Fikreta Paravlic - Rijec Kao Lijek

7/26/2019 Fikreta Paravlic - Rijec Kao Lijek

http://slidepdf.com/reader/full/fikreta-paravlic-rijec-kao-lijek 1/136

FFFIIIKKKRRREEETTTA A A PPPA A ARRRA A AVVVLLLIIIĆĆĆ



F

FFi

iik

k k r

r r e

eet

tta

aa

P

PPa

aar

r r a

aav

vvl

lli

iić

ćć rođena je 1952. godine

u Foči u radničkoj porodici . Tu je 1971.

završila Srednju medic insku školu , a višu

1988. u Sarajevu. Do 1984. godine rad ila je

u Medicinskom centru Travnik, a potom

dobija posao na hirurškom odjeljenju Vojne

bolnice u Sarajevu.

Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, u

Državnoj bolnici Sarajevo radila je na

pos lovima višeg medicinskog tehničara i

dala je svoj doprinos medicinskom

zbrinjavanju povrijeđenih i oboljelih pr ipadnika Armi je BiH i građana Sarajeva .

Bila je jedan od članova Inicijativnog

odbora za osnivanje Udruženja medicinskih

sestara i tehničara Federacije Bosne i

Hercegovine, a na Osnivačkoj skupštini

Udruženja 1995. godine izabrana je za

podpredsjednika .

Za postignute rezul tate rada 2002. godinedodijeljena joj je Plakete Opće bolnice

Sarajevo. Udata je i majka je dvoje djece.

Danas ži vi i r ad i u Sa raj ev u.



Fikreta Paravli

RIJE KAO LIJEKprirunik

za medicinske sestre i tehniare

Sarajevo, 2006.



Autor: Fikreta Paravli,-viši medicinski tehniar

RIJE KAO LIJEKPrirunik za medicinske sestre i tehniare

Recenzenti: Prof. dr. sci. med. Zehra Dizdarevi Prof. dr. sci. med. Sreko Šimi Mr. sci. med. dr. Šukrija ozi

Ureivaki savjet: Prof. dr. sci. med. Zehra Dizdarevi Prim. mr. ph. Edina Stevi Amra ustovi Hadžimuratovi, višifizioterapeutski tehniar

Izdava: Ministarstvo zdravstva Kantona SarajevoJU Opa bolnica "Prim. Dr. Abdulah Nakaš"

Za izdavaa: Prof. dr. sci. med. Zehra Dizdarevi Dr. Bakir Nakaš

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo614.253.5:174

PARAVLI, FikretaRije kao lijeka / Fikreta Paravli. – Sarajevo:

Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo [etc.],2006. – 133 str.: ilustr.; 21 cm

Bilbliografija: 128-130 str

ISBN 9958-695-01-4

COBISS.BH-ID 14926342

Lektor: Nataša FilatovDizajn naslovne strane: Edin Musli Raunarska priprema: Nedim Muhi Štampa: "SaVart" SarajevoZa štampu: Pašo VaratanTiraž: 1.000 primjeraka



Bolestan ovjek je svijet za sebe u koji je esto vrlo teškoui.

Nabolji i najlakši put je LIJEPA RIJE !

Autor



S A D R Ž A J

Rije autora ............................................................................ 9

Iz istorijata sestrinstva ........................................................... 14

Ukratko o teoriji komunikacije ............................................ 18Uvod u komunikaciju ............................................................ 18

Definicija komunikacije .................................................... 19Znaaj komunikacije ......................................................... 19Elementi komunikacije za izgradnju odnosa ..................... 20

Vrste komunikacije ............................................................... 21Osnovna podjela ................................................................ 22Druga vrsta podjele ........................................................... 22

Razgovor kao temelj kontakta izmeumedicinske sestre i pacijenta ................................................. 24

Jesmo li zaboravili zaista komunicirati sa pacijentom? ........ 24Prvi kontakt medicinske sestre i pacijenta ............................ 26

Uvod .................................................................................. 26Kakav bi trebao biti prvi kontaktmedicinske sestre i pacijenta ............................................. 28Kako postavljati pitanja? ................................................... 28Preporuke ........................................................................... 28

Neverbalna komunikacija medicinska sestra – pacijent ....... 29

Preporuke ........................................................................... 30Smetnje i prepreke u komunikacijimedicinska sestra – pacijent .................................................. 31

Komunikacijski šum .......................................................... 31Objektivni uzroci smetnjama u komunikaciji ................... 31Preporuke ........................................................................... 32



Subjektivni uzroci smetnjama u komunikaciji .................. 32Preporuke ........................................................................... 33

Pacijent – ko je to? ................................................................. 34

Pacijent je ljudsko bie ......................................................... 34Preporuke ........................................................................... 35

Naješe karakteristike pacijenata prema "lokalitetu" bolesti ...................................................... 36

Preporuke ........................................................................... 37 Naješi pratioci bolesti ........................................................ 37

Bol ..................................................................................... 37Preporuke ........................................................................... 38

Strah ................................................................................... 38Preporuke ........................................................................... 39

Sestrinska dokumentacija ..................................................... 40Šta sve spada u osnovnu sestrinsku dokumentaciju? ............ 40Osvrt na ljekarsku anamnezu ................................................ 40Zašto je potrebna dodatna sestrinska dokumentacija? .......... 41Sestrinski anamnestiko-proceduralni karton ....................... 42

Elementi sestrinskog kartona ............................................. 42

Rezime ............................................................................... 45Obrazac .............................................................................. 46

Medicinska sestra kao dobar slušalac .................................. 48Da li znamo slušati? .............................................................. 48

Preporuke ........................................................................... 49Govorni bonton u komunikaciji ............................................ 50

Preporuke ........................................................................... 50

Medicinska sestra i okupacija bola ....................................... 51

Šta je bol? .............................................................................. 51Sestra i pacijent u bolnoj fazi ................................................ 52

Preporuke ........................................................................... 53

Medicinska sestra i pacijent sa malignomom ...................... 54Šta je to malignom? ............................................................... 54



Djeca i malignom .................................................................. 55Omladina i malignom ............................................................ 56Odrasle osobe i malignom ..................................................... 58

Preporuke ........................................................................... 58Medicinska sestra i palijativna njega ................................... 60

Rad multidisciplinarnog tima ................................................ 60Uloga medicinske sestre u timu ......................................... 61

Ponekom rije ju, a više šutnjom govorimo ........................... 64Kako saopštiti smrt pacijenta? .............................................. 65

Preporuke ........................................................................... 65

Rad medicinske sestre sa invalidom u kolicima .................. 67

Karakteristike sestrinskog rada sa invalidom u kolicima ...... 67Šta sestra treba da zna? ......................................................... 68

Preporuke ........................................................................... 70

Rad medicinske sestre sa pacijentom vjernikom ................ 71Preporuke ........................................................................... 71

Rad medicinske sestre u zajednici ........................................ 73Uvod ...................................................................................... 73

Nikotinska ovisnost ............................................................... 74Preporuke ........................................................................... 75Alkoholizam .......................................................................... 76

Preporuke ........................................................................... 77 Narkomanija .......................................................................... 77

Uvod .................................................................................. 77Profesionalna pomo medicinske sestre u Savjetovalištu .................................... 78Medicinska sestra u drugim zdravstvenim

ustanovama sa pacijentom ovisnikom ............................... 79Preporuke ........................................................................... 80

Uloga medicinske sestre u psihološkoj pripremipacijenta za operaciju ............................................................ 82

Preporuke ........................................................................... 85



Empatija – suosjeajnost u sestrinskom poslu .................... 86Uvod ...................................................................................... 86Samokontrola osjeanja ........................................................ 87

Preporuke ........................................................................... 89Medicinska sestra i njeno djelo ............................................. 90

Lik medicinske sestre ............................................................ 90Ko je medicinska sestra? ................................................... 90Oni koji su zalutali u profesiju .......................................... 91

Od školovanja do zanimanja ................................................. 92Osnovni djelokrug rada medicinske sestre ........................ 92Medicinska sestra kroz školovanje i edukaciju ................. 92

Odnos teorije i prakse u radu medicinske sestre ............... 95Smjenski rad medicinske sestre ......................................... 96Sestrinska udruženja .......................................................... 100

Medicinska sestra u odnosu sa drugima .............................. 103Medicinska sestra i timski rad ............................................... 103

Uvod .................................................................................. 103Medicinska sestra i medicinska sestra ............................... 104Preporuke ........................................................................... 106

Medicinska sestra i doktor ................................................. 106Preporuke ........................................................................... 108Medicinska sestra i nemedicinsko osoblje ........................ 108Preporuke ........................................................................... 109

Medicinska sestra i pratnja pacijenta .................................... 110Medicinska sestra i pacijentova posjeta ................................ 112

Preporuke za komunikaciju sa pratnjom i posjetom ......... 113

Profesionalne i neprofesionalne bolesti

medicinske sestre .................................................................... 114Uzroci bolesti medicinske sestre ........................................... 115Pacijent i njegova bolest – Mikrobiološka opasnost ......... 115Preporuke za mjere zaštite ................................................. 115Toksine materije .............................................................. 116Mjere zaštite od toksinih materija ................................... 117



Bolesti uzrokovane fizikim optereenjem ........................... 118Preporuke za mjere zaštite od fizikog optereenja .......... 119

Psihiki stres kao uzrok bolesti ............................................. 119

Preporuke za mjere zaštite od psihikog stresa ................. 120Zašto je prisutna neozbiljnost u pristupusestrinskoj bolesti .................................................................. 121

Objektivni razlozi .............................................................. 121Subjektivni razlozi ............................................................. 121Kome, kada i kako se medicinska sestra treba obratitikada je bolesna .................................................................. 122Važno je upamtiti .............................................................. 122

Definicije i zakonska regulativa koja se tiemedicinskih sestara ................................................................ 123Definicija pojma zdravstvena njega ...................................... 123Definicija pojma sestrinstvo .................................................. 123Definicija pojma medicinska sestra ...................................... 124Izvod iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti .................................. 124

Literatura ................................................................................ 128

Rekli su o knjizi ...................................................................... 131



Rije kao lijek

RIJE AUTORA

Posao medicinske sestre zapoela sam davne 1971. u bol– nici u Travniku. Malo je bilo tada školovanih medicinskih sestara ite su poslove obavljali uglavnom priueni bolniari. Zato je mojrad zapoeo odmah pored kreveta pacijenta, a nadam se da e tako izavršiti. U svojoj dugogodišnjoj praksi medicinske sestre sretalasam se sa rijekom pacijenata koji su se po mnogo emu razlikovali – razliitih bolesti, starosne dobi, obrazovnog nivoa, razliitih po– gleda na zdravlje i bolest, manje ili više povjerljivih prema ljeka– rima i sestrama. U neemu su svi ipak bili isti - svi su tražili lijek ioekivali lijepu rije!

Uvijek sam smatrala da glavni atributi profesije medicinskesestre treba da budu humanost, znanje i lijepa rije. Ljekar je taj

koji odreuje nain lijeenja i propisuje terapiju-lijek, a sestra krozzdravstvenu njegu provodi ono što je ljekar odredio - daje lijek ali ilijepu rije kao lijek.

Lijepa rijei je putokaz koji brže pronalazi pravi put ka pomoi, s njom sve dobiva neku novu, veu dimenziju i izražaj– nost, ona pacijenta lako usmjerava ka njegovom cilju – ozdrav– ljenju. Njom se brišu one male neznatne prepreke u prvoj komu– nikaciji uopšte, pa i u prvom kontaktu sa pacijentom. Lijepa rije

hrabri pacijenta, otklanja mu prisutan strah, skrauje put ka bržemobostranom razumijevanju i povjerenju, njome se dobiva ono što je

skriveno u pacijentu, ono što se ne kaže, a tako je bitno.

To je i jedan od razloga zbog ega sam se odluila da pone– što napišem o ovoj temi, usput podsjetim na ono što se o ovome

9



Rije kao lijek

nauilo u školi, potaknem na lijepo kuno ponašanje koje se polakogubi u brzini življenja, u masi nebitnih stvari i u izgubljenostinereenog.

Koliko se gubi lijepa rije?

Vi se zovete...U ite, ljekar Vas eka.Molim Vas Vaše generalije. Izvolite nalaze. Ljekar Vam je sve rekao. Nemojte mene pitati, pitajte ljekara.

Imate sve napisano na nalazu. itajte! Dovi enja.

Koliko se ovo puta ulo! Kratka pitanja - još krai odgovo– ri. Nema lijepih rijei, samo suhoparan pomalo drzak razgovor.emu ovakav stav? Može li biti nešto drugaije? Bolje?

Vi ste sigurno...

Molim Vas da se pripremite i u ete kod ljekara na pregled.Sve što Vas interesuje i što Vam treba recite. Nemojte se ustru avati da pitate.Vaši nalazi koje ste tražili su ovdje. Uzmite ih i pokažiteljekaru. Da li ste shvatili ono što Vam je ljekar rekao? Ako Vam nešto nije jasno ja u Vam pojasniti. Imate li pratnju ili nekog ko je uz Vas? Kontrola Vam je zakazana tog datuma. Budite redovni nakontroli jer svoje zdravlje morate uvati. Dovi enja.

Ovo je jednostavan primjer ali, za onoga ko želi, poukamože biti velika.

10



Rije kao lijek

U kojoj ste Vi grupi - prvoj ili drugoj? Da li Vaša lijepa rije za Vas predstavlja neki napor? Da li je teško izgovarate?

Da li nam neko brani da se i rije ima lijepo ophodimo?

Praksa pokazuje da se danas lijepa rije gubi, sve više ne– staje, manje je u upotrebi. Zašto?

U eri elektronike i automatizacije, raunari polako zauzi– maju mjesto sagovornika. Kompjuter ne govori, nalazi se itaju na jeziku neprepoznatljivom za obinog ovjeka.

Sve je manje vremena za razgovor. I u zdravstvu kao idrugdje - vrijeme je novac. Kvantitet zamjenjuje kvalitet. U razgo– voru sa pacijentom koristimo njemu neprepoznatljivu terminolo– giju. Identitet ovjeka, ono najbitnije, lino ime i prezime se, naža– lost, u nekim sluajevima zamjenjuje sa brojem, dijagnozom ili timi tim krevetom.

Nedovoljno plaen i cijenjen posao bijelog mantila od stra– ne društva takoe negativno utie na ponašanje zdravstvenog rad– nika.

To su bili samo neki razlozi koji su me naveli da dio svogatridesetogodišnjeg sestrinskog iskustva pretoim u pisanu rije izkoje mlae koleginice mogu nauiti nešto više i novo, a one starije podsjetiti se na neke momente koje smatram naroito bitnim i kojenikada u svom poslu ne smijemo zaboraviti.

Osim toga, prirunik može poslužiti uenicima srednjihmedicinskih škola kao šira literatura za izuavanje predmeta"Zdravstvena njega", a u njegovom sadržaju korisne upute mogunai i svi drugi koji su na bilo koji nain ukljueni u njegu bolesnihosoba.

Poslovi i radni zadaci medicinskih sestara i tehniara odvi– jaju se u svih dvadeset etiri sata - cijeli dan i cijelu no. Dešava seda se samo u jednoj smjeni uje i doživi dosta o razliitim ljudskim

11



Rije kao lijek

sudbinama, da se dosta bola nagleda, pone novi život raanjem,ali i da se poneko od pacijenata u smrt isprati.

Rijeka bolesnika koji boluju i fiziki i psihiki, razliitih

boja kože i rasa, nacija i kultura proe kroz praksu i rad medicinskesestre. Svakom bolesnom cilj je isti - ozdravljenje. Ta želja paci– jenta, kao i naš poziv u cjelini, stavljaju sestru gotovo svakodnevno pred pitanje - kako do toga doi što brže i efikasnije!?

Da bi to postigli, prije svega moramo imati u vidu da bolestan ovjek živi u svom unutrašnjem svijetu u koji je, ponekadvrlo teško ui.

Kako pomoi? Pokušau dati jednostavne, do sada nenapi– sane odgovore, koje treba da svi znamo.

Savremena medicina, u saradnji sa drugim naunim gra– nama, ima osnovni zadataka - spreavanja nastanka bolesti, a kadado nje ipak doe - lijeenje. To praktino provode medicinski ti– movi, a svaki od tih timova, bez obzira o kojoj grani medicine seradi, ima u svom sastavu medicinsku sestru – medicinskog tehni– ara.

Da bi pratila gotovo svakodnevne novine i bila u toku,današnja medicinska sestra mora da se stalno educira, i to radi do

kraja svog radnog vijeka. Dakle, kada medicinska sestra završiškolu, mora biti svjesna da time njena edukacija ne prestaje. Novaliteratura i informacije, štampane ili elektronske, bilježe velikom brzinom novine i uspjehe medicinske teorije i prakse. Nauka idesvakim danom sve dalje. Ono što je bilo danas ili prije pet-desetgodina sutra je ve modifikovano ili ne važi. Kraj školovanja jezapravo poetak druge etape sestrinske edukacije.

U moru tema iz sestrinstva ima meutim nešto o emu semalo piše a više govori, i to uglavnom u prilikama kad "zaškripi",kada neki zdravstveni radnik postane pacijent pa iz te perspektive poinje da gleda i osjea stvari.

Zato pokrenimo ponovo onu našu sestrinsku, ljudsku, obi– nu i jednostavnu, pomalo zaboravljenu a tako svima dragu -LIJEPU RIJE.

12



Rije kao lijek

PREPORUKE MEDICINSKIM SESTRAMA

Prema pacijentu se odnosi kao majka prema djetetu.

Ne podliježi promjenama svog raspoloženja predpacijentom.

Svoj asni poziv dopuni i lijepom rijei.

Ružna i pogrešna rije može više da zaboli nego samabol.

Njeguj i uvaj naviku lijepog ponašanja premapacijentima kao i prema ostalim ljudima.

Autor

13



Rije kao lijek

IZ ISTORIJATA SESTRINSTVA

Sa postankom ovjeanstva i pojavom ovjeka kao razum– nog bia, uporedo se razvija i instinktivnost brige, prvo premavlastitom potomku (djetetu), da bi se zatim to prenijelo i na slabe inemone u bližem okruženju. Ova osobina je jae izražena kodžena jer su po zakonu prirode predodreene za reprodukciju po– tomstva.

Dakle, te prve sestre, možemo ih nazvati "prasestre", staresu onoliko koliko je star i ljudski rod.

Dalja evoluacija zaštitnica, pomagaica prema nejakim,slabim i bolesnim se nastavlja, rasprostire na širu okolinu – zajed– nicu, pleme, društvo.

Rije sestra potie od latinske rijei nutrite – hraniti,izdržavati, preko francuske rijei nours - žena koja doji, do nurse -žena koja brine. To ime je ostalo do današnjeg dana.

Razvojem društva, uloga sestre se proširuje na zbrinjavanje bolesnih, starih i iznemoglih, njihovom lijeenju i njezi.

Prve profesionalne sestre koje su stavile peat i obilježile

poetak sestrinske profesije, koje su prve napisale i dokumentovalesestrinsku istoriju, bile su Kanaanke Marija Adelaida Nutting i

Lavinia Lloyd Dock.

14



Rije kao lijek

Mary Adelaide Nutting1858-1948

Prva institucija univerzitetskog tipa za sestreosnovana je l890. na klinici Johns Hopkins,a završila ju je Meri Adelaida Nutting koja je i sama bila veliki pobornik univerzitet– skog školovanja i edukovanja sestara. Na

istoj klinici l893. Meri Adelaida postavljena je za asistentaodreenog za sestre, da bi 1907. godine bila unaprijeena zadirektora Department of Nursing Education at Teachers College,Columbia University. Aktivira se u Amerikoj fondaciji sestara kao predsjednik i postaje lan Internacionalnog vijea sestaraosnovanog u Londonu l899. od strane Ethel Bettford Fenwick. Dala je znaajan doprinos sestrinskoj literaturi. Napisala je A Sound Economic Basis for Nursing, a bila je i koautor sa Laviniom Dock prva dva volumena knjige History of Nursing. Takoe piše mnogelanke za sestre i zdravstvenu periodiku.

Lavinia Lloyd Dock1858-1956

Lavinia Lloyd Dock završila je 1886.Bellevue Training School for Nurses. 1890.Lavinia, kao ve educirana sestra, postajelan sestrinskog odbora u Njujorku, tesekretarica Amerike fondacije sestara i

poasni lan Ženskog društva gospoa u Britaniji i Irskoj, a malokasnije i Njemake asocijacije sestara. Napisala je jedan od prvih prirunika za sestre Materia Medica for Nurses, i Hygiene and

15



Rije kao lijek

Morality, a 1907. je bila koautor sa Adelaide Nutting za prva dvavolumen etvorotomne knjige History of Nursing. Sama je napisala3. i 4. volumen 1912. Knjiga po sadržaju nije ni struna ni ana–

litina i više ima istorijsku vrijednost.Obje su bile aktivno ukljuene u reformu sestrinstva Amerike.

Florence Nighthingale1820-1910

Florence Nightingale e biti upamena kao prva meu pionirima sestrinstva i kao re– formator bolnica, a sve to u vremenu kadaviktorijanska Engleska ni ne pomišlja da bižene mogle pohaati fakultete i imati profesionalnu karijeru. S njom je profesijamedicinske sestre poela da dobija na

važnosti i znaaju koje i zaslužuje. Malo je znano da je ona bila

inovator u statistikoj analitici. Zahvaljujui svome ocu koji jesmatrao da se i žene, a time i njegova djeca, trebaju školovati, Nightingale i njena sestra su uile latinski, italijanski, gr ki, istorijui matematiku. 1854. ona je sa još 38 regrutovanih žena od straneThe Secretary of War obavljala sestrinske dužnosti u Skutari zavrijeme krimskog rata. Tu je ona istovremeno prikupljala i siste– matizovala podatke koji su kasnije bili od koristi za organizacijurada civilnih i vojnih bolnica. Njeni prorauni stope mortaliteta su pokazali da sa poboljšanjem sanitarnih metoda, smrtnost opada.Takoe je razvila model formulara bolnike statistike. 1858. posta– je lan Kraljevskog statistikog društva, a poasni lan Amerikestatistike asocijacije 1874.

