Projekat Fokus grupno istraživanje sa direktorima osnovnih škola u Kantonu Sarajevo: na lokalnom jeziku

Status Finalni draft

Datum 08.02.08

Održavanje fokus grupa

31.01-01.02.08

Klijent Education Support Programme

Gordana Miljević

Voditelj regionalnog programa Daniel Pop

Veljko Djuric

Konsultant proMENTE socialna istraživanja: www.proMENTE.org

Voditelj istraživanja: Steve Powell steve@proMENTE.org

Autori izvještaja: Ivona Čelebičić, Alma Kadić & Steve Powell

Voditelj istraživanja na terenu: Ivona Čelebičić

Asistent istraživača na terenu: Alma Kadić

Izvještaj Jezici Bosanski i Engleski

Dodatni dokumenti Komplentan transkript na bosanskom jeziku

Data anonymity

proMENTE protects the anonymity of respondents. All questions / variables that contain information that

could be used to identify respondents are removed from the report and the final database(s). This means

that the answers given by respondents are physically separate from data that relates to their identity.

proMENTE will reject any attempt by any party to identify respondents.

2

v2 Prijevod_BIH_school_director_report-lokalni | 2009-05-19 | p.2 | www.proMENTE.org

Sadržaj

1 Uvod ............................................................................................................................................................... 4

2 Rezultati ......................................................................................................................................................... 5

3 Zaključci i preporuke .................................................................................................................................... 11

4 Tabela tema i frekvencija ............................................................................................................................. 13

3

v2 Prijevod_BIH_school_director_report-lokalni | 2009-05-19 | p.3 | www.proMENTE.org

1 Uvod

1.1 O projektu

Fokus grupno istraživanje je dio projekta „ UnaprijeĎenje inkluzije i kvaliteta u obrazovanju u Jugoistočnoj Evropi“

čiji je nosilac Institut otvoreno društvo Budimpešta zajedno sa partnerima iz 8 zemalja Jugoistočne Evrope:

Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Kosovo, Makedonija, Moldova, Crna Gora i Srbija.

PredviĎeno je da projekat traje tri godine u nekoliko etapa. U prvoj etapi će biti sprovedeno empirijsko istraživanje s

ciljem boljeg razumijevanja kapaciteta, vrijednosti, stavova i aktivnosti direktora škola u domenu učestvovanja na

nivou škole u odabranim državama Jugoistočne Evrope.

1.2 Ciljevi prve faze projekta

(1) bolje razumijevanje uzroka nejednakosti u kvaliteti obrazovanja kroz sprovođenje istraživanja sa

direktorima škola i

(2) podrška održivim inicijativama ka unaprijeđenju kvaliteta i inkluzije u obrazovanju na lokalnom,

nacionalnom i regionalnom nivou.

1.3 Ciljevi fokus grupnog istraživanja

Fokus grupno istraživanje ima za cilj da obezbjedi informacije o okruženju i uslovima u kojima škole djeluju, stavovima direktora prema partipaciji roditelja u svrhu što bolje pripreme upitnika za istraživanje.

1.4 Metoda

Učesnici fokus grupa su bili direktori osnovnih škola u Kantonu Sarajevo.

Jedna fokus grupa održana je sa direktorima gradskih škola Kantona Sarajevo, dok je druga održana sa direktorima prigradskih škola Kantona Sarajevo.

Fokus grupe su trajale izmeĎu 90 i 120 minuta. Fokus grupni intervju je voĎen u skladu sa vodičem za fokus grupu, konstruiranim od strane Regionalnog istraživačkog tima i prevedenog od strane proMENTE-a.. Svaki intervju je sniman a zatim i transkriptovan. Istraživač je onda analizirao transkripte koristeći NVIVO program za kvalitativnu obradu podataka. Rezultati od oko 60 kategorija su zatim kombinirani u 5 kategorija većeg nivoa. Ukoliko je bilo potrebno, jedan pasus teksta je kodiran u više kategorija. U prvoj fazi analize istraživač je u NVIVO-u kodirao izjave učesnika koje su obuhvatale i tipične ekspresije odreĎenog mišljenja, a u cilju identifikacije i predstavljanja jasnih i skrivenih tema nastalih u razgovoru. Glavni tim istraživača je zatim pregrupisao ove izjave u nekoliko glavnih kategorija.

Istovremeno, izjave svih učesnika su kodirane kao gradske i prigradske. Na ovaj način bilo je moguće da se analizira koje izjava direktora su iz kojeg tipa škole.

