Financiranje - poslovnaskola.hr · RH se zaduži i izda 10Y po 4% prinosa i cijenom 100. Nakon...
Transcript of Financiranje - poslovnaskola.hr · RH se zaduži i izda 10Y po 4% prinosa i cijenom 100. Nakon...
Pendl & Dr. Piswanger poslovni odabir d.o.o. HUMAN RESOURCES & MANAGEMENT
Financiranje
Zagreb, travanj 2019.
2
Sadržaj dvodnevnog modula
1 • UVOD
2 • UPRAVLJANJE FINANCIJAMA I PLANIRANJE
3 • EKONOMSKI POJMOVI I MEĐUOVISNOSTI VARIJABLI
4 • FINANCIJSKO TRŽIŠTE, REGULACIJA I PLAĆANJA
5 • FINANCIRANJE
6 • JAVNE FINANCIJE I MEĐUOVISNOSTI S BANKAMA
7 • ANALIZA I POKAZATELJI POSLOVANJA BANKE
8 • ANALIZA I POKAZATELJI POSLOVANJA KOMPANIJA
9 • REKAPITULACIJA
10 • ISPITNA PITANJA
Vrste financiranja
Klasično financiranje: Privatni zajmovi / Krediti banka Međunarodni zajmovi među državama
Financiranje iz Budžeta: Dodjela / raspodjela sredstava Bespovratna sredstva EU
Financiranje putem izdanja vrijednosnih papira na tržištu:Dionice, povlaštene i redoviteDržavne i korporativne obveznice, konvertibilneKomercijalni i trezorski zapisi
Financiranje putem alternativnih investicijskih fondova:Specijalizirani fondovi (private equity, venture capital)Razvojni fondovi država, EU fondovi socijalnog /poduzetničkog kapitala
Financiranje putem alternativnih financijskih kanala:Financijske platforme, FinTech, ICO, Funderbeam
Uloga financijskog tržišta
POJEDINCI (STANOVNIŠTVO)
KOMPANIJE
DRŽAVA / JEDINICE
LS
BANKE
ŠTEDIONICE
OSIGURANJE IMOVINE I ŽIVOTA
MIROVINSKI FONDOVI
INVESTICIJSKI FONDOVI
LEASING FACTORING
FONDOVI RIZIČNOG KAPITALA
OSTALE FINANCIJSKE INSTITUCIJE
POJEDINCI (STANOVNIŠTVO)
KOMPANIJE
DRŽAVA / JLS
RAZVIJEN FINANCIJSKI
SUSTAV,
BOLJA REGULATIVA
EFIKASNA ALOKACIJAKAPITALA,
BOLJA ZAŠTITA
SUDIONIKANA
TRŽIŠTU
RAZVIJENIJEGOSPODARSTVO,
VEĆI BDP,
RAZVIJENA NACIJA
Zašto su financijska tržišta važna za ekonomiju?
Financiranje putem VP
Vrijednosni papir – dematerijalizirani dokument kojim se dokazuje vlasništvo / pravo u ekonomskom odnosu s kojima se trguje na tržištu.
VRIJEDNOSNI PAPIRI
VLASNIČKI VP DUŽNIČKI VP
DIONICE OBVEZNICE
TREZORSKI ZAPISI
UDJELI
7
Ciljevi tvrtki na financijskim tržištima
Efikasna alokacija viška sredstava
Jednostavnost i brzina upravljanja sredstvima
Kratkoročno upravljanje tekućom likvidnošću
Povećanje vrijednosti tvrtke
Mogućnost jeftinijeg financiranja
Mogućnost razvoja kroz povećanje kapitala
Zaštita od valutnog rizika
Obveznice
Dugoročni dužnički vrijednosni papiri s kojima se može trgovati na sekundarnom tržištu. Rokovi na koje su izdane obveznice su dugi, obično od 2 do 30 godina
Kupac obveznice (na primarnom tržištu) posuđuje iznos na koji obveznica glasi njezinu izdavatelju (emitentu obveznice)
Izdavatelj obveznice “obećava” tijekom utvrđenog vremenskog razdoblja imatelju obveznice (vlasniku) platiti određeni iznos novaca naznačen na obveznici (glavnica i ugovorene kamate) na neki ili niz datuma u budućnosti
Kamata koju će izdavatelj obveznice plaćati vlasniku obveznice uglavnom je određena općim tržišnim uvjetima u vrijeme primarne emisije
Obveznice nose manje zarade od dionica na dugi rok, ali su zato sigurnije.
