Finansiski izve{tai i izve{taj na nezavisnite revizori ... · Neto prihodi od nadomesti i provizii...
Transcript of Finansiski izve{tai i izve{taj na nezavisnite revizori ... · Neto prihodi od nadomesti i provizii...
Finansiski izve{tai i izve{taj na nezavisnite revizori Internacionalna Privatna Banka AD, Skopje 31 Dekemvri 2006 godina
Internacionalna Privatna Banka AD, Skopje
Sodr`ina
Strana
Izve{taj na nezavisnite revizori 1
Bilans na uspeh 3
Bilans na sostojba 4
Izve{taj za promenite vo kapitalot 5
Izve{taj za pari~nite tekovi 6
Bele{ki kon finansiskite izve{tai 7
Izve{taj na nezavisnite revizori
Do Rakovodstvoto i Akcionerite na Internacionalna Privatna Banka AD, Skopje Izvr{ivme revizija na pridru`nite finansiski izve{tai na Internacionalna Privatna Banka AD, Skopje (vo ponatamo{niot tekst "Bankata") so sostojba na i za godinata {to zavr{i na 31 Dekemvri 2006, sostaveni od Bilans na sostojba, Bilans na uspeh, Izve{taj za promenite vo kapitalot, Izve{taj za pari~nite tekovi i pridru`nite Bele{ki kon finansiskite izve{tai. Ovie finansiski izve{tai, prika`ani na stranite 3 do 30, se odgovornost na rakovodstvoto na Bankata. Na{a odgovornost e da dademe mislewe za ovie finansiski izve{tai vrz osnova na izvr{enata revizija. Osven kako {to e toa ponatamu objaveno, nie ja izvr{ivme revizijata vo soglasnost so Me|unarodnite standardi za revizija. Tie standardi baraat revizijata da ja planirame i izvr{uvame na na~in koj }e ni ovozmo`i da dobieme razumno uveruvawe deka vo finansiskite izve{tai nema pogre{ni prikazi od materijalno zna~ewe. Revizijata vklu~uva proverka, po pat na testirawe, na izvornata dokumentacija vrz osnova na koja se evidentirani iznosite i prikazite vo finansiskite izve{tai. So revizijata, isto taka, se vr{i i ocenka na primenetite smetkovodstveni principi i vrednuvawe na zna~ajnite procenki napraveni od strana na rakovodstvoto, kako i ocenuvawe na sevkupnata prezentacija na finansiskite izve{tai. Nie veruvame deka revizijata {to ja izvr{ivme ni obezbeduva razumna osnova za na{eto mislewe. Kako {to e toa objaveno vo Bele{ka 16, vo tekot na 2006 godina i vrz osnova na dobieno izvestuvawe, Bankata stekna bez nadomest 3,086.10 obi~ni akcii od MasterCard International, St. Louis, vo iznos od 15,097 iljadi denari. Nie ne bevme vo sostojba da go verifikuvame saldoto na ovie hartii od vrednost na datumot na bilansiraweto.
Internacionalna Privatna Banka AD, Skopje
Finansiski izve{tai 31 Dekemvri 2006 godina
Pridru`nite bele{ki se sostaven del na ovie finansiski izve{tai
3
Bilans na uspeh
(000 mkd)
Godina {to zavr{uva na 31 Dekemvri
Bele{ki 2006 2005
Prihodi od kamati 50,580 61,779
(Rashodi) od kamati (424) (2,498)
Neto prihodi po kamati 5 50,156 59,281
Prihodi od nadomesti i provizii 22,282 37,022
(Rashodi) od nadomesti i provizii (9,937) (7,208)
Neto prihodi od nadomesti i provizii 6 12,345 29,814
Prihodi od besplatno steknati hartii od vrednost 16 15,097 -
Prihodi od vlo`uvawa 7 449 1,135
Ostanati delovni prihodi 8 1,943 24,697
Delovni prihodi 79,990 114,927
Prihod od osloboduvawe na rezervacii, neto 9 3,455 13,662
(Negativni)/pozitivni kursni razliki, neto 10 (5,736) 10,962
Ostanati delovni (rashodi) 11 (75,639) (89,714)
Delovni (rashodi) (77,920) (65,090)
Dobivka pred odano~uvawe 2,070 49,837
Odano~uvawe 12 (60) -
Neto dobivka za godinata 2,010 49,837
Dobivka za imatelite na obi~ni akcii 25 2,010 49,837
Zarabotuva~ka po akcija - osnovna (den.po akcija) 25 76.31 1,892.00
Internacionalna Privatna Banka AD, Skopje
Finansiski izve{tai 31 Dekemvri 2006 godina
Pridru`nite bele{ki se sostaven del na ovie finansiski izve{tai
5
Izve{taj za promenite vo kapitalot
(000 mkd)
Akcionerski kapital
Rezervi Neraspred.
Dobivka
Vkupno
Na 01 Januari 2005 818,346 167 (418,583) 399,930
Dobivka za godinata - - 49,837 49,837
Nadomest na akumulirani (zagubi) (397,152) (167) 397,319 -
Na 31 Dekemvri 2005 421,194 - 28,573 449,767
Na 01 Januari 2006 421,194 - 28,573 449,767
Dobivka za godinata - - 2,010 2,010
Nadomest na akumulirani (zagubi) 28,573 - (28,573) -
Na 31 Dekemvri 2006 449,767 - 2,010 451,777
Internacionalna Privatna Banka AD, Skopje
Finansiski izve{tai 31 Dekemvri 2006
Pridru`nite bele{ki se sostaven del na ovie finansiski izve{tai
6
Izve{taj za pari~nite tekovi
(000 mkd)
Bele{ki Godina {to zavr{uva na 31 Dekemvri
2006 2005
Delovni aktivnosti
Dobivka / (Zaguba) pred odano~uvawe 2,070 49,837
Usoglasuvawe za:
Amortizacija 2,485 2,951
Prihod od oslobod. na rezervacii od o{tetuvawe, neto (3,455) (13,662)
Naplateni somnitelni i sporni pobaruvawa - (20,922)
Dobivki od transakcii so kapitalni i dol`ni~ki HV (15,218) (1,135)
Prihodi po osnov na kamati (50,580) (61,779)
Rashodi po osnov na kamati 424 2,498
Prihodi od nadomesti i provizii (22,282) (37,022)
Rashodi od nadomesti i provizii 9,937 7,208
(Zaguba) pred promenite vo obrtniot kapital (76,619) (72,026)
Promeni vo obrtniot kapital
Hartii od vrednost za trguvawe - 2,063
Pobaruvawa od banki (6,117) 7,615
Krediti na komintenti 106,492 37,798
Imot namenet za proda`ba (9,466) -
Ostanati sredstva 19,785 (67,838)
Obvrski kon banki 25 39
Obvrski kon komintenti (13,720) (9,450)
Ostanati obvrski (573) 1,031
19,807 (100,768)
Prilivi po kamati 44,934 72,390
Plateni kamati (439) (2,879)
Prilivi po nadomesti i provizii 22,916 29,099
Plateni nadomesti i provizii (9,845) 20,922
Platen danok na dobivka (60) -
77,313 18,764
Investicioni aktivnosti
Nabavka na oprema i ostanati sredstva, neto (7,613) (2,710)
Vlo`uvawa vo kapitalni i dol`ni~ki HV (41,079) -
(48,692) (2,710)
Finansiski aktivnosti - -
Neto promena na pari~nite sredstva 28,621 16,054
Pari~ni sredstva na po~etokot na godinata 13 71,681 55,627
Pari~ni sredstva na krajot na godinata 13 100,302 71,681
Internacionalna Privatna Banka AD, Skopje
7
Bele{ki kon finansiskite izve{tai 31 Dekemvri 2006 godina
1 Op{ti informacii
Internacionalna Privatna Banka AD, Skopje (vo ponatamo{niot tekst "Bankata") e akcionersko dru{tvo osnovano vo Republika Makedonija. Sedi{teto na Bankata e locirano na ul. "27 Mart" br. 1, 1000 Skopje, Republika Makedonija. Bankata poseduva ovlastuvawe izdadeno od Narodna Banka na Republika Makedonija za vr{ewe na platen promet, kreditni i depozitni aktivnosti i rabotewe so kreditni karti~ki isklu~ivo vo ramkite na Republika Makedonija. Prose~niot broj na vraboteni vo tekot na 2006 godina be{e 60 lica (2005: 57 lica).
2 Smetkovodstveni politiki
Vo prodol`enie se prika`ani osnovnite smetkovodstveni politiki upotrebeni pri podgotovkata na ovie finansiski izve{tai: Ovie politiki se konzistentno primeneti na site prika`ani godini, osven dokolku ne e poinaku navedeno. Osnova za podgotovka Ovie finansiski izve{tai se podgotveni vo soglasnost so Me|unarodnite Standardi za Finansisko Izvestuvawe (MSFI). Finansiskite izve{tai se podgotveni so primena na metodot na nabavna vrednost, modificiran pri revalorizacija na odredeni materijalni sredstva. Podgotovkata na ovie finansiski izve{tai vo soglasnost so MSFI bara upotreba na odredeni kriti~ni smetkovodstveni procenki. Taa isto taka bara rakovodstvoto na Bankata da upotrebuva svoi procenki vo procesot na primena na smetkovodstvenite politiki. Podra~jata {to vklu~uvaat povisok stepen na procenka ili kompleksnost, ili podra~jata vo koi pretpostavkite i procenkite se zna~ajni za finansiskite izve{tai, se obelodeneti vo Bele{ka 4: Zna~ajni smetkovodstveni procenki. Ovie finansiski izve{tai se podgotveni so sostojba na i za godinite {to zavr{uvaat na 31 Dekemvri 2006 i 2005. Tekovnite i sporedbenite podatoci prika`ani vo ovie finansiski izve{tai se izrazeni vo iljadi Denari. Onamu kade {to e neophodno, prezentacijata na sporedbenite podatoci e prilagodena soglasno promenite vo prezentacijata vo tekovnata godina.
