Filozofski život - core.ac.uk fileFilozofski život Natjecanje iz filozofije 2009. godine I ova je...

Filozofski život

Natjecanje iz filozofije 2009. godine

Iovajegodinabilanatjecateljskazamnogenašesrednjoškolcekojiseimajuprilikeogle-datiurazličitimznanostimaidisciplinama,amaturantiiufilozofiji.Većtradicionalno,de-vetugodinuzaredom,organizatorinatjecanjaizfilozofijesuAgencijazaodgojiobrazova-njeteHrvatskofilozofskodruštvo.Istotako,iovogodišnjejenatjecanje,kaoisvaonarani-ja,pružilosjajnuprilikudanašisrednjoškolciprodube svoja saznanja o filozofiji, proširevidikeizvanpodručjakojaseobrađujuure-dovnoj nastavi, ogledaju se s vršnjacima testeknunovaiskustva.Uzovekonstantekojesuobilježavalesvadosadašnjanatjecanja,na-tjecanje2009.godineipakjebiloinatjecanjenovinaipromjena.Najveća izmjena odnosila se na koncepcijunatjecanja,tj.njegovprvidio.Dosadajetajdiobiorezerviranzaunaprijedzadanepojmo-vekojisuuglavnomslijedilitemunatjecanja,aovejegodinenamjestopojmovadošaotestkojijepokrivaoodređenidiogradivazakojegsesmatradajeobrađenouredovitojnastavi.TestzasverazinenatjecanjasusastaviliHr-voje Jurić iBrunoĆurko, aopći jedojam iučenikaimentoradajebioprimjerendobina-tjecatelja,aopetdovoljnozahtjevandaposlu-žikao izvrstankriterijzanjihovorangiranjepa i eliminaciju onih slabije pripremljenih.Promjenesusedogodile iuvremenuimje-stuodržavanjadržavnognatjecanja.ŠtozbogprobnedržavnematureaštozbogpripremazaIPO (Međunarodnu filozofsku olimpijadu),državnisesusretodigraovećuožujkuitouZadru,anevišeuCrikvenicikojajedosadabila filozofska i logičarska destinacija brojjedan. Uz to, od ove su godine predsjednikDržavnogpovjerenstvaBrunoĆurko,atajni-cajesavjetnicaKsenijaMatuš,kojisunatimmjestima zamijenili IvanaBekavcaBasića isavjetnicuNatašuVulić.Temaovogodišnjegnatjecanjakojaseprote-zalanasvimnjegovimrazinamabilaje»Isku-stvo«.Ovutemu,kaoiliteraturukojombiseonapokrila,predložiojeĆirilĆoh,ausvojilo

ju jeDržavnopovjerenstvozaprovedbuna-tjecanjaizfilozofije.Konačnijepopislitera-tureizgledaoovako:

Školsko natjecanje1. Platon, Fedon, 96a–103a (Platon,Fedon,

prijevod: Koloman Rac, uvod i bilješke:JureZovko,NakladaJuričić,Zagreb1996.,str.103–114);

2. Platon,Država,506c–519a(Platon,Drža-va,prijevod:MartinKuzmić,uvodiredak-cija:JureZovko,NakladaJuričić,Zagreb1997.,str. 259–272);

3. Aristotel,Metafizika(Aristotel,Metafizika,prijevod:TomislavLadan,Hrvatskasveuči-lišnanaklada,Zagreb1992.,str.1–7);

4. Aristotel, Druga analitika, 19. poglavlje(Aristotel,Organon,prijevod:KsenijaAta-nasijević, Kultura, Beograd 1970., str.356–359).

Međužupanijsko natjecanje1. AurelijeAugustin,Ispovijesti,knjigaosma

(AurelijeAugustin,Ispovijesti,Kršćanskasadašnjost,Zagreb,1973.,str.157–178);

2. DavidHume,Istraživanje o ljudskom ra-zumu,odjeljakVII(DavidHume,Istraži-vanje o ljudskom razumu, Naprijed, Za-greb1988.,str.112–129);

3. AugusteComte,Tečaj pozitivne filozofije(Vladimir Filipović,Novija filozofija za-pada,Maticahrvatska,Zagreb1962., str.211–219).

Državno natjecanje1. Immanuel Kant, Prolegomena za svaku

buduću metafiziku, drugi dio, od §14 do§38(ImmanuelKant,Dvije rasprave,Ma-ticahrvatska,Zagreb1953.,str.51–79);

2. Eugen Fink, Uvod u filozofiju, sedmopoglavlje (EugenFink,Uvod u filozofiju,Maticahrvatska,Zagreb1998.,str.77–88,127–138);

3. WilliamJames,Raznolikosti religioznog is-kustva,trećepredavanje:»Stvarnostnevi-đenog«(WilliamJames,Raznolikosti reli-gioznog iskustva,Naprijed,Zagreb1990.,str.36–52);

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA116God.29(2009)Sv.4(809–848)

Filozofskiživot810

4. JeanBaudrillard,Simulakrum i simulacija,prvo poglavlje: »Precesija simulakruma«(Jean Baudrillard, Simulakrum i simula-cija,nakladaDAGGK,Zagreb2001., str.7–45).

Poznavanjeirazumijevanjezadaneliteraturetemeljjeuspjehaudrugomdijelunatjecanja,onomukojemuučenicipišuesejnazadanutemu.Velikupomoćučenicima imentorimabilajejošjednanovina,naime,svesuškolemogledobitiskeniranuliteraturu.Tojeisko-rijenilomuketraženjatežedostupnihteksto-va,posebiceumanjimmjestimagdjejefilo-zofskaliteraturauknjižnicamamalobrojna,abrojpojedinihprimjerakavrloograničen.Školska natjecanja održala su se 6. veljače2009.,agradivotestajeobuhvaćalorazdobljedohelenizma.Učenicisurješavalitestodse-dampitanjakojasusveukupnonosilamaksi-malno20bodova:1. Što je hilozoizam i koja ga je filozofska

škola prva naučavala? Nabroji takođerpredstavniketeškole.

2. Objasni značenje Heraklitova pojma ‘lo-gos’!

3. Tkoupovijestifilozofijeprviuvodipojam‘sila’? Kako taj filozof pojašnjava djelo-vanjesileikojasuzanjegačetiripraele-menta?

4. Tkojetvrdiodaelejskiproblembeskonač-nedjeljivostinije točan,većda cijepanjezastajekodnedjeljivih,nerazrezivihčesti-ca?Kakosenazivajutenedjeljivečestice?Pojasniukratkotoučenje.

5. Navedi iobjasnidvaelementaSokratovemetode‘uvjeravanja’.

6. Platon razlikuje tridijeladuše,asvakomodnjihjeprimjerenajednavrlina.Nabrojidijelovedušeiodgovarajućevrline.

7. Aristotelovadefinicijatragedijepostalajeklasičnomdefinicijomtragedije.Kakoonaglasi?

Drugidioškolskognatjecanjaispitivalojepo-znavanjezadaneliteraturekrozpisanjeesejazakojegsubileponuđenetriteme,aučenicisu sedemokratskiodlučili za jednuodnjih.Temeesejazaškolskonatjecanjeizfilozofijebilesu:1. MetafizičkepretpostavkePlatonoveuspo-

redbeošpiljiinjezinespoznajnoteorijskeimplikacije.

2. Aristotelovo shvaćanje uloge iskustva uznanostimaiumijećima.

3. SličnostiirazlikeuPlatonovuiAristotelo-vushvaćanjuiskustvaispoznaje.

Ovisnoobrojumaturalnih razreda, svaka ješkola imala određenu kvotu, tj. najvećimo-

gući broj natjecatelja koje, prema rang-listinajuspješnijihnaškolskomnatjecanju,možeprijavitinameđužupanijskurazinu.Tajjedionatjecanjaodržanveć29.veljače,takodasuučenicimoralibrzoprionutinasavladavanjefilozofske literature tenaponavljanjegradi-va koje je obuhvaćalo povijest filozofije doprosvjetiteljstva. Bitno je napomenuti da suse razine natjecanja nadograđivale jedna nadrugu,takodajenanatjecanjuvišerazineuobzirdolazilo i gradivo i literaturanižih ra-zina,drugimriječima,kakojenatjecanjena-predovalogradivojepostajalosvesloženijeiobimnije.Nameđužupanijskomjenatjecanjuučenikedočekaoovajtest: 1. Kojifilozofrazvijaidejujednakostisvih

ljudi i prvi priznaje robove za ljudskabića? Kojoj je filozofskoj školi pripa-dao?

2. Koji filozof, odnosno filozofska škola,obnavljaDemokritovatomizam?Objasnibitnunovostkojuoniuvodeuatomističkinauk.

3. ObjasniPlotinovsustavemanacije. 4. Objasni razliku između ekstremnog no-

minalizmaiekstremnogrealizma,tena-vedipredstavnikeovihdvajufilozofskihgledišta.

5. Kojegsehrvatskogfilozofasmatraprete-čomsuvremenefilozofskehermeneutikeikakosezovenjegovoglavnodjelo?

6. Pojasništosuto»naturanaturans«i»na-turanaturata«kodGiordanaBruna?

7. Nabrojiipojasničetirivrste»idola«kodFrancisaBacona.

8. RenéDescartesdaječetiripravilameto-de.Tosu:?

9. Objasništosusupstancija,atributiimo-dusikodBaruchadeSpinoze.

10. Pojasni sentencu»Homohomini lupus«ThomasaHobbesa.

Kaoinaškolskojrazini,iovdjesemaksimal-nomogloosvojiti20bodovastimdasuvećnasamomtestuučeniciimaliprilikuvidjetiko-likobodovanosipojedinopitanje.Nakonštosutestoviispravljeni,napravljenajeselekcijameđuučenicima.Pisanjuesejaimalojepravopristupiti50%najboljeplasiranihučenikauzpreduvjetdasuriješiliminimalno50%testa(tj.osvojilibarem10bodova).Iopetse,međuonimakojisudošlidoterazine,demokratskibiralatemaesejaizmeđutriponuđene:1. Vjeraiznanost:dvarazličitaiskustvasvi-

jeta(Augustin–Comte).2. Sličnosti između Humeovog empiristič-

kog iComteovogpozitivističkogpristupapitanjuiskustva.


Filozofskiživot811

3. SličnostiirazlikeAristotelovaiComteovashvaćanjaodnosaizmeđuznanosti i isku-stva.

Državnonatjecanjeizfilozofijeilogikeodr-žavaloseranijenoikadprije, točnijeod21.do23.ožujka2009.Natjecatelji,njihovimen-tori te članovidržavnogpovjerenstvabili susmješteni u hoteluKolovare u Zadru, a do-maćinnatjecanjabilajegimnazijaVladimiraNazora.NasvečanomotvaranjunazadarskomFilozofskomfakultetu,nakonprigodnogglaz-benog programa, imali smo prilike čuti po-zdravnegovorepredsjednikaHrvatskogfilo-zofskogdruštvaPaveBarišićatepredstavni-kagrada,fakultetaiškoledomaćina.Odmahnakontogaučenicisupristupiliprvomdijelunatjecanja,tj.rješavanjusljedećegtesta: 1. Iakoseprotivivjerskomicrkvenomfa-

natizmu,Voltaire nije zagovornik ateiz-ma,negozagovara–deizam.PojasništozaVoltaireaznačideizam.

2. Objasni Rousseauovo shvaćanje prirod-nog stanja i društvenog ugovora te, udrugomkoraku,usporedi tosHobbeso-vimshvaćanjemprirodnogstanjaidruš-tvenogugovora.

3. Objasni Boškovićevu poziciju »dinami-stičkogatomizma«teje,udrugomkora-ku,usporedi sa stajalištemantičkihato-mista(Leukip,Demokrit)iEpikura.

4. Kantnavodidvijeformulacijekategorič-kog imperativa (bezuvjetne zapovijediuma).Naveditedvijeformulacije.

5. Kantov pojam kriticizma znači kritičkopreispitivanjesamogauma,odnosnozah-tjev umu da pred sudom uma samogaodredisvojemogućnostiigranice.TogaseKantpoduhvatiousvojatridjela,čijaseintencijamožeizrazititrimapitanjimakoja se slijevaju u pitanje »Što je čo-vjek?«.Navedinaslovetihdjelainjimaodgovarajućapitanja.

6. ObjasniHegelovoshvaćanjepanlogizma(apsolutnogidealizma).

7. Pojam‘voluntarizam’(»Voljapredstavljagospodara, a intelekt slugu«) vezuje seuzjednogmodernogmisliteljainjegovoglavnodjelo.Povežiimetogmisliteljasnjegovimglavnimdjelom.

8. PremaKierkergaardu,čovjeksambira iodređuje stil svoga življenja. Kierkega-ardstogarazlikujenekolikostilovaživo-ta.Navediihiukratkoobjasni.

9. PojasniNietzscheovorazlikovanjeizme-đudionizijskogiapolonskogelementaukulturi.

10. Objasnipojmoveotuđenja i razotuđenjakodMarxa?

Test jeobuhvaćaogradivopovijestifilozofi-jezaključnosMarxom,naime,procijenjenojedavišeodtoganijemoglobitiobrađenousklopuredovnenastavesobziromnadatumodržavanjadržavnognatjecanja.Učenicikojisuuspješnosavladaliiovupre-prekuiplasiralisenapisanjeeseja,zatemusuizabrali»FinkovpojamsvijetaiBaudrillar-dovpojamzbilje–dodirnetočke«.Drugedvi-jeponuđenetemebilesu:»Znanostiiskustvo(Aristotel,Kant,Comte)«te»Pitanjereligio-znogiskustvakodAugustina,ComteaiJame-sa«.Marljivi članovi povjerenstva imentoričijiseučenicinisuplasiralidooverazinena-tjecanjaprocjenjivalisukvalitetueseja,takodasu22.ožujkauposlijepodnevnimsatimaobjavljeniirezultati.Peteronajboljeplasira-nihnatjecateljapristupilojeusmenomdijeluispita. Bodovi dobiveni na usmenom dijelupribrojili su sedotadosvojenimbodovima itako se saznalo tko su tri najbolje plasirananatjecateljanaovogodišnjemnatjecanju.Bilesu to: 1. mjesto –Monika Herceg (Srednjaškola Petrinja,mentor: Radmila Brigljević),2. mjesto – Matea Miljuš (Gimnazija Luci-jana Vranjanina, Zagreb, mentor: KatarinaStupalo) i3.mjesto–LucijaButković(VII.gimnazija,Zagreb,mentor:MarijaKovačić).Osim ovog konačnog poretka na nacional-nomnatjecanju, rezultati esejaomogućili sunajbolje plasiranim učenicima da pristupe ikvalifikacijama za Međunarodnu filozofskuolimpijadu koja se ove godine održavala uHelsinkiju.Literatura je bila istovjetna onojza nacionalno natjecanje, a kandidatima subileponuđenesljedećeteme:1. I.Kant:Thereasondoesnotderiveitslaws

(apriori)fromnature;onthecontrary,thereasonprescribesthemtoit.(DerVerstandschöpftnicht seineGesetze (apriori) ausderNatur,sondernsieihrvorschreibt.);

2. E.Fink:TheWorldistooclosetous,ifweareinit;ontheotherhand,itistoodistantfromus,more thanany thing. (EinerseitsistunsdieWeltzunah,insofernwirinihrsind;andererseitsistsieunszuweit,weiteralsirgendeinerGegenstand.)

3. J.Baudrillard:Theillusionisnotpossibleanymore,sinceeventherealityisnotpos-sible.(DieIllusionistnichtmehrmöglich,weildieWirklichkeitnichtmehrmöglichist.)

Učenicisuizabraliposljednjutemu,apisanjeesejanastranomjezikuproteglosedovečer-njihsati,takodajeneizvjesnostoplasmanuuFinskupotrajaladosljedećegdanakadsuobjavljeniipobjedniciovogdijelanatjecanja.Bili su to:MarioKlarin Petrina (GimnazijaVladimira Nazora, Zadar, mentor: JasenkaVežić) i Vedran Mandić (I. Gimnazija, Za-


Filozofskiživot812

greb,mentor:DunjaMarušić)kojisudijeliliprvomjestosjednakimbrojembodova.Svečanozatvaranjeodržanojeunovootvore-nomkampusuZadarskogsveučilištagdjesusvi natjecatelji imentori dobili pohvalnice izahvalnice za svoj rad i uspjeh, a najbolji inagrade.Održani su iprigodnigovoriuko-jimasuposebnobili istaknutidoajeninatje-canjaizfilozofijeilogiketenjihovdoprinosuposljednjih12godina.PrisutnisuposebnouživaliuigrokazuTaleskojegasuizveleuče-nicenižihrazredaosnovneškoleteukratkomfilmuofilozofijizadjecupodnazivomMala filozofija. Opći je dojam da se radi o vrlouspjelomnatjecanjuiusadržajnomiuorga-nizacijskomsmislu.

DunjaMarušićBrezetić

Simpozij»Multikulturnost: filozofijskiidruštveniaspekti«

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 8. i 9.svibnja2009.održan je simpozij»Multikul-turnost: filozofijski i društveni aspekti«.SimpozijsuorganiziraliUdruženjestudenatafilozofije teKlub studenata sociologijeDis-krepancijainanjemususudjelovalistudentiiz Zagreba, Splita i Beograda, uz dvoje po-zvanihprofesorakojisusvakogdanaodržaliuvodnapredavanja.Izlaganje Žarka Puhovskog počelo je razra-dom osnovnih problema multikulturnosti:kako se ponašati u, premaklasičnimmoral-nimteorijamaparadoksalnom,položajukadase druga stajališta priznajukaodruga ali neikaopogrešnatekakoodgovoritinazahtjevsvake pojedinačne kulture za univerzalnoš-ću? Ponuđeni odgovor na to pitanje bilo jerazračunavanje s temeljnom pretpostavkommultikulturizma,danepripadanjekulturinijemoguće, uz zanemarivanje kulture kao pro-dukta socijalizacijskog terora. Intervencijakrozvišekultura,interkulturnost,iuvidkakoizvanrednastanjakojauvodestratifikacijuza-snovanunaidentitetuonemogućujujednosta-vanpovratakugrađansko-liberalnupoziciju,otvarajusamojedanizlaz:obranutemeljnogljudskogpravanaživot,bezuvijekpratećegpravanadostojanstvo,kojekulturamadopu-štadanekuvrijednostnadredeživotu.Ivana Gačanović tematizirala je pojmovekulture i identitetaunutarpolja antropologi-je.Osjećajkrivnjeantropologâzbogzloupo-trebe esencijalizacije tih pojmova odigraojeključnuuloguuprokazivanjukulturekao

društveno-historijskog konstrukta, odnosnoidentiteta kaohibridne kategorije.Međutim,suvremenouključivanjetihpojmovaupoliti-ku,gdjepostajuneizbježni,zahtijevaodgovornapitanjesmijelisedopustitinjihovainstitu-cionalizacija.Izlaganje Marijane Filipeti usredotočilo sena pojam tolerancije, polazeći od knjigeM.WalzeraOn toleration.Tolerancijajeurazli-čitim društveno-povijesnim konfiguracijamazahtijevala različitenositelje injihovodnos.Osnovnaasimetričnosttogodnosatakobitre-balabitikompromisniodgovorinasituacijudanašnjegsukobamodernitetaipostmoderni-teta, njihovih sila sastavljanja i rastavljanja,određivanjairušenjagranica.HrvojeRyznarizložiojekritikumultikulturiz-makodBrianaBarryja.Započetak,nejasnojeukolikojmjerimultikulturizamproizvodisvojvlastitiproblem,tj.kolikojeopravdanopretvaratiidentitetnekegrupeukulturniiden-titet.Kadsepakprovodipolitikazasnovananatomidentitetuusmjerenapremaautonomi-ji, primjerice asimetrični federalizam kojegzagovaraW.Kymlicka,pokazujesekakoonateškoštitiiodržavakulturu,većvišeodržavamoćnadnačinomživotapojedinca.BornaPlešeponudiojepregledmultikulturnepolitike.Onasejavljaudržavamaspoviješćusukobâiliseumjetnostvaraupostkolonijal-nimdržavama.Međutim,odprvotnogprogre-sivnogistupa,takvapolitikapostajeproblemjersveštopokušavaučinitičiniupostojećimokvirima tih država. Umjesto paralelizma,ponuđen je dugotrajni pristup integrativne iinkulzivneedukacije.NaprimjerukompanijeUnitedcolorsofBe-netton,MajaOpačakprikazalajekorporativ-ni multikulturizam: različitost se euforičnoprikazuje u globalnoj perspektivi stvaranjaprofita.Ovajekompanijasvojimreklamamahtjelapodićisvijestorazličitostima,alisuonezavršile u stereotipnim ili tek estetsko kon-troverznim prikazima. Uz prateću socijalnuneodgovornost takvih kompanija, multikul-turizam je kritiziran s ljevice kao »kulturnalogikakapitalizma«(S.Žižek),iakosudrugiteoretičari(npr.W.Kymlicka)pokazalikakojetakvojednostranosvođenje,prvenstvenoupovijesnojperspektivi,pogrešno.Drugidansimpozijaotvorio jeMilanMesićupozoravanjemnarazlikučinjeničnogstanjamultikulturnostitepolitičkogiteorijskogdis-kursa multikulturizma. Taj se diskurs poja-vio nakon što su iščekivanjamodernističkihdruštvenih teorija i praksi koja suočekivalahomogenizacijuunutardržavainaglobalnojrazini, oslabljivanje partikularnosti i asimi-laciju imigrantaostalaneispunjena.Usprkosnedavnim pokušajima diskreditiranja, ustra-


Filozofskiživot813

javajući problemmultikulturnosti još uvijekzahtijevajedankritičkiitransformativnioblikmultikulturizma.AleksandarRadnić,prihvaćajućiformulacijuB. Barrya »kultura nije opravdanje«, poka-zaojekakomoralnoopravdanjenekepraksesamim njezinim postojanjem u nekoj parti-kularnojkulturineosporavamoralniuniver-zalizam, već zapravo odriče svakoj kulturikapacitetzapromjenu.AlenSućeskausporedio jemogućnostimul-tikulturizma i liberalizma u samoostvarenjupojednica. Iako je i propagirana jednakostšansiuliberalizmuiluzorna,multikulturizamonemogućuje individualnost jer heterogeni-zacijomokviri pojedinihkulturaočvršćuju ipostajuteškonadmašivi.Odabiruovomslu-čajutrebabitiodabirmanjegzla,liberalizma,alisastajalištaRortyevogliberalnogironista,tj.bitisvjestankontingencijeliberalnogdruš-tva,jezikaisebstva.LukaOstojićpredstaviojenekekonzervativ-neprotuargumentemultikulturizmu.Takoseugrožavanje Zapadne civilizacije pripisuje iintelektualcimakojisuseuvijekosjećaliotu-đenoodtecivilizacije,pasuhtjeliprigrabitipolitičkumoćkakobijepromijenili:kakozasaveznikeuzimajupotlačeneskupine,nakonpropasti projekta s proletarijatom, počeli subraniti potlačene kulture. Konzervativci utomevideduhviktimizacije ipozitivnudis-kriminacijuprokazujukaopogrešnorješenje.Temeljnijeproblemtajštoizmeđupolitičkekoncepcijemultikulturnosti i njezinog ozbi-ljenjanastajediskrepancija.Završno izlaganje koje je pripremio ŠadiSanuri nudilo je usporedbu projekta multi-kulturizma s restauracijom Kosog tornja uPisi: kada se toranj počeo previše naginjatirestauracijski radovi izvedeni su takoda to-ranjbudedovoljnonagnutdabudezanimljiv,ali ne i potpuno stabilan. Prema primjerimanetolerancije u Hrvatskoj, SAD-u i Izraelu,antagonizamrazličitihgrupadržisenarubusukobate,akodođedoozbiljnihekonomskihproblema,incidentmožepokrenutidogađaječija će jedina izvjesna posljedica biti profitjedneinteresneskupine.KomentarMilanaMesića kako se on našaojediniuborbiprotiv težnjiostalihsudionikada odbace multikulturizam i prihvate inter-kulturizami/ili liberalizammožeseodbacitiprihvaćajući činjenicu da su studenti uspjeliorganiziratisimpozijkojemuciljnijebiotekapologijanjegovetematike.Izlaganjaidisku-sije pokazale su dobru upućenost sudionikaiukonkretne situacijekoje jemultikulturnapolitikaproizvelailiskojimasetekmorasre-stiiuteorijskupozadinuovogdiskursa.Kakoi u događajima koji su se odvijali u blizini

ovog simpozija, tako su i na njemu samomstudentipokazalivažnostkritičkogodnošenjapremadruštvenojstvarnostitepraksamakojejeodržavajuiopravdavajukaoneizbježnu.

KrunoslavPetrunić

4th»InternationalConference onPhilosophy«

Atenski institutzaobrazovanjei istraživanje(AT.IN.E.R) organizirao je četvrtu po redukonferenciju »International Conference onPhilosophy«.KonferencijajeodržanauAteni,od1.do4.lipnja2009.,upredivnomhotelunabrduLycabettuskojiimapoglednaAkro-poluicentarAtene.Simpozijjezamišljenkaopresjeksvihfilozofskihdisciplinaodmetafi-zike,logike,političkefilozofije,grčkefilozo-fijedofilozofijeumaitd.SudionicisuvelikimdijelombiliizSAD-a,abilojeisudionikaizJapana, Tajvana, Australije, Kanade, Češke,UjedinjenogKraljevstva,Turske iHrvatske.Prvadvadanabilasuodređenazaznanstve-naizlaganja,trećijeorganiziranaarheološkaturapoAteni,ačetvrtiobilazakotokaubli-ziniAtene.OvajznanstveniskupotvorilisupredsjednikAtenskog instituta Gregory T. Papanikos injegov potpredsjednikNicholas Pappas kojisusvimazaželjelidobrodošlicu.Izlaganjasuzapočeladvjemaparalelnimsek-cijamaizlaganja.Prvuparalelnusekcijuotvo-rilajeD.Gatzia(SveučilišteAkron,SAD)snaslovom »The Individual Variability Pro-blem«.Osnovnatemaovogradabilajepro-blematikaobjektivnostiisubjektivnostiboja.ObjektivnostbojaGatziajedefiniralatimedasu boje neovisna svojstva fizičkih objekata.Problemkoji nastaje, s obziromda je odre-đivanje boja stvari vezano za naše vizualnoiskustvo, je da će i pluralist kao i fizikalistbitisuočensistimpoteškoćamaatojedaćemorati biti voljan podržati »nespoznatljivečinjenice boja«. Nasuprot tome, subjektivi-zambojaporičedapostojeobojaniobjekti izadržavasenatomedaseiskustvobojamožeobjasniti isključivo subjektivnim terminima.Problem koji se tu uočava je da slično dje-lovanjeunormalnihsubjekatadonosiindivi-dualnuvarijacijuboja.S.Suman(Sveučilišteu Zagrebu) predstavila je rad »Philosophyof Better Tomorrow: Hope in Day and Ni-ghtDreams«.TemaovogradasuFreudovaiBlochovarazmišljanjaonadiisnovima.Dokje Freudova nada predstavljena samo kroz


