Financijsko poslovanje

1

Inst it ut za jav ne f inancije • 10000 Zag reb, Smi~ ik lasova 21, Hr vatska

Anto Bajo*

Marko Primorac**

Financijsko poslovanje lokalnih komunalnih

trgovačkih društava

Institut za javne financije bavi se ekonomskim istraživanjima i analizama vezanim uz razne vidove javnih financija poput proračuna, poreza i carina. Tom djelatnošću usmjeren je na ekonomske, pravne i institucionalne teme važne za zdrav dugoročni ekonomski razvoj Hrvatske. Kako bi se javnosti približile određene teme, u Newsletteru se povremeno objavljuju stručne i nezavisne analize ekonomskih pitanja. Stavovi u člancima objavljenim u Newsletteru izražavaju mišljenja autora koja ne moraju neminovno odražavati i mišljenje Instituta kao institucije. Potpuni tekst Newslettera na hrvatskom i na engles-kom jeziku nalazi se i na Internet adresi: http://www.ijf.hr/newsletter.

Prosinac 2010.Br. 52

Cilj je rada predstaviti financijsko poslovanje komu-nalnih društava u Hrvatskoj i upozoriti na proble-me likvidnosti i visokih obveza društava u pojedi-nim županijama, što bi moglo utjecati na rast cijena javnih usluga. Ova preliminarna analiza se temelji na podacima iz financijskih izvješća (računa dobi-ti i gubitka i bilance) trgovačkih društava koje je za 2008. i 2009. objavila Financijska agencija. Za broj stanovnika korištene su procjene Državnog zavoda za statistiku. Pretpostavlja se da su komunalna druš-tva vjerodostojno iskazivala podatke u financijskim izvješćima1.

1. Uvod

U Hrvatskoj posluje 167 društava u većinskom vlasniš-tvu lokalnih jedinica koje pružaju usluge u području opskrbe vodom, tržnica na malo, prometa, skupljanja i gospodarenja otpadom, pogrebnih usluga i čuvanja

* Institut za javne financije, Zagreb; ** Ekonomski fakultet, Zagreb1 Autori se zahvaljuju Goranu Luburiću na pomoći pri izradi baze podata-

ka za komunalna društva.

okoliša. Uglavnom su organizirana kao trgovačka druš-tva i obveznici su poreza na dobit. Jedino je Grad Za-greb povezao sva društva u holding. U većinskom vla-sništvu društava može biti i nekoliko lokalnih jedini-ca (uglavnom gradovi). Financijsko poslovanje lokal-nih javnih društava često je izvan dometa javnih poli-tika jer ne prolaze isti sustav nadzora i kontrole poput proračuna lokalnih jedinica koji se redovito šalju na ra-spravu u lokalna predstavnička tijela. Isti je slučaj i s načinom određivanja cijena javnih usluga koje unutar godine prolaze formalnu raspravu na skupštinama dru-štava, a manje se analiziraju u lokalnim predstavničkim tijelima. U radu se analizira financijsko poslovanje ko-munalnih društava po županijama. Na temelju odabra-nih financijskih pokazatelja utvrđuju se društva s naj-boljim i društva sa slabijim pokazateljima financijskog poslovanja. Odabrani financijski pokazatelji su: omjer obveza i kapitala, koeficijent zaduženosti, koeficijenti tekuće i trenutne likvidnosti, prosječno vrijeme naplate potraživanja od kupaca, prosječno vrijeme podmirenja obveza, dobit/gubitak po stanovniku te omjer prihoda i obveza. Podrobnije se analizira visinu prihoda i ostva-renog financijskog rezultata, te obveze (ukupnih, ob-

Financijsko poslovanje lokalnih komunalnih trgovačkih društava

2

veza za zajmove i vrijednosne papire te obveze prema dobavljačima) po stanovniku. Cilj je utvrditi jesu li sta-novnici županija zbog slabog financijskog poslovanja društava izloženi mogućem rastu cijena javnih usluga. Analizom je obuhvaćen uzorak od 159 društava koja su predala financijske izvještaje za 2008. i 2009. Dio dru-štava iz Dubrovačko-neretvanske, Varaždinske, Split-sko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije nije Fi-nancijskoj agenciji dostavio financijska izvješća.

2. Financijsko poslovanje društava

Ukupni prihodi i rashodi trgovačkih društava su 2008. iznosili oko 9,5 mlrd. kuna. Trgovačka društva uglav-nom posluju na razini pokrića rashoda ostvarenih pri-hodima. U 2009. primjetan je gubitak od 13 mil. kuna na razini ukupnog komunalnog sektora. Zagrebački hol-ding (ZGH) je 2008. i 2009. ostvario dobit od oko 3 mil. kuna, dok je ostalih 158 društava ostvarilo manjak od 3 mil. 2008. i oko 13 mil. 2009. godine (v. tablicu 1). Navedeni agregatni podaci ne otkrivaju stvarni finan-cijski položaj društava.