Internacionalna Privatna Banka AD, Skopje Bele{ki kon finansiskite izve{tai (prodol`uva) Smetkovodstveni politiki (prodol`uva)
8
Osnova za podgotovka (prodol`uva) (a) Izmeni na objavenite standari i tolkuvawa {to stapuvaat vo sila na 01 Januari 2006 Primenata na izmenite i tolkuvawata navedeni podolu ne rezultiraat vo bilo kakvi promeni vo smetkovodstvenite politiki na Bankata: � MSS 19 Izmena - Aktuarski dobivki i zagubi, grupni planovi i obelodenuvawa, � MSS 21 Izmena - Neto vlo`uvawa vo stranski deloven entitet, � MSS 39 Izmena - Smetkovodstvo za hexing na pari~ni tekovi na prognozira~ki
intragrupaciski transakcii, � MSS 39 Izmena - Opcii na objektivna vrednost, � MSS 39 i MSFI 4 Izmena - Dogovori za finansiski garancii, � MSFI 1 (Izmena), Prvi~na primena na Me|unarodnite Standardi za Finansisko
Izvestuvawe, i MSFI 6 (Izmena), Istra`uvawe na i Procenka na Mineralnite Resursi, � MSFI 6, Istra`uvawe na i Procenka na Mineralnite Resursi, � KTMSFI 4, Utvrduvawe dali odreden Dogovor sodr`i zakup, � KTMSFI 5, Prava na u~estvo {to poteknuvaat od fondovi za razgraduvawe, sanacija i
ekolo{ka rehabilitacija, i � KTMSFI 6, Obvrski {to poteknuvaat od u~estvo na specifi~en pazar - Neupotrebliva
elektri~na i elektronska oprema. (b)Primeneti standardi pred nivniot oficijalniot datum na stapuvawe na sila Vo 2006 godina, pred nivnoto oficijalno stapuvawe na sila, Bankata go primeni MSFI 7, Finansiski instrumenti: Obelodenuvawe, kako i Izmenata na MSS 1 - Obelodenuvawe na kapitalot. Dvata standardi se primeneti retrospektivno. MSFI 7 go zamenuva MSS 30 i barawata za obelodenuvawe na MSS 32. (v) Izdadeni tolkuvawa koi {to seu{te ne stapile na sila Bankata odlu~i da ne gi primenuva, pred nivnoto oficijalno stapuvawe na sila, slednite standardi i tolkuvawa koi bea izdadeni, no seu{te ne se vo sila za smetkovodstvenite periodi koi po~nuvaat od 01 Januari 2006: � MSFI 8, Delovni Segmenti (stapuva na sila od 01 Januari 2008), � KTMSFI 7, Primena na Pristapot na Reklasifikacija spored MSS 29 (stapuva na sila
od 01 Mart 2006), � KTMSFI 8, Obem na MSFI 2 (stapuva na sila od 01 Maj 2006), � KTMSFI 9, Povtorna procenka na derivati (stapuva na sila od 01 Juni 2006), � KTMSFI 10, Periodi~no finansisko izvestuvawe i o{tetuvawe (stapuva na sila od 01
Noemvri 2006), � KTMSFI 11, MSFI2 - Transakcii so sopstveni akcii na grupacija (stapuva na sila od 01
Mart 2007), i � KTMSFI 12, Uslu`ni koncesionerski dogovori (stapuva na sila od 01 Januari 2009). Primenata na ovie novi tolkuvawa nema da predizvika materijalno zna~aen efekt vrz finansiskite izve{tai na Bankata vo periodot na nivnata prvi~nata primena. Transakcii vo stranska valuta Transakciite denominirani vo stranski valuti se iska`ani vo Denari so primena na oficijalnite kursevi na Narodna Banka na Republika Makedonija koi va`at na denot na nivnoto nastanuvawe. Sredstvata i obvrskite koi glasat vo stranski valuti se iska`ani vo denari so primena na oficijalnite kursevi koi va`at na denot na sostavuvaweto na Bilansot na sostojba, dodeka pak site pozitivni i negativni kursni razliki koi proizleguvaat od pretvaraweto na iznosite vo stranska valuta, se vklu~eni vo Bilansot na uspeh vo periodot koga tie nastanuvaat. Srednite devizni kursevi koi bea primeneti za prika`uvawe na poziciite na Bilansot na Sostojba denominirani vo stranska valuta, se slednite: 31 Dekemvri 2006 31 Dekemvri 2005
1 EUR 61.1741 Denari 61.1779 Denari
1 USD 46.4496 Denari 51.8589 Denari
1 CHF 38.0693 Denari 39.3402 Denari
Internacionalna Privatna Banka AD, Skopje Bele{ki kon finansiskite izve{tai (prodol`uva) Smetkovodstveni politiki (prodol`uva)
9
Netirawe Finansiskite sredstva i obvrski se netirani i prezentirani vo bilansot na sostojba na neto osnova vo slu~ai koga netiraweto na priznaenite iznosi e zakonski dozvoleno, ponatamu, koga postoi namera za ispolnuvawe na neto osnova, kako i vo slu~aj na istovremena realizacija na sredstvoto i ispolnuvawe na obvrskata. Prihodi i rashodi po kamati Prihodite i rashodite po kamati se priznaeni vo Bilansot na uspeh za site kamatonosni finansiski sredstva i obvrski so primena na metodata na efektivna kamatna stapka. Prihodi od nadomesti i provizii Prihodite od nadomesti i provizii se evidentiraat vrz osnova na principot na fakti~nost na nastanite, koga uslugata e obezbedena. Prihodi od dividendi Dividendite se priznavaat vo bilansot na uspeh koga }e se obezbedi pravoto za primawe na isplata. Finansiski sredstva Bankata gi klasificira svoite finansiski sredstva vo slednite kategorii: krediti i pobaruvawa i finansiski sredstva raspolo`livi za proda`ba. Rakovodstvoto gi klasificira svoite vlo`uvawa vo momentot na nivnoto prvi~no priznavawe. Krediti i pobaruvawa Kreditite i pobaruvawata se ne-derivativni finansiski sredstva so fiksni ili odredeni pla}awa koi ne kotiraat na aktiven pazar. Tie se javuvaat koga Bankata odobruva pari ili uslugi direktno na komintenti bez namera za razmena na pobaruvaweto. Finansiski sredstva raspolo`livi za proda`ba Finansiski sredstva raspolo`livi za proda`ba se onie nameneti za ~uvawe na neodreden vremenski period, koi mo`e da se prodadat dokolku se pojavi potreba za likvidnost ili promeni vo kamatnite stapki, deviznite kursevi ili cenite na akciite. Nabavkite i proda`bite na finansiskite sredstva raspolo`livi za proda`ba se evidentiraat na datumot na transakcijata - datumot na koj {to Bankata ima obvrska da go kupi ili prodade sredstvoto. Kreditite se priznavaat koga gotovinata se avansira na pozajmuva~ite. Site finansiski sredstva ~ija objektivna vrednost ne se evidentira preku tekovnite dobivki i zagubi po~etno se priznavaat spored nivnata objektivna vrednost zgolemena za tro{oci na transakcijata. Finansiskite sredstva prestanuvaat da se priznavaat po istekot na pravata za primawe na pari~nite tekovi ili koga Bankata gi prenela site zna~ajni rizici i koristi od sopstvenosta vrz niv. Posledovatelno, po prvi~noto priznavawe, finansiskite sredstva raspolo`livi za proda`ba se evidentirani po nivnata objektivna vrednost. Kreditite i pobaruvawata se evidentirani po nivnata amortizirana nabavna vrednost spored metodata na efektivna kamatna stapka. Dobivkite i zagubite koi se javuvaat od promeni vo objektivnata vrednost na finansiskite sredstva raspolo`livi za proda`ba se priznavaat direktno vo kapitalot, se do momentot na prestanok na priznavaweto ili vo slu~aj na nivno o{tetuvawe, pri {to akumuliranite dobivki ili zagubi, prethodno priznaeni vo kapitalot, se priznavaat vo tekovnite dobivki ili zagubi. Sepak, kamatata presmetana koristej}i ja metodata na efektivna kamatna stapka, kako i pozitivnite i negativnite kursni razliki na monetarnite sredstva klasificirani kako raspolo`livi za proda`ba se priznavaat vo Bilansot na uspeh. Dividendite na hartiite od vrednost raspolo`livi za proda`ba se priznavaat vo Bilansot na uspeh vo periodot koga }e se obezbedi pravoto za primawe na isplatata. Objektivnite vrednosti na kotiranite vlo`uvawa na aktivni berzi se baziraat na tekovnite ceni na kotacija. Dokolku pazarot za nekoe finansisko sredstvo ne e aktiven (kako i za nekotiranite hartii od vrednost), Bankata utvrduva objektivna vrednost po pat na upotreba na tehniki na procenka
Internacionalna Privatna Banka AD, Skopje Bele{ki kon finansiskite izve{tai (prodol`uva) Smetkovodstveni politiki (prodol`uva)
10
O{tetuvawe na finansiskite sredstva Sredstva evidentirani po amortizirana nabavna vrednost Na sekoj datum na bilansirawe, Bankata procenuva dali postoi objektiven dokaz za o{tetuvawe na finansiskoto sredstvo. Finansiskoto sredstvo ili grupa na finansiski sredstva se o{teteni samo dokolku postoi objektiven dokaz za o{tetuvawe kako rezultat na eden ili pove}e nastani {to se pojavile po prvi~noto priznavawe na sredstvata ("slu~aj na zaguba") i deka toj slu~aj na zaguba (ili slu~ai) vlijae na predvideniot iden gotovinski tek na finansiskoto sredstvo ili grupa finansiski sredstva koi mo`at verodostojno da se procenat. Kriteriumite {to Bankata gi koristi pri utvrduvawe na postoeweto objektiven dokaz za zaguba od o{tetuvawe, vklu~uvaat: � Nepo~ituvawe na dogovornite obvrski za pla}awe na glavninata ili kamatata, � Pote{kotii so pari~nite tekovi kaj pozajmuva~ot, � Neispolnuvawe na dogovorite ili uslovite za kreditirawe, � Otpo~nuvawe na ste~ajni postapki, � Vlo{uvawe na konkurentnata pozicija na pozajmuva~ot, i � Namaluvawe na vrednosta na dadenite garancii - kolateral. Bankata vr{i procenka na postoeweto na objektiven dokaz za o{tetuvawe na poedine~na osnova za poedine~no zna~ajni finansiski sredstva, kako i poedine~no ili zbirno za finansiski sredstva {to ne se poedine~no zna~ajni. Dokolku Bankata utvrdi deka ne postoi objektiven dokaz za o{tetuvawe za poedine~no proceneto finansisko sredstvo, bilo zna~ajno ili ne, taa go vklu~uva sredstvoto vo grupa na finansiski sredstva so sli~ni karakteristiki na krediten rizik i vr{i zbirna procenka na o{tetuvaweto. Iznosot na zagubata pretstavuva razlika pome|u evidentiraniot iznos na sredstvoto i sega{nata vrednost na procenetite idni pari~ni tekovi (isklu~uvaj}i gi idnite zagubi po osnov na kreditot) diskontirani so primena na izvornata efektivna kamatna stapka na finansiskto sredstvo. Evidentiraniot iznos na sredstvoto se namaluva preku upotrebata na smetka za rezervirawe poradi o{tetuvawe, so istovremeno priznavawe na soodvetniot rashod poradi o{tetuvawe vo tekovniot Bilans na uspeh. Za celite na zbirnata procenka na o{tetuvaweto, finansiskite sredstva se grupirani vrz osnova na sli~ni karakteristiki na kreditniot rizik (odnosno vrz osnova na proces na rangirawe pri {to Bankata gi zema predvid vidot na sredstvo, industriskiot sektor, geografskata lokacija, vidot na kreditnoto obezbeduvawe, kreditnata istorija i ostanati faktori). Ovie karakteristiki se relevantni za procenka na idnite pari~ni tekovi za grupi na takvi sredstva, {to pretstavuva indikator za sposobnosta na dol`nicite da gi platat site dospeani iznosi vo soglasnost so dogovorenite uslovi na sredstvata {to se procenuvaat. Vo slu~aj na nenaplatlivost na kreditot, istiot se otpi{uva nasproti soodvetnoto rezervirawe poradi o{tetuvawe. Takvite krediti se otpi{uvaat otkako }e se zavr{at site neophodni proceduri i }e se utvrdi iznosot na zagubata. Posledovatelnite nadomestuvawa na prethodno otpi{anite iznosi go namaluvaat iznosot na rezerviraweto poradi o{tetuvawe na kreditite, vo korist na tekovnite dobivki. Dokolku, posledovatelno, iznosot na zagubata od o{tetuvawe se namali i namaluvaweto mo`e objektivno da se povrze so nastan koj se slu~uva po priznavaweto na o{tetuvaweto (kako {to e podobruvawe na kreditniot rejting na dol`nikot), prethodno priznatata zaguba od o{tetuvawe se namaluva preku korekcija na smetkata na rezerviraweto. Iznosot na namaluvaweto se priznava vo korist na tekovnite dobivki.