5 Rezu l t at i

2 Rezultati Tabela 1: učestalost izjava po temama u prvom dijelu kvalitativne analize

2.1 Kategorije

2.1.1 Stanje i funkcionisanje škole

Direktori gradskih i prigradskih osnovnih škola izvijestili su o problemima sa kojima se svakodnevno suočava njihova škola. Svi direktori osnovnih škola su jednoglasni što se tiče vrsta problema sa kojima se susreću i mogućnostima i načinima njihovih razrješenja. „Problemi su otprilike identični u svim školama po ovom pitanju i dodatno ima još nekih problema koji se odnose na školsko područje u kojem mi radimo.“, ističe direktor gradske osnove škole. Rješenje problema u velikoj mjeri zavisi od drugih, u nekim slučajevima od nadležnih Ministarstava koja trebaju obezbijediti sredstva ili od nekih drugih ključnih aktera lokalne zajednice koji bi svojim doprinosom mogli pomoći rješavanju problema.

„Mi na minimum prostora pravimo maksimum života.” je iskaz direktora gradske osnovne škole koji ukazuje na neophodnost unaprjeĎivanja materijalne i prostorne situacije. Za većinu gradskih škola, kako izvještavaju njihovi direktori, neophodno je osigurati dodatnu bezbijednost jer „škole su centar na cesti“ tj. opasnost za učenike predstavlja blizina saobraćaja ili su u blizini objekti nepoželjni za edukaciju djece (npr. ugostiteljski objekti ili objekti u kojima su učenicima dostupni alkohol i cigarete).

Osnovne škole u prigradskim područjima imaju poteškoće sa prostornom organizacijom zbog manjka prostora za organizovanje kabinetske nastave ili zbog nepostojanja namjenskih prostorija, kao što su sportske dvorane. Kao najveći problem iz tog segmenta ističu nepristupačnost školskog objekta za djecu sa invaliditetom, kao i neadekvatnu povezanost spratova škole za navedene učenike. Izvještavaju i o nedovoljnoj opremljenosti učionica nastavnim sredstvima što otežava izvoĎenje nastave. „Ne možete vi ako nemate potpuno opremljene kabinete ući u maksimalno provodivu reformu.“, ističe direktor prigradske osnovne škole.

Jedan od problema sa kojima se svakodnevno suočava nastavni kadar u gradskim školama jeste činjenica da je nastavnik izgubio autoritet i kod učenika i kod roditelja. Kao razlog se navode „poremećene“ moralne vrijednosti u društvu. U cilju poboljšanja rada škole to bi se trebalo promijeniti „učinivši nastavnika kičmom sistema“.

Ali isto tako je značajno educiranje i usavršavanje kadra koje podržavaju svi učesnici fokus grupa. Nastavni kadar treba stalno da se usavršava i educira. „Došlo je do promjene kadra gdje su stariji otišli u penziju. U zadnje dvije godine se naglo podmladio kadar, tako da mora ovaj jedan proces koji je veliki dio nas prolazilo, ponovo prolaziti sa tim mladima. To je jedan od problema.“, ističe direktor gradske osnovne škole. „Mi smo stvorili takve uvjete da svaki nastavnik proĎe kroz pojedine programe na kompjuteru, da savladaju, imaju na raspolaganju i kompjuter i plazmu, imaju mogućnost svakodnevno i učenici i nastavnici da izaĎu na Internet.“, objašnjava direktor prigradske osnovne škole kako unaprjeĎuju školski sistem rada.

Direktori gradskih i prigradskih osnovnih škola se slažu u mišljenju kada je u pitanju reforma obrazovanja. Kako izvještavaju, sprovoĎenje reforme obrazovanja dodatno otežava rad škole jer nisu jasno odreĎeni ciljevi, jasna ishodišta niti su odreĎeni jasni koraci u toj reformi. „Činovnički pristup obrazovanju, a kao posljedicu imamo ovo što imamo, da odreĎene „promjene“ nisu planirane, nisu upoznati sudionici koji učestvuju u tom, nisu finansijski

6 Rezu l t at i

podržane, nisu naučno utemeljene.“, ističe direktor gradske osnovne škole. Reformu sprovode same škole, bez pomoći nadležnih institucija, naročito Ministarstva obrazovanja, ističu direktori. „Iznose je svaka škola ponaosob, sama na svojim plećima, onako kako najbolje zna i umije.“ Po tom pitanju, direktori gradskih osnovnih škola smatraju da nadležne i odgovorne institucije za školska pitanja trebaju prije svega sami sprovesti reformu da bi znali kako reformu sprovesti u obrazovanju. „ Moje rješenje je da treba Ministarstvo obrazovanja kantona Sarajevo da doživi reformu, reformu da se prestrukturira, da reformu doživi Pedagoški zavod, to je jedna prevaziĎena institucija, ustanova koja tako stoji.“, ističe direktor gradske osnovne škole.

