Fiziologija-ispit

1. Pri crtanju laktatne krivulje,na osima X i Y će se nači?

a) samo primitak kisika i FS

b) samo koncentracija laktata i intenzitet rada,te FS

c) MVD i laktati

d) samo FS i intenzitet rada

2. Akcijski potencijal je:

a) kontrakcija mišićnih stanica

b) potencijal koji zaustavlja daljnju neto-difuziju nekog iona u bilo kojem

smjeru

c) brza promjena membranskog potencijala

d) električni potencijal na membrani bilo koje stanice u tijelu

3. Motoričku jedinicu čine:

a) sva mišićna vlakna što ih inervira jedno živčano vlakno

b) sva živčana vlakna koja pristupaju jednom mišićnom vlaknu

c) sve kontrahirane mišićne stanice

d) sva brza mišićna vlakna jednog mišića

4. Kontrakcija skeletnog mišića nebi se mogla odvijati bez dovoljne količine iona:

a) K

b) Fe

c) Mg

d) Ca

5. U procesu kontrakcije skeletnog mišića:

a) aktinske i miozinske niti se skračuju

b) aktinske niti kližu između miozinskih

c) miozinske niti se skraćuju,a aktinske ne

d) poprečni mostići aktinskih niti vežu se uz mjesta na miozinskim nitima

1

6. Kada živčani impuls dođe do neuromuskularnog spoja iz živčanih završetaka se

u sinaptički žlijeb izlučuju mjehurići u kojima se nalazi:

a) acetilkolin- esteraza

b) voda

c) acetilkolin

d) Ca

7. Kako se oslobađaju masti?

Aerobno i anaerobno

8. Probava masti-enzima

crijevna ili pankreasna amilaza

9. Kada se razgrađuju masti i ugljikohidrati?

Tijekom aerobne aktivnosti

10. Ograničavajući mehanizmi anaerobne izdržljivosti su

a) celularna ponuda kisika

b) koncentracija ATP-a, KP-a, glukoze

c) količina karbohidratnog depoa

d) lokalni umor

11. Anaerobni prag

a) Kod većine ljudi označava koncentraciju mliječne kiseline u krvi od

4mmol/l

b) netrenirane osobe ga prelaze pri 20-30% od max. aerobnih opterećenja

c) izuzetno dobro aerobno trenirane osobe ga prelaze pri 90-95% od max.

