FIZIKA PRIPREMA NOGOMETAA

dr.sci.Osmo Bajri

1. UVOD

- Da bi nogometa bio u stanju izvravati nogometne zadatke mora posjedovati potreban nivo:

1. Izdrljivosti (aerobne i anaerobne),

2. Snage (maksimalne snage, eksplozivne snage, brzinske snage) i -3. Brzine (brzine reakcije, startne brzine, maksimalne brzine).

- Fizika priprema podrazumijeva razvoj svih fizikih sposobnosti koje su potrebne za postizanje vrhunskog rezultata u nogometu. - Paralelno sa razvojem nogometa (brzine i dinamike nogometne igre te tehniko-taktikih zahtjeva) rasla je vanost fizike pripreme nogometaa. - Analizom pripremnih perioda nekih selekcija za evropsko odnosno svjetsko prvenstvo moe se uoiti znaaj fizike pripreme.Brazilska selekcija za Svjetsko prvenstvo u Meksiku (1986.), od ukupne sportske pripreme na fiziku pripremu je utroila 33% ukupnog vremena.

- Selekcija Argentine 40% ukupnog vremena.- Za vrijeme priprema za Europsko prvenstvo (1996.), Engleska, eka i Njemaka reprezentacija utroile su na fiziku pripremu 50% od ukupne sportske pripreme. utroila 33% ukupnog vremena .

Na Svjetskom prvenstvu (2002) Njemaka reprezentacija je utroila 55% vremena na fiziku pripremu.

- Iz analiza pripremnih perioda svjetskih nogometnih velesila, vidljiv je trend sve veeg utjecaja fizike pripreme na ukupni takmiarski rezultat.

2. ANALIZA NOGOMETNE IGRE

- Analiza nogometne igre (strukturalna, fizioloka, anatomska) daje nam informacije o zahtjevima s kojima su nogometai suoeni u toku nogometne utakmice.- Igrai dobro fiziki pripremljeni biti e u stanju efikasno rjeavati nogometne zadatke tokom svih devedeset minuta utakmice.

2.1. Strukturalna analiza nogometne igre

- Strukturalna analiza omoguuje uvid u: 1. faze igre, 2. strukture kretanja, 3. substrukture i 4. strukturalne jedinice tehnike i taktike. - Osim strukture tehniko-taktikih elemenata, strukturalnom analizom se dobivaju informacije o ponavljanju razliitih naina kretanja bez i sa loptom tokom nogometne utakmice.

2.2. Funkcionalna analiza nogometne igre- Funkcionalnom analizom se dobivaju informacije o:

1. aktivnosti energetskih procesa i 2. nervno-miinog sistema u nogometu (sistem za transport kisika, fosfagenog i glikolitikog sustava).

- Glavni indikator stanja treniranosti sistema za transport kisika (srano-sudovnog i respiratornog) je primitak kisika (VO2).

- Vrijednost relativnog primitka kisika njemakih prvoligaa kreu se od 60-67ml/min/kg, pri emu maksimalna frekvencija srca dostie vrijednosti od 185-195otkuc./min. - Fosfageni energetski proces jedan je od dva anaerobna energetska sistema.- Sadri malu koliinu energije pohranjenu u obliku ATP (Adenozin trifosfat) i KP (Kreatinfosfat).

- Koliina ATP pohranjena u miiu omoguuje nogometau aktivnost maksimalnim intenzitetom u trajanju od 2-3 sekunde - Nakon potronje ATP energetskih izvora organizam dobiva energiju za rad iz KP koji produuje vrijeme trajanja rada visokog intenziteta za 10-15 sekundi u alaktatnim uvjetima miinog rada. - Za obnovu fosfagenih energetskih depoa potrebno je 60-90 sekundi.

- Obnavljajui proces odvija se dok nogometa stoji, hoda ili kaska jer energiju za obavljanje tih radnji crpi iz ugljenihidrata i masti. - Vanost fosfagenog sistema vidljiva je iz strukturalne analize jer nogometa napravi od 100 do 200 sprinteva po utakmici u intervalu od 5-10 metara.

2.3. Anatomska analiza nogometne igreSlika 1. Najvaniji dijelovi :lokomotornog sistema nogometaa, dominantnih miia i miinih skupina.