Direktor prigradske osnovne škole ukazuje na nedostatak plana rada vannastavnih aktivnosti. „Ova izborna nastava, prvo ona nije pravo ni definisana, ja ne znam ni cilj ove izborne nastave jer i onaj program izborne nastave nije nešto jasan.“, naglašava direktor prigradske osnovne škole.

Direktori i gradskih i prigradskih osnovnih škola izvještavaju o potpunoj odgovornosti koju imaju za odluke koje donosi Školski odbor. „Školski odbor upravlja školom i nije nikome odgovoran.“, ističu pojedini učesnici fokus grupa. Njihove odluke je dužan da sprovede direktor i da za njih odgovara. Naglašavaju potrebu jačanja funkcije direktora, da ne bi dolazilo do situacija kada Školski odbor ne uvažava prijedloge i odluke direktora, a on (direktor) je odgovoran za sve. „U zakonu se mora malo drugačije definisati uloga direktora. To je prijeko potrebno. Direktor po ovom zakonu vam je odgovoran za sve, a kad o ovlastima govorite one su minimalne.“, ističe direktor prigradske osnovne škole. „Mi smo uspjeli Školski odbor da promijenimo preko Nastavničkog vijeća i roditelja. Godinu i po dana je škola stagnirala, nije se moglo krenuti naprijed. Situacija u školi je postala napeta, meĎuljudski odnosi su počeli da se narušavaju i onda su nastavnici na sjednici Nastavničkog vijeća tražili da se ti članovi zamijene, jer Nastavničko vijeće svoje predstavnike bira i Nastavničko vijeće i mijenja. Isti je slučaj i sa roditeljima.“, navodi direktor prigradske osnovne škole. Ali, saradnja Školskog odbora i uposlenika je u nekim školama zadovoljavajuća. „Imamo sreću što se tiče Školskog odbora, jako dobro funkcionira i saradnja menadžmenta sa Školskim odborom je zaista dobra.“, ističe direktor prigradske osnovne škole.

2.1.2 Položaj učenika u školi

Direktori osnovnih škola ističu nezavidnu poziciju u kojoj se učenici nalaze uvoĎenjem reforme u školstvu. Pored navedenih nedostataka reforme koji se odnose na nejasno odreĎene ciljeve i korake izvršenja reforme, navode i probleme koji su se javili promjenom nastavnog plana i programa. Naime, došlo je do preopterećenosti programa koji „frustrira roditelje i učenike“. Pored proširenog nastavnog programa uvedene su i vannastavne aktivnosti koje dodatno opterećuju učenike. Ta preopterećenost je, kako je već navedeno, posljedica neorganizovanosti, nestrukturiranosti plana rada i nedostatka sredstava za kvalitetno provoĎenje promijenjene nastave. „U mnogo stvari hoćemo da hvatamo korak sa Evropom...a u tom poslu idemo po nekim čudnim kodovima izmeĎu starih i novih, ostavimo staro, a napunimo, natrpamo novog i onda imamo i novog i starog, a djeca grcaju i to proizvodi, normalno, svaki dan sukobe. Dijete ne može da konzumira ono što mu mi natrpamo u usta, ne može da proradi, neko je tu nesretan i nezadovoljan, a nama je dato da to radimo.“, ističe direktor gradske osnovne škole.

Direktori gradskih osnovnih škola ističu važnost uvoĎenja eksterne evaluacije. Predlažu osnivanje Zavoda ili Agencije za standarde koja će vršiti eksternu evaluaciju učeničkih postignuća koja bi se uporedila sa učenikovom predmetnom ocjenom. Naglašavaju značaj eksterne evaluacije kako bi se povećao kvalitet i unaprijedilo znanje učenika. „Nemoguće je da je u Kantonu srednja ocjena 4.28. Moja škola je 4.18 i to je previše. Ali, za eksternu evaluaciju moraju biti standardi znanja. U nekim predmetima već postoje, iz biologije, hemije i matematike. Ja bih voljela da na nivou države napravimo to...Svi mi znamo da je društvo u takvim problemima, obrazovanje je u problemima...i zato je potrebna eksterna evaluacija jer bismo mi svi sigurno promijenili svoj rad u školi.“, ističe

7 Rezu l t at i

direktor gradske osnovne škole. „Problem koji ja osjećam, posebno sada pred polugodište, je strašni pritisak roditelja, jedna agresivnost, jedna nekultura u komunikaciji kada traže na polugodištu da bude veća ocjena... Glavna tema je zašto nema petica toliko. Ne može biti toliko petica, nije ni to dobro. Naše ocjenjivanje i to što mi olako dajemo ocjene, što nemamo eksterne evaluacije, tjera roditelje i iz tih razloga izmeĎu ostalog da vrše pritisak.“, dodaje direktor gradske osnovne škole.