aerobnih opterećenja

d) kod većine ljudi označava koncentraciju mliječne kiselije u krvi od

6mmol/L

2

12. Ograničavajući čimbenici dugotrajne aerobne izdržljivosti:

a) apsolutni i relativni max. primitak kisika

b) koordinacija

c) količina glikogenskog depoa

d) jakost agonista

13. Opća izdržljivost je:

a) sposobnost max. mogućeg izvođenja zadanog opterećenja,pri kojoj je

angažirano više od 1/6 ili 1/7 mišićne mase

b) sposobnost max. mogućeg izvođenja zadanog opterećenja,pri kojoj je

angažirano manje od 1/6 ili 1/7 mišićne mase

c) dijeli se na aerobnu i anaerobnu

d) odnosi se na aktivnost s nesmetanom ponudom kiskika,pri kojoj je

angažirano više od 1/6 ili 1/7 mišićne mase

14. Dva faktora koja ograničavaju ukupni kapacitet rada su:

anaerobni prag

ukupni glikogenski depo u mišićima i jetri

15. Minutni volumen srca:

a) količina krvi koju srce izbaci u cirkulaciju u jednoj minuti

b) količina zraka koja proventilira u jednoj minuti

c) količina krvi koja zaostaje u srcu u jednoj minuti

d) količina krvi koja uđe u srce u jednoj minuti

16. Minutni volumen srca:

a) označava količinu krvi u cirkulaciji

b) je umnožak udarnog volumena i FS

c) u mirovanju iznosi oko 5L u minuti

d) u opterećenju je veći kod treniranih osoba

17. Množenjem udarnog volumena i FS dobivamo:

MVS= UV x FS

3

18. Rezidualni volumen ( ostatni volumen-stalno je u plućima)

a) je količina zraka koja ostaje u plućima nakon normalnog izdisaja

b) je količina zraka koja ostaje u plućima nakon najsnažnijeg izdisaja

c) u prosjeku iznosi oko 1200mL

d) u prosjeku iznosi oko 2400 mL

19. Jakost mišića (mjeri se dinamometrom)

a) ovisi o fiziološkom poprečnom presjeku mišića

b) ovisi o vrsti mišićnih vlakana

c) najveća je pri izometričkoj mišićnoj kontrakciji

d) najveća je pri pliometričkoj kontrakciji mišića

20. Jakost mišića:

a) ovisi o uzdužnom presjeku mišića

b) mjeri se dinamografijom

c) jedinica za jakost mišića je N

d) predstavlja max. proizvedenu silu

21. Trening jakosti u mišićnoj stanici:

a) povećava relativnu gustoću kapilara

b) smanjuje relativnu gustoću kapilara

c) ne mijenja relativnu gustoću kapilara

d) povećava kapilarne kolaterale

22. Trening jakosti u mišićnoj stanici:

a) povećava relativnu gustoću mitohondrija

b) smanjuje gustoću mitohondrija

c) povećava koncentraciju mioglobina

d) smanjuje koncentraciju glikogena

23. Jakost:

Maksimalna sila koju je moguće proizvesti jednom voljnom izometričkom

kontrakcijom

4

24. O čemu ovisi jakost:

broju mišićnih vlakana

stanju treniranosti

umoru

genetici

poziciji zglobova

25. Astrandov test:

procjenjuje se aerobni kapacitet, tj. max primitak kisika

sumaksimalni je test

traje 5-6 minuta

izvodi se na BEM-u

procjenjuje max.primitak kisika na temelju FS

26. Dug kisika:

a) najveća količina kisika koju organizam potroši u 1. minuti

b) najveća količina kisika potrebna na samom početku rada

c) količina kisika koju organizam potroši u oporavku iznad potrebe

mirovanja

d) najveća količina kisika koju organizam potroši u 3. minute oporavka

27. Deficit kisika:

a) nastaje na početku aktivnosti

b) nastaje tijekom rada

c) kod netreniranih osoba iznosi oko 100L/O2

d) kod anaerobno treniranih osoba je veći nego kod aerobno trenranih

28. Tko ima najveći dug kisika?

Anaerobni sportaši

5

29. Organizam nakon rada se želi vratiti u stabilno stanje i kisik iz duga kisika se

troši u oporavku na:

obnovu energetskih fosfata ( ATP, CP )

oksidaciju stvorene mliječne kiseline

30. Membranski potencijal nastaje zbog:

Propusnosti stanične membrane,prisutnosti nedifuzibilnih

negativno nabijenih molekula u unutrašnjosti stanice,te

aktivnosti Na/K pumpe.

nastaje sakupljanjem aniona (-) na unutarnjoj i kationa (+) na

vanjskoj strani.

31. Vrste mišićnih kontrakcija:

a) izometrička

b) pliometrička

c) izotonička

d) autometrička

32. Izooničku kontrakciju karakterizira:

a) nema promjene dužine mišića

b) nema promjene sile kontrakcije

c) mišić se skraćuje za vrijeme kontrakcije

d) sila se mijenja tijekom kontrakcije

33. Kod izotoničke kontrakcije dolazi do:

a) kontrakcije mišića

b) sila ostaje ista

c) ne dolazi do kontrakcije mišića

d) sila se mijenja

34. Izometrička kontrakcija:

6

stvorena i vanjska sila su u ravnoteži,napetost raste,dužina

mišića ostaje nepromijenjena

35. Što karakterizira izometričku kontrakciju:

mišić se ne skraćuje-mjeri se jakost

ne iziskuje da miofibrile kližu jedna između drugih

36. Što karakterizira koncentričnu kontrakciju:

mišić se skraćuje

napetost ostaje stalna

37. Funkciju SA čvora može preuzeti:

a) AV čvor

b) Purkinijeva vlakna

c) simpatički živci

d) parasimpatički živci

38. Što omogućuje da se atrij i ventrikl kontrahiraju istovremeno:

omogućuje SA čvor

39. Mioglobin je:

hormon koji prenosi kisik u mišiću

7

to je protein,građen od jednog lanca,sa samom jednim hemom

nalazi se u poprečno-prugastim mišićima i srčanom mišiću

ima veći afinitet prema O2 od hemoglobina,što mu omogućava da

se opskrbi kisikom,pa čak i nagomilava.

u slučaju teške povrede mišića mioglobin prelazi u krv i mokraću

spora mišićna vlakna sadrže više hemoglobina,pa zato i difuzija

kisika veća.

