Fiziotetapija u Sportskoj Medicini

7/28/2019 Fiziotetapija u Sportskoj Medicini

1/53

Fizioterapija u sportskoj

medicini

IvanaKot


2/53

Sportska medicina

Brza i reaktivna

Razvojna disciplina, znanstveni pristup

Istraivanja i znanost mijenjaju poglede navrijednost mnogih modaliteta lijeenja,vanosti preventivnih strategija ioptimalnih optereenja

Brz i uspjean tretman sportskih ozljedanosi niz pozitivnih ishoda


3/53

Sport Temeljna, potpuna

priprema osobe Teak rad Talent

Timski rad

Ljubav prema sportu ivjebanjuMnogi su izabrali su sport

bez

obzira na genetikupredispoziciju-sreu.

Strast prema sportu znaipuno i pomae prebroditimnoge fizioloke

nedostatke.


4/53

Fizika aktivnost

Zajedniki termin koji oznaava bilo kojipokret miino kotanog sustava koji imaza rezultat potronju energije koja je veanego u mirovanju

Mjerljiva: sportske aktivnosti, okupaciona

aktivnost, kuni poslovi i vrtlarstvo,aktivnosti slobodnog vremena, obiteljskeaktivnosti, drutvene aktivnosti


5/53

Vjebanje

Cilj: poboljanje ili zadravanje jedne ili viekomponenti zdravstveno/sportske psihofizikespremnosti

Planirano Strukturirano


6/53

Fizika aktivnost

Svi trebamo poticaj da budemo i ostanemo

aktivni, te da fiziku aktivnost doivljavamo krozzadovoljstvo- kultura ivljenja!

Procjenjujui cijeli proces sudjelovanja u fizikojaktivnosti kao korisno za nas (uitak, uenjenovih vjetina, samopouzdanje, boljepoznavanje naeg tijela, razvoja uma i tijela,zabave)

Primijenjena odreenoj dobi, sposobnostima,opem stanju


7/53

Sport i rekreacija

Pojava brojnih ozljeda ioteenja sustava zakretanje koja se inaerijetko susreu pri drugimljudskim aktivnostima

karakteristine za sport-sindromi prenaprezanja!!

Akutne mehanikeozljede u sportaa irekreativaca ne razlikujuse znatnije od onihnastalih u ostalojpopulaciji


8/53

Vrhunski sport

Vrhunski sportai danas treniraju vie i jae nego ikad,dovodei vlastito tijelo do krajnjih granica izdrljivosti.Zbog takvog trenda, sportsko-medicinska znanost sve

vie istrauje organizam u uvjetima maksimalnogoptereenja. Vanost praenja strune literature!!


9/53

AErobno vjebanje je aktivnost u kojoj se potrebe

miia za energijom ispunjavaju zadovoljavajuomdopremom kisika uputem krvi u mii i potronjom umiiima u skladu s tempom oksidacijskog procesa.Aerobne aktivnosti traju due od pet minuta, npr.tranje, hodanje, plivanje, vonja bicikla, skijakotranje. Krucijalno je da se aerobno vjebanje

provodi u uvjetima savladavanja dugakih dionicaumjerenim tempom

ANAerobne aktivnosti su npr.

sprint, dizanje utega, skok udalj, skok u vis, bacakisportovi u atletici itd. u kojima

dolazi do kratkog i jakog

miinog naprezanja


10/53

Antropoloki status sportaaOvisi o;

MORFOLOKIM KARAKTERISTIKAMA

FUNKCIONALNALNIM SPOSOBNOSTIMA- aerobni i

anaerobni kapacitet

MOTORIKIM SPOSOBNOSTIMA-brzina, snaga,agilnost, koordinacija, fleksibilnost, ravnotea,preciznost, izdrljivost

BIOMEHANIKE KARAKTERISTIKE

KOGNITIVNIM SPOSOBNOSTIMA- intelektualnesposobnosti, sposobnost brzog uenja i usvajanja

KONATIVNIM KARAKTERISTIKAMA- psihike crte iliosobine linosti (agresivnost, plaljivost)

SOCIOLOKIM KARAKTERISTIKAMA


11/53

Motorike sposobnosti

SNAGA eksplozivna, repetitivna, statika, dinamina

BRZINA kretanja sa promjenom pravca, brzina sprinterskog tranja (kratkisprint), i segmentalna brzina gdje dolazi do izraaja maksimalna frekvencijapojedinanih pokreta konstantne amplitude.