Direktori gradskih i prigradskih osnovnih škola ističu važnost psihološke pomoći u školi. Naime, pored pedagoga, u školama je neophodna i stručna pomoć psihologa i socijalnog radnika kako u radu sa učenicima tako i sa školskim osobljem i nastavnim kolektivom. Ova vrsta stručne pomoći bi umnogome doprinijela poboljšanju razredne, ali i školske klime. „Blagodet je imati pedagoga i psihologa u školi. Šire gledano sa društvenog aspekta, blagodet je imati takve stručnjake u školi. Jer je odgoj na prvom mjestu.“, ističe direktor prigradske osnovne škole.

Što se tiče položaja manjina u školama, svi direktori gradskih i prigradskih osnovnih škola izvještavaju o ravnopravnosti manjina sa ostatkom populacije. Naime, manjine definišu zakonskom odrednicom. „Zna se ko je manjina, romska i druge nacionalnosti. Mi imamo u školi i jevreje. Znači ostali pripadnici konstitutivnih naroda su isto tu i oni su svi jednakopravni. Uključeni su u sve aktivnosti.“, ističe direktor gradske škole. MeĎutim, neki od njih ističu nepovoljnu poziciju romske populacije u društvu. „Domovina njima ne pruža puno, oni su u svakom pogledu diskriminirani, u svakom pogledu.“, naglašava direktor gradske osnovne škole. Ali, svakako osoblje škola ulaže dosta napora u pomoći romske populacije koliko je u njihovoj moći. „Mi možemo u tom segmentu vrlo malo pomoći. Knjigom, olovkom, užinom, ali to nije dovoljno. Oni nemaju ni minimalne uvjete za egzistenciju.“, dodaje direktor prigradske osnovne škole. Iako direktori ističu da se ne prave razlike na nacionalnoj osnovi, ponekad se javi netrpeljivost i to od strane roditelja. „Kod naše djece nikada nije došlo do takvih problema, do problema meĎu djecom, niti meĎu nastavnicima. MeĎutim, nekad od strane roditelja. Ljudi su nekad preopterećeni. Roditelji to prenose na dijete.“, naglašava direktor jedne prigradske škole.

2.1.3 Otvaranje škole prema roditeljima

Direktori gradskih i prigradskih škola svoje aktivnosti usmjeravaju i u cilju otvaranja škole prema zajednici, prema meĎunarodnim organizacijama i novim projektima, ali i prema roditeljima. Poduzimaju razne korake kako bi „integrisali roditelje u život škole“. Ti koraci su: uspostavljanje i rad Vijeća roditelja, uključivanje roditelja u nastavu i pomoć roditelja u radu škole. MeĎutim, u otvaranju škole prema roditeljima i njihovom uključenju u život škole direktori gradskih i prigradskih osnovnih škola su naišli na odreĎene poteškoće. Te poteškoće su prije svega prouzrokovane heterogenim sastavom roditelja (doseljenička populacija) što se odnosi na obrazovni nivo roditelja, socijalni status, nezaposlenost ali i „mentalno zdravlje“ roditelja. „Porodica kao osnovna ćelija je pala i fizički i psihički“, što se odnosi na gubitke članova porodice u ratnom periodu, ali i na poteškoće sa kojima se porodica suočava u poslijeratnim uslovima. I ovdje se naglašava važnost psihološke i socijalne pomoći i rada stručnjaka te vrste u školama, ali i potrebu da nadleže insitucije za školska pitanja na nivou kantona organizuju pružanje profesionalne pomoći te vrste. „Zašto Ministarstvo ne bi angažovalo psihološko-pedagoški tim koji bi radio na nivou svih kantona, dakle u svim školama tako nešto uradio. Zašto ne bi napravio radionice razrješenje konflikta za nastavnike? Zašto oni ne bi bili inicijatori tih projekata a ne mi?“ „Treba uporno, strpljivo i sistematski raditi, i mi iz škole a i društvo sa svoje strane iz struke, a i društvene institucije.“, ističe direktor gradske osnovne škole. „Naučiti dio roditelja šta je to demokratija. Demokratija nije, neki roditelji to tako shvate, da doĎu u školu i bukvalno traže da im istreseš sve. To nije to. Dakle, imaju prava i obaveze. Na taj način, možda bismo mi izbjegli i poboljšali tu saradnju. Nekakva predavanja, mada to nije dovoljno, potreban je proces, dugi vremenski period.“, dodaje direktor gradske osnovne škole.