Visina i struktura obveza društava

U tablici 2. iznesena je okvirna visina i struktura obve-za društava; to mogu biti obveze po kreditima poslov-nih banaka i vrijednosnim papirima, obveze prema do-bavljačima, i ostale obveze (za predujmove, povezane poduzetnike, zaposlene, poreze i doprinose, udjele u re-zultatu, te druge nespomenute obveze). Zbog pregled-nosti, ukupne su obveze utvrđene ukupno na razini Re-publike Hrvatske, zatim obveze Zagrebačkog holdinga i obveze ostalih društava u 20 županija.

Dugoročne obveze s oko 70%, dominiraju. U društvima županija bez Zagrebačkog holdinga nepovoljna je ročna struktura obveza jer s oko 53% dominiraju kratkoročne obveze (do godine dana).

Najveći dio obveza komunalnih društava odnosi se na za-jmove i vrijednosne papire, a slijede obveze prema do-bavljačima te ostale obveze. Rastu ukupnih obveza naj-više pridonose obveze prema dobavljačima Zagrebač-kog holdinga koje su narasle u jednoj godini za 1,5 mlrd. kuna (v. tablicu 3).

Ukupne obveze društava u vlasništvu lokalnih jedinica narasle su s 12,3 na 13,7 mlrd. kuna i značajno prelaze ostvarene ukupne prihode društava u sedam županija (v. grafikon 12).

Relativno je povoljna struktura najveće stavke obveza za zajmove i vrijednosne papire; 90% obveza je u pros-jeku dugoročno, a 10% su kratkoročne (v. tablicu 4).

Potencijalni problemi pojavljuju se kod obveza prema dobavljačima (v. tablicu 5) koje su značajno narasle s 2,5 mlrd. kuna 2008. na oko 3,9 mlrd. kuna 2009. To je uglavnom rezultat rasta kratkoročnih i dugoročnih obveza Zagrebačkog holdinga s 1,7, na čak 3,2 mlrd. Kod ostalih društava (bez ZGH) pojavljuju se problemi u ročnoj strukturi obveza prema dobavljačima.

Bez Zagrebačkog holdinga u ostalih 156 društava ob-veze se smanjuju sa 790 mil. u 2008. na oko 700 mil. u 2009. Oko 99% su kratkoročne obveze prema dobavlja-čima; zbog slabe likvidnosti lako se mogu prenijeti na stanovništvo rastom cijena javnih usluga. Dio lokalnih društava očito će te obveze morati smanjivati dugoroč-nim zaduživanjem kod banaka.

3. Pokazatelji zaduženosti i likvidnosti

društava po županijama

U cilju dobivanja cjelovite slike financijskog poslova-nja potrebno je analizirati odabrane financijske poka-zatelje zaduženosti i likvidnosti društava.

Omjer obveza i glavnice društava (v. grafikon 1) kao pokazatelj strukture kapitala kriterij je za ocjenu zadu-ženosti društava i ne bi trebao prelaziti 1:1. To znači da dug ne bi smio biti veći od glavnice društva (prelaziti 100% vrijednosti glavnice). Omjer duga i glavnice kre-tao se u rasponu od 0,8 do 65% za sve županije osim za Zagrebački holding gdje ne samo da je daleko veći ne-go pokazuje i zabrinjavajući trend rasta sa 149% 2008. na 184% u 2009.

Nesrazmjerno veće obveze od glavnice ukazuju da ZGH treba nova zaduživanja za pokriće postojećih obveza. Ukoliko to ne bude moguće, ZGH bi višim cijenama javnih usluga mogao teret duga prevaliti na građane kao krajnje korisnike komunalnih usluga.

Koeficijent zaduženosti (v. grafikon 2) predstavlja omjer ukupnih obveza i ukupne imovine društava te pokazu-je koji se dio imovine društva financira zaduživanjem. Poželjna vrijednost koeficijenta zaduženosti – manja od 50% – ukazala bi na razborito zaduživanje. Koefi-cijent zaduženosti u promatranom razdoblju kreće se u rasponu od 8,7% do 46% i ukazuje da lokalna komunal-na društva nisu prezadužena. Slabiji koeficijent imaju društva u Koprivničko-križevačkoj županiji, Zagrebač-ki holding, društva u Dubrovačko-neretvanskoj, Zadar-skoj i Osječko-baranjskoj županiji.