Internacionalna Privatna Banka AD, Skopje Bele{ki kon finansiskite izve{tai (prodol`uva) Smetkovodstveni politiki (prodol`uva)
11
O{tetuvawe na finansiskite sredstva (prodol`uva) Sredstva evidentirani po objektivna vrednost Na sekoj datum na bilansirawe, Bankata procenuva dali postoi objektiven dokaz za o{tetuvawe na finansiskoto sredstvo. Zna~itelnoto ili prolongirano opa|awe na objektivnata vrednost na finansiskoto sredstvo pod negovata nabavna vrednost pretstavuva objektiven dokaz pri utvrduvaweto na mo`nosta od o{tetuvawe. Dokolku postoi takov dokaz za finansiskite sredstva raspolo`livi za proda`ba, kumulativnata zaguba - izmerena kako razlika me|u nabavnata vrednost i tekovnata objektivna vrednost se priznava vo bilansot na uspeh. Dokolku, vo posledovatelen period, objektivnata vrednost na dol`ni~ki instrument klasificiran kako raspolo`liv za proda`ba se zgolemi, a zgolemuvaweto mo`e objektivno da se povrze so nastan koj se javuva po priznavaweto na zagubata poradi o{tetuvawe vo tekovnite dobivki ili zagubi, zagubata poradi o{tetuvawe se namaluva preku bilansot na uspeh. Nematerijalni sredstva Kompjuterski softver Tro{ocite povrzani so razvojot ili odr`uvaweto na kompjuterski softverski programi se priznavaat kako tro{oci vo momentot na nivnoto nastanuvawe. Tro{ocite direktno povrzani so prepoznatlivi i unikatni softverski proizvodi kontrolirani od strana na Bankata koi najverojatno }e sozdadat ekonomski koristi koi }e gi nadminat tro{ocite posle edna godina, se priznavaat kako nematerijalni sredstva. Tro{ocite za razvoj na kompjuterski softver koi se priznavaat kako sredstva se amortizirani koristej}i pravoliniska metoda vo tekot na period od ~etiri godini. Ostanati nematerijalni sredstva Tro{ocite za steknuvawe prava i licenci se kapitalizirani i amortizirani koristej}i pravoliniska metoda vo tekot na period od ~etiri godini. Materijalni sredstva Materijalnite sredstva se evidentirani po nivnata nabavna (proceneta nabavna) vrednost, namaleni za akumuliranata amortizacija. Procenetata nabavna vrednost pretstavuva revalorizirana vrednost na odredeni stavki steknati vo periodite pred 2002 godina, utvrdeni po pat na indeksacija na istoriskata nabavna vrednost so upotreba na indeksi na revalorizacija objavuvani od strana na Dr`avniot Zavod za Statistika. Amortizacijata se presmetuva pravoproporcionalno, so cel alokacija na nabavnata (procenetata nabavna) vrednost na materijalnite sredstva vo tekot na nivniot vek na upotreba. Podolu se dadeni godi{nite stapki na amortizacija primeneti vrz zna~ajnite stavki na materijalnite sredstva: Kancelariski mebel i oprema 20 - 25%
Ostanati sredstva 10 - 25%
Posledovatelnite nabavki se vklu~eni vo evidentiranata vrednost na sredstvoto ili se priznavaat kako posebno sredstvo, soodvetno, samo koga postoi verojatnost od priliv na idni ekonomski koristi za Bankata povrzani so stavkata i koga nabavnata vrednost na stavkata mo`e razumno da se izmeri. Site drugi redovni odr`uvawa i popravki se evidentiraat kako rashodi vo bilansot na uspeh vo tekot na finansiskiot period vo koj se javuvaat. Sredstvata podlo`ni na amortizacija se proveruvaat od mo`ni o{tetuvawa sekoga{ koga odredeni nastani ili promeni uka`uvaat deka evidentiraniot iznos na sredstvata ne mo`e da se nadomesti. Koga evidentiraniot iznos na sredstvoto e povisok od negoviot procenet nadomestliv iznos, toj vedna{ se otpi{uva do negoviot nadomestliv iznos. Nadomestliviot iznos pretstavuva povisokiot iznos pome|u neto proda`nata cena i upotrebnata vrednost na sredstvata. Dobivkite i zagubite povrzani so otu|uvawata se utvrduvaat po pat na sporedba na prilivite so evidentiraniot iznos. Istite se vklu~uvaat vo bilansot na uspeh vo periodot koga nastanuvaat.
Internacionalna Privatna Banka AD, Skopje Bele{ki kon finansiskite izve{tai (prodol`uva) Smetkovodstveni politiki (prodol`uva)
12
Pari~ni sredstva i ekvivalenti Za potrebite na Izve{tajot za pari~nite tekovi, pari~nite sredstva i ekvivalenti vklu~uvaat smetki so dospeanost pomala od 3 meseca od datumot na nabavka, vklu~uvaj}i gotovina i salda kaj centralnata banka. Rezervirawe Rezervirawe se priznava koga Bankata ima tekovna obvrska kako rezultat na nastan od minatoto i postoi verojatnost deka }e bide potreben odliv na sredstva koi vklu~uvaat ekonomski koristi za podmiruvawe na obvrskata, a voedno }e bide napravena verodostojna procenka na iznosot na obvrskata. Rezervirawata se proveruvaat na sekoj datum na bilansirawe i se koregiraat so cel da se reflektira najdobrata tekovna procenka. Koga efektot na vremenata vrednost na parite e materijalen, iznosot na rezerviraweto pretstavuva sega{na vrednost na tro{ocite koi se o~ekuva da se pojavat za podmiruvawe na obvrskata.
Nadomesti za vrabotenite Bankata pla}a pridonesi za penzisko osiguruvawe na svoite vraboteni, soglasno doma{nata regulativa za socijalno osiguruvawe. Pridonesite, vrz osnova na platite, se pla}aat vo dr`avniot Penziski Fond. Na datumot na bilansirawe, ne postoi dopolnitelna obvrska vo vrska so ovie penziski planovi. Osven toa, site rabotodavci vo Republika Makedonija imaat obvrska da ispla}aat na vrabotenite posebna minimalna suma pri penzioniraweto vo iznos utvrden so zakonski propisi. Bankata nema izvr{eno rezervirawe za presmetan poseben minimalen iznos za penzionirawe na vrabotenite, bidej}i ovoj iznos ne e od materijalno zna~ewe za finansiskite izve{tai, nitu pak ima bilo kakva obvrska da obezbedi dopolnitelni nadomesti za svoite sega{ni i porane{ni vraboteni. Odano~uvawe Tro{okot za danok od dobivka pretstavuva zbir na tekovniot i odlo`eniot danok od dobivka. Tekovniot danok od dobivka se presmetuva i pla}a vo soglasnost so Makedonskiot Zakon za danok od dobivka. Krajniot danok od dobivka od 15% se pla}a vrz osnova na godi{nata dobivka prika`ana vo zakonskiot Bilans na uspeh, koregirana za odredeni neodbitni ili neodano~ivi stavki. Soglasno va`e~kata dano~na regulativa, pravnite subjekti mo`at da gi upotrebat dano~nite zagubi od tekovniot period bilo za nadomest na plateniot danok vo ramki na odreden period za nadomest ili pak za namaluvawe ili eliminirawe na dano~nata obvrska za narednite periodi. Odlo`eniot danok od dobivka se evidentira vo celost, koristej}i ja metodata na obvrska, za vremenite razliki koi se javuvaat pome|u dano~nata osnova na sredstvata i obvrskite i iznosite po koi istite se evidentirani za celite na finansiskoto izvestuvawe. Pri utvrduvawe na odlo`eniot danok od dobivka se koristat tekovnite va`e~ki dano~ni stapki. Odlo`eniot danok od dobivka se tereti ili odobruva vo Bilansot na uspeh, osven dokolku se odnesuva na stavki koi direktno go teretat ili odobruvaat kapitalot, vo koj slu~aj odlo`eniot danok se evidentira isto taka vo kapitalot. Odlo`enite dano~ni sredstva se priznavaat vo obem vo koj postoi verojatnost za iskoristuvawe na vremenite razliki nasproti idnata raspolo`liva odano~iva dobivka. So sostojba na 31 Dekemvri 2006 i 2005 godina, Bankata nema evidentirano odlo`eni dano~ni sredstva ili obvrski, bidej}i ne postojat vremenski razliki na ovoj datum. Pozajmici Pozajmicite inicijalno se priznavaat spored objektivnata vrednost na primenite prilivi, namaleni za napravenite tro{oci na transakcijata. Pozajmicite se evidentirani posledovatelno spored nivnata amortizirana nabavna vrednost.