Filozofskiživot814

noćnesnove,nijesvjesnanadanitisežeizvannoćnihsnova,Blochovanadaudnevnimsno-vimaprisutna jeučovjekukrozcijeli život,onamijenjanjegovodanas idonosimogućebolje sutra. Nada u dnevnim snovima pre-koračuje samog subjekta jer pomoćunjemigradimonašezajedništvo,društvenestrukturekojeoviseonamatenaševlastitemogućnostiiostvarenja.Nadadnevnihsnovajeblochov-skiopisanakaoizvorizkojegljudskasržizvi-re,aliikaosredstvopomoćukojegdosežemoonojoš-ne-postalounama.W.L.Lai (Sveuči-lišteHokkaido,Japan)sradom»HomeostasisandtheRobustnessofMentalContent«izniojeteorijuoodstupanjusadržajaipozvaosenaFodorovorješenjekojetvrdidamentalnere-prezentacije(predodžbe)nisusamotrenutač-niobjektivjerovanja,negočinedomenunadkojommentalniprocesioperiraju.Takođerjeizjaviodasusnovistimulusinašestvarnostiida,uusporedbisiluzijom,snovivodeneče-mu,onivodekrajnjemispunjenju.Druga paralelna sekcija počela je s izlaga-njemJ.G.Keller(SveučilištePurdueuIndia-nopolisu,SAD)»ThePractiseofDialogue.ASocraticExample«kojijegovoriooSokrato-vompristupudijalogu i ispitivanju sugovor-nika.PotomjeuslijedioJ.Mintof(SveučilišteNewcastle,Australija)snaslovom»TheExa-minedLife:OutlineofaNeo-SocraticArgu-ment«.JednakokaoiprethodnikpozvaosenaSokratainjegovutvrdnjudabisvatkotrebaouložitimaksimumsvogtrudačinećisebemu-drijimkolikojemogućeidajestogafilozo-fijaesencijalna.Mintofpropitujekolikojetodanasmoguće,tesetakopozivainarješenjakojanudeP.SingeriR.Gaita.TrećasekcijaizlaganjapočelajesizlaganjemD.VazquezHernandez (SveučilišteUNAM,Meksiko) naslovljenim »Reason in Check:TheSkepticismofSextusEmpiricus«uko-jem tvrdi da nijedan filozof još nije uspješ-noosporiosistemSextusaEmpiricusa.Neketeze sugovorileda jeovavrsta skepticizmanerješiva, no izlagač tvrdi da postoje dvijeosnovnevještineuSextusovimObrisima pi-ronizma.Jednaodnjihjedaosnovnadefini-cija skepticizma ima paradoksalan karakter.Druga se fokusira na pet metodaAgrippe I.dametodeimaju,kaoisistemi,sposobnostzarepozicioniranjeu svakojprilici,pa je stoganemogućeopravdati skeptikuzaštoon trebanapustiti svoj skepticizam. Još je zaključioda jeSextusovpironizampraktičan,skladani konzistentan. C. Behme (Sveučilište Dal-housie,Kanada)s radom»HowCartesian isCartesianLinguistics?«objasnilajedajekar-tezijanska lingvistika kovanica koju je smi-slioChomskykad je ustvrdioda je njegovamisaoukorijenjenaukartezijanskutradiciju.Naglasila je i razliku između viđenja jezika

kodChomskog iDescartesa, tebranilaDes-cartesovo stajalište da sve idejemoraju bitiformirane od urođenih sposobnosti razuma.M.Matsuo (SveučilišteHokkaido, Japan) uradu»PhilosophicalApproachtotheDisputesOverGlobalWarmingScience«osvrnuosenaosporavajuće stavove o globalnom zatoplje-njuteoslabomodazivufilozofadasudjelujuutakvimraspravamaidoprinosetojtemi.M.Palaček(SveučilišteHradecKralove,Češka)jeuizlaganju»CognitiveScienceandMetho-dologyofSocialSciences«naveoukratkimcrtamanekerazlikeizmeđuspoznajneznano-stiidruštvenihznanosti.Sljedeća sekcija izlaganja nastavila je s ra-dom M. Matthis (Sveučilište Lamar, SAD)»The Social Foundations of the Ethical inKierkegaard’sIdeaofExistence«.PozivajućisenaKirkegaardovodjeloConcluding Unsci-entific Postscript to Philosophical Fragmentsispituje društvene temelje etičkog koje kodKierkegaarda imaju religiozno ishodište. G.Ozdoyran(SveučilišteAnkara,Turska)ura-du »Re-reading Kant’s ‘Antinomies’ fromPsychoanalytic Perspective: Žižek, Copjec andCutrofello« istražuje postoji li legitimnamogućnost za ponovno čitanjeKantovih ar-gumenata o antinomijama s psihoanalitičkeperspektive.PritomsepozivanaŽižekainje-goveargumentenatutemu,kaoštosuspol-na razlika, šizofrenija, paranoja, a sve kakobi pokazao da su karakteristike Kantovogsubjekta, prikazane u prvoj Kritici, takođerpodržaneiodpsihoanalitičketeorije.J.Danes(SveučilišteHradecKralove,Češka)u radu »Aristotle Contra Plato on Tragedywith Respect to Civic Education« iznio jerazličitaviđenjatragedije.Platonjetragedijuopisaokaodemokratskuinstitucijumasekojajepotkupljenatiranskomsklonošćugledališta(publike),čemuproturječiAristotelovatvrd-njadapublikakaograđanskokolektivnotije-loimaikolektivnuinteligencijui,drugo,dajepublikaotvorenazauvjeravanje ikultivi-ziranjeuviduemotivnekatarze.J.L.Huang (Academica Sinica, Taiwan) izlaže na temu»Democracy and Law in Plato’s Statesman291–303«.Govorio jeoPlatonovomDržav-nikutekakojetajradnacrtcjelokupnePlato-novedemokratsketeorijekojastojinasuprotnjegovoj idejiokralju filozofu. Izlaganje S.Nettletona (UniverzitetMacquarie,Australi-ja)»LovingEgoistically«jeizazvaonajobil-nijuinajdužuraspravukojasepreselilainahodnike.UovomraduNettletonsepozivanaradikalnogfilozofaMaxStirnerainanjegovnihilističkiegoizamkojimeopravdavaindivi-dualni izborkao jedinimogućiautoritet.Pritomje jedinobitnokakoovajživotnajboljeprotraćiti i uživati u njemu. Drugi ljudi su


Filozofskiživot815

samoposjedizaiskorištavanjeitakojesvakiljudskiodnosbazirannaeksploataciji.Drugi dan konferencije imao je blaži ritam,jersunekiiznepoznatihrazlogaodustalioddržanjaizlaganjaiakosubiliprisutni,vjero-jatnojerjepublikaprvidanbilaraspoloženazaraspravupasenekinisuusudiliizaćipredtajsud.J. Surber (SveučilišteDenver, SAD) u radu»TheMilindapanha(‘QuestionsofKingMi-linda’): The Encounter between Greek andBuddhistPhilosophy«navodikakoje»Milin-dapanha« prvi dokumentirani susret izmeđugrčkihibudističkihfilozofskihpogleda.Ovodjelo jepisanokaodijalog izmeđubudistič-kogredovnikaiučenikaNagasene,kaoionobaktrijskog kraljaMilinde iliMenandera nagrčkom.Rad se dotaknuo i nekih usporedbiizmeđugrčkeibudističkeontologije.T.Yama-da(HokkaidoUniversity,Japan)jespomenuodajeprijeovekonferencijebiouposjetuFi-lozofskomfakultetuuZagrebuiprisustvovaosimpozijuuRijeci.Ovdjejeodržaoizlaganjenaslovljeno»DynamicLogicofPropositionalCommitments«.I.Stefanovic(SveučilišteTo-ronto,Kanada)osvrnulasenaknjiguA Moral Climate: The Ethics of Global Warming M.Northcottainaglasilavažnostmoralneodgo-vornostiudobaglobalnihklimatskihpromje-na.P.Vallentyne (SveučilišteMissouri,SAD)sradom»Justice,Enforceability,andInterper-sonalDuties«postaviojepitanjeodnosadva-judefinicijapravde,pravdekaopravednosti(fairness)kojasemožeodnositinamoralnudopuštenost,tepravdekaomeđuljudskihduž-nosti,dužnostikojedugujemodrugima(aliisebisamima)nasuprotbezličnimdužnostima(kojenedugujemonikome).T.Kala(Sveuči-lišteHradecKralove,Češka)uizlaganjuna-slovljenom»GeneralPrinciplesoftheUnitaryTheory of theWorld« sažima teze njegoveistoimeneknjige.P.Hanna (SveučilišteUtah,SAD)održalajeizlaganjezanimljivognaziva»HowtoAvoidRelativism:TheFunctionofBedrock inTurningOne’sSpade«.Wittgen-steinski je ispitala što sve znači »istinito ililažno«ikakonastopogrešnovodidozaključ-kadaseneštopodudarasčinjenicamailine,apravopitanjeostaještoovdjeznači»podu-darati se«.D.Poochigian (SveučilišteNorthDakota, SAD) s radom »On the NominalConstitution ofMatematics« nastavio se naprethodno izlaganje ipovezaoWittgensteinas nekimmatematičkim teoretičarima. J. Byl (UniverzitetTrinityWestern,Kanada)uradu»TheRoleofModelsandPresuppositionsinScience«ispitaojeulogumodelaupostizanjuznanja,teistražiopovezniceizmeđumodelaisvjetskihpretpostavki.Konferenciju jezatvorio inajzanimljiviji su-dionik,autornekolikoknjigaizpodručjaetike,

ugledniJ.P.Sterba (SveučilišteNotreDame,SAD)sradom»FromRationalitytoMorali-ty«ukojojjeglavnaproblematikabilaizazovegoizma.Uradujenaveotripokušajasusretas izazovima egoizma: dopadljivost javnosti,podudaranje egoizma i rasizma, te dopadlji-vostkonzistentnosti.Poslijegovorauslijedilajeobilnaizanimljivarasprava.Poslijedvadanaznanstvenihizlaganjauslije-dilasudvadananeformalnogdruženjairaz-gledavanjaAteneinjenihokolnihotoka.

senka suman

Predstavljanje drugog izdanja knjigeVjeranaKatunarića Ženski eros i civilizacija smrti

Promocija drugog izdanja knjige sociologaVjeranaKatunarićaŽenski eros i civilizacija smrti održana je uGliptoteci uZagrebu17.lipnja2009.godine.Samuvodjeizsociološ-keperspektive,primjerenometodologijidjela,napravilaBiljanaKašićdeskriptivnoocrtavšikaotemuknjigetehnologijusubordiniranjairodnihdiferencijacija.U skladu s tim je Inga Tomić-Koludrovićuvodno naglasila novo čitanje knjige iz so-ciološke perspektive. Ona je Katunarićevuknjiguocijenilakaoranipokušajuhrvatskojsociologiji da se utvrdi mikro i makro vezausociološkompristupuodnosužena-muška-rac, istaknuvšipritomda jeuvrijemeprvogobjavljivanjeoveknjige(1984.)prevladavalanedostatnost marksističkog pristupa rodnimpitanjima. Zato tema knjige i jest nadilaže-nje isključivanja koje se vidi u povezanostikapitalizma i patrijarhata, čiji je razvoj biomoguć samo putem podređivanja žena. Tase vrst rodnog podređivanja, prema Tomić-Koludrović, zasnivana rodnojpodjeliulogaiobuhvaćasamoonoštojeonanazvala»ma-kro-razinom«ištovodipolariziranjuodnosameđu spolovima.UKatunarićevu djelu onaističevažnostistraživanjaiproučavanjarod-nedinamikeisocijalizacijerodnihuloga,do-davšipritomdauknjizinijeriječoteorijskieksplicitnom pristupu, nego o usmjerenostinavećspomenutusocijalizacijurodnihuloga.Tajteorijskipristupstogaikombinira»miko-makro« pristup u kojem se vidi put nadila-ženja jednostranosti korištenja samo makropristupa.PredstavljačRadeKalanj smatradauKatu-narićevojknjizisvetemeimajusvojutrajnostjer obuhvaćaju temeljna pitanja teorijskoga


Filozofskiživot816

sklopa.Teorijskudimenzijuvidiuonomeštonazivavrloizbrušenom,»serioznomobradomklasičnesociološketeorijeopoložajuženaudruštvu«.Kakobisadržajnijeinterpretacijskipoduprotutezu,Kalanjkaoilustracijunavo-diKarlaMarxakojijeupoložajuženavidiopokazateljstanjanapretkaudruštvu.Nadalje,uonomštoKatunarićnaziva»slikompotiski-vanja žena« vidi stilski dubinski razrađeneobliketogapotiskivanjakojesmatrapanora-momjednogavremena.Ocjenjujedajeautorspravomuočioipozitivnovrednovaoautoriceipokretačiceborbeprotivpotiskivanjaženauokvirima»antisistemskogpokreta«,uspješnooslikavšitimedobasuvremenosti.ZaključnostogaKalanj iznosi tezu da jeKatunarićevodjeloŽenski eros i civilizacija smrtiklasičnodjeloizovogapodručja.Predstavljačica Biljana Kašić knjizi je pri-stupila iz feminističke perspektive pa je napočetku iznijela tezuda feminizamiafirmi-ra knjiguVjeranaKatunarića i polemizira snjom te da je predstavljanje drugog izdanjaoveknjigegovoriodvamavremenima,čimese širi i produbljuje perspektiva.No ta per-spektivasučeljujeitemefeminizmaioneokofeminizma,pretvarajućisetakousučeljavanjesnelagodom.Iztogusložnjavanjatemakoji-majepridonijelaova»feminističkirelevant-naknjiga«,Kašić ističedvijeslike,odnosno»intervencije«,kojepovijesnosmještaudobapojavljivanja njezina prvog izdanja. Prva seslikatakosmještau1984.,godinuobjavljiva-njaknjige,nokojajeidobatakovažnih,ne-zaobilaznihivelikihženskihautoricakaoštosu Blaženka Despot, Dunja Rihtman-Augu-štin,GordanaBosanac,RadaIveković,ĐurđaMilanović,LydijaSklevickyidruge.Utojseslici vidi,moglo bi se reći, da postoji očitamogućnostintervencijekojagovoriovreme-nusolidarnostimuškaracaiženaokofeminiz-manaspramdanašnjegavremenakadtesoli-darnostinema.Druga jeslikapomaknutazagodinukasnije,u1985.,kadajepredstavljenoprvoizdanjeoveKatunarićeveknjige(prika-zan jeočuvaniplakatza tuprvupromociju)ikadasuseuočavali različitipristupiknjizirazličitih autorica.Tako je, primjerice, Jele-naZuppaknjizipristupilapostmodernistički,BiljanaKašić,sudionicainapromocijiprvogizdanja,knjizijepristupilamarksistički,dokjeLydiaSklevickyknjizipristupilasastajali-štaantropologijeietnologije,štojedalouvidubogatstvo temauknjizi.Uz toprvopred-stavljanjeizlagačicajeistaknulaprikazeknji-geudvamačasopisima:uFilozofskim istraži-vanjimaiuMarksističkoj misli.Samaknjiga,premanjezinommišljenju,danaspredstavljaiproblematizirapitanjemoćifeminizma,tog»posljednjegizvoraemancipacijeudruštvu«čijesepostkolonijalnočitanjenemožesvesti

tek na govor o identitetima.NakrajuKašićpostavlja pitanje kako surađivati s tekstomoveknjigeteupućujedajepotrebnopristatinarizikrazličitihčitanja,odnosnopristatinapozicijusuodgovornosti.Kao posljednji govornik, o svojoj je knjizigovorioisamautor.Naglasiojedajeriječovelikom vremenskom rasponu i da je teškozgusnutinjegovsmisaoodprvogadodrugogaobjavljivanja.Ukratkojeistaknuodajepisa-nje knjige bio pokušaj analize onoga što sedogađakadaženaizađeiztradicionalnogobi-teljskoga kruga, odnosno rezultat nastojanjadaseuočepromjenekojedonosimoderniza-cija.Naglasivšidaukasnijojfazikapitalizmavalovi emancipacije ženanisubili istovjetnivalovimauprocesufeminizma,ipakističedaje glavnanakanaknjigebilaosloboditi žen-sko pitanje temeljnoga društvenog ideološ-kogpritiskačijasevažnostnipoštonesmijebanalizirati.

SnježanHasnaš

Stručniskupsrednjoškolskih nastavnikafilozofijeuZadru

Agencijazaodgoj iobrazovanjepriredila jestručniskupsrednjoškolskihnastavnikafilo-zofije26.i27.lipnja2009.uHoteluKolova-re u Zadru.Voditeljica savjetovanja KsenijaMatuš (Bjelovar) istaknula je kako je, prijesvegazbogprijepornostidržavnemature,oso-bitovažnoraspravljatiovrednovanjuznanjaodnosno o ocjenjivanju, a vrlo iscrpno je isustavnootomeproblemugovorioJosipĆi-rić(Zadar)upozoravajućinatokakoonnijesamodokimološkiproblem,negojevrijedanrazmatranja i sa stajališta edukativne psiho-logijeidrugihznanstvenihdisciplina.Ocjenakaosjecišteodnosa između ispitivača i ispi-tanikateodnosaizmeđupitanjai(mogućeg)odgovorazahtijevadaseraspravljaoosobi-tim (psihološkim)činiteljima inastavnikovapristupa učeniku i učenikova sučeljavanjanastavniku.Važno je isto tako raspravljati ostrukturipitanjainačinuispitivanja.Metodeispitivanjabizbogposebnostipismaigovoratrebalo kombinirati radi stjecanja plastičneslikeučenikovihznanjaisposobnosti.Uosta-lom,politipičnost ispitivanja imaobrazovnuvrijednost zbog poticanja učenika na to dabudekritičanprema sebi i da stekneuvid umnogonačinski(znanstveni)pristuppredme-tuistraživanja.Kvalifikaciju Mosesa Mendelssohna da jeKant »sverazaratelj metafizike« istaknuo je


Filozofskiživot817

PavoBarišić (Zagreb)predstavljajućiosobi-tostiKantovefilozofijeinjezineodjekeumo-dernomvremenu.Riječjeomogućnostidasetranscendiranjem postojećega eksplicira umkaomoćsintezebitiiopstojnosti.Zarazlikuod »tradicionalnih« filozofa kojih je misaoimpregniranapredmetomiliodređenimkon-cepcijama,Kantnastojinatomedaseotkrijehorizont onoga što bi trebalo biti ozbiljava-njem autonomne volje. Barišić je u govoruoslobodi,kaosamozakonodavstvu,naglasiokakoKantjestulinijieuropskefilozofijesu-bjektivnosti istaknuvši pritom njegovu oso-bitu inspiraciju Newtonovim i Lockeovimmišljenjem.Barišić je u konspektuKantovefilozofijegovorioioznačenjunjegovihma-nje poznatih djela te o podudarnosti njego-vih i Laplaceovih postignuća.Bilo je riječi,izmeđuostalog,odkritičkihosvrtaHamannaiHerderadonajnovijihprihvaćanjaKantovefilozofije.Postavljajućiudrugompredavanjupitanjeo tomemože li biti demokracijebezetosa,Barišić je istaknuonasuprot zastupni-cima etičke neutralnosti, odnosno formaliz-mademokracije,međukojima suKarlPop-per,FriedrichA.Hayek, IsaiahBerlin, JohnRawls,RonaldDworkin,RobertNozick,BrunoAckermann…,mišljenjekojepolaziodKan-tove opreke etičkoga i juridičkoga, naime,da bi radi realizacije individualnih prava,kaonačelnogapolazišta,trebaloimatiuvidunjegovusvrhuidosegsobziromnainteresedrugihuposebnimhistorijskimokolnostima.Razmatrajući u kontekstu povijesti filozofi-je iskušenjademokracijeuetabliranjupravavećinespramkojebimanjinabilapodređenai ona koja se očituju u osobitoj društveno-kulturnoj situaciji okoline u kojoj bi demo-kratska načela došla do primjerena izražaja,Barišićmislidaserespektiranjemosobitostipojedinesredinemoguimplementiratietičkanačelaipomoćunjihprevladavationoštosu-spreže očitovanje demokracije. Formalizamdemokracijejeopravdanujamčenjujednakihpravaimogućnostizasvakoga.Protumačiti u kontekstu gimnazijskoga gra-diva–nakončitanjakarakterističnogateksta–pojam idosegskepticizma,bio jezadatakuradionicikojujepriredioIgorMiošić(Du-brovnik).Zbogtumačiteljskeslobodesvako-gapojedinca,jednobiodrazmišljanjamogloteći sljedećim redom: pojmu skepticizamkorespondiraproblematičan sud:S jest (vje-rojatno) P.Tojejedanodmodalnihsudova;drugi jeapodiktičkisud (asertoričkisud jestsudpomodalitetu,aliuširemsmislu,jernijeodređen nijedan njegov modus). Shvaćanjedasupojamproblematičan sudipojamapo-diktički sud:S jest (nužno) Pkontrarnipojmo-vi(podvrstakoordiniranihpojmova)namećepotrebudasepojmuskepticizam–akojemo-

guće–odredionajpojamkojibimu,jamač-no,biokontraran.Imanentnonailazipotrebadaserazjasništosutokontrarnipojmovi tepočemubionibiliibiliuopćebilipodvrstakoordiniranihpojmova.Pojmu skepticizam bi se mogao suprotsta-viti pojam dogmatizam. Razlog oprečnosti(kontrarnosti)skepticizma idogmatizmabiobi u distinkciji prisutnost/odsutnost negaci-je u njihovim paradigmatičnim sudovima.Naime, problematičnost (iskazana priloškimoznakama vjerojatno ili možda) zahtijevajednakovrijednu argumentaciju i za ono zaštosepretpostavljadajestizaonozaštosepretpostavljadanijeusudu;apodiktičnost,askojomsemogupoistovjetitiaksiomatičnostidogmatičnost,podrazumijeva isključivanjemdrugogasamoonoštojest(jerdrugoganemaili,pak,nesmijebiti).Tojejedanodmodelatumačenja i razumijevanja pojma skepticiz-ma, u opsegu srednjoškolskoga gradiva, ukojemsemoženastavalogike,kaoosnovnoguvjetafilozofskogobrazovanja,povezatiste-mamaizpovijestifilozofije.Očitovanjepojmaskepticizmaiobrazloženjenjegovihkonzekvencijamogućejeuspoređi-vanjemučenja sofista iSokrata,»klasičnih«skeptika(Pirona)isrednjovjekovnihfilozofa,Montaignea iDescartesa (i u samojDescar-tesovoj filozofiji na putanji od polazišta umetodičkoj skepsi do provjere i izvjesnostiistinitostisuda),HumeaiKantovabuđenjaizdogmatskeuspavanosti.Skepticizamjebitanuvjetuzasnivanjuracionalizma.Toštomnogipolitičariipublicistidezavuirajuskepticizampejorativnim doživljavanjem i tumačenjempojma euroskepticizam, najjači je i neopho-danmotivdaseozbiljnijeprotumačismisaoskepticizma i njegov doseg. Naime, ako senebitrebalo,pačaknismjelo,bitiskeptičanpremadiverzificiranimeuropskimvrijednos-tima,pričemuvaljaimatinaumukakodog-matizam podrazumijeva odluku da se »nuž-no«prihvati samoono što jest, onda se po-tiskivanjemnegacijesužavavlastitihorizontiprihvaća»objektivnost«sonustranusvoje(autonomne)volje.Bitnojemoćiotkrivatilo-gičnekonzekvencijeprihvaćanjaitumačenjaodređenihpojmova.1

Miošićjegovoriooutemeljenjuodgojaufi-lozofijiiciljunjezinenastave,naime,umoćisamostalnogaučenjaikritičkogamišljenja.Ujedinstvenostiobrazovanjaiodgoja,naglasaku obrazovanju je na spoznajnom uvidu, a uodgojubido izražaja trebaladoći etičkadi-menzija.Marija Lamot (Krapina) je istaknula kakoodredbeni razlog volje (Bestimmungsgrund des Willens) u kategoričkom imperativu za-dobivauniverzalankarakter.Riječje,naime,otomedaum,kaomoćsintezebitiiopstojno-


Filozofskiživot818

sti, jestpodrijetlobitnogamotivačovjekovadjelovanja (onoga štopotičevolju) i njegovprincip.Na pitanjemože li naš um odreditivolju, pri čemu se zastaje u teorijskoj (spo-znajnoj)sferi,prijekojepotrebnoodgovoritikakonašumtrebaodreditivolju.Utom»po-maku«očitujeseumskatranscendencijaono-gaštojest,odnosnoprimatpraktičkogaumauodnosunateorijski.Kategoričkiimperativjeimanentansvakompojedincukaozadatakdasebeusvakomčinupotvrđujekaočovjeka.Simuliran je sat filozofije kakav prakticiraMarijaLamotpokušajemrazrješavanja,ubiti,Kantovihantinomija,uoblikuHeinzovedile-me.Potenciranjembilolegalnogabilomoral-noganemoguć je izlaz iznjihovazačaranogkruga jer je pojedinac sveden samo na svoj(privatni)interes,uiznimnojsituaciji.Pretpo-stavlja se, stoga,medij njihova nadilaženja:Kantov kategorički imperativ,kojije,dapače,ulinijiodpoimanjadruštvenogaugovoradoMarxovapoimanjačovjekakaorodnogabića(Gattungswesen).Počevši od konstituiranja filozofije u duhugrčkemitologije,pričemujenaglasioApolo-naiDionizakaoparadigmepojedinihnačinamišljenja, nastavio je Luciano Lukšić (Za-greb) svoje izlaganje o vrednovanju znanjaodnosno ocjenjivanju. Pri tome je istaknuovažnost raznihvidovamjerenja:određivanjepredmeta mjerenja, instrumenata i tehnike.Lukšićjeupozorionapotrebuspontanogpri-lagođavanjapojedinimkategorijamaučenikas obziromnanjihovopredznanje, afinitete iinterese.IspitivanjeiocjenjivanjejebilatemaokojojjegovorioĆirilČoh (Varaždin). Istaknuo jekako je »najniži« stupanj poznavanje činje-nica. Refleksija odnosa među činjenicama,odnosno znanje njihovih bitnih obilježja,kaorazumijevanje,viši jestupanj filozofskekompetencijekojapretpostavljaivišuocjenu.Razumijevanje dolazi do izražaja u umijećuinterpretiranja,pajenužnonastojatinatomeda se učenika osposobljava za formuliranjesvojega mišljenja odnosno za produktivnukomunikaciju s drugima. Čoh je u raspraviistaknuokakosejedanodnjegovihelemenataocjenjivanjanazivasudjelovanje.Tajseizrazmnogimasvidiopasunajavilidabigaradoprihvatiliuoznacielementakojiseodnosina(posebne)aktivnosti,odnosnozalaganje,kojejevažnouzprovjeru»formalnoga«znanja.U diskusiji je o ocjenjivanju Ksenija Matušistaknula kako bi profesori već na prvomesatutrebalipredočitisvojaočekivanjaoduče-nikaiodgovarajućistandardkojivaljazado-voljiti zaodređenuocjenu. Idrugi sudionicisu seusuglasili s timemislećikakobi zbogtogaiprofesoriiučenicimoglibitiodgovor-nijiaocjenjivanjeregularnije.

Bilojeriječiiotomemoželijedanispitbitidovoljanzaobjektivanuvidusvevidoveono-gaštozahtijevajupojedinielementiispitiva-njailibitrebaloispitpodesitipremazahtjevusvakoga od njih. Za sve to nema ni dovolj-novremena, jer,uostalom,može li ispitivačbitiobjektivanispitujućiupodugačkomnizukandidatasvakogaispitanika?Svakajeispit-nasituacijavelikoiskušenjeuocjenjivanjusobziromnaosobitostisvakogaučenika.Zboginzistiranjaprvenstvenona testualnoj jedno-dimenzionalnosti (zaobilaženjem sokratov-skogadijaloga),ispitnimodeldržavnematurevaljapodvrgnutikritici,apritomtrebaimatinaumudajeocjenjivanjeeseja,pisanjekojegponajčešćeovisionečijojtrenutačnojinspira-ciji,popriličnoproizvoljno.Budući da je državna matura poput dosa-dašnjih prijamnih ispita most do studiranja,poželjno je da sa srednjoškolskim nastavni-cimauraspravamaoocjenjivanjusudjelujuisveučilišninastavnici,izmeđuostalog,izbogpreduvjerenjakakozanjihovpristupstudentunisu nužni pedagoški principi onakvi kakvisupotrebniuodnosupremaučenicima.Sveusvemu,problemocjenjivanjabitrebalabitijednaodtrajnihtemastručnihsavjetovanja.

1Vidi: Vinko Grgurev, »Euroskepticizam je nužnahrvatska politička upravljenost«, Zarez, Zagreb,broj158,30.lipnja2005.,str.22–23.

Vinko Grgurev

Filozofijazadjecu–međunarodnakonferencija i ljetna škola

Konferencija»EducatingforComplexThinkingthroughPhilosophicalInqury«Ove godine od 2. do 4. srpnja na Sveučili-štu u Padovi je održana četrnaesta ICPIC(The International Council of PhilosophicalInqury with Children)međunarodna konfe-rencijapodnazivom»EducatingforComplexThinking Through Philosophical Inqury«.Konferenciju je otvorila Ann Sharp koja jesedamdesetihgodinazajednosMatthewLip-manomizradilakurikulumizčegajeproiza-šaoprogramfilozofijezadjecukojisedanasprovodiupedesetakzemaljasvijeta.UsvomuvodnompredavanjuAnnSharpseosvrnulanavažnost razvijanjakritičkog,kreativnog iskrbnogmišljenjakoddjeceodnajranijedobi.Nakon njenog predavanja prikazan je kratki


Filozofskiživot819

pozdravnigovorMatthewLipmanakojinijebioumogućnostisudjelovatinaovogodišnjojkonferenciji,alijeistakaovažnostICPICevihkonferencija s ciljemunaprjeđenja i razvojafilozofijezadjecu.Konferencija se sastojala od tri dijela. Prvadva dana bila su namijenjena za predavanjakojihjebilo38.Poštosusepredavanjaodr-žavala istovremenou različitimučionicama,sudionici su imali mogućnost cirkuliranja sjednogpredavanjanadrugo.Tematikajebilaraznolika: od pitanja kurikuluma, problemaevaluacije, preko istraživanja učinkovitostifilozofijezadjecu,predlaganjanovihmodeladijaloga,doprikazakreativnihmetodaumo-tivacijidjecezarazvijanjekritičkogmišljenja.InovativnemetoderadasdjecomprikazalajeRetyunskikhLarisaizRusijeusvomepreda-vanju »Creativity andPlaying in Children’sPhilosophizing as a Way to ComplexThin-king«.Predstavilajesvojnačinradasdjecomu kojem koristi moralne dileme iz poznatihsvjetskihpričadajućiučenicimaulogelikovapoputkraljaSalamona,sazadatkomdaponu-desvojanovarješenja.PaulinoLuciaHelenaCavasinZabbatoizBrazilausvompredava-nju»EducatingforComplexThinkingThro-ughPhilosophicalInquiry:Models,AdvancesandProposalsfortheNewMillenium«je pri-kazaoutjecajivažnostfilozofijezadjecunaučenikebrazilskihškolakojivećinuvremenaprovodeuškolidabi izbjeglinasiljenauli-cama.Nasuprotuspješnomrazvijanjusvijestiimišljenjabrazilskihučenika,svojenezado-voljstvozbogteškogprihvaćanjafilozofijezadjecuuJužnojAfriciprikazalajeGreenLenau predavanju »Analysis ofThinkingMovesinClassroomDialouge as aMeans of Eva-luatingCriticalThinking«. Predavanjejebiloprikazistraživanja,zabilježenogkameramauučionicama tijekomprovođenja filozofije zadjecu,kojejeukazalodaiprofesoriiučenicishvaćajufilozofijuzadjecusamokaojošje-danpredmetnadodanškolskomprogramu.Trećidankonferencijebiojenamijenjenpo-stersekcijiujutarnjemterminu,doksuseupopodnevnom provodile radionice koje suomogućile sudionicima konferencije jasanuvid u metode rada u praktičnoj filozofiji.Postersekcijajebilasastavljenaodnizapla-katakojisuprikazivaliglavnekarakteristikeprogramaiidejazaprakticiranjefilozofijezadjecudiljemsvijeta.Natajnačinsusudionicimogli razmijeniti kontakte i ideje, postavitipitanjailizatražitidetaljnijiopisradakojijebio predstavljen na plakatu. Iz Hrvatske susvojeplakatepredstaviliBrunoĆurko»Play–AnAuxiliaryTool inDevelopingCogniti-onintheProgrammeofPettit philosophy«iIvanaKragić»UsingStoriesintheProgram-meofPettit philosophy«, prezentirajućisvoje

metoderadapomoćupričaiigarauprogramuMale filozofijekojiseprovodigodinudanaudvijeosnovneškoleuZadru.Upopodnevnim radionicama praktične filo-zofije sudjelovali suOscarBrenifier s Insti-tut de Pratiques Philosophiques (»TeachingPhilosophyasaCross-CurriculumPractice«)iIsabelleMillon (»ExerciseofMutualQues-tioning«)kojićenavedeneradioniceponovitiusvojojljetnojškoliuFrancuskoj.