KOORDINACIJA osnova joj je visok stupanj plastinosti S,karakteriziranog velikom mogunosti adaptacije, rekonstrukcije iusavravanja kretnji/nja.

FLEKSIBILNOST aktivna, pasivna, zadravana, dinamina

RAVNOTEA koeficijent uroenosti ove sposobnosti je vrlo velik i iz tih

razloga razviti ravnoteu je prilino sloeno, specifino i teko.

PRECIZNOST u uvjetima rjeavanja razliitih specifinih zadataka, uodgovarajuem odnosu sa tehnikom i taktikom sportske aktivnosti.


12/53

IZDRLJIVOST- efikasnost funkcioniranja regulacijskih mehanizama koji semanifestiraju u: energetskim rezervama (adenozintrifosfat, kreatinfosfat,glikogen i kisik)

funkcionalna kvaliteta energetskog potencijala (energetskih procesa) narazliitim nivoima iskoritavanja energetskih struktura;

ANAerobna izdrljivost na nivou laktatne komponente (u trajanju od 3 5minuta),- odgovorna za rjeavanje pokretnih struktura submaksimalnimintenzitetom, a u njenoj se osnovi nalaze mehanizmi za regulaciju veliineduga kisika i koncentracije laktata u krvi

ANAerobna izdrljivost na nivou laktatne komponente

(u trajanju 15

20 sekundi), koja je odgovorna za izvravanjepokretnih struktura maksimalnog intenziteta, u ijoj se fiziolokojosnovi nalaze mehanizmi za regulaciju velike koliine duga kisika iminimalne koliine laktata u krvi


13/53

AEROBNI KAPACITET- maksimalan primitak kisika- najvea koliina kisika

koje tjelo moe potroiti u jedinici vremena.

AEROBNI IZVORI ENERGIJE- su tvari koje oslobaaju energiju uz prisustvokisika (ugljiko-hidrati, masti, bjelanevine)

AErobna izdrljivost (u trajanju od 5 minuta do nekoliko sati), koja jeodgovorna za izvravanje pokretnih struktura umjerenog intenziteta uduem vremenskom periodu, u ijoj strukturi su osnovni nalaze mehanizmiza regulaciju i stvaranje energije iz slobodnih masnih kiselina.


14/53

Gene ne moetepromijeniti,

ali trening moete !!!


15/53


16/53

Edukacija


17/53

Fizioterapija

Cilj

Obnova normalne funkcije i povratak

sportaa na nivo aktivnosti prije ozljede uto kraem moguem vremenu.

Koristei kineziterapiju, manualnu terapiju,fizikalne procedure i savjete


18/53

Manualna terapija

Pokret (smanjenje bola i obnova ROM)

Masaa- miia, tetiva, ligamenata, fascija(smanjenje boli, smanjujui napetost tkiva,

stimulirajui vei dijametar vlakana i drenau) Duboka frikciona masaa- prevenira adheziju u

akutnim miinim ozljedama i otklanja adheziju usubakutnim i kroninim ozljedama. Primjenjujese transverzalno kroz miina vlakna, tetivu ililigament


19/53

Manualna terapija

Miofascijalne triggrer toke, PNF tehnikeOputanje adhezija i smanjenje oiljkastog

tkiva (oputajui napetost i spazam)Manipulacije- kada je ROM limitiran

ukoenou (mnoge kontraindikacije-oprez!)

Male amplitude velike brzine najee naintervertebralnim zglobovima kao i naperifernim zgl. na kraju opsega pokreta


20/53

MOTORNO UENJE / MOTORNAKONTROLA

Motorno uenje= razumijevanje vjetinestjecanja i /ili modifikacije pokreta u

interakciji pojedinca, odreenog zadatka iokoline kao rezultat treninga i iskustva

Motorna kontrola= sposobnost reguliranja

ili usmjeravanja bitnih mehanizama

pokreta ukljuujui percepciju,razumijevanje i akciju


21/53

Kineziterapija 1.Motorna kontola

Reedukacija periferije- propriocepcija Kontrola miia centralne jezgre=trupM. TRANSVERSUS ABDOMINIS,

M. MULTIFIDUS, DIJAFRAGMA

Jaanje ostalih skupina miiaVano pri regularnom programu treninga kao i prirehabilitaciji!!