Od zglobova kod nogometaa najugroeniji su: 1. koljeno,

2. skoni zglob,

3. kimeni stub posebno njen slabinski i vratni dio.

Od miia i miinih skupina najoptereeniji su miii :

1. opruai natkoljenice,

2. primicai natkoljenice, 3. pregibai potkoljenice i

4. opruai potkoljenice.

Dvije regije tijela u nogometu posebno su podlone ozljedama to su :

1. Preponski regija i 2. Ahilova tetiva.

- U skladu sa tako definisanim kritinim regijama tijela, fizikom pripremom potrebno je uticati na razvoj :1. snage i 2. fleksibilnosti za nogomet najznaajnijih dijelova lokomotornog aparata. - Moderni nogomet zahtjeva od igraa proporcionalnu razvijenost svih miinih regija tijela.

3. ANALIZA DIMENZIJA NOGOMETAA U FUNKCIJI FIZIKE PRIPREME

Faktorska struktura uspjenosti u nogometu u prostoru izabranih motorikih sposobnosti:

Izdrljivost 30%

Brzina 25%

Snaga 20%

Koordinacija 15%

Fleksibilnost 10%

4. DIJAGNOSTIKA FIZIKE PRIPREMLJENOSTI NOGOMETAA

-objektivno utvrivanje stanja funkcionalnih i motorikih sposobnosti i morfolokih karakteristika nogometaa u cilju definisanja dobrih i slabih strana njegove pripremljenosti.

Na temelju dijagnosticiranih veliina, utvrenih dobrih i loih strana treniranosti nogometaa ili nogometne ekipe, mogu se postaviti:

1. ciljevi trenanog postupaka 2. zadaci trenanog postupaka ,3. kreirati programi upravljakih aktivnosti za pojedine cikluse u kojima se odvija fizika priprema.

Postupci funkcionalne dijagnostike

- Primjenjuju se radi utvrivanja nivoa treniranosti :1.srano-sudovnog sistema i 2. respiratornog sistema. - Najbolji indikator stanja funkcionalne treniranosti je:1. VO2 primitak kisika, 2. maksimalna vrijednost primitka kisika 3. relativna vrijednost primitka kisika

koji su pokazatelji aerobnog kapaciteta (aerobne izdrljivosti).

Na temelju :

1. primitka kisika, te

2. maksimalne frekvencije srca

odreuju se zone pulsa koje su od neprocjenjive vanosti u toku doziranja trenanih optereenja.

5. VRSTE FIZIKE PRIPREME NOGOMETAA

5.1.Opta ili viestrana fizika priprema

-predstavlja svestran razvoj:

1. morfolokih karakteristika, 2. motorikih sposobnosti,3. funkcionalnih sposobnosti - Pod tim pojmom obino se podrazumijeva proces skladnog razvoja motorikih karakteristika, uz uvaavanje specifinih zakonitosti nogometne igre.

- Metodika koja se temelji na takvom pristupu vrlo esto dovodi do porasta motorikih sposobnosti koje u takmiarskoj aktivnosti nemaju direktnu primjenjivost, ve se kasnije javljaju kao faktor razvoja specifinih sposobnosti neophodnih u nogometu.

Vani segmenti viestrane pripreme nogometaa su:

1. unapreenje aerobnih sposobnosti, 2. razvoj primarnih motorikih sposobnosti (snage, koordinacije, fleksibilnosti, brzine,izdrljivosti, relaksibilnosti), te 3. preventivni programi fiz.priprem.

5.2.Bazina fizika priprema

-logian je nastavak viestrane fizike pripreme.

- Cilj:efikasno savladavanje optereenja i modaliteta rada za potpuni razvoj najznaajnijih fizikih sposobnosti od kojih najvie zavisi rezultat u nogometu.

Takva priprema podrazumijeva: 1. poveanje funkcionalnih sposobnosti razliitih organa i organskih sistema, 2. poboljanje nervno-miine koordinacije, 3. poveanje najvanijih tipova snage i brzine, te 4. usavravanje sposobnosti za efikasan oporavak nakon treninga i optereenja.

Bazina fizika pripremljenost slui kao funkcionalna osnova za uspjean rad na daljnjem razvoju:

1. specifinih i 2. situacijskih fizikih sposobnosti.