40. Mjera aerobnog kapaciteta ( aerobni-oksidativni )

a) deficit kisika

b) dug kisika

c) primitak kisika

d) energetska potreba

41. Najvažniji aerobni izvor energije:

a) glukoza

b) vitamin C

c) ATP

d) Sunce

42. Aerobni kapacitet:

a) veći je kod treniranih osoba

b) izražava se u l/min

c) ukazuje na vitalni kapacitet pluća

d) označava max. primitak kisika

43. Koji je maksimalni primitak kisika u aerobnog sportaša ( apsolutni i relativni )?

Aps 7 L/min

Rel 100 ml/kg/min

44. U produženoj moždini i mostu se nalazi?

Centar za disanje

8

45. Hipertrofija mišića nastaje uslijed:

a) umnožavanja mišićnih stanica

b) umnožavanja miofibrila i sakroplazmatskog retikuluma

c) povećanja sadržaja slobodnih masnih kiselina

d) povećanja sadržaja vode u mišićima

46. Što se događa kod hipertrofije?

porast poprečnog presjeka mišića

povećanja dužine i presjeka postojećih mišićnih stanica

47. Normalna koncentracija eritrocita u krvi je:

a) 150-300 x 10*9

b) 4,5-5,2 x 10*6

c) 4,5-5-2 x 10*12

d) 150 x 10*12

48. U želucu se za vrijem probave luče:

pepsin

gastrin

49. Vrste žlijezdi u želucu i što izlučuju?

osim mukoznih žlijezdi koje luče sluz za podmazivanje i zaštitu u

želucu se luče:

kiselinske žlijezde: gastričke,3 vrste stanica koje izlučuju svoju

vrstu sekreta

sluz,peptične-pepsin, parijetalne-luče solnu kiselinu

piloričke-izlučuju sluz koja štiti sluznicu u području

pilorisa,izlaznog dijela žeulca,luče hormon gastrin

50. Minutni volumen disanja:

a) u minuti iznosi oko 8L/min

b) max. vrijednost kreće se od 80 do 200l/min

9

c) je količina zraka koja se proventilira u 1.minuti-umanjena za količinu

zraka,koja zaostaje u mrtvom prostoru

d) je količina zraka koja se proventilira u 1. minuti

51. Što se povećava ili smanji kad se povećava MVD?

Frekvencija disanja FD, DV-dišni volumen

52. Koliki je MVD u mirovanju i formula, o čemu ovisi MVD?

8 l/min

MVD= DV x FD

ovisi o intenzitetu i frekvenciji srca; FS

53. Maksimalni MVD kod vrhunskog sportaša?

120-140 l/min kod bolje treniranih

160 l/min kod vrhunskih sportaša

54. U krvi se kisik transportira:

a) vezan na kalcij u hemoglobinu

b) vezan na hematokrit

c) vezan na Fe u hemoglobinu

d) u eritrocitima

55. Refleksni luk se sastoji od:

refleksni luk je put živčanog impulsa od začetka do odredišta,te

uključuje najmanje 1 sinapsu

sastoji se od: receptra,senzoričkog neurona,integracijskog

centra,motoričkog neurona,efektora

56. Karakteristike vena:

a) samo provode krv prema srcu

b) mogu pohraniti velike količine krvi

c) u venama se nalaze zalisci

10

d) imaju jake stjenke

57. Čimbenici koji određuju brzinu alveolarne difuzije:

a) debljina membrane

b) površina membrane

c) difuzijskom koeficijentu plina u samoj membrani

d) razlika parcijalnih tlakova

e) koeficijentu difuzije

58. Zašto se CO2 brže difundira kroz membranu od O2?

ima veći difuzijski koeficijent

59. Koji faktori djeluju proporcionalno na brzinu difuzije plinova na alveolarnoj

membrani?

