Izlo`ba umjetni~kih fotografija FedoraD`amonje “Oluja nad Valcanellom”

Pogledi 31. maj/svibanj 2014.36

Pi{e: Jadranka Dizdar

@ivot je lijep zato {to je ne-predvidiv.O tomvje~nomiuzbudljivomaspektusva-kodnevicegovorinajnovi-

ja samostalna izlo`ba fotograGjapoznatog zagreba~kog fotografa igraG~kog dizajnera Fedora D`a-monje (1955). U Studiju “LavalNugent” u Zagrebu do sredineidu}egmjeseca,potomsvedopo-~etka jeseni u galeriji Internati-onal Art Collectors Club u Lju-bljani, fanoviumjetni~kihsenzaci-ja imaju priliku vidjeti kako seobjektivom fotografske kameremoguzabilje`iti zvukvjetra,miriski{e, kretanje svjetlosti. Sve to i jo{puno vi{e sa`eto je u 18 fotograG-ja pokazanih na izlo`bi.Selektirane su iz dva ciklusa, a

objedinjene jednimnazivom“Val-canella Storms” (Oluja nad Valca-nellom).Sinsvjetskipoznatogkipa-raDu{anaD`amonje, kojeg su te-oreti~ariumjetnostiuspore|ivali snajve}im engleskim skulptorom20. stolje}a nazivaju}i ga HenryMooreBalkana,FedorD`amonjajepoputslavnogocamultitalentiranaumjetni~ka du{ica. Prvu samos-talnu izlo`bu slika i crte`a imao jeve} kao 17-godi{njak, ali nakonstudijapovijestiumjetnostiuZagre-bu, tearhitekture islikarstvauLon-donu,odlu~iosezakarijeruprofe-sionalnog fotografa.

Olujna vremenaFotograGje zastupljene na ovoj

izlo`binastajalesu2012. i2013.go-dine. “Nastajale su zapravo godi-nama, a napravljene su raznimvrstama kamera”, ka`e za Oslo-bo|enjeFedorD`amonja. “Valca-nella jenazivdijelaVrsara, gdje senalaze ku}a, atelje i Park skulptu-ramogoca.Svakegodinesredinomaugusta, oko Velike Gospe, ondjesegotovoprekono}imijenjaklima,vrlodramati~neolujenagovje{ta-vajukraj ljeta.Zamene jeveliki iza-zov iza}i van s kamerom i brzo

odreagiratinaprizorekoji semije-njaju iz sekundeusekundu, tra`i-ti motive. Fantasti~an je osje}ajuhvatiti tu uzbudljivu atmosferu,recimo, fotograGrati vjetar, oblakeu pokretu.”Pokazani su sminimalno vidlji-

vimdijelovimapejza`a,uztui tamopokojedrve}e.Cijelaumjetnikovazamisao bazira se na registriranjuatmosfere:“Ideja jeprikazatiatmo-sferu jedneoluje, zna~i,ne~ega{tojedramati~no,uzbudljivo,sve to li-{itiboje i svegaostalog ipokazatiucrno-bijeloj tehnici”.Sinvelikogki-para je isto tako veliki fotograf, sogromnomlikovnomedukacijom.Tako|er, poput svojeg oca u`ivaeksperimentirati, ideususret izazo-vima: “Dio ciklusa nastao je jedneno}iu jekugrmljavine,kadapri se-bi nisam imao nijedan drugi foto-aparat nego kamerumogmobite-la. Izazov jebiokakoutakvimuvje-

tima bez ikakve dodatne rasvjetesnimitimunju ilipejza`, samopodprirodnimsvjetlom”.Je li seza temuizlo`beodlu~iou

svjetluaktualnihdoga|aja ikrizeuHrvatskoj, svijetu? “@ivimo u vrloolujnim vremenima, to je apsolu-tno odraz, ne direktan, ali pod-svjesnosigurno jeste”,ka`e.Smatradaolujeoduvijek intrigiraju ljude,simbolika oluje je trajno umjetni-~ko nadahnu}e. Vrsar kao nada-hnu}eposebna jepri~auumjetni-~koj i `ivotnoj povijesti oca i sina