Ljetnaškola»TheArtOfQuestioning«Ljetna škola »TheArt ofQuestioning« odr-žana jeod13.do19. srpnja2009.godineupokrajiniBurgundy,pokrajsrednjovjekovnoggradaVézelayuFrancuskojuorganizacijiOs-caraBrenifieraiIsabelleMillon.Sudjelovalojetridesetakljudiizraznihkrajevasvijetakojise intenzivno bave praktičnom filozofijom,no bilo je i početnika. Škola nije imala fik-sniprogramprovođenjaradionica,negosepodogovorusastavljao raspored rada izdanaudan.Razlogjetomuštoovaškolanijeisticalaodređenuteorijskupodlogunegosesastojalaodnizaradionicasamihsudionika.Svakidansuseodrađivaletridočetiriradionicenakonkojihbiuslijedilaanalizaradionicainjihovihvoditelja.Uširokomrepertoarusupredstav-ljene raznemetodekojepotiču,usmjeravajuimotivirajurazneskupineljudikojisudjelujuuprogramimapraktičnefilozofije,počevšiodrazličitih socijalnih skupina poput učenika,studenata, profesora, poslovnih ljudi pa dozatvorenika,sveusvrhurazvijanjakritičkogpromišljanja,buđenjavlastitesvijesti,obliko-vanjavlastitogmišljenja,kaoinjegovaargu-mentiranja.Voditeljiradionicačestosuseslužiliraznora-znim igrama, tekstovima, umjetnošću, kao ipravilimakojapomažuurazvijajukoncentra-cije,tehnikeslušanjaipamćenja.Jednuradi-onicuizprogramaMale filozofijepredstavilisuBrunoĆurkoiIvanaKragićpodnazivom»Value«,kojajeutrenutkuanalizedobilapo-hvale ipraktičnesavjetezadalji rad. Jedinakonstantaškole»TheArtofQuestioning«biloje svakodnevno prakticiranje i uvježbavanjefilozofskihkonzultacijakojeOscarBrenifierredovitoprovodiusvomeradu.Uvečernjimsatimasudionicibisepodijeliliugrupestričlanagdjebiizmjenjivaliulogefilozofakon-zultanta,osobekojasekonzultiraikomenta-torasamihkonzultacija.Svrhaoveradioniceje uvježbavanje promišljanja određene temeili problema što dovodi do postavljanja od-govarajućih pitanja koja opet omogućujurazvijanjevlastite svijesti i spoznaja.Nakongrupnih radionica sudionici bi se u ležernojatmosferiokupilikakobipromatralifilozof-


Filozofskiživot820

ske konzultacije izmeđuOscaraBrenifiera ijednogiliviševolontera,ovisnootomebiliseprovodileindividualnoiliuparovima.Ljetnaškola»TheArtofQuestioning«omogućilajesvim sudionicima uvid u inovativne metodeprakticiranjafilozofijekojinarazličitenačineomogućuju i potiču razvijanje svijesti o čo-vjekukaoiosvijetuukojemsenalazi.

IvanaKragić

Glavne spoznaje u razvoju znanosti,tehnologijeifilozofije na tragu 23. ICHsT-a

Međunarodni 23. »Kongres o povijesti zna-nostiitehnologije«održaoseod28.srpnjado2.kolovoza2009.uvelebnojpovijesnojzgra-diSveučilištazatehnologijuiekonomijuuBu-dimpešti (BME)ustaromdijeluBudimpeštenaobaliDunava.Sudjelovaloje1300registri-ranih sudionika iz 60 zemalja (najveći kon-gresdosadaupovijesti),adinamikakongresaodvijala seu41 regularnoj sjednici, 10ple-narnihpredavanja,te96raznovrsnihsimpozi-ja.Podradnimnaslovom»Idejeiinstrumentiudruštvenomekontekstu«,23.kongresjedo-istabioposvećenznanostiitehnologijimnogoviše negoli prijašnji (Peking, 2005. iMéxicoCity,2001.)ukojimasureligijskekultureipi-tanja bile dominantne.Uglavnoj dvoraniA2za plenarna predavanja, šest postera s imeni-mavelikihmađarskihznanstvenikaiikonamanjihovihdoprinosaiznadkatedresimboliziralisuduh,stiliporukekongresa.Tojemodernamađarska baština čovječanstvu u područjimaznanosti i tehnologije:KálmánKondó (loko-motiva odnosno tramvaj), János Neumann(ENIAC,prvoračunalo),JózsefGalamb(For-dovT-model),ÁnyosJedlik(dinamo),LorándEötvos(torzionavagazagravitaciju)iTivadarPuskás (telefonska centrala). Otvorenje kon-gresa označili su rektor sveučilišta, predsjed-nikmađarskogodboraUNESCO,predsjednikfederacije tehničkih i znanstvenih udruga,predsjednikNacionalnoguredazaistraživanjeitehnologiju,tepredsjednicaOrganizacijskogodborakongresaÉvaVámos.TijekomICHST2009održano je27 specijalnih sastanakako-misija,odboraiizbornihskupština,ameđunji-manajvažnijijebioGeneralnisastanakOdjelazapovijestznanostiitehnologije(DHST)kaosastavniceMeđunarodneudrugezapovijest ifilozofiju znanosti (IUHPS). Hrvatska je poprviputimalasvogpredstavnika(T.Petković)spravomglasa (jedanhrvatskiglas, po svimtočkamageneralnogsastankaDHST)temeljem

preporukeMinistarstva znanosti, obrazovanjai športa Republike Hrvatske, što su naročitotoplopozdravilipredsjednikRonaldNumbers(SAD)igeneralnitajnikEfthymiosNicolaidis(Grčka) te svih 100-njak sudionika sastanka.Novoizabrani predsjednik DHST-a za idućečetverogodišnjerazdobljejestLiuDun(Kina),povjesničarprirodnihznanostiimatematikeuKineskojakademijiznanostitevelikiprijateljHrvatske,dokjeorganizacijuidućeg24.kon-gresa 2013. godine dobio većinom glasovaManchester,pobijedivšiBuenosAireskoji setakođernatjecao.Prigodneizložberelevantnihknjiga poznatih izdavača, organizirane posje-temuzejima,orguljaškikoncertubaziliciSv.Stjepana, kongresna večera uMuzeju lijepihumjetnosti, do ciljanih razgledavanjaBudim-pešte i okolnih povijesnih gradova, ostajunezaboravni događaji što su ih organizatoriomogućili sudionicima kongresa. Izdvajamonaposeizuzetnoposjećenuizvedbudramskogteksta na engleskom jeziku »Galileo susrećeKeplera:Gibanjenazemljiinanebesima«(au-toriA.StinneriJ.Teichmann,likovi:Galilei,KeplerikardinalBellarmine),kaokulturnive-černjiprogram.KljučneosobeitemekongresabilesuDarwiniGalileoinjihoveulogeuznanostimaoživotuinovojeksperimentalnojfizici,teznanstveniin-strumentinaposeuastronomiji,fiziciiubroj-nimnacionalnimmuzejimasciljemočuvanjatakvebaštineunjima.Kongresjeotvorenpr-vimplenarnimpredavanjemuglednogbiografaipoznavateljaDarwinovaživotaidjelaJamesaR.Moorea (Otvoreno sveučilište,VelikaBri-tanija) pod interesantnim naslovom »Darwi-novsvetiuzrok«(»Darwin’sSacredCause«).Darwinovoporijeklo,dokumenti,mapeputova-njaiistraživanjaizDarwinovavremena,broj-nefotografije,anaposeokruženjeiDarwinovamotivacijanjegovupoduhvatu,bilesuglavneodlikeovogpredavanja.Znakovitajebilafun-damentalnazaključnarečenicaupredavanjuopodrijetlučovjeka:»Vjerujemistinitimsmatra-tigadajestvorenodživotinja«(»Ibelievetruetoconsiderhimcreatedfromanimals«),prem-danamživotinjenisujednake.Posebnozani-mljivoplenarnopredavanje imaojemađarskifizikalnikemičarI.Hargittaipodnaslovom»IzMađarskeusvijet:Marsovciznanosti«(»FromHungarytotheWorld:MartiansofScience«).PredavanjejezasnovanonanjegovojknjizioMarsovcimaznanosti–petoricifizičarakojusupromijenili20.stoljeće(Martians of Science: Five Physicists Who Changed the Twentieth Century,OxfordUniversityPress,2008).RiječjeopetoricirođenihuBudimpešti:E.Wigner,L.Szilard,E.Teller,Th.vonKármániJ.vonNeumann,kojisuslavnimdoprinosimazadu-žili(redom)teorijskufiziku,nuklearnufizikuitvorbuhidrogenskebombe,aerodinamikuira-


Filozofskiživot821

ketnutehniku,tekvantnumehanikuiračunar-stvo.Ovimađarski znanstvenici u svojim ži-votimaikarijeramauBudimpešti,NjemačkojiSADostali su trajnopovezani.Navodimo iostalaplenarnapredavanjasizvornimnjihovimnaslovom,imenomidržavompredavačauza-gradama,spokojimrelevantnimkomentarom.To su redom: »Tegobnomaterijalno nasljeđeastronomije« (»The Cumbersome MaterialHeritageofAstronomy«,P.Brenni,Švicarska,izabranzapotpredsjednikaDHST-azarazdo-blje 2009–2013), »Islam imoderna znanost«(»Islam andModern Science«, E. Ihsanoglu,Turska), »Znanstvenici u egzilu – pojava utotalitarnim režimima: čehoslovački slučaj«(»Scientists inExile–APhenomenon inTo-talitarianRegimes.TheCzechoslovacCase«,Soňa Štrbáňová,AntonínKostlán, RepublikaČeška),»PrijenostehnologijeuranojmodernojEuropi« (»TechnologyTransfer inEarlyMo-dernEurope«,R.Halleux,Belgija),»Mehanič-koantičkoračunalo:njegovoznačenjeugrč-koj astronomiji« (»Antikythera Mechanism:ItsMeaningforGreekAstronomy«,A.Jones,SAD),»ŽeneuznanostiuSAD«(»WomeninScienceintheUS«,M.Rossiter,SAD)i»ŽeneuznanostiuEuropi:odSofjeKovalevskajedoDorothyHodgin« (»WomeninScienceinEu-rope:FromSof’jaKowalewskaja toDorothyHodgkin«,A.B.Vogt,Njemačka;D.Hodgkin,dobitnicaNobelovenagradezakemiju1964.,primilapočasnidoktoratSveučilištauZagrebu1969.godine).SjednicaoGalileiju,T30Galileo(1609–2009),imalajevrloširokispektarobrada:prikazGa-lileijevogvojnogkompasaukontekstumate-matičkefizike,oznanostimehanike(Leonar-do,Tartaglia,GalileiiLorini),zaštoikakojeGalileomjeriootporvakuuma(»LaRagionedelVacuo«),doulogepromatračakaoargu-menta u fizičkoj znanosti (od Galileija doHawkinga).

Osvrtinaregularnusjednicu»Znanostidruštvo«sprilogomoTesliIzdvajam nekoliko zanimljivih raznorodnihpredavanja u okviru šest T16 sjednica. Odpopularizacije kvantne fizike u Španjolskoj,preko razvoja biologije i eugenike u nordij-skim zemljama između dva svjetska rata u20. stoljeću i procvatu talijanske fizike uistomerazdoblju,doulogesuvremenenano-tehnologije i optoinženjerstva. Zanimljiv jebiopovijesniprikazmađarske škole razvojaznanstveno-dokumentarnih filmova u obra-zovanjuoko1930-ihgodina.Filmovidotičutemegeografije,zoologije,etnografije,dopo-vijestiznanosti,astvaranisuumađarsko-ni-zozemskojsuradnji.Japanskisupovjesničari

obradilimodernetemeonjihovimiskustvimaotehnologijipasivnih(gradnji)kuća,uspore-đujućijusameričkimieuropskimtehnologi-jamai iskustvima.Dragocjen jebio iprikazrazvoja znanstvene škole statističke fizikepodvođenjemslavnogN.N.BogolyubovauUkrajini,čijeimedanasnosinajpoznatijiIn-stitutzateorijskufizikuuokviruUkrajinskeakademijeznanosti.Moje gotovo 40-minutno predavanje o pro-sudbi Teslinog nasljeđa za suvremenu zna-nostidruštvo(»CriticalAssessmentofNiko-laTesla’sLegacyforContemporaryScienceand Society«) bilo je prvo u popodnevnojzaključnoj sjednici T16. Tesla je u briljant-nom etičko-inženjerskome članku iz 1905.podnaslovom»Prijenoselektričneenergijebezžicakaosredstvopromicanjamira«učasopisuSvijet i elektrotehnika (Electrical World and Engineering), apelirao zanjegovuparadigmuprijenosa energije koja bi služila sveopćemmiru.NeonomvječnomKantovumiru,većTeslinom Univerzalnom Miru (»UniversalPeace«,pisanomvelikimpočetnimslovima)kojibiizviraoizpovezanogbudućegrazvojafizike,elektrotehnikeietike.Utomekontek-stu,mojepredavanjena23.kongresuuBu-dimpeštibilojevišekritičko–negolihagio-grafskoilislavljeničko.Posvećenojeidejamai tehničkim (patentnim) pokušajima iz duhasamostalnog izumitelja i/ili otkrivača, čijiizumi i pojmovi inspiriraju suvremenu zna-nost i nove tehnologije.U životu i djelima,Teslinmoralnikarakterueuropskojiamerič-kojfaziostaojesavršenosukladanAristote-lovom pojmu etike. Tako i ovaj referat nijepotaknut politikom, religijom, ideologijom,vojskom ili poduzetništvom, već znanošću(elektromagnetizmom),prirodomičovjekom(društvom). U slučaju Tesline trajne inspi-racije inženjerima, fizičarima, studentima ipovjesničarima, situacija nalikuje onakvojkakvu jezgrovitozamjećujeK.Jaspersda jeznanostdalekailistrana(»wissenschaftsfrem-den«), polazeći odHegelovogmišljenja (naPlatonovu tragu) o nesvjesnojprirodi(»derOhnmacht der Natur, demBegriff zu genu-gen«)kojojnedostajupojmovi.Tojebiome-todološki princip stvaranjamog referata, zakojegjepredsjednikDHST-aR.L.Numbers(Sveučilište Wisconsin) u fazi prihvaćanjaovogradapreporučiodabude»kritičkapro-sudbaTeslinognasljeđaane slavanjegovihdostignuća«.U pogledu modernih pristupanaTeslinometragu,opisanjeprotokelektro-magnetske snage Poyntingovim teoremomu Petkovićevim analitičkim proračunima naprimjeru Tesline uzemljene unipol-antene,dokazujući da su gubici Teslinim modelomipak preveliki na velikim udaljenostima odtakveantene. Na vratima današnjeg razvo-


Filozofskiživot822

jasupravodičke akceleratorske tehnologijestoji Teslin visokofrekvencijski transforma-torjernjegovvisokielektričninapon(polje)ubrzavačesticesnopa(elektrona)tijekompo-zitivnog poluperioda naponskih oscilacija.Međunarodnasuradnjasprigodnimimenom»TESLACollaboration« u zadnjih dvadese-tak godina uključuje mrežusvjetskih akce-leratorskih središta (DESY, CERN,Cornell,JLab…) koja cilja najvećemgradijentu ubr-zanjačesticainajmanjimgubicimaurezona-torima,očemunajboljesvjedoče imjesečniizvještaji(»TESLAReports«,izdavačDESY–Visokofrekvencijskagrupa,Hamburg).Naj-noviji proboj u zadnjih nekoliko godina,uvažavajućiTeslinonasljeđe,napraviojeM.Soljačić i sur. (MIT,2007–2009) razvijajućimetodu neradijativnog prijenosa snage, namalim udaljenostima od nekoliko metara iprimalim snagamazanapajanje autonomneelektronike (prijenosnihračunala, robota,mobitela…).Soljačić jeizračunao i poopćiometodudvajurezonantnihobjekata(npr.veli-kihzavojnicasdesetakilivišezavojailidva-judielektričnihdiskova)kojiprenosesnaguutzv.jakomrežimuvezanjanafrekvencijioko10MHz i valnoj duljini od30metara.Nje-govinajnovijiproračunikojiuračunavajusvemogućegubitkeuprijenosuiapsorpcijielek-tromagnetskog zračenja dvaju rezonantnihobjekata,uvažavajućiislučajnoljudskobićeu tomečinu,prelazekritičnubarijeru (polo-vičniprijenos,oko50%)dajućiteorijskuefi-kasnostprijenosasnagevećuod60%.Unatočtomeštojošnedostajutvrdeeksperimentalnepotvrde,Soljačićeviobećavajućiteorijskire-zultatibilisupravoosvježenjetradicionalnimpovjesničarima znanosti i tehnologije uBu-dimpešti. Teslino nasljeđe na Sveučilištu uZagrebuupovijesnomepregledunavedenojeprilozima eminentnih sveučilišnih profesorafizikeielektrotehnike(I.Supek,M.Paić,V.Lopašić,T.Bosanac,V.Muljević…)kojena-dovezuju suvremeni istraživači,povjesničarii studenti.NaFER-usuTesline teme i idejenajpopularniji izbor ustudentskim seminari-mauprošlojakademskojgodini(2008./09.),štosvjedočiotemeljnimvidicimaopitanjimaenergijeietikeustudentskimrazmišljanjimanaTeslinomtragu.Predavanje jezaključenoispisomvelikeformulenadugojpločizaka-tedrom:TimelessTeslailiTxT=T2,kakobi»vječniTesla«trajnopodsjećaosudionike23.ICHST-anaTesluiovopredavanje.Nakonpredavanjaautorreferataprimiojepo-zivdaodrži(ponovi)predavanjenaSveučili-štuBrasov(Rumunjska)natamošnjemFakul-tetuelektrotehnikeiračunalnihznanosti,na-zočnimađarskistručnjaciizkomunikacijskihkompanija zatražili su kopiju prezentacije,dobrojnihpitanjaoTesliprigodomkongre-

snevečereodstranenjemačkih,austrijskihidanskihistraživačaipovjesničara.RecepcijaradaoTeslibila jeznačajna, timviše što jeuauliBMEčitavovrijemeKongresauzpo-drškuorganizatorabioizloženposteroTesli(skraćena verzija predavanja). Poster, kaoi trilogija oTesli: časopisEnergija, god. 55(2006),br.3,zatimzbornici»TeslainCroa-tia« i »Godišnjak2006«u izdanjuHrvatskeakademijetehničkihznanosti,temonografija»Nikola Tesla: istraživač, izumitelj, genij«(Školskaknjiga,Zagreb2006.), darovani suna tragu hrvatske darežljivosti sveučilištuBMEiMađarskojakademijiznanosti.Sveganekolikodananakon23.kongresa,PéterSze-gedi, fizičar i filozofznanosti,kao jedanodvažnihčlanovaOrganizacijskogodborakon-gresa, poslao je poruku zahvale da su daro-vaneknjigeičlancipredaniKnjižniciBME,katalogizirani te ćeuskorobiti dostupnion-linekatalogom.Prigodniosvrtiiprosudbekojeslijede,odno-sesesamonanajvažnijesjedniceisimpozije– one na kojima je autor sudjelovao premasubjektivnome izboru, što dakako nije opti-malanizborjersumnogesjedniceteklepara-lelnourazličitimdvoranamaBME.

Osvrtinaregularnesjednice»Fizikaiastronomijauklasičnomperiodu«i»suvremenomerazdobljunakon1800.«Nekolikopredavanja(povjesničariznanostiifizičari) je bilo posvećenoprijateljskomod-nosuisuradnjiTychoBraheaiJohannesaKe-plera,aliirazličitimgledištimanaslikusve-miraigibanjaunjemunakraju16. iranompočetku17.stoljeća,uočiNewtonoveteorijegravitacije. Njihov prijateljski i istraživačkiodnos(opažanjeSupernoveipokušajnjezinalociranja1572.ipotom1604.)trajeodTübin-genadozajedničkihpraškihdana.TychoBra-he(1546–1601),plemićnesamourodoslov-ljuvećplemić iastronom»poprirodi«, tvo-rac tihonskog sustava planetarnih gibanja ukojemunijeprihvaćenaidejagibanjaZemlje,dragocjenojepomogaosvojimpodacimaKe-plerovimusavršenjimaKopernikovogmode-laheliocentričnogsustava(1543).Keplerovinebeskidoprinosisunovimatematičko-priro-doslovnizakoniplanetarnihgibanjateuzrokplanetskihgibanjausilikojaizvireizSunca(Astronomia nova,1609).Kepler jestudiraomatematiku,astronomijuimuzikuinatakvojpodloziniklajenjegovatežnjazaegzistenci-jom»skrivenogkoda«kojimseulaziuBožjiduh. Zato je u nizu »Na ramenima divova«ponovo objavljenoKeplerovo djeloHarmo-nice Mundiiz1619.godine(Harmonies of the World, 5. knjiga, JohannesKepler, Running


Filozofskiživot823

Press2002.)kojujeuredioikomentiraoslav-ni S. Hawking. Keplerova djela Harmonice MundiiMysterium Cosmographicum(1599)stalnoutječunaS.Hawkingovukozmologi-ju,naposeumatematičko-fizičko-muzičkompoimanjusvemira.KeplerovboravakuPragu(stigao 1600. godine) povijesno je bio vrloplodonosan u rađanju i širenju nove slikesvemira što produbljuje Kopernikov sustav.KeplerjepriznaovelikeGalileijevedoprino-se,napisavšimupismonakojejeGalileiod-govorio,anatraguplatoničkefilozofijesma-traojedasezamjenompojma‘duše’pojmom‘sile’ jednostavno dobivaju principi gibanja.Keplerovaslikaplanetaimuzičkihnota,na-posetzv.muzikastratosferaipolifonamuzi-ka, zanimljivi su i danas teoretičarima i po-vjesničarimaznanostiikultureu21.stoljeću.Godina2009.jeimeđunarodnagodinaastro-nomije,naposeposvećena400.obljetniciKep-leroveNove astronomije.U tomekontekstu,započela jenajnovijaznanstveno-tehnološkasatelitska NASA-misija pod imenom »Kep-lerovamisija«(»KeplerMission«,2009.)zanovaotkrivanjaplanetaveličineZemljeizvanSunčevog sustava u naseljivim zonama zvi-jezda,npr.opažanjeuzviježđuOrion.Satelit-opažačKeplerposlaojeinajnovijeprelijepeslikerazgovijetnihMjesečevihkraterauviso-kojrezoluciji.Historijskopovezivanjeastronomije ioptikeu17.stoljeću,utzv.opticigibajućihtjelesa,obrađenojeputemkrucijalnogproblematogavremena:postojilikonačnabrzinasvjetlosti?Ona je, naime, bila odlučujuća za filozofijuprirode i astronomiju, prije svegau praktič-nimopažanjimazvijezdateleskopom(stelar-na aberacija). Matematičko-filozofsku para-digmu svjetlosti postavio je Descartes u La Dioptrique(1637)govorećiosvjetlostikojojnijenužnopoduzimatikoja jenjezinapravapriroda.1Najprije jekonačnubrzinusvjetlo-sti pokazao danski astronom O. C. Rǿmer(1644–1710) uspoređujući trajanje staza sa-telita Io (ili Ija) prema Jupiteru. RǿmerovrezultatokonačnojbrzinisvjetlostiprihvatiojeengleskiastronomJ.Bradley(1693–1762)otkrivačstelarneaberacije,apotomA.J.Pi-card, J. R. d’Alembert, te naposljetkuD. F.AragokojijeprvipovezaogibanjeZemljesasvojstvima loma svjetlosti u 19. stoljeću.Unapuštanju Descartesove božansko-matema-tičke formulacijesvjetlosti,zajednosusura-đivali francuski i engleskiznanstveniciuna-toč razlikamaustilu,dabikasnijeE.Machu okviru pozitivizma oštro napadao Descar-tesovo poimanje svjetlosti kao njegovu naj-većupogrešku.Spominjemoivrlozanimljivpovijesno-znanstveni filmomjerenjubrzinesvjetlostipodnaslovomČarobnjaci svjetlosti(Les magiciens da la lumière/Wizards of Li-

ght)u regularnoj sjednici»Povijestznanostiuobrazovanju«(T31).Prvopredavanjeutojsjednicibilo jeposvećenotomefilmu.Tojepovijesna rekonstrukcija o mjerenjima brzi-nesvjetlostiod17.do19.stoljeća:Galileoinjegovesvjetiljke(lanterne),Rǿmer,Cassini,Bradley, Fizeau,LeVerrier, Froment i osta-li.Užarištu filma, sglumcimau stvarnomepovijesnom okruženju, jest Léon Foucault(1819–1868) injegovslavnipokusmjerenjabrzinesvjetlosti(1862)srotirajućimzrcalom,kaokrucijalnomepreciznomeksperimentuupovijestiznanosti.Trajanjeznanstveno-popu-larnogfilmauDVD-formatujeoko60minu-ta, anjegoviautori suPierreLauginie i sur.(Université Paris-Sud, Faculté des sciencesd’Orsay,Francuska),kojimožebitikoristannašim školarcima i studentima u srednjimškolamainaprirodnimitehničkimfakulteti-ma,odjelimaiveleučilištimauHrvatskoj.

Osvrtnaregularnusjednicu»Znanostifilozofija«Teorijestrunaisuperstruna–kaoobećavaju-ćafizikalnairigoroznamatematičkametodaukvantnojgravitacijiipoimanjuranogfizičkogsvemiraukozmologiji–povijesno su smje-šteneukontekstaktualnefizikeStandardnogmodelasjedneiklasičneNewton-Galileijevefizike i poperijanskog argumenta evolucijeznanostisdrugestrane.Akobaremjedanilivišeodovihuvjetanezadovoljava,događasekrajjednogmodela(teorije)patakoiteorijestrunauvedeneufiziku60-ihgodina20.sto-ljeća.Takavjebionaslovzanimljivogrefera-ta:»Teorijastruna–padznanosti?«(»StringTheory – The Fall of Science?«) filozofa iteologaW. P. Grygiela (Odjel za filozofiju,Papinska akademija za teologiju, Koperni-kov centar za međudisciplinarna istraživa-nja, Kraków, Poljska). Ubrzo nakon prvogformuliranjastandardnogmodela(1973)čijukrunu predstavlja današnji veliki hadronskisudarivač(LHC)uCERN-uiočekivanafizi-kananjemu,fizičarisupoželjelidubljiiširipoglednastvarnostuvođenjemjednodimen-zionalnih objekata nazvanih strunom umje-sto točkastolikih elementarnih čestica.To jebilateorijastruna(G.Veneziano,1968)kojaje doživjela prvu revoluciju1984.modelomsuperstunauvođenjem10prostor-vrijemedi-menzija,nasuprotrealnih4odnosnododanihdimenzija(≥ 4).Superstrunamasuuspješnouklonjeni matematički problemi (renormali-zabilnostiuklanjanjedivergencijaurazvoji-mapokonstantivezanja)ustandardnojfizicičestica i proširenjima prema boljoj teoriji.Drugurevolucijuteorijasuperstrunadoživje-la je1990-ihgodinakada jeE.Wittenuveo2D–brane ili opne pomoću M teorije, koja


Filozofskiživot824

obuhvaćasupersimetričneteorijesuperstrunau 11-dimenzija pri čemu slovoM označavanepoznato (Mystery).Objerevolucijeustru-namaisuperstrunama,smatraW.P.Grygiel,nemaju podlogu u eksperimentima tako dateorije strunanemogubitipravom teorijomfizike. Svojim padom one ostavljaju terenantropičkomenačelu (Anthropic Landscape)što otvara mogućnostmnogo-svemira (mul-tiverse), odnosno paralelnim ostvarenjimasvemiraimpliciranihteorijama,međukojimajenašsvemirdiomnogo-svemira.Stogapo-znatifizičarifilozofL.SmolinusvojojknjiziProblem s fizikom? (Trouble with Physics?)drži da alternativni putovi fizike za ujedi-njavanjemopćerelativnostiikvantneteorijedajunovunadu,oslanjajućisenasuvremenepristupe (ne-komutativne geometrije, Penro-seovitvistori).Zanimljivojedoistabilopovijesnopredava-nje o Hertzovim elektromagnetskim pokusi-matenjemačkimeksperimentalnimškolamau razvoju spektroskopije oko 1900. godine.UmodernojretrospektivipovijesneHertzovepokuse (1888) o širenju elektromagnetskihvalovauskladusMaxwellovomteorijomnetreba bezuvjetno prihvatiti jer se umnogimdetaljimaponovljeniHertzovpokuspokazujenepotpunimpristupom.Entuzijazam izvornemetodologije modernog kraja 19. stoljećapokazuje se netočnim pristupom, napose zaširenje vezanog elektromagnetskog polja ubliskoj zoni. Naime, H. Hertz nije opazio iobjasnio pomak retardiranog vremena tzv.vezanih klasičnih doprinosa u brzini širenjaelektromagnetskih valova (R. Smirnov-Ru-edaidr.,2007).Oko1900.godinetermičkozračenje(u infracrvenompojasu)nijeseek-sperimentalno razumjelo, a bilo je presudnoza Planckovu teorijsku formulaciju zakonacrnog tijela. U brojnim naporima u tomekontekstu,važni subili njemački i američkieksperimentalnipristup.Naposesuznačajnebile njemačke škole, usredotočene metodo-loškinaproblemrazumijevanjaidotjerivanjaizvorazračenja,potomuređajazadisperziju,tedetektorazamjerenjezračenja.Bilasutripovezanaeksperimentalnanjemačkaprogra-ma,okupljenaokotrojicevažnihfizičaratogavremena.F.Paschen(1865–1947,Hannover)i njegova škola je bila usredotočena na za-kon zračenja (Paschenov bolometar), O. R.Lummer (1860–1925, Berlin) program nadotjerivanjestandarda(Lummerovistandardi– izvori svjetlosti i topline,cilindričnigrija-nirezonator),dokjeH.Rubens(1865–1922,Berlin)bionaročitozabavljenproučavanjeminfracrvenogdijelauMaxwellovojteoriji.Upogledu izrade korisnih znanstvenih instru-menata za javnu upotrebu, spomenut ćemodžepniinstrument(spektrometar)zaprognozu

vremenarazvijennatemeljuopažanjaSunče-vog spektra tehnikama spektroskopije, foto-grafije i astronomijepotkraj19. stoljeća (C.Piazzi Smyth, škotski kraljevski astronom,opažao Sunčev spektar u Portugalu u raz-doblju 1877–1881). Instrumentom se opažacrvenikrajSunčevogspektra–tzv.»kišnipo-jas«(Rainband)ili»kišnipojasspektroskopi-je«(Rainband Spectroscopy)–čijiintenzitetdijelaspektranajavljujekišnovrijeme.