Internacionalna Privatna Banka AD, Skopje Bele{ki kon finansiskite izve{tai (prodol`uva) Smetkovodstveni politiki (prodol`uva)
13
Akcionerski kapital Tro{oci povrzani so emisija na akcii Tro{ocite povrzani so emisija na novi akcii, opcii ili steknuvaweto na delovna aktivnost se prezentirani vo kapitalot kako namaluvawe (neto od danokot) na prilivite. Divendi na obi~ni akcii Dividendite na obi~nite akcii se priznavaat vo kapitalot vo periodot vo koj {to se odobreni od strana na akcionerite na Dru{tvoto. Sopstveni akcii Koga Bankata otkupuva svoj akcionerski kapital, platenite nadomesti se odzemaat od vkupniot akcionerski kapital kako sopstveni akcii se dodeka istite ne se otka`at. Koga takvite akcii posledovatelno se prodavaat, primenite nadomesti se vklu~uvaat vo akcionerskiot kapital. Doveritelski aktivnosti Bankata voobi~aeno deluva kako doveritel i ima ostanati doveritelski svojstva {to rezultira vo ~uvawe ili plasirawe na sredstva vo ime na fizi~ki lica ili ostanati institucii. Ovie sredstva i prihodot koj rezultira od niv ne se vklu~eni vo ovie finansiski izve{tai, poradi toa {to tie ne se sredstva na Bankata. Vonbilansni potencijalni i prevzemeni obvrski Bankata prezema obvrski vo tekot na svoite delovni aktivnosti po osnov na kreditni plasmani evidentirani na smetkite od vonbilansnata evidencija, {to prvenstveno vklu~uvaat garancii i akreditivi. Ovie finansiski obvrski se evidentiraat vo Bilansot na sostojba koga }e mo`at da se povratat. Rezervirawe poradi o{tetuvawe povrzano so vonbilansnite potencijalni i prevzemeni obvrski e objaveno vo ramkite na "o{tetuvawe na finansiski sredstva" vo ovaa Bele{ka, i e vklu~eno vo bilansot na sostojba kako obvrska. Posledovatelni nastani Onie posledovatelni nastani koi davaat dopolnitelni informacii za finansiskata sostojba na Bankata na datumot na bilansiraweto (korektivni nastani) se reflektirani vo finansiskite izve{tai. Onie posledovatelni nastani koi nemaat karakter na korektivni nastani se objavuvaat vo soodvetna bele{ka dokolku istite se materijalno zna~ajni.
Internacionalna Privatna Banka AD, Skopje Bele{ki kon finansiskite izve{tai (prodol`uva)
14
3 Upravuvawe so rizici od finansirawe Delovnite aktivnosti na Bankata se izlo`eni na razli~ni rizici od finansiski karakter, a tie aktivnosti vklu~uvaat analiza, procenka, prifa}awe i upravuvawe so rizicite. Bankata se stremi kon postignuvawe na soodvetna ramnote`a me|u rizikot i nadomestot i minimizacija na potencijalnite negativni efekti vrz finansiskata uspe{nost na Bankata. Politikite na Bankata za upravuvawe so rizici imaat za cel da gi identifikuvaat i analiziraat ovie rizici, da vospostavat soodvetni limiti i kontrola na rizicite, kako i da gi sledat rizicite i pridr`uvaweto kon limitite preku verodostojni i sovremeni informati~ki sistemi. Bankata redovno vr{i ispituvawe na politikite i vospostavenite sistemi za upravuvawe so rizikot soglasno so pazarnite promeni, promenite vo produktite i najdobrata praksa. Upravuvaweto so rizici go vr{i Sektorot za upravuvawe so rizici vo soglasnost so politikite odobreni od strana na Upravniot Odbor. Ovoj sektor gi identifikuva i procenuva rizicite od finansirawe vo tesna sorabotka so delovnite edinici na Bankata. Odborot obezbeduva pismeni politiki i proceduri koi go opfa}aat celokupnoto upravuvawe so rizici, kako i specifi~nite podra~ja, kako {to se rizikot od kursni razliki, rizikot od kamatni stapki i rizikot od kreditirawe. Krediten rizik Bankata e izlo`ena na krediten rizik, {to pretstavuva rizik dogovornata strana da ne bide vo mo`nost da gi plati iznosite vo celost vo momentot na nivnoto dospevawe. Kreditniot rizik e najzna~ajniot rizik za delovnite aktivnosti na Bankata. Za taa cel, Rakovodstvoto na Bankata vnimatelno upravuva so nejzinata izlo`enost na kreditniot rizik. Kreditnata izlo`enost voglavno se javuva kaj aktivnostite na pozajmuvawe koi vodat kon krediti i avansi. Upravuvaweto i kontrolata so kreditniot rizik se centralizirani vo Sektorot za upravuvawe so krediten rizik, koj {to pak redovno go izvestuva Upravniot Odbor. Merewe na kreditniot rizik Krediti i avansi Mereweto na kreditniot rizik na Bankata se zasnova na vospostaveni nivoa na rangirawe na krediti od A do D, kade sekoe nivo nosi odreden stepen na rezervirawe od mo`na zaguba od o{tetuvawe, odnosno 0-2%, 10%, 25%, 50% i 100%, soodvetno. Ovoj sistem ja zema vo predvid, sposobnosta na pozajmuva~ot da gi ispolni obvrskite za isplata na kamatata i glavninata, soodvetniot rizik vo dejnosta kako i soodvetnite garantni pokritija Bankata ja sledi svojata izlo`enost na krediten rizik vrz revolving osnova i podle`i na kvartalni razgleduvawa. Politiki za kontrola na ograni~uvawata i ubla`uvawe na rizikot Bankata gi upravuva, ograni~uva i kontrolira koncentraciite na kreditniot rizik vo momentot na nivno identifikuvawe, osobeno vo odnos na poedine~ni dogovorni strani ili grupi, kako i vo odnos na industriski sektori i zemji. Bankata gi strukturira nivoata na prevzemeniot krediten rizik po pat na odreduvawe limiti na prifaten rizik vo vrska so eden pozajmuva~, ili grupa pozajmuva~i, i na geografski i industriski segmenti. Takvite rizici se sledat na obnovliva osnova i podle`at na godi{no ili po~est pregled, koga e potrebno. Limitot na nivo na krediten rizik po produkt, industriski sektor i po zemja se odobruva na sekoi tri meseci od strana na Upravniot Odbor. Izlo`enosta na krediten rizik isto taka se upravuva preku redovna analiza na sposobnosta na pozajmuva~ite da gi ispolnat svoite obvrski po osnov na kamatata i glavninata, kako i preku izmena na ovie kreditni limiti dokolku e toa vozmo`no.
Internacionalna Privatna Banka AD, Skopje Bele{ki kon finansiskite izve{tai (prodol`uva) Upravuvawe so rizici od finansirawe (prodol`uva)
15
Krediten rizik (prodol`uva) Obezbeduvaweto pretstavuva eden od najtradicionalnite i naj~esti na~ini za namaluvawe na kreditniot rizik. Bankata primenuva upatstva vo vrska so prifatlivosta na odredeni klasi na obezbeduvawe. Osnovnite vidovi obezbeduvawe za kreditite i avansite se slednite: � Hipoteki nad stanben imot, � Zalog vrz delovni sredstva kako {to se deloven prostor, oprema, zalihi i pobaruvawa, i � Zalog vrz finansiski instrumenti kako {to se akcii. Dolgoro~noto finansirawe, korporativnoto kreditirawe i revolving kreditite za naselenieto se generalno obezbedeni. Osven toa, so cel da se minimizira kreditnata zaguba, Bankata }e bara dopolnitelno obezbeduvawe od dogovornata strana vedna{ {tom se zabele`at indikatori za o{tetuvawe na odredeni relevantni poedine~ni kreditni plasmani i avansi. Politiki vo vrska so o{tetuvawe i rezervirawe Rezerviraweto poradi o{tetuvawe na krajot na godinata poteknuva od sekoe poedine~no nivo na interno rangirawe kako {to e toa prethodno objasneto vo delot za Merewe na kreditniot rizik. Vo tabelata podolu se prika`anai primenetite procenti na rezervirawe od o{tetuvawe kaj stavkite na kreditite i avansite rangirani soglasno internot sistem na rangirawe koj go primenuva Bankata:
2006 2005
Krediti i avansi (%)
(%) na rezerv.
Krediti i avansi (%
(%) na rezerv.
A0 46.24 0.00 54.76 0.00
A2 4.02 0.08 2.41 0.05
B 11.28 1.13 11.97 1.20
V 9.80 2.45 10.93 2.73
G 6.29 3.14 4.42 2.21
D 22.37 22.37 15.52 15.52
100 29.17 100.00 21.71
Internoto rangirawe mu pomaga na Rakovodstvoto pri utvrduvaweto na postoewe na objektiven dokaz za o{tetuvawe, spored MSS 39, vrz osnova na slednite kriteriumi utvrdeni od strana na Bankata: � Nepo~ituvawe na dogovornite obvrski za pla}awe na glavninata ili kamatata, � Pote{kotii so pari~nite tekovi kaj pozajmuva~ot, � Neispolnuvawe na dogovorite ili uslovite za kreditirawe, � Otpo~nuvawe na ste~ajni postapki, � Vlo{uvawe na konkurentnata pozicija na pozajmuva~ot, i � Namaluvawe na vrednosta na dadenite garancii - kolateral. Maksimalna izlo`enost na krediten rizik pred dobieno obezbeduvawe Maksimalnata izlo`enost na krediten rizik e prika`ana preku evidentiranite iznosi na finansiskite sredstva vo Bilansot na sostojba.
Internacionalna Privatna Banka AD, Skopje Bele{ki kon finansiskite izve{tai (prodol`uva) Upravuvawe so rizici od finansirawe (prodol`uva)
16
Krediten rizik (prodol`uva) Krediti i avansi Kvalitetot na portfolioto na krediti i avansi mo`e da se oceni preku interniot sistem za rangirawe usvoen od strana na Bankata, kako {to sledi:
Interen sistem za rangirawe
A0 A2 B V G D Vkupno
Rezerv. poradi
o{tetuv.
