Fiziologija ispit KIF

download Fiziologija ispit KIF

of 24

  • date post

    13-Aug-2015
  • Category

    Documents

  • view

    446
  • download

    3

Embed Size (px)

description

Neka od ispitnih pitanja za Kineziolosku Fiziologiju

Transcript of Fiziologija ispit KIF

Fiziologija-ispit 1. Pri crtanju laktatne krivulje,na osima X i Y e se nai? a) samo primitak kisika i FS b) samo koncentracija laktata i intenzitet rada,te FS c) MVD i laktati d) samo FS i intenzitet rada 2. Akcijski potencijal je: a) kontrakcija miinih stanica b) potencijal koji zaustavlja daljnju neto-difuziju nekog iona u bilo kojem smjeru c) brza promjena membranskog potencijala d) elektrini potencijal na membrani bilo koje stanice u tijelu 3. Motoriku jedinicu ine: a) sva miina vlakna to ih inervira jedno ivano vlakno b) sva ivana vlakna koja pristupaju jednom miinom vlaknu c) sve kontrahirane miine stanice d) sva brza miina vlakna jednog miia 4. Kontrakcija skeletnog miia nebi se mogla odvijati bez dovoljne koliine iona: a) K b) Fe c) Mg d) Ca 5. U procesu kontrakcije skeletnog miia: a) aktinske i miozinske niti se skrauju b) aktinske niti kliu izmeu miozinskih c) miozinske niti se skrauju,a aktinske ne d) popreni mostii aktinskih niti veu se uz mjesta na miozinskim nitima

1

6. Kada ivani impuls doe do neuromuskularnog spoja iz ivanih zavretaka se u sinaptiki lijeb izluuju mjehurii u kojima se nalazi: a) acetilkolin- esteraza b) voda c) acetilkolin d) Ca 7. Kako se oslobaaju masti? Aerobno i anaerobno 8. Probava masti-enzima crijevna ili pankreasna amilaza 9. Kada se razgrauju masti i ugljikohidrati? Tijekom aerobne aktivnosti 10. Ograniavajui mehanizmi anaerobne izdrljivosti su a) celularna ponuda kisika b) koncentracija ATP-a, KP-a, glukoze c) koliina karbohidratnog depoa d) lokalni umor 11. Anaerobni prag a) Kod veine ljudi oznaava koncentraciju mlijene kiseline u krvi od 4mmol/l b) netrenirane osobe ga prelaze pri 20-30% od max. aerobnih optereenja c) izuzetno dobro aerobno trenirane osobe ga prelaze pri 90-95% od max. aerobnih optereenja d) kod veine ljudi oznaava koncentraciju mlijene kiselije u krvi od 6mmol/L

2

12. Ograniavajui imbenici dugotrajne aerobne izdrljivosti: a) apsolutni i relativni max. primitak kisika b) koordinacija c) koliina glikogenskog depoa d) jakost agonista 13. Opa izdrljivost je: a) sposobnost max. mogueg izvoenja zadanog optereenja,pri kojoj je angairano vie od 1/6 ili 1/7 miine mase b) sposobnost max. mogueg izvoenja zadanog optereenja,pri kojoj je angairano manje od 1/6 ili 1/7 miine mase c) dijeli se na aerobnu i anaerobnu d) odnosi se na aktivnost s nesmetanom ponudom kiskika,pri kojoj je angairano vie od 1/6 ili 1/7 miine mase 14. Dva faktora koja ograniavaju ukupni kapacitet rada su: anaerobni prag ukupni glikogenski depo u miiima i jetri

15. Minutni volumen srca: a) koliina krvi koju srce izbaci u cirkulaciju u jednoj minuti b) koliina zraka koja proventilira u jednoj minuti c) koliina krvi koja zaostaje u srcu u jednoj minuti d) koliina krvi koja ue u srce u jednoj minuti 16. Minutni volumen srca: a) oznaava koliinu krvi u cirkulaciji b) je umnoak udarnog volumena i FS c) u mirovanju iznosi oko 5L u minuti d) u optereenju je vei kod treniranih osoba 17. Mnoenjem udarnog volumena i FS dobivamo: MVS= UV x FS