8 Rezu l t at i

Roditelji su ili zainteresovani i previše se uključuju u odreĎene aktivnosti škole ili se ne uključuju uopšte. Prevelika uključenost se odnosi na pokušaje uplitanja u način rada nastavnika kao što je kriterij za ocjenjivanje i sama ocjena iz pojedinog predmeta. „Rekao bih da tu imamo dvije kategorije roditelja. Roditelje koji se samoinicijativno uključuju i imate jedan dobar dio roditelja koji očekuju da ih vi uključite, da ih pozovete, da razgovarate.“, ističe direktor prigradske osnovne škole. „Imate vi roditelje koji bi kontrolisali rad direktora, kontrolisali rad razrednika, ali kad se osvrnete na konkretne aktivnosti šta vi možete uraditi, koja pomoć u radu i realizaciji nekih aktivnosti, onda tu izostaje poprilična angažovanost roditelja.“, ističe direktor prigradske osnovne škole. „Iako je Ministarstvo obrazovanja protokolom saradnje regulisalo učestvovanje roditelja, oni se nažalost rijetko toga pridržavaju i najčešće zastupaju samo interese svog djeteta.“, ističe direktor gradske osnovne škole. Direktori gradskih i prigradski škola smatraju da je razlika roditelja koji se uključuju i koji se ne uključuju u tome što njihova uključenost zavisi od vezanosti problema za njihovo dijete. „Uglavnom ako roditelj bez obzira gdje bi ga mogli svrstati ukoliko osjeti da je njegovo dijete nekako tu upleteno, da mu mogu pomoć, onda se oni uključe itekako, bez obzira bio on lošeg materijalnog stanja, bio on obrazovan, neobrazovan itd. A često se dešava i nezainteresovanost, da se ne odazovu, dijete je loše, treba mu pomoć, treba razgovor sa djetetom, mora saradnja roditelj-učenik-nastavnik da bude aktivna.“, ističe direktor prigradske osnovne škole. Direktori osnovnih škola predlažu donošenje programa koji bi predstavljao okvire učestvovanja roditelja u radu škole.

2.1.4 Donošenje odluka u školi

Direktori gradskih i prigradskih osnovnih škola izvještavaju da je donošenje odluka u školi zakonski regulisano. Naime, Nastavničko viječe je stručni organ, školski odbor je organ upravljanja, a direktor je „taj koji odgovara i za Nastavničko vijeće i za sve odluke koje donosi školski odbor“. Roditelji se uključuju u donošenje nekih odluka u školi preko Vijeća roditelja. Predstavnik Vijeća roditelja prisustvuje sjednicama i radu Školskog odbora i informacije prosljeĎuje ostalim roditeljima na razrednim sastancima. „Čim je zakonski odreĎeno da se formira Vijeće roditelja, znači ide se na to da se što više približe roditelji školi, da pokušamo riješiti probleme, da pomogne rješavanje problema u školi.“, ističe direktor prigradske osnovne škole.

Mišljenja o uključenosti roditelja u radu Vijeća roditelja su podijeljena. Dio direktora gradskih osnovnih škola izvještava o formalnom učešću roditelja gdje izostaje njihov doprinos, dok je dio zadovoljan sa njihovim radom i uključenošću. Neke navedene aktivnosti o njihovom radu su: analiza rada škole u prethodnom polugodištu, predavanje na odreĎenu temu (Razvoj partnerskih odnosa izmeĎu škole i roditelja) i Projekat organizacije tima socijalne pomoći „Pomozimo drugu“. Direktor prigradske osnovne škole organizuje učešće roditelja na slijedeći način: „Mi nastojimo da u Vijeće roditelja da izaberemo, involviramo roditelje koji maju visoku i višu stručnu spremu da zbog toga što želimo da oni ostvare malo jači uticaj na roditeljskim sastancima, informativnim sastancima na sastav roditelja u svom odjeljenju.“

2.1.5 Partnerstvo roditelja i škole

Direktori gradskih i prigradskih osnovni škola navode saradnju sa roditeljima kao ključni problem koji treba rješavati kako bi se unaprijedio školski sistem. „Činjenica je da bez pomoći porodice, saradnje sa porodicom, škola ne može uspjeti“, ističe direktor gradske osnovne škole. Direktori gradskih i prigradskih osnovni škola izvještavaju da „roditelji ne shvataju da su oni partneri sa školom, da zajedno trebaju da rješavaju probleme i poboljšavaju uslove rada.“ „To nije pravo partnerstvo. Proći će vjerovatno još nekoliko godina, možda i desetak dok oni shvate da su partneri. To je vjerovatno i stoga što su ljudi zauzeti ali i taj otklon prema nastavnicima, znate nerado bi oni ulazili u neke one otvorene, da kažem, razgovore, recimo, šta njima smeta.“, ističe direktor gradske osnovne škole.