CENTRALNA STBILIZACIJA JE ESENCIJALNA

ZA DOBRU KONTROLU RUKU I NOGU


22/53


23/53


24/53

Kineziterapija

2. Dobra biomehanika prilagodba dobroporavnanje (alignment)- odgovarajueoptereenje zgloba i miini oporavak lei udobroj biomehanikoj raspodjeli i fizioterapijskoj

procjeni Treba razmotriti intrinzine i ekstrinzine faktore

3. Dobra tehnika tokom specifinih sportskih

aktivnosti manja mogunost ozljede.Tehnika treba biti evaluirana u suradnji sakineziologom ili educiranim trenerom


25/53

Fizioterapija

temelj joj je procjena (anamneza,

funkcionalni pregled, MMT, opseg pokreta

i muskulature, situacijska)

-odreivanjem cilja rehabilitacije

-planiranjem tijeka rehabilitacije

-primjenom terapeutskih djelatnosti

-evaluacijom postignutih zadataka


26/53

Edukacija


27/53

Prevencija ozljeda

Ekstrinzini faktori: direktan kontakt, sportskevjetine, nivo natjecanja, oprema i obua,podloga, greke u procesu treninga,pretreniranje, okolini faktori, uvjeti prostora za

trening Intrinzini faktori: miini debalans i disfunkcija

pokreta, miina slabost, smanjena fleksibilnost,slaba propriocepcija, unutarnje preoptereenje,fizika sprema, dob, spol, hidracija i nutritivanstatus, neadekvatno zagrijavanje, prijanjeozljede =najvei prediktor budue ozljede!,psihiki status


28/53

Prevencija ozljeda

Miino-kotani profil/skrining

Kvalitetna rehabilitacija s dobrim

rezultatima esencijalna je za prevenciju

buduih ozljeda.


29/53


Detaljna procjena sportaa sa ciljemidentifikacije predisponirajuih faktora za ozljedu

Otkriva miino-kotana oteenja koja moguutjecati na sportsku izvedbu

Identificira trajnu ozljedu bez tretmana, suradnjasa trenerom

Identificira problem koji ne reagira na tretman

Praenje prijanjih skrininga Ukljuiti primjerene mjere za prevenciju ozljeda i

poboljanje ozljede


30/53


Izvodi se izvan sezone natjecanja

Izvodi ga struni tim Sadri: osobne podatke, prijanje ozljede/bolesti-prirodu,

tip rehabilitacije, uestalost Antropometrike mjere Informacije specifine za taj sport: trening, krug

natjecanja

Kliniki testovi: posture-aligament, fleksibilnosti, ROM,

stanje zglobova, miia, neurolokog sistema, dodatnitestovi Funkcionalni testovi: miine snage, neuromuskularne

kontrole, stabilnosti motorne kontrole, ope stanje


31/53

Principi profilakse

Korektna tehnika je obino i biomehanikinajsigurnija i zavisi od zahtjeva i uputa tima

TRENING SNAGE osigurava adevatnu snagu zapostizanje i odravanje korektne tehnike zaspecifian sport. (npr. snaga abd. kuka i vanjskihrotatora moe smanjiti incidenciju ozljeda nogukod sportaa sa deficitom u tom podruju)

Ekscentrino snaenje osobito je efektno usmanjenju miinih tetivnih ozljeda (stranjaloa, qadriceps, VR ramena, triceps sure)


32/53

Principi profilakse

BALANS I NEUROMIINA KONTROLA moeznaajno smanjiti uestalost ozljeda glenja ikoljena

Stajanje na jednoj nozi i bacanje/hvatanje lopte urazliitim pozicijama, smjeru, tipu lopte

Stajanje nanestabilnoj balansnoj podlozi, zranomjastuku,trampolinu

Dodavanje od partnera, terapeuta

Dinamina kontrola kretanja i zadravanjekorektnog poravnanja ekstremiteta- VANA!!