Posebno pogodni i popularni modaliteti trenanog rada u okviru bazine fizike pripreme su:

1.kruni metod rada,

2. stanini metod rada

3. cirkularni oblik rada.

- Primjeri vjebi viestrano- bazine fizike pripreme:

5.3. Specifina fizika priprema-usmjerena je na razvoj onih motorikih karakteristika koje su usko vezane sa zahtjevima nogometa.-predstavlja nivo onih fizikih osobina i onih mogunosti funkcionalnog suistema koje najdirektnije utiu na uspjeh u realizaciji trenanih i takmiarskih zadataka.

Specifina fizika priprema ima za cilj osigurati adaptaciju razliitih funkcija organizma na specifinu kretnu strukturu nogometaa pomou kompleksa vjebi i drugih sredstava koji moraju biti sliniji strukturama kretanja odnosno tehnici nogometne igre.

- U osnovi to je sinteza fizike i tehnike pripreme u nogometu.

- Ovom pripremom potrebno je zadovoljiti sljedee uslove:-kretanja moraju biti iste ili sline nogometnoj stvarnosti-kinemat.-vjebe i druga sredstva moraju razvijati funkcije organizma koje su potrebne na utakmici.

brzina izvoenja i savladavanja prostora moraju biti blizu ili jednaka zahtjevima igre-dinam.-specifina fizika priprema sadrava samo uvjete prostora,ali ne i saradnju i suprostavljanje.

Primjeri vjebi specifine fizike pripreme:Opis: Dva igraa izvode dodavanje, voenje i ut. Sve se radi u sprintu. Poslije zavrene akcije slijedi izmjena mjesta

Opis: Kombinacija proboja po boku i centar uta s pet igraa. Povratak u sprintu. Zadatak se ponavlja vie puta.

Opis: Suradnja bonih igraa s napadaima Akciju zapoinju vezni igrai.Naizmjenino se radi na proboju po obje strane.

Opis: Igra vodi i odigrava dijagonalno loptu, Nastavlja kretanje u u sprintu, prima loptu od trenera, utira i ide na zaelje suprotne kolone.

5.4. Situacijska fizika priprema-predstavlja sintezu fizike i taktike pripreme u uslovima saradnje i suprotstavljanja. - Ovdje dijelovi igre, odreene modifikacije igre, razne vrste utakmica, slue kao sredstvo situacijske fizike pripreme.

S razvojem treniranosti vjebe bazine fizike pripreme sve manje se koriste, zbog toga to se smanjuju efekti njihove primjene (Milanovi, 2001).

- Kako bi zadrao stabilan trend razvoja pripremljenosti, odnosno treniranosti nogometaa, u odreenom periodu sportske karijere moraju poeti dominirati sredstva specifine i situacijske fizike pripreme.

- Situacijska fizika priprema ne smije biti zanemarena ni u jednom dijelu razvojnog puta nogometaa. - Kvantitativni odnosi izmeu pojedinih oblika priprema uslovljeni su raznim faktorima, zadacima pojedinih ciklusa i perioda treninga, potrebama pojedinih nivoa takmienja, specifinim potrebama pojedinih uzrasnih kategorija, individualnim i ekipnim potrebama. -U principu, fizikom pripremom unaprijeene motorike i funkcionalne sposobnosti moraju biti transformisane i integrisane u tehniko-taktike elemente, a sve to zajedno mora biti transformisano i integrisano u sistem i koncepciju igre neke ekipe.

Primjeri vjebi situacijske fizike pripreme:

Primjeri vjebi situacijske fizike pripreme:Doputena su 2 dodira, a zahtjev je na duplom pasu. Igre 7:7 (6:6 ili 5:5) na terenu. Poen se dobije kada se lopta donese na aut liniju. U sluaju kada lopta izae izvan granica igralita, treneri brzo ubacuju drugu.

Igra 5:5 +5. Igra 5:5 sa striktnim markacijama u malom prostoru 35x25. Poslije prvog pasa doputen je ut. Ekipa koja primi gol izlazi i ulazi nova petorka.

Igra se na cijelom terenu. Moe biti 5:5 il 6:6. Svaka ekipa ima jedan napad i jednu obranu. Razni su zahtjevi u igri sa dva dodira i striktnom markacijom.