9 Rezu l t at i

Rješenja koja oni nude se odnose prvenstveno na pristup roditeljima i na ostvarivanje kvalitetne komunikacije. Ističu i značaj animiranja roditelja da se uključe u aktivnosti škole. „A ja cijenim da je najispravniji put da koristimo ali i da podučimo naše nastavnike u nastavi da oni razigraju masu roditelja tamo, da oni nekad i roditeljima na roditeljskim sastancima i tokom one redovite komunikacije poneku inicijativu daju i da na tom mikroplanu doĎe do korektne, do fine razvijene saradnje roditelja.“, ističe direktor gradske osnovne škole. Iako je veliki dio roditelja „prijatelj škole, prijatelj rada i odgoja djece“, ima i onih koji zanemaruju kako dijete tako i školu. Direktori gradskih i prigradskih osnovnih škola predlažu da se naprave jednoobrazna rješenja kako bi se unaprijedio taj partnerski odnos. Jer, kako izvještavaju, mnogo toga u školi se ne može realizovati bez tog partnerskog odnosa.

Neki direktori gradskih osnovnih škola stvaraju partnerski odnos sa roditeljima kroz uključivanje roditelja u redovne nastavne procese. Na primjer, roditelji se uključuju kao mentori, odnosno, održavaju časove iz područja svoje profesije. Roditelji se uključuju i preko pojedinih projekata i volontiraju u humanitarnim akcijama. Dakle, postoje iskustva uključivanja roditelja u rad škole i van nje.

Direktori prigradskih škola se slažu u mišljenu da roditelje treba prvenstveno educirati. Edukacija bi bila po pitanju upoznavanja vlastitog djeteta, njegovih potreba i aktivnostima kojima se bavi u školi. „Pošto znamo da je jedno od osobnih prava pravo na formiranje porodice, mnogi u tu avanturu ulaze bez ikakvog znanja, predznanja. Mnogi dovode djecu u obdanište ili ga ne dovodi, ali ne želi ništa da nauči. Tako isto i u školi. Tu su problemi. Ja upućujem svoje roditelje u biblioteku, pa će im bibliotekar nešto preporučiti, da pročitaju nešto recimo iz razvojne psihologije i sl.“, ističe direktor prigradske osnovne škole. „Roditelji znaju u okviru svoje struke puno, ali premalo ili skoro nimalo ne čitaju niti se ne konsultuju sa stručnjacima koji znaju o njegovom djetetu.“ „Mi pokušavamo i radionicama za roditelje, kroz roditeljske sastanke, ne držimo više klasične roditeljske sastanke, mi pripremamo za roditelje radionice, pošto roditelji premalo čitaju o odgojno-obrazovno komponenti, tu je najveće nerazumijevanje i nezadovoljstvo pa smo mi pokrenuli neke aktivnosti da roditelj kroz radionice...da se edukuje... da se što je moguće više uključe.“ , dodao je direktor gradske osnovne škole.

Partnerstvo roditelja i prigradskih škola se razvija kroz niz aktivnosti koje osoblje škole organizuju. Te aktivnosti su: radionice za roditelje, predavanje roditelja u nastavi, kao i uključivanje stručnog tima za rad sa roditeljima. „Roditelje pokušavamo uključiti u niz aktivnosti. Otvorili smo maksimalno školu uz dolazak roditelja na nastavu uz najavu dan prije, da vidi, da posjeti, da prati svoje dijete, da prati drugu djecu.“ „Trenutno saraĎujemo sa Porodičnim savjetovalištem čiji stručnjaci drže na dva nivoa radionice za roditelje tj. edukacija za roditelje, da roditelj upozna svoje dijete, generaciju svog djeteta. Roditelji su podržali tu aktivnost i bili su prezadovoljni.“, ističe direktor prigradske osnovne škole.

Dakle, direktori i gradskih i prigradskih osnovnih škola dijele mišljenje kada je u pitanju adekvatnost saradnje roditelja u školi. Ističu, da je uključenost roditelja u život škole minimalna. Mali dio roditelja je uključen i tu se razlikuju oni koji su stalno uključeni u rad škole od onih roditelja koji se uključuju samo kada je odreĎeni problem direktno vezan za njegovo dijete. Dakle, postoji saradnja izmeĎu škole i roditelja, ali je ona minimalna i najčešće podstaknuta od strane školskog kolektiva.