10
Depozit – obaveza banke prema
deponentima, tj. štediše posuđuju
banci.
Karakteristike:
Kamatna stopa je uglavnom fiksna
te se isplaćuje po isteku ugovora.
Ročnost je uglavnom kratka
Depozit je osiguran do propisanog
iznosa – iznad tog iznosa štediša
preuzima kreditni rizik banke
Depozit nije izložen riziku promjene
cijene
Obveznica – dužnički vrijednosni papir,
putem kojeg se kreditira država, institucije ili
poduzeća.
Karakteristike:
Kupon – može biti fiksan ili varijabilan,
isplaćuje se polugodišnje
Ročnost 2-30 godina, ali i duže
Nema osiguranog iznosa, no izloženost
kreditnom riziku ovisi o rejtingu emitenta
Obveznica je likvidan instrument
Klijent je izložen riziku promjene cijene
Obveznice vs Depozit
PREMA EMITENTU
• Državne obveznice, municipalne obveznice
• Obveznice financijskih institucija
• Korporativne obveznice
PREMA DOSPIJEĆU
• Kratkoročne, srednjeročne i dugoročne
• Obveznice koje sadržavaju neka prava: prijevremeni otkup (callable) ili naplatu (putable)
PREMA KUPONU
• Obveznice s fiksnim kuponom
• Obveznice s promjenjivim kuponom (floaters)
• Obveznice bez kupona (zero coupon)
• Obveznice s amortizirajućom glavnicom (uz kamatu i otplata glavnice)
OSTALE VRSTE
• STRIPS (svaki kupon je odvojen od glavnice uz obilježje “zero” coupon)
• Konvertibilne obveznice (u dionice)
• Revers Convertibles (pravo na isplatu u dionicama)
• Participativne obveznice (osim kamate daju pravo i na sudjelovanje u dobiti izdavatelja)
Obveznice - vrste
Obveznice - karakteristike
Nominalna vrijednost
Nominalna (kuponska) kamatna stopa
Datum dospijeća
Tržišna cijena izražava se u određenom postotku nominalne vrijednosti
Cijena - Dirty i clean price
Amortizacijao - jednokratna: kamate se isplaćuju polugodišnje ili godišnje, a
glavnica se odjednom isplaćuje o dospijeću
o - višekratna ili serijska (za tzv. anuitetske obveznice) – vlasniku se isplaćuju jednaki anuiteti koji se sastoje od kamata i dijela glavnice
Obveznice – motivi kupnje
Kupnjom obveznica investitor stječe pravo na:
kamatni prihod (kamatni kupon)
prihod od mogućeg porasta vrijednosti obveznice
isplatu glavnice o dospijeću
Mogućnost ostvarenja veće dobiti od kamate na štednju u banci
Pogodni način ulaganja za investitore sa niskom sklonošću prema riziku
Pogodne za smanjenje ukupnog rizika pri diverzifikaciji portfelja
Vrlo visoke sigurnosti s obzirom na to da za isplatu potraživanja za državne obveznice jamči država
Likvidnost omogućuje brzu prodaju u slučaju potrebe za promjenom strategije ulagatelja ili rasta kreditnog rizika izdavatelja
Obveznice – vrijednost
Vrijednost pri emisiji ovisi o:
rejtingu države/kompanije (1)
vremenu do dospijeća obveznice (2)
Vrijednost pri trgovanju na sekundarnom tržištu ovisi osim (1 i 2) i o:
kamatnim stopama na tržištu
Tekući prinos: omjer isplata kamata i tržišne vrijednosti papira
Prinos do dospijeća = YTM najvažniji pokazatelj jer pokazuje stopu prinosa na ulaganje koju će
ostvariti kupac obveznice po trenutnoj tržišnoj cijeni uz pretpostavku da se obveznica ne prodaje prije dospijeća i uz reinvestiranje kupona po stopi koja odgovara stopi prinosa do dospijeća –interna stopa povrata
Obveznice – rejting
Obveznice se rangiraju prema kredibilitetu izdavatelja obveznice
Najpoznatije svjetske agencije su Moody’s, Standard & Poor’s i Fitch
Obveznice nižeg rejtinga imaju veći zahtjevani prinos, ali su i rizičnije.