Osvrtnasimpozij»Marksizamiprirodneznanostiu20.stoljeću«U povijesnome nadolasku kvantnog raču-narstva (QC = Quantum Computing), kaonovog najsretnijeg spoja kvantne mehanikei računalne tehnologije, ponovo se rađa in-teres za alternativnim tumačenjima kvantnemehanike. Interpretacije (temelji) kvantnemehanike i marksizma, na primjeru odnosadvojicelijevoorijentiranihfizičaraD.BohmaiL.Rosenfelda,dokazujudamarksizamkaofilozofijamožejošuvijekbitiinspiracijomilimotivacijom, barem na primjeru simpozija(S38)na23.ICHST2009uBudimpešti.Sim-pozijjeorganiziralapovjesničarkaznanostiifilozofkinjaAnjaSkaarJacobsen(NielsBohrArchive,Kopenhagen) koja je u 2008. zna-čajnopomoglada se fotografije ikomentaripovodom50.obljetniceposjeteNielsaBohraZagrebu (1958–2008), nastali u studentskimseminarimanaFER-uuZagrebu, prihvate iuvrsteuBohrovarhivuKopenhagenu.Kadaje američki fizičarDavidBohm1952. uveotzv. skrivene varijable (hidden variables) ukvantnu fiziku, najzajedljiviji kritičar je bioLéonRosenfeld kao vatreni tumačBohrovekvantneepistemologije.Njihovsesporubrzoproširioinanjihovarazličitapolitička(mar-ksistička)uvjerenja.Oni su se susretali višeputa,naprimjernasimpoziju»Opažanjeitu-mačenje«(»ObservationandInterpretation«)uLondonu1957. godine.Međutim, njihovosukobljavanjenastavilo seunjihovudopisi-vanju,uprikazimaknjigaislično.Svojepo-gledenakvantnumehanikuBohmje1960-ihgodinadoneklepromijeniopasuodnosidvo-jicefizičarapostaliprijateljski,smeđusobnimvelikim uvažavanjem.Međutim, njihovi ra-zličitipogledinakvantnumehaniku–Bohrovkopenhaški nasuprot Einsteinovom – kao injihovirazličitimarksističkipristupi,predmetsumeđunarodnihistraživanjatogzanimljivogodnosauširemdruštvenomipolitičkomkon-tekstu,tedetaljnomproučavanjunjihoveko-respondencijeiostalihpisanihizvora.PredavanjeoutjecajimaT.D.Lisenkainje-govegenetičketeorijeubiologiji,agronomijiipoljoprivrednimmetodamameđujapanskim


Filozofskiživot825

biolozimai inženjerimau20.stoljećunapo-se jebilozanimljivo.T.D.Lisenko (Lysen-ko), genetičar i sovjetski fiziolog, sa svimproturječnostima njegovog nauka, utjecao jenazapadnezemljepatakoinaJapanvećod1930-ih godina, da bi nakon 1948. postaoznačajan pogotovo recepcijom knjiga Nova genetika u Sovjetskom SavezuiNasljeđivanje i raznolikost (Heredity and its Variability)ukrugovimabiologaipoljoprivrednihinženje-ra.Zanimljivojedasu1950-ih,paralelnoide-ološkimiznanstvenimraspravamazaiprotivLisenkoveteorijeuintelektualnimjapanskimkrugovima, japanski seljaci samostalno po-čeliprimjenjivatiLisenkovuteorijuitehnikujarovizacijedabipovećaliurodnapoljima.Povezanostslavnejapanskefizike20.stolje-ća imarksizmamnogim je sudionicima 23.kongresadoistabilanovaspoznaja.Japanskifizičar Shoichi Sakata (1919–1970) iz Sve-učilištaNagoya,biojezagovornikmarksizmapogotovoumetodologiji,razvojuipoimanjufizike. Razvio je metodologiju (školu) podnazivomSakataškolailiSakatamodel,zajed-no s fizičaromMitsuoTaketanijem.U tomemodelu je prirodu poimao slojem (»stratumviewofnature«) suvjerenjemdaseprirodasastojiizbeskonačnogbrojaslojeva,pričemujesvakislojopisanvlastitimzakonimagiba-nja. Sakata je 1956. razvio korektni modelhadrona,aposebnosebavionovimkvantnimsvojstvom stranosti (strangeness) materije,uvodeći pojam ‘logikematerije’ za lambda-hiperon(Λ-hiperon)umjesto‘logikeforme’.Princip Sakatine škole jest materijalističko(marksističko) poimanje prirode slojem, aškolajeutjecalanamnogegeneracijestude-nata i na japanske fizičaremeđu kojima sunajpoznatijiM.KobayashiiT.MaskawakojisuprimiliNobelovunagraduzafiziku2008.zajedno s američko-japanskim fizičarem Y.Nambuom.UnatočpozitivnimutjecajimaSa-kataškolemišljenjakaokorisnogsredstvaujapanskojfizicičestica(formulacijajapanskihpovjesničarafizike),T.Maskawajeod1981.počeoodbijatituškoluzbognjenihrevoluci-onarnihočekivanjau kvantnojmehanici, aliponajviše zbog toga što je Sakata škola za-nemarivala Weinberg-Salamovu standardnufizikučestica.

Osvrtnasimpozij»Povijestznanostiinovimediji«Između znanstvenih časopisa i medija od-nosno javnosti trebala bi postojati trajnameđusobna veza, napose danas u globalno-računalnoj povezanosti svijeta. Uvažavanjei rangiranje zemalja u pogledu znanstveneizvrsnosti(produkcijei/ilirecepcijeznanosti)nasvjetskojskali,najboljesemjeriobjavlji-

vanjem(članci,pregledi,pisma)ustoljetnimvrhunskimčasopisimaScienceiNature,unu-tarvelikeobiteljiodgotovo100000raznovrs-nih tiskanih ili digitalnih časopisa u svijetudanas.Na tragu odnosa znanosti imedija ukontekstu povijesti znanosti i tehnologije,spomenutćusamodvaprimjera.Prvijefran-cuski primjer priopćen na 23. ICHST 2009u Budimpešti (Christine Blondel, CNRS,Francuska) o pristupu Ampèreu i njegovojbaštini.U sklopu povijesti znanosti njegovaostavštinaiizvorisestavljajunaweb-mjestoAmpère: digitalizacija knjiga, arhiva, kores-pondencije,transkripcijanovihmanuskripata,dofilozofijskihireligijskihpitanja.Briljantnifrancuskiprimjernavodimazaplodneprimje-neudigitalizacijiiprosudbamahrvatskepo-vijesnebaštineuznanosti i filozofiji (prikazhrvatskihvelikananawebu:Petrić,F.Vran-čić,Bošković…).Drugijeprimjerbrazilskihznanstvenikaipovjesničaraonjihovimteku-ćimprojektimautomepolju,kojizagovarajutrajniiskladnibrakizmeđuznanstvenihčaso-pisaimedija.Utomebrakunajvažnijepolugesuširenjeznanstvenekomunikacijeuznano-sti(i),razvojznanosti(ii)ijamstvoautorstvuu novim razvojima i otkrićima u povijestiznanostiteutekućemrazvoju(iii).

InterakcijeipripremezameđudisciplinarnisimpozijuCresu2011.povodom300.obljetnicerođenjaR.BoškovićaHrvatskofilozofskodruštvoiOrganizacijskiodbor Dana Frane Petrića odlučilo je već2008. provesti obilježavanje 300. obljetni-ce rođenja J. R. Boškovića u 2011. godini,u okviru jubilarne 20. obljetnice održavanjaDana Frane Petrića u Cresu kao posebnetemesimpozija.KongresuBudimpeštijebiopravaprigodazameđunarodnekontakteipo-zivanjekompetentnihznanstvenikazasudje-lovanjeuhrvatskomesimpozijuposvećenomBoškoviću.Utomesvjetlutrojicaznanstveni-ka supotencijalnikandidati začlanovePro-gramskogodborasimpozijaposvećenog300.obljetnicirođenjaJ.R.Boškovića.Naprvo-memjestujestWojciechP.GrygielizOdjelaza filozofiju, Pontifikalna akademija IvanaPavla II. za teologiju, Centar Copernicusza međudisciplinarna istraživanja, Kraków,Poljska. Poznaje teologiju, filozofiju priro-deimodernufiziku,naposekozmologiju.UrazgovorimajepristaobitičlanomProgram-skogodboraza300.obljetnicurođenjaJ.R.Boškovićauokviru20.Dana Frane Petrića,Cres 2011. Drugi je kandidat Edoardo Pro-verbio, INAF, OsservatorioAstronomico diBrera, Milano, Italija. Veliki znalac philo-sophiae Boscovicianae,asamćeorganizirati


Filozofskiživot826

konferencijuuBreriposvećenuR.Boškoviću2011.PrijedlogmijedaoFabioBevilacqua,dosadašnji drugi potpredsjednik DHST-a iznalacEinsteinovefizikeifilozofije,aosob-noćepomoćiangažiranjuE.Proverbiaucre-skiprogramskiodbor.TrećijekandidatPaoloBrenni,novoizabranipotpredsjednikDHST-aza razdoblje2009–2013 i predsjednikDruš-tvazaznanstveneinstrumente(TheScientificInstrument Society, sIs), fizičar i stručnjakza instrumente injihovearhiveumuzejima.Izrazio jevelikuželjuzasuradnjomidolas-komuHrvatsku.

1»Iln’estpasbesoinquej’entreprennededireauvraiquelleestsanature»uRenéDescartes,La Dioptrique,De la lumière, Discours premier 83, 1637. Prema:RenéDescartes,Discours de la méthode suivi de La Dioptrique,ÉditionétablieetprésentéeparFrédéricdeBuzon,ÉditionsGallimard,1991.,str.151.

TomislavPetković

5. konferencija Filozofija i demokracija, »Demokracijaipolitičko obrazovanje«

Petimeđunarodni simpozij »Filozofija i de-mokracija« održan je u Dubrovniku od 31.kolovoza do 4. rujna 2009. u prostorijamaInteruniverzitetskogCentra iHotela»Lero«.Organizatori skupabili suHenningOttmann(Sveučilište Ludwig-Maximilian u Mün-chenu) i PavoBarišić (Institut za filozofiju,Zagreb),uzposebnu suradnjuLarryjaHick-mana,voditeljaCentrazaDeweyevestudijeuIllinoisu,iMarkaEvansa(SveučilišteSwan-sea).Skupjebioposvećenpoznatomamerič-kom filozofu Johnu Deweyu, koji je rođenprijetočno150godina,aposebnojenaglašenodnosdemokracijeiobrazovanja.Izlagačiizrazličitih zemalja održali su na engleskom injemačkomjezikunizzanimljivihpredavanjapopraćenihdinamičnimraspravama,asvemusu tomeprisustvovali istudentipreddiplom-skihidiplomskihstudijafilozofije.Skup je otvorio Larry Hickman (Carbon-dale, SAD) izlaganjem »Naturalizam Joh-na Dewyja kao model za globalnu etiku«.Deweyse tijekomčitavogživotazalagaozapravažena,imigranata,crnacaidrugih,zbogčegajeposebnozanimljivnjegovboravakuKini 1919.–1921., koji je protekaobez osu-đivanja i bilo kakvih pokušaja nametanja

zapadnekulture,ako jevjerovatibilješkamakomentatora. Što se pak tičeDeweyeva na-turalizma, to jebila idejakoju jepodržavaocijeliživot(osobitomusesviđaloDarwinovouvođenjegenetičkihieksperimentalnihidejau filozofiju o društvu), ali treba razlikovatinaturalizamodscijentizma,tj.odtezeopri-rodnojznanostikao jedinomvaljanomizvo-ruspoznaje.Deweyjesmatraoiumjetnost ihumanističkeznanostiposve legitimnimpo-dručjima istraživanja – znanost je posebnocijeniosamozbognjeneeksperimentalneme-todeineprihvaćanjaa prioriargumenata,anezbog posebnog statusa sadržaja znanstvenihteorija.LjudskujeduhovnostDeweyiznimnocijenio, smatrajući je sposobnošćuprojicira-njaciljevaiidealaubudućnostteponašanjauskladustime.HickmanjeuvjerljivopokazaokakobrojnekritikenaDeweyevračun(kakopodržava razliku činjenica i vrijednosti, na-stavlja tradiciju europske metafizike…) na-prostonedrževodu,potkrijepivšisvojetezeznakovitimcitatima.OsnovneDeweyveteze–izgradnjufilozofijenaprirodnimznanosti-maanemetafiziciiteologiji,ukidanjeoštrerazlikeprirodeikultureteprimjenueksperi-mentalnemetodenarješavanjeetičkihdilema–Hickmanjeocijenioplauzibilnimaiveomautjecajnimačakidanas.HenningOttmann(München)održao jepre-davanje»Duhduhovnihznanosti«ukojemjegovorioopojmuduhovnihznanosti,zasnova-nihuHegelovojiDiltheyevojfilozofiji,ikojeodsamihpočetakabivajupopraćenestalnomdvojbom,tj.dovođeneupitanje(Comteovpo-zitivizamželiodnjihstvoritiegzaktneznano-sti,aMarximdajematerijalističkoikritičkoutemeljenje).Posebnou20.st.,kadstrelovitonapredujutehnikaiprirodneznanostiteuspo-stavljajukorist kao jedinomjerilo znanstve-nosti, duhovne znanosti dolaze u opasnostpa i same pokušavaju dati svoje opravdanjeu terminima koristi. Jedna inačica ovakvihnastojanjajestitzv.teorijakompenzacijeJo-achimaRitterainjegovihučenika(MarquardiLübbe),koji tumačeduhovneznanostikaokompenzacijuzarizikeigubitkepovezanesmodernizacijomdruštva,tj.njegovubespovi-jesnost.Onetakoimajuzadaćuodržatiusje-ćanjuonoštobiinačezasuvremenogčovjekanužnopostalo beznačajnim i izgubilo svakupovezanost sa stvarnošću. Istaknuvši prima-mljivost ove teorije (legitimacija postojanjaduhovnihznanostiudruštvuusmjerenomnanapredak),Ottmannjekritiziraonjenejedno-stranosti,tj.proglašavanjeantikvarskoginte-resazapovijest jedinimmogućim,pričemusezanemaruječovjekovaktivanodnospremaonomživompovijesnom,kaoinaglašavanjeočuvanja kao jedine funkcije duhovnih zna-nosti, što zapravo znači da one nipošto ne


Filozofskiživot827

mogubitiizvorkulturnedinamike.Nakrajujenaglasiovažnostkritičkogutemeljenjadu-hovnihznanostinasuprotnjihovompodvrga-vanjukriterijimakorisnosti.SljedećujesesijuotvorioMarkEvans(Swan-sea)izlaganjempodnaslovom»Obrazovanjei etikademokratskogkaraktera«ukojem sepozabavio tipičnom deweyjevskom temomveze životademokratskoguređenja (koje zaDeweyja nije samo vrsta političkog režima,većinačinživota)iobrazovnogsustava,kojiza zadaću ima ostvariti određen obrazovniideal. Evans je uzeo sebi u zadaću obranitiovupostavkuostvarnojmogućnostidostiza-njaželjenogideala(akojikaoistinskiljudskiidealmožebiti ostvaren jedinoudemokrat-skimdržavama),itonesamoodtzv.izvanj-skih prigovora, odnosno onih o praktičnimograničenjimatakvogpothvata(npr.konkret-nepolitičkeodredbepojedinedržave),već io onima inherentnim samom tom idealu. Tiseprigovoriodnosenanjegovuizrazituslože-nost,atimeipretjeranuambicioznost,adrugiupućujunatodaseidealmožeostvaritisamou uvjetima liberalne kapitalističke demokra-cije.Evans je, pristajući uz stajalište tzv. li-jevog liberalizma (koji naziva socijalizmomu stanju očajavanja, a pripisuje ga i samomDeweyju), zaključio da se težnja prema ne-komidealumoženazvatiopravdanomukoli-ko je onmoguć, tj. da je težnja prema tomciljunužnaakojeondostižan.Lenart Škof (Koper) svojim je predavanjem»Blage geste: etički pragmatizam i duh de-mokracije« predstavio projekt interkultural-no orijentiranog pragmatizma etičkih gesti,inspiriran filozofijama Jamesa, Deweyja,Rortyja iUngera s jedne strane, te filozofi-jomLuceIrigaray,sdrugestrane.Tajprojektpropitujepojmovetijelaiinterkulturalnostiupragmatističkojmisli,aŠkofseprvenstvenousredotočio na Ungerovu radikalnu verzijupragmatizma i njegov pojam produbljivanjademokracije u etičko-interkulturalnom smi-slu,tj.postavljanjaprioritetaživotapredsvimostalimkaotemeljademokracije.PovezujućiIrigarayinu filozofiju s pragmatizmom,pod-crtao jenjihovubliskostupitanjimapolitič-kog i etičkog obrazovanja, naime, Irigaraysmatra da se vježbanje u građanstvu sastojiu pobuđivanju svijesti o drugome, za što jepotrebna reorganizacijačitavogsklopanavi-kaipraksi.Izlaganjejezaključioobraćanjemvedskojfilozofijiipojmuprane (dahaživota)kaoosloncazaetičkoosvješćivanjeprvenstvaživota.U predavanju »Civic Education (Građanski odgoj):demokratskadržavaiodgojzademo-kraciju« Christo Todorov (Sofija) prihvatiose zadaće legitimacije Građanskog odgojakao nastavnog predmeta u modernim libe-

ralnimdemokracijama.Pritomjenaglasiodapodtimpojmomneobuhvaćapolitičkiodgojuopće (kakav nalazimo u svim razdobljimapovijestiuokvirimarazličitihinstitucija),većsamo politički odgoj u javnim školama.Tajpredmetneobuhvaćasamotzv.odgojzagra-đanstvo,negoirazvijasposobnostirefleksije,komunikacije i samoodređenja umodernomdruštvu. Todorov je naglasio da je pitanjenjegove legitimacije prije svega praktičko ipolitičkopitanje(pritomsepozvaoosobitonaiskustvosvojematičnezemljekaoteknastaledemokracije);naime,pretpostavkajeliberal-ne demokracije samoodređenje građana nasudjelovanjeustvarimaodjavnog(zajednič-kog)interesapasvakapromjenatražiširokoprihvaćenkonsenzus.PodsjetivšinaPlatono-vemislioodgojuudijalogu»Protagora«,ukojem se govori o nužnosti prisiljavanja odstranedržavenagrađanedauskladesvojži-votsazakonimapolisa(pričemujesredstvoprisileodgoj,aicijelasezajednicapokazujekao krajnje pedagoški utemeljena), istaknuoje razlikuuodnosunadanaskaddržavaodgrađananipoštonemožeočekivatibezuvjet-nu odanost.Analiziravši trimogućamodelalegitimacijeGrađanskogodgoja,tj.nacionali-zam,participacionizamiodgojzaautonomi-ju,prikloniosetrećemukaojedinojmogućojosnoviodgovornostiitolerancije.DrugijedansimpozijaotvorioMislavKukoč(Split) izlaganjem »Socijalni liberalizam idemokracijauklopciglobalizacije«,ukojemjegovorioodvojakojnaraviodnosaliberalnedemokracijeiglobalizacije:doksjednestra-nedolazidopojavedemokracijeivladavineprava u dosad nedemokratskim područjima(tzv. trećivaldemokratizacijeu80-im i90-imgodinamaprošlogstoljeća),sdrugestraneglobalizacija u obliku neoliberalizma (liber-tarijanizma) ruši ideal liberalnedemokracijepotkopavajući autoritet nacionalne države.Upravo je razlučivanje neoliberalizma kaoozloglašenogkrivcazasvjetskukrizuoddru-gih oblika filozofije liberalizma (skup razli-čitihnačela,odpravapojedinca,slobodemi-šljenjaigovoradojednakostišansiitd.)bilaglavna Kukočeva ambicija; priznavši neoli-beralizmu podrijetlo u klasičnom (ekonom-skom)liberalizmu,istaknuojekakopostojeidrugiobliciliberalizma–kulturni,političkiisocijalni(novi,moderni,reformni)–odkojihje posljednji, čiji su zastupnici J.Dewey, J.RawlsiR.Dworkin,ainspiriraseiteorijomdržave blagostanja J. M. Keynesa, posebnosuprotstavljen neoliberalizmu. Naime, soci-jalni liberalizam, za razliku od neoliberaliz-makojiapsolutizira tržište,smatraslobodnutrgovinuitržišnuekonomijuvrijednomsamoumjeriukojojuspijevazadovoljitiosnovnepotrebe svih pojedinaca.Upozorivši na kra-


Filozofskiživot828

ju na potrebu politizacije globalizacije, tj.uvođenja globalizacije odgovornosti, Kukočje istaknuo kako filozofija sigurno sama nemože riješiti probleme nastale dominacijomneoliberalizma,nomožepripomoćianalizomrazličitih aspekata globalizacije, kao i dava-njemsmjernicazanjenoetičkovrednovanje.Svojim je predavanjem »Demokracija našihškola: o sukobu demokratskog odgoja i po-litičkog obrazovanja u savjesti nastavnika«ReinhardMehring(Heidelberg)otvoriopita-nja(govorećiprijesvegaonjemačkimškola-ma,noistabisepitanjamoglapostavitiizadruge nacionalne obrazovne sustave) o pro-blematičnostiizborapojedinogdemokratskogmodelakojibisepoučavaouškolama,njego-vuodnosupremačinjeničnomustavnomure-đenju, kao i ono omogućnosti sklada istin-skihzadatakaodgojazademokracijusonimapolitičkogobrazovanjaiškolovanjastavova.Počevši od povijesnog prikaza profesionali-zacije nastavničkog zvanja u Njemačkoj, ukojemje,sjednestrane,istaknuoHumboldtai njegovu reformu kao inkarnaciju jedinstvafilozofije i politike odgoja te Deweyja kaofigurukojaprekidasneohumanističkompe-dagogijom i okreće se prema iskustvu kaonastavnojmetodiiškolskojfilozofiji,sdrugestrane, ukratko je izložio individualističku iliberalističku filozofiju ustavne države te seusredotočionatemeljniproblem,onajosuko-bumoralaipolitikekojinastavnikdoživljavau praksi odgoja za demokraciju, te naglasiovažnost svijesti o utjecaju globalizacije napolitičkeprilikenacionalnihdržava (država,dakle, ne može riješiti probleme učenika iostalih kao njenih građana) i (moralne) ob-vezenastavnikapremaučenicima,zbogčegai inzistira na vjernosti načelima odgoja zademokraciju,kojisprječavaindoktriniranje ioblikovanjeslijepoposlušnoggrađanina.OlgaSimova(Plovdiv)govorila jeu izlaga-nju»Demokracijailidemokratskodruštvo«oDeweyjevupoimanjudemokratskogdruštva,čiji se nastanak temelji na nestankumoder-ne.TuseDeweydonekleslažesmišljenjimaMarxaianarhista19.stoljeća,kojizagovara-juprvenstvočovjekapredzakonom,tj.tvrdeda jezakonzbogčovjeka,anečovjekzbogzakona.NekekarakteristikeDeweyjeve teo-rije demokratskog društva upućuju na to dabidemokracijadruštvotrebalaučinitisavrše-nim.Društvobipakbiloneodrživobezzajed-ničkihinteresazasvenjegovečlanove,sličnoobitelji, ali ibez intelektualne slobode,kojajeosnovakreativnostiidruštvenognapretka.ToneznačidaDeweyzagovaralaissez-fairekapitalizam,naprotiv–radikalnoraslojavanjedruštvasmatraštetnimzadruštvenukohezijujeronoonemogućavanjegovureorganizacijuinapredak.