10 Rezu l t at i

11 Zak l jučc i i preporuke

3 Zaključci i preporuke Istraživački tim je došao do slijedećih zaključaka i preporuka.

Zaključak Preporučeni dodaci/promjene za upitnik

Direktori osnovnih škola su bili zabrinuti po pitanju mnogih tema kao što je manjak resursa, prostora, uslova za onesposobljene, kao i za sigurnost njihovih učenika; uključivanje nije na vrhu njihove liste.

Generalno, učesnici su bili u stanju nositi se sa svim temama predviĎenim vodičem za fokus grupe i spremno su diskutirali te davali korisne informacije i konstruktivne prijedloge na sve teme. To objašnjava da su učesnici zahvatili iste pojmove na nekoliko različitih načina.

Vodič može poslužiti ga grubi nacrt za upitnik, ali pitanja trebaju biti formulisana drugačije, npr. više iz perspektive direktora škola.

Spontano su iznijeli temu o tome kako su direktori škola izgubili status i autoritet u poslijeratnim i tranzicijskim godinama. Roditelji I učenici ne cijene više toliko ni njih a ni školski sistem.

Primijećeno pomankanje važnosti položaja direktora I autoriteta, zajedno sa primjećenim opadanjem pro socijalnih vrijednosti I porodičnog života, može poslužiti kao polazna tačka za konceptualno uključivanje roditelja.

Učesnici nisu kritični na ciljeve reforme obrazovanja ali jesu na samu implementaciju iste. Posebno su kritični prema Kantonalnom Ministarstvu Obrazovanja i Pedagoškom Zavodu za koje kažu da je potrebno reformisati.

Direktori škola smatraju da su pod konstantnim pritiskom roditelja zbog toga što ocjene njihove djece ovisi o procjeni nastavničkog osoblja. Direktori smatraju da su ocjene tako visoke zbog gore navedenog pritiska, što je jasan indikator da je nastavničko osoblje osjetljivo na pritisak roditelja.

Ovaj faktor je dominantan način uključenja roditelja u rad škole. Direktori daju veliku podršku uvoĎenju eksterne procjene znanja učenika na kantonalnom i državnom nivou.

Upitnici trebaju biti napravljeni tako da se učešće roditelja shvati, iz ugla direktora škola, prije svega kao pritisak za povećanje učenikovih ocjena.

Pitati za procjenu željenih efekata eksterne procjene učešća roditelja.

Takodjer vide potrebu za jsnijim definisanjem van nastavnih aktivnosti.

Pitati o ulozi i potencijalu van nastavnih aktivnost.

Kao glavni komentar koji navode vezano ucesce je kritika da Skolski Odbor ima znacajnu moc medjutim nije odgovoran; dok je Direktor odgovoran za njihove odluke. U nekim slucajevima Direktori su zadovoljni sa tim kako funkcionise Skolski Odbor, u drugim ne. Vijece Roditelja i Nastavnika moze igrati ulogu u balansiranju moci izmedju direktora, i Skolskog vijeca. Rad Vijeca Roditelja je u mnogome zadovoljavajuci no ne cini se da je veoma rasprostranjen.

Pitati o opazanjima vezanim za moc i odgovornost stakeholdera i organa na nivou skole.

Direktori koriste frazu” integrisanje roditelja u zivot skole” ili “…u Use the phrase "inclusion in the work/life of the school".

12 Zak l jučc i i preporuke

Zaključak Preporučeni dodaci/promjene za upitnik

rad skole”. Oni ne prave razliku izmedju ucesca roditelja u donosenju odluka na suprot drugim aspektima zivota skole.

Nije potrebno, u terminologiji upitnika, pravit razliku izmeĎu drugačijih formi učešća.

Direktori skola smatraju ucesce roditelja izuzetno znacajnim u zivotu skole ali zele da bi vise roditelja preuzelo aktivnu ulogu, kao partneri a ne kao protivnici ili glasnogovornici za njihovu djecu. Vide roditelje kao nekoga kome trba pomoc i upute u ovom partnerstvu, i naravno u tome kako odgajati i educirati njihovu djecu. Roditelji mogu biti strucnjaci u svojoj struci ali ne znaju dovoljno o obrazovanju. Neke skole su vec inicirale aktivnosti ove prirode.

Direktori skola smatraju da roditelji imaju manjak tehnickog znanja; imaju poteskoca u formiranju dijaloga sa roditeljima, roditeljskim rijecima.