1860. otvorena je The Nightingale Training School i Homefor Nurses smještena u St Thomas' Hospital u London. Škola je bazirana na principu da medicinske sestre moraju imati praksu u

16



Rije kao lijek

bolnicama koje su za to namijenjene, te da sestre moraju živjetimoralnim i disciplinovanim životom. Na ovaj nain Florence Nighthingale je postigla da sestrinska profesija, koja do tada nije

uživala dobar glas, postane odgovorna i poštovana profesija zažene.Objavila je preko 200 knjiga, izvještaja i pamfleta. Jedna od

tih publikacija je i knjiga Notes on Nursing (1860). Ovo je bila prvaknjiga specijalizovana za obuku sestara i prevedena je na mnoge jezike. Objavila je i Notes on Hospitals (1859), Notes on Nursing for the Labouring Classes (1861). 1883. dodijeljena joj je za njenrad, od strane Kraljevskog Crvenog krsta, nagrada Queen Victoria.Ona je takoe prva žena koja je 1907. primila The Order of Meritfrom Edward VII. Istorija ju je zapamtila kao vizionara, a njenouenje je unijelo svjetlo u sestrinsku profesiju.

Znanje i umijee rada ubrzo postaju osnovni elementi ses– trinstva. Sestrinstvo postaje nauka koja se razvija i raste uporedo sasaznanjima i razvojem samog društva i njegove spoznaje o potre– bama za sestrinskom profesijom.

Medicinska sestra postaje osoba koja je školovana i profesio– nalno osposobljena da radi zdravstveno, dijagnostiko-terapeutski,savjetodavno, edukativno i administrativno, a sve radi lijeenja, ou– vanja i zaštite zdravlja pojedinca, grupe i društva u cjelini. Njenusnagu ine - strunost i znanje, sestrinska etika, lijepa rije.

17



Rije kao lijek

UKRATKO O TEORIJI KOMUNIKACIJE

UVOD U KOMUNIKACIJU

Postankom živih bia na zemlji dolazi i do nastanka komu– nikacije. Sa momentom njihovog raanja javlja se i potreba da oni,na neki nain, i komuniciraju meusobno. U poetku je to never– balna komunikacija koja, nakon prve godine života, prelazi u ver– balnu. Komunikacija je bit postanka i opstanka živih bia jer nemaniti normalnog života niti odnosa u živom svijetu bez komuni– kacije.

Ve sam naslov ovog prirunika itaoca upuuje na interak– ciju u kojoj se odvija odreena vrsta komunikacije izmeu dvije iliviše osoba. U toj komunikaciji jedna osoba nešto verbalno upuuje

drugoj, a ova druga to što joj se upuuje doživljava prijatno i primasa zadovoljstvom - kao lijek.

Iskustvo, steeno u bogatoj praksi sestrinstva, pokazuje da je koncept komunikacije od suštinskog znaaja za cjelokupnu zdrav– stvenu njegu. ak i kada su medicinske sestre i tehniari prirodnonadareni za komunikaciju sa ljudima, važno je da naue i analizi– raju svoje interakcije sa pacijentima, kako bi mogli usavršavati

svoje vještine radi poboljšanja zdravstvene njege.Stoga, za bolje razumijevanje sadržaja prirunika i shvata–

nja njegove suštine, smatram neophodnim da na poetku podsjetimna elementarne stavove iz teorije komunikacije i njenog znaaju zasestrinsku praksu.

18



Rije kao lijek

Definicija komunikacije

Komunikacija je upuivanje verbalnih znakova (glasova,

rijei, govora) ili neverbalnih znakova (izraz lica, pokret tijela, pokazivanjem slike i sl.) radi ispoljavanja emocija ili saopštavanja potreba koje treba zadovoljiti izmeu dva stvorenja, dvije osobe (iliviše njih). Kad god su ljudska bia u nekoj interakciji, dakle uodreenom uzajamnom odnosu, neizbježno se meu njima odvijaneka vrsta komunikacije.

Znaaj komunikacije

Ljudski rod se ne može zamisliti bez komunikacije. ovjek je i prirodno i društveno bie. On, s jedne strane, svoju životnuegzistenciju gradi u interakciji sa drugim ljudima, a sa druge strane,on svoju ljudsku suštinu potvr uje u komunikaciji sa osobama usvojoj životnoj i radnoj sredini.

Malo je profesija u kojima su ljudi toliko upueni na druge,tj. na interakciju sa drugim osobama, kao što je to posao medicin– ske sestre. Zato su komunikacijske vještine u sestrinstvu od naro–

itog znaaja, pa ih ne bi smjeli olako shvatiti. Nain na koji se ko– municira u svakodnevnim situacijama ne mora biti prihvatljiv i usestrinskoj praksi. To je zato što se medicinska sestra mora usred– srediti na ono što pacijentu najviše pomaže.

Da bi se pacijentima pomoglo na pravi nain kada suuznemireni, ljuti, depresivni ili imaju druge poteškoe u komuni– kaciji sa okolinom, potrebno je puno znanja i vještine od stranemedicinske sestre. Iz toga proizilazi da komunikacijske vještinemogu biti meu najvažnijim vještinama koje medicinske sestre itehniari moraju razvijati, ma gdje oni radili. Iako uenje i usavrša– vnje tih vještina traže predanost poslu i zahtijevaju dosta vremena,ove vještine nisu skupe. Druk ije reeno, one se isplate, jer se do– brom komunikacijom može ak uštedjeti i na vremenu i u napo– rima koje posao medicinske sestre gotovo svakodnevno iziskuje.

19



Rije kao lijek

Na ljude može snažno djelovati nain na koji sestre komu– niciraju, bilo u lošem ili pozitivnom smislu. Stoga komunikacijaigra važnu ulogu u zdravstvenoj njezi i od suštinskog je znaaja za

njeno uspješno provoenje.Ostvariti dobru komunikaciju nije lako. Da bi se to postiglotreba znati saslušati, postavljati prava pitanja i znati ohrabriti pa– cijenta na razgovor.

Osvrnimo se na samo neke od zadataka koje obavljaju me– dicinske sestre na svojim radnim mjestima, npr. prijem bolesnika, premještaj i otpust, njega prije i poslije operacije, edukacija paci– jenata u preduzimanju onih mjera i postupaka koje mora initi samili uz pomo porodice, priprema koja se vrši prije bilo koje medi– cinske radnje ili postupka sestre-tehniara.

Kako bi medicinska sestra uopšte mogla uraditi svoj dio posla bez odgovarajue komunikacije sa pacijentom?

Iskusnija sestra bi mogla uraditi nešto i sama. Meutim,veinu neophodnih poslova nemogue je uraditi u cijelosti kvalitet– no bez adekvatne komunikacije sa pacijentom, jer upravo ona po– kree pacijenta na saradnju sa sestrom. Osim toga, pacijenti moguimati razliite komunikacijske potrebe. Može im trebati savjet,

ohrabrenje ili neki socijalni kontakt. Bez odgovarajue komuni– kacije sa pacijentom i drugim osobama oko njega, a koje takoemogu pomoi, sestra ne bi mogla reagovati na zadovoljavanje ovih potreba. Dakle, njena sposobnost da reaguje na pacijentove potrebezavisi upravo od njenih komunikacijskih vještina i iskustva.

Elementi komunikacije za izgradnju odnosa

Dobru komunikaciju ini više komponenti: prisutnost, slu– šanje, percepcija, brižnost, otvorenost, prihvatanje, saosjeanje, is– krenost i poštovanje. U konstruktivnoj komunikaciji svaka od ovihkomponenti ima svoje mjesto i ulogu. Izostanak ili zapostavljanje jedne ili više njih ostavio bi izvjesnu prazninu, pa bi u tom sluajukomunikacija ostala nedovršena, nepotpuna i u odreenoj mjerinedjelotvorna.

20



Rije kao lijek

Prisutnost - znai posvetiti se pacijentu u najširem smislu,što podrazumijeva istinsko prihvatanje pacijenta za sagovornika izainteresovanost za njegove potrebe i probleme. Ovdje valja nagla–

siti da se prisutnost ne može postii odjednom, ve je potrebnoodreeno vrijeme da se ta komponenta razvije.

Slušati - znai biti otvoren za rijei, misli i osjeanja drugeosobe. Slušanje zahtijeva osjetljivost, razumijevanje i uzdržavanjeod ve unaprijed formiranih sudova o toj osobi.

Brižnost prema drugome - podrazumijeva pomaganje dru– gom da savlada teškoe i rješava probleme, da raste i razvija se.Smatra se da se brižan odnos zasniva na strpljivosti, iskrenosti,

ohrabrivanju, nadi i povjerenju. Brinuti za nekoga znai davatisebe, ili makar nešto od sebe.

Otvorenost - podrazumijeva otkrivanje sebe drugoj osobi.To je reciproan odnos, neophodan za stvaranje meusobnog po– vjerenja, ali i put upoznavanja samoga sebe.

Iskrenost - je preduslov za stvaranje odnosa povjerenja.Iskrenost znai da osoba istinski dijeli svoje misli, osjeaje i

iskustva sa drugima. To se ne može glumiti. Poštovanje - definiše se kao percepcija pozitivnog vredno–

vanja sagovornika. Ono pobuuje ugodnost, toplinu i osjeaj prihvaenosti kod druge osobe

VRSTE KOMUNIKACIJE

Postoji više podjela komunikacije, zavisno od toga gdjeinterakcija nastaje i kako se komunikacija gradi i ispoljava. Takomožemo govoriti o poslovnim i privatnim, jednosmjernim i dvos– mjernim, konstruktivnim i destruktivnim komunikacijama. Zbognamjene ovog prirunika, više emo se zadržati na sljedeim vrsta– ma komunikacija.

21



Rije kao lijek

Osnovna podjela

Dominacija jedne osobe u komunikaciji, tj. govor jedne

osobe, njen nain izražavanja, brzina rijei, zapovjedniki ton,superiornost u ponašanju u odnosu na drugu osoba koja šuti, nedolazi do rijei ili ne razumije ono što se pria, osjea se manjevrijednim, osjea se povrijeenom, ak omalovaženom - to je jednosmjerna komunikacija.

Dvosmjerna komunikacija je ona gdje su oba uesnika iliviše njih u komunikaciji i svi su podjednako i akteri i slušaoci. Udvosmjernoj komunikaciji niko nije zanemaren, niko nije izolovan isvako može da govori ali mora i da sluša. U dvosmjernoj ko– munikaciji se uvažava princip - dok neko pria drugi šuti i obratno.

Druga vrsta podjele

Konstruktivna komunikacija je ona u kojoj se zna slati poruka ali se zna i slušati, prihvata se kritika ali se daje i pohvala,gdje se uvažava sagovornik, otvoreno se razgovara, iskrenost i

otvorenost vlada u razgovoru i drugi pozitivni elementi krase ko– munikaciju. U ovoj komunikaciji dominira svijest i razum. Dvo– smjerna komunikacija je preduslov konstruktivne komunikacije idaje dobar ishod.

Destruktivna komunikacija daje negativan ishod. Ova vrstakomunikacije se temelji na jednosmjernoj komunikaciji koja može biti prožeta ljutitim tonom, esto sa dozom neistine i laži, nepo– štivanja i omalovažavanja. Rezultata u ovoj komunikaciji nema.Ova komunikacija može samo da stvara pomutnju, zbrku i vodi akfizikom obraunu. Takvu komunikaciju treba odmah prekinuti, bez obzira o kome se radilo.

Verbalna komunikacija - Temelj svakog razgovora. tj. ver– balne komunikacije je rije. Rije je glavno sredstvo komuniciranja

22



Rije kao lijek

meu ljudima. Rijeima nešto saopštavamo, prenosimo informa– cije, misli, osjeanja, donosimo sudove, govorimo kritike, savjete,odluke ...

Rijeima pokazujemo da smo nekoga razumjeli. Rijeimanekoga hvalimo ili kudimo.

Rijeima razgovaramo – rijeima komuniciramo.

Neverbalna komunikacija - To je govor tijela (ruku i nogu,izraza lica, oiju...) koji i bez rijei mogu da nam "govore" o jainiosjeaja. Mirnoa i šutnja su takoe "govora bez rijei". Svi oviznakovi nam esto kazuju više od izgovorenog. Medicinska sestra bi morala da naui kako da ih ita.

23



Rije kao lijek

RAZGOVOR KAO TEMELJ KONTAKTA IZMEUSESTRE I PACIJENTA

JESMO LI ZABORAVILI ZAISTA KOMUNICIRATI SAPACIJENTOM?

Bar jednom u životu ovjek se nae u situaciji da ima neštoda kaže ali nema kome to da kaže. Zdrav ovjek ak može takonešto i da ne registruje ili brzo zaboravi. Bolestan ovjek ima potrebu da govori o svojoj bolesti esto opširno i do najsitnijihdetalja jer ga to psihološki rastereuje. Pored nastalog problema -narušenog zdravlja, straha i brige koja ide uz bolest - nailazak nanerazumijevanje ili šutnju od strane medicinske sestre i ljekarasamo još komplikuje i otežava njegovo ve i onako poljuljano

stanje. Bolestan ovjek je vrlo osjetljiv na takve situacije, brzo ihregistruje, memoriše i to može ostaviti traga na njegovu psihu uvidu osjeaja zanemarenosti, nebrige za njegovo stanje, osjeaja da je na pogrešnom mjestu gdje mu se ne želi pomoi ili da je ponjemu ta pomo polovina ili "na silu".

Svakoj bolesnoj osobi prijeko je potrebna struna pomo ljekara i medicinske sestre, a tu spadaju i razgovor, ljudski kontakti osjeaj da nije prepušten samom sebi. Potrebna mu je lijepa rije

– rije kao lijek.Ljekarska rije je esto kratka, obino traje onoliko koliko ifiziki pregled. Zato je medicinska sestra tu da odgovori na dodatna pitanja, da pojasni i objasni i onda kada direktno nije pitana, a poneverbalnim znacima vidi da je pacijenta potrebno dodatno infor– misati.

24



Rije kao lijek

Kada pacijent leži u bolnici, medicinska sestra je osoba skojom je on naješe i najduže u kontaktu. Ona je tu dvadeset ietiri sata, budna, prati, radi i pomaže. Zašto da i ne govori? Sjeti–

mo se onoga što bi naši stariji rekli: "Lijepa rije i gvozdena vrataotvara.", kao i onog: "Lijepa rije zlata vrijedi".Dužnost medicinske sestre je da pruži tu rije kao savjet,

pouku, informaciju, da ohrabri rijeima bolesnikovu strpljivost, asve kao neophodan sastavni dio zdravstvene njege iji je krajnjicilja - ozdravljenje. Važno je, dakako, pokazati što bolje strunoznanje, ali i toplu ruku i sa njom blagu rije kao sastavni dio. Ne– kada je lijepa rije poput jakog analgetika, smiruje jae nego ianksiolitik i podiže raspoloženje kao antidepresiv. Svako od nas je ponekad iskusio kako su duge noi bolesnika bez sna, sa bolovima, brigama i strahovima za vlastito zdravlje i ishod lijeenja. U takvimsituacijama sve postaje mranije i bezizglednije. Lijek za sva ova bolesnikova optereenja ponekad je obina lijepa rije, koja dajeosjeaj sigurnosti, osjeaj da je neko tu i brine o Vama. Sestrinskalijepa rije postaje svjetlost na kraju tunela, melem koji razgonistrahove i sumnje.

Da bi razgovor bio jasan za sve pacijente, odnosno neopte– reen izrazima iz medicinske terminologije, koju pacijent ne morada zna, bilo bi dobro da medicinska sestra kroz školovanje naui istekne naviku kako i kad treba koristiti terminologiju strunihrijei, a praksom i sama odabere i izgradi sestrinsku terminologijukoju e znati iskoristiti u pravo vrijeme i na pravom mjestu. Tako bi komunikacija bila potpuna, struna i korisna za oba uesnika.

Svaki razgovor koji dovodi do situacije nerazumljivog, vre– menski produženog i nepostignutog cilja, je govor u prazno, govorkoji košta.

Primjer:Medicinska sestra: "Vi gospodine N.N. febricirate, pa stoga

ujutro nemojte da dorukujete jer e Vam se uzeti hemokultura i iiete na ultrazvuk abdomena".

25



Rije kao lijek

Pacijent N.N. pita: "Šta je to, sestro?".

Medicinska sestra, zateena pitanjem, stane, razmisli i brzo

reaguje shvativši da njene rijei pacijent ne razumije. Ponavlja ri– jei u drugom obliku: "Gospodine N.N. imate povišenu tempera– turu. Još ne znamo uzrok. Zato je potrebno da Vam izvadimo krv izvene i daemo je na analizu. Takoe ete slikati stomak ultra– zvunim aparatom. Da bi snimak bio dobar, to se mora raditinatašte, tj. na gladan stomak. Ovaj pregled je bezbolan i jedno– stavan. Da li Vam je sada jasno?".

Pacijent zahvalno odahne i kaže: "Jeste sestro, hvala Vam, ja se ve prepao".

Ne mora pacijent da zna šta je hemokultura, da zna šta jefebriciranje. Ova za njega nepoznata struna terminologija e ga prije zbuniti i uplašiti, što samo može otežati stvari umjesto da postigne oekivani efekat.

Nekorištenje ili oskudno korištenje strune terminologije(uvijek uz pojašnjenje) u kontaktu sa pacijentom ne znai i manj– kavost sestrinske strunosti. Jedno se nikada ne smije poistovjei–

vati sa drugim. Sestrinska terminologija bi trebala da bude jasna ida rezultira pacijentovom sigurnošu u ono što mu predstoji, a neda se pretvori u svoju suprotnost, jer se time poništava njena funk– cija.

PRVI KONTAKT MEDICINSKE SESTRE I PACIJENTA

Uvod

Valjano uspostavljena komunikacija utire dobar put svakojsljedeoj komunikaciji.

Prvo javljanje pacijenta, njegov prvi dolazak ljekaru, jenaješe i prvi kontakt pacijenta i medicinske sestre. Za pacijenta,

26



Rije kao lijek

kontakt sa medicinskom sestrom je uvijek i prvi kontakt sa zdrav– stvenim radnikom uopšte.

Kako treba da se odvija ova prva vrsta komunikacije na

relaciji sestra-pacijent je važna lekcija koju medicinska sestra morada zna i da je nikad ne zaboravi.

Svaka komunikacija pacijenta sa zdravstvenim radnikom, a pogotovo kada je u pitanju prvi kontakt, za pacijenta je važan in.Prvi pacijentov kontakt može biti samoinicijativan, tj. pacijentmože da doe svojevoljno, ali može biti i "pod prisilom", tj. nago– voren od strane drugog lica. Bez obzira kako je pacijent došao izbog kojeg problema traži pomo zdravstvenog osoblja, prvo jav– ljanje može da pone sa nekim strahom, uznemirenošu, ljutnjomili nekom drugom poteškoom od strane pacijenta. Ve sama inje– nica da se pacijent ne osjea dobro, tj. da je bolestan i da je došaoda zatraži pomo, nosi sama po sebi odreenu psihološku težinu.

Medicinska sestra je ta koja kreira, zapoinje, vodi i završa– va prvu komunikaciju, dobro ili sa propustima, zavisno od njenestrunosti i vještine u provoenju komunikacije.

27



Rije kao lijek

Kakav bi trebao biti prvi kontakt medicinske sestre ipacijenta?

Topao, susretljiv, neposredan, blag, profesionalan. Razgo– vor bi trebao da pone spontano, neusiljeno, strpljivo, bez nervoze igledanja na sat. Treba stvoriti prijateljsku, otvorenu i podržavajuuatmosferu. Pacijent se mora osjeati slobodno i sigurno.

Potrebno je govoriti jezikom kojeg pacijent razumije. Uko– liko je neophodno, koristiti strunu terminologiju, svaki upotre– bljeni termin je potrebno i objasniti, jer ono što je nepoznato samoe zbuniti i preplašiti pacijenta.

Kako postavljati pitanja?

Od kvalitete postavljenog pitanja zavisi i kvalitet povratnogodgovora. Da bi se to postiglo, sestri mora biti jasno koju vrstuinformacija želi da dobije od pacijenta.

Pitanja bi trebala da budu kratka, sažeta, direktna, jasna i dane optereuju i onako težak prvi kontakt.

Ako je zbog teškog stanja nemogue od pacijenta dobiti di–

rektni odgovor, tj. s njim uspostaviti verbalnu komunikaciju, ondase pitanja na isti nain usmjeravaju prema pratnji. Pri tome jeveoma važno da se ne zanemari i ne zapostavi sam pacijent. Zašto?Zato što neverbalni znaci, tj. neverbalna komunikacija sestra- pacijent (npr. gr lica, bljedoa, široke zjenice, crvenilo lica, bez– voljnost, tup pogled, nekontrolisani pokreti itd.) signaliziraju stvarikoje pratnja ne mora da zapazi ili ih smatra nevažnim za saopšta– vanje, a ukazuju na stanje pacijenta.

Preporuke

Niko nikoga ne može u potpunosti nauiti kako razgovaratii komunicirati sa drugima. Mnogo toga dolazi usavrša– vanjem i iskustvom.

28



Rije kao lijek

Ono na što moramo obratiti pažnju je da koristimo govorkoji je razumljiv i prilagoen svakom pacijentu i njegovoj pratnji. Kada sa njima komuniciramo, oni nas moraju razu–

mjeti bez nedoumica. Kako razgovarati?