Obveznice – cijena
cijena obveznice kreće se inverzno kretanju prinosa te obveznice,
prinos na obveznice kreće se sukladno kamatnim stopama na tržištu
Primjer:
RH se zaduži i izda 10Y po 4% prinosa i cijenom 100. Nakon godinu dana kamatne stope se snize, te se sada država zaduži sa novim izdanjem obveznice po 3%.
Što se događa sa cijenom stare obveznice?
Raste, pada ili ostaje ista?
Obveznice – važni pojmovi
Duracija je prosječno vrijeme svih novčanih tokova obveznice (kupona i glavnice) mjeri se u godinama
Modificirana duracija je mjera koja pokazuje koliko će se cijena obveznice pomaknuti ukoliko se kamatne stope pomaknu za 1% gore ili dolje
Krivulja prinosa je grafički prikaz odnosa vremena dospijeća i prinosa Spread na krivulji prinosa
Obveznice – rizici
Rizik promjene kamatnih stopa Rizik likvidnosti Rizik promjene tečaja Rizik reinvestiranja Kreditni rizik Rizik krivulje prinosa Rizik inflacije
Obveznice – financiranje da ili ne?
Donošenje odluke o izdavanjem obveznica:
relativno lagan plasman, pristup široj bazi investitora
niži trošak kapitala
pozitivan utjecaj na reputaciju poduzeća
potreba za financiranjem dugoročnih investicija uz fiksnu kamatnu stopu
nemogućnost pribavljanja kapitala putem ostalih izvora financiranja
povećana makroekonomska i politička stabilnost.
Donošenje odluke o nefinanciranju izdavanjem obveznica:
financiranje obveznicama moglo bi imati negativan utjecaj na tržišnu cijenu običnih dionica poduzeća
nedovoljna potražnja za korporacijskim obveznicama na financijskom tržištu
troškovi javne emisije su previsoki
banke osiguravaju bolje uvjete financiranja
poduzeće nije spremno izaći u javnost s poslovnim informacijama
Ostali dužnički VP
Neke vrste dužničkih vrijednosnih papira: Blagajnički zapisi
rok dospijeća do jedne godine koriste se za održavanje kratkoročne likvidnosti izdavatelji su centralna i komercijalne banke
Trezorski zapisi kratkoročni vrijednosni papiri kao i blagajnički zapisi izdaje ih Ministarstvo financija
Komercijalni zapisi kratkoročni dužnički vrijednosni papiri izdani od strane pravnih osoba
s rokom dospijeća do jedne godine ulagatelj u komercijalne zapise se izlaže kreditnom riziku izdavatelja,
ali ostvaruje više prinose prinosi komercijalnih zapisa istog dospijeća mogu biti prilično različiti
jer ovise o kvaliteti izdavatelja
Pendl & Dr. Piswanger poslovni odabir d.o.o. HUMAN RESOURCES & MANAGEMENT Vlasnički VP - Dionice
Najstarija dionica na svijetu, iz 1604. godine, izdana od strane nizozemske komanaije
Dutch East India Company. Izdana na najstarijoj burzi na svijetu – Amsterdamskoj burzi
Dionice
Dionica je prenosivi VP kojim se trguje na tržištu,a predstavlja udio u vlasništvu kompanije.
Motivacija za ulaganje u dionice: zarada kroz očekivane buduće dividende (isplata dobiti kompanije) porast tržišne vrijednosti dionice (kapitalna dobit) kontrola kompanije (>50% dionica)
Dionice – vrednovanje (1)
Ulaganje je angažiranje određenih financijskih sredstava na neki rok sa ciljem ostvarenja stope povrata koja će kompenzirati rok ulaganja, stopu inflacije i uključenu neizvjesnost (rizik).
Prvi zadatak je definirati zahtjevanu stopu povrata. Drugi zadatak je diskontirati očekivane novčane tokove iz tog
ulaganja sa zahtjevanom stopom povrata i usporediti dobiveni intrinzičnu vrijednost financijskog instrumenta sa tržišnom vrijednošću.
Vrednovanje dionica je osobito zahtjevno jer je izuzetno teško predvidjeti buduće novčane tokove.