Igra 10:10 sa golmanima, skraeno igralite, 70m i vjeba se presing na igraa, sa striktnom markacijom. Igra se bez prekida zadano vrijeme.

6. PLANIRANJE l PROGRAMIRANJE FIZIKE PRIPREME U NOGOMETU

6.1 Pojam i odlike planiranja i programiranja

- Planiranje sportske pripreme je sloena upravljaka akcija, kojom se vri: 1. Odreivanje ciljeva treninga,2. Zadataka trenanog procesa, 3. Zadataka vremenskih ciklusa za njihovo postizanje, te 4. Potrebnih tehnikih i kadrovskih uvjeta.

Nogomet je kompleksan sport pa je :

1. planiranje i 2. programiranje sportske pripreme nogometaa zahtjevan postupak.

Kada se ovi postupci provode na osnovu:

1. bogatog strunog znanja, 2. praktinog iskustva i 3. kreativnosti trenera, velika je vjerovatnost uspjeha takvih programa.

- Planiranje i programiranje fizike pripreme nogometaa predstavlja samo jedan segment u planiranju i programiranju sportske pripreme nogometaa koji se ne moe tretirati izolovano od ostalih dijelova sportske pripreme.

Planiranje i programiranje treninga u kojima se unapreuju fizika svojstva, mora biti usklaeno sa:

1. zakonitostima treninga, tj.

2. sa principima fizike pripreme.

Modeliranje treninga fizike pripreme u godinjem ciklusu podrazumijeva vie aktivnosti :

- Testiranjem utvrditi nivo i strukturu optih bazinih i specifinih fizikih sposobnosti.

- Prepoznati, vrednovati i interpretirati rezultate mjerenja

- Oblikovati programe fizike pripreme oslanjajui se na individualne osobine nogometaa,dugorone i kratkorone ciljeve.

- U vie vremenskih taaka treninga provestitestiranje tranzitivnih efekata programa vjebanja i izvriti usporedbu postignutih i eljenih rezultata.

- Uskladiti plan i program fizikog treninga s rezultatima mjerenja.

- Utvrditi efekte fizike pripreme.

- Interpretirati rezultate provjere i staviti u relaciju strukturu i nivo fizike pripremljenosti i sportske rezultate tokom cijele sezone.

S stanovita fizike pripreme zanimljiva su nam dva perioda, i to:

1. pripremni period i 2. takmiarski period.

- Razvoj i odravanje fizike pripremljenosti u godinjem ciklusu mogue je podijeliti u etiri faza:

1. Pripremni period - temeljna faza (Viestrano bazina priprema)

- U ovoj fazi pripremnog perioda naglasak se stavlja na fiziku pripremu koja je zastupljena sa oko 60% planiranog vremena, dok na ostale dvije otpada oko 40% vremena. - To se vrijeme koristi za poveanje opte snage, opte izdrljivosti, saniranje ozljeda i jaanje slabih taaka LMS te oporavak nogometaa.

- Raznim provjerama i testiranjima otkrivaju se slabe strane treniranosti koje se potom ispravljaju. Ovaj rani trening priprema je za visokokvalitetan i visoko intenzivan trening u kasnijim fazama.- U ovoj fazi naglasak je na vjebama slabijeg intenziteta s veim brojem ponavljanja i ukupno veim volumenom optereenja.

2) Pripremni period - razvojna faza (specifina priprema)- U ovoj fazi naglasak je na razvoju svih specifinih fizikih sposobnosti. - Volumen obavljanja vjebi je jo uvijek velik. - Dominira razvoj anaerobne i specifine izdrljivosti, a u treningu snage dominira rad na eksplozivnoj snazi.

- Ovaj specifian trening osigurava dobru fiziku pripremljenost za obavljanje rada jo veim intenzitetom u kasnijim fazama. - Sam rad obino se organizuje u obliku tzv. udarnih mikrociklusa, a u toku ovog perioda najee se realizuju etiri takva mikrociklusa. - Glavni zadatak ove faze je osigurati postupno i progresivno ulaenje u sportsku formu.