- staloženo (bez usiljenosti, prinude, žurbe, razgovjetno,iste boje glasa, mirno),

- precizno (bez viška rijei i podataka, bez terminološkihnejasnoa i nesigurnosti),

- argumentovano (koristiti iskljuivo provjerene podatke,nikako nagaanja ili poluinformacije).

NEVERBALNA KOMUNIKACIJA SESTRA - PACIJENT

Govor tijela nam esto kazuju više od izgovorenog. Zato bisvaka medicinska sestra morala da naui kako to da ita. Pacijen– tovo lice govori, njegove oi pitaju i traže odgovor, njegove ruke

29



Rije kao lijek

Svaka sestra bi morala uvijek u kontaktu sa pacijentom,naruito ako je to prvi kontakt, imati na umu da, kako sestraanalizira pacijenta, tako i pacijent analizira sestru.

Ako, po pacijentovoj ocjeni, kod sestre preovladavaju po– zitivne osobine, on e joj pokloniti povjerenje i otvoriti se.U suprotnom, ako stekne negativan utisak, a ona svojim ponašanjem i kontaktom može to da uvjetuje, pacijent se povlai u sebe. Kontakt postaje sve teži, a na kraju može dase i prekine.

SMETNJE I PREPREKE U KOMUNIKACIJI SESTRA-PACIJENT

Komunikacijski šum

Komunikacijski šum predstavlja grupu inilaca koji ometajui otežavaju komunikaciju i predstavljaju prepreku za njeno nor– malno odvijanje. Nastaje zbog slanja nejasnih poruka, ne sagleda– vanja potreba i oekivanja primaoca.

Komunikacijski šum vremenski može biti krai ili duži

(npr. dok se druga osoba ne snae, ili ne smiri ili dok ne shvati poruku).

Objektivni uzroci smetnjama u komuniciranju

- teško stanje pacijenta

- pacijentova govorna mana ili gluhoa

- pacijentovo psihiko stanje (mentalne smetnje)

- fizika buka (zvuci iz pozadine koji ometaju komunikaciju)

Sa objektivnim uzrocima smetnje u komunikaciji sestratreba uvijek da rauna. U tim situacijama sestrinski profesionali– zam najviše dolazi do izražaja. Ona komunikaciju usmjerava ne prema pacijentu ve prema njegovom okruženju.

31



Rije kao lijek

Preporuke

Zastoji u procesu komuniciranja ne bi trebali da budukamen spoticanja u traženju boljeg momenta i povoljni–

jeg trenutka za ponovno oživljavanje dijaloga.

Ako je potrebno, treba tražiti pomo i od nekog drugog- pacijentu najbliže osobe ili starije i iskusnije koleginice.

33



Rije kao lijek

PACIJENT – KO JE TO?

PACIJENT JE LJUDSKO BIE

Svaka osoba koja se javi i traži strunu medicinsku pomo,savjet i preporuku u lijeenju i prevenciji bolesti je pacijent.

Pacijent ima svoje ime i prezime, svoju osobenost i linost.Ovo je nešto što svaki zdravstveni radnik, pa i medicinska sestra,moraju stalno imati na umu i nikada ne smiju zaboraviti.

Svi pacijenti bi trebali biti primljeni i tretirani isto od straneljekara i medicinske sestre. Bilo da se radi o pacijentu slabogmaterijalnog stanja, beskuniku ili se radilo o pacijentu sa univer–

zitetskom titulom, on bi trebao biti u oima zdravstvenog osobljaosoba kojoj se isto prilazi, isto pita, isto lijei ...

34



Rije kao lijek

U prilici smo da ujemo ili vidimo kako neprofesionalizam ponekad prati bijeli mantil kada je ophoenje prema pacijentu u pitanju.

Primjer:

Ljekar: "Sestro, pacijentu sa sondom izvadite krvnu anali– zu… Sestro, drugi krevet odvedite na slikanje… Sestro, pacijentu sa ekstenzijom previjte ranu".

Medicinska sestra: "Nije nahranjen pacijent sa stomom…Dedo, da ti izvadim krv… Momak , stišaj muziku ..."

Ovakvi postupci krnje i narušavaju pozitivnu sliku i šteteugledu i ljekara i medicinske sestre. O pacijentu se govori kao o broju kreveta, još eše kao o dijagnozi, oslovljava se sa ti ilinekom opštom zajednikom imenicom. Ne govori se o njemu kao oživom ovjeku i ljudskom biu. Na taj nain on se obezljuuje,dehumanizira – postaje predmet ili konstatacija. Pacijent zna da segovori o njemu, ali nain na koji ga se spominje, posmatra i obraa

mu se, za njega može biti zbunjujui, pa ak i uvredljiv. Niko nevoli da ga se posmatra i da se prema njemu ophode tako što mu senegira njegova ljudska bit. Zašto bi pacijent to trpio?

Preporuke

Nema bezlinih pacijenata.

Svaki pacijent ima svoje ime i prezime.

Prema svakom pacijentu se treba odnositi kao premaljudskom biu.

Prema svakom pacijentu se mora pokazati jednako poštovanje.

Svi pacijenti imaju ista prava.

35



Rije kao lijek

Geslo za rad oko pacijenta, ma ko on bio, treba da glasi- Isti pristup - ista usluga - ista lijepa rije, jer i to inirad medicinske sestre visoko profesionalnim.

NAJEŠE KARAKTERISTIKE PACIJENATA PREMA"LOKALITETU" BOLESTI

Sestrinsko iskustvo pokazuje da se svi pacijenti mogu "ka– tegorizirati" prema "lokalitetu" svoje bolesti u tri skupine:

- fizika bolest – tj. tjelesno oboljenje- psihika bolest – tj. mentalno oboljenje

- psiho-fizika bolest – tj. psihosomatsko oboljenje

Pacijenti koji pate od neke fizike bolesti (bolesti tijela) uveini sluajeva brzo prihvataju sve prijedloge, sugestije i savjeteljekara i medicinske sestre da bi svoje tijelo što prije doveli u stanje prije bolesti i svjesni su svoje bolesti.

Rad sa takvim pacijentima je olakšan njihovom ozbiljnošu,razumnim prihvatanjem bolesti i spoznajom da su i ljekar i medi– cinska sestra svoje znanje i strunost usmjerili ka jednom cilju -lijeenje i ouvanje njihovog zdravlja. Ovakvi pacijenti samoini– cijativno dolaze ljekaru.

Pacijenti koji su psihiki oboljeli (bolesti duše) su estoosobe koje nisu svjesne svoje bolesti, jer se naješe radi o težim

vidovima psihikog oboljenja. Takvi bolesnici, u veini sluajeva, javljaju se ljekaru po nagovoru porodice ili prijatelja. Uzrok svoje bolesti vide u okolini, radnom mjestu ili bilo gdje drugdje, samo neu sebi samima. Rad sa ovakvim pacijentima je vrlo specifian idaleko teži u odnosu sa prethodnom kategorijom pacijenata.

36



Rije kao lijek

Treu skupinu pacijenata ine osobe koje su i fiziki i psihiki bolesne (bolesti i duše i tijela). Ovo je najbrojnija grupa pacijenata zato što sama bolest, bila ona laka ili ne, mijenja sliku

zdrave osobe. Dosta truda i napora mora se uložiti da se kod takvih bolesnika podstakne svijest o samoj bolesti (i fizikoj i psihikoj),te da shvate ozbiljnost situacije u kojoj se nalaze i da ponusaraivati i prihvatati savjete strunih osoba.

Preporuke

Svaka sestra bi trebala da ve pri prvom susretu sa pacijen– tom odredi kojoj od navedenih kategorija on može pripadati.

Kod pacijenata koji pripadaju kategoriji samo fizikihoboljenja, sestra, zajedno sa pacijentom, može stvari rješa– vati samostalno.

Psihiki oboljeli pacijenti zahtijevaju da se u rad oko njih, pored sestre, ukljue i/ili pacijentovo okruženje, specijalistiza odreeno oboljenje, socijalni radnik.

Rad sa psiho-fiziki oboljelim pacijentima, zavisno od te– žine njihovoga stanja, sestra može obavljati ili samostalnoili uz povremeno ukljuivanje specijalista za odreenooboljenje, te pacijentovog okruženja.

NAJEŠI PRATIOCI BOLESTI

Bol

Pacijenti kod kojih dominira bol mogu se svrstati u zasebnu

kategoriju. Istovremeno, oni mogu pripadati i nekoj od prethodne trikategorije pacijenata. Kada je bol dominantna u odnosu na primarnooboljenje, može da poljulja psihiku i fiziku stabilnost pacijenta.Otuda je sva njegova pažnja i traženje pomoi usmjereno prema jednom jedinom cilju – prestanku bola. Sve ostalo za pacijenta jesekundarno.

37



Rije kao lijek

Strah je simptom i može biti razliito izražen. Neverbalniznaci straha naješe su vidljivi na licu - zapanjenost, široko otvo– rene oi, poluotvorena usta, bljedoa, lutajui pogled – ali i pri

govoru – "knedla u grlu", nejasni odgovori, "trese se kao prut".

Svaki pacijentov strah medicinska sestra mora znati prepo– znati i studiozno prii tom problemu.

Preporuke

Medicinska sestra pri prvom kontaktu treba da prepoznai uoiti mogui strah kod pacijenta.

Sticanjem povjerenja, lijepom rijei, blagim i pažljivim postupkom i pojašnjenjem pri radu, istinitom informaci– jom i drugim lijepim gestovima u radu oko pacijentamože se ublažiti ili pobijediti njegov strah.

39



Rije kao lijek

SESTRINSKA DOKUMENTACIJA

ŠTA SVE SPADA U OSNOVNU SESTRINSKUDOKUMENTACIJU?

1. knjiga/karton evidencije pacijenata2. knjiga propisane terapije3. knjiga planirane dijagnostike4. dnevnik primopredaje5. protokol sestrinskih procedura

Sva ova dokumentacija je zajednika za svakog pacijentakoji se u datom momentu nalazi na lijeenju. Dokumentacija podrednim brojem 1-3 se arhivira kada se knjige u potpunosti ispune.Postojei protokoli sestrinskih klinikih procedura se permanentno

ažuriraju sa novim informacijama ili im se tematski dodaju potpunonovi protokoli zavisno od proširenja usluga.

Za svakog pojedinanog pacijenta ne postoji posebna ses– trinska klinika dokumentacija.

OSVRT NA LJEKARSKU ANAMNEZU

To je pisani dokument u kojem se upisuju podaci uzeti od pacijenta pri prijemu ili od pratioca, ako pacijent nije u mogunostidati podatke. Anamneza predstavlja sastavni dio Istorije bolesti. Uljekarskoj anamnezi prva pitanja se odnose na razlog javljanja idolaska u zdravstvenu ustanovu, prve simptome nastanka bolesti ilitraume, kao i osnovni tok bolesti do momenta javljanja ljekaru.

40



Rije kao lijek

Lina anamneza sadrži podatke o preležanim bolestima,operacijama, traumama i lijekovima, ako ih pacijent uzima.

Porodina anamneza u kratkim crtama opisuje hronine

bolesti, malignome ili duševne bolesti najbližih lanova porodice.Stanje pri prijemu dobija se kompletnim fizikalnim pregle– dom pacijenta.

Radna dijagnoza podrazumijeva poetnu dijagnozu doneše– nu na osnovu prethodnih informacija i pregleda.

Ljekar koji uzima anamnezu obavezan je da je i potpiše istavi svoj faksimil. Ljekarska anamneza može biti i sudski dokaz.Dobro uzeta anamneza od strane ljekara je pola konane dijagnoze pacijenta, koja se može u toku lijeenja dopuniti, ali i ne mora.

ZAŠTO JE POTREBNA DODATNA SESTRINSKADOKUMENTACIJA?

Prvi kontakt medicinske sestre i pacijenta bi se trebao zapi–

sati i evidentirati pri prijemu, da bi u toku daljeg boravka pacijenta bio itan, dopunjavan i praen kroz sve smjene sestara, a pri izlasku pacijenta bi bio zakljuen i stavljen u Istoriju bolesti.

Kako je sestra zdravstveni radnik koji je jedini neposrednou dodiru sa pacijentom, zbog boljeg sagledavanja potreba pacijentai poboljšanja pružanja sestrinske zdravstvene njege i uzajamne bolje komunikacije, uvoenje nove sestrinske dokumentacije u vidusestrinske anamneze bi omoguilo kontinuirano i pismeno praenjetoka lijeenja pacijenta posmatranog iz sestrinskog fokusa. Bio bito ujedno i validan pokazatelj sestrinskog rada.

41



Rije kao lijek

SESTRINSKI ANAMNESTIKO-PROCEDURALNI KARTON

* Navedeni obrazac sestrinske dokumentacije se koristi u JU Opa

bolnica "Prim. Dr. Abdulah Nakaš", kao interna dokumentacija.

Elementi sestrinskog kartona

1. Personalni podaci

šifra pacijenta JMB ime, oevo ime, prezime

datum roenja datum dolaska

datum odlaska potpis glavne/odgovorne sestre

Napomena: Personalne podatke unosi iskljuivo glavna/odgovornasestra i stavlja svoj potpis.

2. Podaci pri prijemu

Razlog dolaska Pojašnjenje: Na osnovu ove popunjene rubrike glavna / odgo–

vorna sestra pravi plan potreba zdravstvenogzbrinjavanja pacijenta. Ovaj podatak treba da jestalno sestrama na raspolaganju jer istorija bo– lesti može da bude neko odreeno vrijeme kodljekara. (Podatak se dobija na osnovu dijagnoze pri prijemu).

Profesija Pojašnjenje: Profesija može odmah da ukaže na samo obolje–

nje. Pored toga, saznanje o profesiji pacijentaomoguava sestri da u startu odredi mogui nivonaina komunikacije sestra – pacijent, radi boljegrazumijevanja.

42



Rije kao lijek

S kim živi

Pojašnjenje: Podatak je potreban ukoliko se ukaže potrebaukljuivanja porodice u toku lijeenja ili poslije

otpusta.

Situiranost

Pojašnjenje: Ova informacija je neophodna da bi se ve una– prijed znalo da li je pacijent u stanju da samo– finansira dodatne troškove u lijeenju (npr. lije– kove) koje mu ustanova ne može obezbijediti dok je u njoj.

Opažanje sestre – izgled, ponašanje, komunikativnost,ostala zapažanja

Pojašnjenje: Rubrika se popunjava opisno. Unose se kratkekonstatacije zapažanja izgleda (npr. neuhranje– nost, algini sindrom, invalid-slijep); ponašanja(npr. izgubljenost, neusresreenost, hiperaktiv– nost); komunikativnost (dobra, pacijent muca,

nemogua); ostala zapažanja (pacijent došao uz pratnju, komatozni pacijent).

Pacijent je informisan o kunom redu i pravima pacijenataodmah pri prijemu. Zaokružiti da ili ne.

Pojašnjenje: Dužnost sestre je da pri prijemu upozori pacijentada se upozna sa kunim redom i njegovim pravi– ma, zavisno od naina dostupnosti.

Napomena: Sve podatke pod rednim brojem 2 unosi iskljuivoglavna/odgovorna sestra pri prijemu pacijenta.

43



Rije kao lijek

3. Podaci u toku lije enja Koje upute i informacije je potrebno dati pacijentu

Napomena: Ovu rubriku ispisuje iskljuivo glavna/odgovornasestra, bilo odmah pri prijemu ili nadopunjava utoku lijeenja, zavisno od situacije.

Zapažanje medicinske sestre iz smjene

Pojašnjenje: Rubriku popunjava smjenska sestra. Svaka novo– nastala promjena koja nije uoena u toku prijema,a bitna je za dalji tok lijeenja, treba da bude

sažeto evidentirana, a obavezno usmeno poja– šnjena narednoj smjeni. Glavna/odgovorna sestra je dužna da vrši redovnu kontrolu ove rubrike i dao tome prodiskutuje sa osobljem.

Ono što nije reeno pri prijemu, a važno je za tok lijeenja

Pojašnjenje: U ovu rubriku se unose naknadne pacijentove in– formacije koje je na poetku iz nekih svojih raz–

loga zaboravio ili sakrio. Napomena: Ovu rubriku mogu popunjavati sve sestre.

4. Podaci pri otpustu Opšti zakljuak o pacijentu

Pojašnjenje: Ovdje se u kratkim crtama sumira stanje pacijenta pri dolasku i promjene nastale pri odlasku. Evi– dentiraju se upute (pismene ili usmene) koje sudate za nastavak lijeenja ili dolaske na kontrolu.

Napomena: Ovu rubriku popunjava samo glavna/odgovorna sestra.

44



Rije kao lijek

Sestrinska dijagnoza

Pojašnjenje: Ovdje se daje konstatacija koliko je sprovoenjezdravstvene njege u konkretnom sluaju (ljekar–

ska dijagnoza) dalo pozitivan ili negativan rezul– tat u sklopu tretmana, te da li je pacijent eduko– van po otpusnoj listi za uzimanje terapije, spro– voenje vježbi, i da li je porodica edukovana zadalje kuno lijeenje.

Napomena: Rubriku popunjava samo glavna/odgovorna sestra.

Rezime

Da bi se od ovako dobijenih informacija dobila najveakorist za podizanje kvalitete zdravstvene njege, neophodno je da sesvakodnevno sprovodi analiza podataka iz Sestrinskog anamne– stiko-proceduralnog kartona na radnim sestrinskim sastancima.

Ovim se:

- otvara put individualnog planskom pristupa u provo– enju zdravstvene njege

- skrauje put lijeenja, rehabilitacije i osposobljenosti pacijenta

- ostvaruje da zdravstvena njega najdirektnije prati radljekara

- šire otvaraju vrata sestrinskoj samostalnosti, njenoj ana– litinosti i kreativnosti u poslu, a time postaje i vršioslonac u timskom radu

45



Rije kao lijek Rije kao lijek

4646



Rije kao lijek Rije kao lijek

4747



Rije kao lijek

MEDICINSKA SESTRA KAO DOBAR SLUŠALAC

DA LI ZNAMO SLUŠATI?

Slušanje je konstitutivno za govor. Kao što je temelj govoraartikulisani glas, tako je zvuno primanje - temelj slušanja.

Slušati znaiuti, registrovati, pamtiti i poštivati onoga kogovori. U sestrinskom radu to je, prije svega, pacijent, kao i pratnja

pacijenta. Svaka rije, zvuk, vijest, informacija reena od strane pacijenta ili nekog najbližeg iz njegove sredine može omoguiti brže uspostavljanje kontakta, biti putokaz za naše djelovanje iomoguiti pravilan pristup za adekvatnije reagovanje.

48



Rije kao lijek

U toku obavljanja svog posla, medicinska sestra mora bitikoncentrisana i vrlo savjesna. Svaka odsutnost u mislima možedovesti do kobnih posljedica, npr. pacijent kaže da je alergian na

penicilin, a medicinska sestra to dobro ne uje, ne zapiše, nememoriše ili ne upozori svaku drugu koleginicu, tada dolazi doneželjenih posljedica i po pacijenta i po sestru.

Sa pacijentom se, dakle, ne smije razgovarati na brzinu,onako usput, površno. Ako je mogue, bolje je razgovor odgoditiukoliko se trenutano nema prostora za njega, pacijentu se obratiti blagim rijeima i staviti do znanja da e se saslušati kad se naevrijeme. Sestra ne smije da zaboravi da je odgodila razgovor sa pacijentom za kasnije, jer u suprotnom gubi pacijentovo povjerenje,a time možda i bitnu informaciju važnu za njegov oporavak.

Preporuke

Mora se znati razluiti bitno od nebitnog.

Znati ograniiti priu pacijenta i nai taku u njegovoj

preopširnosti. Treba znati procijeniti kada opširnost u pacijentovoj

prii nije gubljenju vremena, pa može poslužiti i kaoneka vrsta terapije, jer neki pacijenti samo traže da ih sesasluša da bi se ve osjeali bolje.

Potrebno je odabrati mjesto i vrijeme za duže i ozbilj– nije razgovore.

Istinsko slušanje je temelj svakog razgovora.

49



Rije kao lijek

GOVORNI BONTON U KOMUNIKACIJI

Sestra nikada ne smije dozvoliti:

- da ue u verbalni duel sa pacijentom, jer je on po praviluuvijek nabijen negativnim nabojem, svaom i nadviki– vanjem,

- da pacijen zbija "neslane" šale na raun drugog pacijenta,

- da se priaju prie vulgarnog sadržaja ili upotrebljavajuvulgarne rijei u njenom prisustvu,

- da doe do nepoštovanja usvojene etikecije (pri upoznava–

nju, zahvaljivanju, prekidanju itd.).

Preporuke

Uvijek poštivati pravila govornog bontona.

Sa svakom pacijentovom primjedbom treba upoznati i glav– nu sestru na odjeljenju, a zatim i ljekara koji ga lijei, kako bi se, ukoliko je ona opravdana, poduzeli koraci da se tako

nešto više ne desi. Ista pravila važe i kad se upuuju po– hvale od strane pacijenta.

50



Rije kao lijek

MEDICINSKA SESTRA I OKUPACIJA BOLA

ŠTA JE BOL?

Bol je simptom bolesti koji signalizira aktuelno ili predsto– jee ošteenje tkiva ili organa. Bol može biti površna ili duboka štoovisi o mjestu bolnog podražaja. Razlikuje se: po intenzitetu - odneznatne, srednje do oštre i mukle boli; po vremenu trajanja -akutna (nagla) i hronina (trajnija).