Površina membrane

difuzijski koeficijent

razlika u parcijalnim tlakovima

formula: Puk=PO2 + PCO2 + PN2

iz formule se vidi da što je veća površina membrane,koeficijent

difuzije plina i da što je veća razlika u parcijalnim

plinovima,brzina difuzije će biti veća

60. Koju faktori djeluju obrnuto proporcionalno na brzinu difuzije plinova na

alveolarnoj membrani?

debljina membrane

61. Ograničavajući činioci anaerobne lokalne izdržljivosti su:

a) ugljikohidratni depoi

b) ponuda ATP-a,KP-a,glukoze,umor

c) primitak kisika

d) sve navedeno je točno

11

62. Zasićenost hemoglobina u arterijskoj krvi:

a) pada s padom PO2

b) pada s porastom temperature

c) raste s porastom PO2

d) A + B

63. Motoričku jedincu čine:

a) sve kontrahirane mišićne stanice

b) sva mišićna vlakna inervirana od jednog živčanog vlakna

c) motorički živac i motorička ploča

d) svi živci koji inerviraju mišićna vlakna

64. Kalcij je u mišićnoj stanici koja nije podražena smješten:

a) u T-tubulima

b) u sarkomeri

c) u sarkoplazmatskom retikulumu

d) Na aktinu

65. Za AŽS sve je točno,osim:

a) eferentna vlakna se dijele na simpatička

b) sudjeluje u termoregulaciji

c) sudjeluje u regulaciji krvnog tlaka

d) nadzorni centar za AŽS je fornatlni režanj

66. Apsorpcija masti se odvija:

a) u tankom crijevu difuzijom

b) u tankom crijevu aktivnim transportom

c) u želucu difuzijom

d) u želucu aktivnim transportom

12

67. CO2 difundira na alveolarnoj membrani:

a) brže od kisika zbog većeg koeficijenta difuzije

b) sporije od kisika zbog manje razlike

c) brže od kisika zbog površine membrane

d) sporije od membrane zbog debljine membrane

68. E pravi kisik određujemo:

a) temeljem MVD-a i FS

b) iz postotka CO2 i O2 u izdahnutom zraku ( nomogram )

c) iz postotka CO2 i O2 u udahnutom zraku

d) iz VO2 i vremena oporavka

69. Da bi izračunali dug kisika trebamo poznavati:

a) primitak kisika u mirovanju i radu i trajanje

b) primitak kisika u radu i oporavku i trajanje

c) primitak kisika u mirovanju i oporavku i trajanje oporavka

d) primitak kisika u mirovanju i oporavku

70. Dug kisika za istu aktivnost:

a) veći je kod aerobnog nego kod anaerobnog

b) veći je kod anaerobnog nego kod aerobnog

c) isti je za aerobnog i anaerobnog sportaša

d) ništa od navedenog

71. Dinamometrijom mjerimo:

a) jakost izotoničkom kontrakcijom

b) jakost izometričkom kontrakcijom

c) snagu izometričkom kontrakcijom

d) snagu izotoničkom kontrakcijom

13

72. Za izračunavanje intenziteta na BEM-u trebamo poznavati:

a) godinu i masu ispitanika

b) masu ispitanika,opseg kotača zamašnjaka i broj okretaja pedala u minuti

c) ništa od navedenog nije točno

d) silu trenja,masu ispitanika i broj okretaja

73. U dijelove refleksnog luka ne pripada:

a) neuroni kore velikog mozga

b) motorički neuron

c) neuroni leđne moždine

d) senzorički neuron

74. Najveće zalihe glikogena su smještene:

a) u slezeni

b) u mišićima

c) u jetri

d) u izvanstaničnoj tekućini

75. Alveolarna ventilacija:

a) veća je od MVD-a za volumen mrtvog prostora

b) povećava se kada se smanjuje MVD

c) Ista je u MVD

d) manja je od MVD-a za volumen mrtvog prostora

76. Mioglobin:

a) pri istom parcijalnom tlaku kisika je veći

b) pri istom parcijalnom talku kisika je manji

c) pri istom parcijalnom tlaku kisika je isti

d) zasićenost mu uopće ne ovisi o parcijalnom tlaku

14

77. Za limfocite nije točno:

a) dijele se na T i B limfocite

b) pripadaju u skupinu granulocita

c) proizvode antitijela

d) limfociti su podvrsta leukocita

78. Faza negativnog naknadnog potencijala nastaje zbog:

a) dodatnog ulaska K iona u stanicu

b) dodatnog ulaska Na iona u stanicu

c) dodatnog izlaska K iona iz stanice

d) dodatnog izlaska Na iona iz stanice

79. Ribosomi:

a) su smješteni u citoplazmi i proizvode ( nove bjela. molelule;RNa i preko

50 proteina)