D`amonja.Du{anD`amonja jeza`ivota uvijek isticao da obo`avaIstru, gdje je prvi put do{ao 1951.“Onda samzavolio tu zemlju, bilaje tako misti~na, napu{tena, bi-blijska u onoj sumaglici jutarnjoj,prekrasna...”,govorioje jedanodglo-balnonajslavnijihumjetnikasovihprostora. Pogotovo je proslavioVrsar, ime Du{ana D`amonje je idanas za{titni znakovog istarskogmjesta{ca. Ondje je kupio starunapu{tenu ku}u, obnovio je, iz-gradio atelje i uredio ~udesnu ga-lerijunaotvorenomPark skulptu-ra. U ovoj galeriji pod vedrim ne-bomiuz{ummoranapreko16.000~etvornihmetara svakog ljeta voj-ska turista i ljubiteljaumjetnostidi-vi se zbirci djela kiparaD`amonjekoja je ondje izlo`ena.IFedorD`amonjadanas`ivi i ra-

di na relaciji Bruxelles, Zagreb,Vrsar. “UVrsarusamodrastao.Ka-da jemojotackupio tu staruku}u,imao sam10 godina.Od cijele na-{eobitelji sve{tojeuVrsarura|eno,ura|enojespunoodricanja,ali i lju-bavi. Nakon o~eve smrti nastaviosam raditi”, ka`e. Osim {to vodiAtelijerD`amonja,premaidejisvogoca,razradio jeprojektza izgradnjuMuzejaD`amonjauVrsaru,gdje}ebiti prezentirana kompletna do-nacija velikog kipara od 370 djela,skulptura,skica imaketa.Natajna-~inostvarujeo~evsan.Du{anD`a-

monja jedonacijusasvojimnajbo-ljim djelima iz svih faza karijeredugepreko57godinapa`ljivo for-mirao godinama. Iako je prakti~kineprocjenjiva, njezina vrijednostprocjenjuje sena10milijunaeura,adanas jeuvlasni{tvuFedoraD`a-monje.O~ekivanja su da }e se gradnja

ove muzejske institucije, koja }eseprostiratina3.000~etvornihme-

tara, najve}im dijelom Gnanciratisredstvima iz fondova Europskeunije kao dio kulturnih projekataEU.Zana{listsinslavnogkiparaek-skluzivno ka`e da familija D`a-monjauskoroosniva fondacijuko-ja}eupartnerstvusaIstarskom`u-panijomiformalnopokrenutireali-zaciju:“Ufazismoosnivanjafonda-cije, njezino osnivanje mo`e seo~ekivatizanekolikotjedana.Tosuprocedurekoje traju izvjesnovrije-me.GradZagrebjezainteresiranzazagreba~kidioprojekta,dok}efon-dacijaobaviti sve{toprethodipro-jektu tra`enja sredstava za izgra-dnju”.

Neprijatelji i naslije|ePoredaktivnostiokopripremaza

izgradnju Muzeja D`amonja uVrsaru, Fedor D`amonja uspje-{nosebavigraG~kimdizajnom,di-zajnomnamje{taja i,naravno,kre-iranjemu fotografskommediju. Socem jeblisko sura|ivao.Autor jefotograGja igraG~kogdizajnazago-tovo sve kataloge izlo`bi Du{anaD`amonje,osmislio jedizajn i svihknjigaobjavljenihosvojemocu.Bi-

Slavni o~evi i djeca

MOJ OTAC DU[AN D@AMO@ELIO JE DA SE BAVIM SLIKARS

(NE)PROCJENJIVA ZBIRKADu{an D`amonja je donacijusa svojim najboljim djelimaiz svih faza karijere dugepreko 57 godina pa`ljivoformirao godinama. Iakoje prakti~ki neprocjenjiva,njezina vrijednostprocjenjuje se na 10milijuna eura, a danas je uvlasni{tvu Fedora D`amonje

Razradio je projekt za izgradnju Muzeja D`amonja u Vrsaru, gdje }e biti prezentirana kompletna donacija velikog kipara od 370 djela

31. maj/svibanj 2014. Pogledi 37

ti umjetnik, ujedno i sin slavnogumjetnika, je li ova okolnost pre-dnost ili teret? “Koliko ima pre-dnosti, toliko nosi i tereta. Pre-dnost je {tosamodprvogdanasu-o~en s vrlo visokim kriterijimastvaranja, uz oca sam radio u tomokru`enju cijeli `ivot, pa ti visokikriteriji promi{ljanja i djelovanjau|uukrv ipodko`u.Ali, ~ovjekna-slijedi i one lo{e stvari, a to su ne-prijatelji”, zaklju~uje.Suradnja sa slavnim ocem? “Mi

smo uspjeli i na{li na~in da su-ra|ujemo puno godina, bili smodostakriti~ni jednipremadrugome.Nije me {tedio.” Jesu li se kiparuD`amonjisvi|alefotkesinafotogra-fa? “Koristio je svemoje fotograG-je za reprodukciju svojih radova.Vrlomuse svi|alo to {to radim,alimu je uvijek bilo `ao da se nisamnastavio baviti slikarstvom.” Je liFedoruD`amonji `ao {to ne plivau slikarskim vodama? “Nikadani-samprestaoslikati. Jasamsamona-praviopauzu, i nadamseda}u je-dnogdananastaviti saslikarstvom”,ka`euspje{ni fotograf i sin jedinacslavnog kipara.