Objektiv. vred.na obezbed.
31 Dekemvri 2006
Fizi~ki lica 102,044 9,246 25,768 21,922 13,239 35,822 208,041 50,683 52,000
Pretprijatija 4,674 555 1,767 1,991 2,103 18,765 29,855 20,503 41,000
Fin.instit. 6,117 - - - - - 6,117 - -
Vkupno 112,835 9,801 27,535 23,913 15,342 54,587 244,013 71,186 93,000
31 Dekemvri 2005
Fizi~ki lica 171,224 6,337 34,242 33,113 5,435 28,231 278,582 42,704 63,000
Pretprijatija 8,634 1,567 5,078 2,793 9,069 22,754 49,895 28,526 111,000
Fin.instit. - - - - - - - - -
Vkupno 179,858 7,904 39,320 35,906 14,504 50,985 328,477 71,230 174,000
Dol`ni~ki hartii od vrednost i instrumenti na kapitalot Slednata tabela go analizira kvalietot na portfolioto na dol`ni~kite hartii od vrednost i kapitalnite instrumenti spored vospostaveniot interen sistem za rangirawe usvoen od strana na Bankata Interen sistem na rangirawe A0 A2 B V G D Vkupno
Rezerv.
poradi o{tetuv.
31 Dekemvri 2006
Instrumenti na kapitalot 15,097 - - - - 58,411 73,508 58,411
Blagajni~ki zapisi 37,835 - - - - - 37,835 -
Dr`avni obvrznici 17,948 - - - - - 17,948 -
Dr`avni zapisi 23,580 - - - - - 23,580 -
94,460 - - - - 58,411 152,871 58,411
31 Dekemvri 2005
Instrumenti na kapitalot - - - - - 58,739 58,739 58,739
Blagajni~ki zapisi 5,963 - - - - - 5,963 -
5,963 - - - - 58,739 64,702 58,739
Internacionalna Privatna Banka AD, Skopje Bele{ki kon finansiskite izve{tai (prodol`uva) Upravuvawe so rizici od finansirawe (prodol`uva)
17
Krediten rizik (prodol`uva) Koncentracija na rizici kaj finansiski sredstva izlo`eni na krediten rizik Geografski sektori Slednata tabela dava pregled na izlo`enosta na Bankata na krediten rizik spored evidentiranite iznosi, kategorizirani po geografski regioni so sostojba na 31 Dekemvri 2006 i 2005 godina.
Republika Makedonija
Zemji-~lenki na
EU
Drugi evropski
zemji
Drugi zemji
Vkupno
Pari~ni sredstva i depoziti kaj NBRM 76,436 23,866 - - 100,302
Pobaruvawa od banki 6,117 - - - 6,117
Krediti na fizi~ki lica 157,358 - - - 157,358
Krediti na pretprijatija 9,352 - - - 9,352
Hartii od vrednost raspolo`livi za proda`ba 17,948 - - 15,097 33,045
Hartii od vrednost {to se ~uvaat do dospevawe 23,580 - - - 23,580
Pobaruvawa po kamati i ostanati sredstva 6,643 15,198 90 - 21,931
Vkupno na 31 Dekemvri 2006 297,434 39,064 90 15,097 351,685
Vkupno na 31 Dekemvri 2005 309,118 65,257 4,085 - 378,460
Industriski sektori Slednata tabela dava pregled na izlo`enosta na Bankata na krediten rizik spored evidentiranite iznosi, kategorizirani po industriski sektori: Fin.inst. Proizvod. Trgovija Drugi
industrii Naselen. Vkupno
Pari~ni sredstva i depoziti kaj NBRM 100,302 - - - - 100,302
Pobaruvawa od banki 6,117 - - - - 6,117
Krediti na fizi~ki lica - - - - 157,358 157,358
Krediti na pretprijatija - 3,772 1,657 3,923 - 9,352
Hartii od vrednost raspol. za prod. 33,045 - - - - 33,045
Hartii od vrednost {to se ~uvaat do dospevawe 23,580 - - - - 23,580
Pobaruv.po kamati i ost.sredstva 16,433 101 126 260 5,011 21,931
Vkupno na 31 Dekemvri 2006 179,477 3,873 1,783 4,183 162,369 351,685
Vkupno na 31 Dekemvri 2005 109,769 6,477 3,661 9,768 248,785 378,460
Pazarni rizici Bankata e izlo`ena na pazarni rizici. Pazarnite rizici proizleguvaat od otvorenata pozicija na Bankata na efektot od fluktuacijata na pazarnite kamatni stapki, kako i od efektot od fluktuacijata na kursevite na stranskite valuti. Rakovodstvoto na Bankata utvrduva prifatlivi limiti na rizik, koi se baziraat na nivno sekojdnevno sledewe. Kamaten rizik Bankata e izlo`ena na efektite od fluktuacijata na nivoata na pazarnite kamatni stapki vrz nejzinata finansiska sostojba i pari~ni tekovi. Tabelata podolu ja sumirizira izlo`enosta na Bankata na kamatnite rizici. Tabelata vklu~uva sredstva i obvrski po nivnata evidentirana vrednost so sostojba na den 31 Dekemvri 2006 (vo iljadi Denari).
Internacionalna Privatna Banka AD, Skopje Bele{ki kon finansiskite izve{tai (prodol`uva) Upravuvawe so rizici od finansirawe (prodol`uva)
18
Kamaten rizik (prodol`uva) 31 Dekemvri 2006 31 Dekemvri 2005
So kamata
Bez
Kamata
Vkupno So kamata
Bez
Kamata
Vkupno
Sredstva
Pari~ni sredstva i depoziti kaj NBRM 39,367 60,935 100,302 32,793 38,888 71,681 Pobaruvawa od banki 6,117 - 6,117 - - - Krediti odobreni na klienti 166,710 - 166,710 249,354 7,893 257,247 Hartii od vrednost raspol.za proda`ba 17,948 15,097 33,045 - - - Hartii od vrednost koi se ~uvaat do dospevawe 23,580 - 23,580 - - - Pobaruvawa po kamati i ostanati sredstva - 21,931 21,931 23,417 26,115 49,532
253,722 97,963 351,685 305,564 72,896 378,460
Obvrski
Obvrski kon banki 104 - 104 79 - 79 Obvrski kon klienti 22,089 - 22,089 17,464 18,345 35,809 Obvrski po kamati i ostanati obvrski - 10,247 10,247 - 10,743 10,743
22,193 10,247 32,440 17,543 29,088 46,631
Neto kamaten rizik 231,529 87,716 319,245 288,021 43,808 331,829
Valuten rizik Bankata e izlo`ena na rizik vo odnos na efektite od dvi`ewata na nivoto na devizni kursevi koi se odrazuva vrz finansiskata pozicija i gotovinskiot tek. Slednite tabeli ja sumiraat neto deviznata pozicija na monetarnite sredstva i obvrski na Bankata na 31 Dekemvri 2006 i 2005 godina (vo iljadi Denari).
31 Dekemvri 2006
EUR USD Ostanati MKD Vkupno
Sredstva
Pari~ni sredstva i depoziti kaj NBRM 7,383 37,319 - 55,600 100,302
Pobaruvawa od banki 6,117 - - - 6,117
Krediti odobreni na klienti 42,700 - - 124,010 166,710
Hartii od vrednost raspolo`livi za proda`ba 17,948 15,097 - - 33,045
Hartii od vrednost koi se ~uvaat do dospevawe - - - 23,580 23,580
Pobaruvawa po kamati i ostanati sredstva 3,467 13,474 - 4,990 21,931
77,615 65,890 - 208,180 351,685
Obvrski Obvrski kon banki - - - 104 104
Obvrski kon klienti 6,297 4,156 8 11,628 22,089
Obvrski po kamati i ostanati obvrski 180 151 - 9,916 10,247
6,477 4,307 8 21,648 32,440
Neto devizna pozicija 71,138 61,583 (8) 186,532 319,245
31 Dekemvri 2005
Vkupno sredstva 102,134 73,695 224 202,407 378,460
Vkupno obvrski 15,528 7,045 10 24,048 46,631
Neto devizna pozicija 86,606 66,650 214 178,359 331,829
Internacionalna Privatna Banka AD, Skopje Bele{ki kon finansiskite izve{tai (prodol`uva) Upravuvawe so rizici od finansirawe (prodol`uva)
19
Rizik od likvidnost Bankata e izlo`ena na dnevni povlekuvawa na sredstva od svoite raspolo`livi gotovinski resursi na tekovnite smetki, dospeanite depoziti, po osnov na odobreni krediti, kako i ostanati povlekuvawa. Slednite tabeli gi analiziraat sredstvata i obvrskite na Bankata, grupirani spored nivnata dospeanost vrz osnova na preostanatiot period od datumot na balansirawe do dogovorniot datum na dospevawe (vo iljadi Denari).
31 Dekemvri 2006
Pomalku od 1
mesec
Od 1 do 3 meseci
Od 3 do 12 meseci
Od 1 do 5 godini
Nad 5 godini
Vkupno
Sredstva
Pari~ni sredstva i depoziti kaj NBRM 99,261 1,041 - - - 100,302
Pobaruvawa od banki 6,117 - - - - 6,117
Krediti odobreni na klienti 20,216 85,882 38,012 22,600 - 166,710
HV raspolo`livi za proda`ba - - 1,928 - 31,117 33,045
HV koi se ~uvaat do dospevawe 8,821 14,759 - - - 23,580
Pobar.po kamati ostanati sredstva 17,798 3,443 - - 690 21,931
152,213 105,125 39,940 22,600 31,807 351,685
Obvrski
Obvrski kon banki 104 - - - - 104
Obvrski kon klienti 22,089 - - - - 22,089
Obvrski po kamati i ostanati obvrski 10,247 - - - - 10,247
32,440 - - - - 32,440
Neto likvidna razlika 119,773 105,125 39,940 22,600 31,807 319,245
31 Dekemvri 2005
Vkupno sredstva 134,901 134,545 45,080 63,934 - 378,460
Vkupno obvrski 46,131 500 - - - 46,631
Neto likvidna razlika 88,770 134,045 45,080 63,934 - 331,829
Procenka na objektivnata vrednost Finansiski instrumenti koi se merat spored objektivnata vrednost Objektivnata vrednost na finansiskite sredstva, kako {to se hartii od vrednost raspolo`livi za proda`ba so koi se trguva na aktivni pazari, se bazira na kotirani pazarni ceni, koi se tekovni konkurentni ceni. Objektivnata vrednost na finansiski sredstva so koi ne se trguva na aktivni pazari, se odreduva spored pretpostavki bazirani na pazarnite uslovi koi postojat na datumot na bilansirawe. Finansiski instrumenti koi ne se merat spored objektivnata vrednost Evidentiranata vrednost na finansiskite sredstva koi ne se merat spored nivnata objektivnata vrednost, kako {to se kreditite i avansite, namalena za rezervirawe poradi o{tetuvawe, se smeta deka ja so~inuva nivnata objektivna vrednost.