3

18. Rezidualni volumen ( ostatni volumen-stalno je u pluima) a) je koliina zraka koja ostaje u pluima nakon normalnog izdisaja b) je koliina zraka koja ostaje u pluima nakon najsnanijeg izdisaja c) u prosjeku iznosi oko 1200mL d) u prosjeku iznosi oko 2400 mL 19. Jakost miia (mjeri se dinamometrom) a) ovisi o fiziolokom poprenom presjeku miia b) ovisi o vrsti miinih vlakana c) najvea je pri izometrikoj miinoj kontrakciji d) najvea je pri pliometrikoj kontrakciji miia 20. Jakost miia: a) ovisi o uzdunom presjeku miia b) mjeri se dinamografijom c) jedinica za jakost miia je N d) predstavlja max. proizvedenu silu 21. Trening jakosti u miinoj stanici: a) poveava relativnu gustou kapilara b) smanjuje relativnu gustou kapilara c) ne mijenja relativnu gustou kapilara d) poveava kapilarne kolaterale 22. Trening jakosti u miinoj stanici: a) poveava relativnu gustou mitohondrija b) smanjuje gustou mitohondrija c) poveava koncentraciju mioglobina d) smanjuje koncentraciju glikogena 23. Jakost: Maksimalna sila koju je mogue proizvesti jednom voljnom izometrikom kontrakcijom 4

24. O emu ovisi jakost: broju miinih vlakana stanju treniranosti umoru genetici poziciji zglobova

25. Astrandov test: 26. Dug kisika: a) najvea koliina kisika koju organizam potroi u 1. minuti b) najvea koliina kisika potrebna na samom poetku rada c) koliina kisika koju organizam potroi u oporavku iznad potrebe mirovanja d) najvea koliina kisika koju organizam potroi u 3. minute oporavka 27. Deficit kisika: a) nastaje na poetku aktivnosti b) nastaje tijekom rada c) kod netreniranih osoba iznosi oko 100L/O2 d) kod anaerobno treniranih osoba je vei nego kod aerobno trenranih 28. Tko ima najvei dug kisika? Anaerobni sportai procjenjuje se aerobni kapacitet, tj. max primitak kisika sumaksimalni je test traje 5-6 minuta izvodi se na BEM-u procjenjuje max.primitak kisika na temelju FS

5

29. Organizam nakon rada se eli vratiti u stabilno stanje i kisik iz duga kisika se troi u oporavku na: obnovu energetskih fosfata ( ATP, CP ) oksidaciju stvorene mlijene kiseline

30. Membranski potencijal nastaje zbog: Propusnosti stanine membrane,prisutnosti nedifuzibilnih negativno nabijenih molekula u unutranjosti stanice,te aktivnosti Na/K pumpe. nastaje sakupljanjem aniona (-) na unutarnjoj i kationa (+) na vanjskoj strani. 31. Vrste miinih kontrakcija: a) izometrika b) pliometrika c) izotonika d) autometrika 32. Izooniku kontrakciju karakterizira: a) nema promjene duine miia b) nema promjene sile kontrakcije c) mii se skrauje za vrijeme kontrakcije d) sila se mijenja tijekom kontrakcije 33. Kod izotonike kontrakcije dolazi do: a) kontrakcije miia b) sila ostaje ista c) ne dolazi do kontrakcije miia d) sila se mijenja

6

34. Izometrika kontrakcija: stvorena i vanjska sila su u ravnotei,napetost raste,duina miia ostaje nepromijenjena

35. to karakterizira izometriku kontrakciju: mii se ne skrauje-mjeri se jakost ne iziskuje da miofibrile kliu jedna izmeu drugih

36. to karakterizira koncentrinu kontrakciju: mii se skrauje napetost ostaje stalna

37. Funkciju SA vora moe preuzeti: a) AV vor b) Purkinijeva vlakna c) simpatiki ivci d) parasimpatiki ivci 38. to omoguuje da se atrij i ventrikl kontrahiraju istovremeno: omoguuje SA vor