MONJARSTVOM

jela, skulptura, skica i maketa

Pi{e: \or|e Kraji{nik

U ljudskoj je prirodi da u`iva upri~i jer pri~a je jedna vrsta sna,a san otvara vrata novim sveto-vima.

(Iz pri~e “Princ vatre”)

Pisac Filip David je naovompodru~ju kojema-piramo i podrazumije-vamokaopodru~je jugo-

slovenskog govornog, kulurnogi literarnog prostora - iako namse u njegovoj etni~koj izbrazda-nosti ta odrednica na sve na~ineosporava - ve} niz godina, dece-nija zapravo, poznat prije svegakao intelektualac koji je uvijek,kada god je to bilo nu`no, stajaopoput moralne vertikale intele-ktualizma naspram svih dru-{tvenih zala, kojih je, prizna}ete,u vremenima iza nas itekako bi-lo. Davidova uloga u borbi pro-tiv gu{enja umjetnosti i knji`e-vnosti - direktno o~itovanje i su-protstavljanje, kako komunisti-~kim aparat~icima i hajka~imanapisce i njihovadjela, tako i ka-snijim, mnogo opasnijim, naci-onalisti~ko-klerikalisti~kimzavo-jeva~ima s kraja dvadesetoga vi-jeka - bila je i ostala jednaodnaj-svjetlijih i najuzoritijih koju po-znajemo.Ali, o tomesvakako ja-sno i nedvojbeno mnogo vi{esvjedo~e Davidovi tekstovi idruga javna istupanja, negona{e konstatacije, stogamu inije nu`no, apologijski, ovdjeprilaziti sa te strane. Pisac jetako izabrao i tu se nemamnogo toga dodati.

Eti~ki kriterijiFilipDavid jeutojsvojoj

predanosti poziciji inte-lektualacavisokiheti~kihkriterija i vehementnogprotivnika svih strahotakoje su se ovdje doga|aleunekolikoostao zapostavljenkaopisac. Ka`emo, samo unekoliko.Kaoautorkoji jegeneracijski ipo-eti~ki pripadao krugu pisaca Ki{,Peki} iKova~, i sanjimaprijatelje-vao,Davidjenekako,~inisebaremiz ove perspektive, dobrovoljnoprihvatio ulogu pisca koji ispredpu{tasvoje temperamentnijepri-jateljepisce(sklonevelikimknji e-vnim incidentima, progonjene,optu`ivane i su|ene),djeluju}iuznjih sa ruba, tiho, ali majstorski.Me|utim, uza sve to, u toj svojojpoziciji, mo`da pomalo i u ne-pravednoj,alio~itoli~noizabranoj,sjeni,FilipDavidsepokazaokaoje-dan od najva`nijih pisaca koji suikada na ovom, ~etveroimenom,jezikupisali. Pa je sasvim sigurnoda njegove pri~e i romani, samone{to suptilnije, itekako pronala-zeputdoistinskih~italacaipozna-valaca knji`evnosti.Knjigasabranihinekolikonovih

pri~a Filipa Davida, koje je na je-dnommjestusakupioipriredioSe-id Serdarevi}, naslovljena kao

“Princ vatre” spada u red onihknji`evnihradostinakojesesaus-hi}enjem i velikom ~itala~komstra{}u~eka.Iakojeznatandiopri-~a izoveknjigeobjavljenuranijimpi{~evim izdanjima, dobiti na je-dnommjestu objedinjene, i nekenikadranijeobjavljene,pri~eFili-paDavidazna~i imatinasvojojpo-lici knjigu na koju se gotovo vjer-ni~ki, kao na svetu knjigu, gleda.Mo`enekomezvu~atizaistahiper-boli~no na taj na~in do`ivljavati“Princa vatre”, ali sve ono {to Da-

vid kaopisacnudi, za ~itaoca kojitragaza istinskimpripovjeda~kimdarom, za jednimmajesteti~nimpripovjeda~kim tonom, jeste do-ga|aj vrijedan velike radosti.Stoga, treba ovdje naglasiti ne-

ke od osnovnih Davidovih stil-skih i poeti~kih odlika, koje ~ineovog pisca pripovjeda~kim kla-sikom.U sredi{tu svakeDavido-ve pripovijetke je sama pri~a,pri~a u svojoj su{tini, pri~a kaotakva - rekli bismo. Jasno je, na-ravno, da ovo zvu~i kao para-doks, ali ako zagazite u pripovje-da~ki svijet ovoga pisca, ta }evam se ~injenica uprkos, dakle,toj po~etnoj nelogi~nosti, samaod sebe pokazati ta~nom.Sve pripovijetke Filipa Davida