Pokazatelji likvidnosti društava

Za dobivanje uvida u moguće probleme financiranja potrebno je utvrditi stanje likvidnosti lokalnih dru-


3

štava i to uz pomoć koeficijenata tekuće i trenutne likvid nosti.

Koeficijent tekuće likvidnosti (v. grafikon 3) predstav-lja omjer kratkoročne imovine i kratkoročnih obveza, a poželjna vrijednost koeficijenta je viša od 200 posto.Nažalost, uz iznimku društava Varaždinske županije, agregatni koeficijent tekuće likvidnosti po županija-ma 2009. ne prelazi 200%. Dok je u Bjelovarsko-bilo-gorskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji 2008. veći od 200%, njegova se vrijednost 2009. značajno smanjila.

Koeficijent trenutne likvidnosti (v. grafikon 4) predstav-lja udio novca u kratkoročnim obvezama, te ukazuje na dio kratkoročnih obveza društva koji se može financi-rati najlikvidnijom imovinom. Taj koeficijent se i po društvima u županijama kretao od 1,35% do 99,48% u 2008., a 2009. se uglavnom smanjivao, što ukazuje na značajno smanjenje likvidnosti promatranih društava.

Potencijalne probleme imaju društva u županijama u kojima je koeficijent trenutne likvidnosti manji od 10%. U toj su skupini društva Koprivničko-križevačke, Za-darske, Međimurske, Osječko-baranjske županije, Za-grebački holding, te društva Dubrovačko-neretvanske i Vukovarsko-srijemske županije.

Prosječno vrijeme naplate potraživanja i podmirenja obveza društava

Prosječno vrijeme naplate potraživanja (v. grafikon 5) izračunava se kao omjer iznosa potraživanja od kupaca i prihoda od prodaje koji se dijele s 360 dana. Prosječ-no vrijeme naplate potraživanja od kupaca2 kretalo se od 73 do 327 dana, dok se prosječno vrijeme podmire-nja obveza3 kretalo od 67 do 574 dana. Prosječno ku-mulativno vrijeme naplate potraživanja od kupaca po-raslo je sa 117 dana 2008. na 127 dana 2009.Prosječno vrijeme podmirenja obveza (v. grafikon 6) izračunava se kao omjer neto kratkoročnih obve-za i ukupnih rashoda koji se dijele s 360 dana. Tri-deset dana je poželjno prosječno vrijeme podmire-nja obveza u redovitom poslovanju. Produljeni ro-kovi podmirenja obveza ukazuju na moguće proble-me u likvidnosti društava, a najlošije stanje je u Ko-privničko-križevačkoj, Zadarskoj, Dubrovačko--neretvanskoj i Brodsko-posavskoj županiji.

Prosječno kumulativno vrijeme podmirenja obveza je poraslo s 147 dana 2008. na 157 dana u 2009. godini.

Razlika između prosječnog vremena podmirenja obve-za i prosječnog vremena naplate potraživanja od kupa-

2 Riječ je o potraživanjima društava od fizičkih i pravnih osoba za neplaće-ne račune komunalnih usluga.

3 Uglavnom dospjele nepodmirene obveze društava prema dobavljačima.

ca je 30 dana u obje promatrane godine. Nameće se za-ključak da lokalna komunalna društva postaju značajan generator nelikvidnosti zbog čega postoji opasnost od budućeg povećanja cijena usluga na koje bi se društva mogla osloniti kao sredstvo u borbi s nelikvidnošću. To se posebice odnosi na Zagrebački holding, te druš-tva u Koprivničko-križevačkoj, Dubrovačko-neretvan-skoj, Zadarskoj, Brodsko-posavskoj i Splitsko-dalma-tinskoj županiji.

4. Pokazatelji prihoda i dobiti/gubitka

društava po stanovniku

Prihodi društava su rasli u odnosu na 2008. u šest župa-nija i Gradu Zagrebu, a u jednoj su županiji ostali na istoj razini (Šibensko-kninska). U trinaest županija pri-hodi su smanjeni u rasponu od 40% u Međimurskoj do 1% u Splitsko dalmatinskoj županiji. Najveći prihodi društava po stanovniku (v. grafikon 7) zabilježeni su u Gradu Zagrebu i iznose 5.717 kuna, a slijede Primor-sko-goranska s 2.526 kuna, Istarska s 2.289, Zadarska s 1.679 te Koprivničko-križevačka i Osječko-baranjska županija s oko 1.500 kuna po stanovniku. Najmanji su prihodi u Bjelovarsko-bilogorskoj (578 kuna) i Brod-sko-posavskoj županiji (488 kuna).