33/53

Principi profilakse

Osigurati da kuk, koljeno i stopalo budu

korektno poravnati tijekom pokreta:

skakutanja, skakanja i doskoka, nasrtaja,

sportsko specifinih kretanja. FLEKSIBILNOST vana za osiguravanje

adekvatne fleksibilnosti da omogui

kompletne zahtjeve sporta bez dodatnognaprezanja miinog sustava.


34/53

Principi profilakse

CENTRALNA STABILNOST omoguujeoptimalnu kontrolu trupa, potpomae napore isile ekstremiteta to pridonosi sigurnom,uspjenom i efektivnom funkcioniranju

ekstremitetaVjebe ZKL djeluju na; unaprjeenje posturalneosvijetenosti i kontrole, naglaavanje dobreforme, prilagoeno optereenje sposobnostimasportaa

AEROBNA KONDICIJA vana za sudjelovanje usportu

PSIHOLOKA PRIPREMA


35/53

Princip i zbr in javanja sportskih

ozl jeda

Akutne ozljede mekog tkiva

Najee ozlijeeno tkivo u sportu je miinotkivo, rastrgnue mi. vlakana moe nastati u

svakom poprenoprugastom mi. najee se todogaa na velikim mi. ekstremiteta s jakimtrbuhom, kratkim tetivnim dijelom i sa

sposobnou brze kontrakcije

( Croisier,2004)

-stranja loa, qadriceps, aduktori, triceps surae


36/53

Principi zbrinjavanja sportskih

ozljeda mekih tkiva

Mi. ozljede mogu biti posljedica direktnogudarca ili indirektne traume

Direktni udarac prouzroiti e mi. kontuziju

koja zbog mikrolaceracije krvnih ila moe bitipopraena veim ili manjim hematomom

Indirektna trauma podrazumijeva situaciju koja

zahtjeva istezanje mi. iznad njegovihmogunosti, zbog ega moe doi do istegnua1,2 ili 3 stupnja


37/53


ozljeda mekih tkiva

Anglosaksonskoj med. lit. mnemotehnikakratica PRICES

P-prevention

R- rest

i- ice

E- elevation S- support


38/53


ozljeda mekih tkiva

PREVENCIJA preventivnim i skrining

postupcima najbolje moemo utjecati nasmanjenje sportskih ozljeda

PPE- preparticipation evaluation

Omoguiti sportau sudjelovanje usportskim aktivnostima u najvie moguimsigurnim uvjetima


39/53


ozljeda mekih tkiva

REST-ODMOR cilj je sprijeiti daljnjeozljeivanje tkiva i smanjiti daljnjekrvarenje u tkivo (hematom)

Doziranje odmora

Kalcijeve soli


40/53


ozljeda mekih tkiva ICE- LED najprimjenivaniji nain jer djeluje na

smanjenje otekline tkiva i sprjeava nastanak ipoveanje hematoma

Smanjuje se miini spazam i ublaava bol Zapoeti to prije nakon ozljede, 3 sata nakonozljede najznaajnije Oprez, zatita koe kod obloga max 15 min.

Primjene nekoliko puta u prvih 3 sata. Potom

svaka 3-4 sata kroz 2-3 dana. Poslije 48 sati treba zapoeti sa postupcima

fizikalne terapije


41/53


ozljeda mekih tkiva

Kloretil specijalni sprej za povrinsko,kratkotrajno rashlaivanje ozlijeenogdijela tijela

Po prestanku rasprivanja nastaje reaktivnahiperemija nema VK


42/53


ozljeda mekih tkiva

COMPRESSION- KOMPESIJA primjenjuje

se zajedno sa hlaenjem (criocuff), ilikompresijski zavoj preko vreice sa ledom

Kompresijom elimo rastjerati hematomna veu povrinu i tako poboljati uvijeteresorpcije.

Oprez od kompromitiranja cirkulacije,dozirati paljivo i bez nabora.