Dva su osnovna pristupa procesu vrednovanja dionica: “Odozgo prema dolje” (top-down) “Odozdo prema gore” (bottom up)
nacionalna ekonomija
industrijske grane
firme
Dionice – vrednovanje (2)
Što su očekivani novčani tokovi ulaganja u dionice? Koji kriterij uzeti u obzir: zarada kroz isplaćene dividende, ostvarenu dobit poduzeća ili porast tržišne cijene dionice?
Zahtjevana stopa povrata definira se kao: realna nerizična kamatna stopa očekivana stopa inflacije u periodu držanja investicije premija za rizik koja ovisi o stupnju neizvjesnosti povrata na ulaganje
Modeli usporedbe (procjena relativne vrijednosti): odnos cijene i dobiti (P/E) odnos cijene i knjigovodstvene vrijednosti (P/BV) odnos cijene i prihoda od prodaje (P/S)
Modeli temeljeni na diskontiranju novčanih tokova: sadašnja vrijednost dividendi (DDM) sadašnja vrijednost slobodnog novčanog toka iz redovnog
poslovanja (operating free cash flow) sadašnja vrijednost slobodnog novčanog toka dioničarima (free
cash flow to equity)
Usporedba pokazatelja (1)
Odnos P/E (engl. Price/Earnings) Odnos P/BV (engl. Price/BookValue) Odnos P/S (engl. Price /Sales) Odnos EV/S (engl. Enterprise Value/Sales) Odnos EV/ EBITDA (engl. EV/ Earnings before Interest, Taxes,
Depreciation and Amortization)
Diskontiranje novčanog toka (1)
Sadašnja vrijednost dividendi (DDM): model koji funkcionira kod pretpostavke stalnog pozitivnog CF i stalne isplate dividendi uz pretpostavku beskonačne stope rasta
gk
Di
1iP
Pi – cijena dionice
D1- dividenda u sljedećem periodu
k – zahtjevana stopa prinosa na ulaganje
g – očekivana stopa rasta dividendi
Diskontiranje novčanog toka (2)
Sadašnja vrijednost slobodnog novčanog toka iz redovnog poslovanja (operating free cash flow):Procjena ukupne vrijednost firme prema diskontiranju novčanih tokova prije plaćanja kamata, a nakon odbitka sredstava potrebnih za održanje poslovanja tvrtke. Kao diskontna stopa koristi se ponderirani trošak kapitala (WACC).
Ukupne vrijednost firme umanjeno za vrijednost dugova= vrijednost dioničkog kapitala. Slično kao i kod DDM-a, mogu se koristiti pretpostavke konstantnog rasta.
Operating FCF = EBIT – porezi + amort. – CAPEX – povećanje neto obrtnog kapitala
Sadašnja vrijednost slobodnog novčanog toka dioničarima (Free cash-flow to Equity) je onaj dio koji je preostao nakon što su odbijena sredstva potrebna za održanje kompanijinog poslovanja (CAPEX i povećanje neto obrtnog kapitala) ali i plaćanja troškova duga i preferencijalnih dioničara. FCFE je novac na raspolaganju dioničarima prije isplate dividende. FCFE se diskontiraju korištenjem troška dioničkog kapitala (zahtjevana stopa prinosa dioničara).
FCFE = neto dobit + amort. – CAPEX – povećanje neto obrtnog kapitala + povećanje duga
Diskontiranje novčanog toka (3)
Primjer: Manipulacija na tržištu (1)
FILM: “The Wolf of Wall Street” (1999) – 200 mil USD –Jordan Belfort
Primjer: Manipulacija na tržištu (2)
Tri najpoznatije metode manipulacije na tržištu:
1. “Pump and Dump” bezvrijednim dionicama se povećava cijena širenjem lažnih informacija, onda ih se proda po visokoj cijeni
2. “Trash and Cash” vrijednim dionicama se cijena ruši pomoću lažnih informacija
3. “Insider trading” - povlaštene informacije, ili front running
Vježba: Manipulacija na tržištu (1)
Dionicama francuskog giganta Vinci u utorak je naglo počela padati cijena nakonšto je nekoliko medija prenijelo priopćenje za javnost u kojem se netočnotvrdilo da je Vinci otpustio glavnog financijskog direktora i da su odlučilirevidirati financijska izvješća za 2015. i prvu polovinu 2016. godine nakon štoje otkrivena računovodstvena pogreška u visini nekoliko milijardi eura.