Najveće gubitke po stanovniku (v. grafikon 8) ostva-ruju društva u Os ječko-baranjskoj županiji (narasli su sa 63 u 2008. na 301 kunu u 2009.), a slijede društva u Dubrovačko-neretvanskoj s 89 kuna, Splitsko-dalmatin-skoj s 52, Brodsko-posavskoj s 51 te Sisačko-moslavač-koj s 48 kuna. Gubitke su u 2008. ostvarivala društva u četiri županije i to u rasponu od 6 kuna po stanovniku u Zadarskoj, do 88 kuna u Primorsko-goranskoj župa-niji. Gubici rastu i u 2009., tako da je jedanaest župa-nija ostvarilo gubitak u iznosu od minimalne 2 kune po stanovniku u Koprivničko-križevačkoj do maksimalnih 311 kuna u Osječko-baranjskoj županiji.

Prethodne analize tek djelomice otkrivaju moguće pro-bleme u poslovanju društava koji se mogu prenijeti na cijene javnih usluga. Stoga je potrebno detaljnije ana-lizirati visinu i strukturu obveza lokalnih komunalnih trgovačkih društava po županijama.

5. Obveze društava po stanovniku

županija i Grada Zagreba

Ukupne obveze društava po stanovniku (v. grafikon 9) narasle su 1.988 kuna po stanovniku (s 8.529 kuna u 2008. na 10.527 u 2009.) Najizloženiji rastu ukupnih obveza društava su stanovnici Grada Zagreba u kojem obveze rastu za oko 2.000 kuna godišnje. U dvanaest


4

županija primjetno je i smanjenje obveza društava po stanovniku, a u njih devet rast u rasponu od 6 kuna u Brodsko-posavskoj do 278 kuna u Osječko-baranjskoj županiji.

Slika je nešto drugačija ukoliko se promatraju obveze društava u zajmovima i vrijednosnim papirima po sta-novniku županija (v. grafikon 10). Svaki stanovnik Gra-da Zagreba dužan je 6.469 kuna. Nešto su niže obveze u Osječko-baranjskoj i Primorsko-goranskoj županiji u kojima svaki stanovnik duguje više od 1.000 kuna. Najmanje obveza za kredite društava imaju stanovni-ci Požeško-slavonske, Karlovačke, Varaždinske, Bje-lovarsko-bilogorske te Brodsko-posavske županije (od 85 do 118 kuna po stanovniku). Zabrinjava godišnji rast kreditnih obveza društava po stanovniku Grada Zagreba, Primorsko-goranske (za 130 kuna), Osječko-baranjske (za 282 kune) i Istarske (za 148 kuna) županije. U nekoliko je županija evidenti-rano smanjenje kreditnih obveza društava među koji-ma se ističu društva u Karlovačkoj, Splitsko-dalmatin-skoj i Ličko-senjskoj županiji (od 132 do 84 kune po stanovniku). Razloge mogućeg rasta cijena javnih usluga treba potra-žiti u obvezama društava prema dobavljačima (v. gra-fikon 11). Obveze društava prema dobavljačima najve-će su u Gradu Zagrebu, gdje su u samo jednoj godini narasle oko 1.900 kuna po stanovniku, pa 2009. iznose preko 4.000 kuna. Takav nagli porast nije zabilježen ni u jednoj županiji. Što više, u šesnaest županija društva su smanjila obveze prema dobavljačima u rasponu od 3 do 101 kunu po stanovniku.

6. Jesu li prihodi društava dostatni

za pokriće obveza?

Potencijalnom rastu cijena komunalnih usluga izloženi su stanovnici u šest županija i osobito stanovnici Gra-da Zagreba. Ukupne obveze društava (v. grafikon 12) u tim županijama nadilaze veličinu ukupnih prihoda. U društvima petnaest županija i u Holdingu Grada Zagre-ba ukupne obveze su rasle, a tek u društvima pet župa-nija se smanjuju. Nepovoljan je omjer ukupnih obveza i prihoda u Holdingu Grada Zagreba i društvima Kopriv-ničko-križevačke, Dubrovačko-neretvanske, Zadarske, Međimurske i Osječko-baranjske županije. Omjer prihoda i obveza u kreditima i vrijednosnim pa-pirima (v. grafikon 13) osobito je nepovoljan u Zagre-bačkom holdingu u kojem samo kreditne obveze pre-laze razinu ukupnih prihoda. Taj je omjer relativno po-voljan u društvima šesnaest županija i manji je od 50%.