3) Pred takmiarski period - stabilizirajua faza (faza situacijske pripreme)-fizika pripremljenost dovodi se do najvieg nivoa. -to bi trebala biti faza ulaska u sportsku formu. -to je vrijeme visoko intenzivnog rada u kojem su sve aktivnosti vrlo specifine.

Periodizacija godinjeg ciklusa jedne premijerligake nogometne ekipe(dvociklusna periodizacija)

1.RVI CIKLUS 1.1.Pripremni period

2. DRUGI CIKLUS 2.1.Pripremni period

MODELIRANJE PROGRAMA FIZIKE PRIPREME U 4. UDARNOM MIKROCIKLUSU II. FAZE MIKROCIKLUSATRENING SPECIJALNE IZDRLJIVOSTI

UVODNO PRIPREMNI DIO TRENINGA: 15 min.

Lagano voenje i dodavanje lopte u paru,Voenje lopte s ubrzanjem i dodavanje u paru,Vjebe za obradu LMS (8 10 vjebi s loptom),

GLAVNI DIO TRENINGA: (45 + 15 + 45 min.) TE TA elementi, 10 min. SI 200m (3 x 20 m; 2 x 40 m; 1 x 60 m;) TE TA elementi, 15 min. BI 3 x 100 m, TE TA elementi (situacione igre na malom prostoru), 30 min. BI 3 x 100 m, Situaciona pomona igra 7 : 7 na 1 / 2 igralita, 40 min. SI 200 m (3 x 20 m; 2 x 40 m; 1 x 60 m;), Pomona igra 6 : 2, 45 min. BI 3 x 100 m,

Poluvrijeme analiza radaIgra na dva gola,10 min. SI 200 m (3 x 20 m; 2 x 40 m; 1 x 60 m;),Pomona igra 5 : 2,15 min. BI 3 x 100 m,Igra 8 : 8 izmeu dva kaznena prostora,30 min. BI 3 x 100 m,Situaciona igra 6 : 3,40 min. SI 200 m (3 x 20 m; 2 x 40 m; 1 x 60 m;),ongliranje u paru,45 mijn. BI 3 x 100 m.

ZAVRNI DIO TRENINGA: 5 min.

Vjebe labavljenja, oputanja,Vjebe istezanja u paru.

- Na tom nivou potrebno je testirati i evidentirati najvia dostignua nogometaa, jer e tako imati osjeaj zadovoljstva i biti dodatno motivisani za takmiarsku sezonu.- Pripremni period ini jednu cjelinu. Prelaz izmeu pojedinih faza je postupan i svaka faza postepeno prelazi iz jedne u drugu kako bi se realizovao osnovni cilj:"Dovoenja nogometaa i ekipe u stanje optimalne sportske forme".

4)Takmiarski period - odravajua faza- To je period u kojem se valorizira sav dosadanji rad. - U fizikoj pripremi to je period odravajueg i stabilizirajueg rada.

- Odravanjem kondicije upravlja trener, a treninzi su organizirani tako da osiguraju dovoljno kvalitetan rad za odravanje ranije dosegnute razine fizike pripremljenosti, ali ne ulazi u energetske izvore i rezerve potrebne za takmienje.

- Dominira intenzitet optereenja preko komponenti sile i brzine. - Istodobno valja koristiti specifine i situacijske fizike vjebe koje na najbolji nain povezuju funkcionalne i motorike ciljeve i ciljeve tehniko - taktike perfekcije od kojih najvie ovise takmiarski rezultati.

- Planiranje i programiranje fizike pripreme u nogometu bitan je dio ukupne aktivnosti trenera i strunog tima. - Osigurava da se sluajnost svede na minimum i da se na siguran i ekonomian nain postignu optimalni rezultati koji odgovaraju individualnim karakteristikama nogometaa i uslovima u kojima se provodi trenani proces.

Plan i program treninga osnovni su dokumenti prema kojima se :

1. realizuje proces sportske pripreme i

2. kontroliu efekti koji se postiu njihovom primjenom.

Samo jasno odreeni:

1. ciljevi, 2.zadaci, 3.vremenski ciklusi, 4. uslovi,5. jasno definisani sadraji, 6. optereenja,7. metode rada, 8. lokaliteti i trenana pomagala pomoi e u dostizanju oekivanih efekata i najviih sportskih postignua.