b) sadrže veliku količinu DNK-a

c) su smješteni u jezgri stanice i oksidiraju

d) glavna uloga im je metabolizam ugljikohidrata

80. Akcijski potencijal:

a) promjena membranskog potencijala s normalnog potencijala na pozitivan

potencijal,pa se vrati gotovo jednakom brzom promjenom natrag

b) promjena membranskog potencijala s…

c) promjena membranskog potencijala s…

d) promjena membranskog potencijala s…

81. Membranski potencijal:

a) u fazi mirovanja je za sve stanice pozitivan

b) u fazi mirovanja se širi po unutrašnjosti membrane

c) u fazi mirovanja je za većinu stanica pozitivan

d) u fazi mirovanja je negativan -65 -85mV

15

82. Kriterij za prekid spiroergometrije:

a) ventilacijski ekvivalent

b) porast koncentracije laktata u krvi

c) FS

d) stabilizacija primitka kisika

83. Frank Starlingov zakon se zasniva na svim navedenim mehanizmima osim:

a) širenje membrane SA čvora

b) dodatnoj stimulaciji AV čvora

c) istezanje miokarda

d) poveća snagu kontrakcije

84. Građa stanične membrane je:

a) dva sloja proteina s ubačenim masnim kiselinama

b) dva sloja masnih kiselina omeđenih uglavnom proteinima

c) dva sloja fosfolipida s umetnutim bjelančevinama

d) dva sloja fosfolipida s ugljikodiratnim umetkom

85. Maksimalni primitak kisika za dobro treniranog aerobnog sportaša trebao bi

iznositi?

20 l/min

3 l/ min

6 l/min

160 l/min

86. Kalcij u tijeku kontrakcije:

a) oslobađa aktivna mjesta mioglobina

b) oslobađa aktivna mjesta na aktinskim nitima

c) putuje T-tubulima van iz mišića

d) ulazi u mišiću stanicu izvana

16

87. Za vrijeme fizičke aktivnosti za arterijski krvni tlak vrijedi:

a) sistolički pada zbog udarnog volumena srca

b) sistolički raste zbog porasta perifernog otpora

c) sistolički pada zbog pada perifernog otpora

d) sistolički raste zbog porasta udarnog volumena i MVS

88. Dobivanje energije iz hranjivih tvari bez kisika se dobiva:

a) u lizosomima

b) u citoplazmi

c) u mitohondrijima

d) u sarkoplazmatskom retikulumu

89. Za vrijeme fizičke aktivnosti za arterijski krvni tlak vrijedi:

a) dijastolički se smanjuje zbog smanjenog protoka i većeg otpora ( mišiću

treba više kisika pa se šire krvne žile u periferiji )

b) dijastolički se smanjuje zbog porasta otpora

c) dijastolički raste zbog pada udarnog volumena srca

d) dijastolički raste zbog porasta perifernog otpora

90. Ciljno tkivo za eritropotein:

a) matična stanica koštane srži

b) nadbubrežna žlijezda

c) bubreg

d) eritrociti

91. Poticaj za lučenje eritropoteina je:

a) smanjeni parcijalni tlak CO2

b) Smanjeni parcijalni tlak O2

c) povećani parcijalni tlak CO2

d) povećani parcijalni tlak O2

17

92. Pri adaptaciji miokarda na statičko opterećenje ( trening jakosti ):

a) dolazi do značajnog povećanja minutnog volumena srca

b) dolazi do značajnog zadebljanja stijenki krvnih žila

c) dolazi do značajnog povećanja broja krvnih žila

d) ništa od navedenog

93. Za latentno vrijeme pokreta nije točno:

a) nije vidljivo golim okom

b) traje od podražaja mišićne stanice do pokreta

c) kraće je od neuromišićne reakcije

d) duže je od senzoričke reakcije

94. Ventilacijski prag određujemo iz podataka o:

a) primitku kisika i intenzitetu

b) koncentraciji mliječne kiseline u krvi

c) intenzitetu i MVD

d) FS i koncentraciji mliječne kiseline

95. Hormon nadbubrežne žlijezde koji reguliraju bubrežno izlučivanje Na te

izlučivanje K u bubrežnim kanalićima:

a) glukagon

b) kortizol

c) aldosteron

d) adrenalin

96. Alfa amilaza ili ptijalin:

a) razgrađuju masti u želucu

b) razgrađuju proteine u ustima

c) razgrađuju ugljikohidrate u ustima

d) razgrađuju proteine u tankom crijevu

18

97. Za interpleularni tlak nije točno;

a) viši je od pulmunalnog tlaka

b) to je tlak između dvije pleure

c) niži je od pulmunalnog tlaka

d) prevenira kolaps pluća

98. U uloge hipotalamusa pripada sve osim:

a) regulacija FS

b) refleksi

c) nadzor nad žeđi i gladi

d) termoregulacija

99. Kemoreceptori centra za disanje reagiraju na promjene:

a) parcijalnog tlaka kisika i parcijalnog tlaka CO2

b) parcijalnog kisika i promjene koncentracije H+

c) parcijalnog tlaka kisika i promjene CO2

d) parcijalnog tlaka ugljičnog dioksida

100. Kora velikog mozga direktno ne sudjeluje u:

a) regulaciji rada srca

b) regulaciji disanja

c) osmišljavanju voljnog pokreta

d) ništa od navedenog nije točno

101. Hipertrofija mišića nastaje uslijed:

a) povećanja broja mišićnih stanica

b) umnožavanja miofibrila i sarkoplazmatskog retikuluma

c) povećanja slobodnih masnih kiselina

d) povećanja količine glikogena u mišićima

19

102. Intenzitet kod Astrandovog testa je:

a) progresivan i submaksimalan

b) konstantan i maksimalan

c) progresivni i maksimalni

d) konstantan i submaksimalni

103. Vrijednost RQ od 0,7 upućuje da:

a) organizam radi u zoni iznad anaerobnog praga

b) organizam uglavnom troši masti anaerobno

c) organizam uglavnom troši ugljikohidrate anaerobno

d) organizam uglavnom troši masti aerobno

104. Povećanje koncentracije mliječne kiseline u krvi dovest će do:

a) pada pH i acidoze

b) porasta pH i acidoze

c) porasta pH i alkaloze

d) pada pH i alkaloze

105. Uloga Na/K pumpe?

Održava nisku koncentraciju Na i visoku koncentraciju K u stanici.Membrana

stanice propusnija je za ione K nego Na te je membranski potencijal po svojim

vrijednostima bliži potencijalu koji bi postojao pri ravnoteži K. Izbacuje više Na+

nego što ubaci K+ te stvara dodatni stupanj negativnosti,nadzor nad staničnim

volumenom.

106. Energetkse karakteristike i karakteristike građe aerobnih mišićnih

stanica:

Spora mišićna vlakna ( aerobna )-crveni mišić/ST/tip I.

Za dugotrajnu kontinuiranu mišićnu aktivnost ( npr. maraton ),tanja su.Razvijeni

sustav kapilara i žila zbog dopreme dodatnih količina O2.Povišen broj mitohondrija

zbog pojačanog oksidacijskog metabolizma..Sadrži veliku količinu

20

mioglobina.Mioglobin se veže s O2 i pohranjuje ga dok ne zatreba-time se znatno

ubrzava prijenos kisika do mitohondrija-glavni za dobivanje energije

107. Energetske karakteristike i karakteristike građe anaerobnih mišićnih

stanica:

Brza mišićna vlakna ( anaerobna )-bijeli mišić/FT/tip II.

U bijelom mišiću nema crvenog mioglobina,pa se zato zove bijeli mišić.

FTa ili II.a-brza,oksidativna,glikolitička

FTb ili II.b-brza,glikolitička

Debela su,brže se kontrahiraju.Brže otpuštaju ione Ca i pobuđivanje kontrakcije koja

je 2-3 puta veća nego kod crvenih.Slaba opskrbljenost krvlju,jer oksidacijski

mehanizam nije toliko važan.

108. Građa srca,mali i veliki krvotok!

Srce ima oblik trostrane piramide,ali bez izrazitih rubova. Organ okružen osrčejm (

perikardom ) koji se sastoji od unutrašnjeg dijela ( parijetalni ) i vanjskog dijela ( visceralni ).

Na temelju vanjskog dijela dijelimo ga na: APEX, BASIS CORDIS, tri strane. Tri sloja srca

1) endocardium –oblaže unutrašnjost klijetki i pretklijetki

2) myocardium-prugasta mišićna vlakna posebne građe

21

3) pericardium-dio perikarada i oblaže ga miokard te

tvari vanjskog sloja srca.