Iz francuskog regulatora AMF-a u srijedu su bili izvijestili o "ozbiljnomporemećaju na tržištu" i najavili da će istražiti "tko je mogao imati koristi odpotencijalne manipulacije navedenim dionicama".
Lažno se priopćenje za javnost gotovo ni po čemu nije razlikovalo od uobičajenihpriopćenja te francuske grupe, no bilo je objavljeno na vjernoj replicioriginalne web stranice kompanije,
Pola sata nakon slanja prvog lažnog priopćenja, krivotvoritelji su poslali lažnopriopćenje kojim opovrgavaju prethodno priopćenje, čime su stvorili dodatnuzbrku. Potom je stiglo pravo priopćenje iz Vincija u kojem je tvrtka svezanijekala.
Vježba: Manipulacija na tržištu (2)
Cijena dionica sunovratila im se u jednom trenutku za 19 posto, izbrisavši šestmilijardi eura Vincijeve tržišne kapitalizacije. Nakon toga je privremenoobustavljeno njihovo trgovanje, da bi im se potom cijena u kasnijemtrgovanju donekle stabilizirala i na zatvaranju bila u minusu od 3,8 posto. Niu srijedu nisu u potpunosti nadoknadile izgubljeno, navodi AFP.
Iz Bloomberg Newsa su potvrdili u jednom tekstu da su bili među medijskimplatformama koje su objavile lažno priopćenje. AFP nije objavio spornopriopćenje za javnost.
Vježba: Manipulacija na tržištu (3)
Zadaci:
1. Koja metoda manipulacije je ovdje primijenjena od spomenute 3?
2. Jesu li Vam poznate neke metode manipulacije cijenama iz stvarnih primjera koji su se dogodili?
3. Znate li navesti primjere za ostale 2?
4. Pomoću kojih medija se najčešće šire lažne informacije u poslijednje vrijeme?
Investicijski fond
Investicijski fond (IF) je subjekt za zajednička ulaganja čija je jedina svrha i namjena prikupljanje sredstava javnom ili privatnom ponudom te ulaganje tih sredstava u različite vrste imovine u skladu s unaprijed određenom strategijom ulaganja investicijskog fonda, a isključivo u korist imatelja udjela u tom investicijskom fondu.
Udjeli u fondu mogu biti prenosivi te se njima može trgovati na tržištu, no uglavnom su povezani uz otkup udjela u društvu za upravljanje.
VRSTE
AIF UCITS
AIF
AIF-ovi s javnom ponudom:
Otvoreni AIF s javnom ponudom;
Zatvoreni AIF s javnom ponudom;
Zatvoreni AIF s javnom ponudom za ulaganje u nekretnine
AIF-ovi s privatnom ponudom:
osnovni AIF s privatnom ponudom;
posebne vrste AIF s privatnom ponudom:
a) AIF rizičnog kapitala (private equity),
b) AIF poduzetničkog kapitala (venture capital),
c) AIF s privatnom ponudom za ulaganje u nekretnine,
d) fond fondova,
e) hedge fond,
f) specijalizirani AIF,
g) europski fond poduzetničkog kapitala,
h) europski fond socijalnog poduzetništva.
UCITS
UCITS (engl. Undertakings for Collective Investment ni Transferable Securities)
Otvoreni IF je zasebna imovina, bez pravne osobnosti koju osniva DZU i kojom DZU upravlja u svoje ime i za zajednički račun imatelja udjela ima isključivi cilj:
zajedničko ulaganje imovine u prenosive VP ili druge oblike likvidne imovine
prikupljanje imovine javnom ponudom
poslovanje po načelima razdiobe rizika,
čiji se udjeli, na zahtjev ulagatelja, otkupljuju izravno ili neizravno, iz imovine fonda.
Investicijski ciljevi i strategija definirana je Prospektom i Pravilima fonda
novčani fondovi
obveznički fondovi
mješoviti fondovi
dionički fondovi
posebni fondovi
Nadzor nad društvima za upravljanje
Regulator (HANFA, ESMA)
Interno (compliance, interna revizija)
Eksterna revizija (nezavisna)
Depozitar
Interni akti (segregacija poslovanja, 4-eye princip, autorizacije)
Regulativa koja uređuje odnose sa ulagateljima i klijentima
Zakon o investicijskim fondovima s javnom ponudom (UCITS V )
Zakon o alternativnim investicijskim fondovima (AIFM direktiva)
Zakon o tržištu kapitala (MiFID) u pripremi MiFID II zakon
Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma
Zakon o porezu na dohodak
ostalo
EU regulativa
Izravno primjenjive uredbe (delegated acts)
smjernice
45
Regulatorno okruženje
Fondovi – financiranje da ili ne?