Internacionalna Privatna Banka AD, Skopje Bele{ki kon finansiskite izve{tai (prodol`uva) Upravuvawe so rizici od finansirawe (prodol`uva)
20
Upravuvawe so kapitalot i usoglasenost so zakonskata regulativa Pri upravuvawe na svojot kapital, Bankata se pridr`uva kon slednite celi: � Pridr`uvawe kon uslovite vo vrska so kapitalot postaveni od strana na regulatorot, � Za{tita na sposobnosta na Bankata da prodol`i so svoeto delovno rabotewe vo
kontinuitet taka {to }e prodol`i kontinuirano da obezbeduva nadomesti za akcionerite i koristi za ostanatite imateli na hartii od vrednost, i
� Odr`uvawe na cvrsta kapitalna baza za poddr{ka na razvojot na svoite delovni aktivnosti.
Rakovodstvoto na Bankata ja sledi adekvatnosta na kapitalot i upotrebata na garantniot kapital na dnevna osnova, preku upotreba na tehniki bazirani na na~elata postaveni od strana na Bazelskiot komitet, a implementirani za supervizorski potrebi od strana na Narodnata Banka na Republika Makedonija. Potrebnite informacii se podnesuvaat do nadle`niot organ kvartalno. Minimalen kapital Soglasno so odredbite na Zakonot za banki, vkupniot kapital na bankite, ovlasteni za delovni aktivnosti vo ramkite na dr`avata ne mo`e da iznesuva pomalku od denarska protivvrednost na Eur 3,500,000, kako i denarska protivvrednost na Eur 9,000,000 za delovni aktivnosti vo stranstvo. Bankite se dol`ni da go odr`uvaat baranoto minimalno nivo na kapitalot prethodno citirano. Na 31 Dekemvri 2006 godina, kapitalot na Bankata, definiran vo soodvetnite odredbi na Zakonot za banki i Metodologijata na NBRM, kako neto vrednost, utvrdena kako razlika pome|u vkupnite sredstva i vkupnite obvrski, iznesuva 451,777 iljadi Denari (2005: 449,767 iljadi Denari) i e vo soglasnost so zakonski utvrdenoto minimalno nivo za vr{ewe delovni aktivnosti vo ramkite na dr`avata. Adekvatnost na kapitalot Za sledewe na adekvatnosta na svojot kapital, Bankata koristi kriteriumi odredeni so Bazelskata Spogodba (baran minimum od 8.00%). Na 31 Dekemvri 2006 godina, garantniot kapital na Bankata, definiran vo soodvetnite odredbi na Zakonot za banki i Metodologijata na NBRM, iznesuva 434,670 iljadi Denari (2005: 421,194 iljadi Denari), dodeka stapkata na adekvatnost na kapitalot, baziran na me|unaroden rizik iznesuva 83% (2005: 75%), {to e vo soglasnost so baraniot prethodno citiran minimum. Limiti na kreditna izlo`enost soglasno zakonskite odredbi Soglasno odredbite na Zakonot za Banki (~len 34 i 35), maksimalniot limit na kreditna izlo`enost na Bankata ne smee da bide povisok od 25% od nejziniot garanten kapital. Vo isto vreme, kreditniot rizik na Bankata kon eden akcioner, koj poseduva pove}e od 5% od vkupniot akcionerski kapital na Bankata, kako i pretprijatija vo ~ii kapitalni instrumenti (akcii) ima investirano, ne mo`e da nadmine 10% od garantniot kapital na Bankata. Maksimalnata izlo`enost kon ~lenovi na upravnite organi na Bankata ne mo`e da nadmine 3% od garantniot kapital na Bankata. So sostojba na 31 Dekemvri 2006 i 2005 godina, Bankata e usoglasena so utvrdenite limiti od Zakonot za banki. Usoglasenost so drugi odredbi od Zakonot za banki 1. Spored ~len 7, stav 1, akcioner na bankata ne mo`e da bide lice sprema koe e vo tek
ste~ajna postapka. Bankata ne podnela dokaz za akcionerite deka ne se vo ste~aj i ne mo`e da se utvrdi dali Bankata e vo soglasnost so ovoj ~len;
2. Spored ~len 58, stav 4, to~ka 3, ~len na Upraven Odbor na bankata ne mo`e da bide lice
koe e osudeno so kazna zatvor. Bankata ne podnela dokaz za del od ~lenovite na Upraven Odbor deka se neosuduvani i ne mo`e da se utvrdi dali Bankata e vo soglasnost so ovoj ~len;
Internacionalna Privatna Banka AD, Skopje Bele{ki kon finansiskite izve{tai (prodol`uva) Upravuvawe so rizici od finansirawe (prodol`uva)
21
Upravuvawe so kaitalot i usoglasenost so zakonskata regulativa (prodol`uva) Usoglasenost so drugi odredbi od Zakonot za banki (prodol`uva) 3. Spored ~len 58, stav 4, to~ka 5, ~len na Upraven Odbor na bankata ne mo`e da bide lice
koe e neto dol`nik na bankata. Pretsedatelot na Upraven Odbor na Bankata, G-din Nikolaj Smolenski, kako i eden od ~lenovite na Upravniot Odbor, G-din Toni Dimitrioski se istovremeno i neto dol`nici na bankata;
4. Spored ~len 61, Odborot za revizija se sostanuva najmalku edna{ na tri meseci, ili
po~esto, na barawe na Upraven Odbor, ili dvajca negovi ~lena. Odborot za revizija ne se sostanal nitu edna{ vo tekot na 2006 godina;
5. Spored ~len 66, Upravniot odbor na bankata e dol`en da organizira slu`ba za
vnatre{na revizija, koja e nezavisen organizacionen del. Vrabotenite vo slu`bata od stav 1 na ovoj ~len ja izvr{uvaat edinstveno funkcijata na slu`bata i najmalku eden od niv poseduva ovlastuvawe za revizor. Od krajot na mesec Noemvri 2006 godina, slu`bata za vnatre{na revizija na Bankata ima samo eden ~len i istiot ne poseduva licenca za ovlasten revizor na Republika Makedonija.
4 Zna~ajni smetkovodstveni procenki Bankata vr{i procenki i pretpostavki koi vlijaat vrz objavenite iznosi na sredstva i obvrski vo ramkite na slednata finansiska godina. Procenkite postojano se predmet na proverka i se baziraat na minati iskustva i drugi faktori, vklu~uvaj}i o~ekuvawa od idni nastani za koi se veruva deka se razumni vo odnos na okolnostite vo koi se javuvaat. Zagubi poradi o{tetuvawe na kreditite i avansite Bankata kvartalno go proveruva svoeto kreditno portfolio so cel procenka na negovata o{tetenost. Pri odreduvaweto na potrebata za priznavawe na zaguba od o{tetuvawe vo Bilansot na uspeh, Bankata procenuva dali postojat evidentni dokazi koi uka`uvaat na merlivo namaluvawe vo procenetite pari~ni tekovi od kreditnoto portfolio pred identifikuvawe na namaluvaweto na nivo na poedine~en kredit vo ramkite na portfolioto na krediti i avansi. Dokazite vklu~uvaat evidentni podatoci koi uka`uvaat na postoewe nepovolna promena vo pla}awata od strana na pozajmuva~ite vo grupata, ili pak podatoci na nivo na zemja ili lokalni ekonomski uslovi koi se vo korelacija so namaluvaweto na sredstvata vo grupata. Rakovodstvoto upotrebuva procenki bazirana na minati iskustva povrzani so o{tetuvaweto na sredstvata so karekteristiki na krediten rizik kako i objektivni dokazi na o{tetuvawe sli~ni na onie vo portfolioto pri rasporeduvaweto na idnite pari~ni tekovi. Metodologijata i pretpostavkite koi se koristat za procenka na iznosot i periodot na idnite pari~ni tekovi se proveruvaat redovno, so cel namaluvawe na kakvi bilo razliki pome|u procenetite i fakti~kite zagubi. Zagubi poradi o{tetuvawe na vlo`uvawe vo hartii od vrednost Bankata utvrduva deka postoi o{tetuvawe kaj vlo`uvawa vo hartii od vrednost raspolo`livi za proda`ba toga{ koga postoi zna~itelen pad na objektivnata vrednost pod nivoto na nivnata nabavnata vrednost. Odreduvaweto na toa {to e zna~ajno ili prolongirano bara soodvetna procenka. Vo formiraweta na ovaa proceka, pome|u ostanatite faktori, Bankata ja ocenuva normalnata nepostojanost kaj cenite na akciite. Ponatamu, o{tetuvaweto mo`e da bide soodvetno koga postoi dokaz za vlo{uvawe na finansiskata kondicija na investitorot, uspe{nosta na industriskiot sektor, promeni vo tehnologijata, kako i operativnite i finansiski pari~ni tekovi.