U izlaganju»Može li i ukojemsmislugra-đanska vrlina prijateljstva poslužiti demo-kratskom odgoju?« StjepanRadić (Đakovo)istaknuo je zanemarivanje teme prijateljstvakakou suvremenoj filozofiji tako i u socio-logiji, čemu korijen nalazi u specifičnostisamog fenomena prijateljstva (za razliku odbraka, uskraćuje se svakom obliku formali-zacije).Razgraničivšiprijateljstvoodrodbin-skihisusjedskihodnosatepoznanstva,Radićjepodvrgnuokriticiradikalnokomunitaristič-koshvaćanjeprijateljstvakaotemeljamoder-nogdruštva,pričemuseposebnoosvrnuonaAlasdaireaMacIntyrea,inasuprottomeistak-nuo njegovu političku ulogu: onomože po-služitidemokratskomodgojutakoštopotičerazvojmorala(pomažeushvaćanjusebekaodruštvenog bića), dopunjava načelo praved-nosti te integrira društvo, ujedno pružajućimogućnostzanjegovupromjenu.Nakrajujeupozorio na opasnost totalitarizirajuće pro-jekcijeprijateljstvanačitavodruštvo.Barbara Zehnpfennig (Passau) u svojem jeizlaganju »Demokracija i (ne)obrazovanje:Platon, Humboldt i Bolonjski proces« us-poredila obrazovni ideal koji se promovirau novoj obrazovnoj reformi (usmjerenost naprofesionalnesposobnosti,prilagođavanjeob-razovnog sustava potrebama ekonomskogtržišta)shumboltovskim(zapravojošplato-novskim)idealom,kojiuznanostividiputkizgradnjiindividualnogčovjeka(obrazovanjekaoduhovnasamodjelatnost),odkojekoristiimanesamotajpojedinac,većidruštvo(Pla-tonovaprispodobaopećini:pojedinackojijeugledaosvjetlo,tj.spoznaodobroimazadaćuvratitiseiosloboditidrugeokovaneznanja).Zaključila je da premda humboltovski idealpatiodelitizma(njegovisuintelektualniika-rakternizahtjevidostižnisamonekima),Bo-lonjskiprocesipaknijeautentičnademokrat-skareformajerreducirakvalitetunakvantitet,odnosnoobrazovanjenaizobrazbu.Bruno Ćurko (Zagreb) započeo je izlaganje»JohnDeweyipotrebakritičkogmišljenjauobrazovanju« parafraziranjem nekih suvre-menih autora koji se slažu kako je kritičkomišljenje staro koliko i filozofija sama, alije Deweyjeva uloga u tome ipak posebna.Dewey naglašava važnost reflektivne misli,kojaprijeprihvaćanjavjerovanja tražineštoštobitovjerovanjepoduprloiliopovrglo,štoje zapravo imitacija znanstvenemetode.Ta-kođerdržiidajemisaoodključnevažnostizaživot,štoznačidaseučenikekrozškolovanjetrebapodučavatikritičkommišljenju.Poseb-no ističe značenje suzdržanog zaključivanja(suspended conclusion)kojepredstavljaoblikopreznog donošenja zaključaka u kojem seprijeprihvaćanjaodređenogvjerovanjatrebapronaći adekvatnu metodu kojom se može


Filozofskiživot829

provjeriti valjanost zaključka. Sve te inte-lektualnevježbe,kakojeistaknuoĆurko,nesmijuostati na razini pukogmišljenjaneza-interesiranogzasvijet,većtrebatežitipove-ćanjuučinkovitogdjelovanjauprirodi,zbogčegaučenicimatrebastalnozadavatipraktič-neproblemeipovezivatinastavnelekcijesasvakodnevnimživotom.PavoBarišić (Zagreb) svojim je izlaganjem»Filozofija demokratskog odgoja« naglasiovažnost kvalitetnog obrazovanja za razvojdemokratskogdruštva.Ukolikodemokracijusmatramoetičkimidealom,kaoštojeuglav-nomslučajudanašnjemdruštvu,nemožemoneuočitivažnostobrazovanjakoje jeglavnipokretačdruštvenograzvoja.Timeseodmahnameće pitanje: je li demokracija filozofskitemelj obrazovanja? Ozbiljnost tog pitanjavidise iučinjenicida je iKant,kaoizrazi-to individualističkiusmjeren filozof, shvatiokako pojedinca i demokracije nema bez in-stitucija (»jer priroda ne poučava«), dok suFichteiHegelsmatralikakojeglavnaulogadržaveupravoonaobrazovna.Pravajezada-ćaobrazovanjapunirazvojsvihpojedinčevihpotencijalateizgradnjaiizražavanjevlastitogmišljenja,bezčeganemakvalitetnejavnera-spravenužnezademokratskodruštvo.Barišićjeistotakoistaknuovažnostkomunikacijeudemokratskomdruštvutekakosekulturako-munikacije može stvoriti jedino kvalitetnimobrazovnimsustavom.Nerazdvojivostdemo-kracijeiobrazovanjauvidiojeiDewey,kojijevjerovaoufilozofskuopravdanostistihkaoideala koji su ujedno i temelji kvalitetnogdruštva.Heda Festini (Rijeka) održala je predavanjepod nazivom »VažnostDeweyjevog socijal-nog liberalizma danas« u kojem je, kao štoto isamnaslovgovori,uglavnombiloriječioDeweyjevuodnosupremaliberalizmukaopolitičkojdoktrini.Glavnijeizvorzatopakknjiga Liberalizam i društveno djelovanje,u kojoj su sakupljena predavanja što ih jeDewey držao na Sveučilištu Virginia 1835.godine. Dewey upozorava na greške ranihliberala (takozvani»nasilni liberalizam«)ko-je kao da se ponavljaju i u današnjim kapi-talističkimrealizacijamaliberalizma.Onpakzagovara socijaldemokratski liberalizam,koji je u oštrom kontrastu s laissez-faire li-beralizmom.Ukapitalizmu jeprisutannaglirazvoj znanosti i tehnologije, ali društvenastruktura i legislativa ostaju nepromijenjene– jednostavno ne mogu pratiti taj napredak.UtojslabostikapitalizmaDeweyvidišansuza socijaldemokratski liberalizam, koji uzpomoćznanjaiprimjeneznanstvenihmetodanarješavanjedruštvenihproblematrebatežitizapromjenomokoštaledruštvenestrukture,aupravojeobrazovanjeključanfaktorutome;

jedinoputemkvalitetnogobrazovanjamlađihnaraštajamogusestvoritiuvjetizatakvupro-mjenu društva. Heda Festini spomenula je iDeweyjevo naglašavanje morala i utjecajamoralanakulturuidruštvo,čimeDeweyan-ticipira suvremeni komunitarizam ili baremneštonjemuslično.Posljednjejeizlaganjeovogodišnjegsimpozi-jaodržaoJörgWernecke(München),itopodnaslovom»Demokracijaiklasičnipragmati-zamuperspektiviteorijedjelovanja«ukojemje tematizirao Dewyjeve pragmatističko-de-mokratske postavke, tj. njegovo pragmati-stičko utemeljenje demokracije. Pošavši odPeirceaiJamesatemeđusobnorazgraničivšinjihovepoglede(Peirceovpragmaticizamkaoopreka Jamesovom, premamišljenju samogPeircea,suvišepojednostavljenomiiskrivlje-nomshvaćanju),WerneckeseusredotočionaDeweyjevo eksperimentalno-naturalističkočitanjePeirceovepragmatističkemaksime,tj.njegovoshvaćanjedjelovanjakaokreativnogieksperimentalnogčovjekovapristupasvije-tusciljemrješavanjarazličitihproblema.Kaobitnu postavkuDeweyjevemisli istaknuo jenjegovo plediranje za jedinstvom spoznaje(teorije) i djelovanja (prakse), kao i potrebupolitičkog uređenja koje dopušta i njegujeslobodno mišljenje, kreativnu inteligenciju,istraživanje i moralitet u svrhu napretka ci-jelog društva, što jemoguće samo u demo-kracijikaozajedničkomživljenjuidijeljenjuiskustava, a ne tek pukom obliku vladavine(nakonDeweyja isticao iPutnam).Nakrajujeupozorioinaproblematičnostbiologijsko-naturalističkog i društveno-funkcionalnogutemeljenjaDeweyjevihnormativnihzahtje-va (meliorizam, vrijednosti, pojam slobode,pojamdobraitd.).Simpozij je zaključen kraćim obraćanjemprisutnimaodstraneorganizatora,kojisuseosvrnuli na cjelinu svih izlaganja te izrazilizadovoljstvo brojem i kvalitetom izlagača,kaoizahvalusvimsudionicima.Iskazanajei želja zaponovnimsusretom,adavani su iprijedlozi o mogućim temama za sljedećugodinu.

GabrielaBašić LjudevitHanžek


Filozofskiživot830

18. Dani Frane Petrića, »Filozofijaimediji«

Od20.do26. rujna2009.ugraduCresuseodržala osamnaesta po redu međunarodnaznanstvena interdisciplinarna konferencijaDani Frane Petrićakoju suorganiziraliHr-vatskofilozofskodruštvoiGradCres,apodpokroviteljstvomMinistarstvaznanosti,obra-zovanja i športa teMinistarstvakultureRH.Uzsimpozij o stalnoj temi–»Petrić i rene-sansnefilozofsketradicije«–kojisepoobi-čajuodržavaudrugomdijelukonferencije,zatemuovogodišnjegglavnogsimpozija,kojiseodržaood20.do23.rujna,odabranajeaktu-alna, iznimno intrigantna tema–»Filozofijaimediji«.Omeđunarodnom karakteru simpozija svje-dočipodatakdasusudjelovaliizlagačiiz13zemalja (Bosne i Hercegovine, Crne Gore,Češke, Finske, Hrvatske, Kanade, Libije,Litve,Mađarske,Makedonije,Njemačke,Slo-venije teSrbije) koji sukrozvišeod70 re-ferataipratećihraspravapokušalirasvijetlitimnogovrsneaspektekompleksnogfenomenamedijaudanašnjemdruštvu.Oproblematicimedija nisu raspravljali isključivo filozofi,kakobisedalopretpostavitiizsamognaslovasimpozija,većsetemipristupaloiizperspek-tive mediologije, komunikologije, sociolo-gije, antropologije, teologije, pa i prirodnihznanosti,čimejeiovajputostvarenvećuvri-ježeninterdisciplinarankaraktersimpozija.Kojisurazlozizaodabiroveteme?Medijje,uetimološkomsmislu,neštoštoposreduje,tj.uuobičajenomsmislu,neštoštoposredujeukomunikaciji izmeđuodašiljatelja iprimate-lja informacije. No u današnjem društvu jepostalajasnačinjenicadamediji,oniklasični,a naročito novi, nisu više puki posrednici iprenositeljiinformacija,negosupostalivaž-niakterikreiranjastvarnosti.Toseneodnosisamonaizraženutjecajmedijanadruštveneprocese (o većini pojmova kojima pokuša-vamo opisati te procese, npr. ‘globalizaci-ja’, ‘demokracija’, ‘civilizacija’ itd., teško daištamožemorećibezrazumijevanjautjecajamedija)negoinamedijskiuvjetovanomije-njanjesamebîtičovjekailjudskihzajednica.Kompleksnostproblemarezultiralaječitavimnizompristupaodkojihsvakina svojnačinodređuje ulogu i značaj medija, no budućidaseradiopitanjimabîtičovjekaisvijetaukojemživi,ogorućojteminasvimrazinamaživota,filozofijajep(r)ozvanadapokušadatiokvirraspravi,štoopravdavaisamnazivsim-pozija.Iakoseslužbenozapočelosradomuponedje-ljak, aktivnosti vezane uz simpozij odvijalesu se i nekoliko dana prije. Kao svojevrsnu

uvertirusimpoziju,upetak,18.rujna2009.uOsnovnojškoli»FranePetrić«ugraduCresu,javnopredavanjenatemu»Mediji–odzavo-đenjadomanipuliranja«održaojeSeadAlić,potpredsjednikProgramskogodborasimpozijaivoditeljSekcijezafilozofijumedijaHFD-a.Unedjelju,20.rujna,podolaskusudionikauhotel,održalosepredstavljanjeizdanjanovihknjigaizbornika.PredstavljenisuzborniciuizdanjuHFD-aTeorija relativnosti i filozofija(ur.TomislavPetković)iFilozofija Meditera-na(ur.MislavKukoč),zatimhrvatskoizdanjeknjige Marshalla McLuhana Razumijevanje medija (Goldenmarketing – Tehnička knji-ga),knjigaSeadaAlićaMediji – od zavođe-nja do manipuliranja(AGM)teknjigaDivneVuksanović Filozofija medija: ontologija, estetika, kritika(Čigojaštampa).Prvi radni dan simpozija je započeo otvara-njemskupanakojemsusepozdravnimrije-čimasudionicimaobratiliPavoBarišićuimeHrvatskogfilozofskogdruštva,zatimHrvojeJurić iSeadAlićkaopredstavniciProgram-skog odbora simpozija te Kristijan Jurjako,gradonačelnikgradaCresa,kojijeisvečanootvorioskup.Rad simpozija započet je dvama plenarnimpredavanjima.SeadAlić(Hrvatska)jeusvompredavanjunastojao,sjednestrane,naglasitislojevitostikompleksnostmetodološkihpri-stupa unutar filozofije medija anticipirajućitakomnogapitanjakojaćesepojavitiuizla-ganjima i raspravamanasimpoziju.Sdrugestrane,nastojao je iukazatinanužnostdub-ljegpromišljanjapojmamedija teproširenjaznačenja tog pojma do razine osvještavanjamedijske određenosti samog filozofijskog,teološkog,umjetničkog,paiznanstvenogdje-lovanja. Predavanje Gottfrieda Küenzlena(Njemačka) temeljilo se na uvidu damedijikaomoć kulture, osim što prenose i posre-duju poruke i tumačenja ljudskog opstanka,samikonstruirajustvarnost,mijenjajućinatajnačinnesamoizvanjskeodnoseljudskogop-stanka,negoičovjekasamoga.Tojenaposevidljivouutjecajumedijanaproceskulturneglobalizacije.Nakontogasukrenulapredavanja,uzgusnu-tomrasporedukroztriparalelnesekcije,kojasupokrivalačitavspektarpristupaproblema-tici,potičućiplodneiintrigantneraspraveiz-međustručnjakaizraznorodnihpodručjakojesusenerijetkoznaleprodužitiiizvanslužbe-nogvremenaradasimpozija.PoslijepodnevnastankaiskorištenajezaorganiziraniobilazakgradaCresa.Kao jednuodposebnosti ovogodišnjeg sim-pozija treba istaknuti održavanje studentskesekcijeusklopuprvogradnogdanasimpozi-ja,nakojojsusudjelovalistudenti filozofije


Filozofskiživot831

i teologije sa sveučilištâ u Zagrebu iOsije-ku. Iako jeovakav tip aktivnog studentskogsudjelovanjaostvarenpoprviputusadavećpodužojpovijestikonferencije,zavidnarazi-na izlaganja o temama od promišljanja bîtimedijadokritičkogosvrtanamedijskuprak-susteološkihietičkihaspekata,teplodnara-spravakojaserazvilanatemeljutihizlaganja,doveli su do zaključkaorganizatorâ kakobistudentska sekcija trebala postati stalan diobudućihsimpozijanaDanima Frane Petrića.Drugi dan simpozija otvorio je Arto Muta-nen (Finska) plenarnim predavanjem o ana-liziutjecajamedijanaznanstvenudjelatnostiznanostopćenito.Ukazujućinanedostatakra-zradepojmovamedija,komunikacijeiznan-stvenog područja u njihovom međusobnomutjecaju,izniojetemeljnutezudamedijinisutekneviniposrednicinamijenjenisamozako-munikacijuizmeđukolega,većsudiokomu-nikacijekojiznačajnoutječenanjensadržajkao i na razumijevanje granica znanstvenogpodručja.Idrugidansenastavioradomutrisekcije,kojijetrajaodoposlijepodnevnihsatikadajebioorganiziranizletugradOsor.Na-kon povratka sa izleta održana je projekcijadokumentarnogfilmaMcLuhan’s Wake reda-teljaKevinaMcMahona.Trećegdana simpozijakrenulo seodmah saradomu sekcijama, nakon kojih su održanadva završna plenarna predavanja te završnarasprava.HajrudinHromadžić (Hrvatska) sepozabavio ulogom masovnih medija u pro-dukcijidruštva spektakla, teposebnonjego-vimaktualnimoblikom–celebrity kulturom.Koristeći temeljne tezeFrankfurtskeškoleoutjecaju masovnih medija u produkciji ma-sovnekulture teDebordovkoncept ‘društvaspektakla’iprimjenjujućiihnarecentneme-dijskefenomene,nastojaojerazjasnitipojavumedijski potpomognute spektakularizacijesuvremenogdruštva.DivnaVuksanović(Srbi-ja) zaokružila jemnoga pitanja otvorena ti-jekomsimpozijaproblematiziranjemrazvojaznanja unutar suvremene, medijske kulture.Paradigmatskepromjenepodutjecajemsuvre-menih,tehnološkiomogućenihmedijautječune samo na promjenu uloge mišljenja u su-vremenosti,negoinaontološketemeljestvar-nosti tena tajnačin redefiniraju ipredmet imetodologijuznanstvenogistraživanja.Osta-jeotvorenopitanje jesuli tepromjenesamostupanjuznanstvenomprogresu(iliregresu!)iliseradiorevolucionarnojredefinicijipojmaznanja,atimeitemeljnihfenomenakulture.Općenito gledajući, na simpoziju su prevla-davalikritičkitonoviusmjerenipremasuvre-menimmedijima.Njihovamoćuproducira-nju suvremene društvene stvarnosti, koja senaročitopotenciraibivaopasnomubliskomkontaktuskrupnimkapitalom,hiperrealnost,

simulacijaispektakularizacijaupodlozikojejemanipulacija,tenaročitoutjecajnaprocesglobalizacije,kaosamonekiodnizaproble-ma,bilisemetekritikeizraznihperspektivaod kojih je svaka na svoj način pridonijelaosvjetljavanjuproblematike.Osim kritike, otvorila su se i pitanja načinaotporaneprihvatljivimkretanjimanapodruč-jumedijskeofenzivenasvimrazinamaživo-ta,auskloputogairazmatranjaopozitivnimaspektima i mogućnostima medijâ, naročitonovih poput multimedija, koje bi se mogleupotrijebiti u stvaranju novog, uspješnijegtipakomunikacijeinove,boljestvarnosti.U skladu s tim,Sekcija za filozofijumedijaHFD-aodlučilasenapravitiiskorakmultime-dijalnimprikazomsimpozija.Nainternetskojstranici http://www.sizif.org/index.php/cres-2009mogućejepronaćivideo-isječkevećineizlaganja, što uvelike olakšava prenošenje ipercipiranjevelikogbroja,različitostiikom-pleksnostitema,paisameatmosferesimpo-zija,ašto jegotovopa inemogućeuovakoograničenommedijukaoštojeprikazu»Filo-zofskomživotu«.Apromatrajućisdrugestraneisamsimpozijkaomedij,možeserećidaje,osimprenoše-njairazmjenenovihsaznanjaoproblemume-dijaizmeđustručnjakaizrazličitihpodručja,jošjednomuspješnopridoniostvaranjuinter-disciplinarneznanstvenestvarnosti.

Krešimir Babel

18. Dani Frane Petrića, »Petrićirenesansnefilozofske tradicije«

UgraduCresu jeod23.do26. rujna2009.održan 16. međunarodni simpozij »Petrić irenesansnefilozofsketradicije«usklopu18.Dana Frane Petrića. OrganizatorovogskupajeHrvatskofilozofskodruštvokojevećduginizgodinapriređujesusreteznanstvenikačijiradovivalorizirajuznačenjePetrićevemisliukonteksturenesanse.Skup je započeo pozdravnim riječima pred-sjednika Programskog odbora Ivice Marti-novića, tecreskoggradonačelnikaKristijanaJurjaka,nakonkojegjeuslijedilouvodnopre-davanje Mihaele Girardi-Karšulin (Zagreb)na temu»Jesu liPetrićeveDiscussiones pe-ripateticaepovijestfilozofije?«sciljemodre-đivanja položaja Petrićevih Peripatetičkih raspravaupovijestifilozofije.IakojePetrić


Filozofskiživot832

biozagovornikPlatonovefilozofije,umanju-jućipritomvrijednostAristotelovastvaralaš-tva,prvijenapisaosistematskiprikazrazvojai recepcijeAristotelovefilozofije.TajprikazPetrić donosi u Peripatetičkim raspravamakojepredstavljajunesamoistraživanjeAristo-teloveodnosnoaristotelovskefilozofijenegoisučeljavanjeAristotela,aristotelizma,Plato-na, platonizma, hermetičke i tzv. Kaldejsketradicije. Nadalje, u izlaganju se obrazlažepovezanostPetrićeve»povijestifilozofije«uPeripatetičkim raspravamasnizomsličnosti»Aristotelovepovijestifilozofije«kojaupra-vopredstavljaisammotivPetrićevogpisanjaPeripatetičkih rasprava–željadasepokaženjezinaneistinitostili»pokradenost«.Prva tematska sjednica simpozija bavila setemama »Iz riznice PetrićevihDiscussiones peripateticae«. Luka Boršić (Zagreb) izlaže»Prilog istraživanju Petrićeva razumijevanjaglazbeinjegovautjecajanamuzičkuteorijuipraksunjegovadoba«,ukojemobjašnjavavažnost Petrićevog utjecaja na kasnorene-sansnapromišljanjaoglazbi.IakoPetrićnijebio glazbenik, bio je izuzetno cijenjen kaoglazbeniteoretičar,pajetakooglazbipisaoponajvišeuLa deca istoriale (6knjiga),La deca disputa (1 knjiga), kao i u odlomcimau Discussiones peripateticae. Upravo na te-meljunekolikoodlomaka izdrugogasveskaPeripatetičkih rasprava,autornamobjašnja-va Petrićevo viđenje »platonske glazbe«, tj.kakospojitisjednestranepitagorovskomate-matičkoutemeljenjeglazbei,sdrugestrane,razumijevanjeglazbekaodijelaonepoetikepremakojojjeriječvažnijaodmelodijeirit-ma.AutorizlaganjezavršavaslušanjemMa-drigala,kakobinampredočioglazbuizravnoinspiriranu Petrićem. Krešimir Čvrljak (Za-greb)usvomizlaganju»SokratuPetrićevimDiscussiones peripateticae«objašnjavaviso-kupozicijuSokrataufilozofskomživotuAri-stotela,dodijeljenomodstranePetrića.Autornaglašava kako se Petrićevo propitivanjeAristotelovakritičkogodnosapremaSokratuproteženastranicamaprvihtrijutomovaPe-ripatetičkih rasprava,dakleneusvihpetto-mova.PetrićnavodikakokrozDelfijskiora-kuliSokratovuAtenuvaljaistražitiautentič-nuformacijuAristotela-filozofa,teupozoravanamjestouMetafizici(I,987b)gdjeAristotelupućuje naSokratovobavljenje ćudorednimpitanjima.OntakođerpokušavamatematičkidobitigodinuAristotelovarođenjakroznekaživotopisnavremena.PremaPetriću,Aristo-telproziredodnaSokratovoneprestanotra-ženjezadefinicijama:putdodefinicijeputjezapravodoizvedbezaključ(a)ka.Na sjednici naslovljenoj »Propitivanje Pe-trićeve Pampsihije« je Tomaš Nejeschleba(Olomouc)održaopredavanje»FranePetrići

raspraobesmrtnostiduše«.Usvomizlaganjuautor se osvrnuo na rješavanje dviju zadaća–sažimanjaPetrićevekritikeAristotelaiaris-totelizmauDiscussiones peripateticae,biva-jućipritomsvjestandvoznačnostiu tumače-njima Aristotelova nauka o duši, te potomrekonstruiranja Petrićevog poimanja duše uPampsychiji.Posljednjasjednicaprvogdanasimpozijapro-teklajeuztemu»PetrićiOracula Chaldaica«kojajeobjediniladvaizlaganja.ErnaBanić-Pajnić (Zagreb) predstavila je temu »UlogaZoroastrupripisanihKaldejskih proroštavaufilozofijiFranePetrića«.Uizlaganjujenagla-šenokaoključnopitanjePetrićevmotivizda-vanjaOracula,kojeneposrednopovezujemos pitanjem prisutnosti Zoroastrinih učenja unjegovojvlastitojfilozofiji,izloženojuNovoj sveopćoj.Nakonprikupljanja320fragmenataraspršenihpodjelimarazličitihautorapogla-vitonovoplatonovsketradicije,Petrićprevodispisnalatinskijezik.DeklariranimotivOra-cula jezamjenabezbožneAristotelovefilozo-fijepoučnomfilozofijomkojomćeseuistini-tostkršćanskognaukauvjeritionekojesuseodvjereotuđili,aupravojeZoroastra,premaPetriću, napisao citat o trojstvu. Međutim,stvarniPetrićevmotiv,premamišljenjuizla-gačice,ležiusljedećem:KaldejskaproroštvasuzaPetrićaplatoničkafilozofijaslegitima-cijomobjave–pozivsusvjedociPlatonovihrazmišljanja. Preko Hermesa kao teološkogautoriteta,onpokušavaojačatitezudajera-zumommogućedokučiti sadržajvjerovanja.Kaldejskimproroštvimaonosiguravatemeljplatoničkojtradicijiubožanskojobjavi.IvanKapec(Zagreb)usvomizlaganju»IshodištePetrićevapojmavatre izpeteknjigePanco-smije« nastoji povezati neke značajke poj-ma vatre, koji je Petrić preuzeo izOracula Chaldaica,snjegovomraspravomoprvotnojtoplini u »Deprimario calore«. Izlaganje sezadržavanatrećempočelu–toplini,gdjera-spravu dijeli na dva dijela. U prvom Petrićcitiraautoritetenakojesepoziva(Kaldejska proroštva, Biblija, hermetički spisi…), dokdrugidioobuhvaćaPetrićevapromišljanjaotomeštojetoplina,kakonastaje,kakodjelujei zašto ju svrstava u jedno od četiri počela.Autor razjašnjavanakojinačinPetrić rješa-vaproblemterminavatre,svjetla,svjetlostiitopline. Petrićeva interpretacija pojma vatreuglavnomseoslanjanazbirkufragmenataizKaldejskih proroštavaukojimasenalazi je-dinifragmentgdjesespominjeriječ‘toplina’.Petrićevoshvaćanjevatreznatnojedrugačijeodkaldejskogshvaćanjajeronsmatradato-plinakojastvaraživotdolaziuzsavmaterijal-niinematerijalnisvijet.Drugi dan simpozija započeo je sjednicom»Hrvatska sastavnica renesansne filozofije«


Filozofskiživot833

koja je obuhvaćala četiri izlaganja. DavorBalić(Zagreb)održaojepredavanjenatemu»Marko Marulić o filozofiji i filozofima usvomEvanđelistaru«.AutornaglašavakakoMarulić već u predgovoru Evanđelistarauzvisujeetikunadsvimznanostimatejena-ziva»izvrsnomvrstompoduke«zbognjezinemoći odvraćanja od zla.Marulić upozoravakako je ona tek dio »svjetovne i ljudske fi-lozofije«tenaglašavakakoodpojedinihdis-ciplinatrebauzetisamoonoštojeprikladnozaobrazovanjevjernika,dokostalotrebaod-baciti»danešteti«.Timedolazimodonjego-ve tvrdnje kako jemudar samoonaj čije suvladanjeiživotuskladusnjegovimznanjem.OdbrojnihMarulićevihstavovaofilozofskimškolama, autor je istaknuo njegovu kritikustoikatenjihovognaukaoblaženstvu.PremaMaruliću,blaženstvojezdruživanjenebeskeivječnesrećespravomvjerom.ReljaSefero-vić(Dubrovnik)govorioje»Oretoričkojkul-turiuDubrovnikuPetrićevavremena«kojojjepristupioiztripravcakojaodređujucrkve-no,političkogovorništvotegovorničkateori-ja.Njegovanjeretoričkekulturepridonijelojepunoj afirmacijiDubrovačkeRepublike kaopunopravnogsubjektanaeuropskojpolitičkojsceni u16. stoljeću. Izlagačnaglašavakakoje upravo time u prvi plan dovedena prak-tična vrijednost retorike. Petrićeva pohvalaDubrovniku nam pokazuje, unatoč odstupa-njima u teorijskim pogledima na retoriku,postojanjepripadnostizajedničkoj retoričkojkulturi. IvanaSkuhalaKarasman(Zagreb)usvomizlaganjuobjašnjavaznačenjekabaleurenesansnoj filozofijinaprimjerudjelaGiu-lijaCamillaDelminija.Autorica daje prikaznastankairazvojakabaleodsrednjegvijekauŠpanjolskojkaoteozofičkogsistema,tenjenevažnostiurenesansnojnovoplatonskojfilozo-fijigdjesezajednoshermetičkomfilozofijomjavljakaokršćanskakabala.Kabalaseteme-ljinaučenjuo10sefirotakojipredstavljajuemanenciju božanskog počela te uključujetehnikebaratanjaslovimahebrejskogalfabe-ta s ciljemmistične kontemplacije.MističnipristupsadržanjeuklasičnomkabalističkomdjeluKnjiga Zohar,tj.Knjiga Sjaja,ukojojseprviputdefinirasimbolDrvetaživota.Auto-ricanavodikakojeupravoDelminijevakon-cepcijasvijetaudjeluIdea del Teatro(1568)zasnovananapretpostavkamakabaleiherme-tičkefilozofije.PotomjeuslijediloizlaganjeVesneTudjine(Zagreb)natemu»Retractati-onesMarkaAntunadeDominisa«.DeDomi-nis(1560–1624),senjskibiskup,splitskinad-biskup, povjesničar crkve i filozof, jedna jeod najznačajnijih duhovnih pojava uEuropipočetkom17.stoljeća. IakodeDominisvećunaslovunajavljujedaćesetekstodnositinacjelokupnodjeloDe republica ecclesiastica,

spisse,ostavšinedovršen,ipakodnosisamonaprvihdevetpoglavljaitosamoprveodde-set,odnosnoosamobjavljenihknjiga.Autori-caobjašnjavakakosu retraktacijeknjiževnavrstaukojojdeDominisopozivasvojeučenjeoPapiteučenjeobiskupskomkolegijalitetu.Međutim,onnikadanijezanijekaosvojutezuo jedinstvu kršćana, koja predstavlja glavnimotivnjegovapisanjakojegnavodiupredgo-voru»Praefatiooperis«.Sljedeća sjednica bavila se temom »Hrvat-skirenesansnifilozofiudigitalnomsvijetu«.BrunoĆurko (Zagreb) s temom »PrisutnostJurja Dragišića u digitalnom svijetu« pri-kazuje koliko uporaba elektroničkih mrežaolakšava pronalaženje podataka o istraživa-njulikaidjelahrvatskogfilozofaJurjaDra-gišića(oko1445–1520).Osimdigitaliziranihknjigaičlanaka,namrežisemožepronaćiitridesetakdjelakojespominjuDragišića,gdjeizlagačizdvajanekanjegovadjelatiskanaod17. do 21. stoljeća. Međutim, autor navodikako jedna od najvećih digitalnih knjižnicaGallica, koja sadržava digitalizirano glavnoDragišićevodjeloDe natura coelestium spi-rituum quos angelos vocamus, bivatekdjelo-miceuporabivauznanstvenesvrhezbogne-mogućnostičitanjasvihstranica.VelikiopuskorisnihpodatakaobrađenuovomizlaganjuzasigurnopotvrđujeDragišićevuprisutnostudigitalnom svijetu.AnkicaValenta i BrankoHanžek (Zagreb) s temom »Dostupnost Pe-trićevihdjelaidjelaoPetrićupretraživihpu-temonlinekatalogauhrvatskimieuropskimknjižnicama« žele pokazati koliko su Petri-ćevadjelaidjelaonjemu,prisutnauonlinekatalozimaunacionalnimknjižnicamadiljemsvijeta.AutoritakođerpokušavajuustanovitikojibioblikPetrićevaprezimenabionajpri-hvatljivijiuknjižničarskojobradi.Nasjednici»Jedanpristupalkemijiprije re-nesanse«izlagalajeSnježanaPaušek-Baždar(Zagreb)natemu»AlbertVelikiialkemija«.Govorećionjegovompoimanjualkemije,di-jelom kao prirodne znanosti te dijelom kaomagije,izlagačicanaglašavakakosepouzda-nonemožeutvrditi je liAlbertVeliki autorsvih alkemijskih djela koja mu se pripisujupasetakosasigurnošćupotvrđujusamoDe animalibus, De vegetalibus teDe rebus me-tallicis et mineralibus. Iako AlbertVelikipri-hvaćaAristotelovnaukoprvojmateriji,nauko prvim počelima te mogućnost alkemijskepretvorbeobičnogmetalauplemenitozlato,onizlažesvojukritikualkemijskogzlatakojesenaposljetkupretvaraupepeo.Kulturni program simpozija obilježen jeokruglim stolomuzPetrićevagledištao sli-karskomumijećupodnaslovom»Kadbimeportretiraonekislikar«uzsudjelovanjeIvice


Filozofskiživot834

Martinovića, Branka Vujanovića i StjepanaŠpoljarića.Posljednjidansimpozijazapočeojesjednicom»Promišljanjemiraisukobaurenesansnojfi-lozofiji« koja je objedinila dva izlaganja natalijanskomjeziku.IgorŠkamperle(Ljublja-na)utemi»DijalogDe pace seu concordan-tia fideiNikoleKuzanskoga«iznosinjegovuglavnutezunemogućnostivjerskogjedinstvaupravozbognemogućnostiujedinjenjareligi-jarazličitihnarodaikulturanazadovoljava-jućinačin.Noon,naosnovisvojekoncepcijecoincidentia oppositorum, razvijahipotezudareligija u svojoj esencijalnoj formi nemožepostojatikaojedna,negoseočitujeurazliči-timformamaiobredima.UnastavkujeFul-vio Šuran (Pula) govorio o temi »Dvoboj urazdobljurenesanse«,pokušavajućiosvijetlitiproblematiku institucijedvobojau razdobljuizmeđudrugepolovice15.stoljećaiprvepo-lovice16.stoljeća.Institucijadvobojaoduvi-jekjebilapodložnavrlostrogimpravilimaomodalitetimauporabe sile.Uporaba sile po-staje dokazomvrline (pravedne, etičke,me-tafizičkeitd.),kojaotkrivanadmoćnijisudnoipakovisiiovirtuoznostisamihsuparnikapasetakoradiodvobojukaoinstrumentukojimseotkriva»narav«»viteza«.Zadnjasekcijaprijezavršetkasimpozijaod-nosilasenatemu»ObzorPetrićevihfilozof-skihinteresa«.PersidaLazarevićdiGiacomo(Pescara)uizlaganju»DvostrukoSretan gradFrane Petrića« želi pokazati kako PetrićevSretan gradimasvojepolazišteiključnozna-čenje u etimologiji.U korijenu felice nalazise dvojnost koju Petrić naglašava govorećikako čovjek ima dva glavna dijela svojegabića,tijeloidušu,akojasekasnijeponavljau strukturama ovog grada-države. AutoricanavodidvastupnjaukoncepcijisrećekodPe-trićakojasemeđusobnoukrštavaju:postiza-nje srećeuovostranomživotupoistovjećujese s produktivnošću, koja vodi k postizanjuonostrane sreće, tj. blaženosti. Stjepan Špo-ljarić (Zagreb)dajeopširanpovijesniprikaznastanka »PetrićevihDeset dijaloga o povi-jestiuprijevoduThomasaBlundevilla«kojijeuslijedionakonStupanovalatinskogprije-voda u Bazelu i uvrštavanja ovog prijevodau dva izdanja zbirke tekstova o umijeću hi-storijeurednikaJ.Wolfa.IzlagačnavodikojeodlomkeBlundeville preuzima izPetrićevihDijaloga o povijesti te objašnjavaAconijevutjecajnaBlundevilleovokraćenjePetrićevadjela.Aconijev traktat iBlundevilleov izborodlomakaizPetrićevihDeset dijaloga o po-vijestisluženamkaoprimjeriPetrićevogra-zumijevanja historije. Heda Festini (Rijeka)sestemom»FranePetrićiAcastos,nastavakI« nadovezuje na prošlogodišnje izlaganje»Petrić iAcastos«ukojemjePetrićnajbliži

izvornomPlatonu,vrloblizakAcastosuI, tenajmanjeblizakAcastosuII.S ta trimodelaautorica prelazi na usporedbu u odnosu napjesničko umijeće te istraživanje je li Petri-ćevapoetikasamoobranaPlatonovelinijeilisadržavaielementearistotelizma.IvicaMartinović(Zagreb)jeodržaozaključnopredavanjenaslovljeno»OdCharlesaSchmi-ttadoJamesaHankinsa:promjeneuprikazuPetrićevefilozofijeuengleskimsveučilišnimudžbenicima i priručnicima (1988.–2007.)«.SchmittovaknjigaThe Cambridge History of Renaissance Philosophyobradilajeupetpo-glavljaPetrićevefilozofskeuvideteuengle-skomjezičnompodručjupredstavljaprvupo-vijestrenesansnefilozofijeukojojjePetriće-vamisaoocijenjenapodrazličitimvidicima.UudžbenikuRenaissance philosophy Petrićusu dodijeljene dvije važne uloge: »najzna-čajnijiplatonovackasnerenesanse«iprvinapopisu»novotarakojisudetroniziraliAristo-tela«.Nadalje,Hankinsvećusvom»Uvodu«uvrštavaPetrićauniz»novihfilozofa«kojisupredložilicjelovitealternativearistotelizmuiizazvalikršćanskopravovjerje.Svačetiriiz-danjakojejeizlagačanalizirao,ističuPetrićakao izvornogmisliocauprirodnoj filozofiji,ali Granadina interpretacija u HankinsovuCompanionu, iako kratka, nadmašuje pret-hodne.Nakrajutrebačestitatiorganizatorimanadu-gogodišnjemorganiziranjuskupaposvećenogistraživanjubrojnihtemaizrenesansnetradi-cijeteproučavanjudjelahrvatskogznameni-togpolihistoraFranePetrića.