7

39. Mioglobin je: hormon koji prenosi kisik u miiu to je protein,graen od jednog lanca,sa samom jednim hemom nalazi se u popreno-prugastim miiima i sranom miiu ima vei afinitet prema O2 od hemoglobina,to mu omoguava da se opskrbi kisikom,pa ak i nagomilava. u sluaju teke povrede miia mioglobin prelazi u krv i mokrau spora miina vlakna sadre vie hemoglobina,pa zato i difuzija kisika vea. 40. Mjera aerobnog kapaciteta ( aerobni-oksidativni ) a) deficit kisika b) dug kisika c) primitak kisika d) energetska potreba 41. Najvaniji aerobni izvor energije: a) glukoza b) vitamin C c) ATP d) Sunce 42. Aerobni kapacitet: a) vei je kod treniranih osoba b) izraava se u l/min c) ukazuje na vitalni kapacitet plua d) oznaava max. primitak kisika 43. Koji je maksimalni primitak kisika u aerobnog sportaa ( apsolutni i relativni )? Aps 7 L/min Rel 100 ml/kg/min

8

44. U produenoj modini i mostu se nalazi? Centar za disanje

45. Hipertrofija miia nastaje uslijed: a) umnoavanja miinih stanica b) umnoavanja miofibrila i sakroplazmatskog retikuluma c) poveanja sadraja slobodnih masnih kiselina d) poveanja sadraja vode u miiima 46. to se dogaa kod hipertrofije? porast poprenog presjeka miia poveanja duine i presjeka postojeih miinih stanica

47. Normalna koncentracija eritrocita u krvi je: a) 150-300 x 10*9 b) 4,5-5,2 x 10*6 c) 4,5-5-2 x 10*12 d) 150 x 10*12 48. U elucu se za vrijem probave lue: pepsin gastrin

49. Vrste lijezdi u elucu i to izluuju? osim mukoznih lijezdi koje lue sluz za podmazivanje i zatitu u elucu se lue: kiselinske lijezde: gastrike,3 vrste stanica koje izluuju svoju vrstu sekreta sluz,peptine-pepsin, parijetalne-lue solnu kiselinu pilorike-izluuju sluz koja titi sluznicu u podruju pilorisa,izlaznog dijela eulca,lue hormon gastrin

9

50. Minutni volumen disanja: a) u minuti iznosi oko 8L/min b) max. vrijednost kree se od 80 do 200l/min c) je koliina zraka koja se proventilira u 1.minuti-umanjena za koliinu zraka,koja zaostaje u mrtvom prostoru d) je koliina zraka koja se proventilira u 1. minuti 51. to se poveava ili smanji kad se poveava MVD? Frekvencija disanja FD, DV-dini volumen 8 l/min MVD= DV x FD ovisi o intenzitetu i frekvenciji srca; FS 52. Koliki je MVD u mirovanju i formula, o emu ovisi MVD?

53. Maksimalni MVD kod vrhunskog sportaa? 120-140 l/min kod bolje treniranih 160 l/min kod vrhunskih sportaa

54. U krvi se kisik transportira: a) vezan na kalcij u hemoglobinu b) vezan na hematokrit c) vezan na Fe u hemoglobinu d) u eritrocitima 55. Refleksni luk se sastoji od: refleksni luk je put ivanog impulsa od zaetka do odredita,te ukljuuje najmanje 1 sinapsu sastoji se od: receptra,senzorikog neurona,integracijskog centra,motorikog neurona,efektora

10

56. Karakteristike vena: a) samo provode krv prema srcu b) mogu pohraniti velike koliine krvi c) u venama se nalaze zalisci d) imaju jake stjenke 57. imbenici koji odreuju brzinu alveolarne difuzije: a) debljina membrane b) povrina membrane c) difuzijskom koeficijentu plina u samoj membrani d) razlika parcijalnih tlakova e) koeficijentu difuzije 58. Zato se CO2 bre difundira kroz membranu od O2? membrani? Povrina membrane difuzijski koeficijent razlika u parcijalnim tlakovima formula: Puk=PO2 + PCO2 + PN2 iz formule se vidi da to je vea povrina membrane,koeficijent difuzije plina i da to je vea razlika u parcijalnim plinovima,brzina difuzije e biti vea 60. Koju faktori djeluju obrnuto proporcionalno na brzinu difuzije plinova na alveolarnoj membrani? debljina