Internacionalna Privatna Banka AD, Skopje Bele{ki kon finansiskite izve{tai (prodol`uva) So sostojba na i za godinite {to zavr{uvaat na 31 Dekemvri 2006 i 2005 (Site iznosi se izrazeni vo iljadi Denari osven dokolku ne e poinaku navedeno)
22
5 Neto prihodi od kamati 2006 2005
Prihodi (Rashodi) Prihodi (Rashodi)
Naselenie 44,097 (198) 52,669 (1,229)
Pretprijatija 1,545 (196) 4,415 (1,153)
Doma{ni banki 2,699 (2) 3,820 (4)
Ostanati klienti 2,239 (28) 875 (112)
50,580 (424) 61,779 (2,498)
Neto prihodi od kamata 50,156 59,281
6 Neto prihodi od nadomesti i provizii 2006 2005
Prihodi (Rashodi) Prihodi (Rashodi)
Naselenie 12,563 - 23,760 -
Pretprijatija 8,413 - 11,097 -
Doma{ni banki 1 (700) 2 (941)
Ostanati klienti 1,305 (9,237) 2,163 (6,267)
22,282 (9,937) 37,022 (7,208)
Neto prihodi od nadomesti i provizii 12,345 29,814
7 Prihodi od vlo`uvawa 2006 2005
Prihodi od transakcii so HV koi se ~uvaat do dospevawe (Bel.17) 449 1,135
449 1,135
8 Ostanati delovni prihodi 2006 2005
Prihodi od naplateni somnitelni i sporni pobaruvawa - 20,922
Ostanati prihodi 1,943 3,775
1,943 24,697
9 Prihod od osloboduvawe na rezervacii, neto Dvi`ewe na smetkata na rezervaciite poradi o{tetuvawe 2006 2005
Na 01 Januari 154,166 167,828
Rashod poradi o{tetuvawe za godinata 14,233 13,912
Osloboduvawe na rezervaciite (17,688) (27,574)
Somnitelna i sporna kamata 15,911 -
Na 31 Dekemvri 166,622 154,166
Internacionalna Privatna Banka AD, Skopje Bele{ki kon finansiskite izve{tai (prodol`uva) So sostojba na i za godinite {to zavr{uvaat na 31 Dekemvri 2006 i 2005 (Site iznosi se izrazeni vo iljadi Denari osven dokolku ne e poinaku navedeno)
23
Prihod od osloboduvawe na rezervacii, neto (prodol`uva) Saldoto na rezervaciite se odnesuva na slednivebilnasni pozicii: 2006 2005
Krediti odobreni na klienti (Bel.15) 71,186 71,230
HV raspolo`livi za proda`ba (Bel.16) 58,411 58,739
Pobaruvawa po kamati i ostanati sredstva (Bel.20) 37,025 24,197
166,622 154,166
10 (Negativni)/pozitivni kursni razliki, neto 2006 2005
Pozitivni kursni razliki 27,383 36,084
Negativni kursni razliki (33,119) (25,122)
(5,736) 10,962
11 Ostanati delovni rashodi 2006 2005
Plati i ostanati tro{oci za vrabotenite 37,419 34,058
Materijali i uslugi 16,788 22,160
Zakupnina 7,714 11,695
Kancelariski materijali 4,293 4,485
Amortizacija 2,485 2,951
Marketing i promocii 2,260 3,457
Danoci i pridonesi 1,802 2,459
Zagubi od proda`ba na imot namenet za proda`ba (Bel.19) 819 4,904
Neamortizirana vrednost na rashod. materijalni sredstva (Bel.18) 36 -
Ostanati rashodi 2,023 3,545
75,639 89,714
Tro{ocite za plati i ostanatite tro{oci za vraboteni se sostojat od: 2006 2005
Neto plati 17,993 16,532
Personalen danok i pridonesi 13,529 11,934
Ostanati zadol`itelni nadomesti na vrabotenite 5,897 5,592
37,419 34,058
Internacionalna Privatna Banka AD, Skopje Bele{ki kon finansiskite izve{tai (prodol`uva) So sostojba na i za godinite {to zavr{uvaat na 31 Dekemvri 2006 i 2005 (Site iznosi se izrazeni vo iljadi Denari osven dokolku ne e poinaku navedeno)
24
12 Danok na dobivka Usoglasuvaweto na zakonskiot danok na dobivka so danokot na dobivka na Bankata primenliv na efektivnata dobivka, e kako {to sledi: 2006 2005
Dobivka pred odano~uvawe 2,070 49,837
Danok po dano~na stapka od 15% (2005: 15%) 311 7,475
Usoglasuvawe za:
Neodano~iva dobivka za dano~ni celi (251) 283
Prenos na dano~ni zagubi od / (vo) prethodni / (naredni) periodi - (7,758)
60 -
13 Pari~ni sredstva i depoziti kaj NBRM 2006 2005
Gotovina vo blagajna 14,544 11,493
Smetki vo stranski valuti kaj doma{ni banki 15,089 8,348
Smetki vo stranski valuti kaj stranski banki 23,866 26,830
Denarski depoziti kaj NBRM 7,927 14,560
Zadol`itelna rezerva vo stranska valuta kaj NBRM 1,041 4,487
Blagajni~ki zapisi 37,835 5,963
100,302 71,681
Bankata e dol`na da odr`uva zadol`itelna rezerva vo Denari na svojata tekovna smetka kaj Narodna Banka na Republika Makedonija, presmetana po stapka od 10% (2005: 10%) na denarskite obvrski na Bankata kon rezidenti i nerezidenti, pravni i fizi~ki lica od prosekot na dnevnite sostojbi na ovie smetki za sekoj kalendarski den vo tekot na prethodniot mesec. Isto taka, Bankata e dol`na da odr`uva zadol`itelna rezerva vo devizi na posebni smetki kaj Narodna Banka na Republika Makedonija, presmetana po stapka od 10% (2005: 10%) od prosekot na dnevnite sostojbi na smetkite na deviznite obvrski kon rezidenti i nerezidenti, pravni i fizi~ki lica za sekoj kalendarski den vo tekot na prethodniot mesec. Vo tekot na 2006 i 2005, Bankata ja ispolnuva{e obvrskata za odr`uvawe na nivoto na zadol`itelna devizna rezerva. Ovie sredstva ne se na raspolagawe za izvr{uvawe na dnevnite delovni aktivnosti na Bankata. Kamatnata stapka na zadol`itelnata rezerva vo Denari vo tekot na 2006 i 2005 godina iznesuva{e 2% godi{no. Kamatnata stapka na zadol`itelnata rezerva vo devizi vo tekot na 2006 i 2005 godina iznesuva{e 0% godi{no. Smetkite vo stranski valuti kaj stranski banki vo celost se odnesuvaat na sredstva vo HSBC Bank PLC, London, deponirani kako obezbeduvawe za raboteweto na Bankata so pari~ni karti~ki so MasterCard International, Belgium. Posledovatelno, na 21 Mart 2007 godina sredstvata se vrateni vo korist na Bankata, a se nao|aat na smetka na Bankata vo Investbanka AD, Skopje.
Blagajni~kite zapisi izdadeni od NBRM se so rok na dospevawe od 28 dena (2005: 28 dena) i kamatni stapki od 5.55% do 5.89% godi{no (2005: 8.38% do 8.79% godi{no).
Internacionalna Privatna Banka AD, Skopje Bele{ki kon finansiskite izve{tai (prodol`uva) So sostojba na i za godinite {to zavr{uvaat na 31 Dekemvri 2006 i 2005 (Site iznosi se izrazeni vo iljadi Denari osven dokolku ne e poinaku navedeno)
25
14 Plasmani vo, i krediti na banki 2006 2005
Oro~eni depoziti kaj doma{ni banki 6,117 -
6,117 -
So sostojba na 31 Dekemvri 2006, oro~enite depoziti se sostojat od depozit kaj Investbanka AD Skopje, so kamatna stapka od 2.35% godi{no (2005: -)
15 Krediti odobreni na klienti Analiza po klienti 2006 2005
Vkupno Do 1
godina Nad 1 godina
Vkupno Do 1 godina Nad 1 godina
Naselenie
- Vo Denari 200,990 145,557 55,433 268,226 195,268 72,958
- Vo stranska valuta 3,663 3,663 - 2,250 2,250 -
- Pre~ekor.po tek.smetki 3,387 3,387 - 8,106 8,106 -
Pretprijatija
- Vo Denari 29,856 22,162 7,694 49,895 32,559 17,336
- Vo stranska valuta - - - - - -
237,896 174,769 63,127 328,477 238,183 90,294
Tekovna dospeanost na dolgoro~nite krediti - 39,529 (39,529) - 37,624 (37,624)
237,896 214,298 23,598 328,477 275,807 52,670
Namaleno za: rezervirawe poradi o{tetuvawe (Bel. 9) (71,186) (67,754) (3,432) (71,230) (64,109) (7,121)
Krediti na klienti, neto 166,710 146,544 20,166 257,247 211,698 45,549
Na 31 Dekemvri 2006 godina, iznosot na nefunkcionalnite krediti iznesuva 79,675 iljadi Denari (2005: 67,677 iljadi Denari). Nepriznaenata kamata po ovie krediti iznesuva 31,248 iljadi Denari (2005: 22,867 iljadi Denari).
Godi{nite kamatni stapki koi Bankata gi primenuva na krajot na izvestuva~kiot period iznesuvaat od 12% do 25% (2005: od 14% do 25%).
Analiza po sektori 2006 2005
Naselenie 208,041 278,582
Proizvodna industrija 10,716 15,305
Trgovija 14,677 7,177
Grade`ni{tvo 1,304 2,131
Ostanato 3,158 25,282
237,896 328,477
Namaleno za: rezervirawe poradi o{tetuvawe (Bel. 9) (71,186) (71,230)
166,710 257,247
Internacionalna Privatna Banka AD, Skopje Bele{ki kon finansiskite izve{tai (prodol`uva) So sostojba na i za godinite {to zavr{uvaat na 31 Dekemvri 2006 i 2005 (Site iznosi se izrazeni vo iljadi Denari osven dokolku ne e poinaku navedeno)
26
16 Hartii od vrednost raspolo`livi za proda`ba 2006 2005
Doma{ni HV
Dr`avni obvrznici 17,948 -
Stranski HV
Obvrznici od Ruska Federacija 58,411 58,739
Akcii od MasterCard International 15,097 -
91,456 58,739
Namaleno za: rezervirawe poradi o{tetuvawe (Bel.9) (58,411) (58,739)
33,045 -
Dvi`eweto na vlo`uvawata e kako {to sledi: 2006 2005
Sostojba na 01 Januari 58,739 59,667
Kupeni dr`avni obvrznici 17,948 -
Steknati akcii od MasterCard International 15,097 -
Kursni razliki od obvrznicite od Ruska Federacija (328) 287
Proda`bi - (1,215)
Na 31 Dekemvri 91,456 58,739
Instrumenti na kapitalot Vo tekot na 2006 godina, Bankata stekna bez nadomest 3,086.10 obi~ni akcii od MasterCard International, St. Louis vo iznos od 15,097 iljadi Denari priznaeni vo korist na tekovnite prihodi. Dol`ni~ki instrumenti Na 31 Dekemvri 2006 godina dr`avnite obvrznici se sostojat od obvrznici za denacionalizacija izdadeni od Ministerstvo za finansii na RM, kako {to sledi: - Dr`avni obvrznici od treta emisija, izdadeni 2004 godini, so rok na dospevawe od 10
godini i godi{na kamatna stapka od 2% (2005: -), koi, so sostojba na den 31 Dekemvri 2006, iznesuvaat 2,707 iljadi Denari (2005: -);
- Dr`avni obvrznici od ~etvrta emisija, izdadeni 2005 godina, so rok na dospevawe od 10 godini i godi{na kamatna stapka od 2% (2005: -), koi, so sostojba na den 31 Dekemvri 2006, iznesuvaat 5,871 iljadi Denari (2005: -); i
- Dr`avni obvrznici od petta emisija, izdadeni 2006 godina, so rok na dospevawe od 10 godini i godi{na kamatna stapka od 2% (2005: -), koi, so sostojba na den 31 Dekemvri 2006, iznesuvaat 9,370 iljadi Denari.