Koronarne arterije osiguravaju srcu doprem kisika,hormone i hranjive tvari.

veliki krvotok opskrbljuje organske sustave.Počinje aortom iz lijeve klijetke,koja se

zatim grana na arterije,a one na manje kapilare.Kapilare idu do stanica,gdje se događa

izmjena tvari ( izlazi O2,ulazi CO2 ),krv postaje venska i odlazi nazad venama,a

gornjom i donjom šupljom venom ulazi u desnu pretklijetku.

mali krvotok počinje u desnoj klijetki plućnom arterijom koja ide do pluća i tamo se

grana preko arteriola sve do najsitnijih kapilara.Tu se događa alveolarna difuzija

( izlazi CO2 ulazi O2 ),venska krv postaje arterijska,vene odvode krv u lijevu

pretklijetku,gdje opet počinje veliki krvotok. Plućne arterije,od srca do pluća provode

vensku krv,a plućne vene od pluća do srca provode arterijsku krv.Arterije odvode krv

iz srca,a vene dovode krv u srce.

109. Udarni volumen srca i promjene pod opterećenjem:

Sistola-stezanje srčanog mišića. Tijekom sistole,klijetke se prazne,a volumen

svake klijetke se smanji za približno 70 mL. Volumen krvi se izbacuje jednom kontrakcijom.

Kod netreniranih sportaša udarni volumen doseže do 100 mL,a kod vrhunskih anaerobnih

sportaša doseže vrijednost od 200 mL.

110. Maksimalni primitak kisika,kako se izražava i razlike prema sportovima!

Maksimalni primitak kisika je najveća količina kisika koju organizam može

primiti u jednoj minuti,a odgovara pojmu aerobnog kapaciteta:mjera aerobnih

sposobnosti,govori o treniranosti u smislu aerobne izdržljivosti,drugi naziv

aerobni kapacitet.

Aps VO2 max- trenirani sportaši 4 (ž); 7 (m) L/min

22

netrenirani sportaši 2-3L/min

Rel VO2 max-izražava se u mL/kg/min

populacija 10-100 ml/kg/min

relativni maksimalni primitak kisika kod različitih sportova:

50-60 ml/kg/min-anaerobni sportaši:odbojka,skokovi,gimnastika,bacanja…

60-70 ml/kg/min-sportske igre:tenis,rukomet,košarka,nogomet…

70-80 ml/kg/min-aerobni sportovi:veslanje,biciklizam,duge pruge…

više od 80 ml/kg/min.ultra aerobni sportaši,male tjelesne mase,ski trčanje,biatlon…

111. Tiffeneauov indeks:

Vezan uz vitalni kapacitet.Prikazuje nam koliko posto zraka možemo izdahnuti

od vitalnog kapaciteta u 1 sekundi.Normalne su vrijednosti iznad 75%,ako je

ispod,znači da osoba vjerojatno ima nekakvih dišnih problema.Izračunavamo

ga iz FEV1

Formula: %TIF.INDEX=FEV1/VK x 100

112. Dišni volumen i frekvencija disanja:

Dišni volumen je volumen zraka koji se udahne i izdahne pri svakoj normalnoj

respiraciji a iznosi oko 500 mL.

Normalna frekvencija disanja iznosi oko 12-18 puta,a umnoškom ove dvije

komponente dobijemo MVD.

113. Frank-Starlingov zakon.

Zakon koji kaže,unutar fizioloških granica,srce izbacuje svu krv koja pritječe i

tako ne dopušta pretjerano nakupljanje krvi u venama. Povećanu količinu krvi iz

organa,srce će izbaciti ubrzanom ( pojačanom ) kontrakcijom u arterijski

segment cirkulacije i tako će spriječiti zaostajanje krvi u venskom bazenu.

23

114. Provodni sustav srca i uloga.

Tvore ga posebno formirani miokard s funkcijom stvaranja i provođenja

impulsa podraživanjem atrijskog i ventrikularnog sincicija. Dijelovi: SA čvor (

sinus atrijski ,AV čvor ( atrijsko ventriklurani ), Hissov snop ( strioventrikularni

),lijeva i desna grana snopa, Purkinijeve niti.

Stanice imaju sposobnost samopodraživanja,srce ne treba nikakav poticaj (

impuls ) izvana za osnovni srčani ritam u mirovanju.

24