43/53


ozljeda mekih tkiva

ELEVATION-PODIZANJE ozlijeenogekstremiteta iznad nivoa srca za

postizanje potpunog uinka venske i

limfne drenae Vano je da ekstremitet ima odgovarajui

oslonac za odmor i mirovanje

Provoditi do nestanka otekline tj.hematoma


44/53


ozljeda mekih tkiva

SUPPORT- POTPORA ima svoje mjesto ulijeenju ozljeda u ranoj i poodmakloj fazi

Ortotska pomagala danas visoko sofisticiranalongete, tutori i sa hlaenjem, steznici (ortoze)-funkcionalne ROM doziran pre ili postoperativnaprimjena

Lijeenje kroninih oteenja lokomotornogsustava, sy prenaprezanja

OPREZ neadekvatno pomagalo moepogodovati nastanku ozljede


45/53


ozljeda mekih tkiva

Bandae kod nekih profesionalnihsportova obavezno koritenje (koarka)

Bandae se esto upotrebljavajuprivremeno tijekom povratka ozlijeenogsportaa punoj sportskoj aktivnosti


46/53

Miine ozljede

Direktni udarac

Indirektna trauma

Posljedino istegnue 1,2 ili 3 stupnjaISTEGNUE PRVOG STUPNJA I.Podrazumijeva rastrgnuemanjeg br. mi. niti uslijed

prekomjernog i/ili naglog istezanja ozlijeenog mi.Sporta osjea bol samo na kraju aktivnosti ili sljedei dan

tijekom kontrakcije ili istezanja zahvaenog mi.

Terapija: nekoliko dana odmora, progresivno istezanje,protuupalna sredstva


47/53

Miine ozljede

ISTEGNUE DRUGOG STUPNJA II.

rastegnueveeg broja mi. niti, a sportatrenutno osjea bol i mora prekinutiaktivnost. esto nakon lijenikog pregledapotrebno je 15-30 dana aktivnog odmora

prije povratka redovnom sustavu treninga.


48/53

Miine ozljede

ISTEGNUE TREEG STUPNJA III.

predstavlja djelominu ili totalnu rupturumiinog trbuha. Zacjeljivanje ovakveozljede moe trajati 45-90 dana.

Duina rehabilitacijskog periodaprvenstveno ovisi o broju rastrgnutih niti

(Cerullo, 2004)


49/53

Miine ozljede

Skraivanje rehabilitacijskog postupka ibrzo vraanje sportu u redovni sustavtreninga i natjecanja moe dovesti do

ponavljanja ozljede ili do pojave noveozljede u susjednim segmentima tijela, tomoe skratiti sportaevu karijeru i/ili joj

smanjiti kvalitetu!


50/53

Miine ozljede

3 glavne faze restitucijskih promjenaAKUTNA FAZA (degeneracija i upala) prvih

nekoliko dana nakon ozljede

Zadaa kontrolirati krvarenje i ograniiti veliinuhematoma (PRICE)

Ozljede nastale u dubljim slojevima mi.kompresija je osnovni oblik lijeenja- el. zavoj,el. arapom ili adhezivnom bandaom (eng.

tape)Kompresija treba ozlijeeni mii zahvatiti itavomduljinom


51/53

Miine ozljede

Subacc. FAZA REGENERACIJE 7-10 dananakon ozljede i STVARAJA OILJKA- fibrozniizmeu 2 i 3 tj. nakon ozljede

Kada je krvarenje miia zaustavljeno, nastojimopoveati protok krvi na mjestu ozljede radi tobreg smanjivanja hematoma te radi ubrzanjacijeljenja

Primjena topline, blaa elektrostimulacija, UZ,vjebe u bazenu, submaksimalne izometrikekontrakcije miia ( 3-8 dan)- subakutna faza


52/53

Miine ozljede

Faza regeneracije (2-4 tj.)

Uz terapiju iz subakutne faze nadopunjava

se vonja bicikla-kardiorespiratorni treningi pojaani intenzitet vjebanja u bazenu.

Postupno se zapoinje s izometrikimvjebama, vjebama istezanja ipropriocepcije


53/53

Miine ozljede

Faza oporavka (4 tj.)

Primjenjujemo vjebe koordinacije tespecifina optereenja, u vjebama snage

maksimalo optereenje muskulature.U tranje postupno do punog sprinta2 x na dan terapijski postupci

Ev. u budunosti lijeenje miinih ozljedakoritenjem humanih rekombiniranihfaktora rasta koji e ubrzati cijeljenje mi.

Fiziotetapija u Sportskoj Medicini

Documents

Transcript of Fiziotetapija u Sportskoj Medicini