U društvima ostalih pet županija obveze društava za za-jmove ne prelaze razinu ostvarenih prihoda.

Poželjno je da komunalna društva uredno podmiruju obveze prema dobavljačima kako ne bi stvarala lanac nepodmirenih obveza koje se prenose u privatni sektor. Lokalna trgovačka društva smanjila su u 2009. obveze prema dobavljačima (v. grafikon 14). Problem je viso-ka razina obveza prema dobavljačima Zagrebačkog hol-dinga koje čine oko 70% njegovih prihoda. Nepovolj-ni omjeri vidljivi su i u društvima Brodsko-posavske (33%) i Vukovarsko-srijemske županije (25%).

7. Ukupni pokazatelji financijskog

poslovanja društava – građani

dobitnici ili gubitnici?

Financijsko poslovanje lokalnih komunalnih društava može poslužiti za dobivanje uvida u mogući rast cijena javnih usluga po županijama.

Procjene financijske pozicije na temelju odabranih po-kazatelja društava po županijama otkrivaju da su naj-usp ješnija komunalna društva u Varaždinskoj, Požeš-ko-slavonskoj, Karlovačkoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Zagrebačkoj županiji. U Varaždinskoj i Požeško-sla-vonskoj županiji po jedno društvo nije obuhvaćeno ana-lizom (v. tablicu 6).

U tim županijama manja je vjerojatnost rasta cijena jav-nih usluga zbog razboritog i kvalitetnog poslovanja i upravljanja financijama komunalnih društava.

U drugoj su skupini (v. tablicu 7) društva četiri župani-je (Koprivničko-križevačka, Dubrovačko-neretvanska, Osječko-baranjska, Zadarska) i Grada Zagreba s po-kazateljima najslabijeg financijskog poslovanja komu-nalnih društava. U tim je društvima veća vjerojatnost dodatnih zaduživanja ali i mogućeg rasta cijena komu-nalnih usluga. Osobito zabrinjavaju nepovoljni poka-zatelji u Koprivničko-križevačkoj županiji, rast obve-za u društvima Osječko-baranjske županije i Zagrebač-kog holdinga.

8. Zaključak

U Hrvatskoj se i bez dugova središnje države kojima upravlja Vlada i Ministarstvo financija pojavljuju du-govi komunalnih društava. Nažalost, financijsko poslo-vanje tih društava dugo je vremena bilo izvan dometa javnih politika i rasprava o učinkovitosti u pružanju jav-nih usluga. Zahvaljujući dostupnim podacima Financij-ske agencije u radu se po prvi puta analizira financijsko poslovanje komunalnih društava.


5

Podaci o financijskom poslovanju, posebice o likvid-nosti lokalnih društava ukazuju da bi dio komunalnih društava uskoro mogao potražiti spas u povećanju cije-na javnih usluga. Po svemu sudeći, cijene komunalnih usluga mogle bi rasti u pet županija kao rezultat finan-cijske krize, visokih kapitalnih ulaganja ali i mogućeg nerazboritog upravljanja društvima. To se posebice od-nosi na društva u Koprivničko-križevačkoj, Dubrovač-ko-neretvanskoj, Osječko-baranjskoj, Zadarskoj župa-niji te u Holdingu Grada Zagreba. Lokalna komunalna društva vjerojatno će povećati potražnju za kreditima poslovnih banaka duže ročnosti kako bi supstituirala nepovoljnu strukturu obveza prema dobavljačima. Ra-zloge rasta obveza društava i mogućeg rasta cijena jav-nih usluga treba tražiti i u lošim poslovnim odlukama i kratkoročnom horizontu financijskog planiranja.

Za pohvaliti je razborito financijsko poslovanje i uprav-ljanje društvima u pet županija: Varaždinskoj, Karlovač-

koj, Požeško-slavonskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Za-grebačkoj županiji. Njihovi stanovnici nisu izloženi rizi-cima velikih obveza komunalnih društava te vjerojatno neće osjetiti terete rasta cijena komunalnih usluga.

Literatura

DZS, 2010. „Procjena stanovništva Republike Hrvat-ske u 2008. i 2009.” [online]. Priopćenje, br. 7.1.4. Dostupno na: [http://www.dzs.hr].

FINA, 2010. Financijska izvješća trgovačkih društava u vlasništvu lokalnih jedinica u 2008. i 2009 [online]. Dostupno na: [http://www.fina.hr].

Vlada RH, 2010. Odluka o davanju suglasnost Hrvat-skim vodama za kreditno zaduženje kod Erste &Steier-markische Bank d.d., Rijeka [online]. Dostupno na: [http://www.vlada.hr].