Akutna bol je relativno kratkotrajna. Prate je razliite pro– mjene u vegetativnom sistemu: ubrzan puls, nestabilnost pritiska, povišen tonus mišia, namjerna nepokretnost mjesta koje boli (npr.ukoen ekstremitet). Akutna bol je upozorenje, signal da se nešto

"kvari" u organizmu.

Hronina bol traje duže od 6 mjeseci i znak je neke hroni– ne bolesti. Ona je redovno vezana i za malignom. Hronina bolmože da utie svojom dužinom trajanja na neke socijalne funkcije: brak, posao, porodicu itd., te je kao najuestaliji neprijatni simptomvrlo važan medicinski problem.

51



Rije kao lijek

Bol se može javiti iznenada, ne birajui ni vrijeme ni mjes– to. Kada se pojavi, istovremeno se vrlo esto pojavi i strah, pone– kad gnjev, srdžba ili panika. Bol, ako je intenzivna i dugotrajna,djeluje iscrpljujue. U fazi intenzivnog bola razum potiskuje sveostale funkcije izuzev jedne – nalaženje nain da se što brže iefikasnije prekrati put bolu.

Karakteristika bola je i ta da se eše javlja u nonim satimai ujedno intenzivira ako je bio slabiji u toku dana. Najvjerovatnijese radi o smanjenju bazalnog metabolizma za vrijeme sna, gdje seostale funkcije minimiziraju, a pacijent psihiki teže prihvata ovajneugodni osjeaj.

SESTRA I PACIJENT U BOLNOJ FAZI

Pacijent koji trpi bol može reagovati na razliite naine, amedicinska sestra mora biti spremna na te njegove reakcije.

"Mene boli, sestro. Vas ne boli? Ništa mi ne pomažete!""Šta da radim? Pomozite mi! Koliko e me ovo boljeti?""Zašto me boli?"

Kada je pacijent u bolnoj fazi, sestra postaje njegov prvioslonac, neka vrsta "brisaa" boli za koju se veže i od koje oekuje pomo i spas. Kako je uvijek tu, uz pacijenta, ona je istovremeno iosoba na koju pacijent, u takvom stanju, esto istresa svoje straho– ve i frustracije.

52



Rije kao lijek

U vremenu smo postojanja analgetskih lijekova koji moguvrlo brzo otkloniti akutnu bol. Ali, postoji bol koja se stalno vraa –hronina bol. Ona je kao sjenka kod nekih bolesti. Neuništiva.

Stalna. Tu lijekovi trajno ne pomažu. Sa ovakvim pacijentima sesestra gotovo svakodnevno susree. Kod takvih pacijenata je važnoda osjete da mi znamo da njih boli. Sestra to pokazuje tako što sa pacijentom uspostavlja fiziki kontakt dodirom (npr. blago prihva– tanje pacijentove ruke). Dodir stvara kod pacijenta sigurnost, dajemu osjeaj da nije sam i prepušten samo sebi, postaje svjestan da sei u tim trenucima neko brine za njega. Nije sa sigurnošu medicin– ski dokazano da dodir umanjuje bol, ali ovakvi momenti sestrinske podrške sigurno pacijentu donose olakšanje, mir i mogu biti našnain suprostavljanja pacijentovoj boli.

Tu se zapravo radi o iskrenoj ljudskoj gesti i takav postupakveina pacijenata dugo pamti i kad napusti bolnicu.

Preporuke

Sestra e dati pacijentu adekvatan analgetik koji propi– suje ljekar, a koji e ga brzo dovesti u stanje osjeajasmanjenja ili prestanka boli.

Razgovor sa pacijentom poslije medikamentozne tera– pije odvlai njegovu pažnju od ružnog osjeaja bola(npr. priom o lijepim stvarima, o neemu što pacijentnajviše voli) i dovodi ga u stanje relaksacije i aktiviranjadrugih ula koje potiskuju bol.

Važni su esto obilaženje pacijenta koji trpi bol i naša pažnja, jer ublažavaju osjeaj samoe, potiskuju osje– anje napuštenosti i nebrige i omoguavaju stvaranje

osjeaja sigurnosti da neko i sada brine o njemu. Efekat obinog hladnog obloga ili kreme na mjesto bola

može ublažiti samu bol.

Lijepa rije nee biti višak - naprotiv!

53



Rije kao lijek

MEDICINSKA SESTRA I PACIJENT SAMALIGNOMOM

ŠTA JE TO MALIGNOM?

Radi se o bolesti nepoznatog uzroka iesto neizvjesne inepovoljne prognoze. Svaka elija ljudskog organizma može se u

nekom momentu morfološki izmijeniti, funkcionalno preobraziti i brzo razmnožiti, krvotokom stii do najudaljenijih elija od mjestanastanka i tamo ugnijezditi i stvoriti novo ognjište. Masa novo– stvorenih elija se grupiše i daje tkivo (tumor) koje narušava nor– malan rad ostalih elija i rezultira disfunkcijom tog lokaliteta.Svaka tumorska masa kancerogenog svojstva živi parazitski naraun drugih zdravih elija i zasebno gradi svoj krvotok za dopre–

mu hranljivih tvari i kiseonika.Otkriveni su neki etiološki faktori koji doprinose nastanku

ove opake bolesti. Tu spadaju izloženost dugotrajnoj radijaciji,hemijskim agensima, virusima, a posebno mjesto zauzima genetskifaktor.

Malignom, kancer, rak – to su rijei koje pacijenta, a i sva– kog zdravog ovjeka asociraju na strah, neizljeivost i smrt.

Da li to mora biti tako?

Ovo je pitanje koje si mora postaviti svaka medicinskasestra kad se suoi sa pacijentom koji ima takvu dijagnozu. Da li je poželjan otvoren razgovor ili izbjegavanje razgovora na tu temu?Šta su pokazali iskustvo i praksa?

54



Rije kao lijek

DJECA I MALIGNOM

Najmlai bolesnici, koji i ne znaju pitati niti tražiti odgovor,

obino borave u bolnici sa svojim roditeljima, naješe majkom.Odnos i nastup medicinske sestre prema ovoj skupini bolesnih tražii iziskuje dosta razumijevanja i strpljenja, kako prema bolesnomdjetetu, tako i prema njegovom roditelju.

Pomo bi se ogledala kroz priu o igri, pjesmi, skrivenojsimpatiji. Treba im uljepšati bolesnike dane i sa malim skromnim poklonima koji obraduju svako dijete. Bolesnike sobe poželjno jeukrasiti igrakama, balonima, slikama omiljenih dje jih junaka. Soba bi trebala da ima TV i/ili video-aparat. Treba dozvoliti njihovim naj– bližim da budu pored njih.

Sestra ne smije lagati dijete da injekcija ne boli ili da jevaenje krvi bezbolno. Ako ono shvati da je prevareno, više namnee vjerovati i kad govorimo istinu. Zato je potrebno pripremitidijete za davanje injekcije ili vaenje krvi kroz priu i objasniti muda e to kratko trajati.

Sestra nikada ne treba davati injekcije niti obavljati drugemedicinske radnje u prisustvu roditelja. Rijetko je dijete kod koga

se i najjednostavnije medicinske radnje obavljaju bez plaa ili nekedruge neugode, a to iritira roditelje koji su, kada je njihovo dijete u pitanju, vrlo osjetljivi, nepovjerljivi, pa i podozrivi da li sve dobroradimo.

Roditelje e sestra savjetovati da ne panie pred bolesnimdjetetom, da ne plau i ne histerišu. Bolesno dijete nijednog mo– menta ne smije primijetiti brigu roditelja. Treba im savjetovati daneraspoloženje ostave pred bolesnikom sobom.

Sve intervencije koje se rade oko djeteta potrebno je obja– sniti i roditelju i djetetu, naravno na prihvatljiv nain. Važno jeimati na umu da je roditelj osjetljiv i na najmanji pozitivan znak uvezi sa svojim djetetom koje ima ovakvo oboljenjem. Stoga se nesmije ulijevati lažna nada nikome, a pogotovo ne roditelju.

55



Rije kao lijek

U poetku sestra svoj posao treba obavljati službeno i pro– fesionalno, bez puno pitanja. Više pitati i tražiti informacije oddrugih pacijenata koji ga okružuju, nego od njega samog i pri tom

voditi rauna da on o tome ne zna. Na provokacije od strane takvog pacijenta ne treba reagovati niti se mrštiti ili razgovarati povišenimtonom. Takvog pacijenta ne treba prisiljavati ni na kakve radnjekoje on burno odbija. Svaku intervenciju oko njega obaviti brzo i profesionalno. Uvijek koristiti priliku da bi se pridobilo pacijentovo povjerenje. Po noi ga eše obilaziti, pokrivati ga i ako je pokri– ven, ugasiti lampu ili smanjiti svjetlost, zabilježiti neproitanu stra– nicu knjige.

Kad takav pacijent stekne utisak da mu sestra pomaže, a neodmaže, da je ona tu zbog njega, a ne on zbog nje, da je ona tu 24sata, njegovo ponašanje se polako mijenja. Postepeno prihvata damu sestra treba i da mu može pomoi. Do ovih pacijenata se naj– prije dopire putem razgovora o fudbalu, dobrom filmu, asopisu,muzici, o svemu što pomaže da se jedan tinejdžer opusti i zainte– resira, da se izazove traak radosti na njegovom licu. Najaviti mudragu posjetu, namirisati ga/je za posjetu, poešljati, presvui.

Mladima oboljelim od malignoma, kod kojih je bolest uzelamaha, a uz to se nalaze u jako bolnoj fazi, iscrpljeni su i u stanju psihike labilnosti, davanje analgetika mora biti strogo kontroli– sano. Bez obzira na stanje, ne smije se davati više analgetika negošto je propisano i nikada ne odlagati uzimanje terapije za kasnije.Kod pacijenata u ovoj fazi dobro je osluškivati i voditi rauna onjihovim suicidalnim mislima. Ukoliko je takav pacijent nepokre– tan, njega treba smjestiti pokraj nekog pokretnog. Mir i tišina po– trebni su da vladaju u njihovom okruženju.

Ako pacijent želi povremeno prisustvo nekog od vjerskihslužbenika ili izrazi želju da se pomoli Bogu, treba mu to omo– guiti. Bilo bi dobro, ukoliko to sestra ocijeni potrebnim, da i sama pita pacijenta da li to želi. U tome sigurno nee pogriješiti, ali trebaznati odrediti pravo vrijeme za to.

57



Rije kao lijek

ODRASLE OSOBE I MALIGNOM

U ovu skupinu se obino ubrajaju odrasle osobe srednje ili

starije dobi razliitih intelektualnih, socio-ekonomskih i kulturo– loških odreenja.Da li e se odrasloj punoljetnoj osobi rei da boluje od

malignoma, odluku o tome, tj. da li pacijentu rei istinu ili je za– obii, donosi ljekar. Šta sestra radi u tom sluaju?

Prisustvo i rad sestre uz takvog pacijenta otvara mogunostza mnoga pacijentova pitanja koja traže odgovor. U ovoj skupini su pacijenti koji su esto na vrhuncu svoje radne dobi, intelektualnonajsposobniji i razumom najviše naoružani. Zbog svega toga onineprestano traže odgovore na svoja pitanja, traže pojašnjenja idodatna obavještenja, njih sve interesuje i do detalja sve bi htjeli daznaju. Tu njihovu pitalaku glad treba zadovoljiti ali odgovorimoraju biti u saglasnosti sa odlukom ordinirajueg ljekara. Ako jeljekar rekao istinu, sestra e potvrditi njegov stav, ali i nai nainada ne zatvori vrata nade. Ukoliko je ljekarska dijagnoza "zaobi– ena", sestra se mora držati takvog stava. U svojim izjavama prema

pacijentu sestra nikada ne smije doi u koliziju sa ljekarom.

Preporuke

Medicinska sestra se mora psihiki pripremiti za radoko ovakvog pacijenta.

Sa ovim pacijentima preporuljivo je da rade iskusnesestre ili mlae pod nadzorom starijih.

Svoje znanje i strunost usmjeriti podjednako prema sva– kom, a pri tome naela sestrinske etike moraju biti puto– kaz svakoj medicinskoj sestri.

Prepustiti razgovor o lijeenju, prognozi i težini bolestiljekaru.

58



Rije kao lijek

Medicinskoj sestri je prioritetan zadatak da svoj posaooko takvih pacijenata obavi struno i profesionalno.

Potrebno je uspostaviti dobru komunikaciju i saradnjusa samim pacijentom, njegovom porodicom i provestiadekvatnu zdravstvenu njegu.

Ovakvim pacijentima je potrebna dodatna pažnja, aliona ne smije biti oigledna i na uštrb ostalih pacijenata.

Treba imati na umu da su ovakvi pacijenti psihikilabilni.

Sestra treba da radi na tome da se takvi pacijenti inte– grišu sa ostalim pacijentima koji imaju nemalignu bo– lest.

Ukoliko pacijent nije spreman da prihvati istinu o svojojdijagnozi, svojim postupcima sestra ne bi smjela dadovede do toga da pacijent otkrije istinu.

Da li rei istinu takvom pacijentu ili ne, o tome odluujeljekar, a sestra mora do kraja poštovati tu odluku.

59



Rije kao lijek

MEDICINSKA SESTRA I PALIJATIVNA NJEGA

RAD MULTIDISCIPLINARNOG TIMA

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), palijativna njega je "…sveukupna njega pacijenata ija bolest nereaguje na kurativni tretman. Kontrola bola, drugih simptoma i psiholoških, socijalnih i duhovnih problema je najvažnija. Cilj palijativne njege je dostii najbolju moguu kvalitetu života za pacijente i njihove obitelji".

Palijativna njega se ukljuuje kod pacijenta u terminalnojfazi bolesti, naješe je u pitanju malignom, te kod pacijenata sahroninim neurološkim, kardiološkim i respiratornim oboljenjima,

gdje kurativna terapija više ne daje zadovoljavajui efekat.

Ovu vrstu njege propisuje, prati, provodi i njeno provoenjekontroliše struni tim koga ine ljekari razliitih specijalnosti, psi– holog i medicinska sestra kao nosilac i izvršilac poslova palija– tivne njege.

Ovakav tim je neophodan u provoenju i organizaciji pali–

jativne njege jer ovakav vid njege zahtijeva višedisciplinarni pri– stup. Kako bi palijativna njega bila dostupna svakom i pružala jednakost pristupa svima, njeno finansiranje, adekvatno provoenjei educiranje ljekara i medicinskih sestara, te popunjavanje osoblja,stvar je kojom se mora obavezno pozabaviti šira društvena zajed– nica, jer je u pitanju problem od opšteg društvenog znaaja.

60



Rije kao lijek

Osim medicinskih strunjaka, u sam tretman i edukaciju poslova oko pacijenta ukljuuje se i porodica ili najbliža rodbina, aisto tako i njegovatelji koji se mogu uzeti za ispomo.

Uloga medicinske sestre u timu za palijativnu njegu

Smanjiti ili ublažiti osjeaj napuštenosti

Kod pacijenata u završnoj fazi bolesti malignoma ili dugo– trajnoj hroninoj bolesti osjeaj napuštenosti se pojaava, produ– bljuje i postaje vidan. Takav pacijent se povlai u sebe, u svojsvijet.

Kako ga izbaviti iz tog svijeta i smanjiti osjeaj napuštenosti?

- Dobrom komunikacijom i razgovorom o lijepim stvarima.Ako je mogue, ukljuiti u slobodno vrijeme bližu porodicu,dalju rodbinu, komšije i stare prijatelje, da bi popunili pra– zninu samoe.

61



Rije kao lijek

- Pri izlasku iz bolnice, skrenuti pažnju pacijentu da ima naraspolaganju 24-satni pristup strunog lica ako mu je potreban neki savjet ili informacija.

Podii i zadržati kvalitet života

Kako?

- Struni rad medicinske sestre koja obavlja ono što je potre– bno oko pacijenta ukljuenog u palijativnu njegu e rezul– tirati njegovim kvalitetnijim nainom življenja. To se ogle– da u prevenciji dekubitusa, redovnoj promjeni katetera, previjanju i drugim strunim radnjama koje se odrede utoku sprovoenja njege.

- Poželjno je zadovoljiti potrebe i želje pacijenta kod vješta– kog hranjenjam, isto tako i kod hidracije.

- Po potrebi o tome edukovati i obuiti nekog užeg lana porodice.

- Medicinska sestra bi trebala sagledati i socijalni status pa–

cijenta, tj. da li je i koliko socijalno ugrožen. Ako je potre– bno, u rješavnju problema ukljuuje se i socijalni radnik.

- Medicinska sestra bi trebala poštovati pacijentovu autono– miju i njegov izbor, želju i odluku o nainu lijeenja i oda– biru onoga što hoe.

Psihološka potpora pacijentu

- Savjetima i informacijama medicinska sestrae oraspoložitisvakog pacijenta i time postii da se otkloni ili ublaži osje–

aj napetosti, straha, nervoze, osjeaja napuštenosti i drugihnegativnih emocija.

- Odabir laganih tema u neformalnom razgovoru vraaju pa– cijentu osmjeh na lice.

62



Rije kao lijek

- Svojim govorom medicinska sestra ne treba nikada gasitinadu kod pacijenta ali ni ulijevati preveliku (lažnu) nadu oishodu bolesti i brzom ozdravljenju.

Podrška porodici

- Potrebno je znati da i porodica takvog bolesnika boluje sku– pa s njim, jer bolest koja je prisutna ne daje mira ni zdravimlanovima porodice.

- Kada se radi o vrlo ozbiljnoj i teškoj bolesti, a pogotovo kadase zna da nema izljeenja ili da je kraj blizu, onda je i situ– acija napetija. Razuman razgovor ili savjetovanje od stranemedicinske sestre tada je potrebno i lanovima porodice, alise to mora obavljati mimo prisustva pacijenta. Treba ih po– stepeno i polako pripremati za neminovan kraj, sugerirati dasvoje suze i izlive žalosti ne pokazuju pred pacijentom.

- Staviti im do znanja da i oni mogu potražiti strunu pomo,ako zatreba.

- Sestra je ta koja bi i njima trebala biti pri ruci u teškimmomentima.

63



Rije kao lijek

PONEKOM RIJEJU, A VIŠE ŠUTNJOM GOVORIMO

Specifinost posla u zdravstvu je i prisustvo raanju novogživota, što je jedna od ljepših strana naše profesije, ali i susret sasmr u i prestankom života koji uvijek ostave traga i na osoblju.

Sve što je roeno mora da umre, sve što je živo mora danestane. Medicinski gledano, smrt je prestanak svih životnih funk– cija. Religijski, smrt je samo put preseljenja duše.

I dešava se da pacijent završi svoj život samo u prisustvumedicinske sestre, ponekad iznenada, ponekad i oekivano.

Svjesna je sestra da smrt ne bira godine, pokretnog ilinepokretnog, zdravog ili veoma bolesnog ovjeka. Sama faza krajamože trajati samo nekoliko minuta, do više dana, pa i mjeseci. Smrtvreba iza oška i rijetko se najavljuje.

Bolesnici koji su u toj termalnoj fazi obino su bezvoljni.Kod njih prvo preovladava osjeaj napuštenosti, neraspoloženja,nekog teškog mira. Bezvoljnost zatim prerasta u depresiju. Trea

faza je faza uznemirenosti i neprihvatanja stanja u kome se bole– snik nalazi. Zadnja faza je ona u kojoj on shvata situaciju u kojoj je. Ništa ga više ne može pokrenuti iz njegove spoznaju o kraju iosjeaja skore smrti.

Umiranje pacijenta i njegova smrt su najjai stresni mo– menti u sestrinskom radu. Svaka smrt je razliita. Nikada, zaistanikada nije ista. Može biti tiha i mirna, bez glasa, pokreta, ponekadneprimjetna i neosjetna. Ali isto tako može biti i alarmantna, sa bolnim jaucima, iskazanim strahom koji se prenosi ponekad i naokolinu, dramatina, sa glasnim dozivanjem za pomo, sa krvare– njem, gušenjem. Bilo kako ona došla, medicinskoj sestri zamrurijei i sa šutnjom brzo obavlja posao. U tim momentima njenerijei su i onako suvišne - tada ona rukama i znanjem govori.

64



Rije kao lijek

U tim trenucima je najvažnije sauvati mir, ukljuiti razum isvoje znanje, te pomoi onoliko koliko se može. Još davno su našistari rekli: "Od svega ima lijeka ali od smrti nema". To treba dobro

zapamtiti i na tome se uiti.

Svaka sestra e se u svom radu ne jednom zatei u momen– tu kad njeno znanje i sav uložen trud budu bez rezultata. Gubi se bitka i smrt nadjaa.

Poslije smrti pacijenta uvijek ostaje praznina, a sa tom prazninom doe i novo iskustvo.

KAKO SAOPŠTITI SMRT PACIJENTA

Ljekari to esto izbjegavaju pa dio tog munog posla osta– vljaju u nadležnost sestri. Šta ona da uradi?

Preporuke

Prvo i najosnovnije pravilo je - ne koristi telefon za takvuobavijest, osim u sluaju kad je rodbina umrlog fizikidaleko.

Telegram saueša je najprikladniji i najbezbolniji nainsaopštenja

Prispjelu rodbinu umrlog treba uvesti u prostoriju nami– jenjenu za informacije, nikada razgovor ne voditi nahodniku.

Obavezno zovnuti ljekara i po mogunosti nekog stari– jeg i iskusnijeg da bude prisutan kod razgovora sa porodicom o daljem postupku, jer je ponekad potrebno imedicinsko zbrinjavanje usljed nastalog šoka kod saop– enja o smrti.

65



Rije kao lijek

Sa porodicom treba mirno i strpljivo razgovarati, bezžurbe i nervoze.

Razgovor se mora vodi profesionalno bez pokazivanja

svojih linih osjeanja. Nikada se ne treba upuštati u razgovor o samom uzroku

smrti i da li se to baš moralo desiti.