Ivana Greguric

Znanstveniskup »Izabranapitanjaruske religioznefilozofije«

UorganizacijiKatedrezafilozofijuKBF-auĐakovu,naistomjefakultetu28.i29.rujna2009. g. održan znanstveni skup pod naslo-vom»Izabranapitanja ruske religiozne filo-zofije«.SamskupotvoriojedekanfakultetaPero Aračić zaželjevši svim predavačima isudionicima dobrodošlicu te istaknuvši pritome važnost dijaloga između filozofije iteologije.Upravojetadimenzijadijalogaiz-međuovihdvijuznanostiposebnovidljivaiuruskojreligioznojfilozofiji,agdjesenapro-stoprožimajureligijaifilozofijaodnosnovje-rairazum.Utomsmislu,dekanseposebnoosvrnuonaencikliku»Fidesetratio«,ističući


Filozofskiživot835

pri tome kako upravo dijalog između vjerei razuma vodi k ispravnom razumijevanju isamogpojma istine.Nakonpozdravnih rije-či dekanaAračića, skupu se obratioStjepanRadić,voditeljorganizacijeskupa.Naveo jenekoliko motiva za organiziranjem upravoovakvogsimpozijauĐakovu:ponajprijeinatragu zalaganja đakovačkog biskupa JosipaJurja Strossmayera, đakovačka nadbiskupijai njoj pripadajuće institucije nose sobomnaposebannačinsvojevrsnu‘dužnost’bavljenjaupravoekumenskimpitanjima,kakonaonojpraktičnoj takoinastrogoznanstvenojrazi-ni.SljedećirazlogkojijeRadićnaveoležiučinjenicidasenemalibrojprofesorasteološ-kihfakultetaunasbavioilijošuvijekaktivnobaviupravoruskomreligioznomfilozofijompoputIvanaDevčića,JosipaOslićateSlavkaPlatza,aštosamoposebigovori i recepcijiruskereligioznemisliunas.Nakonuvodnih pozdrava i otvorenja samogsimpozija, istog je dana uvodno predavanjenatemu»Ovažnostiidoprinosuruskereligi-oznefilozofijezafilozofskumisaoopćenito«održao Slavko Platz, dugogodišnji profesorfilozofije na KBF-u u Đakovu. Samoj temije Plazt pristupio na način da je u nekolikotočaka pokušao iznijeti povijesno-kulturalneosobitosti ruske religiozne filozofije, a kojeupravoraditeosobitostigovorekakoovaž-nostitakoionjenomdoprinosuzafilozofskumisaoopćenito.Utomsmislujenapočetkuprogovorioopovijesnokulturalnimokolnosti-mauRusijikrajem19.st.,zatimoopćojreli-gioznostiislužbenojCrkvi,nadaljeoreligij-skojimističnojslicisvijetakaosvojevrsnomsvjetonazoru,osimbolizmuuknjiževnostitenakrajuoutjecajunjemačkogklasičnogide-alizmanaruskureligioznumisaoirecepcijuiste upravo kod ruskih filozofa. Platz je za-ključio da ruska religiozna filozofija i njenipredstavnici predstavljaju pravu riznicu zaeuropskufilozofijuuopće,alikojajošuvijekuzapadnojfilozofijičekasvojupravurecep-cijuivalorizaciju.Sljedećeg dana predavanja je otvorio IvanDevčić,nadbiskupriječkiiprofesornaTeolo-gijiuRijecistemom»FilozofijakultureNi-kolajaBerdjajeva«.Reflektirajućinadpojmomkulture kod N. Berdjajeva, Devčić je svojepredavanje pokušao koncipirati polazeći odBerdjajevograzlikovanjaizmeđukultureici-vilizacije,naglašavajućipri tomedakultura,premaBerdjajevu,imaneštobitnoaristokrat-sko-duhovnog, dok se nastanak civilizacijeodnosi na otkriće oruđa i tehnike te samimtime, za razliku od kulture, očituje kao po-vršna i usmjerena samo na ono materijalno.UtomjesmisluDevčićzaključiodaupravos ovim razlikovanjemBerdjajevo tumačenjei danas nosi izazov i nadahnuće, a posebno

kadase radio (suvremenom) razmatranjimapojmovapoput‘kultura’i‘civilizacija’.O temi»Filozofija osobekodNikolajaBer-djajeva« progovorio jeBorislavDadić s Fi-lozofskog fakulteta u Zadru.Osobitost Ber-djajevoggovoraoosobijestnjegovatipičnoreligijsko-metafizička pozadina. Upravo posvojojduhovnojkategoriji–akojaseovdjedonosiureligioznomkontekstučovjekakaoslikeBožje–on(čovjek)sepremaBerdjaje-vu razlikujeod životinje.Na traguovog tu-mačenjaosobekodNikoleBerdjajeva,Dadićje nastojao ukazati na važnostmetafizičkogpristupautumačenjuosobeopćenito,ističućipri tomenedostatnostpojedinihfilozofijskihpravaca koji u tumačenju čovjeka zapostav-ljaju ovaj metafizički pristup te metafizikuopćenito.Predavanjepodnaslovom»Solovljevamisaoudijaloguspredstavnicimafenomenološkogrealizma«održalajeIrisTićacsFilozofskogfakultetauZadru.Tićacjeodmahnapočetkusvojegizlaganjaupozoriladaćesezaustavitisamona jednomaspektuSolovljevemisli,atojeljubav.Uvažavajućifenomenološkume-todualineiHusserlasamogpoovompitanju,Solovljev,premaTićac,određuje ljubavkaohtijenje prema drugom. Svoje misli o ovomfenomenu Solovljev je izložio u svoja dvavažna djela: Smisao ljubavi i Platonova ži-votna drama.Polazećitakoodovadvadjela,primjetno je daSolovljev ljubavi daje bitnoreligioznipečatnaglašavajućipri tomedajepravo ishodište ljubavi u njenoj božanskojdimenzijitedasenaosnovuteljubavi(kojajedalekoodsvakogegoizmaiupućenostinavlastito ja) ostvaruje istinska ljubav izmeđuosoba.Svoje predavanje o »Tolstojevom mjestu uruskoj religioznoj filozofiji« JosipBerdicasPravnog fakulteta uOsijeku započeo je sli-komježa i lisice,vrlopoznatoj ruskoj tradi-ciji. Jež je životinjakoja je znala samo jed-no,a lisicaživotinjakojaznasve.Tolstoj jebiooboje.Ciljoveusporedbebio jeukazatina svu kompleksnost Tolstojeve stvaralačkeosobnosti.Kadasestogaradiodvojbimoželi seTolstojuuzatribut ‘pisac’dodati ionaj‘filozof’,tadasetomožeučinitisamouonojmjeriukojoj jeonpostavljao filozofskapi-tanja,anakoja jesamodjelomičnoispora-dičnoodgovarao.Onekomsustavnomime-todičkomkonfrontiranjusklasičnimfilozof-skimproblemimakod ovog autora nemožebiti govora. Berdica je u svom predavanjutakođeristaknuodaseuTolstojevimtemamabitnoprovlačeetičkeireligiozneteme,svoj-stvene svim stvarateljima onog vremena. UtomsmisluTolstojzauzimaznačajnomjestouruskojreligioznojmislibudućidajeotvoriomnoge religiozne, ali isto tako i filozofske,


Filozofskiživot836

političkeidruštvenetemerazvijajućipritomeosebujanstiluprikazimalikovaikonkretnihproblema.SosvrtimananekolikodjelaF.M.Dostojev-skog kao što su Zapisi iz podzemlja,Bjeso-vi teBraća Karamazovi, TrajčeStojanov saSveučilišta u Ščitu (Makedonija) referiraoje na temu»Filozofski sistemDostojevskog– ili kako se filozofira kršćanski«. Za Do-stojevskog sumetafizička pitanja od poseb-nevažnosti, teseuodgovorunanjihnužnomoraposegnutizareligijskimtemama.Utomsmislu jedna od glavnih preokupacija F. M.Dostojevskog jest tema o besmrtnosti. Me-đutim,besmrtnostsenužnorazumijevakrozpojmove smrtnosti, Boga i ljubavi. U tomsmislu, a kada se radi o određivanju pojma‘čovjek’,Dostojevski, premaStojanovu,na-glašavavažnostnesamoonerazumskenegoi spoznaje srcem. Srce preumuje i tako nasdovodi do saznanja, trebamo pribrati um usrcu, umjesto da stavimo naglasak na našurazumskuspoznaju.Jernemavrlinebezsrca.Idejaserješavausrcukrajnjimslobodnimči-nomizbora,štovidimoulikustarcaZosime(Braća Karamazovi).Upravojepojamljuba-vi,stoga,premariječimapredavača,iznimnobitanumisliF.M.Dostojevskog,tejeonza-pravopreduvjetkakosamespoznajeopćenitotakoiostvarivanjabesmrtnosti.UtomsmisluDostojevski predstavlja paradigmatski pri-mjerčitaveruskereligioznefilozofijekojasejevodilakrilaticom:ljubim,dakle,jesam.U poslijepodnevnoj sesiji prvi je nastupioJosipOslić,dekanKBF-auZagrebu, spre-davanjem»TemeljniaspektifilozofijereligijekodVladimiraSolovjeva«.Kaoikodostalihruskihfilozofaoveepohe,takoseiufilozofijiVladimiraSolovjevaosjećasnažanreligiozniprizvuk i mistika. Od mnogih aspekta kojise dadu primijetiti u filozofijiV. Solovjeva,Oslić je među ostalim istaknuo kao važanetički moment. Prema Solovjevu tako etikaodnosnomoralnavrijednostsvojeopravdanjeiautentičnostdobivabitnoodreligije,odnos-nopriznavanjempostojanja transcendentnogivrhunaravnogbićaBoga.Snaglašenomdozomosobnog ali ništama-njeobjektivnogiznanstvenogpristupapremamisliistvaralaštvuruskogpiscaiknjiževnikaDostojevskog, predavanje na temu »Etičkikrisis kod Dostojevskog« održao je ŽeljkoSenković s Filozofskog fakulteta uOsijeku.Etičkikrisiskojijenaposebannačinuočljivudjelimaovogruskogknjiževnikaodražava,premaSenkoviću,piščevavlastitaegzistenci-jalno-etička pitanja zaogrnuta njegovim nu-tarnjim (duševnim) prijeporima i traganjemzasmislom.Međutimpitanjimaposebnoseističeonoo ljubavi, a koje sepokazujekaoosnovno upravo u njegovim etičkim razma-

tranjima. Tako u razmatranju ovog pitanjaDostojevskisenepredajepukojsentimental-nostivećnjimepokušava riješiti aporijeve-zaneuzpojmovedobraizla,svjetlaitame,akojejeovajvelikanisamnavrlokonkretannačin imao priliku iskusiti. Senković se naposeban način osvrnuo na mnoga trivijalnai olaka tumačenja Dostojevskog te pri tomdonioprimjer s izričajemkojegdonosi IvanKaramazov»AkonemaBoga sve jedozvo-ljeno«,akojesenemožetektakouzimatikaokonačnorješavanjeaporijavezanihuzBožjuopstojnostiopćenitoutemeljenjemoralakodDostojevskog. Budući da je bio inspiracijamnogima, Senković je istaknuo i neka – zanjega–nedostatnaipogrešnatumačenjaovogautora,kaoprimjericeonoodSigmundaFre-uda te Jakova Golosovkera. Odnos premavjeriopćenito,biojekodDostojevskogkom-pleksan.Dostojevskikaoimnogidrugimisli-oci togvremena–poputprimjericeTolstoja–praviodmakoddogmatskogpristupavjer-skimpitanjimatetimepokazujeisvojusuz-držanost kada se radi o institucionaliziranojvjeri,atoznačiRuskojPravoslavnojCrkvi.Svojevrsnu analizu Šestovljevog tumačenjaFriedrichaNietzscheaponudiojeIvicaRagužsKBF-auĐakovuusvompredavanjunaslov-ljenom»LavŠestoviNietzsche«.Svojepre-davanjeRagužjezapočeoŠestovljevomkriti-komzapadneracionalnostiietike,ukazujućipritomenaŠestovljevukritikuzapadnjačkogracionalizmaukojemsesvepodvrgavadikta-turazuma–odstvarnostiiprirodedočovjekaiBoga.Problem togpristupa, takoRagužutumačenjuŠestova,jesttajštosečovjekuzdi-ženarazinuBogagdjemusvepostajejasno,sverazumljivotejezbogtogaisključenosva-kopropitivanje. PremaRagužu, upravoLavŠestovpredstavljajedanoriginalnividtuma-čenjafilozofijeFriedrichaNietzschea,akojijeunajmanjurukuravanonimzapadnjačkimtumačima ili ih pak u pojedinim slučajevi-ma i nadilazi, kao primjerice po činjenicišto Šestov uNietzscheu, kao zapadnjačkomfilozofu,vidiradikalnogkritičaraupravoza-padnjačkogracionalističkogsistema,aštopoprirodistvariNietzscheijest.Svojepredava-njeRagužjezaključioŠestovljevomkritikomsamogNietzschea, budući da je po ŠestovuNietzsche upao u ono što je svesrdno kriti-zirao, a to je racionalizam. Isto tako premaŠestovu,navodiRaguž,Nietzschenije»An-tikrist«negoštovišenaizvjestannačinobno-vitelj kršćanstva, budući da je on potaknuokršćanstvoizvananavlastitopropitivanje.Naprimjerunekoliko starohrvatskih i staro-slavenskihbrevijara,JosipJurčevićsFilozof-skogfakultetauOsijekuizložiojepredavanjenatemu»Staroslavenskiiruskijezikuhrvat-skoglagoljskimtekstovima«.Izpredavanjase


Filozofskiživot837

jemogla uočiti sličnost hrvatskog jezika sastaroslavenskimiruskim,aliinjegovrazvojkrozpovijestprilikomčegasusenametnuleinekerazlike.NovostkojujeJurčevićpritomeistaknuobilajeupravosličnostovadvajezikaunjihovimkorijenskimznačenjima,a što jeposebnovidljivokodmnogomolitavameđukojima je najistaknutija molitva Očenaša.Upravo senaprimjeru temolitve Jurčević inajvišezadržaousvomprikazustaroslaven-skog i ruskog jezika u hrvatskoglagoljskimtekstovima.ZadnjepredavanjeodržaojeStjepanRadićsKBF-auĐakovunatemu»Onekimaspekti-mapolitičke filozofijekodNikolajaBerdja-jeva«.CiljRadićeva referatabio jeprikaza-ti nekoliko važnih tema kojima se bavioN.Berdjajev kao što je odnos nacionalizma ipatriotizma te konzervatizma i liberalizma.Predavač je referat zaključio s tezom da jeBerdjejeva politička filozofija, unatoč poje-dinimmanjkavim elementima, kompatibilnas nekima od današnjih filozofsko-političkihpravcapoputprimjericekomunitarizma, i toonogumjerenogtipa.TojeposebnovidljivoizBerdjajevognaglašavanjavažnostiumjere-nog odnosa prema vlastitoj naciji, pri čemuonbitnostavljanaglasaknarazlikovanje iz-među tzv. stihijskog i stvaralačkognaciona-lizma.Stihijskipredstavlja isključivost ine-tolerancijutejeupotpunostizaodbaciti,dokstvaralačkipredstavljaljubavpremavlastitojnaciji,alikojajeotvorenazarazličitost.Me-đutimiporedovog,zanaševrijemeprihvat-ljivogipoželjnograzlikovanjanacionalizma,Radić jeukazao inaBerdjajevonedovoljnoipomalo»mlako«osuđivanjenacionalsocija-lizma, odnosno njegovu opasnost Berdjajevje,prema riječimapredavača,uočiopriličnokasno.Nakrajusemožezaključitida jeovajznan-stveniskupispunioočekivanjanjegovihorga-nizatora.Ponajprijeakoseuobziruzmekvali-tetapredavanjatediskusijakojajeproizlazilaiznjih.Autorisunaimezaizlaganjematerijeimali30minutatakodasepojedinojtemimo-glopristupitivrlotemeljitoipredano.Kakojebiloinajavljenonakrajuskupa,organizatorisupredvidjeliobjavljivanjezbornikaukojembiseobjavilaipredavanjaspomenutihizlaga-ča.Prijesamogzaključenjaskupa,nazočnimaseponovnoobratioSlavkoPlaziznijevši,zanjegakaopoznavateljaruskereligioznefilo-zofije, nekolikovažnih elemenata, a kojebitrebalozaubudućeuzetiuobzir–ponajpri-jekadajeupitanjuodabirruskihreligioznihfilozofa: osim ovih velikih (N. Berdjajev iV.Solovjevitd.),uobzirbisetrebaliuzetiimanje poznati ali nikakomanje važni ruskifilozofi poput Mikhail Bulgakova,AleksejaHomjakova, Nikolaja Losskija itd. Plazt je

ukazaoinavažnostispravnogčitanjaimenaruskih autora. Tako primjerice ime Dosto-jevskisečita‘Dastajevski’.Nasamomkrajudonesenjeprijedlog(IvanDevčić)dasesim-pozijovevrste,aposebnounjegovojpoveza-nostisekumenizmom,održavasvakegodineitouĐakovu,radispecifičnostisamoggradaĐakovaisvegaštojesnjimpotompitanjuvezano–biskupJ. J.Strossmayer injegovoekumenskozalaganje.Svisusudionicipozi-tivnoreagiralinaovajprijedlog.

StjepanRadić

Predstavljanje knjige Marijana Krivaka Biopolitika

U izdanju nakladničke kuće Antibarbarus,1. listopada2009. u zagrebačkojKnjižnici ičitaonici Bogdana Ogrizovića predstavljenajenovaknjigaautoraifilozofa,nekadašnjegizvršnog urednika Filozofskih istraživanjai sadašnjeg profesora filozofije na Filozof-skomfakultetuuOsijeku,MarijanaKrivaka–Biopolitika.OknjizisugovoriliŽarkoPaić,urednikizdanja,SimonaGoldstein,uimeiz-davačkekuće,SrećkoHorvat,filozof,iautor.Žarko Paić je na početku istaknuo da je odobjavljivanja knjige prošlo više od godinedana,nopritomustvrdiodatonijenajvažnijebudućidafilozofinikadninisubiliaktualni.Krivakovaknjigatakonijeaktualna,alijesu-vremena.Suvremena tema i naslovni pojamknjige,‘biopolitika’,novajepolitičkafilozo-fija.Unjemusezrcalipromišljanjesuvreme-nogpojmapolitikeukojemnije,primjerice,toliko bitan pojam demokracije, koji je porazličitiminterpretacijamagotovosamorazu-mljiv i u bitnom stoga interpretacijski nebi-tan,većseističepitanjenakojijenačinmo-gućemisliti i živjeti politički.Paić ističedajepojampolitikefilozofijskipojamkojinamdolaziodPlatona iAristotela iodnosi senačovjeka,nouodnosuna tu tradiciju,smatraon, nužno je interpretacijski proširiti pojamčovjekanabićekojejeprogramirano.U20.stoljeću biopolitika se pojavljuje kao bitniproblem koji je filozofijski i interpretativnoformuliraoMichelFoucaultjoš1970-ih,oči-toreinterpretacijomproblemakakojemogu-ćepostavitipitanjezajednice.Paićsmatradaseonomorapostavitiiuskladuspovijesnimdogađajimazadnjih40godinakojesudoveleidopromjenenaravipolitičkogsvijeta.Utojvizuri, a predstavljač je naglasio da politicitrebapristupatifilozofijski,poimanjepolitikevišenepolaziodvrline,odnosnoodetike.U


Filozofskiživot838

tome jeovaPaićeva tezaneizravnokritika ipolemičkopitanjeKrivakukojiuknjizitvrdidasepolitikaubitnomnekrećeizvanetike.IpakseKrivaksdrugestrane,premaPaiću,suverenobavidoprinosimaalternativaistra-tegijakojesuzavladalesuvremenimsvijetomkoristeći pri tom interpretacije vodećih filo-zofainastojećiseproblemupolitikeposvetitibez prizvuka ideologije. Smatra da Krivaksvojomknjigompostavljavrlotežakproblem,problemkojisezrcaliurazlicikojapitaodno-selisebiopolitikaibioetikanaisteprobleme.Onepostavljajuireinterpretirajunekenepo-sredneproblemedruštvaivremena,aosobitojejedanključan,izraženneuvijenimpitanjem:jelidopuštenoubitičovjeka?Utomeizlagačvidi teorijski doprinos biopolitici jer se onaiznova posvećuje daljnjem pitanju o tomekakopristupitičovjeku.Vrativšisenavažnemisliocekoje jekonzultiraoKrivak,kaoštosuM.Foucault,G.AgambeniH.Arendt,Paićjeistaknuodajeproblemonihljudskihbićau20.stoljeću,odnosnoonogaštoseuprijevodujednogknjiževnogdjelanaziva»ljudimabezsvojstava«, ljudi nevidljivih za suvremenost(izbjeglice, ljudi u logorima itd.), problembiopolitike. Posebno se pri tom osvrnuo natalijanskog filozofaGiorgiaAgambena koji,prilikom razmatranja univerzalnih ljudskihprava,govoriouključenostiiisključenosti(učemuseističevažnostpojma‘homosacer’)itime posreduje biopolitička pitanja koja go-voreoproblemuživotačovjekaumodernomsvijetu. Paić zato zaključuje da suvremenapovijest više ne postoji kao prizor onog štosejasnomožepolitičkirazabrati,iakojeulo-ga filozofije na toj pozornici važna premdase promijenila.Ona naime više ne određujesamusudbinusvijeta,nemožesivišeuzima-ti za pravo davati upute drugim znanostimas nekenadređenepozicije, većmora postatikorektivsvijeta.Istaknutupozicijuzatutrans-formaciju filozofije vidi u ocrtavanju velikeizvorišne, pokretačke uloge Karla Marxa.KnjigaMarijanaKrivakatimseproblemimapridružuje i posvećuje na ozbiljan i temeljitnačinkoji,zaključujePaić,postavljavažnaineizbježnapitanjaosuvremenosti.SrećkoHorvat istaknuo je važnost oveKri-vakove knjige (pored njegovih prijašnjih fi-lozofijskih knjiga Filozofijsko tematiziranje postmoderneiProtiv!).Ističedaautorufilo-zofijskiživotovihprostoravećdesetgodinaunosi novija filozofijska strujanja i upućujena suvremene autore (kao što su J.-F. Lyo-tard,M.Foucault,F.Jamesonitd.),noda jeuknjiziBiopolitikaključnainterpretacijavećspomenutog talijanskog filozofaAgambena,a osobito pojma ‘homo sacer’. Taj pojamAgamben preuzima iz tradicije rimske poli-tike,gdjejehomo sacerljudskobićekojeje

političkiidruštvenoizgubilosve,toječovjekizvanzidinaRima,izčegaproizlazidajebio-politika interpretacija igovorokontroli sta-novništvaštojezapravonjenključnielement.Ubavljenjutomtemom,ovaknjigaspominjeinekedrugevažneautore(primjericeRobertaEsposita)ukojimaseosobitoističedajete-meljnisubjektbiopolitikezapravogoliživot,a njegova paradigma logor. Horvat na krajuuKrivakojknjiziBiopolitikaprepoznajepo-novno tematiziranje pitanja politike i njenosuvremenoreaktualiziranje.Nakrajujesamautorrekaodajenapisanjeoveposljednjeknjigeutjecalaonaprethodna,Protiv!.NonaspramdiskursauProtiv!,Bio-politikajeponjemuviše,kakonavodi,sapetaznanstvenim kategorijama. One izražavajuononeizmjernovažnoudiskursubiopolitike,pitanjegologživotaispomenutogisključenjaiuključenja.Namjeramujeuosnovibilana-pisatiknjigukojabibilauvodubiopolitiku,datiprikazbiopolitičkihtendencijakojenisunužnobiopolitičke,nokojevodeonomeštomujeizrazitovažnointerpretacijskiistaknuti–repolitizaciji.Onoštojepotrebnoufilozofijijeizokretanje,repolitizacija,učemusezrcalirelevantnostulogebiopolitikeinjenogtakvoginterpretiranjaštojeizraziouzpomoćautorakaoštosuJ.Derrida,A.Badiou,M.Fouca-ult,G.Agamben,R.Espositoidr.Nakrajujeprogovorioio,premanjemu,važnimineizo-stavnimsastavnicamasvjetonazorakoje,po-redfilozofijesame,činenjegovfilozofskina-zor, teihjeilustriraouspoređivanjemsvojihdvijuknjiga:Protiv!iBiopolitika.Prvustilskiodređuje punk, a drugu novi val, upućujućitime da na njegov filozofijski svjetonazor uvelikom i važnom dijelu poticajno utječu ineakademskestrukturesvjetonazora.