6

Tablica 1. Financijski rezultat poslovanja društava 2008. i 2009. (u mlrd. kuna)

Lokalna trgovačka društva2008. 2009.

prihodi rashodi dobit/gubitak prihodi rashodi dobit/gubitak

ukupno (159 od 167) 9,46 9,46 0 9,55 9,68 -0,13

bez ZGH (158 od 168) 5,31 5,34 -0,03 5,03 5,18 -0,15

ZGH (1) 4,15 4,13 0,03 4,52 4,5 0,02

Izvor: FINA, 2010.

Tablica 2. Ročna struktura obveze društava 2008. i 2009. (u mlrd. kuna i %)

Obveze Ukupno Bez ZGH ZGH

u mlrd. kuna 2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009.

dugoročne 8,2 9,7 1,9 1,9 6,3 7,8

kratkoročne 4,1 4,1 2,0 2,2 2,2 1,9

ukupno 12,3 13,7 3,9 4,1 8,4 9,6

u %

dugoročne 66 70 48 46 74 81

kratkoročne 34 30 52 54 26 19

ukupno 100 100 100 100 100 100

Izvor: FINA, 2010.

Tablica 3. Ukupne obveze društava 2008. i 2009. (u mlrd. kuna i %)


u mlrd. kuna 2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009.

za zajmove i vrijednosne papire 6,83 7,02 1,87 1,98 4,96 5,04

prema dobavljačima 2,47 3,86 0,79 0,70 1,68 3,16

ostale obveze* 2,99 2,84 1,20 1,42 1,80 1,42

ukupno 12,30 13,72 3,86 4,10 8,44 9,62

u %

za zajmove i vrijednosne papire 56 51 48 48 59 52

prema dobavljačima 20 28 20 17 20 33

ostale obveze 24 21 31 35 21 15

ukupno 100 100 100 100 100 100

* Ostale obveze odnose se na predujmove, povezane poduzetnike, zaposlenike, poreze i doprinose, s osnova udjela u rezultatu i na druge nespomenute obveze.

Izvor: FINA, 2010.

Tablica 4. Obveze društava za zajmove i vrijednosne papire po ročnosti 2008. i 2009. (u mlrd. kuna i %)


u mlrd. kuna 2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009.

dugoročne 6,19 6,32 1,69 1,74 4,51 4,59

kratkoročne 0,64 0,70 0,18 0,25 0,46 0,45

ukupno 6,83 7,02 1,87 1,98 4,96 5,04

u %

dugoročne 91 90 90 88 91 91

kratkoročne 9 10 10 12 9 9

ukupno 100 100 100 100 100 100

Izvor: FINA,2010.

Tablica 5. Dug društava dobavljačima po ročnosti 2008. i 2009. (u mlrd. kuna)


u mlrd. kuna 2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009.dugoročne 1,01 2,36 0,01 0,00 1,00 2,35kratkoročne 1,46 1,50 0,78 0,69 0,68 0,81ukupno 2,47 3,86 0,79 0,70 1,68 3,16

u %dugoročne 41 61 1 1 60 74kratkoročne 59 39 99 99 40 26ukupno 100 100 100 100 100 100

Izvor: FINA, 2010.


7

Tablica 6. Društva po županijama s najboljim financijskim pokazateljima (2009.)

Ukupna

ocjena

Dug /

glavnica

Koeficijent

zaduženosti

Tekuća

likvidnost

Trenutna

likvidnost

Naplata

potraživanja

Podmirenje

obveza prema

dobavljačima

Dobit po

stanovniku

Obveze /

prihodi

VaraždinskaPožeško- slavonska

Varaždinska Varaždinska Karlovačka Grad Zagreb Varaždinska VaraždinskaPožeško- slavonska

Požeško- slavonska

ZagrebačkaPožeško- slavonska

Bjelovarsko- bilogorska

Varaždinska Karlovačka Karlovačka Grad Zagreb Varaždinska

Karlovačka Varaždinska Karlovačka KarlovačkaPožeško- slavonska

Požeško- slavonska


Istarska Karlovačka




Virovitičko- podravska

Primorsko- goranska

ZagrebačkaVirovitičko- podravska

Primorsko- goranska

Zagrebačka

Zagrebačka IstarskaKrapinsko- zagorska

IstarskaSisačko- moslavačka

Koprivničko- križevačka

Krapinsko- zagorska

Krapinsko- zagorska

Virovitičko- podravska

Tablica 7. Društva po županijama s najslabijim financijskim pokazateljima (2009.)