Donošenje odluke o financiranju fondovima:
pristup široj bazi investitora ili ciljanim investitorima
niži trošak kapitala
pozitivan utjecaj na reputaciju poduzeća / transparentnost
potreba za financiranjem dugoročnih investicija
Aktivno /pasivno sudjelovanje fondova
Donošenje odluke o nefinanciranju kroz fondove:
poduzeće nije spremno izaći u javnost s poslovnim informacijama
vlasnik ne želi dijeliti vlasništvo
banke osiguravaju bolje uvjete financiranja
Pendl & Dr. Piswanger poslovni odabir d.o.o. HUMAN RESOURCES & MANAGEMENT
Primjer: BitCoin
48
13.9.2017: Jamie Dimon, CEO (JP Morgan Chase)
Alternativno financiranje da ili ne?
Donošenje odluke:
pristup široj bazi investitora ili ciljanim investitorima
FinTech platforme
niži trošak kapitala (nema posrednika)
pozitivan utjecaj na image
potreba za financiranjem dugoročnih investicija
aktivno /pasivno sudjelovanje fondova
aktivno /pasivno sudjelovanje banka
nemogućnost financiranja kroz regulatorni okvir
neregulirano tržište
transparentnost /netransparentnost
Stocks Commodities
Bonds Money
Market
Inflation upInflation down
GD
P s
low
do
wn
GD
P u
p
Inflation increaseInflation decrease
GD
P g
row
thG
DP
slo
wdow
nFinanciranje za sve cikluse u gospodarstvu
Vježba: Donošenje investicijskih odluka(1)
Poslovanje vam je vezano uz EUR, imate nešto obveznica u EUR i USD,i nešto novca na računu u EUR. U slučaju smanjenja kamatnih stopa na EUR, što bi napravili i zašto:
a) Prodali obvezice u dollarima
b) Kupili obveznice u dollarima
c) Kupili obveznice u eurima
d) Prodali obveznice u eurima
Vježba: Donošenje investicijskih odluka(2)
Poslovanje vam je vezano uz EUR, imate nešto obveznica u EUR i USD,i nešto novca na računu u EUR. U slučaju smanjenja kamatnih stopa u USD, što bi napravili i zašto:
a) Prodali obvezice u dollarima
b) Kupili obveznice u dollarima
c) Kupili obveznice u eurima
d) Prodali obveznice u eurima
Vježba: Donošenje investicijskih odluka(3)
Poslovanje vam je vezano uz EUR, imate nešto obveznica u EUR i USD,i nešto novca na računu u EUR. U slučaju podizanja kamatnih stopa u USD, što bi napravili i zašto:
a) Prodali obvezice u dollarima
b) Kupili obveznice u dollarima
c) Kupili obveznice u eurima
d) Prodali obveznice u eurima
Ukoliko želite špekulitati na tečaj,
što možete još napraviti ?
Vježba: Donošenje investicijskih odluka(4)
Poslovanje vam je vezano uz EUR, imate nešto obveznica u EUR i USD,i nešto novca na računu u EUR. U slučaju očekivanog rasta gospodarstva u Eurozoni, što bi napravili i zašto:
a) Prodali obvezice u dollarima
b) Kupili obveznice u dollarima
c) Kupili obveznice u eurima
d) Prodali obveznice u eurima
e) Kupili dionice denominirane u dollarima
f) Prodali dionice u dolarima
g) Kupili dionice denominirane u eurima
h) Prodali dionice u eurima
Vježba: Donošenje investicijskih odluka(5)
Poslovanje vam je vezano uz EUR, imate nešto obveznica u EUR i USD,i nešto novca na računu u EUR. U slučaju očekivanog pada gospodarstva u Eurozoni, što bi napravili i zašto:
a) Prodali obvezice u dollarima
b) Kupili obveznice u dollarima
c) Kupili obveznice u eurima
d) Prodali obveznice u eurima
e) Kupili dionice denominirane u dollarima
f) Prodali dionice u dolarima
g) Kupili dionice denominirane u eurima
h) Prodali dionice u eurima
i) Sve rasprodati i staviti u cash