Medicinska sestra ima dužnost da upozna familiju umr– log o daljem postupku (preuzimanje tijela, potrebnojadministraciji, preuzimanje stvari koje su pripadaleumrlom).

Na kraju, sestra e obavezno ispratiti porodicu i ažu– rirati administraciju o umrlom.

66



Rije kao lijek

RAD MEDICINSKE SESTRE SA INVALIDOMU KOLICIMA

KARAKTERISTIKE SESTRINSKOG RADA SA INVALIDOMU KOLICIMA

Kada se govori o invalidnosti onda se tu podrazumijevaspektar najrazliitijih stvari, npr. razne vrste plegija, amputacije,sljepoa, gluhoa, psihika oboljenja, uroene anomalije i raznedruge invalidnosti nastale zbog hronine bolesti, uroene nepra– vilnosti u razvoju ili kao posljedica traume.

Na ovom mjestu govoriemo o pacijentu u kolicima kome je neophodna pomo drugog lica, u našem sluaju medicinske

sestre u zdravstvenim ustanovama.Pacijent koji prvi put sjeda u kolica u kojima e provesti

ostatak života teško prihvata to stanje.

On još nije svjestan svoje invalidnosti, tj. nije je prihvatio izbog toga je nephodno da se ovim pacijentom bavi struni tim kojise sastoji od: medicinske sestre edukovane za rad sa takvim pa– cijentom, porodinog ljekara, neuropsihijatra i psihologa.

Kako porodica ili neko drugi najbliži pacijentu može uovakvom procesu biti od velike pomoi, mogu postati takoe diotima, ali se prethodno i oni moraju osposobiti za to.

67



Rije kao lijek

ŠTA SESTRA TREBA DA ZNA?

Ne treba dozvoliti posebne usluge i "razmaženost" takvog pacijenta, jer mu time inimo samo "medvjeu uslugu" u novo– nastaloj situaciji. Nikada ne treba ni uveliavati niti ublažavatinjegovo stanje.

Izljevi bijesa, ljutnje, agresivnosti, esto su pratioci njego– vog ponašanja. U tim trenucima sestra ne treba da pokaže promjenuu svom ponašanju, a pogotovo ne ljutnju, bez obzira koliko pone– kad pacijentove rijei mogu da zabole. Prisutnost razuma je ono štonadvladava takve mune situacije. U našoj svijesti mora konstantnoodzvanjati injenica da je to pacijent koji nas treba, a ne mi njega. Naša pomo mu je neophodna da se dijelom vrati u normalnostanje, mada smo svjesni i toga da nikada više nee biti onakavkakav je bio prije kolica.

Korak po korak, polako ga treba uvoditi u priu sa ostalim pacijentima. I dobra knjiga može biti, za poetak, dobar drug.Prilagoavanje fizike sredine njegovom hendikepu, što e omo– guiti lakše manipulisanje kolicima, smiriti e, makar i na trenutak,

njegovu poljuljanu psihu.Obaveze u vezi line higijene (umivanje, pranje zuba,ešljanje) neka budu i dalje samo njegove radnje, bez pomaganjasestre, dok je za kupanje i pranje kose ve neophodna sestrinska pomo - prvo mu pomoi, a poslije objasniti i savjetovati kako esam to obavljati.

Pacijent, koji je ve duže vrijeme u invalidskim kolicima,svjestan je svoje invalidnosti. Pri prijemu takve pacijente trebasmještati u sobe sa manje osoba (kreveta) kako bi prilaz krevetu biošto širi i kako bi bilo više prostora za invalidska kolica. U nefor– malnom razgovoru treba saznati koliko dugo koristi kolica. Nekadase ve na osnovu njihovih odgovora može zakljuiti da se radi ovrlo informisanim osobama koje su prouile do tanina bolest kojaih je dovela do njihove invalidnosti.

68



Rije kao lijek

Pacijenti invalidi esti su u bolnikim sredinama, tu dostadugo borave, pa se naviknu na osoblje kao i osoblje na njih. Zbogtoga meusobni odnos postaje pomalo familijaran, što predstavlja

ma sa dvije oštrice. Oni su, uglavnom, jako zahtjevni i razmaženite to može dovesti do eših nesuglasica pa ak i problema u raduoko njih ili u kontaktu sa njima.

Kontakt sestre i pacijenta u invalidskim kolicima mora biti,

prije svega, postavljen na principu uzajamnog poštivanja i profe– sionalizma, pridržavanja kunog reda od strane pacijenta, bezobzira da li se radi o invalidu ili nekom drugom pacijentu. Sa tak– vim bolesnicima ne treba se upuštati u duge dijaloge jer to estodovodi do neželjenih posljedica.

Zdrava sredina, regulisanje socijalnog statusa, prilagoa– vanje stambenih i radnih uslova stepenu invalidnosti je bitna karikau psihikom i fizikom povratku u život ovih pacijenata.

Pacijenti vezani za boravak u krevetu do kraja svog života, predstavljaju najteži dio rada sestre. Ovakvi invalidi se rjee susre– u, ali ako i budu primljeni u bolniku sredinu, postupak sa takvim pacijentima mora biti studiozniji i pažljiviji nego sa bilo kojim dru– gim pacijentom. Tu ne smijemo zaboraviti ni rodbinu.

Sestra mora da zna da, pored preosjetljivosti pacijenta nasvaki rad oko njega, vei problem predstavlja njegova zatvorenost

69



Rije kao lijek

u sebe, pa je i kontakt s takvim pacijentom ponekad nemogu. Naj– bliži iz njegovog okruženja mogu biti vrlo vezani za njega, pa sesvaka rije od strane zdravstvenog osoblja posebno sluša, jae se

reaguje i eše se zloupotrijebi.Zato treba odmjeriti rije, skinuti sa lica izraz iznenaenjaili pak radoznalosti, ponašati se prirodno, onako kako se ponašamoi prema drugim pacijentima. Ne smije se osjetiti razlika. Može se pokušati da se sa dobrom knjigom, lijepom rijei ili malom paž– njom pridobije pacijentovo povjerenje, pa e kasnije i sam rad ikontakt biti daleko lakši, a i pacijent zadovoljniji. To treba uinitenenametljivo, ne samo zbog samog bolesnika ve i zbog ostalih prisutnih pacijenata. Ostali ne bi smjeli stei utisak da je taj pa– cijent privilegovan, a oni se osjeati zapostavljenima ili da zbogtakvog pacijenta postaju zahtijevniji nego što je potrebno.

Preporuke

U kontaktu sestre sa novim invalidom koji e u daljemsvom životu biti vezan za kolica, svaka izgovorena rije mora biti dobro smišljena i odmjerena.

Psihike promjene kod samog pacijenta i neadekvatan stavokoline u odnosu na njegovu nastalu invalidnost mogustvoriti velike i ponekad teško premostive probleme prili– kom nastojanja da se takav pacijent ponovo ukljui unormalan život.

Rad sa ovakvim pacijentom treba da je identian radu kaosa svim ostalim pacijenata koji nisu invalidi, s tim da traže pojaanu pažnju, koja ne smije biti vidljiva u odnosu na

druge pacijente. Medicinska sestra je važan faktor u psiho-fizikoj pripremi

za svakodnevni život ovakvih pacijenata.

Rad medicinske sestre i porodice sa ovakvim bolesnicimamora biti paralelan i timski radi bržeg prevazilaženja svihmoguih prepreka.

70



Rije kao lijek

RAD MEDICINSKE SESTRESA PACIJENTOM VJERNIKOM

Postoji li razlika u nainu komunikacije i samog rada sestresa pacijentom koji je vjernik? Zašto o ovome govoriti, a i još pisatiovdje? Ovo su pitanja za koja smatram da zaslužuje pažnju.

Moje dugogodišnje iskustvo medicinske sestre me je dovelodo zakljuka da postoji razlika u radu sa pacijentima koji suvjernici i onih koji to nisu. Zato smatram da bi bilo korisno reiovdje ponešto o tim mojim zapažanjima, pogotovo što mislim da eto pomoi u radu neiskusnim sestrama po tom pitanju, te zato što ese sa takvim pacijentima u praksi susretati, a o ovome ih ne educi– raju u školi. Naglašavam da je u pitanju lino iskustvo.

Smatram da je lakše raditi sa pacijentima vjernicima.

Zašto?Ovakvi pacijenti su manje inpulsivni, nisu agresivni, nemaju

destruktivno ponašanje. Lakše se prilagoavaju nastaloj situaciji. Lak– še podnose bol i razumnije prihvataju nastanak bolesti u njihovomživotu. Imaju pozitivan uticaj u skupini (bolesnikoj sobi, ekaonici,ambulanti). Nikada ne šire negativnu energiju oko sebe. Lakše prihva– taju saradnju sa osobljem koje radi oko njih i zadovoljni su sa rijeimahvale. Samim time i rad medicinske sestre s njima i oko njih ide lakše

i bez veih problema.

Preporuke

Koliko to bolnika sredina dopušta, treba poštovati obi– aje pacijentove vjere, a time se stie povjerenje i razu– mijevanje takvog pacijenta.

71



Rije kao lijek

Svaka sestra treba biti educirana o osnovnim naelimasvih konfesija sa ovih prostora, kako svojim postupcimane bi, zbog neznanja, došla u situaciju u kojoj bi se ta–

kav pacijent, zbog svoje vjere, osjetio zapostavljen. Svakom vjerniku, koliko to situacija dozvoljava, treba

omoguiti sprovoenje njegovih dnevnih vjerskih obre– da i posjetu vjerskih službenika, ukoliko on to zahtijeva.

Poštivati želju da pacijentice pregleda iskljuivo dokto– rica, ukoliko se toj želji može udovoljiti.

Osoblje ne treba biti pretjerano znatiželjno kada su u

pitanju nain odijevanja, ishrana ili druge vrste vjerskihispoljavanja takvih pacijenata.

72



Rije kao lijek

RAD MEDICINSKE SESTRE U ZAJEDNICI

UVOD

Dvadeset prvi vijek je vijek u kome se ovjeanstvo susree,možemo slobodno rei, sa epidemijom negativnih poriva poput alko– holizma, droge, pušenja, poremeaja ishrane, raznih vrsta depresije, post traumatskih stresnih poremeaja i drugih problema savremenogdruštva (prostitucija, neobjašnjene somatske tegobe, kriminal).

Ovakve socio-medicinske pojave naješe su prisutne kodomladine i javljaju se sve eše i meu mlaom populacijom, po– evši ve od osnovne škole.

Danas, dok medicinska nauka, s jedne strane, brzo koraaka sve novijim naunim dostignuima, naruito kad je u pitanju

medicinska tehnologija i genetika, na drugoj strani sve više ljudizavršava na ulici u agoniji od bijelog praha, alkohola, suicida, prostitucije ili kriminala. Crna ruka podzemlja nudi smrt prodajuidrogu ve i u blizini škola; fabrike pia se utrkuju da svoje pro– izvode što bolje približe na dohvat ruke, a fabrike duhana uvode iduple smjene i postavljaju najvee reklamne panoe za cigareta namjestima koja su pregledna i iz školskih klupa.

Postratni period, nezaposlenost, loš materijalni status omla–

dine, nesreeni odnosi u porodici, djeca bez roditelja ili rastavljenihroditelja, stvaraju idealnu podlogu za bježanje iz surovosti života u

trenutani zaborav kojeg sa sobom nose droga, alkohol i nikotin.

Ti poroci ovisnosti lagano ali sigurno otkidaju dio po dionaše mladosti i vode ih u ponor iz koga se teško izvlae. Za sobomoni vode i svoju porodicu i prijatelje, pa i cijelo društvo.

73



Rije kao lijek

Prosjena porodica kada je naeta rastavom, smr u jednogroditelja, teškim materijalnim stanjem, a k tome dovoljno nein– formirana, dobra je podloga za ovisnost od poroka bilo koje vrste.

U takvoj porodici ima lanova koji brinu i trude se da buduod pomoi kada se tako nešto desi, ali mnogo je više onih kojioekuju da taj problem riješi neko drugi.

Nažalost, ovaj problem najšire društvo, mnoge institucije, pa i sami roditelji zanemaruju, prikrivaju, ne shvataju, a itekako postoji potreba da se o njemu stalno govori, organizovano i konti– nuirano djeluje, kako na suzbijanju širenja ovisnosti, tako i nasamom lijeenju ovisnika.

NIKOTINSKA OVISNOST

Najmasovnija ovisnost je ovisnost o cigareti – duhanu. To je legalizirana droga koja se poinje koristiti danas ve i u osnovnojškoli. Srednja škola je ipak mjesto gdje se ova negativna pojava

74



Rije kao lijek

najviše javlja. Prema ispitivanjima koja su raena 1996. u Tuzli, prisutnost pušaa u osnovnim školama je 23%. Najvei broj puša– a, kada su srednje škole u pitanju, javlja se u školama buduih

zdravstvenih radnika (srednja medicinska škola) – 40%. Meustudentima, najvei broj pušaa je bio na pedagoškoj akademiji –66%. Slini podaci su dobijeni i za Zenicu.

Kakva je situacija o tome kada je u pitanju radno mjestomedicinske sestre?

Zakon o zabrani pušenja u svim zdravstvenim ustanovama je usvojen ali se on rijetko ili nikako ne poštuje u veini tih sredina.Uzrok tome je nedostatak prave interne i vanjske kontrole. Dostaljekara i medicinskih sestara su ovisnici o nikotinu. To je problemkoji susreemo svakodnevno. Zbog ovoga se namee logino pita– nje - može li medicinska sestra uticati i zabraniti pušenje u svomokruženju ako i sama puši?

Da li je taj poriv donijela iz porodice, škole, sa ulice - toviše nije ni bitno. Ono što je najvažnije jeste da se mora držatizakona o pušenju i pravila zdravstvenog radnika, te da na radnommjestu, ukoliko je zakonom zabranjeno pušenje, taj zakon doslje–

dno poštuje, a pogotovo što je ona zdravstveni radnik i zaposlenikzdravstvene ustanove.

Preporuke

Medicinske sestre nepušai bi trebale da vode inicijativuu borbi oko kontrole zabrane pušenja, kako pacijenata,tako i svojih koleginica, medicinskih sestara, uživalacanikotina.

Jedan od uslova u konkursima za zapošljavanje trebao bi biti i da je medicinska sestra nepuša, a ako ve puši, potrebno je provoditi rigorozne kontrolne mjere u nji– hovom spreavanju pušenja na radnom mjestu.

Na vidna mjesta (hodnik, ekaonica, dnevni boravak,kupatilo, WC) istai znak zabrane pušenja.

75



Rije kao lijek

Na stolove po bolesnikim, sestrinskim i ljekarskim so– bama, dnevnim boravcima i u ekaonicama postaviti brošure o štetnosti pušenja.

U toku lijeenja i rada oko pacijenta, savjetima o zdrav– lju bez dima popuniti prazninu šutnje.

Pomoi onim malobrojnim pacijentima koji su odluili prestati pušit.

Organizovati u zdravstvenim ustanovama kurseve oodvikavanju od pušenja i za osoblje i za bolesnike.

ALKOHOLIZAM

I ovo je legalizovana ovisnost. injenica je da sve višemladih ljudi konzumira alkohol. Ko je alkoholiar? To je osobakod koje ni jedan dan ne može proi bez vee koliine alkoholnog pia i kod koje se razvio osjeaj ovisnosti. Ovisnost se naješeoituje poremeenim psihikim i fizikim ponašanjem.

Alkoholiar esto ima loš odnos sa okolinom i u sukobu je snjom. Konzumiranje alkohola ne donosi samo posljedice onome koga konzumira ve se one prenose i na njegovo bliže i dalje okru– ženje (porodica, bliža okolina gdje živi i radi).

Uzroci alkoholizma mogu biti razliiti. U osnovi je to uvi– jek neki vid bježanja od stvarnosti u kojoj se nalaze ti uzroci.

Lijeenje težih oblika alkoholizma mora biti u stacionarnojzdravstvenoj ustanovi, dok lakši sluajevi zapoinju lijeenje u

ambulantnim uslovima.Lijeenje je paralelno sa traženjem uzroka koji dovode do

alkoholizma, a podrazumijeva i totalnu apstinenciju konzumiranjaalkohola. Nema apsolutnog lijeenja bez apsolutne apstinencije – to je jedno od osnovnih pravila lijeenja. U cijeli proces se obaveznoukljuuje i porodica alkoholiara jer alkoholizam pogaa i nju.

76



Rije kao lijek

Preporuke

Ukoliko sestra kod pacijenta otkrije alkoholno pie ilisumnja da pacijent konzumira alkohol dok je u zdrav–

stvenoj ustanovi, njena je dužnost da odmah oduzmealkohol (na što diskretniji nain), a o svemu obavijestiglavnu sestru ili dežurnog ljekara. To evidentira i u Ses– trinskom anamnestiko-proceduralnom kartonu.

O ovoj informaciji potrebno je obavijestiti lanove po– rodice, tj. kontakt osobu i tražiti dodatne informacijekoje bi trebale da potvrde da je pacijent alkoholiar, teonda kontaktirati socijalnog radnika.

Neophodna je kontrola onoga što posjeta donosi pa– cijentima koji su poznati alkoholiari ili su kao takviotkriveni za vrijeme boravka u zdravstvenoj ustanovi.

NARKOMANIJA

Uvod

Droga je bilo koja hemijska supstanca koja prilikom uno– šenja u ljudski organizam mijenja prirodni tok funkcionisanja tijelai psihe.

Poetno euforino raspoloženje, poveana psihomotornaaktivnost, doživljaji halucinacije, brzo prelaze u drugu surovijustvarnost koja se karakteriše kroz crvenilo i otok onih kapaka i

proširenim zjenicama; suhoom usta i stalnom žei; mišinimtrzajima i gr evima; nerazgovjetnim govorom i teturavim hodom;nezainteresovanošu za okolinu; pojavom nekih tjelesnih oboljenja(ošteenje bubrega, bolesti srca i krvotoka); pojavom psihikih poremeaja; bizarno, brutalno i agresivno ponašanje – sve su tosimptomi koji se javljaju pod dejstvom droge.

77



Rije kao lijek

Osobe koje imaju potrebu za stalnim uzimanjem opijata sunarkomani. Narkomanija, tz. "bijela smrt" je bolest koja nije vezanaiskljuivo za jednu odreenu populaciju, ali je najraširenija meu

mladima, sa tendencijom spuštanja prema sve mlaem naraštaju.

Mlada populacija iz znatiželje, neinformiranosti, smanjene pažnje i brižnosti od strane roditelja i nastavnika, dolazi u situacijuda lako, za male pare ili besplatno nabavi prvu dozu.

Uživanje droge je vrlo esto povezano sa kriminalom i prostitucijom, gdje svaki novouvueni mladi život donosi profitsnabdjevaima, a sebe osuuje na ovisnost i eventualnu smrt. Nar– komanija predstavlja za svako društvo ogroman socijalni problem(bijeg iz škole ili od obaveza, sukob sa okolinom i zakonom, rastu– ranje porodice...), potencijalni je izvor neizljeivih bolesti (SIDA,hepatitis...) sa krajnjim ishodom - neprirodnom smr u.

Najefikasnija mjera u borbi protiv ovisnosti je ispravan psiho-fiziki odgoj koji se dobiva u zdravoj porodici, dobroj školi, poznatom društvu. Ako doe do prepreka u bilo kom segmenturasta i razvoja, fizikom ili psihikom, dolazi do prekida i skretanja

u suprotni pravac od zdravog naina življenja. Ispravka lošeg puta je vrlo teška i dugotrajna jer je najteže sprijeiti nekadašnjeg kon– zumenta da ponovo uzima drogu.

Profesionalna pomo medicinske sestre u Savjetovalištu

Medicinska sestra svoju pomo pruža kroz konkretan rad uSavjetovalištu za narkomaniju i druge ovisnosti, hospitalnom odje– ljenju za detoksikaciju i lijeenje narkomana, kroz rad u terapijskojzajednici ili radom u komuni.

Savjetovalište za narkomane podrazumijeva rad sa ovisni– kom ali i sa najbližim lanom njegove porodice.

78



Rije kao lijek

1. faza rada u savjetovalištu je faza motivacije. Medicinskasestra vrlo aktivno uspostavlja kontakt i predlaže osobu kojae biti aktivan lan savjetovališta zajedno sa ovisnikom.

2. faza obuhvata hospitalni dio – vezan za period detoksikacijei apstinencijalne krize. U ovoj fazi najvažniji cilj je elimini– sati ostatke droge iz organizma i ujedno sprijeiti i ublažitiapstinencijalne simptome koji se javljaju u toku hospitalnogdijela tretmana. Izvršilac ovog posla je medicinska sestra.Ova faza se dijeli na dva dijela - metadonski program de– toksikacije i socioterapijski program - psihoaktivni "nasuho". Uloga sestre je podjela terapije koju je propisaoljekar i psihološka podrška pacijentu.

3. faza je - terapijska zajednica. Glavni cilj rada sa ovisnikom je njegova rehabilitacija. Ova faza traje oko 3 mjeseca.

4. faza je terapijska zajednica - komuna. Nažalost, postojesamo dvije komune u BiH. Ovisnici u komuni ostaju ak i par godina. Tu se korisnim radom ne samo odvikavaju oddroge ve i pripremaju za život bez nje.