Ukupna

ocjena

Dug /

glavnica

Koeficijent

zaduženosti

Tekuća

likvidnost

Trenutna

likvidnost

Naplata

potraživanja

Podmirenje

duga prema

dobavljačima

Gubitak po

stanovniku

Obveze /

prihodi


Grad ZagrebKoprivničko- križevačka



ZadarskaKoprivničko- križevačka

Osječko- baranjska

Grad Zagreb

Dubrovačko- neretvanska


Grad ZagrebDubrovačko- neretvanska

ZadarskaŠibensko- kninska

ZadarskaDubrovačko- neretvanska


Osječko- baranjska

Splitsko- dalmatinska


Zadarska MeđimurskaOsječko- baranjska


Brodsko- posavska


ZadarskaOsječko- baranjska

ZadarskaBrodsko- posavska

Osječko- baranjska

Ličko- senjska

Brodsko- posavska


Zadarska

Grad Zagreb ZadarskaOsječko- baranjska

Međimurska Grad ZagrebVukovarsko- srijemska


Sisačko- moslavačka

Međimurska

Grafikon 1. Omjer duga i vlasničke glavnice društava 2008. i 2009. (u %)

Izvor: FINA, 2010.

Požeško-slavonska

Zagrebačka

Varaždinska

Bjelovarsko-bilogorska

Istarska

Vukovarsko-srijemska

Brodsko-posavska

Karlovačka

Virovitičko-podravska

Koprivničko-križevačka

Sisačko-moslavačka

Krapinsko-zagorska

Šibensko-kninska

Primorsko-goranska

Ličko-senjska

Međimurska

Zadarska

Osječko-baranjska

Splitsko-dalmatinska

Dubrovačko-neretvanska

Grad Zagreb

0 50 100 150 200

2009. 2008.


8

Grafikon 2. Koeficijent zaduženosti društava 2008. i 2009. (u %)

Izvor: FINA, 2010.

0 10 20 30 40 50

VaraždinskaPožeško-slavonska

KarlovačkaBjelovarsko-bilogorska

Krapinsko-zagorskaZagrebačka

Virovitičko-podravskaSplitsko-dalmatinska

IstarskaŠibensko-kninska

Brodsko-posavskaVukovarsko-srijemska

Ličko-senjskaMeđimurska

Primorsko-goranskaSisačko-moslavačka

Osječko-baranjska Zadarska

Dubrovačko-neretvanskaGrad Zagreb


2009. 2008.

Grafikon 3. Koeficijent tekuće likvidnosti društava 2008. i 2009. (u %)

Izvor: FINA, 2010.



Zadarska

Brodsko-posavska

Međimurska

Osječko-baranjska

Požeško-slavonska

Šibensko-kninska




Grad Zagreb

Zagrebačka

Primorsko-goranska

Krapinsko-zagorska

Ličko-senjska

Istarska


Karlovačka


Varaždinska

0 50 100 150 200 250 300 350

2009. 2008.


9

Grafikon 4. Omjer gotovine i kratkoročnih obveza društava (koeficijent trenutne likvidnosti) 2008. i 2009. (u %)

Izvor: FINA, 2010.

0 20 40 60 80 100 120

2009. 2008.


Zadarska

Međimurska

Osječko-baranjska

Grad Zagreb



Brodsko-posavska

Krapinsko-zagorska

Šibensko-kninska

Istarska

Ličko-senjska




Zagrebačka


Primorsko-goranska

Požesko-slavonska

Varaždinska

Karlovačka

Grafikon 5. Prosječno vrijeme naplate potraživanja društava 2008. i 2009. (u %)

Izvor: FINA, 2010.

Grad Zagreb

Karlovačka

Požeško-slavonska

Zagrebačka


Varaždinska

Primorsko-goranska

Međimurska



Istarska


Brodsko-posavska


Krapinsko-zagorska



Ličko-senjska

Osječko-baranjska

Šibensko-kninska

Zadarska

0 50 100 150 200 250 300 350

2009. 2008.


10

Grafikon 6. Prosječno vrijeme podmirenja obveza društava 2008. i 2009. (u %)

Izvor: FINA, 2010.

Izvor: FINA, 2010.

Grafikon 7. Prihodi društava po stanovniku županija 2008. i 2009. (u kunama)

Brodsko-posavska


Međimurska

Požeško-slavonska

Krapinsko-zagorska

Varaždinska


Karlovačka

Šibensko-kninska

Zagrebačka



Ličko-senjska



Osječko-baranjska


Zadarska

Istarska

Primorsko-goranska

Grad Zagreb

0 1.000 2.000 3.000 4.000 5.000 6.000 7.000

2009. 2008.

0 100 200 300 400 500 600 700

2009. 2008.