SnježanHasnaš

Predstavljanje knjige DanielaBučana Kako je filozofija govorila arapski

Nečinisepretjeranimzaključitidajedogađajpredstavljanjaspomenuteknjige(6.listopada2009.uHrvatskojpaneuropskojuniji)bioza-pravo mnogo više od samog predstavljanja.Moglo bi se reći da ovdje riječ o skupu odnekolikopredavanjavezanihuzarapskufilo-zofijupovodkojima jebilaspomenutaknji-ga. Slijedeći formalnu strukturu događaja,ovakronikanastojizabilježitivažnijemislispredstavljanjaknjigenebježećioddojmada


Filozofskiživot839

jeovdjeriječonesamooznačajnomfilozof-skom,negoiokulturnom,čak i interkultur-nomdogađaju.Događanje je otpočelo kratkim obraćanjemakademikaMislava Ježića, ujedno voditeljadogađanja,kojijeposebiceistaknuovažnostprevoditeljskog rada Daniela Bučana, usputističući njegov društveni angažman i diplo-matskukarijeru.Posebninaglasakstavljenjenavelikoprevoditeljevoumijećeprenošenjamisli arapske filozofije u općenito europskimisaonikrugtekonkretnouhrvatskijezik.SlijedilojeobraćanjeknjiževnikaMarkaGr-čićakojijeistaknuo,uzevšiuobzirknjiževnei jezične perspektive, posebnost Bučanovihprijevoda koji ne pate od nedostataka pre-nošenja filozofijskihmisli iz arapskog u hr-vatski jezik.Uovoj točki izlaganjaGrčić jespomenuobrojnedrugeprevoditeljeklasičnihfilozofskihdijelakao što suLadan,Katičić,Knežević,Vranić itd., koji su svaki na svojnačinostavilitraguhrvatskojfilozofskojter-minologiji imišljenju.PosebnostBučanovihprijevoda je, kako smatraGrčić, vješto pre-nošenje kategorija misli iz arapskog jezikauhrvatski i to na način da je timprocesomstvorenspekulativnimost.Ovojevelikdobi-takzaobjekulturekojesudugobilerazdvo-jene pogrešnim shvaćanjima. Primjer takvihpogrešnih shvaćanja Grčić vidi u školskimtekstovima koji su okrenuti protiv islama,pase tanegativnostprotegnula ina shvaća-njaarapskekultureopćenito.Utompogledu,kakoističeMarkoGrčić,prevoditeljskiprino-siDanielaBučanazasigurnomogubitishva-ćeni kao prilog osvještavanju brojnih vezaizmeđuspomenutihkultura,kaoismanjenjunegativnostiipovećanjurazumijevanja,kakonakulturnomtakoinavjerskomplanu.Usvomsenastupusljedećigovornik,Dimi-trije Savić, posebno osvrnuo na sam naslovknjige ističući kako taj naslov pretpostavljanekoliko pitanja. Prvo, da je u jednom tre-nutku filozofija govorila arapski, drugo, dapostojineštotakvokaofilozofija,itrećepita-nje:štojefilozofija.IdućitragomovihpitanjaSavićjeistaknuodasuArapiimaliprijevodegrčkogmišljenjaitonastarosirskomjeziku,kojijebioprvijezikprijevodasgrčkog.Dru-gi pogodni moment širenju grčke filozofijemeđu Arapima bio je političkog karaktera.RiječjeoabasidskomkalifatuukojemdolazidopojaveuniverzalnostibudućidasekalifatprotezaoodKinedoHeraklovihstupova.Na-dalje, kako je istaknuo Savić, postoji samojednafilozofija,grčkafilozofija,ijedanjezikfilozofije, grčki jezik. Postavlja se pitanjekakosuoviproblemipercipiraniukontekstuarapskefilozofije.Sdrugestrane,naarapskufilozofijskumisaoznačajnojeutjecaoislam,pasestogamožezaključiti,kakokazujeSa-

vić,dajefilozofijskopitanjeobićukaobićuu kontekstu arapske filozofije oblikovanoupitanjeonajvišembiću, tj.Bogu.Nadaljeje istaknuo još dva značajnamomenta krozkoja se očituje važnost arapske filozofije.Prvijeutjecajnazapadnuskolastičkumisao,posebno na Tomu Akvinskog, dok je dru-gi dragocjeni prinos na području logike.Nakraju,kakonavodiSavić,arapskajefilozofijazasigurnovrijednapažnjeposebi,anesamokaoprijenosnikgrčkemislinaZapaduokriljeskolastike.U svom obraćanju jeMislav Ježić istaknuonizkulturnihznačajkiarapskefilozofije,pri-mjericevezufilozofijeimedicineuarapskomkontekstu. Druga važna činjenica iz ovogkontekstaje,kakoističeJežić,činjenicaštosuarapskijezikikultureonogvremenabilikoz-mopolitske pojave. Tome su zasigurno pri-donijeli filozofipoputAl-Fārābīa,Avicenne,Al-Ġazālīa,AverroësaiMajmonidaokojimagovoriBučanovaknjiga.Svakakojepotrebnospomenuti,kakojeistaknuoJežić,daselatin-skaEuropaupoznalasgrčkommišljuupravoprekoarapskemisli.Istotakovažnojedasu,zahvaljujući prevoditeljskom maru DanielaBučana,hrvatskijezikihrvatskakulturado-biliprijevodearapskihdjelakojenemajunitimnogovećijezici.Nakrajujesamautorknjige,DanielBučan,istaknuo da je u arapskom misaonom kon-tekstu grčka filozofija bila prepoznata kaouniverzalna.Sdrugestrane,većspominjanjačinjenicapolitičkesnageAbasidskogkalifatapridonijelaješirenjufilozofijeistvaranjupo-sebnogiuniverzalnognačinamišljenja–filo-zofijeuarapskomjeziku.

Tomislav Krznar

Simpozij»Bioetikaidijete –moralnedilemeupedijatriji«

UZagrebuje14.studenog2009.podpokro-viteljstvomMinistarstvazdravstvaisocijalneskrbiodržansimpozij»Bioetikaidijete–mo-ralnedilemeupedijatriji«.Riječjeoprvomtakvom simpoziju u Hrvatskoj na kojem jerazvijen interdisciplinarniznanstvenidijalogo posebnosti položaja djeteta kao pacijenta.Kako je skup programski osmišljen inova-tivnimmetodološkimpristupomintegrativnebioetike,AnteČović (Zagreb) objasnio je uuvodnompredavanjupojmovnarazgraničenjaizmeđumorala,etike,medicinskeetike,bio-etike i integrativne bioetike. Od povijesnog


Filozofskiživot840

razvojaetičkerefleksijeupodručjumedicin-skeetike,prekotrirazvojnefazebioetikeČo-vićjepojasniokonceptintegrativnebioetikekojisejavljauaktualnojfazirazvojabioetike,gdjejepredmetnopodručjebioetikeprošire-nonaživotucijelosti.LukaTomašević(Split)ilustriraojenaprimjeruengleskeriječizabio-etiku(bioethics)kojajeumnožini,prisutnostrazličitihetikaubioetičkompristupu.Toma-šević je iz kršćanske perspektive pojasniopojam dostojanstva koje čovjeku nitko nemožeoduzetijerjeplodBožjemilosti,ačijijenositeljsvakičovjek,dakleisvakodijete.Kaopoticajzapromišljanjetemeljnihetičkihpojmova–autonomijeiodgovornosti,HrvojeJurić (Zagreb) poslužio se stavovimaHansaJonasatejeusvomeizlaganjupovezaoodgo-vornostzadijete iodgovornostčovjekapre-mane-ljudskimživimbićimakakobi,napri-mjeruodgovornostizadijete,utemeljionovitipbudućnosnoorijentiraneodgovornostikaoodgovoranakrizuznanstveno-tehnološkeci-vilizacije.NakonJurićevaizlaganjauslijediloje zanimljivo izlaganje Rine Kralj-Brassard(Dubrovnik) i IviceMartinovića (Zagreb) odojiljamazanahočadkaojavnojslužbiuDu-brovačkojRepublici.Naprikazuopisaposlai službe dojilja u 15. i 16. stoljeću pokazanjeporastpodručjaskrbidojilja,ododbačenedjece,padodjecekojasubilaunemogućno-stidojidbezbogsiromaštvaroditelja.Timejeukazanona,utadašnjevrijeme,vrlorazvijensustav brige za djecu koji je bio prisutan uDubrovačkoj Republici. Izlaganje IngeborgBarišić (Zagreb) bavi se etičkim aspektimagenetičkog testiranja djece. Razvoj znanostiomogućiojeraznenovedijagnostičkepostup-ke koji nisu donijeli samo brojne prednosti,većibrojneetičkedileme.Barišićseosvrćenaetičkeproblemekojinastajuprilikompre-nošenjarezultataispitivanja,štosepokazaloposebnoosjetljivimkadasuupitanjudjeca.ZajedničkoizlaganjeIveBarića,KarinJurasiVladimiraSarnavka(Zagreb)tematskisena-stavilonaprethodnoizlaganjeogenetičkomtestiranjudjece te su iznesenaetičkapitanjakoja proizlaze iz uporabe novorođenačkogskriningaupogledunasljednihmetaboličkihbolesti. Nakon postavljanja pitanja: »Trebalinamskriningimožemolisigapriuštiti?«,iznijetjevrloilustrativanprimjerukojemjenavedenodajezaskriningpotrebno250000eura godišnje, dok se samo na nogometniklub Dinamo troši čak 39,6 milijuna kunagodišnje. Iako skrining otvara brojna etičkapitanja,osnovnamu jepozitivnanamjera tejezaključnonaglašenodatrebadobitipotpo-rukojuzaslužuje.ObioetičkimdilemamauterapijimatičnimstanicamagovoriojeSreć-ko Gajović (Zagreb). Ova je problematikaposebnobitnaupogledudjecejerseočekuje

daćeterapijamatičnimstanicamaprethoditiupravokoddjece,kaoštoseterapijastanica-madobivenimizkrvipupkovinedanaskoristiprvenstvenozazamjenukoštanesržiudjece.Gajović je također ukazao na problem od-nosa izmeđumedicine inapretka tehnikenaprimjeruinternetaputemkojegsedanasvrlojednostavno,auznedovoljnonužnihinforma-cija,možeprijavitidijeteurazneneprovjere-neklinikeukojimasuspremniizvršitiproble-matične zahvate. Jedno je odnajosjetljivijihetičkihpitanjaupogledugenetskogtestiranjeipružanjagenetskeinformacijesvakakopri-stuposobamasDownovimsindromom.VidaČulić (Split) je u svome izlaganju iznijelabrojnepoteškoćedokojihdolazikodpristupaliječnika roditeljimadjece sDownovimsin-dromom(primjericečestosažaljenjeumjestočestitanja). Također je ukazala na pozitivantrendnepobacivanjadjece sDownovimsin-dromom prisutan u Engleskoj te je još jed-nompodsjetilanaprimarniciljpedijatarakojijepokušatinaćinačinkakoliječiti,anepo-baciti.KsenijaTurković (Zagreb)ukazala jenaproblemevezaneuzinformiranipristanakkoddjece.Informiranipristanakneštoještomijenja medicinu zadnjih tridesetak godina.Turkovićjenaglasilavažnostneisključivanjadjetetaizodlukakojesetičunjegovoglije-čenja.MarijaRadonić(Dubrovnik)jeuizlaga-nju o hospitalizaciji djeteta i emocionalnimproblemima nakon hospitalizacije pojasnilakakohospitalizacijamože imatikratkoročneidugoročnenegativneefektenaemocionalnirazvoj,ponašanjeiintelektualnirazvojdjece.Iakojeistaknulaindikativanbrojod13%do46%nepotrebnohospitaliziranih,Radonićseosvrnula i na pozitivan primjer projekta Za osmijeh djetetau bolnicikojise,sciljemho-lističkog pristupa bolesnomdjetetu, provodinadječjimodjelimaibolnicamauHrvatskoj.Takavpristupvažnostnemasamozadjetinj-stvo,većizabudućestrahoveuživotuisu-očavanjesasličnimsituacijama.LucijaČikeš(KaštelNovi)jenaprimjeruCentrazarehabi-litacijuMir iznijelanovipristupzbrinjavanjudjecesporemećajimaurazvoju.Kroztemelj-ne postulate ustanove, Čikeš je progovorilao problemima institucionalizacije. Takođerse osvrnula i nameđunarodnu prepoznatostovog projekta. Naime, Europska asocijacijaje2003.utemeljilanagradudr.LucijaČikešza rad na dobrobit hendikepiranih. Žustrudiskusiju izazvalo je posljednje predavanjeo kemijskom nasilju nad hranom i pravimadjeceIvaneVinkovićVrček(Zagreb).Vinko-vićVrčekjegovorilaomanjkavostikontroleproizvodnjeukemijskojindustrijištozapo-sljedicuimanarušenozdravljedjece,poseb-no u razvijenim zapadnim zemljama. Razninegativni primjeri poput štetne uporabe za-slađivača,neadekvatneambalažekojaume-


Filozofskiživot841

đuvremenu»migririra«uhranu(bisfenolA),zatimisamnačinpripremehrane(primjericeprženje krumpira i uporaba teflonske tave),potaknulisubrojnapitanjavrloaktivnihslu-šača.Nakrajusimpozijaotvoreno jepitanjebudućesuradnjetejenaglašenaneophodnostinterdisciplinarnog pristupa moralnim dile-mamaupedijatriji.Kakosusvisudionicipo-zdraviliidejunastavkasuradnje,simpozijnijezatvorenvećje,kakojeustvrdioAnteČović,ostaootvoren.

Marija selak

ObilježavanjeDanafilozofije u Bjelovaru

Svjetskidanfilozofijeobilježenje19.stude-noga2009.uBjelovaru,uGimnaziji.Pitanjeo smislu današnjega angažiranja u javnomživotuosobnim istupompovlastitoj savjestibio je razlog izbora teme »Stentorov glas –građanskahrabrost«.LikizHomeroveIlijadeStentor simbolizira čovjeka čiji glas, uTro-janskomratu,nitkoneuvažavaunatočtomeštojesvakogamogaonadglasati.Pojedinci koji pokazuju tu hrabrost običnodoživljavajurazočaranjejerujavnostinjiho-ve riječine izazivaju rezonanciju.Pitanje jeu riječi o građanskoj hrabrosti ima li djelo-tvornogaučinkaučitimladeonjezinojvrijed-nosti.Kojajeulogamedijakaomoderatoraikreatoragrađanskehrabrosti?Učenicičetvrtihrazredaprihvatilisututemunakonštosunasatovimafilozofijeietikeraz-govaraliosudbiniSokratauatenskompolisu.SuđenjeSokratuinjegovasmrtnadahnulajeučeniceiučenikenamnogehipotezeipoku-šajeodgovarajućihrazrješenja.UpripremizaDanfilozofijeskupineučenikaizrađivalesuplakatenakojimasusimboličkiiverbalnoiskazalisvojemišljenjeograđan-skojhrabrosti,granicamaslobodeimanipula-cijiinformacijama.Prosudbenopovjerenstvo,ukojemsubiliakademskislikar,profesoricapovijesti umjetnosti, dvoje profesora filozo-fije, profesorica hrvatskoga jezika, školskapedagoginja,školskapsihologinjaidvojeuče-nika,proglasilo jenajboljeučeničkeradove.Svaki jeuradakbio izuzetnouspješanupri-kazivanjudruštva,kaokazališta,ljudi,kaolu-takanakoncu,informacijakaocenzure,istinekaonegativakojitreba»okrenuti«upozitividatimuboju.Višeodstotinuumnoženihfoto-grafijatihplakataučenicisutogadanapodi-jeliligrađanima.

ObilježavanjeDanafilozofijepočelojeuvod-nomriječjuKsenijeMatušiprigodnimreci-talomkojijepripremilaMarinaŠramek,aukojem je glumačko-recitatorska grupa, prijesvega,Šenoinompjesmom»Budisvoj«uka-zalana svrhu i smisao filozofije: čovjekovusloboduiautonomiju.Učenicisupredstavilisvojeradovegovorećionjihovojidejnojna-kani.S učenicima su razgovarali profesori PavoBarišićiVesnaBatovanjaizZagreba,teBru-noĆurkoizZadra.Ćurkojeprikazaofilm»Malafilozofija–fi-lozofijazadjecu«,naime,umnogimzemlja-mafilozofskoobrazovanjeuvedenoječakuranerazredeosnovneškole(!).Riječjeonesamodječjeminteresukojijeartikuliranpre-mafilozofskimpitanjima:zaštoneštojest(?),počemuneštojest(?),moželitoštojestbitidrugačije(?)…Budućidajebilariječoiskušenjimaistinito-gaizvještavanjaimanipuliranjaumedijima,Barišićjegovoriooproblemimaistine,prijesvega,usklopugrčkefilozofije.Govoreći o istini,VesnaBatovanja se osvr-nulanamišljenjaNietzschea,Jaspersa iHe-ideggera. Postavljeno joj je pitanje o razlici–uprihvaćanjufilozofije–izmeđuučenikauZagrebuionihu»provinciji«,pajeodgovori-ladatakozvanaprovincijapomnogimpoda-cimapokazujesvojuiznimnuduhovnusnagukojaumetropoli,štoviše,posustajezbogba-nalizacijeukusa.Bitnajeponajprijesvijestikulturnaupravljenostsvakogapojedinca.Osvojimnovinarskim iskustvimaumoguć-nosti otkrivanja istine i njezinu dosegu urazrješavanju problema građana, govorili subjelovarskinovinariIgorKokorušiMarijanaFranjevićKranjec, a liječnik IvanŠklebaroprijepornosti istine u obavještavanju pacije-nataonjegovojbolesti i predviđanjimanje-govaizlječenja.Predsjednik Hrvatskoga filozofskog društvaPavoBarišićjenaGodišnjojskupštiniDruš-tvausvojemizvješćuapostrofiraoovumani-festacijukaougledanprimjersrednjoškolsko-ga(gimnazijskoga)obilježavanjaSvjetskogadanafilozofije.

Vinko Grgurev Ksenija Matuš


Filozofskiživot842

ObilježavanjeDanafilozofije uZadru

Zadarski filozofski krug Hrvatskog filo-zofskog društva po sedmi put je obilježioSvjetskidanfilozofije,iovogaputausklopuUNESCO-vaParticipacijskogprojekta.Obi-lježavanje seodvijalonapet razina:koordi-niranimobilježavanjemusrednjimškolama,javnimpredavanjimauZadru,međunarodnimnatjecanjem iz filozofije,međunarodnim se-minarom»Filozofijaupraksi«tepromocijomknjigaOscaraBrenifieauMegastoreknjižariuZagrebu.U koordinaciji Zadarskog filozofskog kru-ga, Dan filozofije obilježio se u Bjelovar-skojgimnaziji(»Štomoguriječi–Stentorovglas?«),SrednjojškoliKrapina(»Suvremenafilozofija–Metafizika tjeskobeufilozofiji iknjiževnost«)iPrvojgimnazijiSplit(»Ženeufilozofiji«),čimesenastavljapraksauključi-vanjasrednjihškolauovumanifestaciju.Eksperimentalno međunarodno internetskonatjecanje iz filozofije održano je po drugiputa.Iovegodinejenanatjecanjusudjelova-lo pet zemalja (Slovenija,Srbija,Mađarska,RumunjskaiHrvatska).Pobjednicajeučeni-caIvanaPoslonizSrednješkoleKrapina.Znanstveno popularna predavanja započelasu13.studenoga2009.okruglimstolom»Fi-lozofija iumjetnost«ukojemsusudjelovaliBorisŽuža,RadeZrilićiJosipĆirić.Uzpre-davanje jeorganiziranaad hoc izložbaslikaRadeZrilića.Uslijedilojepredavanjeoinfor-macijskojeticikoje jeodržaoJosipĆirićnaOdjeluzaknjižničarstvo.Petak,20.studenog,biojerezerviranzastudenskusekcijuuGrad-skojknjižnici.IzlaganjeoliberalizmuodržalajeAnaDejanović,MatkoSorićodekonstruk-ciji,teNinoStanojevićomaniheizmuietič-kojpraksi.SredišnjidogađajovogodišnjegobilježavanjaDana filozofije bio jemeđunarodni seminar»Filozofijaupraksi«,kojijetrajaood27.do30. studenoga u prostorijama POŠ »Nova«uZadru.Radni jezik seminarabio je engle-ski.Uzstudente iprofesorefilozofije,semi-naru su prisustvovali i psiholozi, sociolozi ipsihoterapeuti, ukupno34 sudionika. Sve jezapočelo u petak, 27. studenoga, susretomOscaraBrenifiera (InstitutdePratiquesPhi-losophiques, Francuska) i studenata OdjelazafrancuskeiiberoromanskestudijeuZadru.Brenifierjestudentimaprikazaoštotojestfi-lozofijaupraksi,odnosnokakoizgledajednakonkretnaradionicafilozofijeupraksi.Semi-narjezapočeousubotu28.studenogapreda-vanjemJosipaĆirića»PhilosophicalFounda-tion of Psychotherapies« u kojem se pružiopregled filozofskih problema i pretpostavki

ukliničkojpsihologijiiintervenciji.Predava-njejebioteorijskiuvoducijelidanispunjenradionicamaizfilozofskogsavjetovanja.Os-car Brenifier, inače jedan od najglasovitijiheuropskih filozofskih savjetovatelja, u svo-joj prvoj radionici prikazao je kako se radisklijentom.OniIsabelleMillon(InstitutdePratiquesPhilosophiques)zatimsuprikazalikakoseraderadionicefilozofskogsavjetova-nja spojedincima i skupinama,dok jeMin-keTromp(Bureauvoortoegepastefilosofie,Nizozemska) demonstrirala kako radi savje-tovanjeiprimjenjujelogikaukorporativnomokružju.Drugidanseminarazapočeojepre-zentacijomdokumentarnogfilma»Malafilo-zofija« ukojemseprikazujeradnaistoime-nomprojektu.RadnidioseminarajezapočeopredavanjemMarjanaŠimenca(SveučilišteuLjubljani) »TheStatus of theSubject in theClassroomCommunity of Inquiry«. Šimencjeukazaonaosnovneproblemeskojima semožemosusrestiuprogramimafilozofijezadjecu.Cjelodnevneradionicebilesutematskivezanesfilozofijomzadjecu.Radionicesu,uzOscaraBrenifiera,IsabelleMiloniMinkeTromp,održaliipredstavnicidvajuhrvatskihprogramafilozofijezadjecu:StohrenschuleiMalafilozofija.Svakopredavanjeiradioniceizazvale su zanimljive i kvalitetne rasprave.Uponedjeljak,30.studenog,OscarBrenifierjeodržaooglednuradionicuudječjemvrtićusadjecomod5do6godina.Nakonradioniceu vrtiću, IsabelleMilon odradila je oglednuradionicu sa osnovnoškolcima koji pohađa-juprogramMalefilozofije.DanjezavršiouProfilMegastoreuZagrebuukojemjeodr-žana prezentacija knjiga/slikovnica OscaraBrenifiera.Ovogodišnjeobilježavanjejetakouključilo26različitihaktivnosti,tj.35radnihsati.

BrunoĆurko

5. Bioetički forum za jugoistočnu Europu, »Bioetikaizmeđureligije isekularizma«

USarajevujeod19.do21.studenoga2009.održan»BioetičkiforumzajugoistočnuEuro-pu«.OvajpetiForumjeorganiziranuokviruprojektabioetičkesuradnjeupodručjujugo-istočne Europe, pod vodstvomAnte Čovića(Sveučilište u Zagrebu) iWaltera Schweid-lera (Katoličko sveučilište Eichstätt-Ingol-stadt),uzpodrškuBioetičkogdruštvauBosniiHercegovini,Akademijenaukaiumjetnosti


Filozofskiživot843

BosneiHercegovineteReferalnogcentrazabioetikuujugoistočnojEuropi,čijejesjedišteuZagrebu.CentralnomtemomForuma,»Bioetikaizme-đu religije i sekularizma«, bavilo se 20-akizlagača iz sedam zemalja koji su svojimreferatima ponudili uvid u različite aspektenaslovneteme.Uuvodnimpredavanjimaponuđenesuosnov-ne smjernice razmatranja položaja i ulogebioetike u kontekstu religije i sekularizma.Sulejman Bosto (Sarajevo) tako ističe damoramorazmišljatiosocio-kulturnimisvje-tonazornimdeterminacijamakojesuodređujubioetički način mišljenja, pri čemu se onereligije, odnosno sekularizma pozicionirajukao meta-perspektive. Polazeći od Jürge-na Habermasa i njegove rasprave o odnosunaturalizma i religije u »postsekularnom«društvu,Bosto argumentira u prilog teze dabioetičkinačinrazmišljanjanemožebitijed-nodimenzionalan.Nužanpreduvjetjesposob-nost»razmjeneperspektiva«kojajemogućatek u uvjetima demokratske političke kultu-rekoja jekomunikativna iomogućujedaserazličitostimeđusobnočuju iuzajamnouče.ZaključnosepozivajućinaHabermasa,apeli-ranaočuvanjeirazvoj»sposobnostizasamo-refleksijuupluralističkomshvaćanjuživota«.Omogućnostiutemeljenja»religiozne«i»ne-religiozne«(bio)etikegovoriojeVelimirVa-ljan(Sarajevo).Težišterazmatranjanalazisenaprikazu i analizi dvajuoprečnih stavova:1. nijekanje svake etike koja nije religijskačimeseupućujedajemoralnostukorijenjenauvoljiBožijoj, i 2. nijekanje religijskemo-ralnosti,odnosnosvaketranscendencije,čimenastaje (bio)etički ateizam.Kroz analizu te-meljnihpojmova autor iznosi stavopotrebidosljednostikakoreligijskogtakoionogne-religijskogmorala te zaključuje da se auto-nomna (laička) i religijska etikameđusobnonadopunjuju.O kršćanskompogledu na po-vezanost etike i kulture, posebno s obziromna pitanje: što je kultura života?, izlagao jeWalterSchweidler(Eichstätt).OslanjajućisenaenciklikepapeIvanaPavlaII.,SchweidlerseposebnousmjeravanakonsekvencukojujePapaizveosobziromnasamorazumijevanje(katoličke)Crkve:zalaganjezakulturuživotanije neka vrsta političkog angažmana, negospadausamusržrazvijanjaidentitetaCrkvekojahoćereprezentiratičitavočovječanstvo.Ističe da je ‘kultura života’ politički pojamkojim se bavi katolička Crkva i predstavljagakaofaktorukulturidruštva.AkoreligijskipojamBogaprevedemonaznanstveni jezik,možemogovoritiohipoteziotranscendenci-jikojuseuzavršnojfaziprojektanovovjekeznanostinastojaloproglasitisuvišnom,ističeusvomeizlaganjuAnteČović(Zagreb).Vje-

rauapsolutnostljudskogznanjaidostižnostukupnogznanjapostavilajetezuonovovje-kovnomčovjekukaovrhovnojinstanciji.Do-kaziopogubnostitepozicijeposljedičnotražeperspektivnu razgradnju teze o apsolutnostiznanja te pluriperspektivnu izgradnju pojmaNadinstancije. Razmatranje napetosti izme-đuprihvaćanjačovjekunadređene instancijeiproglašenjačovjekavrhovnominstancijomteoneizmeđumonoperspektivnogipluriper-spektivnog razumijevanja istine, postavljajusekaoposebnovažnapodručjaistraživanja.O bioetičkim razmatranjima pitanja života ismrti,sposebnimosvrtomnasituacijuuNje-mačkoj,izlagalajeUteKruse-Ebeling(Dort-mund).Nakontemeljitograzmatranjaosnov-nih pojmova kojima se barata u bioetičkomdiskursu, zaključuje formuliranjem jedneodosnovnihdvojbi:ukojoj semjerikrugonihkojisesmatrajuosobamaipretendentimanaljudskodostojanstvomožeproširiti?»Zagri-jana« ivišeslojna raspravapoputoveotvaraiposebnopitanjemetodologijenjenarješava-nja.OjavnojdebatiuBugarskojopitanjupo-bačaja,izlagalajeValentinaKaneva(Sofija)uz prikaz nekoliko slučajeva koji su ocrtaliodnos crkvenih institucija prema praksi po-bačaja. Ističe da je, s obziromna statističkepodatke, pobačaj uBugarskoj ozbiljan soci-jalniproblem,nodajenjegovotematiziranjesvedenonasporadičneizjaveteje,nažalost,dalekoodproduktivne javne rasprave. FarisGavrankapetanović, Ismet Cerić i JasminaKrehić (Sarajevo) u zajedničkom su izlaga-nju govorili o susretu medicinske prakse ireligijskihuvjerenjapacijenata.Ističukakojeposljednjihgodinauloženopunotrudapremamaksimalnom uvažavanju religijskih uvje-renja pacijenata u primjeni medicinskih tre-tmanaštoznačida su liječnici imedicinskoosoblje nadišli svoju funkciju zdravstvenogradnika, više su senzibilizirani za pacijento-veduhovnepotrebe teboljepoznajupravnuregulacijuipolitikuzdravstvenogosiguranja.O odnosu liječnik-pacijent govori i SandraRadenović (Beograd) naglašavajući važnostkvalitetne komunikacije kao središta togaodnosa. Nakon konkretiziranja teme na pri-mjeru suvremenog srpskog društva i njego-vih vrijednosti, izlagačica predlaže pristupintegrativnebioetikeu analizi odnosamedi-cinski profesionalac-pacijent. Karezl Turza(Beograd) dao je preglednačina radana te-mamaizbioetikesastudentimazdravstvenihusmjerenja. Jasminka Babić-Avdispahić iTijanaCvjetičanin (Sarajevo) u svome radupromišljaju in vitro fertilizaciju.Polazećiodfeminističkog stajališta, izlaganje tematizirapitanja autonomije izbora, izbjegavanja pat-njetemarginalizacijeinevidljivostiženskogtijelakrozprizmurazvojaiprimjenebioteh-nologijeubiomedicinskojpraksi.