17 Hartii od vrednost koi se ~uvaat do dospevawe 2006 2005
Kratkoro~ni dol`ni~ki hartii od vrednost
- Dr`avni zapisi 23,580 -
23,580 -
Dr`avnite zapisi, koi so sostojba na den 31 Dekemvri 2006 godina iznesuvaat 23,580 iljadi Denari (2005: -) se izdadeni od Ministerstvo za finansii na RM, so rok na dospevawe od 3 meseci i godi{na kamatna stapka od 6% - 6.5%. Vo tekot na 2006 godina i kako rezultat od transakciite so dol`ni~kite hartii od vrednost koi se ~uvaat do dospevawe, Bankata ostvari dobivka priznaena vo korist na tekovnite prihodi vo visina od 449 iljadi Denari (Bel. 7).
Internacionalna Privatna Banka AD, Skopje Bele{ki kon finansiskite izve{tai (prodol`uva) So sostojba na i za godinite {to zavr{uvaat na 31 Dekemvri 2006 i 2005 (Site iznosi se izrazeni vo iljadi Denari osven dokolku ne e poinaku navedeno)
27
18 Materijalni i nematerijalni sredstva Materijalnite sredstva se sostojat od kancelariski mebel i oprema. Nematerijalnite sredstva pak, se sostojat od tro{oci za steknuvawe na softver. Promenite kaj materijalnite i nematerijalnite sredstva vo tekot na 2006 godina se kako {to sledi: Materijalni sredstva Nematerijalni
sredstva
Nabavna (proceneta nabavna) vrednost
Na 01 Januari 2006 55,655 77,624
Nabavki vo tekot na godinata 5,776 1,872
Rashoduvawa vo tekot na godinata (2,054) -
Na 31 Dekemvri 2006 59,377 79,496
Akumulirana amortizacija
Na 01 Januari 2006 50,083 76,629
Amortizacija za godinata (Bel. 11) 2,344 141
Rashoduvawa vo tekot na godinata (2,019) -
Na 31 Dekemvri 2006 50,408 76,770
Neto evidentirana vrednost
Na 01 Januari 2006 5,572 995
Na 31 Dekemvri 2006 8,969 2,726
So sostojba na 31 Dekemvri 2006 i 2005 godina, celata oprema e vo sopstvenost na Bankata. Bankata nema optovaruvawa vrz opremata i ostanatite sredstva.
19 Imot namenet za proda`ba 2006 2005
Stanovi i zgradi 111,560 101,680
Vozila i oprema 5,238 5,238
Trgovski stoki 4,039 4,453
120,837 111,371
Dvi`eweto na ovie sredstva vo tekot na 2006 i 2005 godina e kako {to sledi:
2006 2005
Na 01 Januari 111,371 54,029
Steknato 19,659 75,496
Prodadeno (10,193) (18,154)
Na 31 Dekemvri 120,837 111,371
Imotot namenet za proda`ba se sostoi od nedvi`nosti, oprema i trgovski stoki. Steknat e pri naplata na pobaruvawata i Bankata ima namera da go prodade. Evidentiran e po pazarni ceni vrz osnova na procenka izvr{ena od strana na nezavisni proceniteli. Vo tekot na 2006 godina, od proda`bite na imot namenet za proda`ba Bankata ostvari zaguba vo iznos od 819 iljadi Denari (2005: 4,904 iljadi Denari) (Bel.11).
Internacionalna Privatna Banka AD, Skopje Bele{ki kon finansiskite izve{tai (prodol`uva) So sostojba na i za godinite {to zavr{uvaat na 31 Dekemvri 2006 i 2005 (Site iznosi se izrazeni vo iljadi Denari osven dokolku ne e poinaku navedeno)
28
20 Pobaruvawa po kamati i ostanati pobaruvawa 2006 2005
Pobaruvawa po kamati 35,958 30,312
Pobaruvawa od pla}awa vo ime na komitenti 20,514 38,707
Pobaruvawa od nadomesti i provizii 612 1,246
Odnapred plateni tro{oci 17 2,414
Ostanati pobaruvawa 1,855 1,050
58,956 73,729
Namaleno za: rezervirawe poradi o{tetuvawe (Bel. 9) (37,025) (24,197)
21,931 49,532
21 Obvrski kon banki 2006 2005
Denarski depoziti po viduvawe na doma{ni banki 104 79
104 79
Bankata presmetuva i pla}a kamata na denarskite depoziti po viduvawe po kamatna stapka od 1% godi{no (2005: 1.5% godi{no).
22 Obvrski kon klienti 2006 2005
Depoziti po viduvawe
Naselenie
- Vo Denari 1,961 2,491
- Vo stranska valuta 7,694 17,462
Vkupno naselenie 9,655 19,953
Pretprijatija i ostanati pravni lica
- Vo Denari 9,667 11,530
- Vo stranska valuta 2,767 3,826
12,434 15,356
Kratkoro~ni depoziti vo Denari - 500
Vkupno pretprijatija i ostanati pravni lica 12,434 15,856
22,089 35,809
Bankata presmetuva kamata na depoziti po viduvawe po stapka od 1% do 7% godi{no (2005: od 5% do 9% godi{no). Bankata presmetuva kamata na oro~enite depoziti po stapka od 3.5% do 7% godi{no (2005: od 8% do 12% godi{no).
Internacionalna Privatna Banka AD, Skopje Bele{ki kon finansiskite izve{tai (prodol`uva) So sostojba na i za godinite {to zavr{uvaat na 31 Dekemvri 2006 i 2005 (Site iznosi se izrazeni vo iljadi Denari osven dokolku ne e poinaku navedeno)
29
23 Obvrski po kamati i ostanati obvrski 2006 2005
Obvrski od plasti~ni karti~ki 6,013 7,810
Obvrski po kamati 370 385
Obvrski za primeni avansi 1,200 -
Obvrski kon dobavuva~i 672 759
Obvrski za danoci 205 1,199
Obvrski po nadomesti i provizii 150 58
Ostanati obvrski 1,637 532
10,247 10,743
24 Akcionerski kapital So sostojba na 31 Dekemvri 2006 godina i soglasno so Knigata na Akcioneri na datumot na bilansirawe, akcionerskiot kapital iznesuva Eur 13,170,500 i istiot se sostoi od 26,341 odobreni, izdadeni i vo celost plateni obi~ni akcii. Nominalnata vrednost po akcija e Eur 500.
25 Zarabotuva~ka po akcija Osnovnata zarabotuva~ka po akcija e presmetana taka {to neto dobivkata za godinata koja pripa|a na obi~nite akcioneri se deli so ponderiraniot prose~en broj na obi~ni akcii vo tekot na godinata. 2006 2005
Zarabotuva~ka koja pripa|a na imatelite na obi~ni akcii 2,010 49,837
Ponderiran prose~en broj na obi~ni akcii 26,341 26,341
Osnovna zarabotuva~ka po akcija (denari po akcija) 76.31 1,892.00
26 Potencijalni i prevzemeni obvrski 2006 2005 Potencijalni obvrski Kratkoro~ni garancii vo Denari - 1,070 Dozvoleni limiti na karti~ki 75,278 - 75,278 1,070
Prevzemeni obvrski Vo tekot na 2006 godina Bankata sklu~i dogovor za implementacija na bankarski integriran informacionen sistem so Unifor, Ni{, vo vkupen iznos od 6,797 iljadi Denari (111,111 Eur). Realizacijata na ovie obvrski e zapo~nata u{te vo 2005 godina, so avansno pla}awe. Vo tekot na 2006 godina plateni se pet rati od vkupniot iznos. Zavr{uvaweto na ovie obvrski e predvideno vo tekot na 2008 godina. Isto taka, vo tekot na 2006 godina Bankata sklu~i dogovor za nabavka, instalacija, obuka i garancija na oprema so Intek doo, Skopje, vo vkupen iznos od 4,170 iljadi Denari. Realizacijata na obvrskite e po~nata vo 2006 godina i se planira da se zavr{i vo tekot na 2007 godina. So sostojba na 31 Dekemvri 2006 godina, od vkupniot iznos na prevzemenite obvrski po sklu~eni dogovori vo tekot na 2006 godina, preostanatite obvrski koi ne se fakturirani od strana na dobavuva~ite i sledstveno ne se priznaeni vo ovie finansiski izve{tai, iznesuvaat 5,791 iljadi Denari.
Internacionalna Privatna Banka AD, Skopje Bele{ki kon finansiskite izve{tai (prodol`uva) So sostojba na i za godinite {to zavr{uvaat na 31 Dekemvri 2006 i 2005 (Site iznosi se izrazeni vo iljadi Denari osven dokolku ne e poinaku navedeno)
30
Potencijalni i prevzemeni obvrski (prodol`uva) Sudski sporovi So sostojba na 31 Dekemvri 2006, pravnite postapki pokrenati protiv Bankata iznesuvaat vkupno 1,228 iljadi Denari. Ne e evidentirano rezervirawe na denot na bilansirawe, bidej}i profesionalnite pravni soveti poka`uvaat deka nema verojatnost za pojava na zna~itelni zagubi. Osven toa, razni pravni dejstvija i pobaruvawa mo`e da se pojavat vo idnina protiv Dru{tvoto od pravnite sporovi i pobaruvawa koi mo`e da se javat vo tekot na redovnoto delovno rabotewe. Povrzanite rizici se analizirani od verojatnosta za nivna pojava. Iako rezultatot od ovaa problematika ne mo`e sekoga{ so sigurnost da se utvrdi, rakovodstvoto na Bankata veruva deka nema da rezultiraat vo materijalno zna~ajni obvrski.