Varaždinska

Karlovačka



Krapinsko-zagorska

Ličko-senjska

Zagrebačka

Grad Zagreb

Požeško-slavonska

Osječko-baranjska

Istarska

Šibensko-kninska

Međimurska

Primorsko-goranska




Brodsko-posavska


Zadarska



11

Grafikon 8. Gubitak/dobit društava po stanovniku 2008. i 2009. (u kunama)

Izvor: FINA, 2010.

Požeško-slavonska

Zagrebačka



Međimurska

Krapinsko-zagorska

Primorsko-goranska

Istarska

Varaždinska

Grad Zagreb


Karlovačka


Zadarska

Ličko-senjska

Šibensko-kninska



Brodsko-posavska


Osječko-baranjska

-350 -300 -250 -200 -150 -100 -50 0 50 100

2009. 2008.

Grafikon 9. Ukupne obveze društava po stanovniku 2008. i 2009. (u kunama)

Izvor: FINA, 2010.

Požeško-slavonska

Karlovačka

Varaždinska


Brodsko-posavska

Zagrebačka

Krapinsko-zagorska




Ličko-senjska



Šibensko-kninska

Međimurska

Zadarska

Istarska


Osječko-baranjska

Primorsko-goranska

Grad Zagreb

0 2.000 4.000 6.000 8.000 10.000 12.000

2009. 2008.


12

Grafikon 10. Ukupne obveze društava u zajmovima i vrijednosnim papirima po stanovniku 2008. i 2009. (u kunama)

Izvor: FINA, 2010.

Požeško-slavonska

Karlovačka

Varaždinska

Brodsko-posavska

Zagrebačka


Krapinsko-zagorska






Ličko-senjska

Šibensko-kninska

Zadarska

Međimurska

Istarska


Osječko-baranjska

Primorsko-goranska

Grad Zagreb

0 1.000 2.000 3.000 4.000 5.000 6.000 7.000

2009. 2008.

Grafikon 11. Ukupne obveze društava prema dobavljačima po stanovniku 2008. i 2009. (u kunama)

Izvor: FINA, 2010.

Karlovačka

Požeško-slavonska

Varaždinska


Međimurska

Ličko-senjska


Krapinsko-zagorska


Šibensko-kninska



Brodsko-posavska


Zagrebačka


Istarska

Osječko-baranjska

Zadarska

Primorsko-goranska

Grad Zagreb

0 1.000 2.000 3.000 4.000 5.000

2009. 2008.


13

Grafikon 12. Ukupne obveze u % ukupnih prihoda društava 2008. i 2009.

Izvor: FINA, 2010.

Požeško-slavonska

Varaždinska

Karlovačka

Zagrebačka


Krapinsko-zagorska


Istarska

Brodsko-posavska

Šibensko-kninska

Ličko-senjska




Primorsko-goranska

Osječko-baranjska

Međimurska

Zadarska



Grad Zagreb

0 50 100 150 200 250

2009. 2008.

Grafikon 13. Obveze za kredite i vrijednosne papire u % ukupnih prihoda društava 2008. i 2009.

Izvor: FINA, 2010.

Grad ZagrebMeđimurska

Dubrovačko-neretvanskaOsječko-baranjska

Primorsko-goranskaŠibensko-kninska

ZadarskaLičko-senjska

Sisačko-moslavačkaIstarska

Splitsko-dalmatinskaKoprivničko-križevačka

Vukovarsko-srijemska Bjelovarsko-bilogorska

Brodsko-posavskaKrapinsko-zagorska

Virovitičko-podravskaVaraždinskaZagrebačkaKarlovačka

Požeško-slavonska

0 20 40 60 80 100 120 140

2009. 2008.


14

Grafikon 14. Obveze prema dobavljačima u % ukupnih prihoda društava u 2008. i 2009.

Izvor: FINA, 2010.

Karlovačka

Požeško-slavonska

Varaždinska

Ličko-senjska





Istarska


Međimurska

Šibensko-kninska

Primorsko-goranska


Krapinsko-zagorska

Zagrebačka

Osječko-baranjska

Zadarska


Brodsko-posavska

Grad Zagreb

0 20 40 60 80

2009. 2008.

16

Institut za javne financije

Smičiklasova 21

Zagreb, Hrvatska

p.p. 320

Institute of Public Finance

Smičiklasova 21

Zagreb, Croatia

PO Box 320

Poštarina plaćena u poštanskom uredu

10000 ZAGREB

TISKANICAIMPRIMÉ

Bureau de Poste10000 Zagreb

Croatie Port Paye

Financijsko poslovanje

Documents

Transcript of Financijsko poslovanje