protiv stigme prema osobama koje su preživjele seksualno nasilje tokom rata i čija osnovna ljudska prava nastavljaju biti marginalizovana i nevidljiva.

16 Dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja – Aktivnosti Fondacije „Udružene žene“

33

16 Dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja – Aktivnosti Fondacije „Udružene žene“

6. Osnaživanje programa, vještina i kapaciteta Fondacije „Udružene žene“

Fondacija „Udružene žene“ je dobila institucionalnu podršku od TRAG Fondacije iz Beograda, u partnerstvu sa OAK Fondacijom za period 2015–2018. godina. Institucionalna podrška je omogućila Fondaciji da nastavi rad na smanjenju rodne diskriminacije i nasilja prema ženama u Bosni i Hercegovini i doprinese kreiranju okruženja u kojem žene i muškarci imaju jednake mogućnosti.

Fondacija „Udružene žene“ je nastavila rad u okviru dva ključna programska područja usmjerena na sprečavanje i suzbijanje nasilja prema ženama i povećanje političkog učešća žena, kao i unaprijeĎenja kapaciteta organizacije. Fondacija je provela nezavisnu programsku evaluaciju i strateško planiranje za period 2019–2021. godina sa ciljem održavanja programskog razvoja. Godišnja supervizija je omogućila članicama tima Fondacije „Udružene žene“ da se nose sa stresom prouzrokovanim profesionalnim sagorijevanjem, da unaprijede planiranje, usvoje i unaprijede pravilnike i politike rada, i intenzivnije se usmjere na namicanje sredstava i unaprijeĎenje finansijskog rukovoĎenja. Tokom 2018. godine, volonterke Fondacije „Udružene žene“ su bile direktno uključene u provoĎenje programa – kroz praćenje sudskih postupaka vezanih za seksualno i rodno zasnovano nasilje i podršku ženama i djeci koji su preživjeli nasilje koji su smješteni u Sigurnu kuću Banja Luka.

Institucionalna podrška je omogućila Fondaciji „Udružene žene“ da održi kontinuitet i stabilnost programa za koje nismo imale dovoljno projektne podrške od drugih donatora, kroz unapreĎenje servisa direktne podrške i pomoći ženama, organizovanje radionica na regionalnom i državnom nivou, uključivanje profesionalaca/ki iz javnih institucija i osnaživanje saradnje sa ženskim organizacijama u regiji na primjeni meĎunarodnih standarda u oblasti zaštite žena od nasilja.

34

Strateško planiranje Fondacije „Udružene žene“, maj 2018. godine Redovni sastanak sa volonterkama

35

7. Finansijski pregled Fondacije „Udružene žene“ za 2018. godinu

Donator

Naziv projekta

Projektni period

Iznos u KM

1. Ministarstvo porodice, omladine i sporta Vlade Republike Srpske/ Grad Banja Luka, lokalne zajednice

Sigurna kuća za žene i djecu žrtve nasilja Banja Luka (100% tekućih troškova)

01/01/2018– 31/12/2018 220, 412

2. Udruženje graĎana „Vive žene“ Tuzla/Evropska unija Osiguranje pristupa pravdi za žrtve/svjedoke kroz osnaživanje postojećih i uspostavljanje novih mreža podrške svjedocima širom Bosne i Hercegovine

01/01/2015-30/04/2018 25,506

3. OSCE misija u Bosni i Hercegovini Praćenje sudskih postupaka za rodno zasnovano nasilje u Republici Srpskoj 15/06/2018 -30/11/2018 8,983

4. TRAG Fondacija/OAK Institucionalna podrška 01/09/2015 – 31/01/2019 121,100

5. Fondacija Kvinna till Kvinna, Švedska UnapreĎenje sprečavanja i borbe protiv rodno zasnovanog nasilja u Bosni i Hercegovini

01/01/2018-31/12/2020 57,809

6. UNWOMEN kancelarija u BiH Osnaživanje sprečavanja i borbe protiv nasilja prema ženama i nasilja u porodici u Brčko distriktu BiH 01/01/2017 – 31/10/2018 58,882

7. UNWOMEN kancelarija u BiH Zaustavljanje nasilja prema ženama: Primjena normi, mijenjanje stavova - Alternativno izvještavanje o primjeni Istanbulske konvencije u BiH

13/11/2017-31/12/2019 74,790

8. Grad Banja Luka Ruke stvaraju život bez nasilja 01/09/2018 -31/12/2018 4,600

9. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH Dužna pažnja u radu sa ženama koje su preživjele rodno zasnovano nasilje

01/11/2018-30/04/2019 14,469

10. Omladinski komunikativni centar Banja Luka/Evropska unija Održivi mir, zalog za budućnost 10/12/2018-10/04/2019 12,889

UKUPNO: 599,440

36

8. Osoblje Fondacije „Udružene žene“ u 2018. godini

8.1 Upravni odbor Nada Golubović, predsjednica Dragana Dardić, članica, izvršna direktorica NVO "Helsinški parlament graĎana" Banja Luka Dijana Pejić, članica, izvršna direktorica NVO "Genesis projekat" Banja Luka Ljiljana Sokolić, članica, Ombudsman za osiguranje Republike Srpske Mile Dmičić, član, profesor, Pravni fakultet, Univerzitet u Banja Luci

8.2 Profesionalno osoblje Aleksandra Petrić, izvršna direktorica Jelena Jeličić, voditeljica kancelarije Gorica Ivić, projekt koordinatorica Lana Jajčević, pravna savjetnica Helena Jokić, finansijska menadžerica

8.3 Profesionalno osoblje – Sigurna kuća Banja Luka Amela Bašić Tomić, koordinatorica Dragana Miljević Miljković, socijalna radnica Jasna Markotić, socijalna radnica Jasminka Pavić, medicinska sestra Marieta Grbić, medicinska sestra Gordana Vrbica, medicinska sestra Jelena Šućur Kajkut, medicinska sestra Milica Smiljanić, medicinska sestra Nada Jeličić, domaćica/sekretarica