Medicinska sestra u drugim zdravstvenim ustanovama sapacijentom ovisnikom

Svaki ovisnik može biti bolestan i od neke druge bolesti, asvaki bolesnik ne mora da bude ovisnik. To znai, da u bilo kojuzdravstvenu ustanovu može doi da traži pomo i pacijent ovisnik,a da se pri tome ne mora znati za njegovu ovisnost. Svaka iskusnasestra, ne samo pri prijemu, ve i u toku cijelog boravka pacijenta uustanovi, posmatra pacijenta, opaža sve ono što se može registro– vati i istovremeno biti korisno za dalji rad. Otuda ona mora biti ieducirana o tome koji su to prepoznatljivi znaci koji karakterišu jednog ovisnika (neuhranjenost, pepeljasta boja lica, pojaanaaktivnost ili tromost, nezainteresiranost, proširene ili uske zjenice,suhoa usta, tragovi uboda igle itd.).

79



Rije kao lijek

Primjer:

Na ortopedsko odjeljenje, zbog povrede u saobraajnoj

nesrei, primljen je pacijent - registrovani narkoman. Sestra pose– bnu ali diskretnu pažnju poklanja ovom pacijentu. Primjeuje da jestalno zatvorenih oiju, kao da spava, ali se osjea da prati svakuizgovorenu rije u sobi. Još od samog prijema pacijent je napet iuznemiren i to traje sve do dolaska posjete "prijatelja", poslije egase smiruje i spreman je na saradnju. Sestra primjeuje da pacijent poslije posjete vrlo esto pije sok direktno iz tetrapaka, koji pret– hodno obavezno trese. Nudi mu ašu, iz higijenskih razloga, ali onto odbija. Sestra poinje da sumnja. Kada pacijent zaspe, sestra prekontroliše tetrapak i pronalazi ostatke nerastvorenih tableta.

O svojim zapažanjima sestra obavještava glavnu sestru/ljekara, registruje u Sestrinskom anamnestiko-proceduralnom kar– tonu i knjigu primopredaje smjene i primjenjuje ljekarske upute.

Preporuke

Svaka sestra mora poznavati znakove karakteristine zaovisnike jer je put dostave i konzumiranja droge vrlomaštovit.

Po prepoznavanju znakova, treba odmah prijaviti svojazapažanja i postupiti po proceduri za takve pacijente, anikada samostalno stati na put spreavanja konzumacije.

Sestrin zadatak je i svakodnevna kontrola uzimanja te– rapija za primarnu bolest zbog koje je ovisnik primljenna lijeenje, a paralelno tim i terapije za ovisnike pro–

pisane od strane neuropsihijatra. Potrebno je pojaati nadzor nad ovakvim pacijentom:

- smjestiti ga u sobu sa pacijentima za koje se pro– cijeni da mogu biti od koristi kada sestra tu nije prisutna,

80



Rije kao lijek

- pacijentovo kretanje van bolesnike sobe mora uvi– jek biti uz sestrinsku pratnju,

- pojaati nadzor i kontrolu zaliha lijekova i njihove

distribucije na odjeljenju,- obavezna je sestrinska kontrola onoga što posjeta

donese.

O novonastaloj situaciji u vezi sa pacijentom obavje– štava se kontakt osoba i/ili pacijentova porodica.

Pri radu sa ovakvim pacijentima svaka sestra mora do– sljedno primijeniti mjere samozaštite pošto su oni po–

tencijalni izvor zaraznih oboljenja (hepatitis, SIDA).

81



Rije kao lijek

ULOGA MEDICINSKE SESTREU PSIHOLOŠKOJ PRIPREMI PACIJENTAZA OPERACIJU

Jedan od naina lijeenja pacijenta, a nekad i jedini, jeoperativni zahvat. Sama spoznaja da mora na operaciju aktivira jai

ili slabiji strah kod svakog pacijenta ali i kod ostalih lanovanjegove porodice. Rijetki su oni koji sa lakoom idu na operativnisto. Strah je izraženiji i dublji kada pacijent nije na pravi nainupoznat sa onim što ga oekuje. To naroito dobro znaju medicin– ske sestre koje rade sa pacijentima na hiruškim odjeljenjima, kada psihološka predoperativna priprema nije uopšte uraena ili nijeuraena kao treba. Otuda medicinska sestra ima vrlo važnu uloguda se taj strah kod pacijenta smanji i prebrodi.

82



Rije kao lijek

Odakle strah pacijenata pred operaciju? U velikom broju on potie zbog zabrinutosti usljed:

- straha od anestezije – pacijent zna da e biti uspavan ali

nije siguran da li e se i probuditi; neki pacijentianesteziju poistovjeuju sa prividnom smr u (radi se osituaciji koju pacijent svjesno ne može da kontroliše),

- straha od noža – "ii pod nož" je vrlo est naziv kojim pacijenti zovu operacije,

- straha od boli u toku operacije i poslije nje,

- straha od lošeg ishoda operacije,

- strah od nepoznatog.

Dodatni momenti produbljivanja straha su:

- nedovoljna priprema pacijenta od strane operatera, ane– steziologa ali i medicinske sestre,

- starosna dob pacijenta,

- neobrazovanost pacijenta i nejasnoe u njegovom prih– vatanju objašnjenja,

- odugovlaenje pacijenta u donošenju pristanka za ope– raciju jer je još u nedoumici treba li operacija ili ne,

- nagovaranje i jak uticaj porodice o njegovom izjašnjenu

- strah može potei i od opeg zdravstvenog stanja paci– jenta.

Ljekar i medicinska sestra su dužni da u pacijentovoj pre– operativnoj pripremi smanje i eliminišu osjeaj straha.

Kod planiranih hladnih operacija sama preoperativna pri– prema poinje dolaskom pacijenta u bolnicu. Pri tome medicinskasestra treba da uradi sljedee:

83



Rije kao lijek

- Takvog pacijenta treba smjestiti u sobu u kojoj se nalaze pacijenti koji ekaju operaciju ali i operisani pacijentikoji se ve spremaju za izlazak. Vrlo je bitno ne smje–

štati neoperisanog pacijenta kod svježe operisanog, jere kod prvog to samo dodatno poveati intenzitet straha.

- Neoperisanog pacijenta upoznati sa ostalim pacijentimakoji ekaju istu vrstu operacije ali i onim pacijentimakoji su to ve uradili i spremaju se kui.

- Informaciju o operativnom zahvatu objašnjava ljekar –operater, a o uspavljivanju upute daje anesteziolog.

Uloga medicinske sestre je da pacijentu objasni stvari koje nisureene u dva prethodna razgovora, što zbog kratkoe vremena, strahaod ljekara i direktnog postavljanja pitanja. Dakle, medicinska sestranadopunjuje ono što je ostalo nedoreeno ili nedovoljno razjašnjenotako što e poslije ljekara i sama porazgovarati sa pacijentom da bi:

- pojasnila nain odlaska i dolaska iz operacione sale,

- dala upute koje su važne za dobar ishod operacije i do–

bar postoperativni tok,- pružila upute o traženju pomoi ako pacijent osjea bol

ili neku drugu promjenu.

Pored proceduralne pripreme pacijenta za operaciju (kupa– nje, brijanje operativnog mjesta, stavljanje katetera, klistiranje,uspostavljanje venskog puta, laboratorijske i internistike obrade idruge tražene dijagnostike), medicinska sestra je obavezna pratilja

pacijenta do operacione sale. Ona ga predaje, bez napuštanja, zadu– ženom licu operacione sale uz rijei ohrabrenja i obeanje da edoi po njega kad se operacija završi. Sestrinska prisutnost dovodido smirenja pacijenta, a njeno obeanje da e ga poslije izlaska izoperacione sale ponovo doekati poznato lice sestre, daje mu psi– hološku sigurnost.

84



Rije kao lijek

Preporuke

Pacijenta koji eka operaciju treba smjestiti uz onogkoji je to ve prebrodio i sprema se za odlazak kui.

Za razgovor sa pacijentom koji eka operaciju medi– cinska sestra mora nai uvijek dovoljno vremena, nika– da ga ne smije preskoiti, niti razgovor obavljati meha– niki i na brzinu.

Pored toga što razgovorom sestra treba da smanji iliodagna strah pacijenta, ona treba i da ga educira o tomekako e se ponašati prije i poslije operacije.

85



Rije kao lijek

EMPATIJA - SUOSJEAJNOSTU SESTRINSKOM POSLU

UVOD

Pojam empatija znai mo

i se djelomi

no poistovjetiti sa pacijentom, ui u njegov svijet misli i osjeanja, razumjeti pacijen–

tovu emociju, odnosno dopustiti da ono što se zbiva u pacijentuodzvoni u nama. Pri tome treba stalno voditi rauna o tome da sesauva naša vlastita linosti i da se upotpunosti ne izgubimo unjegovom doživljaju.

Kako da to medicinska sestra postigne? Odgovor je ue– njem, usavršavanjem u svom pozivu, svojom odanosti poslu, talen–

tom i steenim iskustvom.

Pored strunog znanja i iskustva, suosjeajnost sa pacijen– tom je put koji vodi ka njegovom ozdravljenju. Istovremeno, sestramora nauiti da bude oprezna, samokritina, da zna gdje je granicado koje se može ii u suosjeajnosti a da se pri tome ne narušivlastito fiziko i psihiko zdravlje u toku rada sa pacijentom.

Dobra sestra mora biti i dobar psihoanalitiar. Ona radi u

fabrici zdravlja koja ima svoju atmosferu - ponekad mirnu, ešedramatinu. Pogon te fabrike je medicinska sestra, a objekat rada je bolestan ovjek. Osjeanja koja su prisutna u toku komunikacijemedicinske sestre i pacijenta su interaktivna. Pozitivne emocije odstrane pacijenta mogu izazvati i kod sestre pozitivan emocionalniodgovor ali i negativnost može biti uzvraena negativnošu. To je

86



Rije kao lijek

osobina reagovanja svakog ljudskog bia pa i medicinske sestre. Da bi takvih momenata bilo što manje u našem pozivu, moramo danauimo da naša profesionalnost podrazumijeva i kontrolu emocija,

njihovo stalno vraanje, ma kako negativne ili pozitivne bile, u jedan neutralni, "detoksicirani" oblik.

Ovo što je prethodno reeno, manje-više je poznato, ali seesto zaboravlja. Nije rijetko da posao medicinske sestre biva pretvoren u šablonski rad steen navikom na bol, krv i rane. Što jeduži rad medicinske sestre, to otupljuje njen osjeaj za brigu, pažnju i strah pacijenta.

Upamtimo - U našem poslu ne tražimo broj ve tražimo i trebamoovjeka!

SAMOKONTROLA OSJEANJA

U svom radu sestra mora imati i emocionalnu mjeru. Ovo

ne podrazumijeva stavljanje maske na lice. To je nemogue. Hu– mor i tragedija se esto isprepliu.

Primjer:

U ordinaciju dolazi pretuen pacijent. Na glavi posjekotina.Oko oiju modrice i nos mu krvari. U toku obrade, iz anamne– stikih podataka se saznaje kako je došlo do povrede. Pretuen jeod strane supruge. Rijedak sluaj koji izaziva smijeh ženskog dijelazdravstvenog tima. Dvije sestre skriveno likuju i pomalo prkosemuškom dijelu tima. Muški dio djeluje "iznenaeno" i okreu našalu sam dogaaj. Cijela situacija je protkana humorom koji, i ako je blago naglašen, negativno djeluje na pacijenta jer ga više bolitakav postupak nego sama ozljeda.

87



Rije kao lijek

Život nosi sa sobom i dosta problema koji ocrtavaju na licu brigu, neraspoloženje, zabrinutost. Posao medicinske sestre podra– zumijeva da na radnom mjestu mora sve ostale brige ostaviti iza

sebe. Lice govori sve. To svaki pacijent dobro vidi i osjeti. On se utakvom susretu polako povlai, suzdržljiv je i manje se žali. Manjetraži i ako ga možda više boli. Zato ostavimo naš problem na ula– znoj kapiji. Uimo na radno mjesto onako kako to pacijenti oe– kuju. Ponekad je to veoma teško, ali mi smo tu zbog njih i oni nastrebaju.

Slina ali obrnuta situacija je kad probleme sa posla pone– semo u kuu u kojoj živimo. Bol, gubitak i drugo doživljeno u radusa pacijentom moramo ostaviti tamo gdje se to dogodilo, ne preno– siti to na naše najbliže.

Sestra mora iskljuiti simpatiju kao i antipatiju u radu sa pacijentima. Simpatisati nekog od pacijenata, pokloniti mu više pažnje u odnosu na druge, to je u najmanju ruku neprihvatljivo, akone i vrijedno ukora pretpostavljenih ali i samih pacijenata.

Primjer:

Starica od 80 godina je dovežena u ordinaciju. Ustanovljeno je da je teže pretuena od nepoznatog poinioca i hospitalizirana je.Sestra osjea naklonost prema pacijentici jer je podsjea na njenumajku u istoj situaciji. Drugi pacijenti to primjeuju, što se vidi ilikroz pojaanu pacijentovu agresiju ili njegovim povlaenjem usebe.

Odbojnost prema pacijentu je ak i gora od prve varijante.

Niko ne umire ni za kim, malo ih plae kad drugi plau, aviše ih se smije kad se drugi smiju. Hoemo li biti bezosjeajni. Nikako. Suosjeajmo sa pacijentom u tolikoj mjeri koja nee dove– sti do bitnije promjene našeg psihikog stanja i poljuljati njegovuravnotežu. Zaštitimo našu psihu paravanom koji, u odreenoj mjeri,

88



Rije kao lijek

zadržava negativnosti loše po naše mentalno zdravlje. Razumije– vanje i uticaj pacijenta neka bude vremenski ogranieno dok radi– mo oko njega.

Preporuke

Medicinska sestra nikada ne smije da zaboravi da su– osjea sa pacijentom jer je to jedan od temelja njene profesije, ali i da izgradi emocionalnu samozaštitu jer bi bez toga njen rad bio kontraproduktivan.

Osjeaj sažaljenja u radu medicinske sestre ne doprinosikvaliteti posla, ve ga, naprotiv, može ostaviti nezavrše– nim.

Svojim linim raspoloženjem sestra ne smije distancirati pacijenta od sebe.

Na ljutnju pacijenta ne odgovarati ljutnjom.

Poštovati pacijentovo okruženje (rodbinu, prijatelje, pratnju) i imati lijep pristup prema svakom.

Iskljuiti pojedinanu simpatiju i nikoga ne forsirati. Problem pacijenta ostaje i dalje samo njegov problem -

mi mu možemo pomoi da ga umanji ili da ga sam eli– miniše uz našu pomo.

89



Rije kao lijek

MEDICINSKA SESTRA I NJENO DJELO

LIK MEDICINSKE SESTRE

Ko je medicinska sestra?

Ona je saradnik ljekaru, školovana je i educirana da samo– stalno obavlja poslove iz zdravstvene njege. Ona je uvar zdravlja i bolesnika i zdravih osoba, jer medicinska sestra radi i kad nema bolesti, djeluje na njenoj prevenciji, ona je svjetionik zdravog ponašanja i uitelj zdravlja.

Medicinska sestra nikada ne miruje. Ona radi i kad se nenalazi na svom radnom mjestu.

Djeluje edukativno i na ulici, u kui, u komšiluku. Kratkoreeno, tamo gdje se medicinska sestra nalazi, tu ima i zdravogodgoja i preventive bolesti, a po potrebi i kurative (lijeenja izdravstvene njege) ako do bolesti doe.

Medicinska sestra se raa, mora imati predispoziciju zatakvu asnu humanu profesiju. Otuda, ne može svako raditi ovaj posao. Pored toga, ova profesija traži:

- odanost poslu - rutini ovdje nikako ne smije biti mjesto,

- dobro vladanje vještinama samoga posla,

- kontinuirano uenje i traganje za novim i boljimrješenjima,

- urednost, sistematinost, tanost, energinost,

- marljivost, blagost, produhovljenost, iskrenost i odva– žnost.

90



Rije kao lijek

Oni koji su zalutale u profesiju

Postoje medicinske sestre i tehniari koji su nezadovoljnisami sobom, kojima je sve teško uraditi, dolaze ljuti na posao i nasame sebe, pa onda i na sve oko sebe. Takve osobe nisu za ovakvu

profesiju i njihov izbor zanimanja je potpuni promašaj. Osobe kojese slobodnije ponašaju, brze su kod upotrebe psovki, grlatog sugovora i nedoline u ophoenju sa drugima, takoe su zalutale uovu profesiju. Neodgovornost u poslu poput estog kašnjenja ilineopravdanog nedolaska su takoe redovna praksa ovakvih osoba.

Pojedine medicinske sestre i tehniari ponekad zaboravljajuda ih na poslu ekaju bolesni ljudi. Omalovažavanje pacijenata,njihovo ismijavanje ili još gore - ruganje pacijentu, mora povuisankcije prema takvoj osobi od strane pretpostavljenih i sestara sakojima ta osoba radi. Aljkavost i neurednost su takoe prepoznat– ljive slabosti onih sestara / tehniara koji nisu za ovu profesiju.

Odmah na poetku, opomenom, kaznom ili oduzimanjemlicence za rad, takvom ponašanju se može stati u kraj. Nepoduzi– manjem popravnih mjera medicinska sestra / tehniar svojim lošim

91



Rije kao lijek

postupcima može ocrniti i zatrovati sredinu u kojoj se nalazi, bitiloš primjer ostalim i degradirati svoju profesiju, kako u oima dru– gog medicinskog osoblja, tako i pacijenata.

OD ŠKOLOVANJA DO ZANIMANJA

Osnovni djelokrug rada medicinske sestre

- Osnovna zadaa medicinske sestre, iji je ona temeljninosilac, je provoenje zdravstvene njege kroz njeno preventivno, kurativno ili palijativno djelovanje.

- Praenje pacijenta kroz razliite nivoe pružanja zdrav– stvene zaštite.

- Kontinuiranim obrazovanjem i permanentnim prae– njem svjetskih zbivanja na polju njege, medicinskenauke i njenih tehnikih dostignua, medicinska sestradoprinosi ostvarenju "zdravlja za sve" što je i glavni cilj

medicinskih strunjaka širom svijeta. U tom lancu stru– nosti jedna karika sigurno, i to ne manje važna oddrugih, pripada medicinskoj sestri.

- Ueše i rad u sestrinskim udruženjima svih nivoa.

Medicinska sestra kroz školovanje i edukaciju

Medicinska sestra/tehniar sa srednjom strunom spremom,

koju stie etvorogodišnjim pohaanjem srednje medicinske škole,osposobljava se za poslove i radne zadatke iz oblasti osnovnezdravstvene njege. Uspješnim završavanjem, sticanjem diplome i prestankom daljnjeg školovanja, da bi zasnovala radni staž, medi– cinska sestra mora obaviti pripravniki staž u trajanju od 6 mjesecii položiti struni ispit.

92



Rije kao lijek

Kada sve to obavi, po zasnivanju radnog odnosa, njen posao je i dalje pod kontrolom i nadzorom više medicinske sestre.

Medicinska sestra sa SSS obavlja sljedee bazine posloveiz oblasti zdravstvene njege:

- posmatranje pacijenta i praenje njegovog opšteg stanjakao i mjerenja i evidentiranja njegovih vitalnih parame– tara,

- pripremanje i izvoenje najjednostavnijih medicinskihradnji (mjerenje diureze, temperature, davanje klizme,namještanje pacijenta u odgovarajui položaj, kontrola i

pomo pri uzimanju hrane; toaleta i higijena poste– ljine...),

- podjela per os terapije i parenteralne terapije – sub– kutano i intramuskularno,

- hranjenje preko nazo-gastrine sonde, gastrine stome irad na njihovom održavanju,

- rad na zdravstvenoj edukaciji pacijenta, a po potrebi i

uže porodice ili pratnje,- kontinuirano usavršavnje u struci.

Viša medicinska sestra završava višu trogodišnju medicin– sku školu. Obavlja pripravniki staž u trajanju od 9 mjeseci sa polaganjem strunog ispita. Ona samostalno obavlja poslove i za– datke iz oblasti zdravstvene njege, a oni su:

- procjena i provoenje zdravstvene njege,

- organizacija i nadzor nad provoenjem zdravstvene nje– ge i poslova SSS,

- provoenje edukacije i zdravstvene kulture, kako boles– ne, tako i zdrave populacije stanovništva,

93



Rije kao lijek

- koordinira i edukuje srednji medicinski kadar i nemedi– cinsko osoblje u njenoj neposrednoj radnoj sredini,

- vodi sestrinsku i medicinsku dokumentaciju,

- kontinuirano se usavršava u struci.

Visoka zdravstvena škola datira kod nas u zadnjih par godi– na i daje diplomirane medicinske sestre sa VSS koje predstavljajunajstruniji kadar sestara. Njihov program rada je visoko sofistici– ran sestrinski rad. Osnov njihovog djelovanja je rad na organizacijii menadžmentu rada ostalih sestara. Istovremeno, ovaj kadar jenosilac kreacije svih zakonodavnih principa vezanih za sestrinsku profesiju, koju realizuju u saradnji za ministarstvima zdravstva.

Ostali vidovi kontinuirane i povremene edukacije medicin– skih sestara su:

94



Rije kao lijek

- organizovani struni skupovi (kongresi, simpozijumi, predavanja, seminari, kursevi, sastanci itd.)

- samoedukacija, tj. stalno samostalno praenje sestrin–

skih informacija iz zdravstvene njege- obrazovanje koje može biti organizovano ili samoini–

cijativno iz oblasti informatike, stranih jezika, menadž– menta itd.

Svaki ovaj nabrojani segment dopunske naobrazbe ini još jedan stepenik više, tj. pruža šansu svakoj medicinskoj sestri, bezobzira na njenu spremu, da bude uesnik koji e time produbiti i

proširiti svoje znanje koje e primijeniti u svom neposrednom radusa pacijentom i kolegama.

Odnos teorije i prakse u radu medicinske sestre

Medicinska sestra svoju osposobljenost, strunost i znanjestie na poetku, naješe školovanjem i uporednim praktinimradom.