Imaju velikih poteskoca uspostaviti vezu sa ruralnim porodicama koje su se doselile u grad i prigradska naselja i generalno prema opadanju sistema vrijednosti. Postoji potreba da se poboljsa ucesce za koje kazu da u principu podrzavaju, i preporucuju da timovi strucnjaka pomognu sa ovim zadatkom.

Ask about pre-requisites on the parental site for constructive participation.

Explore their preparedness to accept parents, especially rural parents, as participants in education on the parents' terms.

Asked how much they see technical knowledge of education as being a prerequisite for participation.

Ask about school or district level initiatives to mediate the participation process.

3.1 Zadrške i ograničenja

Odrzane su samo dvije focus grupe, obje iz Kantona Sarajevo sa u vecini Bosnjacima direktorima skola. Veoma je moguce da situacija u drugim regionima; i/ili koristeci hrvatski ili srpski plan rada, i/ili iz udaljenih ruralnih regija, se razlikuje u odredjenoj mjeri.

Takodjer bez posebnog naglasavanja podrazumijeva se da se od direktora trazilo da govore otvoreno sa svoje tacke gledista; naravno ako bi ukljucili i druge odgovorne kao sto su roditelji dobili bi potpuniju sliku o ucescu u osnovnim skolama u BiH.

13 Tabe la t ema i f rekvenci ja

4 Tabela tema i frekvencija gradske prigradske ukupno

Stanje i funkcionisanje škole Ambijent u školi i oko škola 2 0

2

Arhitektonsko rješenje škola 1 0 1

Bezbjedonosna situacija u školi 5 0 5

Direktor je taj koji može najviše pomoći 0 5 5

Činovnički posao 7 0 7

Zna se ko je manjina 2 0 2

Kadar 11 0 11

Kičma sistema je učitelj 1 0 1

Kodeks 2 0 2

Mi na minimum prostora pravimo maksimum života 1 0 1

U društvu poremećene moralne vrijednosti 2 0 2

Sve je na direktoru, potpuna odgovornost 3 0 3

Bolesti samoupravljanja 3 0 3

Svjesno raĎeno zatvaranje 3 0 3

Navike koje su kod nas stvorene 1 0 1

Način rada i edukacije 1 0 1

Mi realizujemo reformu 2 0 2

U korak sa Evropom 2 0 2

Neka ulažu sredstva u reforme 3 0 3

Organizacija na visokom nivou 1 0 1

Reformu mi provodimo škole 8 0 8

Postignuća naše djece 2 0 2

Položaj učenika u školi Akcenat na učenika da je on u fokusu 1 0 1

Dijete je praktično institucija 0 1 1

Djeca su jako opterećena 0 1 1

Kako animirati djecu 3 0 3

Marginalizirana djeca 4 0 4

Eksterna evaluacija 4 0 4

Usvajanje znanja sa praktičnim dijelom 0 2 2

Rad sa učenicima romske populacije 0 11 11

Metodički pristup u predmetima 7 0 7

Učenik je taj koji ispašta 1 0 1

Zna se ko je manjina 2 0 2

Otvaranje škola prema roditeljima Nastavnici i roditeli se ne razumiju 1 0 1

Demokratija 3 0 3

Edukacija roditelja 2 0 2

Formiranje plana uključivanja roditelja 1 0 1

Heterogenost roditelja 10 0 10

Otvaranje škole prema roditeljima 4 0 4

Integrisanje roditelja u život škole 1 0 1

Veliko otvaranje škole 10 0 10

Škola bez zidova 4 0 4

Protokol saradnje 3 0 3

Nastavnik i roditelj imaju isti cilj 1 0 1

Formiranje plana uključivanja roditelja 1 0 1

Nekoliko načina uključivanja roditelja 6 0 6

Otklon prema nastavnicima 4 0 4

Nezaposlenost roditelja i socijalni status 2 0 2

Porodica kao osnovna ćelija 6 0 6

Odnos prema školi 0 1 1

OdreĎena vrsta edukacije 0 4 4

14 Tabe la t ema i f rekvenci ja

Roditelji jako needukovani 0 4 4

Samoinicijativno uključenja roditelja 0 1 1

Donošenje odluka u školi Vijeće roditelja 10 0 10

Nastavničko vijeće odlučuje 0 3 3

Uključenost 0 4 4

Partnerski odnos roditelja i škole Pristup naš prema roditeljima i komunikacija 2 0 2

Pritisak roditelja 5 0 5

Veliki dio roditelja je prijatelj škole 4 0 4

Uključujemo roditelje kao mentore 10 0 10

Jednoobrazna rješenja, zajednička rješenja 1 0 1

396 133 529