kaodanastajuiznekedrevne,pra-iskonskepotrebezapri~omipri~a-njem.Unjimase rije~imaneizos-tavno daje magijski karakter, panjihovo zvu~anje i zna~enje unu-tarstrukture isi`ejneosnovepri~aovogpiscatvoreatmosferukoju jerijetko kopostigaouna{oj knji`e-vnosti. O kakvoj se unutarnjojatmosferiupri~amaFilipaDavidazapravo radi?Obilo ~emudapri-povjeda -da li jepripovijetkapro-izi{laizkabalisti~kihidrugihjevrej-skihspisa(koji jesuglavni izvornakojimaseDavidovstvarala~ki ima-ginarijnapaja),dalipri~anastajeizmisti~nih i fantazijom obgrljenihdvojstava lutalica, da li izvire izoniri~kih ko{mara koji nemino-vnovodeusmrt ipropadanje,dalijeposrijedikafkijanskopreobra`a-vanje ilibilokojadrugamotivacij-ska igra - FilipDavid ~itaoca stav-ljaupozicijudajeneposrednislu-{alac i u~esnikpri~e.

Uvode}i gotovouvijekmistikukrugapri~anja, vatre koja simbo-lizira okupljanje i zaklon od zlai opasnosti spoljnjeg svijeta zasve lutalice i biljegom sudbineozna~ene pojedince i jurodivce,FilipDavidnas vra}auonoprvo-bitno, pe}insko stanje, kada jepri~a jedini medijum za{tite ispasa. Sve ono {to optere}ava igu{i ~ovjekov `ivot i svijest, svioni trenuci koji su nepojamni ineshvatljivi, svi oni strahovi ko-ji razdiru unutra{njost duha imisli, uz pri~u postaju nekakopodno{ljiviji. Pri~adakleupripo-vijetkama Filipa Davida jes-te ono {to je ljekovito i kolikogodoni koji pri~e pri~aju ilislu{aju bili osu|eni na ne-minovnost propadanja, dokpri~a traje tinja i `ivot uznju.Jer se pri~om omogu}avapoimanje svih neshvatljivos-ti `ivota i ubla`avanje njiho-vog razornogdejstva, dok onatraje i zaogr}emisli.Onoga tre-nutka kada pri~a prestane ikada stvarnost postane glasni-ja od svega, od vatre, od razumai poimanja, nastaje propast, do-lazi Azrail sa kosom i poziva ucrnu ko~iju.

@ivotne slutnjeDavid u svojim pri~ama doti-

~e i razotkrivaone `ivotne slutnjekoje su uvijek, od prve svjesnos-ti, jezivo prisutne uz ~ovjeka,koje, neprestanoprijete}i, nazo-~e toku vremena i kretanju kroznjega. To su oni trenuci kada sepoku{avaju pohvatati konci pos-tojanja i si}i do bitka samog, doonih neobja{njivih nemira kojiuzburkaju sve u ~ovjeku, i on segr~evito bori ili da ih odagna ilida se sa njima sukobi.Junaci Davidovih pri~a stoga

jesuonikoje tajunutra{nji glas, tajedva ~ujna, ali opsjedaju}a,mu-zika onostranosti nezadr`ivo vu-~e i oni na tu stazu do skrivenih{umskihbunara iponora stupajubez obzira na sigurnu propast.Koja jeve} ispisanabiloudrevnimrukopisima,porodi~nimproklet-stvima ili opsjedaju}imsnovima.Tuzapravonemamogu}nostibi-lo kakvog izbora, kad se jednomdemonskaklicau~ovjekuzalije te-~no{}u riju}e sumnje, ona neza-dr`ivo raste, buja i rascvjetava sedo ludila, i kona~nodo smrti.Nikada~ovjeknijesiguran,mo-

gu}nost iznenadnog stupanja usvijet fantazije, u oniristi~ke ko-{mare, u ~udovi{ne bitke sa de-monskim je bliska i sveprisutna.Samojednoukazanje, samojednanitcrnila i tihaslutnjapokre}usvemehanizmedemonskogu~ovje-kuiokonjega.Snovinisusnovine-go`ivotusnovima,`ivotnije`ivotnego san nekog drugog o `ivotu.Ni{ta nije jedinstveno, nijednastaza nije sigurna, sve je samonastavljanjedavnozapo~etogkru-gapri~anja,koji seokre}e,okre}e,okre}e...

Osvrt

Pogled iza onostranosti“Princ vatre” (Sabrane i nove pri~e), Filip David, Fraktura, 2013.

OPSJEDAJU]I SNOVIJunaci Davidovih pri~astoga jesu oni koje tajunutra{nji glas, ta jedva~ujna, ali opsjedaju}a,muzika onostranostinezadr`ivo vu~e i oni natu stazu do skrivenih{umskih bunara i ponorastupaju bez obzira nasigurnu propast. Koja jeve} ispisana bilo udrevnim rukopisima,porodi~nim prokletstvimaili opsjedaju}im snovima