Teorija i praksa u sestrinstvu jetema koja datira od vremena postanka ove profesije. One sui dalje neiscrpno ishodište ras– prave o tome šta je važnije ikakav je njihov meusobni od– nos. Obje ove komponente inecjelinu, a manje je važno koja je na kom mjestu po znaaju. Neosporno je da zajedno ine

vrstu vezu i da jedna bez druge ne mogu i ne znae mnogo.Teorija i praksa su karike u lancu podjednako neophodne usestrinskom pozivu. Iskustvo o ovom odnosu pokazuje da je teorijatemelj prakse. Ona osposobljava, daje znanje, sigurnost i odlunost,

95



Rije kao lijek

dok praksa potvr uje ilinegira ispravnost teorijei stvara iskustvo koje je

od velikog znaaj u ses– trinskom pozivu.

Ponekad se teorija i praksa mimoilaze i neidu zajedno, što zavisiod sluaja do sluaja. Npr. kroz teoriju sestalno provlai floskula

"Pacijent je uvijek u pravu!". Praksa pokazuje da to baš nije tako.Pacijentovu samoinicijativnost u uzimanju lijekova sestra nikada netreba prihvatiti "zdravo za gotovo" nego treba da poštuje iskljuivoupute ljekara.

U praksi se veoma esto dogaa, gotovo kao nepisano pravilo, da sestra preuzima pojedine poslove koji su po teorijiiskljuivo u domenu ljekara, jer joj je to ljekar nametnuo. To se

naješe dogaa u onim sredinama u kojima ne postoji niti zakon– ska regulativa sestrinskog posla, niti njihova standardizacija.

Smjenski rad medicinske sestre

Rad medicinskesestre se odvija kontinu– irano kroz smjenu svih24 sata. Bez obzira da li je rasporeena u osmo– satnoj ili dvanaestosat– noj smjeni, sestra je uv– jek tu na radnom mjestu.

96



Rije kao lijek

Karakteristika rada prve smjene

Obino se za ovu smjenu upotrebljava termin "redovanrad", premda su i sve ostale smjene "redovne". Po obimnosti iraznovrsnosti poslova ova smjena je najintenzivnija. U njoj seobavlja sva planirana dijagnostika ležeih pacijenata, njihov prijemi otpust, provodi se eventualni operativni plan, terapeutske proce– dure, redovne kontrole itd. Ovdje dolazi do izražaja komunikacij–

ska vještina sestre, njena strunost i spremnost u obavljanju radnihzadataka, kao i organizacijska sposobnost da se posao obavi valja– no i na vrijeme.

97



Rije kao lijek

Zbog šarolikosti poslova i zadataka, mogunost sticanjeznanja i iskustva je najvea. Greške se i ovdje mogu desiti, ali suone vidnije, lakše se uoavaju jer je tada najbrojnije osoblje, a i

posao je timsk i lanan.

Karakteristike rada druge smjene

Druga smjena vezan je za popodnevni rad kada je manji broj sestara, mirniji intenzitet rada ali zato i odgovornost vea.Sestre ovdje koriste vrijeme zatišja i poslijepodnevnog odmora pacijenata kako bi što bolje organizovale rad u svojoj smjeni. Tadase pripremaju za razgovor sa pacijentom u vezi sa njegovim pred– stojeim dijagnostikim ili operativnim procedurama. U popo– dnevnoj smjeni sestre takoe mogu da nau vremena i za savje– todavne razgovore sa pacijentima ili da odgovaraju na njihova pitanja. One takoe imaju vremena posmatrati pacijente, uoavatinjihove zdravstvene promjene i registrovati to. Samostalnost iodgovornost sestre je ovdje jae izražena. Zato u ovu smjenu nije preporuljivo postavljati sestru koja je bez ili sa vrlo malo iskustva.

98



Rije kao lijek

Karakteristike rada tree smjene

Ovo je nona smjena. esto je najmirnija ali zna biti i

najdramatinija te po težini najnapornija. U ovoj smjeni sestra mora biti budna cijelo vrijeme i spremna na brzo razmišljanje i reago– vanje u bilo koje doba. Za ovu smjenu biraju se iskusne, izdržljive inajedukovanije sestre jer praksa pokazuje da se u ovim smjenama,uz veoma smanjen broj osoblja, naješe dogaaju krizne situacijekod pacijenata, a tada se mora brzo i efikasno reagovati. Zato se uovu smjenu nikada ne trebaju postavljati sestre poetnice, ali ihtreba postepeno pripremati za noni rad.

Izmeu svih smjena postoji primopredaja koja sadrži pisanuevidenciju o:

-

-

-

-

podijeljenoj terapiji i njenom nastavku,

pripremi pacijenata za procedure za naredni dan,

eventualnom operativnom programu ležeih pacijenata,

svim izvršenim poslovima smjene.Pismena evidencija se potpisuje od obje strane koje vrše

primopredaju. Paralelno sa predajom pismene evidencije, daje se iusmeno obrazloženje o zapoetim ili nedovršenim poslovima, kao ineke dodatne potrebne informacije. Mora se dokumentovati sve štose uradi na svakom nivou njege.

99



Rije kao lijek

Sestrinska udruženja

To su organizovane asocijacije iste struke na širem podru ju

koje mogu biti oformljene putem zakonske regulative (npr. Komoramedicinskih sestara) ili formirana na principu dobrovoljnosti ientuzijazma kao što su:

- udruženje medicinskih sestara

- komisije

- odbori

- sekcije

- sindikat

Medicinske sestre i tehniari mogu i moraju uz rad koristitirazliite oblike edukacije. Organizovana okupljanje iste struke naširem podru ju su pod zakonskom regulativom Komore medicin– skih sestara i tehniara. Komora radi na pripremi i donošenju svogstatuta i programskih akata kojima se ureuje status medicinskihsestara, štite prava i interes struke, izdaju odobrenja - licence za

samostalan rad, propisuju odgovornosti i stimulativne mjere. Komo– ra takoe donosi kodeks sestrinske medicinske etike i deontologije.

100



Rije kao lijek

Sestrinska udruženja osnivaju se na dobrovoljnoj osnovi, aciljevi su:

- praenje razvoja i dostignua medicinskih i srodnihnauka radi unapreivanja sestrinske struke,

- razvijanje etike svijesti, morala, odgovornosti svih la– nova udruženja, a u skladu sa Kodeksom sestrinskeetike kojeg donosi Komora,

- organizovanje i unapreivanje strunog rada za regiju

koju udruženje pokriva,- rad na zdravstvenom vaspitanju populacije radi podiza–

nja zdravstvene kulture, a time i osposobljavanje zasamopomo i samozaštitu, naroito kada su u pitanjuelementarne nepogode, rat ili neke druge urgentne ivanredne situacije,

- stalna saradnja sa odgovarajuim organizacijama i insti–

tucijama u zemlji i inostranstvu.Jedan od rezultata sestrinskih organizacionih okupljanja su i

kongresi, simpozijum, seminari i sline vrste strunih skupova.Kongres je najvei struni skup medicinskih sestara i tehniara kojeorganizuje Komora svake etvrte godine. On se bavi aktuelnim

101



Rije kao lijek

temama znaajnim za struni sestrinski rad. Simpozijumi, seminari... su predavanja strunih tema i naješi su oblici organizovanjaedukacije medicinskog kadra. Mogu ih organizovati komore, udru–

ženja i sekcije. Ciljevi njihovog održavanja mogu biti razliiti:

- da se stepen obuenosti sestara podigne na viši nivo

- usavršavanje sestrinskih vještina

- davanje smjernica u procesu organizovanja i rukovo– enja u sestrinstvu

Aktivnim ukljuivanjem u permanentnu edukaciju kao i

linim angažovanjem u udruženjima, svaka medicinska sestra, ponaosob, daje svoj doprinos razvoju sestrinstva uopšte.

Biti informisana i znati šta se dešava novo u medicinskoj isestrinskoj nauci mora biti jedan od stalnih ciljeva sestrinskog poziva, jer samo tako sestra može da ide ukorak sa ljekarima i da podiže dignitet svoje profesije. To ukljuuje i neophodnost pozna– vanje bar jednog svjetskog jezika, jer su zdravstvena njega, pa time

i sestrinska profesija, postali globalna nauka.

102



Rije kao lijek

MEDICINSKA SESTRA U ODNOSU SA DRUGIMA

MEDICINSKA SESTRA U TIMSKOM RADU

Uvod

Faktori timskoga rada su:

- podjela fizikog optereenja,

- podjela poslova,

- poveanje kvalitete rada,

- dobra radna atmosfera i kooperativnost svih uesnika utimu,

- lakši protok i razmjena informacija,- vea sigurnost pacijenta,

- timski rad ali lina odgovornost.

Timskim radom se postiže kompletna zdravstvena njega -tim više zna od pojedinca, pa time raste i nivo kvaliteta usluge prema pacijentu.

Rad sestara u stacionarnim zdravstvenim ustanovama jeobino timski. U smjeni se nalazi po par sestara koje obavljaju poslove grupno ili samostalno. Sve zavisi od odjeljenja ili poslakoji je pred njima. Rad sestara je ujedno i lanan, jer ono što jednasmjena pone, to druga smjena nastavi. Posao se naješe obavlja

103



Rije kao lijek

zajedniki. Oko pacijenta koji je krupan ili onog sa viškom kilo– grama, pacijenta koji je vitalno ugrožen ili koji ne sarauje, zajednorade dvije do tri medicinske sestre. Taj grupni posao se karakteriše

zajednikim koordiniranim radnjama, naredbama od ordinarijusa, anajiskusnija sestra odreuje šta je iji dio posla, daje smjernice ivodi tok samog posla kontrolišui uraeno. Svako rasipanje snage inekontrolisan tok rada dovodi do meteža i zbunjenosti, kompli– kovanja same situacije i njenog ishoda.

Poželjno bi bilo da se u smjeni nae jedna mlaa i jednaiskusnija sestra. Iskusnija sestra kroz rad pokazuje i ujedno edukujemlau, dok se mlaa sestra osamostaljuje za svoj rad uei odiskusnije.

Sestre u timu dijele i dobro i zlo, ali ne dijele odgovornost za u injenu grešku.

Za uinjenu grešku mora odgovarati samo poinitelj. Ko– lektivne odgovornosti ovdje ne smije biti. Prikrivanje grešakatakoe. U sestrinskom timu ne treba da bude previše familijarnosti,ali ni krutosti, jer posao i u jednom i u drugom sluaju trpi. Odnos

treba da bude profesionalan i kolegijalan.Želja da uje i naui više od kolegice koja više zna je tako– e element sestrinskog timskog rada. Nema dobre saradnje u timusestara ako jedna samo govori i ništa ne radi dok druga šuti i sveradi. U takvim situacija komunikacija nije dobra, a to nije dobro niza pacijenta. Konstruktivnost u timskom sestrinskom radu je bitanfaktor uspješno završene smjene dok destruktivnost daje negativnerezultate i otežava rad. Zato budnost, povjerenje i iskrenost netrebaju da manjkaju u timskom radu sestara.

Medicinska sestra i medicinska sestra

Sam proces rada sestara u zdravstvenoj ustanovi temelji sena neprekidnom pružanju zdravstvene njege za ije je ostvarenje potrebna dobra meusobna komunikacija svih uesnika. Sestrinski

104



Rije kao lijek

posao ne može se zamisliti bez timskog rada. Dobar odnos se moragraditi na svim nivoima – sestra/sestra, sestra/ljekar, sestra/ neme– dicinsko osoblje, sestra/pratnja, sestra/posjeta.

Od momenta dolaska na posao i preuzimanja radnih zada– taka svaka sestra / tehniar je odmah u kontaktu sa drugom kole– ginicom / kolegom, tj. posao se stalno obavlja timski. Odnos meusestrama mora biti zasnovan na principu etinosti, uzajamnog poštovanja i graenja dobrih odnosa. U zajednikom radu sestara pravilo je da ona koja je iskusnija bude kontrolor i edukator mlaoj,dok je ova, “uenik", slušalac i pratilac starije. Sve bi to moralo biti propraeno dobrom radnom atmosferom. Rad u dvoje je lakši jer"uva" mlau sestru od moguih grešaka koje bi mogle nastatiusljed njenog neiskustva ili nesigurnosti, smanjuje se fiziki naporkod manipulacije pacijenta, a znanje se najlakše prenosi praksom.Entuzijazam mlaih, njihova svježina i poletnost mogu biti dobradodatna pokretaka snaga iskusnijoj sestri i svakom timskom radu.

105



Rije kao lijek

Znanje svake sestre je bogatstvo za sve uesnike u timskomradu. Ono jeste lino ali bi korist trebala biti zajednika. Ono semože zloupotrijebiti i biti prožeto linim interesom, kada se ne di–

jeli sa kolektivom ve se zadržava samo za sebe, kako bi se dobio bolji i lakši posao, "profitiralo" kod pretpostavljenih i pacijenata. Narodna poslovica kaže: "Nije znanje znanje znati, ve je

znanje znanje dati".

Komunikacijski konflikti meu sestrama su takoe pogubniza timski rad - suprotstavljanje jedne spram druge u negativnomsmislu, esto ispoljavanje ljutnje, postojanje duže šutnje ili linoisticanje na raun drugog. Ove situacije se uvijek loše odražavajuna sam proces rada, a time i na cijelo okruženje.

Preporuke

Meusobno povjerenje je temelj timskog rada.

Potrebno je pružati pomo kolegici kad god je to mo– gue i potrebno.

Svaka sestra treba podijeliti svoje znanje i iskustvo sasvima.

Nastojati izbjegavati konfliktne situacije, a ako do njihdoe, konstruktivno ih rješavati.

Medicinska sestra i doktor

Ljekar i medicinska sestra ili sestra i ljekar - jedno bezdrugog ne mogu. Ako je ime medicinske profesije doktor onda je prezime te iste profesije medicinska sestra ili obratno.

Ne može se zamisliti nijedna medicinska radnja ako nisuukljuena oba profila. Zašto onda ne raditi jedinstveno na zado– voljstvo, prvo pacijenta, pa onda i ljekara i sestre. To bi bilo naj– ispravnije. Ponekad, doduše ne esto, to baš i ne izgleda tako.

106



Rije kao lijek

Primjera nekorektnog odnosa ljekara prema sestri, a i sestre prema ljekaru vjerovatno ima u svakoj zdravstvenoj sredini. Iskus– tvo kroz sestrinsku praksu pokazuje da, što je ljekar mlai i nesi–

gurniji, to je više arogantniji prema medicinskoj sestri. Ima i drugi primjer, arogantnosti sestre prema neiskusnom mladom ljekarugdje medicinska sestra nastoji da dominira svojim veim iskustvomu praktinom radu. Stavljanje sebe kao sestre u prvi plan stvararužnu sliku kod pacijenta i pratnje, jer može poljuljati povjerenje uljekara. I sam ljekar biva povrijeen ovom situacijom pa profe– sionalni odnos sestra - ljekar dolazi u pitanje.

Hijerarhijski, ljekar je taj koji rukovodi poslom i izdaje za– datke, a sestra ih izvršava. Njegov zahtjev se ne smije prenositi i nanemedicinske poslove. Ipak, nerijetko, ljekar daje sebi za pravo dazahtijeva od medicinske sestre da obavlja i njih (kuhanje kafe,serviranje doruka, donošenja uniforme i dr.) podrazumijevajui dai to spada u njenu dužnost. U tim situacijama ljekar mora da zna da pred sobom ima školovanu medicinsku sestru, da je ona dio stru – noga tima i da tada ona nije njemu hijerarhijski potinjena. Veoma je nekorektno da to ljekar traži, a još vea je greška ako to medi– cinska sestra radi.

107



Rije kao lijek

Preporuke

Dobra komunikacija izmeu ova dva zdravstvena pro– fila mora se ogledati kroz meusobno poštovanje i

uvažavanje jer profesionalno teže istom cilju – pomoi pacijentu. Od vrste i kvalitete njihovog odnosa zavisi i jaina strunog tima.

Posao je lakši, a rezultati su bolji uz dobru profesional– nu komunikaciju medicinske sestre i ljekara.

Medicinska sestra i nemedicinsko osoblje

Zdravstvena ustanova, ma kakvog ranga bila, pored zdrav– stvenog osoblja upošljava i nemedicinski kadar. Od ulazne kapijeustanove, gdje se nalazi fiziko obezbjeenje, preko kuhara i maj– stora raznih zanata koji su neophodni u održavanju zgrade i opremedo visoko obrazovanih nemedicinskih struka - svi oni ine zapo– slene bez kojih se proces rada zdravstvene ustanove ne može nizamisliti.

Kakav treba da bude odnos medicinske sestre prema neme– dicinskim uposlenicima?

To je veoma važno pitanje pošto od tog odnosa u mnogomezavisi u kakvom e okruženju boraviti pacijent a sestra raditi.Odnos mora biti profesionalan, uvijek korektan, nikada naredbo– davan. Svako svoj posao treba da obavlja savjesno i tu sestra netreba davati sugestije jer ne poznaje tu vrstu posla. Treba samokontrolisati da li je posao dobro uraen, a ako nije, to prijavitiglavnoj medicinskoj sestri ili dežurnom ljekaru. Medicinsko inemedicinsko osoblje jedne zdravstvene ustanove su u stvari tim iod njihovog zajednikog rada zavisi i uspjeh cijele kue.

Naješi kontakt medicinske sestre je sa higijeniarkomkoja radi na poslovima išenja u bliskom okruženju, pa e seovdje o tome rei nešto više.

108



Rije kao lijek

Medicinska sestra higijeniarki nikada ne smije dati zadatkeiz svoga domena, ma kako oni jednostavni bili (nošenje krvi ulaboratoriju, presvlaenje pacijentove posteljine, dijeljenje obroka pacijentima, donošenje sterilnog materijala, kuhanje kafe i pranje posua sestrama, kupovina doruka). Higijeniarka nije medicinskiobrazovana i ne zna se ponašati medicinski. Posao higijeniarke je

išenje i pranje prostora za koji je zadužena i ne bi ga se smjeloomalovažavati niti potcjenjivati jer je i njen posao karika u tim– skom radu svake zdravstvene ustanove. Ispijanja kafe sa sestrama idrugi oblici druženja nisu poželjni. Osnovni razlog je njena odjeakoja je kontaminirana, što može biti uzrok intrahospitalne infekcije.Sestra je dužna da kontroliše njen rad i da je educira kako da neštooisti ili opere, kako da upotrijebi dezinficijens za površinu kojuisti, kontroliše pribor za rad koji ona koristi (etke, krpe, kante).Profesionalnost u komuniciranju sa higijeniarkom je vrlo bitna.

Preporuke

Nemedicinsko osoblje je takoe dio tima.

Autoritet medicinske sestre treba da bude stalno prisu– tan ali nenametljiv i bez arogancije.

109



Rije kao lijek

Ukoliko je primljen pacijent koji nema pratioca ali nikontakt osobu do koje se može doi, sestra je dužna da odmahukljui socijalnu službu koja cijelo vrijeme mora biti u toku zbi–

vanja oko pacijenta.

MEDICINSKA SESTRA I PACIJENTOVA POSJETA

Dok pacijent boravi u zdravstvenoj ustanovi, naješe jenjegova pratnja i njegova posjeta. Te posjete mogu biti povremeneili svakodnevne. Povremene posjete uglavnom dolaze od osobakoje naješe nisu u dubljoj emocionalnoj vezi sa pacijentom te seni same ne ukljuuju u proces pomoi pacijentu, osim ako osobljena tome jae ne insistira.

Iste osobe koje svakodnevno posjeuju pacijenta uglavnomsu dobrovoljno spremne na bilo koju vrstu pomoi, u i van bolnice.Ovakvu posjetu osoblje vrlo brzo uoava. Uvijek je dobro i po– željno takve osobe i "javno" pohvaliti pred pacijentom, pogotovo

njihovu spremnost za pomo.

Postoje pacijenti koji prividno nemaju fiziku posjetu, jer jeona zabranjena u interesu i/ili pacijenta i posjete. U tom sluaju,sestra, ako je u interesu pacijenta, a ima i mogunosti, može pa– cijentu omoguiti telefonski kontakt bilo direktno ili prenošenjem poruke.

Ukoliko se radi o pacijentima koje niko ne obilazi, iskusnasestra može pomou socijalnog radnika ili "naruene" posjete daovakvom pacijentu direktno psihološki pomogne, a time da utie nastav i ostalih pacijenata u okruženju.

112



Rije kao lijek

Preporuke za komunikaciju sa pratnjom i posjetom

Profesionalizam i lijepa rije su temelji dobre komuni–

kacije sestra-pratnja/posjeta. Za svaku medicinsku sestru pacijent je onaj koji mora

uvijek da bude u centru zbivanja. Ako uz njega dolazi pratnja / posjeta, sestra mora da im posveti izvjesnu pa– žnju, zavisno od njene procjene situacije.

Ispravnim stavom medicinska sestra ne dozvoljava kon– fliktnu situaciju, ljutnju ili nezadovoljstvo pratnje/po– sjete.

Sa pratnjom/posjetom sestra ne smije da se upušta udijalog i/ili komentar koji je ve unaprijed beskoristan.

Praksa pokazuje da ukljuivanje pratnje/posjete pri pri– jemu, u sam tok lijeenja, i nakon odlaska iz ustanoveima pozitivan uinak na psihofiziko stanje i oporavak pacijenta.

113



Rije kao lijek

PROFESIONALNE I NEPROFESIONALNEBOLESTI MEDICINSKIH SESTARA ITEHNIARA

- Da li su medicinske sestre pošteene bolesti?

- Koje su to bolesti koje prate medicinsku sestru?

- Zašto je prisutna neozbiljnost kad je sestra bolesna?