Filozofskiživot844

Slobodan Loga (Sarajevo) govorio je o tre-tmanu ljudi s mentalnim smetnjama, ponu-divšikratakpregledtretiranjamentalnihpaci-jenatakrozpovijestiupojedinimreligijama.Nekeodpraksipostupanjastimpacijentimakojepostojeupojedinim religijama,prihva-ćaju i poneki liječnici i psihijatri iakonemadokumentiranih i istraženih rezultata takvihtretmana. Izlagač navodi i najvažnija etičkapitanja u današnjoj psihijatrijimeđu kojimase nalaze pitanje čuvanja medicinske tajne,oprez u dijagnosticiranju, problem informi-ranog pristanka, biološki tretmani smnogo-brojnim posljedicama po strukturu ličnostipacijenta, dječja psihijatrija. Poseban oprezpotreban je sobziromnadruštvenikonteksti stigmatiziranje pojedinog pacijenta. Lilija-naOruč(Sarajevo)posvećujepažnjuupravostigmatizacijipacijenata.Njenoumanjivanjes jedne strane, i unaprjeđivanjedijagnostikei tretmana ozbiljnih mentalnih poremećaja,s druge strane, nalaze se u fokusu interesapraktičara za rezultate genetičkih istraživa-nja.Uizlaganjusuistaknutemogućnosti,alii opasnosti provođenjamodernih genetičkihtestiranja.Borut Ošlaj (Ljubljana) razmatra koliko jedihotomijaizmeđureligijeisekularizmapri-mjerena izazovima 21. stoljeća. Kritički seosvrćenapojamsvjetskogethosaHansaKün-gategasmatraprejednostavnimuodnosunaono što želi reći. Izbjegavanje trivijalnostitogapojma,aliinjegovosadržajnoprecizira-nje,mogućejeuintegrativnozasnovanojeticiitoupravcurazvojavrijednosnoneutralnogiu svomdjelatnompotencijaluvrlo širokogethosaživota.HrvojeJurić(Zagreb)polaziodtripristupapojmuživota:onokoje semožeizvestiizprirodnihznanosti,izfilozofijeiizteologije.Ističedasefenomenu/fenomenimaživotanemožepristupatimonoperspektivnote u izlaganju analizira uvide Hansa Jonasakaoprimjermogućesinergijeevolucionistič-ko-biološkog, teleološko-filozofskog i reli-giozno-teološkog pristupa pojmu života. Za-nimljivim pitanjem svjetonazora u osnoviintegrativnebioetikebavioseDamirSmilja-nić(NoviSad).Nakonanalizezaključujedaintegrativna bioetika ne treba samo objedi-njavatiraznovrsnesvjetonazore,negoupravosuprotno – ona bi ih sve trebala sadržavati.Ukazuje da je osnovni zadatak integrativnebioetike refleksija o svjetonazoru koja vodikadistanciranjuodnekogodređenogsvjeto-nazora. Berdjejevljeva najava dolaska »no-vog srednjovjekovlja«, tumačiMarija Selak(Zagreb),može sepromatratikaokonceptu-alna prethodnica integrativne bioetike.Kroznasuprotne koncepte bogočovjeka i čovje-kobogateradoveBerdjajevaiLöwitha,pro-matraseprijelomnatočkaupovijestisvijeta

ukojojdolazidosmjeneepoha–izoneza-snovanenaparadigmiznanjakaomoćiuonuzasnovanunaparadigmiznanjakaoodgovor-nosti. FranjoTopić (Sarajevo) usmjerava sestavovimaFrancisaCollinsaoodnosuvjereiznanostitezaključuje,parafrazirajućiCollin-sa,da»našenadeibudućnostsvijetaoviseodobrimbilateralnimodnosimasvijetareligijeisvijetaznanosti«.Osusretuteorijeevolucijei stavova o stvaranju prisutnima u mnogimreligijama, izlagao je Ljubomir Berberović(Sarajevo).Potaknut150.obljetnicomobjav-ljivanjaDarwinovogdjelaO porijeklu vrsta,analiziranjegovutjecajipojavualternativnihteorijaevolucije,najvišeteorijuinteligentnogdizajna.Integrativnabioetikaizmeđureligijeisekularizma,asobziromnakulturneuvjeteuMakedoniji, bila je tema izlaganjaDejanaDoneva(Kumanovo).U ugodnoj atmosferi su se nakon izlaganjavodilezanimljiverasprave,aposebnovrijemebilojeposvećenopanel-diskusijioetabliranjustudijskog smjera ‘Integrativna bioetika’ uEuropi.OrganizatorisunajaviliimogućnostobjavevišejezičnogzbornikaradovasovogaskupačimebisenastavilatradicijaprijašnjihBioetičkihforuma.

IvanaZagorac

ZnanstveniskupoPavluSkaliću

UorganizacijiUdrugezaočuvanje,obnovuikorištenjekulturnogblaga»Pinta« izZagre-baiGradskeknjižniceZagreb,26.studenog2009. godine uGradskoj knjižnici u Zagre-buodržan jeznanstveniskup»PavaoSkalićinjegovodjelopovodom450.obljetnice iz-danja Enciklopedije (1559.) Pavla Skalića(1534.–1575.)«.Znanstveniskupsupozdravi-lipredsjednikUdruge»Pinta«HrvojeVančik,voditeljicaGradskeknjižniceLjiljanaSabljaktepredsjednikorganizacijskogodboraskupaAlojz Jembrih. Skup je započeo izlaganjemAgnezeSzabo»OdnosiHrvatskeiEuropeuSkalićevodoba«,ukojemjedanpregledpo-vijesnihokolnostiukojimajeSkalićživio.UizlaganjujenaglašenokakojeSkalićživiouvrijeme kada se Hrvatska nalazila u svojemnajtežem položaju, naime Dalmacija je bilaprodanaVeneciji,aBosnajebilapodturskomvlašću. Također u 16. stoljeću, zbog nizarazloga, u Hrvatskoj i Ugarskoj su bjesniligrađanskiratovi.Usvomizlaganju»Izživo-topisa Pavla Skalića«, Luka Boršić je iznionajvažnijeetapeburnogživotaPavlaSkalića.Pritom je istaknuo najznačajnije momente


Filozofskiživot845

kao što je to bilo Skalićevo sudjelovanje uraduUngnadoveSlavensketiskareuUrachui Skalićev angažman na dvoru vojvodeAl-brechtaBrandemburškoguPrusiji.BoršićjenakoncuistaknuodasepriocjeniSkalićevafilozofskogradanesmijeizgubitiizvidanje-goviznimanživotopisbudućidasevrednova-njeSkalićevihspisamožedovršitisamoakose njegova djela pozicioniraju s obziromnanjegovuživotnudjelatnost iprioritete.AlojzJembrih jeu izlaganjunaslovljenom»PavaoSkalić u središtu napada i (samo)obrane«istaknuokakojeSkalićevfilozofskiiteološkiopusrelevantnijiodfalsificiranjanjegovapo-drijetla.Takoje,kakosaznajemoizizlaganja,Skalićevo rodoslovlje najveći kamen smut-nje. Slijedilo je izlaganje Mihaele Girardi-Karšulin»SkalićevspisConclusiones iPicodellaMirandola«.UovomizlaganjujedanaanalizaSkalićevaspisaConclusioneskojisesastojiod1553zaključka.Brojemsvojihza-ključakaSkalićježelionadmašitiGiovannijaPica della Mirandolu i njegove Conclusio-nes, pri čemu jenesumnjivPicovutjecajnaSkalića. Nakon stanke, izlaganje naslovlje-no »Pavao Skalić i renesansni sinkretizam«održala je Erna Banić-Pajnić. Napomenulajekakose,kada je riječoSkaliću,najčešćeposežezasintagmom‘filozofskisinkretizam’te je izložila osnovne značajke renesansnogsinkretizma i filozofije njegova najznačajni-japredstavnikaA.Steuca.Usvomizlaganju»Razumijevanje kabale u Skalićevu Episte-monu«IvanaSkuhalaKarasmanjenastojalaodgovoriti na pitanje kakva je uloga kabaleu sklopu Skalićeve Enciklopedije koja težiprikazucjelokupnogznanja,odnosnoposred-no, kakva je prema Skaliću uloga kabale ukontekstucjelokupnogljudskogznanja.Takokršćanskakabala,tj.kakojuonnaziva»sim-boličkafilozofija«,činizavršnidioSkalićevaEpistemona.Slijedilo je izlaganje IvanaKa-peca »Izvori Skalićeve rasprave De lumine aeterno, aeviterno, et temporis«. Navedenarasprava, pisana u obliku dijaloga, jedna jeod rasprava iz Skalićeve knjigeMiscellane-orum de rerum caussis, et succesibus, et de secretiore quadam Methodo qua eversiones omnium regnorum universi orbis, et futuro-rum series erui possint, Libri septem.Kapecseusredotočionapojmovelux,lumen,colorinjihovopovezivanjesvječnim,perpetualnimi vremenskim svijetom. Kako s povijesnogaspektagledatinaidejuSkalićeveEnciklope-dije bilajetemaizlaganjaMijeKoradeana-slovljenog»PovijesniaspektistarimisterijiuSkalićevojEnciklopediji (1559.)«.KoradejeistaknuokakoSkalićusvombavljenjustarimmisterijimaujednonastojipronaćizajedničkucrtu Platonove iAristotelove filozofije.Na-konrasprave,završnimriječimaAlojzaJem-brihaskupjezavršen.

Ovaj skup, kojim je obilježeno 450 godinaodizdavanjaSkalićeveEnciklopedije,dopri-niojedodatnomrasvjetljavanjuživotaidje-la ovog svestranog i zanimljivog hrvatskogrenesansnog mislioca. Također treba napo-menutikakojeovoprviznanstveniskuppo-svećenovomzagrebačkom filozofu te stogaorganizatorizaslužujusvakupohvalu.

IvanaSkuhalaKarasman

Simpozij»Demokracijana prekretnici–sloboda,jednakost, pravednost«

UprostorijamaDruštva sveučilišnih nastav-nikaidrugihznanstvenika,26.i27.studenog2009.uZagrebujeodržangodišnjisimpozijHrvatskogfilozofskogdruštvanatemu»De-mokracijanaprekretnici–sloboda,jednakost,pravednost.Uz150.obljetnicurođenjaJohnaDeweya«.Nasimpozijujesudjelovao31izla-gačizHrvatske,BosneiHercegovine,Slove-nijeiSrbije,aprisustvovalisuibrojnizain-teresirani,izmeđuostalihistudenti.SimpozijjeotvoriopredsjednikHrvatskogfilozofskogdruštvaPavoBarišićpozdravnimgovoromukojemsedotakaotema,svrheinamjereovo-godišnjegsimpozija.Skojimseproblemimadanas suočavamo,kakvo je i koje jemjestograđanina u globalnoj politici, je limogućapolitička jednakost građana u nejednakomglobalnom društvu, koje su pozitivnosti, akojenegativnostidemokracije,samosunekaodpitanjakojasutimgovoromnajavljena,apotomitematiziranaodstraneizlagača.Demokracija je politički poredakkoji se ra-zvija i o kojem se raspravlja još od antike.Sobziromna150. obljetnicu rođenja JohnaDeweya, promatrala se njegova koncepci-ja demokracije kao optimalnog društvenoguređenja.GlavnukarakteristikudemokracijeDeweyvidi u demokratskomodgoju koji jetemeljkvalitetnogdemokratskogdruštva.Natom se polju izgrađuju punopravni političkisubjekti koji tijekom odgoja i obrazovanjaimaju priliku razvijati kritičko mišljenje itakopovećatikvalitetujavnogmijenja.Raz-voj kritičkog mišljenja, društvena uvjetova-nost odgojnog i nastavnog procesa, preuzi-manjeonogkorisnogizprošlosti,pragmatič-nostkaozadaćademokratskogodgojasuonoštosuizlagačiHedaFestini(Rijeka),DankoPlevnik (Karlovac) i Pavo Barišić (Zagreb)istaknuli kao bitno u Deweyevu shvaćanjuodgoja.Posebnosepitanjimaodgojaudjelu


Filozofskiživot846

imišljenjuJohnaDeweyabavioVlatkoPre-višić (Zagreb). Da se Dewey nije usmjeriosamo na promicanje demokratskih načelau odgoju nego i u umjetnosti, elaborirala jeGordanaŠkorić(Zagreb).Kontekstualiziraju-ćimisaoameričkogfilozofaunutarsuvreme-nogpragmatizma,AsimMujkić(Sarajevo)jeistražionizpoticajnihmomenata,prvenstve-nouDeweyevimkasnimradovima,zakritikudanašnjeg liberalizma i perspektive daljegrazvojademokracije.HelenaMotoh(Koper)jeuputilainačinjenicudajeJohnDeweyizu-zetnoutjecaonakineskestudenteuAmericikojisupotombilisvojevrsnirevolucionariuvlastitojzemlji,ainjegovjeboravakuJapa-nuiKiniuvelikeutjecaonatamošnjirazvojsvijesti o važnosti obrazovanja. Enis Zebić(Zagreb)ističeDeweyevintereszaistraživa-nje demokratske javnosti.Dewey smatra dadruštvenoistraživanje,atosenajvišetičeno-vinarstva,morabitištoaktualnijeinačenemanekogposebnogučinka.Inspirativno je bilo izlaganje Josipa Ćirića(Zadar)kojijenaglasioprednostiinedostatke»igranja demokracije«, odnosno upravljanjadruštvom u virtualnoj stvarnosti. Takav pri-stup demokraciji uvelike može pridonijetishvaćanju demokracije na »javi«, ali možestvoriti i suprotni efekt koji se tiče razoča-renja zbog nemogućnosti brzih promjena iprilagodbikaoštojetomogućeuvirtualnomsvijetu.Takvorazočarenjeustvarnomživotu,kakoističeDafneVidanec(Zagreb),dovelojedosekularizacijezakojunavodidajenastupi-lazboggubitkaosjećajazasmisaoživotapačakiupovezanostisaipremaBogu.Religijau tojsituacijinije iščezlanegonijeviše tra-ganjezaonimnadnaravnimivišimbićem.Utomduhuistraživanja,BojanŽalec(Ljublja-na)jeistaknuodvalicareligije,a tosufun-damentalizam i nasilje. Kao veliki problemističeindividualiziranjereligioznogživotanaZapadukojiseodnosinasinkretizamrazliči-tihreligijakojimstvaramovlastitureligijui/ilietiku.Posebnojeistaknuoiproblemistineimiratepitanjeprednostijednenaddrugom.Natajproblemnadovezujeseipitanjeidejajednakosti i slobode koje prema njegovommišljenju nisu kompatibilne. Hrvoje Relja(Split) je progovorio o aspektima filozofijeglobalizacijeuenklitici»Caritasinveritate«.Istaknuo je da svaki teološki spis povezujevjeru i razumteda teologijapozivana filo-zofiranje, ali u skladu sa svojimmetodamaipravilima.Temeljno jeodređenje togspisametafizičkikarakter,jertražećiistinuteologi-jamožedoćidoonogtemeljnog,izvornog.Tajspisposebnupozornostpridajeopćemdobrukojemubitrebalopridonositiitržište.Akotr-žištebudevladalopremaizapojedinačnado-bra,nikadnećepostićidruštvenupovezanost

potrebnuzanjegovuodrživost,papapaističesolidarnostkaobitnukarakteristiku.U tomejevažnosttogspisauglobalizaciji.Dokumentfrancuskihbiskupa»Zarehabilita-ciju politike«, koji jeMileMarinčić (IvanićGrad)odabraozatemusvogizlaganja,ističevažnostpolitičkogangažmanasvakoggrađa-nina, zamkedemokracije teoptimalniodgojzademokraciju.Potrebnojeneprestanousa-vršavanje i samopropitivanje predstavnikasvihgrađana,kaoiizlazaknaizboreisudje-lovanjeupolitičkomživotu,adabismoimalisvijestopotrebitakvogangažmanapotrebannamjedemokratskiodgoj.Njegačineobitelj,škola,mediji,obrazovneinstitucijeicrkva.Uizlaganjimajeosobitoistaknutamarginaliza-cijaimigrantskihskupinateproblempluraliz-makoji semogu riješiti poštivanjemnačelasupsidijarnosti i odgovornosti svih za sve.MislavKukoč(Split)baviosekontroverzamademokracijeiliberalizmaudobaglobalizaci-je,dokjeŽeljkoSenković(Osijek)nastojaodekonstruiratitradicijskiokvirkojijeomogu-ćioznačenjskihorizontdemokracijeuanticiisuvremenosti,ističućirazličitciljpolitikekaoključnudiferencijuizmeđuantikeimoderne.Sljedećidanizlaganjasuzapočelarazmatra-njem problema savjesti u filozofiji Thoma-sa Hobbesa (Ivana Knežić (Zadar)). RajkaŠvrljuga (Hreljin) je istaknula Deweyevoshvaćanjerazvojaznanostikaoonogkoje jeutjecalovišenaživotnasredstvanegonanekeciljeve.UpravorazvojznanostiitehnologijeuzrokujeproblemekologijekojegjeistaknuoTomislavKrznar(Zagreb).Onajtkopoznajeregionalneresurseiokolišnepotencijale,vodiračuna o fizičkoj, demografskoj, gospodar-skojiekonomskojrazvijenostiodređenogpo-dručja,može najbolje zaštititi okoliš.Takvubrigunajboljeprovodidemokracija.Prednostdemokracije kao političkog poretka FulvioŠuran(Pula)vidisamoutakvojorganizacijidemokracijegdjesegrađanineuzimajukaosredstvo nego kao ciljevi. Smatra da je naj-veća opasnost to što politika postaje neštonebitno,političarinemajupotrebeodgovaratigrađanima nego imaju tehničku nadležnost.Akopolitikaneodgovarazahtjevudruštva inedajenekepraktičnerezultate,postajeteh-nička.Kaojednuodkarakteristikademokra-cijeElvioBaccarini(Rijeka)ističegrađanskineposluh.Onmožebitiopravdankaoprotu-teža institucijama i praksama koje izazivajuinercijeradiizbjegavanjapukognadglasava-nja,alineizbježnoponekadzataji iuzrokujedemokratskideficit.Političkineposluhmožeslužiti ispravljanjutogdeficitainatajnačinunaprijeditidemokraciju.Pretjerivanjeupro-svjednom neposluhumože ugroziti one isteprakse demokratske suverenosti koje teorijademokratskogneposluhaželipodupirati.Dje-


Filozofskiživot847

lomičnosenaBaccarinijevoizlaganjenasta-vioNebojšaZelić(Rijeka)govorećinatemustabilnostidemokratskogdruštvaiistine,dokjeMiroslavArtić (Zagreb) na primjeru stu-dentskihprosvjedaizlagaookonceptunepo-srednedemokracijekaoalternativeinstitucijipredstavničkedemokracije.FahrudinNovalić(Zagreb)sedotaknuouzro-kaglobalnekrize.Onanijedošlasamoizvana,negojeuvijekspletunutarnjihivanjskihokol-nostiičinitelja.Unutarnjičimbenicisukrizavodstva,manjakdemokracije,manjaketikeiekonomije.Zaprevladavanjekrizeje,premanjegovommišljenju,potrebnoprevladavanjeorganiziranog kriminala i podmićivanja tekrizni komunikatori.Okrizi demokracije ilidemokraciji krize govorili suAmir Muzur iIvaRinčić(Rijeka).IzlaganjesepozivasenaJohnStuartMillakoji jesmatraodabiprijeizboraglasačitrebalipisatieliminacijskiispitkoji bi presudio o njihovim kvalifikacijamazasudjelovanjenaizborima.Nijelitokršenjedemokratskihnačelapremakojimasvijedna-koparticipirajuuizboruvladajućihbezobziranaekonomske,kulturalne,socijalneispolnerazlike? Muzur napominje da je informira-nostbiračabitnaudemokratskomizbornomsustavu.O iskustvima iparadoksimabosan-skohercegovačkedemokracije vrlo zanimlji-vo je izlagaoZlatanDelić (Tuzla), aNenadMalović(Zagreb)pažnjujeposvetioutjecajuglobalizacijskihprocesanademokratskepo-retketetematiziraonačelosupsidijarnostikaosredstvozaočuvanjeizvornogpolitičkogdje-lovanjaizkojegdemokracijaizvire.Lino Veljak (Zagreb) se, kao i neki ranijiizlagači,dotaknuoprvenstvenopitanjajedna-kosti.Posebnosemožeistaknutijednakostušansamačimeseosvrnuonaaktualnestudent-skeprosvjedeistaknuvšidasustudentiobda-reninačelnomjednakošćudabudumeđu30%najboljih koji ne plaćaju visoko školovanje,a da pritom nisu razmotreni slučajevi onihkojimorajuistovremenozarađivatizaživotiredovnopohađatinastavu.Prematome,veli-kupoteškoćuvidiu ignoriranjuodgovaraju-ćegkontekstabiloda je riječo jednakostiušansamailipredzakonom.OslanjajućisenaradoveAgambena,Negrija iEsposita,Mari-janKrivak(Zagreb/Osijek)razmatratradicijukoncepta »liberty«, posebno se osvrćući na(suvremene)pojmove‘imunizacija’i‘biopo-litika’.AnkicaČakaradić(Zagreb)jeodličnoistaknulačinjenicudasečestodogađada jenetkomotiviranopćimdobrom,alikoristilažidabitoopćedobrobilorealizirano.Kakosepostaviti u takvoj situaciji? Istaknula jemi-sao Hannah Arendt prema kojoj mišljenje,a ne istina, pripada svakomoblikumoći.UkontekstuzahuktalepredsjedničkekampanjedobroseuklopilaimisaoAnkiceČakardićda

javnoiznanonijeuvijekipredmetpričanja.Hrvoje Jurić (Zagreb) je istaknuo stavoveWaltaWhitmana, američkog pjesnika, novi-naraipolitičkogaktivistekojijeimaovizijuNovog svijeta ostvarenu upravo uAmerici.Whitmanova Amerika utemeljuje zajedniculjudispojenunebomizemljomsaslobodom,jednakošćuipravednošćukaotemeljima.Po-jam »atletske demokracije« označavao bi utomsmislu snažnu i skladnuvladavinukojasemora uvježbavati da bi »ostala u formi«.Zahtijeva pomirenje individualnog i zajed-ničkog interesa.TakveAmerikenema jer tonijeonanastalanakrvidomorodaca,crnacaiostalihpotlačenih,zaključujeJurić.Posebnost ovogodišnjeg simpozija činio jeOkrugli stol s predsjedničkim kandidatimana temu »Opća volja i opće dobro u hrvat-skojpolitici«kojegjevodioAnteČović.NaOkruglomstolu sudjelovali supredsjedničkikandidatiIvoJosipović,DamirKajiniVesnaPusić. Teme Okruglog stola su bile obliko-vanje opće volje u hrvatskoj politici (legiti-mnostvlasti) teodnospolitičkevoljepremaopćem dobru (moralnost vlasti). Polazišterasprave činila je teza da bi izborni sustavitrebalitežiticiljudamaksimalnovjernoiska-žu volju naroda, a ne cilju zadovoljavanjainteresa nekih organizacija. Ivo Josipović jenaglasio nedostatke organizacije predsjed-ničkihkampanjauHrvatskoj.Problemještonije postavljen limit sponzoriranja štomožedovestidotogadajenovac»kriv«zanečijupobjedu na izborima. Josipović je naglasioi problem izbornog sustava koji proizlazi izčinjenicedaimavišebiračanegodržavljanaštojepropustkojijenedopustiv.DamirKajinjenapomenuodabipredsjedničkiizborimo-gli dovesti do prijevremenih parlamentarnihizborazbog legitimitetaJadrankeKosorkaopredsjedniceVladeštobiomogućilograđani-madaizaberunekedruge,boljeljude.Ističedabičovjekoljubljetrebalobitiiznaddomo-ljublja čime pretpostavlja da jedno drugomnijesuprotstavljeno.VesnaPusićjeistaknuladapredsjednicaVladeJadrankaKosornemaproceduralni legitimitet, ali ima jednokratnitedakadgovorimooosobnojmoralnostimo-ramoimatinaumudajeonajednakoraspo-ređenameđufilozofima,političarimailibilokojojskupiniljudi.Istaknulajedasumedijitikojiutrenutkuizboraintenzivirajuosobnumoralnostpojedinihkandidata.Svikandidatisuzaključilidaćeučinitisveštojeunjiho-voj mogućnosti da Hrvatska pod njihovimvodstvomučinikoraknaprijed te suobećalida njihova predizborna obećanja neće ostatisamoobećanja.Završnogadanasimpozijaodržanojeipred-stavljanje novih izdanja Hrvatskog filozof-skogdruštva.RiječjeozbornikuTeorija re-


Filozofskiživot848

lativnosti i filozofijakojegjeuredioTomislavPetković, zborniku Filozofija Mediterana,urednika Mislava Kukoča te knjigama Su-bjekt, nasilje i pravo na kontingenciju MajeProfaceiFilozofija i kršćanstvo JosipaSankaRabara.OdržanajeiGodišnjaskupštinaHr-vatskogfilozofskogdruštva,apotomicock-tailzabavazasvesudionikesimpozija.Izlaganjasubilaiznimnoinspirativnazasveposjetitelje koji su svojim pitanjima i ko-mentarima iznimno doprinijeli razmatranjunaslovnetemesimpozija.Otvorilasusebroj-napitanjakojasetičudemokratskihnačelaiostalihkarakteristika.Nasvemutomejepo-sebnozahvaliopredsjedavajućiPavoBarišićuzavršnojriječi,pozvavšinakrajusvezain-teresirane na ostale simpozije u organizacijiHrvatskogfilozofskogdruštva.

TinaMarasović

Simpozij»Bioetika–II.filozofskisimpozij«

ULjubljani je3. prosinca2009., uprostoruCankarjevogdoma,održandrugi simpozijobioeticiuorganizacijiSveučilištauLjubljani.IgorPribac,kaopredsjednikOrganizacijskogodbora, otvorio je simpozij istaknuvši pozi-tivnaiskustvasprvim,prošlogodišnjim,sim-pozijemtetrajnupotrebuinterdisciplinarnograzmatranja tema iz bioetičkog diskursa. Uizlaganjukojejeslijedilobaviosemoralnimizazovima novih genskih tehnologija nagla-sivši da su brojne osobine našega življenjadugobile izvannašegautjecaja i zato izvanpodručjamoralne prosudbe, dok nam danastehnologija omogućuje da činimo izbore, atime i donosimo moralne sudove. UsmjerioseinaizazovekojegensketehnologijedajukonceptusocijalnepravednostiJohnaRawlsa.MatejkaReboljbaviseetičkimvidovimapre-ventivnih programa u zdravstvu. Testiranjepopulacijebezsimptomaimasvojeprednosti,ali i kontroverze koje većinom proizlaze izmogućnostilažnopozitivnihtestovainanji-ma temeljenog liječenja.Također, stručnjacisuzainteresiranizapreventivnotestiranještovećepopulacijetedolazidomogućnostiisti-canjasamopozitivnih,aprikrivanjamogućihnegativnihpojavatestiranja.Temomzamjen-skog (surogat)majčinstvabavila seTeaLo-gar.Posebnosuzanimljiviargumentiukoristplaćenog, odnosno altruističnog zamjenskogmajčinstvakojiuobaslučajaimajusvojeza-govornike i protivnike. Izlagačica se zalažeza zakonsku regulacijukojabi dozvolila al-

truistično(neplaćeno)zamjenskomajčinstvonakon dozvole suda i uz nadzor stručnjaka.IvanaZagoracizložila jeoodnosuznanosti,bioetikeimedija.Uprvomedijeluargumen-tira u prilog teze da bioetika nije znanost uklasičnomsmisluriječi,azatimdonosikraćuanalizu medijskog tretmana bioetike, odno-sno znanosti na primjeru hrvatskih tiskanihmedija.MarijaSelaktemuoljudskojprirodii novoj epohiobrađujenaprimjeru transhu-manističkogpokreta koji podržava upotrebunovihznanostiitehnikekakobisenadvlada-lo ono što se smatra nepoželjnimbiološkimograničenjemčovjeka.Izlaganjedonosiikri-tičkiosvrtnatemeljnetezetranshumanističkekoncepcije.AntonMlinarosvrnuosenafilo-zofsko, vjersko i znanstveno razumijevanjepojma‘život’.Kaoposebanproblemuznan-stvenom poimanju života, ističe raspršenostznanstvenog pogleda nasuprot holističnompristupukojigajetradicionalnipristupi.Bio-etikasenudikaomogućiintegracijskifaktormeđuznanostimaubudućnostiizrazlogaštone govori o pukoj primjeni znanja, nego okvalitetinovihznanjaoživotu.OlgaMarkičtematizira teorijudvostrukogprocesakoji jerazvioJoshuaGreensasuradnicima.Tateo-rijapreobrćestandardnipoglednadeontološ-kuetiku i utilitarizam teu tome smislu imaiimplikacijanasamuetikukaodisciplinutenabioetiku.RomanPaškulinrazmatrapitanjeslobodneodlukeipreuzimanjaodgovornostina primjeru korištenja tradicionalnih lijeko-va. U izlaganju razrađuje primjer ibogaina,tradicionalnogafričkoglijekakojemusepri-znajubrojnapozitivnasvojstva,nododanasnijeklinički testiran.AnaCergolkroz rado-veA.Buchanana, J.Habermasa,Michael J.Sandela i J. Glovera raspravlja o aspektimapozitivne eugenike, dok se Luka Omladičusmjerava analizi međunarodnih sporazumao zaštiti okoliša s obzirom na aktualni me-đunarodniskupuKopenhagenukojiokupljanajvišedužnosnikeizcijelogasvijeta.Izlagačupućuje na potrebu novih političkih teorija:ekološkoga transnacionalizma na globalnoj,i drugačije ustavne i moralne utemeljenostikonceptadržavenalokalnojrazini.Skupsukarakteriziraledugeidinamičnera-spraveštoćezasigurnobitidobarpoticajor-ganizatorimazanovebioetičkeskupove.

IvanaZagorac

Filozofski život - core.ac.uk fileFilozofski život Natjecanje iz filozofije 2009. godine I ova je...

Documents

Transcript of Filozofski život - core.ac.uk fileFilozofski život Natjecanje iz filozofije 2009. godine I ova je...