- Kome, kada i kako se sestra treba obratiti kada je bole– sna?

Profesija medicinske sestre je najbliže, najbrže i najvišeizložena negativnom uticaju koji narušava njeno zdravlje. Karak– teristika rada medicinske sestre je dvadesetetveroasovni rad pro–

veden sa bolesnikom. Otuda sam rad oko pacijenta ponekad možeuticati na zdravlje medicinske sestre.Iz toga proizilazi da je jedan od "uzroka" bolesti medicinske

sestre sam pacijent.

Fizika optereenost koja prati rad oko pacijenta (dizanje,nošenje, okretanje, položaj pri radu) je drugi uzrok nastanka bolestimedicinske sestre.

Stresni momenti sestrinskog rada (raanje, urgentna stanja,neizljeivost nekih oboljenja, trauma, smrt) su svakodnevnica ses– trinskog zanimanja. Svi ovi momenti u radu kao i drugi, nespo– menuti, mogu dovesti do sestrinske psihike nestabilnosti i bolesti.

114



Rije kao lijek

UZROCI BOLESTI MEDICINSKE SESTRE

Pacijent i njegova bolest – Mikrobiološka opasnost

Ekskreti, sekreti, inficirane rane, zavojni materijal, krv, igle, prljava posteljina, su izvori patogenih mikroorganizama koji sva– kog asa mogu biti unešeni u organizam medicinske sestre iizazvati bolest.

Nain unošenja u organizam je:

- Ingestija - Prljave ruke pri radu su glavni krivac na–

stanku bolesti. "Deset uzroka bolesti kod zdravstvenihradnika je deset prstiju". (Prof. dr. Mahmud Nurki),

- Inokulacija - Ubod zagaenom iglom ili nekim drugimoštrim predmetom,

- Inplantacija - Svaka ranica ili abrazija na rukama kodmedicinske sestre su mogua ulazna vrata za prodormikroorganizama koji mogu uzrokovati bolest,

- Inhalacija - Udisanje patogenih mikroorganizama. Preporuke za mjere zaštite

Ruke se moraju prati pravilno i esto. To se obavlja pri– je i poslije svake intervencije oko pacijenta.

Potrebno je obratiti pažnju na svaku posjekotinu ili ranu,ma koliko ona bila mala i neprimjetna. Svaka mikro– trauma na rukama medicinske sestre su širom otvorena

vrata za patogene mikroorganizme. Odlaganje otpadnog materijala (igle, šprice, zavojni ma–

terijal, drenovi, kateteri) mora se vršiti propisno.

Svaki ubod treba registrovati i poduzeti propisanemjere.

115



Rije kao lijek

116

Znati i voditi rauna o rizinim pacijentima (žutica ne– poznatog porijekla, narkomani, prostitutke, homoseksu– alci, ljudi sa tetovažama, Dawnov sindrom, hemofili– ari, bubrežni bolesnici).

Na zaraznim odjeljenjima, koja su najrizinija, potrebno je strogo poštovati sve specifine mjere zaštite rada.

Sprovoditi svakodnevne standardne mjere radi sprea– vanja intrahospitalnih infekcija i to evidentirati.

Svaka sumnja treba biti predoena i iznesena iskusnijoj

kolegici kako bi se na vrijeme reagovalo i pratilo.

Toksine materije

- Hemikalije (razni dezinficijensi, anestetici, citostatici…)



Rije kao lijek

- Radijacija - Duži rad i trajno izlaganje medicinske sestre po zdravlje opasnim izvorima radijacije može dovestido narušavanja njenog linog zdravlja i pojave bolesti

koja, ako se ne prepozna i ne zaustavi na vrijeme, možedovesti do teških zdravstvenih posljedica. Poetni simp– tomi i prvi znaci štetnosti su (uestale glavobolje, sla– bost, malaksalost, kožna reakcija, konjuktivitis i derma– tits, bezvoljnost, munina i povraanje, razna teškaošteenja uslijed dugotrajne izloženosti radijaciji).

Mjere zaštite od toksi nih materija

Nošenje zaštitne maske, propisane uniforme i zaštitnihrukavica.

Redovno provjetravanje prostorije u kojoj se radi sahemijskim materijama ili radijacijom.

Izloženost jonizirajuem zraenju svesti na minimum.

Rotirati i zamijeniti medicinske sestre koje su dužeizložene radu sa opasnim hemijskim materijama ili ra–

dom oko radioaktivnog pacijenta tako što e se prebacitina neko drugo radno mjesto.

Sprovoditi redovne kontrole i sistematske preglede oso– blja.

Zabraniti rad trudnicama da rade na rizinim radnimmjestima.

Na osnovu l. 5 i l. 25 stav 2. Zakona o mirovinskom iinvalidskom osiguranju (Sl. novine Federacije BiH Br.29/98) do– nešena je Odluka o utvr ivanju liste profesionalnih bolesti. Odukupno priznatih 46 profesionalnih bolesti, u stavci 45 istog za– kona, zarazne bolesti su jedino priznate kao profesionalne bolestikoje se odnose na medicinske sestre/tehniare.

117



Rije kao lijek

BOLESTI UZROKOVANE FIZIKIM OPTEREENJEM

Rad sa pacijentom i oko pacijenta - okretanje, nošenje, pre– bacivanje pacijenta može, biti fiziki vrlo težak i naporan posao, pogotovo ako se radi o nepokretnoj osobi ili invalidu. Isto se možerei i za rad medicinske sestre koji iziskuje nepravilan položaj(instrumentarka, akušerka…).

Okretanje, nošenje, prebacivanje pacijenta sa jednog mjestana drugo, je fiziki atak na kimeni stub. Ako je medicinska sestra poetnica i nije nauena vještini manipulacije pacijentom, onda jeto dodatni faktor u nastanku bolesti medicinske sestre uzrokovanihfizikim optereenjem.

Posturalni stres (jak bol u leima) je naješe oboljenje kojese javlja kod medicinskih sestara. To je prvi simptom i ujednoalarm za hitno poduzimanje preventivnih mjera u nastavku rada, pa je sticanje znanja i vještine u radu oko nepokretnog pacijenta u prvom planu.

118



Rije kao lijek

Sestre koje rade na poslovima hiruških grana medicine, naintenzivnoj njezi, neurološkom odjeljenju, u hitnoj medicinskoj po– moi, u patronažnoj službi (posebno sestre akušerke i sestre pali–

jativne njege) su one koje su najizloženije posturalnom stresu.Ova bolest ini medicinsku sestru trajnim invalidom, zahti– jeva dugotrajno lijeenje i promjenu radnog mjesta.

Preporuke za mjere zaštite od fizi kog optere enja

Potrebno je otkloniti sve što smeta radu oko pacijenta(stolica, stalak, hodalica, aparati...).

Prilikom podizanja pacijenta ili bilo kog drugog teškogtereta, kimeni stub mora biti ispravljen, nikako savijen.

Strogo poštovati i primjenjivati pravila prilikom okre– tanja pacijenta u krevetu.

Jedna sestra nikada ne treba da radi sama oko nepo– kretnog pacijenta (treba uvijek potražiti pomo drugesestre ili osobe koja može pomoi).

Kada oko pacijenta istovremeno radi dvoje ili višeosoba, njihovi pokreti moraju biti sinhronizovani.

Potrebno je koristiti tehnika pomagala ako ih ima ili,ako nedostaju, tražiti od nadležnih da ih nabave.

Educirati pacijenta kako da i sam pomogne u radu okonjega.

PSIHIKI STRES KAO UZROK BOLESTI

Primarno optereujui faktor sestrinske profesije je streskoji može uzrokovati psihike promjene lakše ili teže prirode, pa isamu psihiku bolest.

Moment smrti, raanja, urgentna stanja u toku rada, bol iligubitak dijela tijela, teška ili neizljeiva oboljenja, to su stvari koje

119



Rije kao lijek

stalno okružuju sestru i kao takve su konstantna prijetnja i atak nanjenu psihu. Stres može biti uzrokovan i prevelikom koliinomzadataka i zahtjeva koji se pred sestru postavljaju, a da su isto–

vremeno smanjene mogunosti njihove realizacije ili je realizacijaak nemogua, jer je zahtjev ponekad postavljen na nerealnimosnovama.

Stanje psihike iscrpljenosti – je pojava kada se stresnanegativnost dovoljno akumulira u toku samog rada i poinje davati prve simptome narušavanja mentalnog sklopa.

Fizika iscrpljenost oituje se hroninim zamorom i nedo– statkom volje. Ako se tu doda i nepoznavanje ili neprepoznavanjeuzroka ovakvog stanja, ono brzo prelazi u emocionalnu iscrpljenost(depresija, bespomonost, opa iscrpljenost).

Dublje stanje psihike iscrpljenosti oituje se povlaenjemu sebe, komunikativnost je oslabljena i sa pacijentima i sa radnimtimom, a osjeaj bezizlaznosti dovodi do ope iscrpljenosti To eve primijetiti i prepoznati i sama sestra a i njena okolina.

Psihika iscrpljenost je alarm da se nešto mora poduzeti u

rješavanju uzroka takvoga stanja.

Preporuke za mjere zaštite od psihi kog stresa

Lina pomo (permanentno uenje, racionalno iskori– šteno radno vrijeme, nastali problem treba rješavatiotvoreno, kritiku prihvatati stojei, znati uoiti i prihva– titi propuste i greške i prema njima biti samokritian,sticati samopouzdanje i uiti na iskustvima drugih).

Pomo sredine (razumijevanje i tolerancija kodkolegica, stvaranje atmosfere povjerenja i sigurnosti).

Profesionalna pomo strunog lica.

Pomo porodice koja mora da zna da i ona pridonosi uotklanjanju ili stvaranju problema.

120



Rije kao lijek

ZAŠTO JE PRISUTNA NEOZBILJNOST U PRISTUPUSESTRINSKOJ BOLESTI?

Kod medicinskih sestara je dosta esto narušeno zdravlje i prisutna bolest dok su još u najboljim godinama života i rada (25 -40 godina starosti). Uzroci su i objektivni i subjektivni.

Objektivni razlozi:

- rad medicinske sestre je vezan za bolesnog ovjeka(infektivnog, nepokretnog, psihiki bolesnog i sl.),

- noni rad može biti objektivan razlog za nastanak bo– lesti sestre,

- maksimalna angažovanost u vanrednim situacijama, po– gotovo ako one vremenski dugo traju (rat, zemljotresi, poplave, požari) ostavlja vidan trag na sestrinsko zdra– vlje,

- manjkavost u organizaciji posla (neadekvatan broj ses–

trinskog kadra, nedostatak pomonog osoblja, adekva– tnih medicinskih pomagala, neadekvatna organizacija i

itd.).

Subjektivni razlozi:

- greške prilikom provoenja zaštitnih mjera,

- nekorišenje zaštitne opreme,

- samoinicijativno lijeenje i uzimanje lijekova na svojuruku,

- neozbiljnost kod pojave prvih simptoma bolesti i njiho– vo prikrivanje,

- postojanje predrasude da bolesna sestra nije pacijent.

121



Rije kao lijek

Kome, kada i kako se medicinska sestratreba obratiti kada je bolesna?

- Svaki simptom bolesti treba shvatiti ozbiljno.

- Ne uzimati lijekove na svoju ruku.

- Na vrijeme se javiti ljekaru za pregled i postupiti po na– lazu.

- Po potrebi tražiti pomo i u drugoj zdravstvenoj usta– novi ako sestra smatra da nije ozbiljno shvaena kao pacijent.

Važno za upamtiti

Uvijek imati na umu da bolesna sestra jeste pacijent.

Treba brinuti o zdravlju pacijenta, ali uvati i svoje.

Bolest se ne javlja bez uzroka ni kod sestre.

Zdrava sestra jeste zdrav pacijent.

122



Rije kao lijek

DEFINICIJE I DOSADAŠNJA ZAKONSKAREGULATIVA KOJA SE TIE RADAMEDICINSKIH SESTARA

DEFINICIJA POJMA ZDRAVSTVENE NJEGE

"Zdravstvena njega je cjelovita djelatnost koja se povezuje s pojedincem, s društvom i društvenim grupama u njihovim razlii– tim funkcijama, u vrijeme zdravlja i bolesti, odnosno kree se iz jedne sfere u drugu".

Svjetska zdravstvena organizacija

DEFINICIJA POJMA SESTRINSTVO

"Sestrinstvo, komu je danas zadaa njega bolesnika i zaštitazdravih osoba; poteklo je iz njege bolesnika i skrbi za nemone,napuštene i siromašne. Okosnica je patronažne službe. Bolnikasestra se uglavnom brine za njegu bolesnika u bolnici i suradnica jelijeniku u nastojanju da se bolesnik što prije izlijei i oporavi, dokizvanbolniko sestrinstvo obuhvaa skrb zdravstveno i socijalnougroženih osoba, zdravstveni odgoj i njegu bolesnika kod kue, te

suzbijanje i spreavanje bolesti i unapreenje zdravlja ljudi u ko– muni".Medicinski leksikon

123



Rije kao lijek

oblik strunog osposobljavanja zdravstvenog radnika za samostalanrad koji se obavlja pod nadzorom.

l. 105.Pripravniki staž zdravstvenih radnika traje jednu godinu za

radnike sa završenom visokom strunom spremom, devet mjeseciza radnike sa završenom višom strunom spremom, odnosno šestmjeseci za radnike sa završenom srednjom strunom spremom.

l. 106.

Nakon obavljenog obaveznog pripravnikog staža zdrav–

stveni radnici visoke strune spreme polažu struni ispit predispitnom komisijom Ministarstva zdravstva.

Nakon obavljenog obaveznog pripravnikog staža zdrav– stveni radnici više i srednje strune spreme polažu struni ispit predispitnom komisijom kantonalnog ministarstva.

Zdravstveni radnici se, nakon položenog strunog ispita,obavezno upisuje kod nadležne komore u registar zdravstvenihradnika.

Zdravstveni radnici iz stava 1. i 2. ovog lana nakon polo– ženog strunog ispita stiu odobrenje za samostalan rad.

l. 107.

Odobrenje za samostalan rad je javna isprava koju izdajenadležna komora nakon dobivenog uvjerenja o položenom stru– nom ispitu.

Odobrenjem za samostalni rad zdravstveni radnik stie pra–

vo da samostalno obavlja poslove u svojoj struci.

l. 108.

Nadležna komora oduzima zdravstvenom radniku odobrenje zasamostalan rad:

125



Rije kao lijek

- ako kandidat ne zadovoljava prilikom obnavljanja odo– brenja za samostalan rad,

- ako tijelo nadležne komore odredi tu mjeru kao naj–

strožu kaznu zbog kršenja etikih principa struke,- ako izvan punog radnog vremena obavlja poslovezdravstvene zaštite u suprotnosti s odredbama lana 98.ovog Zakona.

l. 109.

Nadležni ministar zdravstva propisat e:

- sadržaj i nain provoenja pripravnikog staža,

- uvjete koje moraju ispunjavati zdravstvene ustanove i privatni zdravstveni radnici kod kojih zdravstveni rad– nici provode pripravniki staž,

- nain polaganja strunog ispita,

- sadržaj i izgled uvjerenja o položenom strunom ispitu,

- sadržaj i izgled odobrenja za samostalan rad.

l. 110.

Pripravnik zasniva radni odnos na odreeno vrijeme radiobavljanja pripravnikog staža.

Pripravniki staž ili njegov dio može se obavljati i u oblikuvolontiranja, a u skladu sa zakonom.

Pripravniki staž se obavlja u zdravstvenim ustanovama.Zdravstvene ustanove su obavezne primati zdravstvene rad–

nike na pripravniki staž prema kriterijima koje e odrediti ministarzdravstva.

Dio pripravnikog staža zdravstveni radnici mogu obavljatikod zdravstvenog radnika visoke strune spreme koji obavlja pri– vatnu praksu najmanje pet godina, prema kriterijima koje e odre– diti ministar zdravstva.

126



Rije kao lijek

LITERATURA

1. Miševi N.Govor drugoga: ogledi iz filozofskehermeneutike. Beograd: Mladost; 1977.

2. Lemon – Learning Material on Nursing (documentEUR/ICP/DL VR 02/96/1-3) Chapter 3: Communication.1st ed. Copenhagen: WHO Regional Office for Europe;

1996: 1-92.3. Lemon – Learning Material on Nursing (document

EUR/ICP/DL VR 02/96/1-4) Chapter 4: The NursingProcess and Documentation. 1st ed. Copenhagen: WHORegional Office for Europe; 1996: 1-70.

4. Lemon – Learning Material on Nursing (documentEUR/ICP/DL VR 02/96/1-5) Chapter 5: Health Promotionand Health Education. 1st ed. Copenhagen: WHO RegionalOffice for Europe; 1996: 1-54.

5. Lemon – Learning Material on Nursing (documentEUR/ICP/DL VR 02/96/1-8) Chapter 8: Clinical NursingPractice. 1st ed. Copenhagen: WHO Regional Office forEurope; 1996: 1-130.

6. Lemon – Learning Material on Nursing (documentEUR/ICP/DL VR 02/96/1-9) Chapter 9: Professional and

Moral Issues. 1st ed. Copenhagen: WHO Regional Officefor Europe; 1996: 1-64.

7. Lemon – Learning Material on Nursing (documentEUR/ICP/DL VR 02/96/1-10.) Chapter 10: The Nursie'sHealth and Safety at Work. 1st ed. Copenhagen: WHORegional Office for Europe; 1996: 1-72.

128



Rije kao lijek

8. Lemon – Learning Material on Nursing (documentEUR/ICP/DL VR 02/96/1-11.) Chapter 11: Leadin Changein Nursing. 1st ed. Copenhagen: WHO Regional Office for

Europe; 1996: 1-52.9. Veledar N. Filozofsko antropološki stav prema smrti.

Medicinski spektar 1999; 1(1-2):99-113.

10. erani S. Svijet skrivenih slutnji. Mentalno zdravlje uzajednici 2003; 4(1):10-13.

11. Žigi Z, Pašagi I. Stavovi nastavnika o bolesti ovisnosti.Mentalno zdravlje u zajednici 2003; 4(2):14-16.

12. Službene novine Federacije BiH br.29/9 od 13.12.1997.13. Minovi M. Uvod u nauku o jeziku: za studente

srpskohrvatskog jezika i drugih lingvistikih predmeta. 9.dopunjeno izd. Sarajevo: Svjetlost; 1989.

14. Bosanski jezik. 2. dopunjeno izd. Sarajevo: Uprava za politika pitanja Generalštaba ARBiH;1995.

15. Persoli-Gudelj M. Malignomska bol. Medicus 1999; 8(1):

37-46.16. Glossary. European Observatory on Health Systems and

Policies./Online, Updated 13 May 2005 / Availablehttp://www.euro.who.int/observatory/Glossary/Top Page? phrase=N, June 21, 2005.

17. Glossary. European Observatory on Health Systems andPolicies./Online, Updated 13 May 2005 / Availablehttp://www.euro.who.int/observatory/Glossary/TopPage? phrase=H, June 21, 2005.

18. Glossary. European Observatory on Health Systems andPolicies./Online, Updated 13 May 2005 / Availablehttp://www.euro.who.int/observatory/Glossary / TopPage? phrase=P, June 21, 2005.

129



Rije kao lijek

19. Foo S. Sociologija za 3. razred gimnazije. Sarajevo:Svjetlost, 2003.

20. Padovan I. gl.ur. Medicinski leksikon. 1. izd. Zagreb:

Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", 1992.

130



Rije kao lijek

REKLI SU O KNJIZI

Ovo je rijetka prilika da se podsjetimo na uvijek znaajnulijepu rije, koja u našim uslovima predstavlja pravi lijek za pa– cijenta. Posebno je znaajno da mlade sestre usvoje navedene pre– poruke u priruniku, a da se starije podsjete na dobru ali esto

zaboravljenu plemenitu komunikaciju sestre sa pacijentom.Sigurno je da e ovaj prirunik i preporuke u njemu dobrodoi i drugim zdravstvenim radnicima u poboljšanju zdravstvenenjege pacijenta.

Zato preporuujem da se ovaj prirunik uvede kao šira lite– ratura za izuavanje predmeta "zdravstvena njega" u zdravstvenimškolama jer je komunikacija i nain na koji se ona obavlja odizuzetnog znaajna u zdravstvenim ustanovama, a davno zabora– vljena lijepa rije prema pacijentu mora dobiti svoje izgubljenomjesto - rije kao lijek.

Prim.mr.sci.med.dr. Šukrija ozi , spec. ortoped

U priruniku su naroito iscrpno obraene teme o komuni– kaciji, što je raritet u dosadašnjoj literaturi objavljenoj na našim

prostorima. Sveobuhvatnost i aktuelnost ovog prirunika

ine ganeophodnim udžbenikom za one koji tek stupaju u ovu humanu

profesiju, a istovremeno i podsjetnikom za one koji su ve dugo unjoj. U tome leži posebna vrijednost i originalnost ovog djela.

Mr.sci.med.dr. Senka Sal i , spec.neuropsihijatar

131



Rije kao lijek

U put medicinskim sestrama dat u ovom priruniku je lijep,topao, duboko human, ljudski pristup a njegov znaaj veliki. On senikako ne odnosi samo na ovaj prostor, trebao bi se primjenjivati

svuda i uvijek, da to bude kodeks ponašanja od koga se ne odstupa, pa bi i medicinskim radnicima i onima koji traže njihovu pomo život bio ljepši.

Moje iskrene estitke autorici uz napomenu da ovaj priru– nik smatram ne lokalnim, nego univerzalnim.

Dr. Nura Bazdulj Hubijar, spec. mikrobiolog

133

Fikreta Paravlic - Rijec Kao Lijek

Documents

Transcript of Fikreta Paravlic - Rijec Kao Lijek